Shock IV 1 Travanj 2010

www.shock.hdmsarist.
hr
Napokon proljeće...
Asja Jaklič
– prijatelj iz Slovenije
Patient spirometry
modul – potpuni
respiratorni monitoring
Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 1

Uređivački kolegij
Glavni urednik
www.shock.hdmsarist.hr
Robert Majstorović, VMT
Jedinica intenzivnog liječenja
Kliničkog odjela kardijalne kirurgije,
Glavni tehničar JIL-a
KB Osijek
UVODNIK STRUČNI RAD - ANESTEZIOLOGIJA/
Napokon proljeće REANIMATOLOGIJA
Robert Majstorović Zbrinjavanje bolesnice u hipotermiji, Uredništvo
akutno otrovane klozapinom i etanolom – Adriano Friganović, bacc. mt.
UVODNIK plus prikaz slučaja
Prostitucija Igor Pelaić
Odjel za anesteziologiju i intenzivno
Robert Majstorović liječenje kardiokiruških bolesnika
STRUČNI RAD – TRANSFUZIOLOGIJA Glavni tehničar Odjela
AKTUALNO Greške u imunohematološkoj dijagnostici
Na zapadu ništa novo – kako ih spriječiti?
KBC Zagreb – «Rebro»
Adriano Friganović Damir Poljak, Nevenka Ivek
Dalibor Ratić, bacc. mt.
INTERVJU TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Asja Jaklič – prijatelj iz Slovenije TERUMO TR Band – elegancija u praksi
Odjel za transfuzijsku medicinu
Danijela Prugovečki Mirela Ilijašević, Robert Majstorović Glavni tehničar Odjela
KB Osijek
STRUČNI RAD – INTENZIVNO LIJEČENJE TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
Tehnike autologne transfuzije krvi Patient Spirometry modul – potpuni
Doc. dr. sc. Danijela Gulam, Boris Pelc respiratorni monitoring Danijela Prugovečki, bacc. ms.
Robert Majstorović Zavod za anesteziologiju, reanimaciju
STRUČNI RAD – INTENZIVNO LIJEČENJE i intenzivno liječenje
Zdravstvena njega bolesnika sa uređajem za PREDSTAVLJAMO UDRUGU
asistenciju klijetki (VAD – ventricular assist Hrvatski nacionalni savez sestrinstva - Glavna sestra kirurškog JIL-a
device) HNSS KB «Sestre milosrdnice»
Daria Grabovečki, Brankica Idrizaj, Adriano Adriano Friganović
Friganović
NOVOSTI I ZANIMLJIVOSTI, DOGAĐANJA, Marijana Žaja, bacc. ms., ERC ALS
LINKOVI... instruktor
Od svega pomalo... Služba anestezije, reanimacije i
Marija Kadović
intenzivnog liječenja
Glavna sestra JIL-a
OB Šibenik
Hrvatsko društvo medicinskih Igor Pelaić, bacc. mt., ERC ALS

sestara anestezije, reanimacije, instruktor
Zavod za hitnu medicinu
intenzivne skrbi i transfuzije Hitna služba
www.hdmsarist.hr KBC Zagreb – «Rebro»
ISSN 1846-7369
Marija Kadović, bacc. ms.
Ključni naslov: Shock (Zagreb) Centar za transplantaciju organa
Skraćeni ključni naslov: Shock (Zagreb) Glavna sestra Odjela
Godina početka objavljivanja: 2007. KB "Merkur"
Nakladnik i Izdavač: Hrvatsko društvo anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i
transfuzije (HDMSARIST)
E-mail adresa Uredništva:
Učestalost objavljivanja: tromjesečno shock@hdmsarist.hr

UVODNIK
Robert Majstorović
Napokon proljeće
Robert Majstorović
Z
predstavljanja materijala i Kongresu ostao u ugodnom
ima nam je ove godine tehnike...ali i aktualnu sjećanju ukoliko ste bili
tematiku od koje nažalost ne nazočni. Odnosno ako u
opako pokazala zube i nema
možemo pobjeći. Šibeniku niste bili pozivam vas
sumnje da nećemo žaliti što je
Online prelistavanje da dogodine svakako
to razdoblje u godini iza nas.
SHOCKa biti će vam planirate dolazak!
Proljeće koje je netom
zanimljivije i zahvaljujući Na kraju ide i uobičajeni
nastupilo, sa svojim toplijim
novom ruhu u koje je od poziv svim zainteresiranima
danima i umjećem buđenja
prošlog broja naše Glasilo za sudjelovanjem u nastanku
prirode, zasigurno motivira i
„obukao“ virtuozni budućih brojeva Glasila.
ljude i daje novu snagu. Novi
webmaster kojemu ovom Anesteziologija,
SHOCK koji je pred vama
prilikom ide posebna zahvala. reanimatologija i intenzivno
nastao je u opisanom
Ukoliko ovaj tekst čitate liječenje u kombinaciji sa
proljetnom duhu.
prije 22. travnja, koristim ovu Transfuziologijom uistinu su
Nadamo se da ćemo vas i
priliku da Vas pozovem na 3. najpropulzivnije grane
ovim brojem uspjeti
Međunarodni kongres kliničke prakse. Šteta je da
Na kraju ide i zainteresirati da određeno
HDMSARISTa koji se i ove brojne teme, moguće dvojbe,
uobičajeni poziv vrijeme provedete na našim
svim godine tradicionalno održava problemi i situacije s kojima se
web stranicama. I ovaj put
zainteresiranima u šibenskom Solarisu. Ako je medicinsko osoblje susreću
pripremili smo kombinaciju
za ovaj tekst pak pred Vama na tim radilištima ne obrade i
sudjelovanjem u stručnih radova,
nakon tog datuma, nadam se prikažu na mjestu koje je za to
nastanku predstavljanja odjela i osoba,
budućih brojeva da vam je boravak na našem predviđeno.
Glasila.

UVODNIKPLUS Robert Majstorović
PROSTITUCIJA
UVODNIK+
Robert Majstorović
Činjenice i realnost oni će biti jasno osiguranog dišnog puta, po

potrebi mehanički ventilirani, vitalne funkcije
Slika 1 biti će precizno i minuciozno praćene invazivnim
Dobar dan!...Dobar dan!....Molim vas ja metodama ako je potrebno, raditi će se
tražim intenzivnu, tamo mi leži rođak....Dobro, bronhoskopija, traheotomije, učestali ABS‐
idete tamo...Ma ne to je ovdje na X‐odjelu....Ali ovi...uglavnom, primjenjivati će se sve metode
tu nema nikakve intenzvine....Kako nema, pa koje omogućuju da bolesnik u teškom
rekli su mi da on tu leži... zdravstvenom stanju bude potpuno
Slika 2 kardiorespiratorno opskrbljen.
Uf, sva sreća dobro je sve prošlo sa No čak i iz perspektive zdravstvenih
rođakom. Toliko mu je bilo loše od povraćanja djelatnika, što je to točno intenzivna jedinica i
da je čak završio na intenzivnoj na X‐odjelu...Ali, nije baš najjasnije. A o običnim građanima da se
tamo nema intenzivne....Ima,kako nema! Pa ja ne govori. Njima je bitno samo to da je njihov
ga posjetio 2x... bližnji na skrbi „na intenzivnoj“. Kojoj? E to nije
Slika 3 bitno! Odnosno ljudi koji su u stresu i opterećeni
Nažalost, rođak je umro...Nije mu bilo dobro brigama oko nekog svoga, jednostavno o tome,
pa je završio u intenzivnoj na X‐odjelu i nakon sasvim razumiljivo, više ne razmišljaju.
dva dana je umro....Ali tamo nema Ali bitno je! O da, da, itekako je bitno!
intenzivne...Kako nema, ja išao svaki dan! Piše
na vratima, imaju i kisik bocu i morao sam se „JIL-ovi“ U HRVATA
obući u mantil i masku....
Ako ste sa čitanjem došli do ovdje i ništa ne Pogledajmo današnju praksu. Današnja
povezujete sa naslovom teksta, i defintivno ću situacija gotovo se može opisati sa: „Koliko
morati razočarati one koji su pomislili da će odjela u bolnici, toliko intenziva!“ Svaki odjelni
ovdje biti riječi o najstarijem zanatu na svijetu. Šef ( ili Šerif ) i velika večina Glavnih sestara/
Nema dama noći, niti crvenih svjetiljki. Ali u tehničara tih odjela smatra da baš kod njega
neku ruku, cjelokupna tematika u nekom mora biti dio prostora ili neka soba gdje će on
slikovitom smislu i nije previše daleko od toga. okačiti na vrata A4 stranicu papira na kojem, u
Intenzivno liječenje, iako je prilično mlada pejzažnoj postavci stranice, isprintano stoji
disciplina kad je usporedimo sa ostalim granama „INTENZIVNA NJEGA/TERAPIJA/LIJEČENJE/
medicine, prilično je precizno definirano SKRB“ ( uzmite što vam se više sviđa ). Oni još
područje unutar kliničke prakse. Potpuno je taštiji dat će napraviti i lijepu tablu sa grafički
svejedno koje je etiologije neko stanje kod otisnutim istim riječima.
bolesnika ako ono zahtjeva mjere intenzivnog Tu sad postoje dva scenarija. Dva opisa kao
liječenja. I dijabetičar u ketoacidizi sa dvije krajnosti. Ali o osmišljavanju i oslikavanju
respiratornom insuficijencijom, i stradali u svog primjera možete slobodno „kombinirati“
prometnoj sa opsežnim lomovima i navedene „elemente“ iz oba scenarija.
nagnječenjima unutrašnih organa te U prvom scenariju, u takvoj sobi naći će se
nesvjesticom, i onaj bolesnik koji je operirao neka pretpotopna sukcija ili EKG veličine manjeg
meningiom u glavi, i intoksicirano dijete sa hladnjaka ili neki osciloskop iz 60‐tih koji glumi
nedostatnim disanjem, i onaj bolesnik sa monitor ili neki prastari oksigenator sa kisik
izljevom krvi u mozak i žestokom bocom veličine manje rakete dok sa prozora
hipertenzijom...Svi oni ukoliko postoji jasna drnda neki klima uređaj koji je hladio naše bake i
indikacija zahtjevaju tretman metodama djedove kad su ležali u bolnici...ili...ili naprosto
intenzivnog liječenja. U intenzivnoj jedinici svi

UVODNIKPLUS Robert Majstorović ništa! Soba s nekoliko kreveta koja se vadi „jer to je infekcija“ i bodu se roza posjeta ili naprosto blažen čita novine
po ničemu ne razlikuje od ostalih na i plave bockalice. sjedeći prekriženih nogu na rubu
odjelu. U ovim „intenzivama“ uglavnom kreveta. Neke ovakve „intenzivne“
Drugi scenarij...Takav prostor bit postoji neko mjesto, redovito u nekoj često su pravi hospiciji gdje se samo
će opremljen pristojim modularnim ladici ili ormaru, gdje stoji Ambu‐balon čeka kad će bolesnik u terminalnoj fazi
monitorima sa funkcijom praćenje sa maskom, možda i pokojim bolesti preminuti.
EKG‐a, saturacije i neinvazivnog „airway“. Istina, sve to se nikad ili Bolesnici u ovim „intenzivnima“
tlaka...Tu se može naći i pokoji rijetko koristi i taj Ambu se poodavno ako doista zahtjevaju intenzivno
moderni perfuzor ili infuzomat, možda raspada i maska je potpuno liječenje i prijeti im doista vrlo ozbiljno
i koja sukcija....a vrlo vjerojatno može nefunkcionalna ali nema veze. Bitno je stanje nažalost moraju se pouzdati
se vidjeti i pravi Draeger ili Medap da je to tu „jer to svaka intenzivna najčešće u Svevišnjeg jer intenziviste
oksigenator uključen u odgovarajući mora imati!“ A za pravu reanimaciju i nema. Štoviše, ponekad nema za
utor na zidu gdje je izvedeno tako će doći anesteziološka ekipa sa pozvati ni bilo kakvog doktora.
centralno snabdjevanje kisikom. reanimacijskom torbom.
Ako ste pročitali gornja dva opisa U ovim „intenzivama“ ne postoje Međutim...sad idu
( ili osmislili svoju „kombinaciju ) respiratori! Ili ako postoji, to je samo zanimljivije stvari...
možemo pouzdano i provjereno jedan, prašnjav i prekiven nekom
navesti sljedeće karakteristike tih plahtom i parkiran u nekom kutku. A i Takva „intenzivna“ ima svog
„intenzivnih“: vjerojatno nije u funkciji 10 i više Voditelja. On ima uredan dodatak na
U takvim prostorima redovito se godina. Bilo kakav oblik mehaničke plaću. Isto tako, tu je i Glavna sestra/
pretjeruje u mjerama zaštite koje su ventilacije u ovim „intenzivnima“ je tehničar koji uredno ima 1,20
redovito potpuno nebulozne i bez nepoznanica. A i kao da je to „disanje“ koeficijent sa dodatkom od 35%. I
ikakvih uporišta u modernoj sad baš nešto bitno... ostali kolege u skladu sa Kolektivnim
mikrobiološkoj praksi. Posjetioci se U takvim „intenzivnima“ ako i imaju 25% dodatka a voditelji smjena
oblače kao da će biti lansirani u svemir postoji kakav pristojan monitor, na 30%. Sve isto kao i kod kolega u
i takvi zaplašeni hodaju u posjetu do njemu se eventualno koristi samo EKG pravim JIL‐ovima.
kreveta. Nedaj Bože da netko zgazi i NIBP kao vrhunac monitoringa. Osoblje takvih „intenzivnih“ često
makar pola metra u taj prostor Saturacija vrlo rijetko jer „što da rade se unutabolničkim okružjem prikazuje
„nezaštićen“. Redovito će biti istjeran s tom brojkom?“...Samo im donosi poput nekog „vorteksa intenzivne
van sa dramatičnim pokličima da će probleme. Bolje ju je ne imati onda. Pa znanosti“. Pravog „bunara znanja“
„prenjeti infekciju“...Kao da nekakav je saturacijski senzor sa kabelom vrlo oko svega vezanog uz područje
mikroorganizam samo čeka da sa često dobro spremljen u nekom intenzivnog liječenja. To što nikad u
džona nečije cipele skoči u nečija pluća ormaru da nekom ne bi palo napamet životu nisu vidjeli intubiranog
i izazove stravu... to stavljati bolesniku... bolesnika, ventilirali ga, behandlali
U takvim „intenzivama“ rabe se U takvim „intenzivnima“ bilo centralnu venu ili kalibrirali tlakove ili
uglavnom „plave“ i „roza“ venske kakav oblik naprednijeg doživjeli svu silu mogućih situacija
kanile. Ali ne više od 1 – 2. Dosta je to, hemodinamskog monitoringa ne koje se dešavaju tijekom pravog JIL
više ne treba! Na te venske putove postoji. Ne postoji ni invazivni tlak, ni liječenja...to nema veze...To oni i tako
koji su često veći dio dana zatvoreni, centralna vena, ni CVP, ni ICP, o smatraju beznačajnim stvarima, tamo
ići će sve. I to će ići mahom „na PiCCOu, LiDCOu, VigileOu ili ne „nekim disanjem“ ili tamo „nekim
otprilike“ i putem običnog infuzijskog dajbože SwanGanzu da se i ne govori. arterijama“...“ko da se tlak ne može
sistema. Od običnih slanih otopina i U takvim „intenzivnima“ radi ne mjeriti i ručno“....To bi oni sve i tako
hiperosmolalnih šećera preko više od dvije kolegice/kolege u smjeni. znali odmah raditi...
pripravaka parenteralne prehrane pa Ipak ne može jedna ostati sama kad je I dobro, moglo bi se tu još štošta
sve do inotropa koji dižu ili spuštaju to „intenzivna“. Ili? U stvari može, kad napisati i opisati ali vjerujem da ste
tlak. Istina, takve vene će često su godišnji ili neka bolovanja, morat će dobili sliku.
„pucati“ i trebat će bosti nove. Ali i ta jedna kolegica „potegnuti“ pa
uvijek će opravdanje biti da bolesnik službu odraditi sama, što da se radi! A što je sa bolesnikom,
ima „loše vene“ i „da je ovo 5x danas Bolesnici u ovim „intenzivnima“ zaboga?!
da se bodu“. Čest je i običaj da se variraju od onih sa težim
bolesnicima koji dođu sa pravog JIL‐a i poremećajima zdravlja pa do onih gdje I sve to tako ide svojim tokom dok
imaju centralnu venu, isti CVK odmah bolesnik odšeta van jer mu je stigla taj bolesnik, koji ima sudbinu da se

zatekne u takvoj „intenzivnoj“, ne Isto tako, komentar na Razina opermljenosti varira od
doživi kardiorespiratorni zastoj opremljenost nema pravac kuće do kuće, prostora netko ima više,
odnosno dok ne dođe do značajnog omalovažavanja nekog radilišta koje netko manje...ali ako se negdje čovjek
urušavanja fizioloških radi kako jedino zna i koje se služi može intubirati i postaviti na
parametara...tj...dok bolesnik ne onim što ima. Nužno je i naglasiti da se ventilator, pri tome koristiti centralna
zatreba, i to hitno...zamislite ponekad u tim „intenzivnima“ zbilja i vena i tlak mjeriti invazivno odmah je
što....INTENZIVNO LIJEČENJE I radi. Kolege ponekad idu doma bolnih jasno da je riječ o JILu a ne o „JILu“.
SKRB!...Ups!...Šta ćemo sad?! leđa i nogu. Ponekad da. Možda i Odnosno drugim riječima, u JIL‐ovima
I što onda bude? često. Ali ne zato što su radili moraju raditi ( ili biti neposredno
Opet su dva scenarija. djelatnost intenzivnog liječenja već su dostupni ) liječnici intenzivisti koji sve
Prvi je da se neće zvati imali posla radeći posao kao što rade gore pobrojano znaju rutinski uraditi
reanimatološka služba. U najboljem kolegice i kolege na raznim drugim te medicinske sestre/tehničari koji
slučaju, probat će se neko vrijeme „neintenzivnim“ bolničkim odjelima znaju u tom okruženju raditi i za
masirati srce bez ikakve ili sa potpuno kad se ima posla. bolesnika skrbiti na tom nivou. Uz svo
neadekvatnom ventilacijom te će se uvažavanje, razno razni kardiolozi,
možda koristiti defibrilator bez obzira Dokle tako? „JIL“ ipak nije gastroenterolozi, neurolozi koji se
fibrilira li srce ili je u asistoliji a moguće JIL! najčešće tituliraju „intenzivcima“...uz
je i da kapne kakav adrenalin redovito svu silu titula koju možebitno imaju...u
u nekom ludom razrjeđenju. Ako U hiperinflaciji razno raznih ogromnom postotku to naprosto nisu.
nema sreće da „odmah prihvati „intenzivnih“ iz gornjih opisa jasno je Kao što to nisu niti kolege koji rade u
reanimacijske mjere“ čovjek će, jelda, da je više nego ikad potrebna kakva‐ takvim „intenzivnima“ bez obzira
umrijet...„Eto bila je to teška bolest“ takva klasifikacija na ovom području. koliko se ponekad znaju naraditi.
rekli bi ...Možda i je. A možda i nije Posao vrlo jednostavan. Ako nekakva Naglasimo opet. Naraditi da. Ali ne na
baš? neovisna, „žestoka“ komisija krene u nivou intenzivnog liječenja!
Drugi scenarij je da će se zvati inspekciju radilišta koji se kite riječju Kad se rasmrsi sva sila
anesteziološka služba i dotični „intenzivna“, nakon „Dobar dan!“ i protuargumenata koji protivnici
bolesnik će biti prebačen uz pratnju „Kako ste?“ predlažem im ovakovog razmišljanja ponude,
pravih intenzivaca u pravi JIL gdje će jednostavan screening dolje opisan: postaje jasna neoboriva činjenica, više
„intenzivno liječenje“ biti zamjenjeno „Može li se u vašoj intenzivnoj puta spominjana u ovom tekstu, da se
intenzivnim liječenjem odnosno gdje makar jedan bolesnik potpuno bolesnik intenzivno liječiti može na
će se napokon reći „sad dosta kardiorespiratorno zbrinuti?“ onom odjelu ili u onom prostoru koji
zafrkancije i bajanja i ajmo doista „Ne može? Doviđenja, hvala lijepa! pruža za makar jedno krevetno mjesto
pomoći bolesniku...ako mu se pomoći Nisi intenzivna. Idemo dalje....“ potpunu kardiorespiratornu srkb.
još može“. Ili...ako je odgovor „Može“: Vrijedi i opet ponoviti da je potpuno
U prvom slučaju, kako je „Super! Potvrdite mi još samo tri svejedno koje je etiologije
spomenuto prethodno, obitelji će se stvari koje svaka takva Intenzivna mora bolesnikovo stanje ako zahtjeva
reći da je „eto, bila teška bolest“ dok sadržavati pa smo gotovi: intenzivno liječenje. Svejedno je jeli
u drugom „da se sve poduzelo ali eto „Postoji li značajni nurse/patient ono internističke, kirurške,
oni tamo imaju respiratore pa će oni ratio i koliki je? neurološke, neurokirurške,
nastaviti isto što i mi samo s tim „Radi li se rutinski mehanička kardiološke, infektološke ili bilo koje
disanjem“... ventilacija i koliko ste bolesnika druge geneze...to je potpuno
I to bi bilo to...Pojeo vuk ventilirali u prošloj godini?“ svejedno. Bitno je da se takvom
magare.... „Koristi li se rutinski invazivno bolesnik u pravom JIL‐u mora moći
OK, ako ste u gornjim recima mjerenje tlaka?“ biti osigurane prave JIL usluge ‐
uočili sarkazam priznajem da ste u Ništa od toga?...Pa vi gospodo kompetentna reanimacija, intubacija,
pravu. Ali sarkazam nije uperen prema niste nikakva intenzivna! Fijuuu s vama napredna mehanička ventilacija,
kolegama i kolegicama. Niti slučajno! u polu intenzivni status! Hvala lijepa i invazivni monitoring, napredni
Što su oni krivi što rade odjelni posao doviđenja!... hemodinamski monitoring, drenaža
za plaću JIL‐a? Pa nisu. Pristalica sam Tu dolazimo do suštine koja neki prsišta, enteralna i parenteralna
da svatko uzme koliko mu pripada po odjel ili mjesto na odjelu čini JIL‐om. A prehrana, postavljanje i uporaba ICPa,
pozivtivnim propisima RH. to je djelatnost! uporaba CVK, bronhoskopiranje...itd,
itd...

