PJEVANJE TREE

Kratak sadraj
Ovo je tek prvo ratno pjevanje u epu, zapoelo je borbeno djelovanje. Po Goffredovoj
zapovijedi posjeena su stabla u aronskoj umi za izradbu navalnih naprava. Opisuje se pometnja u gradu meu civilima, izravni okraji branitelja i napadaa, a od
niza prizora najblistaviji je onaj o Dudonovoj smrti i odavanju mu pogrebnih poasti s oprotajnim Goffredovim govorom. Kao svaki vrhunski epski pjesnik Tasso je
dojmljiv kao bataljist (kao to su, primjerice, Homer, Vergilije, Maruli, Gunduli).
Opisima bojnih okraja pridodao je ljubavnu priu, to je takoer njegova posebnost
u krugu barokne epske pjesmotvorbe, ali je u epizodi o Dudonu na tassovski nain
personalizirao smrt, pa je i u tom pogledu stekao afinitet kod romantiara. Istaknuti
mu je i sklonost nonim prizivima, pa junakim spjevom lebdi neka tipina tassovska
melankolija. U sjajnom eseju Enzo Raimondi (Tasso, Gerusalemme liberata, Rizzoli,
Milano 1982, pp. VII-CXXX) spjevu pridaje jake znaajke tragine poeme.

1. (188.)

ur glasnik lahor budan bje da javi

uskoro da e osvanuti zora;
ona se kiti zlaanoj po glavi
ruama branim rajskog usred dvora
orje jurve stavljajui, pravi
zveket i amor vojska iz tabora
pretiu trublje; od njih u toj buci
ire se jaki i radosni zvuci.

2. (189.)
A voa mudri blago prigovara,
predvodi, ravna, prati elje njine;
lake je skrenut val to morem hara
Haribde pokraj, il kad Apenine
sjeverac stiat, u lea udara,
il kada drijeva na dno vod rine.
Zapovijeda im, u pokret ih stavlja,
krok hitar, ali pravilan, upravlja.

3. (190.)
U srcu, stopi svatko krila ima,
a nije svjestan svoga brzog hoda;
kad sunce peklo zrakam ognjenima
suhe je ravni visoko sa svoda,
gle, Jeruzalem vidi se pred njima,
gle, Jeruzalem, prstom kau, zgoda
i gle, iz tisu grla ut gdje viu,
Jeruzalemu gdje svoj pozdrav kliu.
129

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

4. (191.)
Smiona tako pomoraca eta,
kad trait kree inozemne kraje,
pod polom plove neznanog im svijeta
hir trpe val, vjetra bijes, ustraje;
otkrije eljno tlo li, svaki sretan,
vikom mu pozdrav izdaleka daje,
jedan ga drugom kazuju, tog trena
zlo zaboravlja puta prevaljena.

5. (192.)
Veliku sreu, to prvo vinje
milinom grudi doasnika poji,
naslijedi potom duboko skrunje,
to izme straha i ganua dvoji.
Da pogled dignu, itu ohrabrenje
k gradu to Krist ga izabrao svojim
stanom, gdje umro, pokopan i propet,
gdje ude svoje odjenuo opet.

6. (193.)
Besjede tihe priguenog zvuka,
prekidan jecaj, tuna uzdisanja,
svijet to se skupa veseli i kuka
ine da zrakom glasni um odzvanja,
u gustoj umi poput onog huka,
kad vjetar piri izme lia, granja,
il kad bi u hrid, alo more tuklo
uz krike zvide, cviljenje uz muklo.

7. (194.)
Bosonog svatko stupa stazom, smjeran,
glavara svojih slijede primjer, kroi,
od svile, zlata ures ili pera
130

PJEVANJE TREE

s kacige skida, oborivi oi;

iz svoga srca isto holost tjera,
pobona mu se suza s lica toi.
Kako im plau nije put otvoren,
krivei sebe ovako se kore:

8. (195.)
Gospode, krvlju ovo tlo si prije
u potoia tisu pokropio,
bar ljuta plaa ive vode dvije
na spomen gorak zato ne bih lio?
Ledeno srce zato mi ne vrije
na oi, da bi vir od njega bio?
Tvrdo mi srce, slomi se i gani,
na plae sad li, plakat vijek ne stani.

9. (196.)
S visoke kule netko od straara,
to motre, paze brdo i dolinu,
zgledao kako praina se stvara,
k oblak da se put nebesa vinu
i kanda pun je bljeskova i ara
te iskre iz njeg kadikada sinu,
kovin zatim bistromu u sjaju
ljudi se, konji lue, razaznaju.

