Professional Documents
Culture Documents
Bilten Produktna Berza
Bilten Produktna Berza
Produktna berza
Strana 1
GODINJI
BILTEN
ZA 2012.
RE DIREKTORA
Produktna Berza
Strana 2
Potovani,
Kao i svake godine i ovoaj put smo se odluili da
napravimo kratku retrospektivu deavanja na naem berzanskom tritu putem ovog godinjeg Berzanskog biltena. Iza nas je jedna teka ekonomska
godina. Ekonomska kriza koja se najoiglednije ispoljila kroz veliku besparicu i nelikvidnost, ponovo je
otvorila neke probleme za koje smo mislili da nam
se vie nee deavati. Naime, zaarani krug dunikih odnosa izmeu privrednih subjekata ponovo je
na mala vrata uneo atmosferu nesigurnosti u poslovanju, neizvesnosti u pogledu poslovnog planiranja
i, kao najgoru moguu pojavu, manje ili vie prikrivene poslovne prevare. U takvoj atmosferi Produktna
berza iz Novog Sada pouena nekim loim iskustvima iz prethodnih godina je uinila znaajne korake
u pogledu obezbeenja sigurnosti trinih uesnika
u trgovanju preko berze. Posledica svega toga je bio
vei obim prometa roba i vei broj zakljuenih kupoprodajnih ugovora preko berze u 2012. u odnosu na
2011. godinu. Ovo, samo po sebi, predstavlja jasan
signal da je politika menadmenta koja je u fokus
stavila poslovnu maksimu sigurnost pre svega,
bila ispravna i pravi i jedini put daljeg poboljavanja
sistema berznske trgovine na SPOT tritu.
Sa aspekta trinih deavanja protekla godina se
moe podeliti na dva dela. Prvu polovinu godine odlikovale su relativno stabilne cene i svojevrsna trina
predvidivost, dok je druga polovina godine bio period
naglih cenovnih skokova i rasta cena do nivoa gde su
neke robe, poput soje, dostizale istorijske cenovne
maksimume. Naravno, razlog ovakvog trinog scenarija treba traiti pre svega u velikoj sui koja je kod
nekih kultura, kao to su kukuruz i soja, bukvalno prepolovila prinos. Da bismo do kraja upotpunili sliku o
tritu vano je naglasiti da je fenomen klimatskih promena globalnog karaktera, pa su i najvei svetski proizvoai itarica i industrijskog bilja imali velike podbaaje u proizvodnji, to je dovelo do opteg rasta cena
u svetu. Meusobne jasne korelacije meunarodnih
i naeg trita su nesporne, te je ova okolnost upravo i razlog zato je druga polovina 2012. proglaena
kao trei cenovni pik u poslednjih pet godina kako na
svetskom, tako i na naem tritu hrane.
Strana 3
Trite?
Preneti bilansni problemi iz druge polovine prethodne godine svakako e se u jo otrijoj formi ispoljiti u prvoj polovini ove godine. Procene relevantnih svetskih trinih analitiara i institucija upuuju
na novi cenovni pik koji bi mogao da se desi izmeu
prvog i drugog kvartala godine. Ova oekivanja sasvim su realna i bez obzira kakav bude skok cena u
ovom periodu, svet, pa i Srbija, e se sigurno jo do
poetka nove ekonomske poljoprivredne godine suoavati sa visokim cenama primarnih poljoprivrednih proizvoda.
Ima li mesta optimizmu za novu ekonomsku godinu u velikoj meri e zavisiti od primene agrotehnike u uzgoju biljnih kultura. Da li e to biti dovoljno
kada se tako uestalo ponavljaju agrometeoroloki
ekstremi videemo u drugoj polovini godine. Dobra
vest za srpsko trite ovih roba jeste da Srbija ima
dobar potencijal ne samo u pogledu pedolokih
uslova, ve i znaajan resurs u vrednim paorskim
rukama i znanju. Te performanse treba racionalno
upotrebiti i iskoristiti okolnosti na svetskom tritu
hrane tako to emo srpski poljoprivredni proizvod
afirmisati kao prestinu robu sa dobrom cenom na
svetskoj pijaci hrane.