Leži li u ovom grmu stvarima kad postoji ekipa luzera područje intenzivnog liječenja
zec?...Rekao bih vrlo kojima će se taj dio posla prepustiti naprosto vapi za „čišćenjem“
vjerojatno da! dok ću ja po bolnici a i šire glumiti odnosno temeljitim redefiniranjem.
zvijezdu 3x veću od dr Housa“.... Ili od Najzanimljivije je da bi pri tome skoro
Ako u svemu ovome ima zrnce Florence Nightingale. Da, nažalost, svi biti zadovoljni. Bolnice, jer neće
istine, a to možete zaključiti i sami ako svjedok sam u više ustanova da sličnu morati osjetno više plaćati nešto ili
porazmislite o situaciji u vašoj misao dijele i kolege na „JILovima“ nekoga tko ne radi ono za što se
ustanovi, jasan je jedini pravi put ‐ kojima je ovako sasvim dobro i čemu deklarira. Zdravstveni radnici JIL‐a, jer
kolege na takvim radlištima moraju prekidati idilu. napokon imaju satisfakciju za svoj
podići razinu svog rada i posao. A naročito će, što je u
osposobljenosti, paralelno sa U konačnici konačnici i najbitnije, i sama javnost,
unutarbolničkim dogovorom ili bolesnici i njihove obitelji jasno znati
raspodjelom gdje na takvim mjestima Cilj ovog komentara je dvojak. gdje se provodi kakav stupanj
moraju biti prisutni/dostupni Prvi razlog je bolesnik i njegovi bližnji! liječenja. Ipak nas oni u konačnici sve
kompetentni liječnici intenzivisti. A drugi je dignitet djelatnika ( liječnika zajedno plaćaju.
Međutim...hm...teško će to ići, i medicinskih sestara/tehničara ) koji Ok, valja priznati da će biti i
teško!... rade u pravim JIL‐ovima. nezadovoljnika. Ali njima će biti
Svakom intenzivcu je jasno da Uglavnom, običan čovjek koji povrijeđene samo taštine jer će i
prva postavljena „cijev“ otvara prošeta bolnicom će vidjeti da na formalno biti propisano ono što je
Pandorinu kutija posla oko toga. skoro svakom odjelu postoji neka poznato i njima i svim ostalima u
Tubus vuče ventilaciju, ventilacija „intenzivna“. Nama upućenijima u ta bolnicama – da nisu šefovi ili glavne
monitoring, monitoring invazivne zbivanja još je jasnije da je ta famozna sestre nikakvih intenzivnih jedinica,
metode, sve skupa sa brdom riječ „intenzivna“ – vjerojatno niti da rade djelatnost intenzivnog
laboratorijskih pretraga, dijagnostike, najprostituiranija riječ koja se koristi u liječenja i da se potpuno neopravdano
perfuzora, infuzijskih skrentica, lajni... bolničkom miljeu. Prava pravcata kite tom riječju.
i svega ostalog. jezična prostitucija! A to je ipak najmanji problem.
Vjerojatno je to jasno i „šerifima Stručna javnost ali nadasve Na kraju ovog teksta kad
JILova“ koji možda upravo zato tu bolesnici i njihove obitelji moraju znati pročitam ponovno sve ispočetka i
prvu „cijev“ ne žele kod sebe staviti i što je intenzivno liječenje. U porazmislim o rečenim situacijama na
otvoriti kutiju gospođe Pandore. današnjem moru nelogičnosti u području intenzivnog liječenja u
Veliku večinu njih vodi ideja – „zašto zdravstvenom sustavu te nasilja na nas...hm...riječ iz naslova kolumne vrlo
bih se ja gnjavio sa tim intenzivnim svemu i svačemu unutar njega, je, vrlo blaga.
KALENDAR STRUČNIH AKTIVNOSTI
22
DOSTUPAN ONLINE NA
WWW.HDMSARIST.HR

Na zapadu ništa novo
AKTUALNO Adriano Friganović
Adriano Friganović
Teško je živjeti u državi u kojoj znanje se ne cijeni, u
kojoj zakulisne igre odražavaju društveni poredak, u kojoj
činovničići sa dobrom zaleđinom mogu što hoće. Ili misle da
mogu što hoće? I do kada?
Doista je teško biti medicinska sestra u današnjim
uvjetima kada je zahtjeva sve više, osoblja sve manje, a rad i
obrazovanje nije nešto na cijeni. I tako provodimo dane na
uzavreloj sceni Hrvatskog sestrinstva ne znajući što nam
donosi sutra.
U svakoj razumnoj državi Europe i svijeta u pravilu
sestrinstvo ide konstantno naprijed postajući znanost i svi
teže boljemu, dočim kod nas je slika nešto drugačija. Mi
idemo unatrag.
Nakon cirkusa sa Pravilnikom o specijalističkom
obrazovanja i kako ćemo dobiti sestru za opću njegu. Meni
usavršavanju po kojem će svi biti specijalisti, uslijedio je novi
šok ‐ izmjena srednješkolskog obrazovanja za medicinske se čini da autor tog „bisera“, koje je novina prenjela, Europu
sestre u trajanju od 5 godina. Svi u Hrvatskoj će u srednju nije vidio bar 20 – 30 godina, jer da jeste ovakve besmislice
školu ići 3 ili 4 godine, a medicinske sestre 5 godina pa se ti ne bi davao u novine. Očito je osoba negdje hibernirala pa
pitaj tko je tu lud? Ovime su narušena ustavna prava o nije u procesu buđenja uspjela vidjeti da se medicinske
jednakosti građana ove države te se ozbiljno urušava sestre u Europi bazično obrazuju na sveučilištima ili
vertikala sestrinskog obrazovanja na dodiplomskoj i veleučilištima! Kuc‐kuc! Ne u srednjim školama nego ipak
malo više!...
diplomskoj razini. Tko će lud nakon 5 godina srednje škole ili
još 3 godine na nekakvo sveučilište ili veleučilište ili pak na Ipak, koliko god bježali od tog termina ne možemo
diplomski studij? Znanstvene poslijediplomske studije neću pobjeći od činjenice da ipak živimo na brdovitom Balkanu i
robujemo balkanskim navikama. Pa se razlozi ove wannabee
niti spominjati. Oni su još uvijek znanastvena fantastika za
hrvatske sestre. I tako zakonodavac još jednom dobija što oktroirane srednjoškolske buruleske za medicinske sestre,
želi ‐ jeftinu radnu snagu ( tko bi još plaćao obrazovane) i u koja naravno ne postoji nigdje, ipak mogu jasno naći vrlo
tome im zdušno pomažu naši kolegice i kolege. I tako si prizemno, u pravom balkanskom blatu. A to je da netko,
uvijek postavim pitanje zašto je sestra sestri najgori zaposlen i visoko pozicioniran u srednjoj medicinskoj školi
neprijatelj i postoji li mogućnost konsenzusa? Nažalost i na na ovaj način želi jednostavno sebi osigurati egzistenciju i
to pitanje ću ponuditi odgovor, negativan naravno. sebi sagraditi spomenik. Preko leđa cijelog sestrinskog
korpusa naravno i u suradnji sa onima koji nivo bazičnog
Prije negoli će pravilnik o specijalističkom usavršavanju
stupiti na snagu na poziv Komore odazvaše se predsjednici obrazovanja sestara uporno nastoje zadržati tamo gdje je
svih sestrinskih udruga da zajedno potpišu protivljenje već nekoliko desetljeća!
Citirati ću jednu kolegicu čiji sam post vidio na jednom
Pravilniku, ali i promjenama u srednješkolskom obrazovanju.
I svi se složiše, ali jedna je malo neodlučna, pa još će se malo forumu – „mislim da se osoba X nije oporavila od kongesa
konzultirati, pa će još malo priupitati državnog tajnika. I HUMS‐a 2000. godine kad je ismijana zbog prijedloga
onda odbaci sve sestrinske udruge i Komoru i izabra biti uz zdravstvene gimanzije.“ Da, moguće je da je i ova inicijativa
zakonodavca. I to je jedinstvo, to je profesionalizam? Jesu li jedan oblik PSTP‐a od tog događaja.
to sestre? Tko je bila ona neodlučna, koja nema mogućnost Ah, da...sve u svemu situacija nije blistava, ali ja vjerujem
vlastitog odlučivanja, procijenite sami.. Odgovor nije daleko. u pravdu, možda je spora ali je dostižna.
Čitam nekidan u Glasu Slavonije članak kako se hrvatsko
sestrinstvo približava Europi s izmjenama srednješkolskog

INTERVJU Danijela Prugovečki
Asja Jaklič
– prijatelj iz Slovenije
Danijela Prugovečki
U ovom broju vam donosimo

razgovor s našom dragom
kolegicom Asjom Jaklič,
predsjednicom Slovenske
strukovne sekcije
medicinskih sestara i
tehničara u anesteziologiji,
intenzivnoj terapiji i
transfuziologiji.
SHOCK: smjer zdravstvena njega i 2001. godine djelovanje. Moram napomenuti da je

PREDSTAVITE NAM SE, stječem naziv diplomirana medicinska Sekcija jedna od
KOLIKO DUGO RADITE I sestra. mnogobrojnih( ukupno 31) i sve
GDJE, KOJE zajedno djeluju unutar Republike
ŠKOLOVANJE ZA SHOCK: Slovenije. Sastavni su dio naše krovne
SESTRE STE ZAVRŠILI? PREDSJEDNICA STE organizacije, to je Zbornica
SLOVENSKE zdravstvene njege i primalja Slovenije
ASJA JAKLIČ: STRUKOVNE SEKCIJE – Savez strukovnih društava
Prije svega lijepi pozdrav. MEDICINSKIH medicinskih sestara, primalja i
Zaposlena sam u UKC Ljubljana na SESTARA I TEHNIČARA zdravstvenih tehničara Slovenije.
Klinici za zarazne bolesti i febrilna U ANESTEZIOLOGIJI, Namjena i svrha strukovnih Sekcija je
stanja na odjelu za intenzivnu terapiju INTENZIVNOJ TERAPIJI
da proučavaju stručna pitanja sa svog
gdje sam glavna sestra od 1997. I TRANSFUZIOLOGIJI. područja zdravstvene njege i njege
godine. Prije toga sam 7 godina radila RECITE NAM NEŠTO O
primalja i organiziraju stručno
kako smjenska sestra, ukupno 20 SEKCIJI I NJENOM usavršavanje usko vezano na područje
godina u struci. Za poziv medicinske RADU. rada. Također modeliraju stručne
sestre odlučila sam se na nagovor
naputke i smjernice za svoje stručno
moje tete, liječnice opće prakse. Tako ASJA JAKLIČ: područje, tretiraju društvena i
po završetku osnovne škole upisujem Naša stručna Sekcija pokriva tri
velika područja rada – intenzivnu strukovna pitanja, povezuju se sa
srednju medicinsku i nastavljam
terapiju, anesteziologiju i srodnim organizacijama u zemlji i
školovanje u Ljubljani na Višoj školi
1990. godini i zapošljavam se kao transfuziologiju. Spomenuta područja svijetu.
SHOCK:
mlada, neiskusna sestra sa završenom su nadasve specifična, u praksi često
VEĆ NEKO VRIJEME
višom školom na jednoj manjoj klinici. povezana i međusobno ovisna i zato
STE ČLANICA
Uslijed promjena koje su se dešavale Sekcija u takvom sastavu djeluje i radi
kod nas posljednjih godina, 1999. već godinama. Unutar Sekcije djeluju EUROPSKE UNIJE,
godine upisujem treću godinu na zasebne radne skupine i koordinatori GDJE DANAS VIDITE
PREDNOSTI A GDJE
Visokoj školi za zdravstvo u Ljubljani, istih koji usklađuju rad i stručno NEDOSTATKE,

INTERVJU Danijela Prugovečki KONKRETNO ŠTO TO školovanja koji idu po Europskoj odgoja (zdravstvene njege) na
ZNAČI ZA MEDICINSKE direktivi 36/2005 i vezan je na Pedagoškom fakultetu. Studij su
SESTRE U SLOVENIJI? bolonjski proces, jer tako nismo upisale dvije generacije redovnih i
ravnopravni unutar EU. Isti problem je izvanrednih studenata i nakon toga je
ASJA JAKLIČ: sa starim državama članicama, tako da ukinut. Intenzivno se radi na 2. stupnju
Ulaskom u EU prije svega s naše strane apeliramo na EU da se fakultetskog obrazovanja po bolonji,
reguliran je i priznat naziv sistemi školovanja usklade, da dolazi to su stručni magisteriji, a nadamo se i
medicinskim sestrama, mada su se do slobodnog priliva ljudi i s tim 3. stupnju tj., doktorskim studijima. Na
pojavili problemi na polju usavršavanja jednaka kvaliteta i sigurnost području specijalizacija stvari se
i stjecanja stručnog obrazovanja što je zdravstvene njege bolesnika u EU. odvijaju sporo, usklađuje se s
značilo promjene u našem školskom Koliko znam, ti predmeti se uređuju na Ministarstvom zdravstva, sa
sustavu – bolonjski proces. Gledajući višem nivou, preko nacionalnih Zbornicom i to se područje stavlja pod
na sve veće potrebe bolesnika danas i udruženja, Ministarstva zdravstva i javne ovlasti.
brzi razvoj drugih znanosti (medicina), drugih. Nije jednostavno zbog
mislim da medicinska sestra sa različitosti sistema školovanja po SHOCK:
visokom stručnom spremom može pojedinim europskim državama kroz JESU LI MEDICINSKE
odgovorno, stručno i samostalno povijest. SESTRE SLOVENIJE
provoditi specifične intervencije s UJEDINJENE U SVOJIM
područja zdravstvene njege. Ima SHOCK: STAVOVIMA, KOJE
sposobnost kritičkog prosuđivanja i na OPIŠITE NAM SUSTAV RELEVANTNE
kraju, kompetencije za sve navedeno. OBRAZOVANJA U INSTITUCIJE IMATE I
SLOVENIJI, DA LI JE KOLIKA JE NJIHOVA
SHOCK: DOVOLJAN, TREBA LI SNAGA U DONOŠENJU
TRENUTNO JE U IZMJENE? IMATE LI VAŽNIH ODLUKA
REPUBLICI HRVATSKOJ SPECIJALIZACIJE, VEZANIH ZA
USVOJEN PRAVILNIK O MAGISTERIJSKE SESTRINSTVO?
SPECIJALISTIČKOM STUDIJE ETC.? ASJA JAKLIČ:
USAVRŠAVANJU
Imamo krovno stručno udruženje,
MEDICINSKIH ASJA JAKLIČ:
Savez društava unutar kojeg je
SESTRARA I Školovanje se odvija na dva
povezano 11 regionalnih i već
TEHNIČARA. glavna nivoa, srednjoškolski i
PRAVILNIK NIMALO NE visokostručni programi. Omjer u spomenute 31 Sekcija. Unutar toga
PRIDONOSI praksi između obje skupine ide u svatko ima svog koordinatora sa 2
RIJEŠAVANJU korist srednjoškolskog obrazovanja, predstavnika, člana Upravnog odbora
PROBLEMA VEĆ UNOSI 30 ‐40% kadrova je školovano u skladu Zbornice – Saveza, koji vode strateška
NESPORAZUME I s EU direktivom. Po podacima usmjerenja organizacije. Naravno, to
NEREDE U OBRAZOVNI Zbornice registrirano je 18 400 sestara nije lako. Istovremeno obavlja javne
SUSTAV. ŠTO MISLITE O i primalja, od toga 5 200 sa visokom ovlasti odnosno reguliranje nazivlja
TOME I KAKO JE stručnom spremom, 13000 sa medicinskih sestara i primalja.
SLOVENIJA TO srednjom stručnom spremom. Od Mišljenja sam da je ovakav tip
RIJEŠILA PRILIKOM toga je 200 diplomiranih primalja i 430 organizacije dobar i da nije razdjeljen
ULASKA U EU? sa srednjom školom. Podaci za na više jedinica. Samo ovako udruženi,
Sloveniju bi bili dobri kada bi omjer bio snažniji smo sugovornici u
ASJA JAKLIČ:
pregovorima s politikom, državom,
Slovenija je do ulaska u EU imala obrnut. Naša vizija je da potpuno
okrenemo tu piramidu u korist osiguranicima, medijima. Aktivno
dvije Visoke stručne škole, tako da
diplomiranih medicinskih sestara. sudjelujemo u kreiranju zdravstvenog
smo računali da ćemo lako
zakonodavstva i politike i odazivamo
doškolovati srednje medicinske sestre Trenutno na području Slovenije
imamo 8 Visokoškolskih zavoda koji se na sva događanja i pojavljujemo u
i tehničare do regularnog nazivlja
imaju studijske programe zdravstvene medijima. To je veliki posao jer nije
diplomirana medicinska sestra, što
njege. Po završetku tih studija, lako zadovoljiti brojne interese,
radimo svake godine. Nadamo se da
studenti stječu naziv diplomirana potrebe i želje članstva. Međusobni
ćemo uspjeti u tome, ne slažemo se
medicinska sestra/tehničar. 1993. odnosi nisu idealni a brojne skupine
da druge države koje ulaze u EU
nije više moguće prozreti. Isto tako,
upotrebljavaju druge načine i sisteme godine bio je organiziran Sveučilišni
studijski program zdravstvenog činjenica je da mnogi nisu

INTERVJU Danijela Prugovečki zainteresirani za zbivanja oko njih. ASJA JAKLIČ: INTENZIVNOG
Velike probleme je donijela i provedba Ulaskom Slovenije u EU status LIJEČENJA,
platnog sistema 2008. godine i još se sestara se nije značajnije promijenio, ANESTEZIJI I
nije riješila. osim da smo nosioci stručne TRANSFUZIJI U
izobrazbe. Tako možemo svako malo SUSTAVU
SHOCK: opomenuti državu da u pristupnim OBRAZOVANJA,
SUSREĆETE LI SE S pregovorima s EU moraju odrediti ODNOSNO RADI LI SE
PROBLEMOM uvjete glede zdravstvene njege. Time NA TOME?
NEDOSTATKA SESTARA smo dobili još veću odgovornost,
ASJA JAKLIČ:
I KAKO GA svjesni smo da iz dana u dan radimo
RIJEŠAVATE? intervencije koje jesu i nisu u okviru Zajedno sa resornim
Ministarstvom naša Zbornica – Savez
naših kompetencija a koje već
ASJA JAKLIČ: pripremaju opće temelje za
godinama radimo kvalitetno i sigurno.
U Sloveniji nastaje paradoks, po specijalizacije, ali nažalost, stvar se
Tu je također važno spomenuti da
trenutnom izračunu ( po kategorizaciji odvija poprilično sporo. Trenutno smo
ćemo morati preuzeti određene
bolesnika ) na bolničkim odjelima fali u razdoblju promjene ministra
kompetencije od liječnika, i da će se to
20% diplomiranih medicinskih sestara, zdravstva što nije baš povoljno jer se
drugačije vrednovati glede plaćanja jer
istovremeno na Zavodu za dešava u ključnom trenutku kada je
tu je i veća etička, stručna i pravna
zapošljavanje ima višak sestara, to je pripremljen jedan od zakona, a to je
odgovornost. Očekujemo da će
fenomen po pitanju nezaposlenosti u Zakon o zdravstvenoj djelatnosti. To je
prijenos tih kompetencija biti riješen
EU. Tome je pridonijelo brzo otvaranje specijalizacijama i to za ključna nama vrlo važan zakon jer svoj
novih Visokih škola gdje nas brine nemamo ali ozbiljno razmišljamo o
područja.
kvaliteta obrazovanja. Imamo njemu. Čvrstog sam mišljenja da za
problem s mjestima na kliničkim naš djelokrug rada treba
SHOCK:
odjelima gdje se provodi klinička specijalizacija, kao što ima većina
VRATIMO SE NA
praksa. Tamo srećemo svakodnevno drugih razvijenih zemalja.
SESTRE U JEDINICAMA
studente i učenike koji po bolesniku
INTENZIVNOG
provedu 2300 sati praktične nastave SHOCK:
LIJEČENJA, SMATRATE
po direktivi EU. Tu treba spomenuti i LI DA SU I DALJE U VEĆ DUŽI NIZ GODINA
Zakon o pravima pacijenta, po kojem LOŠOJ POZICIJI U USPJEŠNO
svaki bolesnik mora potpisati ODNOSU NA DRUGE SURAĐUJEMO
pristanak ako želi prisustvo studenata ODJELE TJ.,NISU UNUTAR HDMSARIST-A
ili/i učenika. Apeliramo na Ministarstvo DOVOLJNO PRIZNATE I I VAŠE SEKCIJE.
zdravstva, osiguravatelje, politiku, PLAĆENE S OBZIROM PRATITE NAŠ RAD,
suradnike, menadžmet bolnica da se NA POSAO KOJI RADE? SUDJELUJETE NA
na primjerenu razinu podigne NAŠIM KONGRESIMA,
osposobljavanje i edukacija ASJA JAKLIČ: DOGAĐANJIMA I
provoditelja zdravstvene njege, i Kao što sam već rekla medicinske OBRNUTO. KAKO
naravno da se zaposli odgovarajući sestre na svim područjima su OCJENJUJETE NAŠ
broj sestara za sigurno, kompetentne za posao koji rade i RAD I DRUŠTVO, GDJE
naravno da nisu dovoljno cijenjene i IMA MJESTA ZA
kvalitetno,učinkovito zdravstveno
plaćene. Posebno sestre u jedinicama PROMJENE?
tretiranje.
intenzivnog liječenja, anesteziji i
ASJA JAKLIČ:
SHOCK: transfuziji koje provode specifične i
Moje osobno mišljenje je da
sofisticirane postupke za koje bi
DA LI SE ULASKOM U imamo jako dobru suradnju, prošle
trebale postojati specijalizacije, što
EU STATUS SESTARA godine na vašem Kongresu u Solarisu,
POBOLJŠAO, PRUŽA LI znači više edukacije, što znači veću potpisali smo Međunarodni sporazum
IM OBRAZOVANJE I plaću. Dakle, ono što želim reći da
zajedno s UINARIS‐om. Potpis tog
KOMPETENCIJE nismo dovoljno ni cijenjene ni plaćene.
sporazuma samo je još jedan dokaz
ZASLUŽUJUĆE želje za zajedničkom suradnjom kako
MJESTO U SUSTAVU SHOCK:
sada tako i u budućnosti. Nema
ZDRAVSTVENE POSTOJE LI dvojbe da ćemo odraditi jedan
ZAŠTITE ? SPECIJALIZACIJE ZA zajednički projekt, u to sam uvjerena!
SESTRE U JEDINICAMA