10. (197.)
Tad viknu: Vidim da se samim zrakom
praina sjajna brzo rasprostire.
Graani, pozor, zadaa je svakom
orje uzet, uspet se na mre.
Naoruaj se i uri se jako!
Ve tu je duman. Zatim usplahiren:
Pred vratima je! Praina, gle, s maglom
nebo je vedro obavila naglo.
131

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

11. (198.)
Nejaki mladci te starci u puku,
mnotvo pak ena ustravljeno bjee,
ne znaju da se brane ili tuku
k damiji tuni zabrinuto spjee.
Oni to vreg srca su i ruku
ve uurbano oruje uzee,
do vrat hrle ili na zidine,
kralj krui, vidi, o svemu se brine.

12. (199.)
Naredbe dade; zatim se smjestio
u jednu kulu, izme vrat, blie
u nekoj kako prigodi bi bio;
s nje brda, ala vidi i sve nie.
S njim Herminija da bude je htio,
Hermina lijepa, to mu na dvor stie
Antiohiju poto kran svlada,
ki poginulog kralja toga grada.

13. (200.)
Clornda prema Francima pak ode;
uz nju su mnozi, prva ona gazi;
na drugoj strani gdje potajni vode
prohodi, Argant spravan stoji, pazi.
Uzor je, primjer onim to s njom hode,
po besjedama, dranju i snazi.
Poetak vrstan, govorila, za nas
zasnovat nade Aziji e danas.

14. (201.)
Tad spazi blizu, govorei svojim,
Franaka etu krda gdje i stada
to ih u pljaki, grabeu prisvoji
132

PJEVANJE TREE

u tabor goni; takva bje navada.

Krenula na njih, voa im gdje stoji,
nju ispred sebe vidje iznenada.
Gardon mu ime, jakou me prve
spada; ne moe da joj se odhrve.

15. (202.)
Gardona udar njen na zemlju hiti
Franaka ispred; pogani kliktavi,
da rat e, mniju, za njih sretan biti
po tomu znaku, to ne bjee pravi.
Na druge sre, svoja lea titi,
sto drugih ruku desnica joj smlavi.
Ratnici njeni udilj slijede svi je,
put maem kri, gaa cilj i bije.

16. (203.)
Sav plijen pljakau uze, k odstupi
s Franaka etom sve malo pomalo
i navrh brijega jednoga se skupi,
nek oruju bi mjesto pomo dalo.
A onda kanda vihar silan hrupi,
arite neko iz oblaka palo:
s momcima Tancred, im mu Goffred migne,
ve spravna koplja, da tu odmah stigne.

17. (204.)
Tako pak kopljem slui se Tancredi
i tako ljubak, sran izgled ima,
da kralj s visine, dok ga pomno gledi,
prosudi taj da prednjai pred svima.
Kralj ree onoj, to do njega sjedi,
srce joj tuklo ujnim kucajima:
Po vienju ti svaki kran mora
znan bit, prm skriva bojna ga odora.
133

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

18. (205.)
Tko onaj tono kao vitez pravi
za boj je spreman i ponosit kroi?
S usta joj kao odgovor se javi
uzdisaj, pla joj navire na oi.
Makar se trudi da ju zaustavi
i makar suzu, suspreu se koi,
grimizni krui oko, puno bola,
oboja, uzdah ispusti na pola.

19. (206.)
Hine mu kaza, tobo loe volje,
k mrnjom kriju elje sebe same:
Ja dobro znam ga, uoljiv naj bolje
izme njih tisu on bi bio za me.
Viah ga krvlju gdje ispunja polje
naroda moga i duboke jame.
Okrutno tue, ranu kad zasijee,
nit vraevi je niti trave lijee.

20. (207.)
Knez je Tancredi; kad bi jednog dana
moj suanj bio! elim ga pak iva,
ne elim mrtvog, to bi bila hrana
osveti slatkoj k mi izaziva.
Prozbori tako, varka nije znana,
onom tko slua, je l rije prava, kriva;
s tim zadnjim glasom, zalud to mu brani,
jedan je uzdah izaao vani.

21. (208.)
Clornda juri s Tancredom se sresti,
diui koplje, cilju upravlja ga,
Provirke prsnu; raspre se esti
134

PJEVANJE TREE

te djelimice ona osta naga;

kaciga, oma stala joj se tresti,
jer pade s glave (takva bje mu snaga);
rasute vjetrom zlatne kose tada
sred boja gospa pokazala mlada.

