Roman poinje sa panoramom provincijskog grada Verijera, u junoj

Francuskoj. Na poetku upoznajemo gradonaelnika g. De Renala, kojeg

je prevario g. Sorel tako to mu je previe naplatio parcelu pored rijeke.
etajui kroz grad sa svojom enom gom. De Renal, susreu gradskog
sveenika g. elana i upravitelja sirotinjskog doma g. Valenoa. Iako se g.
De Renal i g. Valeno pretbaraju da su prijatelji, g. Valeno je liberal i
politiki protivnik g. De Renalu. Zabrinut da g. Valeno ne bi svojim
spletkama doao na poziciju gradonaelnika, g. De Renal je odluio da
unajmi uitelja za svoju djecu, Sorelovog sina ilijena. Nadajui se da e
time nadmaiti Valenoa koji je nedavno kupio dva normandijska konja.
Kada se g. De Renal naao sa starim Sorelom kako bi se dogovorili oko
ilijenove plate, ali je g. De Renal opet prevaren i plaa g. Sorelu vie
nego to ilijen vrijedi. Starom Sorelu je drago to e se rijeiti ilijena,
koji nije volio naporno raditi ili bilo kakav fiziki rad, nego je uio latinski
sa g. elanom, koji ga je pripremao da bude sveenik. ilijena su stalno
udarala njegova starija braa i njegov otac, koji jedva eka da ilijen
napusti kuu. Meutim, ilijen nije htio da ode ako e se ponaati prema
njemu kao prema slugi, tako da je g. Sorel osigurao da ilijen jede sa
porodicom Renal, dobit e novac za novu odjeu. ilijen prihvaa ovu
ponudu nadajui se da e mu to pomoi da doe do vieg drutvenog
poloaja. ilijen je bio veliki oboavatelj Napoleona i elio je postii isto
to i njegov heroj, podii se iz niih slojeva i biti ekonomski uspjean, i
uspjean vojnik. Ali nakon pada Napoleona, ilijen smatra da je najbolji
nain da doe do svog cilja, da postane uspjean i da ima vii drutveni
status, je da postane sveenik (odluuje da prestane priati o Napoleonu
u javnosti). Shvativi da je jedini nain da uspije u doba restauracije preko
vojske ili crkve. Kada ilijen doe do kue Renalovih, poto je izgledao
plaljivo i nesigurno, ga. De Renal je pomislila da je to neka mlada
djevojka. Meutim kada je shvatila da je to uitelj njene djece ona ga
zamoli da obea da nee nauditi njenoj djeci i da nee biti previe strog
prema njima. ilijen ostavlja dobar utisak recitujui dijelove Novog
zavjeta na latinskom, ime su svi ukuani bili oduevljeni. Iako su de
Renalovi prihvatili ilijena, on je i dalje u privatnosti prezirao ljude s vieg
nivoa. Eliza, sluavka ge. De Renal se zaljubi u ilijena, ali ona takoer
misli da se gi. De Renal svia ilijen. Poto je odrasla ga. De Renal u
samostanu ona nikada nije nikoga voljela i nije nikada osjetila pravu
ljubav, i mislila je da su svi mukarci kao i njen mu i g. Valeno. Mislei da
ga ga. De Renal samo eli poniziti ponaa se hladno prema njoj. On
takoer odbija Elizinu prosidbu. Ljubomorna na Elizu ga. De Renal se