INTERVJU Danijela Prugovečki
SHOCK: menadžmentu, sudjelovanju u pod svaku cijenu, ne mijenjajte nešto
RAZLIKUJE LI SE zakonodavstvu, u političkom na silu. Nažalost, utvrdili smo da nisu
SITUACIJA U odlučivanju. U budućnosti će biti na za sve jednaka pravila u području
SLOVENIJI U ODNOSU iskušenju ekonomsko stanje nasuprot sestrinstva, naročito za stare članice
NA NAS I NA KOJIM etici i dostupnosti zdravstvene usluge EU.
SEGMENTIMA, VEZANO za sve. U iskušenje će doći i etičko
ZA SESTRE U JIL- U, djelovanje s naglaskom i na druga SHOCK:
ANESTEZIJI I životna područja, nažalost nije uvijek ZA KRAJ, ŽELIM VAM
TRANSFUZIJI? sve crno i bijelo; etičke dileme su SE ZAHVALITI ZA
ASJA JAKLIČ:
velike, vrijeme je da se mijenjaju RAZGOVOR I
vrijednosti. Također, ako usporedimo ZAŽELJETI SRETAN I
Realno gledano, svi radimo na
prošla i sadašnja vremena, borimo se s BLAGOSLOVLJEN
manjim radilištima, vjerujem da imamo
plaćama za što se bori Sindikat i to USKRS KAO I SVIM
i slične probleme i to najviše po
naš,sestrinski, koji sudjeluje u PRIJATELJIMA
pitanju pomanjkanja sestara, želje i
pregovorima s Vladom i SESTRINSTVA U
težnje za edukacijom i školovanjem.
poslodavcima. U budućnosti želimo SLOVENIJI. PORUKA ZA
ojačati svoj identitet, razvijati se KRAJ ZA ČITETELJE
SHOCK:
strukovno, svoje ambicije i osobni SHOCK-A.
KAKO VIDITE razvoj, uspostaviti i poboljšati
SESTRINSTVO U ASJA JAKLIČ:
međusobne, međuprofesionalne i
BUDUĆNOSTI U Želim vam lijepe praznike u svoje
druge odnose, zatim približiti se
SLOVENIJI I ŠTO JE osobno ime i ispred Zbornice – Saveza
bolesniku na human, pristupačan i
REALNO ZA Slovenije i Strukovne Sekcije sestara i
OČEKIVATI? profesionalan način. Baviti ćemo se tehničara u anesteziologiji, intenzivnoj
sustavom obrazovanja, poticati terapiji i transfuziologiji. S obzirom da
ASJA JAKLIČ: vertikalno obrazovanje, istraživački se puno pričalo o tome što želimo u
Teško je prognozirati, sudionici rad u kliničkom okruženju, budućnosti, ovaj bi razgovor završila s
smo demografskih trendova (stara akademizaciji nazivlja. I biti svjesni da posvetom koja će nas voditi i dati
životna dob, briga za kvalitetu života u radimo s ljudima i za ljude i u svemu snage i moć da dosegnemo svoje
vlastitom okruženju). Živimo u vrijeme primijeniti etičan pristup, suosjećanje i ciljeve.
gospodarske globalne krize koja još profesionalizam. Medicinske sestre Medicinske sestre svakodnevno
uvijek nije pokazala sve svoje prije svega, i one s magisterijom, obavljaju divan poziv. Svaki dan
posljedice. Osjećaju se promjene kroz usmjerimo se na naše bolesnike u želimo nešto novo, nešto veće…,
godine iza nas i naravno danas po posteljama, tamo je naše mjesto. I nešto više za bolesnike, nešto više za
pitanju našeg statusa. Naše kolegice u drugo, mijenjajmo autonomiju, status, našu profesiju i zato vjerujte u svoje
prošlosti su se borile s izazovima kao i ugled i neka se čuje naš glas daleko, u snove i ostvarujte ih, život je na vašoj
mi danas s obrazovanjem, politici, u kreiranju zakona što je strani!
pomanjkanjem kadrova, podloga za mnoge naše aktivnosti i
autonomijom, ravnopravnosti u naš razvoj. Budući da je Hrvatska pred
timovima zdravstvene njege, u vratima EU, koristan savjet, ne žurite

STRUČNI RAD INTENZIVNO LIJEČENJE TRANSFUZIOLOGIJA
!"#$%&'(#)*(+('&",&-'.&/(0'1,%,&1,2"#)&!3$-'/0/4'1)(
Tehnike autologne transfuzije krvi
"567895(:;<=>=?75(<@:7AB;C8D5(9@E8(
Doc. dr.( sc. Danijela Gulam, dr. med.
!"#$%&'(( Boris Pelc dr. med.
)$*+(,%+(-*+()./&012.(3"2.45(,%+(41,F(G(6$%&-(712*(,%+(41,+(
UVOD:
Transfuzijsko lije!enje potporni je dio lije!enja mnogih bolesnika i klini!kih stanja.
Primjenjuje se u prosje!no 15% bolni!kih bolesnika. To je samo potporna nadoknada one
komponente krvi koja bolesniku nedostaje i opravdano ju je primijeniti samo u slu!aju kada
se nedostatak ne mo"e nadoknaditi drugim alternativnim putem, a nenadokna#ivanje bi
uzrokovalo pogor$anje klini!kog stanja ili ugrozilo bolesnikov "ivot. No unato! postoje%im
preporukama za racionalnu primjenu krvnih pripravaka jo$ uvijek ne postoje jedinstveni
stavovi za njihovu primjenu u odre#enim klini!kim stanjima. U skladu s tim podaci iz literature
pokazuju kako se prosje!no 30% transfuzije krvi daje bez opravdane indikacije.
KRVNI PRIPRAVCI:
Krvni pripravak je lijek biolo$kog porijekla, prire#en iz krvi dobrovoljnog davatelja.
Njegovo biolo$ko porijeklo !ini ga specifi!nim me#u svim lijekovima. Jedan krvni pripravak
odgovara seriji farmaceutskog lijeka. No za razliku od farmaceutskih lijekova u svim krvnim
pripravcima nije mogu%e provesti kontrolu sterilnosti, stabilnosti, djelotvornosti i
ne$kodljivosti. Kategorizacija krvnog pripravka odre#ena je brojem davatelja od kojih je taj
pripravak prire#en, a uklju!uje najvi$e 12 razli!itih davatelja.
KOMPLIKACIJE TRANSFUZIJE:
Akutne, po !ivot opasne, komplikacije ( < 24 sata ):
• Akutna hemoliti!ka reakcija – nastupa unutar nekoliko minuta
• Reakcija kao posljedica infuzije jedinice koja je kontaminirana bakterijama – brzi
nastup; !e$%e je povezana s transfuzijom trombocita (skladi$tenje na 22 °C) nego
eritrocita (4 – 6 °C). Naj!e$%i uzro!nici: S. epidermidis, S. aureus, B. cereus,
Streptococcus grupe B, E. colli, pseudomonas species i druge gram – negativne
bakterije.
• Akutna ozljeda plu"a povezana s transfuzijom (eng. TRAIL) – unutar 6 sati
• Optere"enje teku"inom kao posljedica masivne transfuzije.
• Alergijske reakcije – anafilaksija rano tijekom transfuzije.
Kasne komplikacije transfuzije ( > 24 sata):
• Kasna hemoliti!ka reakcija - nakon vi$e od 24 sata.
• Graft-versus –host reakcija kao posljedica transfuzije – 1 – 2 tjedna nakon transfuzije
• Post transfuzijska purpura – 5 – 9 dana nakon transfuzije trombocita ili eritrocita
• Optere"enje organizma #eljezom.
• Imunomodulacijski u!inak – u smislu smanjenja stani!ne imunosti. Smanjena je
aktivnost NK stanica i makrofaga. Zapa"a se supresija Th2 stanica i pove%ano
stvaranje prostaglandina E2, $to dodatno smanjuje obrambene reakcije organizma. (
Ve%a mogu%nost pojave bakterijskih infekcija ili slabiji imunolo$ki odgovor doma%ina
na tumor – ponovna pojava odstranjenih zlo%udnih tumora.). Glavnim krivcem za ovaj
u!inak smatraju se leukociti u krvnom pripravku, te je njihovo uklanjanje iz pripravka
jedna od najva"nijih preventivnih mjera.

Uzro!nici zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti transfuzijom:

• Hepatitis A, B, C
• HIV
• Humani T-limfotropni virus 1 i 2 (HTLV 1 i 2)
• CMV
• Humani parvovirus B19
• EBV
• Bakterije: (pr. Treponema pallidum, Yersinia enterocolitica, S. epidermidis):
Najvjerojatniji uzrok infekcije doze krvi bakterijama je to !to se u trenutku davanja krvi
davatelj oporavio od infekcije no i dalje u leukocitima nosi fagocitirane, vijabilne
bakterije koje se njihovim raspadom po"inju razmno#avati ( prevencija je smanjenje
broja leukocita u pripravku ). U"estalost bakterijske kontamina-cije stani"nih krvnih
pripravaka je 1 : 3000, no prosje"na pojavnost te!kih sepsi iznosi 1 : 50 000 doza
trombocita i 1 : 500 000 doza eritrocita.
• Paraziti ( pr. Plazmodium, Trypanosoma cruzi).
• Uzro!nik Creutzfeldt-Jacobove bolesti.
TRANSFUZIJSKE TEHNIKE ZA !TEDLJIVO DAVANJE KRVI

Pravilan transfuzijski pristup
1. Pravilno postavljanje indikacije
2. Osposobiti anesteziologa o odabiru transfuzijske tehnike s najmanjim rizikom za
bolesnika. Cilj: kori!tenje alternativnih tehnika kojima bi se zamjenilo davanje tu$e
krvi:
a. prijeoperacijsko va$enje vlastite krvi
b. prijeoperacijsko davanje eritropoetina
c. akutna normovolemi"na hemodilucija
d. intraoperacijska i poslijeoperacijska autotransfuzija (kori!tenje «cell saver-a»)
e. anesteziolo!ke tehnike
! regionalna naestezija
! odr"avanje stalne, normalne tjelesne temperature
! optimalno nadomje#tanje teku$ine i odr"avanje stupnja zgru#avanja
krvi
! hiperoksigenacija bolesnika
! tehnika vo%ene hipotenzije
f. kirur!ka tehnika
g. umjetna krv (na osnovi hemoglobina ili perfluorokarbonskih emulzija – u
testiranju)
h. kombinacija razli"itih transfuzijskih tehnika
Prijeoperacijski protokol za sigurnu upotrebu krvi:

A. Procijeniti i korigirati anemiju (preparati #eljeza i eritropoetin)
B. Procijeniti bolest srca i krvnih #ila (odrediti «triger» za transfuziju i dozvoljeni gubitak
krvi)
C. Odrediti testove koagulacije (modificirati terapiju s antikoagulansima)
D. Preijeoperacijski odrediti maksimalnu koli"inu tu$e krvi
E. Po!tovati prijeoperacijski oduzetu koli"inu krvi za autotransfuziju
F. Prijeoperacijska embolizacija krvnih #ila (hemangiomi, tumori)
1. Pravilno postavljanje indikacije za transfuziju

Krv nadomje!tamo kristaloidima (omjer 3:1) i koloidima (omjer 1:1) do postizanja

normovolemije, dok opasnost od anemije ne nadja"a rizik transfuzije. Od tog se
trenutka daljnji gubitak se nadomje!ta krvnim derivatima kako bi se odr#ala
postignuta koncentracija hemoglobina.
Za ve$inu bolesnika to je koncentracija Hgb 70 – 80 g/l (ili Hct 0,21 – 0,24).
Grani!ne vrijednosti hemoglobina za transfuziju po Robinu deAndradeju
Bolesnici Bolest Hgb g/l Hct

Neugro!eni Bez popratnih bolesti 70 0,21 – 0,24
Reumatoidni artritis
"e#erna bolest
Rizi"ni 90 0,27
Rak
Infarkt srca > 5 g.
Infarkt srca < 5 g.
Angina pectoris
Vrlo rizi"ni 110 0,30
Aortalna stenoza
Te$e bolesti plu#a
Grani!ne vrijednosti hemoglobina za transfuziju po F. Marcurialiju
Perioperacijski period Hgb g/l Napomena

Op#a anestezija 70 Smanjene metaboli!ke potrebe za O2
Bu%enje 80 – 90 Potrebe za O2 se pove#avaju
Poslijeoperacijski period 80 - 100 Ovisno o stanju krvo$ilnog sustava
Dopu!teni gubitak krvi je volumen krvi koji bolesnik izgubi do postizanja grani"ne
vrijednosti hematokrita. Izra"unavamo ga prijeoperacijski iz ukupnog volumena krvi i
hematokrita.
Prosje!ni volumen krvi po Morganu.

!ivotna dob Volumen krvi ml/kg Primjer
Novoro%en!e – ', 85 kg, Hct 0,35 (0,30
95 VK= 85 kg x 65 ml/kg = 5525 ml.
nedono&!e
RBCV0,35= 5525 ml x 0,35 = 1934 ml
Novoro%en!e – done&eno 85
RBCV0,30= 5525 ml x 0,3 = 1658 ml
Dojen!e 80 RBCVizg = RBCV0,35 – RBCV0,3 = 276 ml
Odrasli – mu&karac 75 Kriti!ni gubitak krvi = RBCVizg x 3 = 828 ml
Odrasli - $ena 65

o 1 doza KE pove!ava u odraslih vrijednost Hgb za 10 g/l, a Hct za 0,02 – 0,03
o 10 ml KE /kg TT pove!ava koncentraciju Hgb za 30 g/l, a Hct za 0,1
2. PERIOPERACIJSKO SKUPLJANJE KRVI I AUTOTRANSFUZIJA
Definira se kao reinfuzija bolesnikove vlastite krvi koja je spa!ena tijekom i/ili poslije
operacije- pokazalo se kako svje"e spa!eni eritrociti nemaju poreme#eno pre"ivljavanje i
funkcionalni kapacitetza vezanje i dostavu kisika u tkiva, !to ukazuje da tehnike
perioperacijske autotransfuzije ne o!te#uju zna$ajno eritrocite.
2.1. Intraoperacijsko skupljanje krvi i autotransfuzija („oprani

eritrociti“)
Izvodi se posebnim aparatima temeljenim na centrifugiranju krvi, stani$nim
separatorima. Oni odvajaju eritrocite od plazme te na taj na$in eliminiraju potencijalno
toksi$ne produkte o!te#enih stanica i prokoagulante. Koncentrat eritrocita dobiven
tim na$inom ima hematokrit 55 – 70%, a odvojen je, barem virtualno, od bilo kakvih
$esti$nih elemenata koji uklju$uju proteine plazme, faktore koagulacije i trombocite.
Broj leukocita je smanjen ovisno o ure%aju koji se koristi. Ve#ina endogenih tvari koje
se osloba%aju kroz operacijsko polje kao i tvari unesene u organizam kirur!kim
postupkom odnosno sistemski uneseni lijekovi uklju$uju#i antibiotike i antikoagulanse
uspje!no se odvajaju iz krvi. Me%utim, neki drugi endogeni produkti se mogu
koncentrirati, npr. katekolamini, anafilatoksini, leukotrieni, endotoksini. To je naro$ito
izra"eno prilikom ortopedskih operacija kod kojih krv iz operacijske rane sadr"i
emulgiranu mast iz ko!tane sr"i i subkutanog tkiva !to mo"e izazvati masnu emboliju.
Primjenom kontinuiranih stani$nih separatora puno u$inkovitije se uklanja mast i
druge ne$isto#e kao !to su medijatori upale.
Ekscesivna transfuzija spa!enih eritrocita i fiziolo!ke otopine mo"e uzrokovati
zna$ajne hemodinamske promjene: elektrolitska i acido-bazna ravnote"a mo"e se
naru!iti pove#anjem serumske koncentracije natrija i klorida te smanjenjem
koncentracije magnezija, ioniziranog kalcija, pH, pCO2, proteina i albumina. Mo"e
uzrokovati odre%eni stupanj hemolize i privremeno pove#anje koncentracije
slobodnog hemoglobina. Jedna od komplikacija je i dilucijska koagulopatija
uzrokovana manjkom koagulacijskih faktora i trombocita u retransfudiranim dozama
koncentrata eritrocita, !to mo"e zahtijevati primjenu odgovaraju#ih alogenih krvnih
derivata. Koagulacijske poreme#aje mogu jo! izazvati hipotermija, !ok, reinfuzija
rezidualnog heparina. Drugi negativni u$inci stani$nog separatora kao !to su zra$na
embolija, mikroembolija, promjene 2,3-DPG koje mijenjaju kapacitet prijenosa kisika
su izuzetno rijetke.
Nedostatak stani$nih separatora mogu biti: vrijeme i osoblje potrebno za
postavljanje sistema, te skupi jednokratne setovi.
2.2. Poslijeoperacijsko skupljanje krvi i autotransfuzija ( „ne oprani

eritrociti“ )
Krv se skuplja u posebne drena"ne sisteme (sadr"e filtere i antikoagulantno
sredstvo) za poslijeoperacijsku autotransfuziju. Tijekom 6 sati nakon postavljanja
sistema krv se mo"e bez dodatnog rizika vra#ati bolesniku.
Me%utim, masivna retransfuzija poslijeoperacijski prikupljene krvi mo"e
bolesniku vratiti zna$ajnu koli$inu: liziranog stani$nog detritusa, trombocitnih
mikroagregata, produkata raspada fibrina, d-dimera, aktiviranog komplementa i
slobodnog hemoglobina. Mo"e dovesti do poreme#aja koagulacije zbog naru!ene
hemostatske aktivnosti i poja$ane hemolize. Velika koli$ina retransfudirane krvi mo"e
biti pokreta$ za DIK. Stoga volumen poslijeoperacijski prikupljene, „ne oprane“, krvi
mora biti strogo ograni$en.