22. (209.)
Pogledi munje, oi joj se krijese,
u gnjevu slatke; kakve kad se smije?
to gleda, misli tvoje gube gdje se,
Tancredi, dian lik ti poznat nije?
To obraz lijep je, koji te zanese,
to kae srce, gdje urezan ti je.
To ona to ju vidje, kad si elo
Osvjeit dola samotno na vrelo.

23. (210.)
Ne vidjev prije znake to ih nosi
na ljemu, titu, sad osta bez daha;
to bolje ona goloj se po kosi
pokriva, sre; on istoga maha
zasta, te druge stranom sabljom kosi;
mir ne polui, jer, liena straha,
viui: Stani!, prijetei ga prati,
dvje smrti skupa kane izazvati.

24. (211.)
Pogoen, vitez udarac ne vraa,
a nit na sablju obzirat se htjede:
na lice, oi lijepe pogled svraa,
odakle strijela Amorova grede.
Veli si: Kad se njena ruka laa
orja, gdje god udarci ne zlijede:
al nikad udar lica naga, lijepa
ne gaa loe, sve mi srce cijepa.
135

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

25. (212.)
Odlui ipak, prm ne gaji nade,
ne mrijet k skriven ljubovnik bez rijei.
Da bije sunja, elei da znade,
goloruk, koji preklinjui klei:
Duman, ree, ovdje ti imade
mnotvo, ja tvoj sam jedini, naj vei!
Iz ove vreve izaimo tamo
sa strane, da se bolje ogledamo.

26. (213.)
Tako se, s mojim omjeriv se tvoji
udarci, znat e koji od njih vrijedi.
Prihvaa poziv: ona se ne boji
bez ljema borit, on je zgranut slijedi.
U stavu pae borbenom ve stoji
ratnica prava, i ve ga ozlijedi.
On viknu: Stani!, htijui najavit
uvjete boja da valja uglavit.

27. (214.)
Stala. Njeg ini u tom asu smjelim
oajna ljubav, to se vema zbudi.
Uvjet je, kada ti pak ne e, veli,
mir imat mnome, da mi iz dna grudi
srce iupa; ako te veseli
i da ne ivi vie, tako budi.
upaj ga, za te tek ve dugo bije,
ne u te kudit, nit to branit smijem.

28. (215.)
Ja sputam ruke, evo, svoje grudi
ne titim, u njih zato krzma tui?
Da olakam ti, svoju pomo nudim:
136

PJEVANJE TREE

trai li gole, svoj u oklop svui.

Jadni Tancredi, emer svoj bi hudi
luio dalje lelek uz jo ljui,
da dohod nagli pogane jur ete,
njegovih isto, njega ne omete.

29. (216.)
Kranska eta palestinsku svlada,
uzmaknu koja, zbog straha il sile.
Gonitelj neki, neovjean tada
Vide da vlasi rasute se vle,
podie ruke, doav odazada,
da bi joj golu stranu ozlijedile:
to Tancred spaziv, podviknu to jae
da njegov udar sprijei svojim maem.

30. (217.)
Promaen ne bje posve; uz vrat sami
ranio dio prelijepe joj glave.
Ozljeda laka; njeni plavi prami
crvenjeli se kaplje od krvave
kako se zlato crvni u tami
majstori vjeti kad mu rubin stave.
Knez zbog tog bijesan, onda ljutit srnu
na tog prostaka, sablju k njemu svrnu.

31. (218.)
Uzmie jedan; drugi, pun estine,
slijedi ga; gredu poput zrakom strijel.
ude se, ona motri iz daljine
njih oba, al ih slijedit nije htjela,
ve se povue bjegunce me ine:
as goni Franke, otkritog as ela,
sad naprijed, natrag, sad bjei, sad prijeti,
je l lov il njezin bijeg to, teko rijeti.
137

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

32. (219.)
Bik tako skree rog spram pas, da ga
brani dok juri kroza borilite;
psi stanu, opor al njih opet gna ga
kad bjeat hoe, ulovit ga ite.
Clornda uvis tit podigla straga,
bjee, da glavi bude zaklonite.
Tako se Maur tijekom nadmetanja
zakriva, kugli baenoj se sklanja.

33. (220.)
Gonei jedni, drugi sa svih strana
Bjee jur stigli same uz bedeme,
kad razlijegnu se straan krik pogana,
na to se oni okrenu na vrijeme,
jer da se vrate zapovijed im dna,
bokove, lea napast nek se spreme.
S postrojbom svojom Argant s brda slazi,
meutim, da se sa elom pak srazi.