poinje zaljubljivati u ilijena i presretna je kada on odbije Elizu. Postajala

je rumena u njegovom drutvu, poela se ljepe oblaiti i dotjerivati, i
eljela mu je kupovati poklone i poveati platu. Renalovi se preko proljea
sele na selo Veri, i tada ilijen pone da primjeuje ponaanje ge. De
Renal i pravi plan kako da je zavede. Veeri su provodili u vrtu zajedno sa
prijateljicom ge. De Renal, gom. Dervil. ilijen jednu veer uzme gu.
De Renal za ruku i ona se ne opire. Sljedeeg dana ilijen poniava g. De
Renala od kojeg trai poviicu. G. De Renal je mijenjao sijeno iz kreveta i
preplaeni ilijen trai od ge. De Renal da uzme kutijicu iz njegovog
kreveta u kojoj je bila slika Napoleona. Ga. De Renal je mislila da je u toj
kutijici slika ene u koju je ilijen bio zaljubljen. Tu veer ilijen govori gi.
De Renal da je zaljubljen u nju i ljubi je. ilijen dobiva doputenje da ode
prijatelju fukeu u posjetu, koji ivi na oblinjim planinama Verijera. Fuke
daje ilijenu ponudu za posao u prodaji dasaka, koji bi mu donio veliko
bogatstvu, meutim ilijen odbija tu ponudu, govorei da eli postati
sveenik. Kada se vrati u Verijer ilijen poinje primjeivati kako se ga.
De Renal uvijek ureuje za njega i da se trudi da izgleda to ljepa pred
njim, i zakljuuje da je zaljubljena u njega. On odluuje da postane njen
ljubavnik. On je poinje posjeivati veerima. Nekoliko dana kasnije u
posjetu Verijeru dolazi kralj. Ga. De Renal osigurva ilijenu mjesto u
gardi koja e doekati kralja, i kupuje mu novu uniformu. On je takoer i
pratnja g. elanu u kraljevoj posjeti crkvi. Iako je ilijen oduvijek elio biti
vojnik, oduevljen je biskupom od Agde koji je jako mlad, i koji mu govori
da je jedini put do uspjeha preko crkve. ilijenova i ge. De Renal ljubav
je krenula niz brdo kada se najmlai sin ge. De Renal smrtno razbolio.
Ga. De Renal je uvjerena da je Bog kanjava zato eto je varala svog
mua preko njenog sina, i ona moli ilijena da se dri podalje od nje.
ilijen misli da je njeno ponaanje glupo i boji se da e ona rei sve
njenom muu i g. elanu. Skoro je rekla svom muu, ali onda je ilijen
odgovara od toga, i ona ilijenu govori da ga voli ek vie od svoje djece.
Nakon ozdravljenja djeteta, ga. De Renal i ilijen su jako sretni to
primjeuje Eliza i govori g. Valenou, koji alje pismo g. De Renalu. ilijen
odmah primjeuje po ponaanju g. De Renala nakon itanja tog pisma da
neto nije u redu i odmah razgovara sa gom. De Renal, koja smilja plan.
Ona planira da uvjeri g. De Renala da su to samo lane optube i da su to
samo pokuaji da osramote gradonaelnika. Oni piu drugo anonimno
pismo i pretvaraju se da je poslano gi. De Renal. U drugom pismu oni
piu da je g. Valeno odgovoran za oba pisma i da eli zavesti gu. De
Renal. Prije primanja tog drugog pisma g. De Renal je proveo cijelu no
budan i pokuavao da pronae rjeenje u kojem on ne bi bio osramoen ili
ne bi ostao bez nasljea koje ga. De Renal treba da dobije od svoje

tetke. Kada ga. De Renal dobije drugo pismo on prestane vjerovati

optubama i misli kako g. Valeno organizuje zavjeru i kako eli da svrgne
g. De Renala sa mjesta gradonaelnika. Ga. De Renal takoer pokazuje
ljubavna pisma koja joj je g. Valeno slao ve godinama. Iako je ga. De
Renal uvjerila svog mua da je to sve bila samola, ipak alju ilijena u
Verijer na par dana. ilijen je pozvan kod Valenovih na veeru i oni ga ele
zaposliti kao uitelja njihove djece. On ponovo uvjerava g. De Renala da je
Valeno poslao ta pisma kako bi de Renal otpustio ilijena i kako bi ga
Valenovi mogli zaposliti. ilijenu se nimalo ne svia visoko drutvo koje
je upoznao na veeri kod Valenovih, svi su zaradili svoje bogatstvo preko
siromanih. ilijen se uvjerava da je jedini nain da doe do moi preko
crkve. I dobiva priliku za to kada Eliza govori g. elanu za njihovu aferu.
G. elan, kako bi izbjegao skandal, alje ilijena na bogosloviju u
Bezanson.