Tablica 1: Razlika u sastavu i u!inku krvi prire"ene dvjema metodama
Stani!ni separator Poslijeop.
(oprani E) autotransfuzija
Hemoliza
(slobodni HGB, LDH, bilirubin, - +
haptoglobin)
Koagulacijski poreme"aj
(d-dimeri, produkti razgradnje - +
fibrina)
Hematokrit, koncentrat
+ -
eritrocita
Elektrolitski poreme"aj - +
Zatajenje organa - +
Volumno optere"enje - +
Sistemska antikoagulacija - +
Masivna autotransfuzija + -
Koli!ina obra#ene krvi neograni!ena ograni!ena
Tablica 2: Indikacije i kontraindikacije za intraoperacijsku autotransfuziju

INDIKACIJE ZA INTRAOPERACIJSKU AUTOTRANSFUZIJU
• Hitni zahvati
o Te!ka trauma
o Ozljeda velikih krvnih "ila i unutra!njih organa
• Elektivni kirur#ki zahvati (predvi"eni gubitak krvi > 1000 ml )*
o Ortopedski zahvati – kuk, koljeno, kirurgija kralje"nice
o Kardiokirur!ki zahvati
o Torakalna kirurgija
o Kirurgija velikih krvnih "ila – zahvati na aorti
o Urolo!ke operacije
o Neurokirur!ki zahvati – intrakranijalni, zahvati na kralje"nici
o Ginekolo!ki zahvati
• Bolesnici koji imaju prigovor savjesti prema primjeni tu"e krvi
• Bolesnici s rijetkom krvnom grupom, inkopatibilnom krvnom grupom i sl.
• Kada postoji ograni!ena opskrba alogenom krvi
RELATIVNE KONTRAINDIKACIJE ZA INTRAOPERACIJSKU AUTOTRANSFUZIJU
• Kontaminirano operacijsko polje – septi!ke operacije, kirurgija na otvorenom
abdomenu**
• Operacije karcinoma – osim nakon ozra!ivanja krvi***
• Razrije"ivanje krvi – ascites, amnionska teku$ina, urin,
• Kontaminacija krvi nekim materijalima zbog kirur#kog zahvata – ko#tani cement
• Feokromocitom
• Bolest srpastih stanica
* Ako je gubitak krvi manji od 1000 ml, ekonomski nije isplativo koristiti sistem za autotransfuziju. Me!utim,
dugoro#no gledano komplikacije koje mogu nastati primjenom alogene krvi i njihovo lije#enje vi!estruko nadilaze
cijenu seta za autotransfuziju i optere$uju zdravstveni sustav.
** Primjena IAT kod tupe ozljede abdomena #ini se da nosi mali rizik od septi#kog incidenta. Me%utim svi
zahvati u abdomenu zahtijevaju pozoran nadzor zbog mogu$e bakterijske diseminacije i primjenu jakih antibiotika
ako do%e do retransfuzije inficirane krvi. Kod urolo!kih operacija tako%er treba razmotriti prijeoperacijsku
primjenu antibiotika.
*** Za sad nema konkretnog stava za primjenu autotransfuzije kod karcinomske bolesti i mogu$e diseminacije
karcinomskih stanica. &ini se da ozra#ivanje doza koncentrata eritrocita s 50 Gy daje zadovoljavaju$e rezultate u

STRUČNI RAD INTENZIVNO LIJEČENJE TRANSFUZIOLOGIJA uklanjanju malignih stanica. Primjena alogene krvi kod karcinoma je tako!er prijeporna zbog, izme!u ostalog,
svog imunosupresijskog u"inka.
STANI!NI SEPARATOR – “ CELL SAVER“
Br. 1. Sukciranje krvi iz operacijskog polja kroz dvoluminalnu sukcijsku cijev gdje se
mije!a krv s anti-koagulansom (30 000 i.j. heparina u 1000 ml 0,9% NaCl)
Br. 2. Skupljanje krvi u sterilni rezervoar gdje se filtriranjem iz krvi uklanjaju ugru!ci i
druge velike "estice.
Br. 3. Skupljena krv ide u centrifugu gdje se procesom ispiranja sterilnom fiziolo!kom
otopinom br. 4 i centrifugiranjem odvajaju i koncentriraju eritrociti od ostalih komponenti krvi
(leukociti, trombociti, plazma, mast, antikoagulans, antibiotici, slobodni hemoglobin..).
Br. 5. Odvajanje otpadnih produkata u posebnu vre#u za otpad.
Br. 6. Skupljanje opranih eritrocita u posebnu vre!icu. Tako prire$eni koncentrat
eritrocita mo%e se transfudirati odmah ili najkasnije u roku od 6 sati br. 7.

Cijena jednokratnog, sterilnog, sistema za “cell saver“ iznosi oko 1500 kn. tome treba
pridodati cijenu: Heparina oko 25 kn / 25 000 i.j., fiziolo!kih otopina oko 11 kn / 500 ml (
potrebno je minimalno 1500 ml FO).

PRIMJERI AUTOTRANSFUZIJSKE DRENA!E
Torakalna drena!a sa negativnim tlakom pripojena na autotransfuzijsku jedinicu
Prikupljena krv iz prsi"ta pomo#u autotransfuzijske vre$ice biva vra#ena bolesniku

Literatura:
1. !aki" K. et al. Autotransfuzija i perioperacijsko krvarenje. Medicinska naklada,Zagreb,2003.
1-150
2. !aki" K, Kor#inek K, !aki" !. Postoperative reinfusion of autologous blood following total hip
and knee replacement. Neurol Croat (suppl 1)1996;45:231-235.
3. !aki" K, Kor#inek K, Bitunjac D. Twenty five years clinical experience with
thromboprophylaxis after total hip and knee replacement. J Bone J Surg 1997; (suppl);134.
4. !aki" K, !aki" !. Volume replacement following blood loss after joint arthroplasty, Concept:
postoperative autotransfusion. Intensive Care Medicine 1997;23 (suppl 1):S 94.
5. Muller-Berghaus G, ten Cate H, Levi M. Disseminated intravascular coagulation, In:
Verstraete M, Fuster V, Topol EJ, eds. Cardiovascular Thrombosis: Thrombocardiology and
Thromboneurology, 2nd. Edition.Lippincott-Raven Publishers,New York; 1998:781-799.
6. Samma Ch M,Thiry D, El AlamyI,Diaby M,Guillosson JJ,Coriat P.Perioperative
activation of haemostasis in vascular surgery patients, Anesthesiology 2001;94:74-78
7. Thomas D, Roberts H.Hypercoagulability in venous andarterial thrombosis. Ann Intern
Med 1997;126:638-644.
8. Tripkovi" B, !aki" K, Tudori" Ghemo I. The effect of glyceryl trinitrate on blood loss and
transfusion in elderly patients ASA II undergoing total hip replacement. EJA 2000; A-257-79.
9. Tripkovic B, !aki" K. Survival and half-life of red cells salvaged after hip replacement
surgery. EJA 2001; A-208
10. !aki" K, Lon$ar-%akalo D, !aki" !. Volume replacement in prevention of acute renal failure in
hemorhagic hypotension (with notes on autotransfusion and plasmaexpanders). Neurol Croat
1997; 46 (suppl): 87-90.
11. !aki" K, !aki" !, Lon$ar-%akalo D, He"imovi" V. Modulation of thromboprophylaxis in
orthopaedic surgery.Neurol.Croat. 1998;47: (suppl.) 203-207.
12. !aki" K, Bo&njak D, He"imovi" V, Vukovi" J, Tudori"-Ghemo I. Disseminated intravascular
coagulation in nonsurvivors in the Intensive Care Unit:platelet and leukocite activation in septic
patients. Neurol Croat 2000;49(Suppl. 1):27-35
13. !aki" K, Savi" S, He"imovi" V, Bo&njak D,Tudori"-Ghemo I,!o&tari" S,Vukovi" J.
Thromboprophylaxis in elective neurosurgery. Neurologia Croatica 2001;50(suppl 3):89-96.
14. Tripkovi" B, !aki" K, !migovec E. Citokine levels in autotransfused drainage blood after
total hip replacement. EJA 2002;19:72 A279

STRUČNI RAD INTENZIVNO LIJEČENJE
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA
UREĐAJEM ZA LIJE!ENJE
STRU!NI RAD – INTENZIVNO ASISTENCIJU KLIJETKI
(VENTRICULAR ASSIST
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA DEVICE)
SA URE!AJEM ZA ASISTENCIJU
KLIJETKI
Daria Grabrovečki, Brankica
(VENTRICULAR Idrizaj,
ASSIST DEVICE) Adriano Friganović
Odjel za anesteziologiju,
Daria Grabrove"ki, Brankicareanimatologiju i intenzivno liječenje
Idrizaj, Adriano Friganovi#
kardiokirurskih bolesnika, Klinika za anesteziologiju,
reanimatologiju
Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije"enjei kardiokirurskih
intenzivno liječenje
bolesnika, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije"enje
SA"ETAK
Ventricular assist device (VAD) ili ure$aj za asistenciju klijetki ( UAK) je aparat koji
pru%a potporu kolanju krvi u plu#ima i / ili sistemskom kolanju krvi kad pravo srce, uz
pomo# uobi"ajene terapije lijekovima i intraaortalne balon kontrapulsacije, nije u
stanju odr%ati normalane protoke krvi i tlakove u tim krvo%ilnim podlogama. Da bi se
postigla ova potpora, krv se preusmjerava od pravog pacijenta do ure$aja za
asistenciju klijetki, koji tada pulsiranjem pumpa krv natrag u tijelo pod normalnim
arterijskim tlakovima. Sustav ure$aja za asistenciju klijetki se mo%e koristiti u nekoliko
konfiguracija u cilju osiguravnja kolanja krvi, tako da razlikujemo LVAD ( left
ventricular assist devices), RVAD ( right ventricular assist devices), BVAD ( Bi-
ventricular assist devices). U razdoblju od 11. 10. 2008. g. do 23. 11. 2009. g. na
odjelu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije"enje kardiokirurskih
bolesnika zbrinuto je osmero pacijenta sa ure$ajem za asistenciju klijetki. Ovaj rad
prikazuje na"in zbrinjavanja bolesnika sa ure$ajem za asistenciju klijetki. Takav
bolesnik zahtijeva interdisciplinarni pristup u kojem medicinska sestra ima va%nu
ulogu budu#i da se 24 sata nalazi uz krevet pacijenta i prva je koja mo%e na vrijeme
uo"iti ugro%enost bolesnika i promptno reagirati.
KLJU#NE RIJE#I: ure$aj za asistenciju klijetki ( RVAD, LVAD, BVAD), sestrinska

skrb
UVOD
Ventricular assist device (VAD) ili ure$aj za asistenciju klijetki (UAK) je aparat koji
pru%a potporu kolanju krvi u plu#ima i / ili sistemskom kolanju krvi kad pravo srce, uz
pomo# uobi"ajene terapije lijekovima i intraaortalne balon kontrapulsacije, nije u
stanju odr%ati normalane protoke krvi i tlakove u tim krvo%ilnim podlogama. Da bi se
postigla ova potpora, krv se preusmjerava od pravog pacijenta do ure$aja za
asistenciju klijetki, koji tada pulsiranjem pumpa krv natrag u tijelo pod normalnim
arterijskim tlakovima. Sustav ure$aja za asistenciju klijetki se mo%e koristiti u nekoliko
konfiguracija u cilju osiguravnja kolanja krvi, tako da razlikujemo:
- LVAD (left ventricular assist device) – poma%e lijevoj strani srca potiskuju#i krv u
aortu
- RVAD (right ventricular assist device) – potiskuje krv iz desne strane srca u plu#a
- BVAD (Bi- ventricular assist devices) - asistira desnoj i lijevoj strani srca.

Pumpa ure!aja za asistenciju klijetki mo"e biti postavljena izvan tijela (vanjska) ili
ugra!ena u gornji dio trbu#ne #upljine (unutarnja). U razdoblju od 11. 10. 2008. g. do
23. 11. 2009. g. na odjelu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije$enje
kardiokirur#kih bolesnika zbrinuto je osmero pacijenta sa vanjskim ure!ajem za
asistenciju klijetki.
Sustav ure!aja za asistenciju klijetki sadr"i #est osnovnih dijelova:

a) centrifugalnu pumpu – prenosi krv putem centrifugalne sile, namijenjena je za
rad do 30 dana za privremenu mehani$ku podr#ku cirkulaciji
b) motor – pokre%e rotor u unutra#njosti pumpe za krv
c) primarnu konzolu – pogonska konzola opremljena sa senzorima protoka i
pritiska, te mogu%no#%u analognog i digitalnog prikaza
d) rezervnu konzolu – koristi se u slu$aju kvara primarne konzole
e) sondu za protok – registrira protok krvi kroz pumpu
f) ulazne i izlazne kanile
Indikacije za postavljanje ure!aja za asistenciju klijetki:

- „most do transplantacije“ – kandidati za transplantaciju srca
- ovisnost o vazotla$noj potpori
- oporavak od kardiektomije
- nemogu%nost odvajanja od kardiopulmonalne premosnice
Kontraindikacije za postavljanje ure!aja za asistenciju klijetki:

- nekontrolirana hemoragija
- o#te%enje centralnog "iv$anog sustava koji za posljedicu ima nepomi$ne i
pro#irene zjenice
- kontraindikacije za transplantaciju srca ( zatajenje bubrega, bolesti jetre,
infekcije )
Komplikacije koje nastaju tijekom potpore ure!aja za asistenciju klijetki:

- kardiovaskularna disfunkcija ( npr. bilo koja pojedina!na pojava hipo - ili

hipertenzije, aritmije, otkazivanje desne klijetke)
- hepati!ka disfunkcija
- renalna disfunkcija
- neurolo"ka disfunkcija
- respiratorna disfunkcija
- krvarenje (pretjerana kardiotorakalna drena#a, diseminirana intravaskularna
koagulacija, tamponada, hematurija)
- hemoliza
- infekcija na mjestima kanilacije, bakterijemija, sepsa
- ponovna operacija zbog neadekvatne hemostaze, premje"tanja kanile
- tromboembolija
- smrt
SESTRINSKA SKRB ZA PACIJENTA SA URE!AJEM ZA ASISTENCIJU

KLIJETKI
U jedinici intenzivnog lije!enja priprema se postav za prijem pacijenta koji uklju!uje

invazivni monitoring ( arterijski tlak, hemodinamske parametre - CO, CI, SVI, PVRI,
SVRI, RWSWI, LWSWI, CVP, PAP, PCWP, laboratorijske pokazatelje, satnu
diurezu), neinvazivni monitoring ( EKG, saturaciju kisikom periferne krvi, tjelesnu
temperaturu), respirator, drena#ne sustave, sustave za sukciju, pumpe za infuziju,
perfuzore te aparat za mjerenje ACT-a (active coagulation time). Medicinska sestra
koja zaprima i skrbi za pacijenta sa ure$ajem za asistenciju klijetki mora biti dobro
educirana jer sestrinska zapa#anja daju vrijedne informacije i kompletiraju medicinski
zaklju!ak. Iz toga proizlazi da je interdisciplinarni pristup veoma va#an kroz cijeli
proces zbrinjavanja takvog pacijenta. Neposredno prije dolaska bolesnika iz
operacijske dvorane anesteziolo"ki tehni!ar obavje"tava medicinsku sestru o
intraoperacijskom tijeku, vrsti i lokaciji intravaskularnih katetera, lokaciji drenova te o
mogu%im komplikacijama. Po dolasku u jedinicu intenzivnog lije!enja bolesnik se
spaja na respirator i monitorira.
Sestrinske dijagnoze
1. Visok rizik za poreme%aj acidobaznog statusa
Cilj: Pacijent %e imati odr#anu acidobaznu homeostazu
Intervencije:
- uzimati uzorke krvi, naj!e"%e arterijske, za odre$ivanje parcijalnih tlakova
plinova u krvi te acidobaznog statusa po odredbi lije!nika
- medicinska sestra mora poznavati normalne vrijednosti pojedinih parametara,
njihov referentni raspon, te osnovne pojmove vezane uz interpretaciju nalaza

Tablica 1. Referentni raspon parametara ABS-a
pH 7,35 – 7,45
PaO2 80 – 100 mmHg
SaO2 93 – 100 %
PaCO2 35 – 45 mmHg
HCO3 22 – 26 mEq/L
2. Visok rizik za poreme!aj cirkuliraju!eg volumena
Cilj: Pacijent !e imati uspostavljenu ravnote"u cirkuliraju!eg volumena u organizmu
Intervencije:
- vr#iti nadoknadu cirkuliraju!eg volumena intravenoznim putem
- pratiti vrijednost centralnog venskog tlaka svakih sat vremena i $e#!e
- bilje"iti koli$inu unesene i izlu$ene teku!ine ( drena"a, satna diureza, retencija
na nazogastri$nu sondu)
3. Visok rizik za poreme!aj ravnote"e elektrolita
Cilj: Pacijent !e imati uspostavljenu elektrolitsku ravnote"u
Intervencije:
- kontrolirati razinu elektrolita u krvi po odredbi lije$nika
- uo$iti mogu!e specifi$ne promjene u EKG-u ( karakteristi$ne za hipokaliemiju)
- medicinska sestra mora poznavati referentne vrijednosti elektrolita u serumu
Tablica 2. Naj$e#!i poreme!aj elektrolita i referentni raspon
Elektrolit Ionska Povi#enje Sni"enje

formula koncetracije koncetracije
Natrij Na+ Hipernatrijemija Hiponatrijemija
137-146
mmol/L
Kalij K+ Hiperkalijemija Hipokalijemija
3, 9- 5,1
mmol/L

Kalcij Ca2+ Hiperkalcijemija Hipokalcijemija
2,14- 2,53
mmol/L
Magnezij Mg2+ Hipermagnezijemija Hipomagnezijemija
0, 65- 1,05
mmol/L
Klorid Cl- Hiperkloremija Hipokloremija
98-108
mmol/L
Fosfat PO43- Hiperfosfatemija Hipofosfatemija
0,79- 1,42
mmol/L
Bikarbonat HCO3- Hiperbikarbonatemija Hipobikarbonatemija
4. Visok rizik za nastanak infekcije
Cilj: Tijekom hospitalizacije pacijent ne!e dobiti infekciju
Intervencije:
- primjenjivati pravila asepse i antisepse u radu sa bolesnikom ( upotreba
sterilnog mantila, kape maske i rukavica kod svakog kontakta s bolesnikom,
pravilno pranje ruku, provo"enje svih medicinsko- tehni#kih zahvata po
protokolu)
- primjeniti antibiotsku profilaksu tijekom prvih 24- 48 sati, nakon #ega se prema
potrebi nastavlja sa antibioticima koji djeluju na specifi#ne mikroorganizme,
temeljem rezultata na pozitivnu kulturu
- redovito kontrolirati mikrobiolo$ke nalaze
- promatrati promjene na ko%i, osobito podru#je oko kanila, uo#iti znakove
crvenila, otoka, seroze, boli, povi$ene tjelesne temperature i o svemu
obavijestiti lije#nika
- nakon ekstubacije educirati bolesnika o va%nosti provo"enja vje%bi dubokog
disanja, poticati ga i motivirati na redovito izvo"enje
- omogu!iti odgovaraju!i dijetetski re%im uz dodatak vitamina

5. Visok rizik za poja!ano krvarenje
Cilj: Pacijent "e na vrijeme dobiti svu potrebnu terapiju u svrhu smanjenja krvarenja
Intervencije:
- kontrolirati drena#u prsi$ta
- laboratorijski mjeriti aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV),
protrombinsko vrijeme (PV), fibrinogen, trombocite te aktivirano vrijeme
zgru$avanja ( ACT)
- u slu!aju poja!anog krvarenja i zna!ajnog pada u crvenoj krvnoj slici uz
nadzor lije!nika primjeniti odgovaraju"e krvne pripravke
- prepoznati znakove tamponade ( tahikardija, povi$enje centralnog venskog
tlaka, smanjenje i/ili prestanak krvarenja)
- ako bolesnik ne krvari primjenjuju se antikoagulantna sredstva kako bi se
smanjio rizik od tromboembolije, upotrebljava se heparin ili varfarin
6. Bol u svezi s operacijskom ranom
Cilj: Bolesnika ne"e boljeti
Intervencije:
- uspostaviti odnos povjerenja i pokazati bolesniku da mu vjerujete
- objasniti mu bol i uzroke
- procijeniti karakter i ja!inu boli na skali od 1- 10
- primjeniti propisane analgetike, preventivno dati parenteralnu analgeziju i
primjeniti kontinuiranu kroz 24 sata
- podu!iti bolesnika u!incima relaksacije na bol ( rabiti jastuke ili mijenjati
polo#aje radi smanjenja napetosti u predjelu gdje je lokalizirana bol)
- u slu!aju da bolesnik nije kontaktibilan medicinska sestra prepoznaje znakove
koji upu"uju da bolesnika boli, a to su: porast frekvencije pulsa, tlaka, disanja,
znojenje, pro$irene zjenice, bljedilo, hladna i vla#na ko#a)
- prilagoditi postupke fazama boli
7. Smanjeni minutni volumen u svezi s disfunkcijom miokarda
Cilj: Pacijent "e biti hemodinamski stabilan
Intervencije:
- primjeniti kristaloidne i koloidne otopine kako bi se odr#ao indeks protoka
ure%aja za asistenciju klijetki na vi$e od 2.0 L/min/m2 sa sredi$njim venskim
tlakom i tlakom u lijevoj pretklijetki manjim od 20 mmHg
- prema potrebi upotrijebiti farmakolo$ku pomo" u vidu vazopresora i /ili
vazodilatatora kako bi se uskladio vazomotorni tonus
- pacijentima sa izoliranom potporom ure%aja za asistenciju lijeve klijetke
potrebna je inotropna potpora funkcije desne klijetke
- potrebno je prema odredbi lije!nika mjeriti hemodinamske parametre putem
termodilucijskog katetera

8. Anksioznost u svezi s neizvjesno!"u ishoda bolesti
Cilj: Bolesnik "e osje"ati manji stupanj anksioznosti
Intervencije:
- ohrabriti i poticati bolesnika da verbalizira osje"aje i strahove
- objasniti mu sada!nje stanje i uzroke takvog stanja
- objasniti mu o#ekivane promjene njegova stanja zbog operacije, medicinskih
postupaka
- provjeriti !to $eli znati, poticati ga da postavlja pitanja, odgovoriti mu to#no i
iskreno
- ohrabrivati, pomo"i i poticati obitelj da mu bude podr!ka
ZAKLJU!AK
Zbrinjavanje bolesnika sa ure%ajem za asistenciju klijetki predstavlja izazov cijelom

medicinskom timu. Uloga medicinske sestre/tehni#ara unutar tog tima je pru$anje
kvalitetne zdravstvene njege. Preduvjet je posjedovanje specifi#nog znanja i vje!tina
koje se mogu ste"i kontinuiranom edukacijom.
LITERATURA
1. GUYTON, C.,A. Fiziologija #ovjeka i mehanizam bolesti, Zagreb:

Medicinska naklada, peto izdanje, 31-41 2.
2. G.Fu#kar, Uvod u sestrinske dijagnoze, Zagreb 1996
3. Osnove interpretacije nalazaABS-a, Signa Vitae, broj 8; 28-31 3. 3.
4. http://journals.lww.com/jcnjournal/Fulltext/2002/04000/Ventricular_Assis
t_Devices__Developing_and.5.aspx
5. http://journals.lww.com/jcnjournal/pages/results.aspx?k=vad&Scope=All
Issues&txtKeywords=vad
6. http://medicalcenter.osu.edu/PatientEd/Materials/PDFDocs/procedure/t
ube-care/vad/VAD-dressing-change.pdf
7. http://www.icin2009.com/assets/friday/ICIN%202009%20Presentation%
20-%20Helen%20Hayes.pdf
8. http://hr.wikipedia.org/wiki/Poreme%C4%87aji_ravnote%C5%BEe_elek
trolita