34. (221.)
Iz ete erkez istupi da dade
udarac prvi, prije neg ostali,
taj kojeg rani, sruen na tlo pade,
u istom snopu s njim se i konj svali;
prije neg lete prsne u komade
koplje im, do njeg mnogi malaksali.
On stie sablju, pogodi li ravno,
ubije, srui il bar rani stavno.

35. (222.)
Clorinda ubi takmaca, jo ila
u zreloj dobi, Ardelijem zvana,
kog starost tedi; dva mu sinka mila
138

PJEVANJE TREE

podpora, al mu ne bijahu brana.

Alkandru, jer je starijemu bila
ometnja ocu pomo ljuta rana,
sm sebe jedva, mlai, Poliferno
spasi, to osta blizu njega vjerno.

36. (223.)
Tancredi poto ipak ne uhvati,
zbog sporog konja, onoga prostaka,
pogleda natrag, da ljude mu, shvati,
daleko smjelost odvela prejaka,
opkolie ih, stade podbadati
konja i svrtat trk tih do momaka
no nije bio sam im u podpori,
s njim zdrug bje, to se vijek u stisci stvori.

37. (224.)
To Dudonove bjehu junaine,
tabora cvijee, jezgra, uzdanica.
Od munje bri, pretee sve ine
Rinald, i au i ljepotom lica.
Herminija ga poznala s vanjtine,
grb mu na modru polju bijela ptica,
pa ree kralju, to na nj pogled baca:
Pobjednik evo, nema mu takmca.

38. (225.)
Po mau rijetkih on pripada krugu
il je naj bolji; djeakih jo ljeta.
Da duman takvu estoricu drugu
imade, ve bi bila zauzeta
Sorija i s njom kraljevstva na jugu,
te zori blizu onaj dio svijeta.
Nil bi tom jarmu izvor, moe biti,
svoj dalek, neznan, pokuao skriti.
139

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

39. (226.)
Ime mu Rinald; zidina se boji
desnice ve mu sprave neg ijdne.
Sad, gdje ti kaem, svrni okom svojim,
opreme zlatne, zelene, gle, vrijedne,
to ti je Dudon, to na elu stoji
postrojbe one, postrojbe pobjedne:
iskusan ratnik plemenite krvi
po starosti je i zasluzi prvi.

40. (227.)
Gle, onog dugog, smea mu oprema,
Gernanda, brata kralja od Norveke,
svijet ovaj takve oholice nema,
u sjeni in takve su mu greke.
Gle, ono dvoje spojenih posvma,
bijel nakit nose i halje viteke,
Odvard, Gildippa to mu su i ena,
bojna im vrijednost i vjernost uvna.

41. (228.)
To ree; pogled tamo dolje spusti,
motrei s kraljem pokolj tu sve gori;
Tancred s Rinaldom obru razbi gusti,
to mnotvo ljudi s orujem ga tvori.
Dudona eta stie, ve se hrusti
da s dumanom se hrlo ljuto bori.
Na Arganta se silan napad srui
Rinalda, te se Argant s tla di mui.

42. (229.)
Ne bi se digo, al tog istog trena
Bertolda sinu e da konj ne pada;
od njeg mu osta noga prignjeena,
140

PJEVANJE TREE

izvu je otud trudio se tada.

Poganska eta, posve razbijena,
pribrat se kani u bijegu do grada.
Clornda Argant, tek su brne dvije
bijesu to kod svih iza njih se lije.

43. (230.)
Posljednji idu, na njima se slama
napada udar, to plah nije vie;
bjeguncima se mogunost tim sama
prua da malo pogibli se lie.
Gone ih Dudon, pobjednog pun plama
k Tigranu konja tjera uz jurie,
a maem mu je glavu odsjekao,
te on je mrtav na zemljicu pao.

44. (231.)
Pomogo oklop Algazzara nije,
kaciga vrsta snanog ni Corbana;
jer pogodiv ih s lea, usred ije,
na grud i lice otud probi rana.
Murata tako i Mehmeta bije
da izgna duu iz slatkog im stana,
te Almonsoru; krok grubog erkeza,
svaki uz strah je sad od njega vezan.

45. (232.)
U sebi dru, Argant katkad stane,
u odstup potom, okreu se, hodi.
K njemu se svrnu, bok mu s lijeve strane
sjeivom maa iznenadno zgodi;
udar mu zada tako gadne rane
da uze ivot franakom vojvodi.
On pade; oi otvara sve tee,
jer tvrdi mir ih i san gvozden stee.
141

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

46. (233.)
Trikrat ih otpre vidjet gdje jo zrai
sunce, na ruke di se trsi; hropi;
i trikrat pade, veo taman smrai
oi mu, to ih naposljetku sklopi.
Udi se koe, smrtan led provlai
kroz njih se, znoj mu hladan ih natopi.
Na truplo Argant pogled i ne svre,
budu da dalje bez zastoja sre.

