Patnje mladog Werthera - Johann Wolfgang Goethe

Biljeke o piscu:
Rodio se 28. kolovoza 1749. godine u Frankufurtu na rijeci Maini. Potekao je iz
ugledne i imune graanske obitelji. Pjesnike prvijence objavljuje u Leipzigu,
gdje studira pravo. Plaa danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je
izmeu esnaeste i sedamnaeste godine ivota, kad se vraa kui "slomljenih
krila". "Patnje mladog Werthera" uinit e ga najpoznatijim i najslavnijim
njemakim autorom. Prvi njemaki pisac koji postie svjetsko znaenje.
Najznaajnija djela su mu: Faust, Herman i Doroteja, Reineke Fuchs i dr. Umro je
22. oujka 1832.
Knjievni rod: epika
Vrsta djela: roman
Mjesto radnje: Walheim i okolni gradovi, Wertherov rodni grad
Vrijeme radnje: Od 4. svibnja 1771.g. do 22. prosinca 1772.g.
Tema: Wertherova ljubavne patnje koje su ga dovele do konca izdrljivosti,
popustio je pod njima.
Ideja: Ne smije mo dopustiti srcu i emociojnalnosti da vladaju naim
postupcima, jer ako oni zavladaju naim razumom, slijedi tragian kraj jo jedne
romantine prie samo iz nekog drugog vremena.
Fabula: E:Werther dolazi u rodni kraj oko posla s nasljedstvom njegove majke.
Z:Upoznaje Lottu na ladanjskom balu i zaljubljuje se u nju.
K:Dolazi Lottin zarunik Albert te se sprijateljuje s Wertherom.
P:Nakon to se vratio zbog neuspijenih poslova Wertherovo ponaanje
postaje turobno i oajno, te u aru poljubi Lottu i oprosti se s njom.
R:Werther izvrava samoubojstvo, a Lotta gubi svijest. Biva pokopan
izmeu dvije lipe ber sveenika.
Vanjska kompozicija: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i
uvjerljivije. Moemo ga podijeliti u dva djela. Prvi dio do Wertherova odlaska u
grad, a drugi do njegove sahrane. Prvi je dio veseo i sretan, a drugi dio je tuan i
sumoran, a oni zapravo doaravaju Wertherovu psihu. Goethe je temu dijelom
preuzeo iz ivota Carla Wilhelma Jerusalema, a dijelom iz vlastitog ivota.
Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne
ljubavi prema keri svojeg poslodavca, i prema njemu je nastao lik Werthera. Lik
Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff, a dijelom prema Maximiliani la
Roche, dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana
Kestnera, Charlottina zarunika.

Jezik i stil:
- metafora: gutao one crne oi, kako su mi samo svjee njene usne i svjei
osmjesi mamili duu
- epiteti: crne oi, svjee usne, umni ovjek, istinska srea
(Ostatak ima u knjizi na strani 134. 135.)

Likovi:
Werther
- Ovaj lik je romantinarski lik, on u biti prestavlja pozitivnog buntovnika.
- Mlad je, obrazovan, lijep, uglaen, simpatian.
- Dobar je prema drugima, ljudi ga vole i potuju, pogotovo Lottina obitelj.
- Ima sposobnost, ali ne i elju da uspije u realnom ivotu.
Lotta
- Ona je olienje enstvenosti, lijepa je, njena, neduna, iskrena.
- Sve njezine osobine jame da e biti odana ena i portvovna majka.
- Sposobna je pruiti sve to od nje trai drutvo u kojem ivi.
- Odanost Albertu i potovanje zadane rijei dovodi Lottin lik do savrenstva.
Albert
- On je po svemu trebao biti negativan lik, suprotnost Wertheru, i zapreka
iskrenoj ljubavi.
- Posjeduje sve osobine koje posjeduje i Werther.
- Mlad, lijep, pametan, obrazovan, drag, i njegova ljubav prema Lotti daje mu
potpuno pravo na nju.
- Veoma mudro je spoznao da je nesigurnog, ali privlanog suparnika bolje imati
za prijatelja nego za neprijatelja.
- Dokazao je Lotti da je on onaj pravi koji e je zauvijek tititi.
VERTERIZAM (u znaenju: pretjerano sentimentalan ili romantian)
Werther je tankoutna osoba koja doputa da ga osjeaji vode u ivotnim
situacijama. to ga dovodi u situaciju vrtnje u krug koji je sve manjeg promjera.
On uiva u istoi i ljepoti prirode, voli drutvo djece jer oni su po svojoj prirodi
onakvi kakvi bi trebali biti svi ljudi.
Doivljava staleku diskriminaciju, te nerazumijevanje puka koje ga okruuje.
On je bio buntovnik, kritiar religijskih, filozofskih i drutvenih naela 17.
stoljea.
S jedne strane odvaan buntovnik, a s druge rob svoga srca, te je ovo psiholoka
drama zbog veoma nestabilnog psiholokog i emocijonalnog Wertherovog stanja.