G. De Renal iako je sada bio u potpunosti uvjeren da nita nije bilo izmeu
ilijena i njegove ene, je jako sretan to ilijen odlazi, prekinut e se
traevi, a ni g. Valeno nee dobiti ilijena za uitelja njegove djece. Ga.
De Renal je uasno tuna zbog ilijenovog odlaska i daje mu pramen
svoje kose. Iako je ilijen sretan to ide u Bezanson, malo mu je krivo to
naputa Verijer. ilijen brzo pokazuje da je sa sela kada se u jednom
kafiu u Bezansonu skoro pobije. Njega su hladno primili u bogosloviju i
ilijen misli da je napravio greku. Njegova briga raste kada upoznaje g.
Pirara koji je bio glavni u bogosloviji. Na poetku je za njega g. Pirar bio
zastraujui, ali kada je g. Pirar vidio kako je ilijen pametan uzima ga na
svoju stranu, i to mu je dobro dolo poto je na bogosloviji stekao mnogo
neprijatelja. ilijen se pretvarao sve vie kao hipokrat i ponaao se kao
najvei vjernik u bogosloviji, to mu donosi jo vie neprijatelja koji ga
ele izbaciti iz bogoslovije. G. Pirar brani ilijena i daje mu da ukrasi
oblinju crkvu povodom dolazeeg praznika. U toj crkvi ilijen sree gu.
De Renal koja se onesvijesti im je vidi. G. Pirar je veoma zadovoljan
radom ilijena i mnogo ga hvali, to prouzrokuje mrnju drugih sveenika.
Nezadovoljan politikom bogoslovije g. Pirar daje ostavku, i uz pomo
markiza de la Mola seli u Pariz. Markiz de la Mol eli da mu g. Pirar bude
sekretar, ali g. Pirar to odbija i predlae ilijena za tu poziciju. Prije
odlaska u Pariz ilijen se vraa u Verijer da posjeti gu. De Renal po
posljednji put. Ona ga pokuava otjerati ali na kraju se preda i puta ga da
provede no u njenoj sobi. Krio se u njenoj sobi i sljedei dan, i tek kada je
g. De Renal pomislio da se u njihovoj kui krije provalnik on iskae kroz
prozor sobe ge. De Renal i odlazi u Pariz.

Samim dolaskom u Pariz ilijen se osjea kao dio vieg sloja drutva.
Kupujui izme registrovan je kao ilijen de Sorel. G. Pirar ga upozorava
da e ga zbog njegove provincijske prolosti ismijavati pariski aristokrati,
ali ilijen ne obraa panju na Pirara i oduevljen je hotelom de la Mol. G.
Pirarovi savjeti mu postaju korisni kada mora da impresionira parisku elitu
u salonu markiza de la Mola. Ali ilijen uskoro primjeuje da se ne uklapa
u to drutvo. Odlazi na jahanje sa Norbertom, markizovim sinom, i pada s
konja. Greke koje pravi, ga ine izolovanim i mrzi ga sva posluga
markiza. Brzo mu je postalo dosadno u tom drutvu, a onda je primjetio
Matildu, kerku markiza de la Mola. Da bi izbjegao dosadu, poinje se
ponaati kao i pariska aristokracija, poinje uiti maevanje, jahanje konja
i strijeljanje. Ubrzo postaje arogantan i zbog toga upada u svau u
jednom kafeu i bori se u dvoboju sa g. De Bovuazijem. ilijen je pogoen
u ruku, ali je Bovuazi toliko osramoen kada saznaje da je ilijen samo
sekretar markiza de la Mola, i rekli su da je on zapravo vanbrani sin
nekog od prijatelja markiza de la Mola. Ovakvi dogaaji zbliavaju ilijena
i markiza. Markiz savjeruje ilijena kako da uspije, ali se ponaa jednako
prema njemu samo kada je pristojno odjeven. Kada nosi njegovo
uobiajeno crno odjelo, umjesto plavog kojeg mu je poklonio markiz,
smatra ga samo sekretarom. Dok su plesali na balu, Matilda i ilijen su se
poeli sviati jedno drugom.