47. (234.)
Uz sve to, dokle punim trkom grabi:
Vitezi, viknu spram Franaka glasno,
ma krvav ovaj to ga danas rabim
od gospara vam juer dobih asno;
recite to mu, uzaznao da bi
da dar mi njegov posluio krasno;
nek drage volje vijest radosnu znade
da njime dobro rukovat se dade.

48. (235.)
Poruite mu: imat e dokaza,
kad mu ga budem u crijeva zario;
ne uri li se njemu jo do sraza,
ja do u, nezvan, ma gdje god on bio.
Kranin, s grubih rijei to ih kaza,
svaki na njega krenuti je htio,
da on uz ine do mir ne hita,
ele se domo pouzdana tita.

49. (236.)
Branitelja tad hrpe tekih stijena
s visokih mir pljute nalik ti,
ubojna strijela uz to nebrojena
142

PJEVANJE TREE

iz tobolca se i lukova srui.

U grad je ula vojska Saracena;
stadoe Franci, silom uzmiui.
Rinaldo konja leeeg se rijei,
izvukav nogu, i ve tamo spjei.

50. (237.)
Doje da stigne zloin tog barbara
s Dudona smrti osveta pak prijeka;
me svoje zaav estoko ih kara:
Odgoda kakva? Pa na to se eka?
Ubojstvo ne bje naeg li glavara,
i emu sporost, malodunost neka?
Za ove zgode, dakle, tako vane
ne mogu mri krhki sprijeit snane.

51. (238.)
eljezo dvojno da uz dijamante
zidove ove ini neprobojnim,
tu ne bi bio sjeguran Argante
pred vaom snagom i poletom bojnim.
Na juri stoga, iza mene stante!
On grede prvi pred momcima brojnim,
oblaka strijela vrsta mu se glava,
bure se stijen i ne pribojava.

52. (239.)
Podie elo, glavom dinom mae,
smjelou koje arko je plamtjelo,
da se prek zida branitelji plae,
u udu im se srce zaledjelo.
Hrabrenja jednim, drugim prijetnje slae,
dok ar mu ne bje zaustavljen dijelom;
Sigiera dobrog Goffred alje njima,
naredbe stroge, to prenosi svima.
143

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

53. (240.)
On grdi ar im prevelik, te trai
da svi se smjeste vrate iz tog kruga:
Povlaite se; za gnjev, to vas dri,
bolja su mjesta i vremena druga.
Goffredov nalog! Te rijei uvai,
i zasta Rinald, svih inih ostruga.
Unutra dru, prm nita ne kae,
kazuje izvan da se s tim ne slae.

54. (241.)
Uzmie zatim postrojba krana,
a da joj duman povratku ne smeta;
Dudonu bjee zadnja poast dana,
ne bje mu tijelu uvreda nanijeta.
Na rukama ga druba uplakana
nosila poput tga draga, sveta.
Dok Bujon s visa pogled svoj upire
na grad, te njegov poloaj i mre.

55. (242.)
Grad Jeruzalem, razlinih visina
na dva je brijega; izme breuljaka,
nasuprot to su, stere se dolina
dijele ga na dva dijela nejednaka.
Sa strana triju teka je strmina,
a etvrta je za uspone laka.
K sjeveru stranu, ravnu kao polje,
visoki mri brane ponajbolje.

56. (243.)
U gradu mjesta uva gdje se voda,
jezerska, kina, iva izvorita;
svud okol zemlja bez trave i ploda,
144

PJEVANJE TREE

od kakva zdenca il potoka nita.

Ne vidjet stabla bujnoga da poda
od ljetnih zraka makar zaklonita,
est milja dalje osim to gaj raste,
bacaju sjene jezovite, tmaste.

57. (244.)
S boka mu onog, otkuda dan stie
Jordana sretnog valovi ubore,
sa zapadne pak strane, neto nie,
pjeana ala, Sredozemno more.
K sjeveru Betel, to teletu die
zlatnomu oltar, Samarije gore,
s juga, gdje s vjetrom kii ljeti, zimi,
Betlem je edo to boansko primi.

58. (245.)
Dok tako mre i poloaj mjeri
Goffredo mjesta okolnih i grada,
gdje treba tabor smjestit, da usmjeri
dumanskom zidu otricu napada,
Herminija ga vidje, prst uperi
na njeg, te kralju poganskom e tada:
Gle, Goffred, s platom grimiznim, izgleda
kanda iz carskog, kraljevskog je reda.