STRUČNI RAD ANESTEZIOLOGIJA / REANIMATOLOGIJA
!"#$%&'(#)*(+()&,!",-'./.0'1)2#,)&'3)"./.0'1)(
!
KBC ZAGREB – “REBRO”
"#$!%&'()#!*!+()#(,-!
Kišpatićeva 12
"./012.3451!67!
Zavod za hitnu medicinu
%1589!:1!;.2<=!>49.?.<=!
Hitna služba
@.2<1!AB=CD1!
!
! !
!
ZBRINJAVANJE BOLESNICE U HIPOTERMIJI
(
(
AKUTNO OTROVANE KLOZAPINOM I
4-5#'&1)6)&1,(5./,!&'7,($(8'9.",#3'1'():$"&.(."#.6)&,(
ETANOLOM – PRIKAZ SLUČAJA
:/.-)9'&.3('(,")&./.3(+(9#':)-(!/$%)1);(
(
&=28EF!
Igor Pelaić
GH8E!I4B1.3!
(
!"#$%
!"#$%&'(%$)"*("+,(-&'.&*$'*#'#/0)"'1($%)2'30(-&4+'5)6&*%("+'#'7+8)9'/+'1($%#'4&9(,(%#:'
;&"(' )9' .(45&%("+<' "+)' =$)' *#' 50/(' (' +9&"8+$%(' 3)*$#3,(<' &9#,(0+%)' )*)56-&' (' )30&46-&%)*$'
7+8)9+'/+'1($%#'4&9(,(%#'5($%)'#$-&.#'%+'(*1)9'/90+8*$8&%)2'*$+%-+'5)6&*%("+:'>+"$)0'80(-&4&'
-&'3)%&"+9'30&*#9+%'"+9+'-&'0(-&.')'$&="(4'('3)'?(8)$')3+*%(4'(%$)"*("+,(-+4+:'
'
@8+-' 30("+/' *6#.+-+' )50+A#-&' )$0)8+%-&' #' %+4-&0(' *#(,(9+:' B(-&.' -&' )' 46+9)-' 5)6&*%(,('
)$0)8+%)-' 6(-&")8(4+' (' +6")1)6)4<' $&' 1(3)$&04(-#' %+*$+6#' 9#2)$0+-%(4' (/6+2+%-&4' %(*")-'
$&43&0+$#0(' )")6(=+:' C)6&*%(,+' -&' 30)%+A&%+' %+' -+8%)-' 3)80=(%(' #' 5&*8-&*%)4' *$+%-#<'
&"*$0&4%)'3)$16+A&%+:'
!
&'(#")*+)%
,2E851<J4!KB12L!G<28M.?12.8N!J4!OB.<.PO8!A21<J4!O8J4!O1E1O24E.:.E1!.:<4<19<1!.B.!08A2=0<1!
=HE8C4<8A2!J49<8H!.B.!5./4!8EH1<AO.;!A=A2151!2.J4B1!:D8H!O8<21O21!A!82E858>L!
! !
,2E851<J1!9.J4B.>8!<1F!
• AB=P1J<1!
• A=.?.91B<1!
• OE.>.<1B<1L!
!
I8A2=01O! =! AB=P1J=! 82E851<J1! =OBJ=P=J4! .94<2.Q.O1?.J=! 82E851! .! A0E4P151<J4! 91BJ<J4!
10A8E0?.J4L!"89!.94<2.Q.O1?.J4!82E851!OBJ=P<1!A=!2E.!0.21<J1F!
6L R.>4!J4!D8B4A<.O!82E851<S!
7L "8B.P.<1!82E851S!
TL U=BJ.<1!.:B8C4<8A2.S!
!
V0E4P151<J4! 91BJ<J4! 10A8E0?.J4! A4! 9.J4B.! 0E4>1! 8EH1<AO.>! A=A215.>1W! /28! <1JP4/34!
8D=;5131F!
X0E8D15<.!A=A215F!
! X0E858?.E1<J4!085E131<J1!

!"#$%$&'()'*+,%,-'*-'+./,*0.1$+21$*('3,*1$(4#,2(521,/2),*2*.1$+21$*$5*2(6'742)'*
(2)'*"#$8+$*%28'*$5*5%,*7,4,9*
!"#23)'(,*+,17,42%,*0.*7%#:.*84$*;#-'*'+232(,/2)'*$4#$%,9*
!"#23)'(,*3'52/2(71$6*.6+)'(,*
* !528(2*7.74,%<*
* * !.1+,(),()'*;$+'7(21,*2=*1$(4,32(2#,($6*"$5#.>),?*
*
!"#$#%&'()"#&'(*+,*-'$.'(!"*/'0#$*1(
* @+$=,"2(* 0A'"$('B9* 7",5,* .* 6#.".* ,(42"72:$421,C* 4'* )'* 2(52/2#,(* 1$5* 7:2=$D#'(2:*
;$+'7(21,* 1$)2* ('* $56$%,#,).* 2+2* ('* "$5($7'* 4'#,"2).* 1+,72>(23* ('.#$+'"42/23,?* A24'#,4.#,*
$"27.)'* 3$6.E,* ('-'+)'(,* 5)'+$%,(),* (,* 6$4$%$* 7%'* $#6,(71'* 7.74,%'C* 5$1* 1$5* "$),%'*
"#'5$=2#,(),*5$+,=2*5$*(2=,*('6,42%(2:*#'"'#1.72),*84$*E'*1,7(2)'*;242*"$4%#&'($*2*1#$=*"#21,=*
7+.>,),?*
* F#'3,*$#6,(7123*7.74,%23,*"#'5$=2#,()'*.1+).>.)'*(2=*723"4$3,<*
* !7#'528()2*-2%>,(2*7.74,%<*5'"#'72),*7%2)'742*7%'*5$*5.;$1'*1$3'*
* !,.4$($3(2*-2%>,(2*7.74,%<*"$),%,*:2"'#7,+2%,/2)'*2*"$#'3'E,)*4'#3$#'6.+,/2)'*
* !#'7"2#,4$#(2*7.74,%<*5'"#'72),*527,(),C*,7"2#,/2),C*('1,#52$6'(2*'5'3*"+.E,*
* !1,#52$%,71.+,#(2*7.74,%<*4,:21,#52),G;#,521,#52),C*:2"$4'(=2),C*7#>,('*,#2432)'?*
*
2#0*+3,1#.'(
* H2"$4'#32),*)'*5'D2(2#,(,*1,$*('(,3)'#($*73,()'()'*4)'+'7('*4'3"'#,4.#'*(,*3,()'*
$5*IJKL?*H2"$4'#32),*7'*52)'+2*(,*"#23,#(.*2*7'1.(5,#(.?*F#23,#(,*:2"$4'#32),*(,74,)'*=;$6*
,1/25'(4,+($6* 2=+,6,(),* :+,5($E2C* 5$1* 7'1.(5,#(,* :2"$4'#32),* (,74,)'* 1,5,* ('1,* ;$+'74*
.=#$1.)'* "$#'3'E,)* 4'#3$#'6.+,/2)'?* M,1$&'#* "$74$)2* 2* 4=%?* M'#,"2)71,* :2"$4'#32),* 1$),* 7'*
"#23)'().)'* .* N'52(2/,3,* 2(4'(=2%($6* +2)'>'(),* 1$5* ;$+'7(21,* .* #,($3* "$74#',(23,/2)71$3*
"'#2$5.?*
* H2"$4'#32),* 7'* 52)'+2* (,* ;+,6.* :2"$4'#32).* IJ!IOKLC* 7#'5()'* 4'81.* IO!IPKL* 2* 4'81.* 2+2*
3,+26(.*1,5,*)'*4)'+'7(,*4'3"'#,4.#,*27"$5*IPKL?*Q,-($*)'*(,"$3'(.42*5,*1,5,*7'*4)'+'7(,*
4'3"'#,4.#,*73,()2*27"$5*IJKL*.)'5($*7'*73,().)'*2*7"$7$;($74*74%,#,(),*4$"+2('*2*4)'+'7(,*
4'3"'#,4.#,*(,74,%+),*",5,42*,1$*7'*('*"$5.=3.*$56$%,#,).E'*3)'#'?*Q,-($*)'*(,"$3'(.42*
5,*1,5,*4)'+'7(,*4'3"'#,4.#,*",5('*27"$5*IPKL*42)'+$*"#'.=23,*4'3"'#,4.#.*$1$+2('*84$*)'*
;2+$*"#27.4($*2*1$5*(,8'*;$+'7(2/'*1$).*E'3$*1,7(2)'*$;#,5242*1#$=*"#21,=*7+.>,),?*
* @$5* 4'81'* :2"$4'#32)'* )'* ;24($* .7"$#'(* 3'4,;$+2=,3* +2)'1$%,C* 74$6,* )'* 3$6.E,*
4$172>(,*1$(/'(4#,/2),*+2)'1$%,*.*"+,=32*0("#?*R5#'(,+2(,*1$)'6*"#23)'().)'3$*.*@FS!.9?*@$5*
"#23)'('*+2)'1$%,*.*:2"$4'#3(2:*;$+'7(21,*%,-($*)'*"$842%,42*('1,*$5*"#,%2+,<*
* !4'3"'#,4.#,*3,(),*$5*IPKL*T*('*"#23)'()2%,42*+2)'1$%'*
* !4'3"'#,4.#,*%'E,*$5*IPKL*T*"#232)'(242*+2)'1$%'*.*5%$74#.1$*%'E23*#,=3,/23,*
* !4'3"'#,4.#,*%'E,*$5*IJKL*T*1$#274242*74,(5,#5(2*"#$4$1$+*"#23)'('*+2)'1$%,?*
*
!"#$%&'()*+%,%'
'
4'.'-'(5#+$*6(0,#.31'(
* UO?PI?* .* PVCJJ:* .* W,%$5* =,* :24(.* 3'52/2(.* @XL* W,6#';*
5$+,=2* "$=2%* 2=* 527"$('(471$6* /'(4#,* Y74,($%'* =,* :24(.*
3'52/2(71.* "$3$E* W,6#';?* Z27"$('(4* (,),%+).)'* 5,* V?* 7+.-;,* 2=*
[$%$6* W,6#';,* =,* UP!,1* 32(.4,* 5$%$=2* ;$+'7(2/.* (,&'(.* 1$5*
)'='#,*X.(5'1*.*[$%$3*W,6#';.?*\,=(,)'3$*1,1$*7'*%)'#$),4($*

!"#$% &% $'(&)*$)"+$,$% ("-./("0"% $% ".)&1&.&02% (/% #"% ,/% -&./*'$+"% -/3% *4$,/*($2% 5&(1."6/'"% $%
'/0,/!.,$4&7%(.")"8%
% 9#0"1%3"5&:$',/0&%*"%5!$5!/0&0%3"%1$("'%5!$,/0%;8%*(<5',"%1$('&*($8%=<(/0%!"37."*"%
*/%5&3$4"%!/"'$0"+$,*)$%($0%>$('/%*.<?-/2%4&#$(/.,%*0,/'/2%$'(/!'$*(%$%"'/*(/3$&.&78%
%
%9(4"!"0&%$%5!$5!/0"0&%!/"'$0"+$,*)<%*".<%@AB2%&-.":$0&%
3"C($('<% &5!/0<2% (/% '"% <."3<% <% >$('<% *.<?-<% #&:/)<,/0&% 4&3$.&%
D>E=%F"7!/-2%)&,/%#&."3$%<%GH2GI12%(&:'&%J%0$'<("%'")&'%#&,"4/8%
!
!
"#$%&'!#!(#)*+,'&'!
% K$,/:'$+"% D>E=% F"7!/-% $34,/C("4"% )")&% *<% 5&34"'$% &#% *(!"'/%
3"C($("!"% )&#% ,/3/!"% L<'#/)2% (/% #"% ,/% -&./*'$+"% -/3% &*&-'$1%
5&#"(")"2% *("!&*($% &)&% MG% 7&#$'"2% '"6/'"% <% -/*4,/*'&0% *("',<2%
5&!/#%',/%*<%'"6/'/%5!"3'/%)<($,/%("-./("%@K/5&'/NB%$%5!"3'"%-&+/%
?/*(&)&7% ".)&1&.'&7% 5$O"8% P3!"3$(&% ,/% 5&(1."6/'"2% *"% 5!$*<('&0%
&-$.'&0% *".$4"+$,&08% >/0&#$'"0*)$% '/*("-$.'"2% '/0,/!.,$4&7% (.")"2%
-!"#$)"!#'"2%Q!/)4/'+$,/%IGRSG%&()<+","%<%0$'<($8%
%
!
!
!
"-*.#+/'0%),#!1(-',2%3%,2*!
% L&./*'$+"%,/%)4".$(/('&%3-!$'<("%&#%*(!"'/%/)$5/%D>E=%
F"7!/-8% T&4/?/'"% ,/% <% -&:'&0% 5&.&?",<2% *"% &(4&!/'$0%
4/'*)$0% 5<(/0% ;UV2% 5&*("4.,/'"% ,/% (&5."% $'Q<3$,"% G2JW% X"Y.%
SGG% 0.2% &)*$7/'$!"'"% ,/% 5<(/0% &!&'"3".'/% 0"*)/% *"%
*5!/0'$)&0% 5!&(&)"% ;G% .$("!"% <% 0$'<($2% *"% 5&*("4.,/'$0%
0&'$(&!$'7&0% Z[V% $% 5/!$Q/!'/% *"(<!"+$,/% )$*$)"2% !/#&4$(&%
"*5$!$!"'"%$%<(&5.,/'"8%%
%
4#+/'0%),#!1(-',2%3%,2*!
! >&*5$(".'&% 3-!$',"4"',/% 5&:$',/%
&#0"1%5&%#&."*)<%-&./*'$+/%<%F"4&#%3"%1$('<%
0/#$+$'<% [LY% F"7!/-8% =!$0"% */% <%
!/"'$0"+$,*)<% *".<% @AB% <% -/*4,/*'&0% *("',<2%
)&0"(&3'"% VY\% J2% *"% <*)$0% $% "!/")($-$.'$0%
3,/'$+"0"2% *"% 5!$*<('&0% &-$.'&0% 5,/'&0% <%
<*($0"8%9#0"1%5!$*(<5"0&%<)."',"',<%&#,/O/%
)")&% -$% 0&7.$% 3"5&:/($% *"% #/(".,'$0%

!"#$%#&'()*'&)$%+,#-&')!#.#/0).#)1+!"#&12()34"215+,+15#()4'%#6127#8)
) 9'6.+,%5+(') 1#21,+32,12) ('12.'"21$) :;<=0) >!?@0) "#6!2"+725+0) ABC9D) 2) ('12.'"21$)
.5#%#61#) .#(!#"+.E"#) !E.#() F'G1'$) 6#13'"+0) .#) 612(+(') H@-F+1+%12) ;<=8) C'%#6127+) 5#)
F+"&2'"#6!2"+.'"1')23"+32.')1#6.+42%1+I)
) -JJ)KLMNO)((P$)
) -4"+&2F+"&1+)QL-LO)'.FE7+5+)E)(21E.20)6+)R#6.2()S;>)
) -!'.T%+U#1+0)F'G12)6#13'")!'F+3E5#).#(!#"+.E"E)@HVW)
) ->!?@)XXY)
) -!%2.F2T)"#6!2"+725+0)4"+&2!1'2R1+)XM(218)
)
) ?.,+"+(')5'Z)&,+)Z2"'F+),#16F+)!E.+)HN=)2)1+6.+,%5+(').'!%#)21[E325#)\Y)P+#6-+)LOO)
(%)2)O0]Y)A+W%)LOO)(%8)
) ^1#6.#32'%'$) F+12%2"+) +".#"25E) [#('"+%26) 62180) .#) E32(+(') E3'"F#) F",2) 3+) 42'F#(25E0)
T#(+.'%'$25E0)F'+$E%+725E0)+6."E!0)F",1E)$"E!E)2)JT)[+F.'"0)#.+1'%)2)*.'_2%+4/8)
) `3) 1+%+3) +6."E!+) &'42,+(') 2) 1+%+3) F+%25+) F'52) 231'62) @0O0) .#) &#GE"12) %25#R12F) '&(+T)
'"&212"+)@)_)@O)(('%)<W%)E)21[E325+(+8)
) 9'6.+,%5+(') 21,+32,12) ('12.'"21$) +".#"256F'$) .%+F+0) .#) &'42,+(') ,"25#&1'6.) .%+F+)
X@MNH)((P$8))
)
a4'$)T#('&21+(6F#)1#6.+42%1'6.2)+1#6.#32'%'$)6#)
'&%ERE5#)3+)E,'U#15#)7#1."+%1'$),#16F'$)F+.#.#"+):WS<D0)
.#)+626.2"+(')!"2)!'6.+,%5+15E)WS<)E),#1E)6E47%+,2E)&#_8)B)
'&(+T) !') !"',5#"2) "#[%EF6+) 1+) &26.+%12) F"+F) !'6.+,%5+(')
('12.'"21$)7#1."+%1'$),#16F'$).%+F+8)
)
)
)
)
)
) b25#F'() 34"215+,+15+) 1+6.E!+) #F6."#(1+)
4"+&2F+"&25+) ["#F,#1725#) QOM(210) +) '&(+T) !'.'() 2)
+626.'%25+8) a+!'R215#(') 6+) F+"&2'!E%('1+%1'()
"#+12(+725'() !') !"'.'F'%E) +626.'%25#) 3+) 4'%#612F#) E)
T2!'.#"(2528) S+156F+) (+6+G+) 6"7+) 2) E(5#.1+) ,#1.2%+725+) E)
'(5#"E) QOI@0) ["#F,#1725'() (+6+G#) '&) HOOM(218)
^1#6.#32'%'$)'&(+T)!"26.E!+)#1&'."+T#+%1'5)21.E4+7252)E3)
+626.#1725E) (#&27216F#) 6#6."#8) 9'6.+,%5+(') 4'%#6127E) 1+)
(#T+12RFE) ,#1.2%+725E0) !') !+"+(#."2(+) ,#1.2%+725#)

!"#$%$"&%$'( !#( )*"&%+( &%+)*+,$!-!.&( /0112( '!#3)( 4+%*$-&5$6+7( 89( :;;<7( =2( >>;'-7( :9(
?"+@4+%5$6&7(1AA1(>BC(1!)*&4-6&'!($('!%$*!"$%.(A*D89C((
E&@!%( F( '$%3*+( "+&%$'&5$6+( #!G$4&'!( )"H&%3( &@5$63( ?"+@4+%5$6+( !@!( I;J'$%7( )&(
H+)*$'(2AK($(4+%*"$@3-)@$'(L&3,&'&(3(AMNO3C(
(
!"#$%&'(#$#)%&*+,-.#*
( PG!.(L"&4!#!G%+(L"$L"+'+(,&(L"$6+'(4$*&-%!(3."!Q+%+(G!-+)%$5+(@!%*&@*$"&'!($%*+"%$(
R0S( $( $%?!"'$"&'!( $T( !( L"$6+'3( *+U@!( $%*!@)$5$"&%+( $( +@)*"+'%!( L!*T-&V+%+( G!-+)%$5+C(
1"3Q&'!($'(L!#&*@+()(@!6$'&("&)L!-&Q+'!W(
( O'-&V&(Q+%)@&(!)!G&(
( O"+&%$'$"&%&(
( OT+'!#$%&')@$(%+)*&G$-%&(
( OL!*"+G&(,&('+T&%$H@!'(4+%*$-&5$6!'(
( OL!*"+G&(,&(&@*$4%$'(3."$6&4&%6+'C((
(
/#0%)%&*1"23)%#$#)%&*4*5#$674*1#*83()4*9&73:3)4*
( M&@!( G$( G!-+)%$5&( G$-&( L"&4$-%!( ,G"$%3*&( $( @&@!( G$( #!G$-$( 34$#( 3( G3G"+Q%3( ?3%@5$63( $(
5+%*"&-%3( 4"$6+#%!)*( *6+-+)%+( *+'L+"&*3"+7( G!-+)%$5$( L!)*&4-6&'!( *"!-3'$%&-%$( 3"$%&"%$(
@&*+*+"7()&('!.3X%!UX3(,&."$6&4&%6&('!@"&X%!.('6+T3"&(*!L-$'(!*!L$%&'&($('!%$*!"$%.!'(
*6+-+)%+(*+'L+"&*3"+(3('!@"&X%!'('6+T3"3C(Y6+#%!(3,$'&'!($(3,!"@+(3"$%&(,&(G$!@+'$63($(
*!@)$@!-!.$637(*+(,&L!H$%6+'!(L"$L"+'3(,&(*"&%)L!"*C(
(
;2#)<=62(*$3(#0)6*4>26?&)&*"60&<)3:&*
( Y( %&U+'( P&4!#3( ,&( T$*%3( '+#$5$%3( ,&( L!*"+G+( *"&%)L!"*&( @!"$)*$'!( '!#+"%3(
'+#$5$%)@3(!L"+'3(,&(L"&X+%6+($(4+%*$-&5$63C((
( 8L"+'3(,&(*"&%)L!"*(H$%$W(
O)*&*$H%!O*"&%)L!"*%$( $%4&,$4%$( T+'!#$%&')@$( '!%$*!"(
/Z0%?$%$*[(\+-*&]B(
( OG$?&,$H%$(#+?$G"$-&*!"(/ZS$?+L&@(9;]B(
( O*"&%)L!"*%$("+)L$"&*!"(/Z8^[-!.(_;;;]B(
( O*"&%)L!"*%$(&)L$"&*!"(/ZS&+"#&-]B(
( O@!?+"(,&("+&%$'&5$63C(
(