Sljedee jutro ilijen je iznenaen kada vidi Matildu da nosi crnu odjeu,
pokuava otkriti za kim tuguje, i saznaje da je to godinjica smrti njenog
pretka. Saznao je kako su 30. Aprila 1574. najljepem mladiu tog doba,
Bonifaciju de la Molu i njegovom prijatelju, odsjekli glace. Bonifacije je bio
ljubavnik Margarite, kraljice Navarske, i on je htio osloboditi njegove
prijatelje koje je kraljica Katarina de Medii zarobila. Matildu je najvie
impresioniralo to to je kraljica Margarita sama uzela glavu svog
ljubavnika i zakopala je u kapelu u podnoju Monmartra. ilijena je
impresionirala ta strana Matilde i poeli su provoditi sve vie vremena
zajedno i otkrili su da imaju mnogo toga zajednikog (oboje vole
Napoleona). Matildu je mnogo privlaio ilijen, iako ju je takoer mnogo
privlailo to to je njihova ljubav bila zabranjena, to to je ilijen bio
mnogo nieg drutvenog statusa nego ona. ak i prije nego to je ilijen
osmislio plan da osvoji Matildu, ona mu izjavljuje ljubav. ilijen se osjea
kao da je pobjedio sve fabrikante koji su pokuavali da osvoje Matildu, ali
ga je strah da je njena izjava ljubavi samo zamka da ga osramoti. Matilda
je impresionirana mjerama opreza koje ilijen poduzima kada bi dolazio
kod nje u sobu (pitolj i ljestve), i jedno jutro ga naziva svojim muem.

Sljedee jutro, Matilde je strah da moda ilijen ima previe moi nad
njom. Ponu se svaati i ilijen joj prijeti jednim od markizovih maeva.
Matildu je dirnuo taj potez slian vitezovom, da ju je to podsjetilo na
ljubomorne mueve koji su svoje ene ubijali. Ponovo se svaaju i
otkrivaju zajedniu ljubav prema operi. ilijen ponovo dolazi u njenu sobu
sa ljestvama i ona u znak poslunosti odsjee pramen kose. Ali nedugo
nakon toga ona se opet odrie njene ljubavi prema njemu. ilijen je
pokuava zaboraviti, ali shvata da je mnogo zaljubljen u nju. ilijen
pokuava da skrene svoju panju sa Matilde, i ide na tajnu misiju za
markiza, kako bi organizovali zavjeru da ojaaju francusko sveenstvo.
Markiz zajedno sa najmonijim ljudima Francuske eli napraviti vojsku
kojom bi upravljao Vatikan. Poto su markiza impresionirale moi
pamenja, alju ga po Francuskoj da dostavi poruku ovima protiv zavjere.
Grupa konzervativnih sveenika saznaju za urotu, i trae od ilijena da se
obue kao vojnik. Vraajii se u Pariz ilijen odlui da uini Matildu
ljubomornom. Napisao je ljubavna pisma od maralice de Fervak, poto je
znao da je ona previe pobona da bi razumjela njegove lane izjave
ljubavi, koristi ju samo kako bi privukao Matildinu panju. Jo uvijek je
zaljubljen u Matildu, i dva mjeseca koje je proveo izbjegavajui je, bila su
grozna za njega. ilijenov plan da napravi Matildu ljubomornom je
savreno radio, kada ona saznaje za pisma maralice de Fervak, i pada na
koljena pred ilijenom i izjavljue mu svoju ljubav. Iako je i on volio Matildu,
znao je kako su promjenjiva njena osjeanja. ilijen je sada nauio kako
da manipulie Matildinim osjeanjima, uspjeva da je napravi potpuno
predanom njemu. Odluili su da budu zajedno, ali je ilijen odluio da ne
pokazuje previe osjeanja kako bi zadrao Matildu. Matilda nedugo nakon
toga saznaje da je trudna i eli da njen mu bude ilijen. Matilda sve
priznaje svom ocu, i govori kako je ona kriva to je zavela ilijena.