59. (246.)
Uistinu je roen za vladara,
zapovijed, nalog vjeto dat mu znano,
ne manji vitez on od poglavara,
od dvojake mu vrline sve dano;
k ratnik u tom mnotvu nema para,
najmudriji je uz to, pouzdano.
Tek Rajmund svjtom, u boju od sviju
Rinald i Tancred, s njim se takmit smiju.
145

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

60. (247.)
Poganski kralj e: Ja ga dobro znadem,
na dvoru vidjeh francuskog ga kralja,
poklisar kad bjeh egipatske vlade,
u igri kopljem gdje vjeto upravlja,
premda mu nije, porad dobi mlade,
pokrila lice nijedna od mlja,
njegove rijei, ini, izgled, mio
visokih nada dobar predznak bio.

61. (248.)
Valjani predznak. Pa se mrti, mie
obrve: Tko je, reci po istini,
odorom k se rumenom istie
i njem se istom tako ravnim ini
Koliko samo oblija im slie,
prem Goffred ima prednost u visini.
Baldvin je, ree, licem posve na nj je,
vrsnoom nalik bratu je ne manje.

62. (249.)
Sad gledaj onog to ga savjetuje,
i s drugog boka zato do njeg stoji,
to je Rajmundo, kog hvalim i tujem
mudrost, a sijed je, puno ljeta broji.
K on da ratnu lukavtinu skuje,
to ne zna Latin, nit pak Franak koji.
Podalje, onaj s kacigom od zlata,
Vilim je, kralj mu britanski je tata.

63. (250.)
Gvelf je s njim, takmac kod slavnih mu djela,
stalea dinog, loze plemenite,
dobro mi poznat: ima plea vla,
146

PJEVANJE TREE

takoer grudi izboene, zbite.

Najvei duman, kog bi vidjet htjela,
ali ne mogu dok postrojbe hite,
onaj je od svih ubojica gori,
Beomond, to mi krv kraljevsku sori.

64. (251.)
Zborili tako. Goffred k svojim slazi,
promotriv dobro kude grad se stere,
da krivo mjesto napada je, spazi,
sa strane to se strmenita vere;
do Sjevernih pak vrata na toj stazi
ravnoj nek raspet ator se usmjere;
tu idu naprijed neka smjeste nove
do kule dolje, to se Bona zove.

65. (252.)
Tabora krugom time malo manju
treinu grada cijelog obuhvati,
jer potpuno ga ne bjee u stanju
(prostranstva radi) slino opasati;
put sprijeit kua, to bi, nou, danju,
ikakvu pomo mogo otkud dati,
i posjest svaki prolaz koji vodi
u grad il njim se iz grada ishdi.

66. (253.)
Naredi: neka budu iskopane
opkopne jame, nasip svrsishodan,
izlazi gradski da se tako brane,
te upad izvan osujeti kodan.
Kad te su radnje bile okonane,
Dudonu ide da mu poast oda
tu gdje je mrtav vojskovoa vrli,
okruen mnotvom, to sve plau hrli.
147

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

67. (254.)
Ukrasim dinim okitie druzi
odar gdje udi asnog tijela lee;
kad Goffred ue, u jadu i tuzi,
kuknjava mnotva jae se razlijee;
a s licem to se ne smije, ni suzi
Bujon pak uti, uvstva si suspree.
Tek poto dugo tijelo Dudonovo
gledae vrsto, kazao je ovo:

68. (255.)
Ne valja plakat, jadat ni cviljeti
kad mre se ovdje, a raa u raju;
plat smrtan svue, moraju tu mrijeti,
ostaviv trage slave k svi znaju.
B, ive, ratnik, kranski i sveti,
i umro takvim; uivaj na kraju,
blaena duo, motrei svog Boga,
palma i kruna ekaju te stoga.

69. (256.)
Blaeno ivi! Mi smo u tjeskbi
s udesa naeg, to nas suzit sili;
sa asnom, dinom tvojom takvom kobi,
i mi smo dio sebe izgubili.
Ako bi s one, to smrt ime dobi,
pomoi zemne uskraeni bili,
nebesku pomo isprosi ti svima,
me izabrane jer te Nebo prima!

70. (257.)
K smrtan ovjek ti nas djelotvorno
orjem smrtnim branio, dode;
nebeskoj sad se nadat pripokorno
148

PJEVANJE TREE

podpori tvojoj, preblaeni due.