!"#$%& '()%$*& +,-(%."/"%."& ,$012%(31& 4& -1"%(5"3(.2#$.& 2"0(& 678& (& 9-(9-151& +"& 2(*4-"%&
)-"%29$-)&4+&9-")%.4&"%12)1+($0$*":&(%)1-%(2)1:&51;(3(%2#('&212)"-"&<()%1&204=,1&(&9$5$>%('&
;.10")%(#"&,$012%(34&)-"%29$-)(-"5$&4&(%)1-%4&?@AB&&
&
C0"2#$5&4&;(+"0$&%"2)49(&/1%)-(#402#"&)"'(#"-;(."&,1+&9402"&DE-1#/1%3(.1&FGGH5(%I:&)1&
$;5"'& 9$)$5& (& /1%)-(#402#"& E(,-(0"3(."B& J;5"'& (29$-4K4.15$& ,(E"+(K%(& L$#& 2%"*1& FGG?:& )1&
9$5$/%$&+"9$K(%.15$&/"%.2#4&5"2"=4&2-3"&(&%"#$%&F&5(%4)1&;$,(/"5$&91-E4+($%(&-()"5B&
&
!"#$%&'(')*+'
& C& ?@A& ;$0"+(5$& 4& GM:NOB& P1& 1#(9(& 4& ?@AQ4& 9-1;".15$& ,$012%(34& (& (%E$-5(-"5$& ('& $&
9-$/1;1%(5&9$2)493(5"&(&9-(5.1%.1%$.&)1-"9(.(R&
& Q$-$)-"'1"0%$&(%)4,(-"%"&SP&)4,42$5&T:G&
& Q51'"%(K#(&/1%)(0(-"%"&#$%)-$0(-"%(5&;(2"%.15&
& Q5$%()$-(-"%"&DUU&9$&;$0"2#4&4&?@A&VOHOG:&,-";(#"-;%"&OFH5(%:&"-()5(K%":&W9JF&VTXI&
& Q4#49%$&N&91-(E1-%"&/1%2#"&94)"&
& Q9$2)"/0.1%&YZ[&(&5$%()$-(%*&YZPQ"&
& Q9$2)"/0.1%"&"-)1-(.2#"&0(%(."&(&5$%()$-(%*&"-)1-(.2#$*&)0"#"&
& Q4&)(.1#4&/$0452#"&%";$#%";"&)$90(5&(%E4+(."5"&
& Q9$2)"/0.1%&)-$045(%"0%(&4-(%"-%(&#")1)1-B&
&
,-"#.$/0/.$%'(')*+1('
' J;5"'& 9$& 9-(.154& 4& ?@A& 9$%$/%$& %"2)49(& "2(2)$0(.":& )1& .1& +"9$K1)"& -1"%(5"3(."& 9$&
"0*$-()54&"2(2)$0(.1B&C#0.4K1%&.1&\$9"5(%&#$%)(%4(-"%$:&#"2%(.1&(&!$-";-1%"0(%B&!"2)"/0.1%$&.1&
2"& 2492)()43(.$5& #"0(."& 4& (%E4+(."5":& "& 4& )1-"9(.4& .1& 4/1;1%& (& 5"*%1+(.B& ]$2)"/0.".4& 21&
101#)-$;1& +"& )-"%2#4)"%4& 101#)-$2)(540"3(.4:& )1& 21& 4/$;(& (& )-"%2/1%$+%(& 9-(/-151%(&
101#)-$2)(540")$-B&
& ^4;4>(&;"&.1&,$012%(3"&1#2)-15%$&9$)'0"_1%"&D31%)-"0%"&).1012%"&)1591-")4-"&(+%$2(&
FN:F`YI&%"2)"/0."&21&2"&9-$)-"'(-"%$5&-1"%(5"3(.$5B&
& C*-(."/"&21&2/(5&-"29$0$=(/(5&)1'%(#"5"R&
& Q9$2)"/0.".4&21&)$901&$,0$*1&
& Q9-(5.1%.4.4&21&)$901&(%E4+(.2#1&$)$9(%1&
& Q9-(5.1%.4.4&21&)$901&)1#4>(%1&94)15&!a&2$%;1&
& Q9-$/$;(&21&(29(-"%.1&5$#-">%$*&5.1'4-"&)$90(5&$)$9(%"5"&
& Q4*-(."/"&21&9$5$>4&4-1_"."&+"&"#)(/%$&4*-(."/"%.1B&
&
& J#$&bc&2")(&429(.1&21&#$-(*(-")(&101#)-$0()2#(&;(2,"0"%2:&%$&#$%)-$0%(&0",$-")$-(.2#(&%"0"+(&
,(0.1=1&(&;"0.1&"3(;$+4B&]$2)49%$&21&9$2)(=1&).1012%"&)1591-")4-"&$;&Nb:c`YB&]$;2.1)(5$&#"#$&
21& ,$012%(#1& 4& '(9$)1-5(.(& %1& 25(.1& %"*0$& 4*-(."/")(:& )1& .1& )1591-")4-"& $;& Nb:c`Y& 4.1;%$&
5"#2(545&#$.(&.1&,(0$&5$*4>1&9$2)(>(&#$;&$/1&,$012%(31B&
& W9$%)"%4& 101#)-(K%4& "#)(/%$2)& (& ;"0.1& 21& %1& 429(.1/"& ;$,()(:& )1& 4%")$K& (%)1%+(/%$5&
0(.1K1%.4:& 9-(5.1%.1%$.& )1-"9(.(:& "#)(/%$5& 4*-(."/"%.4& (& 5.1-"5"& #"-;($9405$%"0%1&

!"#$%&#'%(") *) +!#(#$(*) ,-) .) /#+%) %) 01) &%$*+#) *) 203456) 7!"/+#(") /#) -#8($(%&) 7,9*:#(%&#)
!"#$%&#'%(";)
)
!"#$%&'()*+,#-.+*(
( <) ,=,&) /8*>#(*) /7#:#=#$(#) &8#-,?) 8(*-/9,?) @%=,+#) $%+%) ("-$#) 9#!%9#) *) A8#$'*)
/7#:#=#$(#B) $%(") C#+#(%8#;) <$#+,>) D!C,() %) #-"9=#+$,() %$+"!="$'%(%) "9%7") <EFG) H#?!"D3)
9=#8%+"+$,&)CD!%$(#=#$(*)*)H#=,-*)C#)6%+$*)&"-%'%$*3)%$+"$C%=$,&)8%(">"$(*)*)%$+"!$,()IJK)C#)
,=*)D,8"/$%'*)$%(")D%8,)/7#/#;)
)
)
L"8%9#) -,C#) 8%("9,=#) 9,(") (") D,8"/$%'#) 9,$C*&%!#8#) *) 9,&D%$#'%(%) /#) @"/+,9%&)
#89,6,8$%&) 7%M"&) -,="8,) (") -,) D"/=("/$,?) /+#$(#3) #) =!%("&") 7!,="-"$,) $#) 68#-$,()
+"&7"!#+*!%),9,8%:#)/%?*!$,)(")-,7!%$("8,)$("$,&)"9/+!"&$,&)7,+68#N%=#$(*;))
) E%7,+"!&%(#) (") ("-$,) ,-) /7"'%(#8$%6) /+#$(#) *) $#7!"-$,&) ,-!@#=#$(*) @%=,+#) 9#-#) /")
=!%("&") !"#$%&#'%(") +!"D#) 7!,-*@%+%) ,$,8%9,) -,98") ?,-) D,8"/$%9) $%(") *?!%(#$;) J) 9,8%9,) ?,-)
&,@-#)?!*D,)C=*>#8,)C#)6%7,+"!&%(*)=!%("-%)7!#=%8,O)AD,8"/$%9)$%(")&!+#=)9#-)(")&!+#=P68#-#$3)
$"?,)+"9),$-#)9#-)(")&!+#=P+,7#,B;)
) )
Q!,C),=#()7!%9#C)/8*>#(#)=%-8(%=,)(")-#)/*)/=")
9#!%9") A8#$'#) CD!%$(#=#$(#B) D!C,3) 9=#8%+"+$,) %)
7,@!+=,=$,),-!#-%8")/=,()-%,)7,/8#)R<EFG)H#?!"D3)
H#=,-) C#) 6%+$*) &"-%'%$*) QST) H#?!"D3) J$+"!$%) IJK)
QST) H#?!"DU3) $,) *) $"9%&) /8*>#("=%&#3) 9#,) :+,) (")
,=#() $#@#8,/+) $%+%) &,-"!$#) &"-%'%$#) 9,(*) -#$#/)
7!*@#&,)$%(")&,?8#)*>%$%+%)=%:";)

STRUČNI RAD TRANSFUZIOLOGIJA
Greške
STRU!NI RADu imunohematološkoj dijagnostici
- TRANSFUZIOLOGIJA
– kako ih spriječiti?
Gre"ke u imunohematolo"koj dijagnostici – kako ih sprije#iti?
Damir
Autor: Poljak, dipl.med.techn.
Nevenka
Damir Poljak, Ivek, dipl.med.techn.
dipl.med.techn.
Nevenka Ivek, dipl.med.techn.
UVOD
Rade!i istra"ivanje na Odjelu za transfuzijsku medicinu u Op!oj bolnici Vara"din o

broju i vrsti gre#aka u imunohematolo#koj dijagnostici (1,5 %), te njihovom
usporedbom s provedenim istra"ivanjima na tu temu u svijetu (od 0 – 0,5 %)
postavlja se pitanje na koji na$in svesti pojavu gre#aka na minimum. Neke od
gre#aka koje su se dogodile u svijetu usprkos ure%enim sustavima u kojima je pojava
gre#aka svedena na minimum imala su fatalne posljedice za pacijente, a time i za
djelatnike i ustanove u kojima su se dogodile.
Postavlja se pitanje :
! Koji sustav rada uvesti da sprije$imo pogre#ke u identifikaciji pacijenata, te na
koji na$in sprije$iti zamjenu ili krivo ozna$avanje uzoraka krvi?
! Koji sustav koristiti za identifikaciju pacijenata, dali bar cod sustav
ozna$avanja, radio frekvencijski sustavi (RDIF), magnetske kartice,
biometrijske metode kao identifikacija otiska ili ro"nice ili neki drugi?
! Tko je odgovoran za sigurnost transfuzijskog lije$enja? Da li su to lije$nici,
sestre, ili netko tre!i? Da li postoje pisani pravilnici o odgovornosti?
! U posljednjih nekoliko godina koliko je slu$ajeva zabilje"eno s pogre#nom
identifikacijom pacijenta, koliko je zabilje"eno zamjena uzoraka krvi i tko je o
tome obavije#ten?
Ispravna identifikacija pacijenta od presudne je va"nosti u lije$enju pacijenta, te se ne

smije dogoditi da se bilo koji postupak provede na pogre#nom pacijentu jer mo"e
uzrokovati fatalne i neizbrisive pogre#ke. Ako pogledamo sustave kontrole u
razvijenom svijetu i usporedimo sa onim gdje smo mi danas uz minimalna ulaganja u
sustav kod nas mo"e se u$initi mnogo. Evo jednog primjera (preporuke):

Prijem pacijenta
! Prilikom prijema pacijenta u ustanovu pacijent se upisuje u jedinstveni

ra!unalni sustav.
! Izra"uje mu se identifikacijska narukvica koju dobiva na ruku.
! Narukvica sadr#i podatke o pacijentu u pisanom i barcod formatu: Ime i
prezime, dan, mjesec i godinu ro"enja, jedinstveni identifikacijski broj (OIB),
jedinstveni bolni!ki broj, jedinstveni odjelni broj, te datum i sat prijema (neki
sustavi omogu$avaju i postojanje fotografije pacijenta na identifikacijskoj
narukvici).
! Narukvica mora biti otporna na vodu i dezinfekcijska sredstva, fleksibilna,
antialergijska, sigurna od odvajanja sa ruke, te prihvatljiva za pisanje po njoj
(podaci, barcode…), razli!ita za djecu i odrasle.
Slka 1. www.general-data.com/Healthcare/Solutions/PersonalID/Default.aspx
Uzimanje krvi za prijetransfuzijsko testiranje
Postupak obuhva$a pozitivnu identifikaciju pacijenta, puno ime i prezime, jedinstveni

broj (OIB), jedinstveni bolni!ki broj, datum i sat uzimanja uzorka, oznaku osobe koja

uzima uzorak , njen potpis, popratnu dokumentaciju sa zahtjevom,te sat kada je

uzorak poslan na testiranje. U hitnim slu!ajevima kada je nemogu"a identifikacija
pacijenta pridodaje se hitni jedinstveni identifikacijski broj pacijentu i uzorcima.
Najbolji sustav kod identifikacije pacijenta je kada uz pozitivnu identifikaciju pacijenta
sestra uz sebe ima prijenosno ru!no ra!unalo sa barcode !ita!em i prijenosni ru!ni
pisa!.
!"#$%!&!'()!*(+++,()!*#$%(+
Slika 2. www.general-data.com/Healthcare/Solutions/PersonalID/Default.aspx
Nakon pozitivne identifikacije pacijenta pomo"u barcode !ita!a sestra o!ita sa

identifikacijske narukvice barcode, te na ra!unalu dobiva identifikacijske podatke o
pacijentu. U ra!unalo pridodaje pacijentu tra#ene pretrage za koje uzima krvne
uzorke i ra!unalni program pridodaje barcode broj sa podacima o pacijentu i
uzorcima i ispisuje ih na pisa!. Ra!unalni sustav automatskim putem prenosi podatke
u transfuziju ili laboratorij o zahtjevu i uzorcima sa pridodanim jedinstvenim barcode
brojevima. Uzorci se ozna!avaju uz krevet nakon uzimanja krvi. Na uzorku uz
barcode brojeve koji ozna!avaju pacijenta i njegove podatke mora biti i podatak o
datumu i satu uzimanja uzorka krvi, te identifikacija osobe koja je izvela
venepunkciju. Nakon provedenog postupka pravilno ispunjeni i potpisani zahtjev za
tra#ena testiranja odnosi se sa uzorcima u transfuziju. Kada na odjelu postoje
zahtjevi za uzimanjem uzoraka krvi od vi$e pacijenata, svaka venepunkcija odvija se
zasebno.
Slika 3. www.general-dana.com/Healthcare/Solutions/PersonalID/Default.aspx

Uzorci krvi za imunohetalo!ka testiranja
! Uzorak krvi izva!en za imunohematolo"ka testiranja mora biti uzet u epruvetu

koja sadr#i EDTA otopinu, ne smije biti hemoliziran.
! Testiranje se mora provesti u roku od 72 sata. Ako se radi o trudnicama,
imuniziranim pacijentima ili pacijentima koji su primali krv testiranje treba
provesti u roku od 24 sata.
Venski put
! Kod lije$enja krvlju i krvnim pripravcima potrebno je pripremiti venski put.

Periferni venski put mora omogu%avati dobar protok krvi, te tako sprje$avati
hemolizu krvi. Za odrasle se preporu$a intranila od 18 – 20 G , a za djecu od
22 – 24 G. (Gauge)
Primjena krvnog pripravka
! Prije upotrebe krvni pripravak mora se lagano promije"ati, te prirodnim putem

ili pomo%u aparata za zagrijavanje krvnih pripravaka zagrijati, ne vi"e od 41 º
C.
! Koristiti filtar od 170 - 200& za koncentrate eritrocita. Ne davati dekstrozu na
isti sistem na koji se daje krvni pripravak (hemoliza).
! Sama primjena lije$enja pacijenta krvnim pripravkom zahtijeva provjeru
podudarnosti izdane doze krvnog pripravka sa popratnom dokumentacijom, te
sa pacijentom (pozitivna identifikacija) i identifikacijskom narukvicom na ruci
pacijenta.

Shematski prikaz
Zaklju!ak
Ispravna identifikacija pacijenta od presudne je va!nosti u lije"enju pacijenta, te se ne

smije dogoditi da se bilo koji postupak provede na pogre#nom pacijentu jer mo!e
uzrokovati fatalne i neizbrisive pogre#ke. Istra!ivanje ra$eno u Op%oj bolnici Vara!din
na neki je na"in odraz sustava u na#oj zemlji. Za ure$enje sustava koji %e osiguravati
sigurnost i kvalitetu pru!anih usluga potrebno je provesti edukaciju djelatnika i
izdvojiti odre$ena financijska sredstva, koja su zasigurno manja od posljedica i
tro#kova koje se mogu javiti u sada#njem sustavu. Zakonska i moralna je obaveza
da u svatko u svom djelokrugu rada uvijek daje maksimum onog dobrog, da se
slijede svjetske norme. Ponekad se mo!e u"initi i ne#to vi#e, urediti sustav prema
vlastitim mogu%nostima na najbolji mogu%i na"in, kvalitetan i siguran za pacijenta i za
sve one koji u tom sustavu !ive i rade.

Literatura
1. Dzik WH. Emily Cooley Lecture 2002: transfusion safety in the hospital.
Transfusion. 2003;43:1190–1199.[CrossRef][Medline]
2. Bates DW. Using information technology to reduce rates of medication errors

in hospitals. Br Med J. 2000;320:788–791.[Free Full Text]
3. Sazama K. Reports of 355 transfusion-associated deaths: 1976 through 1985.

Transfusion. 1990;30:583–590.[CrossRef][Medline]
4. Love EM, Soldan K; the Serious Hazards of Transfusion Steering Group.

SHOT Annual Report 2000–2001.
www.blood.co.uk/hospitals/library/shot/body01.htm
5. Linden JV, Wagner K, Voytovich E, Sheehan J. Transfusion errors in New

York state: an analysis of 10 years’ experience. Transfusion. 1990;40:1207–
1213.[CrossRef]
6. Robillard P, Itaj NK, Corriveau P. ABO incompatible transfusions, acute and

delayed hemolytic transfusion reactions in Quebec hemovigilance system–
Year 2000 [abstract]. Transfusion. 2002;42:25S.
7. Andreu G, Morel P, Forestier F, et al. Hemovigilance network in France:

organization and analysis of immediate transfusion incident reports from 1994
to 1998. Transfusion. 2002;42:1356–1364.[CrossRef][Medline]
8. Baele PL, De Bruyere M, Deneys V, et al. Bedside transfusion errors. A

prospective survey by the Belgium SAnGUIS group. Vox Sang. 1994;66:117–
121.[Medline]
9. Leape LL. Error in medicine. JAMA. 1994;272:1851–1857.[CrossRef][Medline]
10. Bates DW, Cohen M, Leape LL, Overhage JM, Shabot MM, Sheridan T.
Reducing the frequency of errors in medicine using information technology. J
Am Med Inform Assoc. 2001;8:299–308.[Abstract/Free Full Text]

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI
!"#$%&%'()*+(+,*!"-()*&(+
!"#$%&'##(#)*)+,-./0,#1#2",34/#
TR Band  – ELEGANCIJA U PRAKSI
+
Mirela Ilijašević, Robert Majstorović
*./012++
-0341/+,567/01089:+
-5;965<=5+51/41965+.+>15?79+9=/4=@98=0A+<964B4=65+B47/+64+C/51A4/+>09=/DE+%79F+31@4+01964=/5G964+0+
H14?84=G969++9+>.=64=07/9+>.<75I+15;965<=5+51/41965+81<0+B47/0+64+9+>14;F4/+C5A147964DE+)4;=0?15/=4+
>.=?G964+75+G9<64F+.@9F5=65+.@015?5+?189+@5+*JK+=56B4L:9+7.+>19F641E+%79F+/0A5I+9=85@98=0+F6414=64+
51/41967?0A+/<5?5+.+84<9?06+84B9=9+7<.B56485+15;9+74+>14?0+?5=9<4+><57915=4+.+15;965<=.+51/4196.E+M0>.<51=5+
C15;965<?5D+>0=4?5;+74+?0197/9+9+?50+>197/.>=0+F647/0+>14?0+?064A+74+.80;4+?5/4/419+@5+M!N*+>07/.>?4E+
M0=4?5;+74+085+51/41965+?0197/9+9+.+?51;965<=06+?91.1A969+?50+A15H/+0;=07=0+.@9F5+74+75+1.?4+30<47=9?5+9+
=60F4+74+15;9+501/0?010=51=0+>14F0L/4=64E+
K84+.+784F.I+F0O4F0+14:9+;5+64+C15;965<?5D+>19<9B=0+>0>.<51=5+.+78964/.+9=/4=@984E+
K+03@910F+=5+C>0>.<51=07/DI+15@.F<6980+64+;5+>07/.>G9+?064+74+15;4+=5+15;965<=06+51/41969+75+7030F+
;0=074+9+@5=9F<6985+>0F5A5<5E+M14;7/58<65F0+85F+64;=0+0;+=69P+Q+!-+J5=;+Q+>109@80;+!"-R,*S+
T5+0=4+?069+F0O;5+=4+@=56.+!"-R,%+64+65>5=7?5+?01>015G965+?065+=5+>0;1.B6.+390F4;9G9=4+;64<.64+0;+
UVWUE+A0;9=4E+M0@=5/0+64+;5+65>5=7?9+>109@80;9+=5+789F+>0;1.B69F5+>5+/5?0+9+.+>0;1.B6.+F4;9G9=4+
0;7?5B.+78060F+?85<9/4/0F+9+9=085/98=0L:.E+(+!"-R,%+>0+/0F+>9/5=6.+=64A.64+81P.=7?4+7/5=;51;4E+
R=./51+75F4+?01>015G964+;64<.64+!"#$%&'()*"#+")*,&)-.'/01*"%1'2'!(/'3E+!(K+64+>0;74?G965+.=./51+
?01>015G964+?065+74+97?<6.B980+3589+07F9L<6585=64F+9+15@8965=64F+F5/41965<5+9+.14X565+@5+>19F64=.+?0;+
9@80X4=65+9=85@98=9P+>10G4;.15+.+F4;9G9=9E+(=85@98=9+>07/.>G9+.+Y51;90<0A969I+$4.10<0A969I+
-5;90<0A969EEE/4L?0+F0A.+@5039:9+C65>5=G4D+9+8641065/=0+=4+>07/069+=9+64;5=+9=/4184=G967?9+4-*5.-6+?069+
=4+1539+L/0A0;+0;+!"-R,*E+