Markiz ne eli ubiti ilijena, ali ga se eli rijeiti, jer ne eli da njegova
ker nosi Sorel prezime. Nakon mjesec dana dogovora i uz pomo g.
Pirara,markiz daje mnogo novca i naziva ga ilijenom de la Vernej. ilijen
zakoer postaje porunik u vojsci. Kada je napokon napravio od ilijena
ovjeka na visokom drutvenom poloaju, doputa njegov i Matildin brak.
ilijen impresionira ostale vojnike njegovom vjetinom i profesionalnou.
Jako je ambiciozan i eli postati komadant francuske armije do svoje 30.
God. ilijen takoer planira budunost svoga djeteta, i siguran je da je
djeak. Ali svi njegovi snovi propadaju kada markiz de la Mol prima pismo
od ge. De renal, u kojem ilijena naziva enskaroem koji samo trai
bogate aristokrate da bi ga unaprijedili u njegovom poloaju. Markiz

povlai svu svoju potporu koju je dao ilijenu, prekida njegove zaruke sa
Matildom i predlae mu da ode u Ameriku. ilijen je zapanjen i odmah
odlazi u Verijer, gdje nalazi gu. De Renal kako klei tokom molitve i puca
u nju. ilijen je odmah uhien i poslan u Bezanson gdje je ekao suenje.
ilijen alje pismo Matildi u kojem joj govori da ga zaboravi i da se uda za
nekog drugog fabrikanta. ilijen se ne boji smrti i tra da bude pogubljen.
Ga. De Renal nije bila ozbiljno ranjena i brzo se oporavila, eto je jako
obradovalo ilijena i tek tada je po prvi put u ivotu povjerovao u boga.
Matilda i Fuke dolaze da spase ilijena, i da mu pomognu dapobjegne, ali
on eli umrijeti. Matilda se mnogo trudila da oslobode ilijena, angaovala
je advokate i podmitila sveenika sve kako bi promjenili osudu, ali je
ilijen izgubio interes u Matildu, i poeo se zanimati za gu. De Renal.
Razmiljao je kako je bio sretan samo kad je bio sa gom. De Renal, a ne
Matildom. Ga. De Renal odluuje da nee prisustvovati ilijenovom
suenju i elje pismo sudu traei da ga oslobode. Ona je jo uvijek
zaljubljena u ilijena i da joj je ao to ju nije ubio. Matilda misli da je
podmitila odgovarajue ljude koji e osigurati ilijenu slobodu i nevinost,
meutim g. Valeno je glavni u poroti i jo uvijek je bio ljubomoran na
ilijena to je imao aferu sa gom. De Renal. On i jedan od ilijenovih
neprijatelja iz bogoslovije su ga osudili krivim i da e biti pogubljen.
ilijen razmilja da poini samoubistvo, ali u posjetu mu dolazi ga. De
Renal i oboje obeavaju jedno drugom da se nee ubiti. ilijen provodi
vrijeme razmiljajui kako bi bolje bilo da je samo uivao u ljubavi prema
gi. De Renal. Na kraju je smaknut na giljotini. Matilda je njegovu glavu
zakopala u kapeli, a ga. De Renal umire od tuge tri dana kasnije.