U zlu nam pomo pritee da orno
zavjet ti, evo, prinosimo skruen;
pobjedu vidim, i tebi pak samu
zavjete emo prinijeti u hramu.

71. (258.)
To kaza; noca jurve danje svijee
zgasi; na teret briga, muka, jada
zaborav veo svoj polako mee,
suza i plaa te zatije vlada.
Al Voa, mir to u zauzee
dvoji bez ratnih strojeva, mni sada
gdje grde nai, kako bi se dalo
najbolje stavit sprave; spava malo.

72. (259.)
Sa suncem usta; htjede prije svega
pratiti sprovod Dudonov tove.
Pokopali ga ispod jednog brijega,
grob od empresa za njeg napravie,
plotova blizu, dokle ponad njega
visoka palma svoje grane njie.
Tu poloen bje, molitve se ue
s pojem sveenstva za pokoj mu due.

73. (260.)
Zastave granjem vise leprave,
te zarobljeni predmeti jo bojni,
to oteo ih za pobjedne slave
u perzijanskoj i sirijskoj vojni.
Oklop i razne ratnike mu sprave
po srijedi trupla pokrov su dostojni.
Pisae: Ovdje Dudon lei, znajte,
vrlom prvaku dunu poast dajte.
149

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

74. (261.)
Pobono dao kad poasti te je,
i zavrili naboni obredi,
Bujon kovae okupio sve je,
Nek k umi pou, pratnja da ih slijedi.
Sirijac otkri Franezima gdje je
potpuno skrita, dolin po srijedi.
Za strojeve su ruili drvee,
grad protiv kojih branit mo se ne e.

75. (262.)
Da sijeku biljke jedan drugog tjera
i gaj da dotad nevieno kvari.
Pod gvoem otrim pade empres smjeran
i svete palme, jasenovi stari,
i stabla bora, esvine i cera:
jele i bukve slamaju udari,
par brijesta, uz kog loza se je splela
da vijugavo k nebu se je pela.

76. (263.)
Obara stablo hrastu se i tisu,
to tisu pute hvoje obnovie
i tisu puta uzmaknuli nisu
pred srdbom vjetra i olujne kie.
U lomu graba, cedra milmirisu
kotai kripe vuku isuvie.
to bue ljudi i orua mnoga,
iz gnijezda ptica bjei, zvijer iz loga.

150

PJEVANJE TREE

BILJEKE
1. (188.)
1: glasnik lahor... jutarnji povjetarac, navjestitelj svanua.

2. (189.)
4: Haribde pokraj... pogibeljan vrtlog u Mesinskom zaljevu. Smisao je usporedbe da Gotfrid
moe samo usmjeravati brian polet za borbu.
8: Gotfrid je njihov ubrzani hod prilagoavao propisanom vojnikom nastupanju.

3. (190.)
1: Ili su brzo kao da su u srcu i nogama imali krila.
6: Kranska je vojska stigla pred Jeruzalem 7. lipnja 1099.
5-7: gle(mra) jedna od najpoznatijih anafora u talijanskoj poeziji.

4. (191.)
Cijela je oktava zapravo tzv. razvijena usporedba, figura rado koritena u vergilijanskoj epici.

5. (192.)
Tasso je u ovu oktavu unio elemente katolikog ispovijedanja pokajanja i pobonosti Velikog
Petka.

7. (194.)
1-4: Kriari su ulazili u Jeruzalem poput srednjovjekovnih hodoasnika: bosonogi, lieni nakita. To je zabiljeio i ljetopisac vojne.

8. (195.)
Ova oktava, molitva kriara, podosta je seentistiki stilizirana, tj. u kontekstu radnje neuvjerljiva, ali bogata retorikom opremom.

12. (199.)
5: Herminija (Erminia)... Izmiljena osoba, ki antiohijskog cara Cassana (II., 71), koji je zaista imao kerku, i nita drugo, od koje je Tasso stvorio jedan od vanijih i na stanovit nain
pozitivnih likova iz neprijateljskog tabora.

14. (201.)
7: Gardon (Gastus iz kriarskog ljetopisa) je povijesna linost.
151

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

16. (203.)
8: ve spravna koplja u borbenom poloaju.

20. (207.)
8: Herminijina ljubav prema Tancrediu, koju taji pred kraljem, s poluuzdahom na kraju, djeluje vrlo nadahnuto, a Tasso je, inae, prema toj junakinji senzibilan.

21. (208.)
7: Usp. Petrarca, Canzoniere, XC (Erano i capei doro a laura sparsi), jedan od najpoznatijih
soneta sa slikom Laurine kose, opim mjestom europskih petrarkista.