!"#$%&'#()*+#!,"-./#&%012%#!"#$"%&'()*+,--$(.&/,0$1,#*+#3)4%5%6)#)74186*+&)#0%#93):%;9#&%()&#
<:%&7:%'1*%6&1=#3)7<93%(%#9#72:=9#3)7<10%&*%#%'+(2%<&+#=+4)7<%0+>#?)*+'&)7<%26*+&)#:+@+&)A#&%()&#
1&<+:2+&B1*+#&%#:%'1*%6&)*#%:<+:1*1#')2)6*&)#*+#3:%216&)#3)7<%21<1#!"#$%&'#0%#0%97<%26*%&*+#(:2%:+&*%>#
?)'7*+<14)A#'%&%7#*+#C7<%&'%:'D#'%#&%()&#39&(B1*+#161#2%E+&*%#(%&16+F92)'&1B+#&+<()#904+#<93G+:#1#
':H1#4%&%6&9#()43:+71*9#')(#7+#(:2%:+&*+#&+#0%97<%21>#!)#4)H+#;1<1#&%*4%&*+#(:)0#&+()61()#41&9<%#%61#
1#39&)#'96*+#%()#*+#;)6+7&1(#3:14*+:1B+#=+3%:1&101:%&>#I+5+&'%:&+#79#71<9%B1*+#(%'#7+#1'+#4%6)#
C3)21:1<1D#173)'#<93G+:%#()*14#':H14)#()43:+71*9#3%#');1*+4)#46%01J#(:21#3%#3)'6%(<1B1#161#:%'&)*#
9&1G):41#;9'9J1#'%#(:2%:+&*+#&1*+#*)8#7<%6)>#
K3%(A#2*+:)*%<&%#3:2%#:+%(B1*%#2+@1&+#@1<%<+6*%#J+#;1<1#L#CM+49#<)N#.%6)#3:1':H18#<93G+:#1#5)<)2)>#/2)#*+#
7%4)#:%713%&*+#&)2B%OD#
P+8<)#761@&)#74)#3)4176161#1#41>#P)#%()#4%6)#3):%0417614)#21'*+<#J+4)#'%#1#&1*+#;%8#<%()>#!+4+6*1<1#1#
3:):%@9&%<1#Q%3&%B1#173:%2&)#79#0%(6*9@161#'%#*+#0':%27<2+&1:%'&1(#&%#&+(1#&%@1&#3)<39&)#14);16101:%&#
')(#4%&9%6&)4#()43:+71*)4#3)(98%2%#3)7<1J1#=+4)7<%09#()'#;)6+7&1(%>#-#416*+9#(%(2)#*+#
1&<+&012&)#61*+@+&*+#<)#2:1*+4+#4)H+#;1<1#':%5)B*+&)#0%#&+(+#':95+#71<9%B1*+#()*+#7+#4)59#'+71<1>#!)#
&+#4):%*9#&9H&)#;1<1#&+(+#=1<&)7<1>#Q+'&)7<%2&)A#!"#$RPS#8<+'1#2:1*+4+#0':%27<2+&)4#:%'&1(9#8<)#*+#
'+<%6*#)#()*+49#7+#()'#&%7#7():)#9)3J+#&+#2)'1#:%@9&%>#?:14*+:1B+A#9#3:%(71#<)#;1#0&%@16)#'%#
4+'1B1&7(%#7+7<:%#&%()&#3)7<%26*%&*%#!"#$RPSR#14%#'+7+<%(T3+<&%+7<#41&9<%#2:+4+&%#'%#&%#41:9#
:1*+81#3%31:)6)51*9#()'#3:+4*+8<%*%#;)6+7&1(%#&%#/'*+6#10#QKIT%>#S%#!"#$RPSR#&+4%A#<1=#UVTUW#41&9<%#
17<%#()6+51B%#9<:)816%#;1#<%()#'%#':H1#<93G+:#&%#9;)'&)4#4*+7<9>#X61@&1=#3:14*+:%#')17<%#4)H+#;1<1#
39&)>#
I*9;%0&)8J9#72+3:179<&)5#5)73)'1&%#Q9(1J%#10#X/PK.,ST%#()*1#*+#0%7<93&1(#!,"-.R#0%#"+39;61(9#
Y:2%<7(9A#;161#74)#9#3:161B1#173:);%<1#!"#$RPS>#?)56+'%*4)#')*4)2+>#
!"#$RPS#')6%01#9#%4;%6%H1#)'#3)#3+<A#3)*+'1&%@)#0%3%()2%&1=#*+'1&1B%>#?)*+'1&%@&)A#72%(1#!"#*+#
74*+8<+&#9#3:)01:&)*A#7<+:16&)*#?Z[#2:+J1B1>#/2%#&%3:%2%#')6%01#9#'21*+#2+61@1&+>#[)&2+&<1)&%6#710+#!"#
$RPS#)'#\U#B4#*+#7<%&'%:'&%#2+61@1&%#')(#*+#I%:5+#!"#$RPS#0%#W#B4#'96*1>#
# #
]R]/#]/"KX!K!K#!"#$RPS#
U> P%()&#3)7<93(%A#1029J1#\#L#^#B4#92)'&1B9#161#%:<:1*7(9#(%&169#3%0+J1#'%#7+#&+#1029@+#3)<39&)>##

!
"#$%#&'()*!)*+&,*!(-#%.+*!/*!0),*+'*+'%1!2/304&!4%.5!'%!/*!6!7!8!9.1!
!
61 :/%$&!;<!=">?!$%!&/+*@!(*.5A!0B5@+5A!.'%($*!-5/&9&5+&#*$&!/%,%+&!.*#)%#!+*!+'%.01!
C5#&($%4&!DE&E*)F!0E3#($&$&!;<!=">?!+*!/*-%G401!C5@!-5($*3,'*+'*!+*-#*3%H!-#53'%#&$&!@*!'%!
+*9#$*+&!!;I<:JK!,5A5!-5($*3,'%+!G$5!B,&L%!.*,5.!-#($01!M#53'%#&$&!@*!'%!+*-#*3*!E3#($5!&!
(&A0#+5!0E3#G4%+*1!
!
M5($*3&,&!(.5!;<!=">?!&!0E3#($&,&!A*!DE&E)5.F!+*!/*-%G40!
!
81 C5#&($%4&!;<!=">?!&+N,*$5#!O!G-#&90!P!+*-0Q*$&!)5.-#%(&'()&!B*,5+!;<!=">?"!O!+*!)5'%.0!'%!
/%,%+&!.*#)%#!P1!C5.-#%(&'()&!B*,5+!(%!-0+&!/#*)5.!-#%)5!'%@+5(.'%#+5A!+*($*3)*!+*!)5'%.!
'%!+*-&(*+5!D"2<F1!K-$&.*,+&!35,0.%+!/#*)*!'%!R8!.,1!J*)(&.*,+&!35,0.%+!/#*)*!+%!B&!(.&5!
-#%,*/&$&!RS!.,1!>*)5+!+*-0Q*3*+'*!)5.-#%(&'()5A!B*,5+*!B#/5!0),5+&$&!&+N,*$5#!/*!+*($*3)*!
-*/%4&!@*!(%!0-0Q*+&!/#*)!+%!3#*$&!+*$#*A!0!DG-#&90F1!
! !
C5#&($%4&!2+N,*$5#!&(-0+'*3*.5!)5.-#%(&'()&!B*,5+!35,0.%+5.!/#*)*!O!R8!7!RS!.,!P!

!" #$%&'()*&'%+,-./01'2*3*1,&45,1'2*67*89:;9*4<.'13+3*4-'(13=4*3.3*<,13.4*3>*?,(3/,.10*,?+0?3/0"*
@'+-?(3+3*(,*10A,*<?-,?01/0*3>*4B'(1'2*A/0%+,"C<'.3<'*/0*<?-,?01/0*-3(./3-'*1,&45,+3*
('(,+1'*<'A&?0%3/%<3*B,.'1*&,>0D3*(,*4<4&13*-'.4A01*10*&?0.,>3*EF*A."*
* *
G'A&?0%3/,*/0*('B?,"*@?35-,+3A'*<,13.4*3"""*>444A"""<,13.,*/0*-,13*B0>*/0(10*<,&3*<?-3*
*
H" G'1+?'.3?,+3*50A'%+,>4*3*&?3.,2'(3+3*-'.4A01*>?,<,*4*<'A&?0%3/%<'A*B,.'14*4<'.3<'*/0*
&'+?0B1'"*C<'.3<'*%0*B'.0%13<*I,.3*1,*B'.1'%+*+0*4<'.3<'*10A,*<?-,?01/,*4<.'13+3**'(?0J13*
-'.4A01*>?,<,*3>*<'A&?0%3/%<'2*B,.'1,"*
*
@?3A/0+3+0*<'A&?0%3/%<3*B,.'1K3D*>,*>0.013A*A,?<0?'A*1,*%?0(313"*LA"""(,"""4*&?,-4*%+0M*$,<'*/0*<'A&?0%3/,*('B?,N*%-0*%<4&,*B3*
+?0B,.'*A,.'*4.3/0-'*(,*4B'(1'*A/0%+'*B4(0*+'K1'*3%&3(*>0.01'2*A,?<0?,"*
*
O" @?3/0*(0P313+3-1'2*%<3(,1/,*67*89:;9N*&'+-?(3+3*(,*/0*50A'%+,>,*B3.,*4%&/0Q1,"*

!
"#$%&%$!'()*+,%,-!.)/'0$#-!1#,2*$%!3(4#0,%)%5!6()!3(4%,#4%5!0%!7(8/%!2'947(,$94!*6#8$94!47(0,#4:!;90,9$*!942'(09/$#-!
<+(=%$>97%!9!0/#7(/'0$%!?&90,#@%A!B#7*!CD!EFGH!#4#=*@%/%!!7(!I%0>9$%$,$%:!J$#!K,#!$%0!7(!$%'#&9,#!
8#749+#!7(!2#,2*$9!9)#0,%$%B!9B%B/93!B'/%/93!,'%=#/%!*!69+#!B#7#7!I%)9!B#'9K,($7%!#/(!?9='%&B9>(A:!D(%+%$!
'9)9B!)%!B#$,%49$%>97*!B'/+7*5!B#79!0%!0#6#4!$#09!2#0,*2%B!*B+%$7%$7%!%',('970B93!B%$9+%!9+9!*/#8$9>%5!
902'%/$94!B#'9K,($7(4!CD!EFGHF!2#,2*$#!7(!(+949$9'%$-!.!#094!K,#!#/%!$%2'%/%!'%>9#$%+9)9'%!/'97(4(!
4(89>9$0B#=!#0#6+7%!*!B#$%&$9>9!4#L(4#!)%B+7*&9,9!8%!7(!*2'%/#!)%8$79!%'=*4($,!B#79!)$%&%7$#!
*$%2'(M*7(!09=*'$#0,!4(89>9$0B93!87(+%,$9B%!4#L8%!9!$%7)$%&%7$9!'%)+#=!)%K,#!69!#/%7!0,%$8%'8!/%+7%+#!
942+(4($,9'%,9!*!0/%B#8$(/$*!2'%B0*:!
HSI - HRVATSKI
SESTRINSKI
INDEKS
Patient spirometry modul –
potpuni respiratorni
monitoring
Robert Majstorović
Uvod
Kon5nuirani nadzor ven5lacije kad je bolesnik na nekom 
obliku mehaničke ven5lacije već duže vremena 
predstavlja neophodan standard u zbrinjavanju. Današnji 
respiratori ( pa čak i oni stariji modeli ) u svojim 
specifikacijama imaju sadržanu opciju stalnog nadzora 
nad volumenom, protokom, tlakovima i ostalim 
parametrima neophodnim za sigurno izvođenje 
mehaničke ven5lacije bolesnika.
Usprkos tome, i današnji bedside monitori koji idu uz 
svaki krevet u JIL‐u, imaju opciju ven5lacijskog 
monitoringa. Ima li uopće potrebe za tom opcijom?
Odgovora na to pitanje ima nekoliko. Izdvojit ćemo dva najvažnija. Prvo, prikazom ven5lacijskih parametara na ekranu 
monitora dobija se sveobuhvatni uvid u status bolesnika. Na istom ekranu dakle, vidljiva je hemodinamika, ven5lacija, 
EKG...a i  lakše su izvodive oksimetrijski i hemodinamski izračuni itd.
Drugi razlog je još zanimljiviji i predstavlja temeljni odgovor na pitanje da li je ovako nešto nužno pokraj iden5čnih 
parametara na respiratoru. Naime, ven5lacijski monitoring na bedside monitorima svoje podatke „uzima“ odmah na 
ET tubusu/trahealnoj kanili! Za razliku od respiratora koji podatke o ven5laciji registrira nakon što volumen zraka 
prođe cijelom dužinom respiratorskih cijevi. Ovisno o kvalite5 samih cijevi ali i raznih dodataka koji dodatno produljuju 
sustav ven5lacije, dobiveni podaci ponekad mogu bi5 upitne vjerodostojnos5 što se ne čini nimalo beznačajno.
Pogledajmo ukratko što po ovom pitanju nudi spirometrijski modul Datex‐Ohmede.

Što je pacijent spirometrija?
Pacijentova spirometrija mjeri tlakove u dišnim putovima, volumene, protoke, otpore i rastezljivost udisaj po 
udisaj. Dinamička veza između tlaka i volumena te protoka i volumena prikazana je kao grafička petlja ili loop 
krivulja. Dodatno na istom mjestu imamo i prikazane udisajne i izdisajne vrijednos5 koncentracije plinova ( CO2, 
O2, AA ).
Krivulja volumen/tlak i krivulja volumen/protok
Svi parametri su mjereni preko 
laganog senzora protoka, koji 
ujedno služi i za sakupljanje 
uzoraka plina iz neposredne 
blizine bolesnikovih dišnih 
putova. Upravo ta blizina 
mjerenja predstavlja pravu sliku 
bolesnikovog respiratornog 
statusa.
Spirometry split screen 
( podjeljeni zaslon ), osigurava 
pravo‐vremenski prikaz 
spirometrijske petlje i brojčanih 
vrijednos5 koje u kombinaciji s 
hemodinamskim informacijama 
daju cijelu sliku stanja bolesnika.
Kako se mjeri spirometrija i osvrt na neke značajnije termine
D‐Lite je jedinstveni, paten5rani senzor protoka i tlaka koji je ključni dio 
Datex‐Ohmedine spirometrijske metode. D‐lite se postavlja odmah na ET 
tubus odnosno iza HME filtera ukoliko ga koris5te.
Senzor se sastoji od dva pitotula za mjerenje razlike u tlakovima koji 
nastaju protokom plinova u dišnom putu. Razlika u tlakovima zajedno s 
informacijama o koncentraciji plinova uzima se za izračun protoka, iz kojeg  D-Lite senzor
se izvode izračuni udisajnog i izdisajnog volumena.
Ukupni poziFvni tlak na kraju izdisaja ( PEEPtot ) predstavlja zbroj 
vanjskog, dodanog PEEP‐a ( extrinsic PEEP, PEEPe ) i intrinsic PEEP ( PEEPi ). 
PEEPtot = PEEPi + PEEPe

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI Dinamski PEEPi se uočava kada izdisajni protok još traje i to prije samog početka udisaja. Prisustvo PEEPi 
ukazuje na situaciju zadržanog zraka u plućima ( air trapped ) koji vodi ka respiratornom i hemodinamskom 
postranom učinku.
Compliance predstavlja rastezljivost respiratornog sistema. Definira se kao potrebna razlika u tlakovima da bi 
se pluća ekspandirala za određeni volumen.
Compl = Tvexp/( Pplat‐PEEPtot )
Kao kon5nuirana dinamička vrijednost predstavlja jednostavno oruđe za praćenje respiratornih promjena i 
određivanja postavki ven5latora.
Otpor u dišnim putevima ( Raw ) se izračunava koristeći jednadžbu koju nam daje prosječni sistemski otpor 
između pluća i D‐Lite senzora preko dišnog sustava.
Raw(t)=Raw*V(t)+V(t)/Compl+PEEPtot
Pogledajmo i primjere uporabe spirometrijskog modula:
Leak u dišnim  Opstrukcija u 
putevima
dišnom putu
Leak u dišnim 
putevima ( gubitak  Pomicanje petlje 
volumena zraka ) lako  prema naprijed, prema  
se uočava budući da  horizontalnoj točci, 
petlja ostaje otvorena  predstavlja opstrukciju 
na kraju izdisaja. Inače,  u dišnim putevima. 
leak u dišnom sistemu,  Vidljiv je porast tlaka u 
ET tubusu ili LMA bez  dišnom putu ali bez 
spirometrije može  odgovarajućeg porasta 
proći neopaženo disajnog volumena.
Monitoriranje 
promjena prilikom  Spontano dišući 
laparoskopije napor
Slika predstavlja  Petlja ilustrira 
bolesnikov respiratorni  početak spontanog 
put prije ( 1 ) i 5jekom  disanja 5jekom 
insulfacije ( 2 ) u  anestezije.
laparoskopskoj operaciji. 
Opadanje compliancea i 
porast tlaka u dišnim 
putevima su vidljivi.

Intrinsic PEEP  Najbolji mogući 
(autoPEEP) PEEP
Prisustvo intrinsic PEEPa  Slika ilustrira učinak 
se vidi kao petlja gdje  različi5h postavki PEEPa 
protok ne prelazi u nultu  prema bolesnikovom 
liniju te kao i porast PEEPi  compliancu. Sačuvana 
vrijednos5 u brojčanom  petlja ( 1 ) predstavlja 
polju prikaza. Intrinsic  opadanje complianca. 
PEEP predstavlja situaciju  Situacija se nastavlja 
„ulovljenog zraka“ što  povećanjem postavki 
može vodi5 ka  PEEPa do 8 mmH2O koja 
prenapuhavanju pluća i  predstavlja plućni 
porastu rizika od ozljeda  compliance ( 2 ).
pluća uzrokovanih 
ven5latorom.
Zašto korisFF Datex‐Ohmeda spirometriju?
Pacijet spirometrija je odlično oružje za rukovođenje pacijetovom ven5lacijom 5jekom anestezije ili 
5jekom boravka bolesnika u JIL‐u. Mjerenje se odvija u neposrednoj blizini dišnog sustava bolesnika. 
Brojke su potpuno relevantne jer nema utjecaja dužina sistema za disanje ili neke druge komponente 
unutar ven5lacijskih cijevi. Još neke prednos5 ovakvog monitoringa su:
‐ Brzo uočavanje promjena 
‐ Pomaže u određivanju op5malnih postavki ven5latora.
‐ Uspoređivanje prijašnjeg s trenutnim stanjem
‐ Može se upotrebljava5 uz bilo koji ven5lator
‐ Respiratorne i hemodinamske informacije na jednom zaslonu omogućavaju pregled cjelokupnog 
bolesnikovog stanja.
‐ Grafički i brojčani trend
‐ Mogućnost ispisa petlje
U zaključku se može ustvrdi5 da ova metodologija ven5lacijskog monitoringa ima svoje mjesto u 
svakodnevnoj praksi. Uvježbano osoblje lako može uoči5 svaku nepravilnost 5jekom mehaničke ven5lacije. 
U kombinaciji sa ostalim mogućnos5ma koje pruža Datex‐Ohmeda ovaj modul predstavlja svojevrstan šlag 
na tortu kojim se svakako kvaliteta monitoringa bolesnika uzdiže na sasvim novu razinu. 