Problematika koja se obrauje u djelu:

Zabranjena ljubav izmeu dvije osobe zna odreenim osobama pomutiti razum i
tada dolazi do nepromiljenih i suludih odluka, kao npr. odluka Werthera da si
oduzme ivot.
Ta situacija takvim osobama izgleda bezizlazno, i svojim samoubojstvom ne
samo da sebi oduzimaju ivot ve i svoje blinje dovode do velike patnje koja bi i
njih mogla navesti da uine isto.

Romantiarska obiljeja u djelu:

- U veini sluajeva osjeaji prevladavaju razumom.
- Plemii i graani su u djelu izmijeani iako nisu izjednaeni, ali se ipak vidi da
nisu tako strogo odvojeni.
- Ima mnogo opirnih i detaljnih opisa prirode, Werther puno vie pria o svojim
osjeajima i duevnom stanju nego o dogaajima koji se zbivaju oko njega.
- Werther samoubojstvo smatra junakim djelom, a da je djelo klasicistiko on bi
vjerojatno ubio Alberta, a ne samoga sebe.
- Djelo nema klasini oblik nego je pisano u posve novom obliku.
- Ima stilskih obiljeja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptini stil,
inverzija).

Wertherove patnje:
1. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost
2. Neuklapanje u drutvo i nerazumijevanje drutvanih normi

Dodatni uzroci ubojstva:

1. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu, i u
poetku je i sretan, ali kada ga sljedei put sree on je nesretan i oajan zbog
neuzvraene ljubavi, a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optuuju za
ubojstvo iste gospodarice (Ako nee biti moja, nee biti niija!)
2. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraenoj ljubavi za Lottom
Werther je bio uvjeren da e ga njegova neuzvraena ljubav ili pretvoriti u luaka
ili da e oajan na kraju ubiti Lottu.

Moje miljenje:
Goethovi uzori u ovom djelu su bili Homer i keltski narodni pjesnik Osijan.
Emocijonalnost i enje srca u ovom djelu vode glavnu rije, te potpuno ovladaju
glavnim likom.
U ovom djelu uoavamo najii oblik emocijonalnosti koja svojom snagom
unitava i samu sebe naposlijetku.
Primjeujemo da je u odjelu psiholoki opisan samo glavni lik Werthera po
njgovim intimnom pismima svome prijatelju Wilhelmu. No to zamijeujemo jest
da su ostali likovi koji god vani bili u djelu opisani samo izglednom dok je
njihova psiholoka karakterizacija izostavljena.
No ono to predstavlja problem u ovom djelu jest Wertherova preosjeajnost, te
samoubojstvo se protumauje kao predaja u borbi, ne kao junaki in. Te njegov
najsretniji trenutak nije bio kad je upoznao Lottu, to je bio siguran ulaz u put
do propasti, no osjeaji su ga zaslijapili iako je znao da mu ona ne moe pruiti
nita vie osim toplog pogleda.