22. (209.)
8: Usp. I., 46-48.

23. (210.)
1-2: Na Clorindinoj kacigi i titu bio je urezan tigar. Usp. II., 30, 5-8.
8: dv je smrti tijela i srca.

24. (211.)
5-8: Vitez se izraava otmjenim petrarkistikim ljuvenim rijeima. Tancredi je istinski ljubovnik, idealizirani zaljubljenik poput Olinda.

29. (216.)
4: vlasi Clorindine.

32. (219.)
1-4: Podsjeaj na jednu vrstu koride, uvezene iz panjolske, u kojoj su bika napadali psi, a ne
toreadori.
5-6: U XVI. stoljeu poela se u Italiji razvijati igra (carasello) maurskog podrijetla, u kojoj se
bore dvije momadi na taj nain da jedni bacaju kugle a drugi se od njih brane titom naizmjence.

37. (224.).
6: grb mu grb obitelji dEste prikazivao je orla na modrom polju.

38. (225.)
6: krajnji Istok.

152

PJEVANJE TREE

7-8: Izvori rijeke Nil bili su nepoznati sve do 1861. Pjesnika hiperbola: ni izvor Nila ne bi
ostao izvan kranske vlasti.

42. (229.)
2: Bertolda sinu Rinaldu.

43. (230.)
6: Tigranu... O njemu nema nikakvih povijesnih podataka, kao ni o nastradalim iz sljedee
kitice.

46. (233.)
1-6: Iako je opis Dudonove agonije djelomice inspiriran Vergilijem (Eneida, IV., 690-692),
svejedno izazivlje divljenje, i jedan je od najljepih opisa u svjetskoj knjievnosti predsmrtnog
hropca i pokuaja odravanja na ivotu.

51. (238)
8: ... bure se stijen iz navalnih sprava.

52. (239.)
1-4: Rinaldo je po estini i neustraivosti (katkad nepromiljenoj) jedini u Tassovu spjevu
nalik Ariostovom Rodomonteu iz Mahnitog Orlanda.
7: Sigiero je Goffredov titonoa.

55. (242.)
2: na dva je brijega... to su Sion (poznatiji i sinonim grada) i Moria. Komentatori istiu da je
Tassova evokacija topografije Jeruzalema vrlo tona.

57. (244.)
2: Jordana sretnog U rijeci Jordan Krist je bio krten, a rijeka je sretna zbog obilja plodonosnih voda.
5: Betel je udaljen dvadesetak milja od Jeruzalema, a poznat je iz Starog zavjeta, jer su se u
njemu idovi odpadnici klanjali zlatnom teletu.
6: Samarija je sredinja palestinska regija.
8: Betlem 8 kilometara juno od Jeruzalema, Isusov zaviaj.

59. (246.)
7: Rajmund, usp. I., 61.

153

TORQUATO TASSO OSLOBOENI JERUZALEM

61. (248.)
7: Baldvin (Balduino), usp. I., 9,1; 40, 1, 8.

62. (249.)
3: Rajmundo, usp. I., 61; II., 59.
8: Vilim, usp. I., 32, 7; 44, 3.

63. (250.)
1: Gvelf, usp. I., 10, 8.
8: Boemond, I., 9, 5. Boemond je osvojio Herminijin rodni grad Antiohiju i ubio joj oca Cassana, vladara tog grada.

68. (255.)
8: palma i kruna... nagrade muenika (palma) i nagrada pobjednika (kruna). Usp. Petrarca
Canzoniere, CCXCV, 12.

70. (257.)
8: u hramu gdje je Kristov grob; tolikim je strahopotovanjem prema Dudonu ispunjen
Goffredo, iji je govor nadahnut kranskim uvjerenjem da je Dudon muenik i svetac te da
e im njegov zagovor pomoi u ratu.

75. (262.)
Komparatisti vrela ovoj i sljedeoj kitici pronalaze opet u Eneidi (VI., 179-182; XI., 134-138),
to ne mora biti nikakva prijekorna kategorija zavrnici III. pjevanja, u kojoj je Tasso stvorio
nezaboravan katalog umskog drvea. Pjesnik kao da ali to kriari unitavaju do tada nedirnutu oazu.

76. (263.)
1: tisu, talijanski se za tisu kae tasso, i od toga naziva stabla potjee pjesnikovo slavno prezime. To je moja predpostavka, jer ne vjerujem da su se Tassovi pretci okitili prezimenom
jazavac, jer il tasso u talijanskom jeziku ime je i spomenute ivotinje.

154