!
PREDSTAVLJAMO UDRUGU
Hrvatski nacionalni
savez sestrinstva ‐
HNSS Adriano Friganović
www.hnss.hr
Hrvatski nacionalni savez sestrinstva (HNSS) sestarama nameće obveza naplate
osnovan je 10. travnja 2007. godine, te je participacija te da ih se pretvara u
registriran pri nadležnom Gradskom uredu za blagajnice.
opću upravu pod registarskim brojem
21005613, i to kao savez koji objedinjuje više U organizaciji Saveza održano je
nacionalnih udruga medicinskih sestara iz općih obilježavanje 12. svibnja međunarodnog
i specifičnih područja djelovanja. Dana sestrinstva, obilježavanje 11. veljače
Dana bolesnika te nekoliko tribina i
Osnivači Saveza bili su Udruga medicinskih radionica. Važno je za naglasiti i
sestara i tehničara u gastroenetrologiji i održavanje okruglog stola ‘’Informiranost
endoskopiji Hrvatske, Hrvatsko društvo pacijenata I pravo na informaciju’’ u
medicinskih sestara anestezije, reanimacije, suradnji s Kolalicijom udruga u zdravstvu
intenzivne skrbi i transfuzije, Hrvatska udruga gdje su voditelji bili dr. sc. Mensura Dražić i
informatike u sestrinstvu, Hrvatsko katoličko Adriano Friganović.
društvo medicinskih sestara i Hrvatska udruga
djelatnika hitne medicnske pomoći. Savez je uputio aplikaciju i Međunarodnom
savjetu sestara s željom da postane
Vođeni zajedničkim intresima i ciljevima udruge punopravni član, jer rast broja članica
odlučuju osnovati Savez radi ostvarivanja govori u korist rezeprezentativnosti
svojih prava i probitaka te ujedno zajedničkog Saveza.
zauzimanja za zaštitu i unapređenje sestrinstva
i sestrinskog staleža. Od 22. do 25. studenog 2010. godine u
hotelu Internacional u Zagrebu Savez
Savez je okvir zajedništva, uzajamnosti i organizira 1. Međunarodni kongres
solidarnosti medicinskih sestara i medicinskih ‘’Moderna Europa – izazovi za sestrinsku
tehničara na nacionalnoj razini, te kao takav praksu’’.
djeluje na području Republike Hrvatske.
Planovi Saveza jesu i provođenje projekta
U 2009. godini Savez je proširen za još tri Hrvatski sestrinski indeks koji će na
udruge Hrvatsko udruženje ekstrakorporalne jednom mjestu sadržavati sve sestrinske
cirkulacije, Hrvatsko društvo operacijskih članke i stručne radove nastale na
sestara i Hrvatsko udruženje zdravstvene njege stručnim aktivnostima udruga članica, ali
u kući s napomenom da postoje najave drugih priliku će imati sve sestrinske organizacijke
priključenja te osnivanja novih stručnih udruga. koje budu željele suradnju na ovom
projektu.
Savez je potpisao sporazum o suradnji s
Koalicijom udruga u zdravstvu čime je Od samog osnutka do danas Hrvatski
osigurana unutarsektorska i međusektorska nacionalni savez sestrinstva prešao je dugi
suradnja na nacionalnoj i lokalnoj razini. put od neprepoznatljive organizacije do
Sporazumom se potiče suradnja ostalih respektabilnog čimbenika u setrinstvu
nevladinih i neprofitnih organizacija sa Hrvatske. Sve veći broj članica i
potpisnicima u njihovom sudjelovanju u prepoznatljivost pokazuju kako samo
definiranju potreba pojedinca i zajednice u predan rad, rad utemeljen na istini i
zdravstvenoj zaštiti. istinskoj borbi za boljitak medicinskih
sestara u Hrvatskoj dovodi do pozitivnih
Savez se usprotivio reformi zdravstva reakcija i do realiziranja svih zadanih
Ministarstva zdravatsva i socijalne skrbi ciljeva.
upozoravajući na činjenicu da se medicinskim

NOVOSTI I ZANIMLJIVOSTI, DOGAĐANJA, LINKOVI
Od svega pomalo...
Marija Kadović
DONIRANJE BUBREGA NE 10,000 donora) u crnaca nego u jednogodišnja smrtnost varira i do
SKRAĆUJE ŽIVOT bijelaca (7,6 vs 2,6 na 10,000 donora) 40%, pišu istražitelji u ovomjesečnom
Doniranje bubrega sa živog te u hipertoničara (36,7 vs 1,3 na broju Clinical Infectious Diseases.
davatelja je sigurno i bez značajno 10,000). Glavni istražitelj dr. Peter G.
povećanog dugoročnog mortaliteta, Međutim, dugoročni rizik od smrti Pappas, sa Sveučilišta u Alabami i
objavljeno je u časopisu Journal of kod živih donora nije veći nego u kolege, koristili su podatke iz
American Medical Association. nedarivatelja iste dobi i Associated Transplant Infections
„Više od 6000 zdravih pojedinaca komorbiditeta. nadzorne mreže, koja uključuje 23
u SAD‐u svake godine učini Otprije je dobro dokumentiran američka transplantacijska centra. Oni
nefrektomiju za potrebu živog benefit darivanja bubrega od živog su analizirali nadzornu skupinu koja se
donorstva“, piše dr. Dorry L. Segev iz donora u korist primatelja. Obaveza je sastoji od 1063 bolesnika, i incidentnu
J. Hopkins School of Medicine, transplantacijskoj zajednici pokazati skupinu od 16,459 bolesnika.
Baltimore, Maryland. „Međutim, da životi primatelja nisu spašeni uz Između 2001. I 2006., u 1208
sigurnost ostaje upitna zbog ishoda rizik za darivatelja. slučajeva iz nadzorne skupine je
usporednh studija napravljenih u Ograničenja studije su dostupnost dokazana invazivna gljivična infekcija.
pojedinačnim centrima sa podataka (informacije o obrazovanju, Najčešće infekcije su kandidijaza
ograničenim index tjelesne mase, hipertenzija i (53%), aspergiloza(19%) i cryptococcis
Cilj ove studije bio je usporediti pušenje bili su dostupni samo u (8%). Medijan vremena od pocetka
dugoročne stope mortaliteta kasnijim razdobljima), trajanje transplantacije do infekcije bila je 103,
davatelja i nedavatelja organa, praćenja, i statističke greške, kaže se u 184 i 575 dana, za sve tri vrste
proučiti nacionalne trendove u istraživanju. organizama. Većina ostalih endemskih
selekciji živih donora, te za procjenu „Bez obzira što se fiziološke gljivičnih infekcija se javljaju više od tri
kratkoročnih operativnih rizika kod promjene mogu pojaviti u zdravih godine nakon transplantacije.
različitih grupa živih davatelja. pojedinaca nakon darivanja bubrega, Kumulativna incidencija invazivne
Istraživači su ispitivali ishode od rezultati nešeg i sličnih istraživanja o gljivične infekcije tijekom prvih 12
80,347 živih dvatelja bubrega u SAD‐u dugoročnom preživljenju između mjeseci nakon transplantacije je 3,1%.
između 1994 do 2009, izvučenih iz donatora i zdravih ispitanika Incidencija prve godine neznatno je
ovlaštenog nacionalnog registra. sugeriraju da ove fiziološke promjene povećana tijekom vremena; od 2,2% u
Nedavatelji su bili što je više moguće ne dovode do prerane smrti“ zaključili svibnja – kolovoza 2002. Do 3,3% kod
sličniji donorima i bez kontraindikacija su istraživači. transplantacija učinjenih od siječnja do
za darivanje organa. Iako su studije potrebne za travnja 2005.
Medijan praćenja bio je 6,3 godine razumijevanje tih promjena „trenutnu Najveća kumulativna incidencija
(raspon 3,2‐9,8 godina) praksu darivanja bubrega sa živog prve gljivične infekcije u organizmu u
Tijekom praćenja dogodilo se je davatelja treba nastaviti jer je to prvoj godini nakon transplantacije
25 smrti unutar 90 dana od doniranja siguran način za rješavanje velikog bila je 11,6% u tankom crijevu
bubrega. manjka kadaveričnih organa“. primatelja, a najniža u bubregu
Rizik od smrti u prvih 90 dana primatelja 1,3%.
nakon nefrektomije u živih donora bila SMRTONOSNE GLJIVIČNE Dvanaest mjeseci preživljavanja
je 3,1 na 10 000 donora. Mortalitet za INFEKCIJE SE ČESTO nakon infekcije bio je 66% kod
vrijeme operacije ili neposredno iza, JAVLJAJU KASNO NAKON invazivne kandidijaze, 59% kod
nije se mijenjao tijekom 15 godina TRANSPLANTACIJE aspergiloze i 73% kod cryptococcusa.
istraživanja bez obzira na razlike u ORGANA Autori izvješća ističu značajnu
praksi i selekcioniranju pacijenata, piše Prema podacima iz registra SAD‐
varijabilnost gljivičnih infekcija zbog
u istraživanju. a, primatelji solidnih organa često
kvalitete presađenog organa, kirurške
Studija također pokazuje da je razvijaju invazivne gljivične infekcije
tehnike, antifungalne profilakse i
postoperativna smrtnost veća u mjesecima, čak i godinama nakon
empirijske strategije liječenja,
muškaraca nego u žena (5,1 vs 1,7 na transplantacije. Ovisno o organizmu

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI imunosupresivnog režima i pristupa bolesnika prije i nakon transplantacije. operacije, rizik povećava 70 puta, u
dijagnostici. Predviđen je smještaj četiri osobe, a odnosu na pacijente nad kojima nije
Ističe se takodjer učestalost po potrebi se može smjestiti do deset izvršen operativni zahvat. Rizik je
invazivne gljivične infekcije kod osoba. ostao iznadprosječno visok tijekom
primatelja transplantata Hrvatska ima šest centara za najmanje dvanaest tjedana nakon
hematopoetskih matičnih stanica. U transplantaciju solidnih organa, od operacije.
ovoj se populaciji infekcija obično toga su tri u Zagrebu ‐ KBC Zagreb, KB Isključujući žene koje su već imale
razvija unutar nekoliko mjeseci nakon Merkur i KB Dubrava, i u njima se liječe krvni ugrušak, kao i one koje su
transplantacije. Mortalitet je čak i veći bolesnici s područja cijele Hrvatske. U prebolile karcinom (što povećava rizik
nego u primatelja solidnih organa. Zagrebu pak živi četvrtina populacije za pojavu ugrušaka), u studiji je
Najčešća je aspergiloza (43%), koja se liječi zbog kroničnih bolesti ili preostalo 950 000 žena srednje
kandidijaza (28%) i zygomycosis (8%). zbog zatajenja rada nekog od vitalnih životne dobi. Njih oko 240 000 imalo
Medijan pojave puta su 99,61 i 135 organa. je operativni zahvat u periodu od šest
dana nakon transplantacije. Sve te osobe, ističu udruge, žele godina tijekom kojeg su bile praćene,
U ovoje je studiji bila prevelika dostupne informacije o prevenciji i a njih oko 5400 bilo je zaprimljeno u
varijabilnost u incidenciji između liječenju svoje bolesti, rado bi se bolnicu zbog krvnih ugrušaka. Ugrušci
centara, u rasponu od 1% sve do 13%. aktivnije uključile u svoje liječenje te bi su, prema nalazima obdukcije, bili
Razlike se mogu odražavati u rado čule i razmijenile iskustva s uzrokom smrti 270
dijagnostičkim metodama, osobama sa sličnim ili istim žena.
pacijentima ili postupcima problemima. U prvih šest tjedana nakon
transplantacije. Kuća života stoga će nuditi operativnog zahvata, zamjena kuka i
Jednogodišnje preživljenje programe zdravstvenog, socijalnog, koljena pokazali su se kao najrizičnije
bolesnika s aspergilozom je 25,4% kulturnog, rekreativnog i drugih operacije, dok su ginekološke imale
bolesnika i 33,6% kod kandidijaze. Cilj sadržaja. Cilj je uz pomoć edukacije najniži rizik za pojavu ugrušaka.
je ovih studija bio procijeniti zaustaviti trend rasta broja oboljelih Znanstvenici zaključuju kako bi
nacionalni teret – zvan invazivne od kroničnih i zaraznih bolesti, liječnici trebali razmotriti
gljivične infekcije kod poboljšati ishod liječenja kod osoba postoperativnu uporabu preventivnih
transplantiranih., a ne samo analizirati prije i nakon transplantacije, mjera (poput kompresivnih čarapa i
čimbenike rizika. poboljšati psihosocijalnu sliku cijele lijekova) tijekom dužeg perioda nego
„Kontinuirani nadzor za invazivne grupacije, omogućiti bolju što je to dosad bilo uobičajeno.
gljivične infekcije je zajamčen u ovoj socijalizaciju i međusobno druženje
popluaciji bolesniaka, unatoč bolesnika itd. EDUKACIJA POVEĆAVA BROJ
potrebama za boljom dijagnostikom i DOSTUPNIH ORGANA ZA
lijčenjem“ zaključuje dr. Pappas i RIZIK ZA RAZVOJ TRANSPLANTACIJU
njegovi suradnici. POSTOPERATIVNIH KRVNIH Nedavna je studija pokazala kako
UGRUŠAKA VEĆI NEGO ŠTO se u medicinskim centrima u New
KUĆA ŽIVOTA ZAGREB SE MISLILO Yorku povećao broj donacija jetre sa
OTVORENA U VLAŠKOJ Rezultati velike britanske studije, živog donora za 42%, a za 74% povećao
provedene na milijun žena, otkrili su se broj pojedinaca evaluiranih za
U Zagrebu je otvorena Kuća kako je incidencija krvnih ugrušaka donaciju.
života Zagreb namijenjena radu triju viša nego što se dosad smatralo: Promjena je uočena nakon
udruga ‐ Hrvatske udruge Transplant, ukupno se javlja više nego jedan provođenja dodatne edukacije među
Hrvatske udruge bubrežnih bolesnika ugrušak na svakih pedeset operacija. kandidatima za transplantaciju jetre.
na peritonejskoj dijalizi i Udruge ABC Krvni se ugrušci, između ostalih Polaznici su pokazali značajno veći
hepatitis, koje okupljaju razloga, stvaraju se i u slučajevima kad stupanj znanja i veću vjerojatnost za
transplantirane bolesnike ili bolesnike se pacijenti ne mogu micati tijekom diskusiju o donaciji s obitelji i
s kroničnim bolestima koje mogu dužeg perioda vremena. Takvi ugrušci prijateljima, u usporedbi s pojedincima
uzrokovati potrebu presađivanja mogu narasti i doći do pluća u kojima koji nisu prošli dodatnu edukaciju.
organa. mogu ugroziti život. Rezultati ove studije objavljeni su u
Kuća života Zagreb otvorena je uz Prijašnje su studije pokazale kako siječanjskom broju američkog
pomoć Gradskog ureda za zdravstvo i operativni zahvat za 22 puta povisuje znanstvenog časopisa Liver
nalazi se u Vlaškoj ulici 81a, a dio rizik za pojavu krvnog ugruška. No, Transplantation.
objekta namijenjen je smještaju ova je studija pokazala kako se, u Na datum 30.1.2009. u SAD‐u je na
pacijenata koji ostaju u bolnici nakon ukupnoj transplantacijskoj listi čekanja

bilo 100 539 osoba, s preko 15 000 zbog njih samih, tako i zbog pružanja ustanova može prijaviti natjecatelje u

osoba kojima je bila potrebna što više informacija pacijentima i slijedećim sportskim disciplinama ‐
transplantacija jetre. njihovim bližnjima koji im predstavljaju KUGLANJE, TRČANJE, STOLNI TENIS,
Također je primijećeno kako se potencijalni izvor organa za TENIS, PIKADO, ŠAH, STRELJAŠTVO‐
broj preminulih donora smanjio sa transplantaciju. zračna puška i pištolj.
6650 u (2006.g.) na 6494 (u 2007.) ‐ Detaljnije o igrama (cijeni,
zabrinjavajuća činjenica za kandidate 3. MEĐUNARODNI KONGRES smještaju i uslugama) pročitajte na
za transplantaciju jetre. HDMSARISTA www.hssms‐mt.hr
Prethodne su studije utvrdile kako Hrvatsko društvo medicinskih
je prosječno vrijeme čekanja bilo oko sestara anestezije, reanimacije, CRONIA 2010
300 dana. Kritični manjak donora intenzivne skrbi i transfuzije Međunarodna sestrinska
jetre, povećano vrijeme čekanja i broj (HDMSARIST) organizira svoj 3. konferencija o zdravlju u zajednici,
smrtnih slučajeva na listi čekanja, Međunarodni kongres od 22. – 25. održat će se 12 – 13.5.2010 u Zagrebu,
prisilili su programe za transplantaciju travnja 2010. godine u Hotelu Solaris, hotel Sheraton
na pronalazak novih načina za Šibenik. Organizatori CRONIA 2010: su
povećanje broja organa dostupnih za WEB STRANICE KONGRESA: Mreža svjetske banke mladih,
transplantaciju. http:// Europska zdravstvena agencija,
Prvi autor studije, Samantha www.congress.hdmsarist.hr/ Medicinski fakultet Sveučulišta u
DeLair izjavila je kako su prošle studije Mislim da je to dovoljna Zagrebu i mnogi suorganizatori.
pokazale da zabrinutost kandidata na napomena, sve ostalo već znamo!! Teme konferencije pokrivaju sva
listama čekanja oko zdravstvene područja rada medicinskih sestara
sigurnosti živućih donora korelira s SPORTSKE IGRE U UMAGU podijeljene u četiri glavne kategorije.
općim nedostatkom znanja o samom Iako se ne mogu nazvati stručnim Teme konferencije podijeljene su
procesu transplantacije. događajem, sportski susreti zdravstva u četiri glavne grupe
"Edukacijski materijali koje smo i socijalne skrbi mnogima od vas će Obrazovanje medicinskih sestara,
koristili sadržavali su prethodna dobro doći za opuštanje, vraćanje u masovne nesreće, regulativa
iskustva i podatke živućih donora formu, ili samo za zabavu, a održavaju sestrinstva i zdravstva,
kojima smo se u Umagu od 19.‐23. svibnja 2010. g. zakonodavstvo i bioetika, socijalna
educirali kandidate s liste čekanja o Organizaciski odbor čine zajednički politika i zdravlje, regulative
pozitivnim i eventualnim SSZSSH i HSSMS‐MT. Prijave za sestrinske prakse
negativnim iskustvima samog procesa sudjelovanje primaju se do 17. travnja Sestrinstvo u zajednici,sestrinstvo
donacije jetre.", dodala je DeLair. 2009. godine. u zdravstvenom turizmu,
U ovom je istraživanju sudjelovalo Održava se više sportskih epidemiologija, interkulturalnost
437 kandidata za transplantaciju, natjecanja: Ekipno natjecanje : ekipe sestrinstva, intrahospitalne infekcije,
prosječne dobi 55 godina. 50% su muške i ženske u svim sportovima. occupational health & safety nursing,
kandidata bilo je na listi duže od Svaka ustanova može prijaviti po sestrinstvo i zdravstvena informatika
godine dana. Studija je također pratila jednu mušku i jednu žensku ekipu ili Sestrinski informacijski
i broj prijatelja i članova obitelji koji su ekipu iz više ustanova pod sustaviCroNiS®: Croatian Nursing
se obratili u centre za transplantaciju zajedničkim nazivom. Information System, biomedicinska
zbog dodatnih informacija, diskusije i ‐MALI NOGOMET, RUKOMET, tehnologija i zdravstveni
evaluacije. KOŠARKA, ODBOJKA, ODBOJKA NA sustavi,organizacija i administracija
U razdoblju od 2006. do 2008. PIJESKU, OTEZANJE KONOPA. zdravstvenih sustava
broj evaluiranih povećao se za 74%, a Natjecanje u paru : ‐ BOĆANJE (svaka Sestrinstvo u kirurgiji, anesteziji,
broj osoba koje su donirale dio jetre ustanova može prijaviti po tri para), JIL‐u, HMP, transplantaciji,
povećao se za 42%. BELOT (participacija po paru 20,oo kn) kardiologiji, pedijatriji, mentalnom
DeLair zaključuje kako je uz ovako ne ulazi u sustav ukupnog bodovanja zdravlju, nefrologiji, onkologiji,
značajno rezultate nužno pratiti žive ekipa. gerijatriji, rehabilitaciji,
donore nakon transplantacije, kako Pojedinačno natjecanje : svaka patologiji,slobodne teme.

www.hnss.hr

Shock IV 1 Travanj 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Shock IV 1 Travanj 2010

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Shock IV 1 Travanj 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.shock.hdmsarist.

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 1

Hrvatsko društvo medicinskih Igor Pelaić, bacc. mt., ERC ALS

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 2

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 3

Činjenice i realnost oni će biti jasno osiguranog dišnog puta, po

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 4

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 5

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 6

KALENDAR STRUČNIH AKTIVNOSTI

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 7

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 8

U ovom broju vam donosimo

SHOCK: smjer zdravstvena njega i 2001. godine djelovanje. Moram napomenuti da je

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 9

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 10

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 11

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 12

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 13

Uzro!nici zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti transfuzijom:

TRANSFUZIJSKE TEHNIKE ZA !TEDLJIVO DAVANJE KRVI

Prijeoperacijski protokol za sigurnu upotrebu krvi:

1. Pravilno postavljanje indikacije za transfuziju

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 14

Krv nadomje!tamo kristaloidima (omjer 3:1) i koloidima (omjer 1:1) do postizanja

Grani!ne vrijednosti hemoglobina za transfuziju po Robinu deAndradeju

Bolesnici Bolest Hgb g/l Hct

Grani!ne vrijednosti hemoglobina za transfuziju po F. Marcurialiju

Perioperacijski period Hgb g/l Napomena

Prosje!ni volumen krvi po Morganu.

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 15

2. PERIOPERACIJSKO SKUPLJANJE KRVI I AUTOTRANSFUZIJA

2.1. Intraoperacijsko skupljanje krvi i autotransfuzija („oprani

2.2. Poslijeoperacijsko skupljanje krvi i autotransfuzija ( „ne oprani

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 16

Tablica 2: Indikacije i kontraindikacije za intraoperacijsku autotransfuziju

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 17

STANI!NI SEPARATOR – “ CELL SAVER“

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 18

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 19

PRIMJERI AUTOTRANSFUZIJSKE DRENA!E

Torakalna drena!a sa negativnim tlakom pripojena na autotransfuzijsku jedinicu

Prikupljena krv iz prsi"ta pomo#u autotransfuzijske vre$ice biva vra#ena bolesniku

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 20

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 21

KLJU#NE RIJE#I: ure$aj za asistenciju klijetki ( RVAD, LVAD, BVAD), sestrinska

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 22

Sustav ure!aja za asistenciju klijetki sadr"i #est osnovnih dijelova:

Indikacije za postavljanje ure!aja za asistenciju klijetki:

Kontraindikacije za postavljanje ure!aja za asistenciju klijetki:

Komplikacije koje nastaju tijekom potpore ure!aja za asistenciju klijetki:

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 23

- kardiovaskularna disfunkcija ( npr. bilo koja pojedina!na pojava hipo - ili

SESTRINSKA SKRB ZA PACIJENTA SA URE!AJEM ZA ASISTENCIJU

U jedinici intenzivnog lije!enja priprema se postav za prijem pacijenta koji uklju!uje

1. Visok rizik za poreme%aj acidobaznog statusa

Cilj: Pacijent %e imati odr#anu acidobaznu homeostazu

Shock • HDMSARIST • Travanj 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 24

Tablica 1. Referentni raspon parametara ABS-a