BILJEKE:
Werther, mladi pravnik, dolazi u neki gradi kamo ga je poslala majka da rasisti
neka pitanja u vezi s nasljedstvom. Prigodom ladanjskog bala to se prireuje u
okolici upoznaje Lottu, kerku upravno-sudskog inovnika koji je u kneevoj
slubi. Oduevljen je njezinom milinom, prirodnim dranjem i plemenitim
osjeajima, a iako zna da je ona zaruena s Albertom on se u nju zaljubljuje.
Primjetivi da mlada djevojka nije prema njemu ravnoduna Werther je sretan i
blaen. Kako se Lotta vlada nadasve korektno ne zaboravljajui ni na as
odsutnog zarunika, Werther je zbog toga jo vie potuje i cijeni. Kad se Albert
vratio s putovanja Werther se s njime sprijateljio i dvoje mladih ljudi provode
sretne dane uivajui u bezazlenoj drutvenosti i prirodnim ljepotama gradske
okolice. No Wertherova ljubav biva svakim danom sve jaa, dosadanja ga idila
ne zadovoljava i mladi napokon donosi odluku da ode, kako ne bi naruio sklad
koji vlada izmeu zarunika. elei se zaposliti da ne bi mislio na Lottu, mladi se
dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. Teko podnosi
slubu jer nije birokrat nego pjesnika dua. Kako njegov gospodar voli sitniavo
zabadati, Werther gubi volju za slubu koja ga nikad nije privlaila. Poslanik tui
Werthera ministru, no ministar pokazuje vie razumijevanja i daje mladiu
oinske savjete kako se u budue ima vladati. Werther podnosi ostavku i stupa u
slubu nekog kneza kome e na ladanjskom imanju kratiti vrijeme. Wertherov
novi gospodar nije lo ovjek, ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantini
mladi teko podnosi i doskona naputa slubu. Neuspio pokuaj da se zaposli i
da u tom poslu nae zadovoljstvo pojaava potisnute osjeaje prema Lotti, koja
se udala za Alberta. Ne mogavi odoljeti elji da je opet vidi, Werther se vraa u
gradi gdje su se bili upoznali. Stanje doskora postaje neizdrivo. Albert s kojim

se neko dobro slagao sada mu je omrznuo, a sve mu se ini da Lotta u tom

braku nije sretna koliko bi zasluila. U drugu ruku Wertherova ekscentrinost
vrijea trijeznog Alberta koji mutno nasluuje da bi mu Werther mogao postati
opasan. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe, poinje uviati da njezini
osjeaji nisu bezazleni. Izmeu Werthera i njegove okoline nesporazumi se
mnoe i Lotta bi se htjela izvui iz te situacije, ali ni sama nezna kako. Da bi
sprijeila svakodnevne Wrtherove posjete, ona mu nareuje da par dana
izostane, a Werther kojeg ve due vrijeme salijeu misli o samoubojstvu sada
izvrava posljednje pripreme. Vraa se jo jednom Lotti, pada joj oko vrata i
njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutanog zanosa Lotta se pribere i
daje Wertheru do znanja kako ga vie ne eli vidjeti. Werther odlazi kui sav
rastresen. Poruivi Albertu da mu posudi pitolje jer se sprema na putovanje, on
ih dobiva, a pri tom ga blai misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim
mekanim rukama. Ne usudivi se rei Albertu to se dogodilo Lotta je
bespomona, a Werther se iste noi ubija Albrtovim pitoljem. Njegovo umiranje
izaziva opu suut: Lottin otac i njegova djeca okupie se oko umirueg Werthera
koji prije smrti ne dolazi k svijesti. Albert je oajan, a Lotta samo to nije
skapavala od alosti. Poto je umro, Werther je pokopan na kraju groblja izmeu
dvije lipe, na mjestu to ga je sam odabrao. Na posljednji poinak ispratila ga je
Lottina rodbina, nosili su ga obrtnici, a sveenika nije bilo.