elimo vam svaku sreu
u poslovnom i privatnom ivotu u 2013. godini
Vaa PRODUKTNA BERZA
Produktna Berza
Produktna berza
Strana 5
STATISTIKA
Produktna Berza
Strana 6
TRITE KUKURUZA
ANALIZA TRITA
Produktna berza
Strana 7
Prevashodni razlog iznenadnog skoka cene kukuruza je bilo ponovno otvaranje plovnog puta na Dunavu, tako da je cena sredinom meseca zabeleila znaajan skok, koji je
kasnije bio limitiran cenom na inostranim berzama i izvoznom kalkulacijom. Poslednja
zakljuena cena u januaru je iznosila 17,40 din/kg bez PDV-a, to je rast od ak 12,3% u
poreenju sa poslednjom cenom iz decembra 2011. Ponderisana cena je u proseku vea
za 11,94% i bila je na nivou od 16,97 din/kg bez PDV-a (18,32 din sa PDV-om).
Prvu polovinu februara je obeleio slab promet, da bi se u drugoj polovini meseca trite znaajno pokrenulo. Kako su se otvorile izvozne perspektive, tako je i trite kukuruza
ponovo oivelo i postalo najaktivnije. Tome je pre svega doprineo pad cene krajem meseca, kao i pad kursa dinara. Nakon pika koji je postignut sredinom meseca, a koji je iznosio 19,30 din/kg bez PDV-a, cena je do kraja meseca nastavila da se kree u dijametralno
suprotnom pravcu. Cena se kretala u opsegu od minimalnih 17,17 din/kg do, ve pomenutih, maksimalnih 19,30 din/kg, dok je ponder iznosio 18,50 din/kg bez PDV-a (19,98 din/kg
sa PDV-om). U odnosu na januar cena kukuruza je zabeleila rast od 9%.
Produktna Berza
Strana 8
Mesec mart je bio dosta specifian u odnosu na prethodni period i to iz dva razloga.
Nakon nepovoljnih vremenskih uslova za transport tokom zimskog perioda, dolo je
vreme da se realizuju izvozni aranmani. Povean izvoz tokom marta je imao pozitivne
posledice i na trgovanje na organizovanom berzanskom tritu, pa je i meseni obim
prometa bio najvei u poslednje tri godine. Drugi razlog je intervencija na tritu Vlade
Republike Srbije prodajom 50.000 tona kukuruza i penice. Nastup Drave na tritu
je uticao da se tranja u veoj meri okrene povoljnijoj ponudi sa kojom je na trite
izala Republika direkcija za robne rezerve od ponude na komercijalnom tritu, to
je rezultiralo padom prometa na poetku meseca i stabilizacijom cene. Meutim, do
kraja marta cena je pod uticajem izvoza rasla, pa je i prosek u odnosu na februarski
vei za 1,19%, odnosno martovski ponder za kukuruz je 18,71 din/kg bez PDV-a (20,21
din/kg sa PDV-om).
Strana 9
Trite kukuruza je tokom juna bilo neuobiajeno pasivno. Deavanja na meunarodnim tritima nisu ila na ruku domaim izvoznicima. Zalihe uticajnih kupaca na svetskom
tritu su se procenjivale kao relativno velike, cena na svetskim berzama je u blagom padu,
to je, podgrejano oekivanjima rekordnog roda, smirivalo cenu ove robe i na tritu Srbije.
Prosena cena u ovom mesecu je bila na nivou od 19,62 dinara bez PDV-a (21,19 din/kg sa
PDV-om), to je pad u odnosu na prethodni mesec za 1,8%. Ovo je bio i ujedno prvi pad
ponderisane cene na mesenom nivou od poetka 2012.
Koliko su vremenski uslovi krucijalan faktor u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno koliko
cela planeta zavisi od dobre kie u pravom trenutku i na pravom mestu pokazalo je trite
tokom jula. Ovo je ujedno bio i najdominantniji trenutak tokom 2012. kojem e se u ovoj
analizi zbog uticaja na dalja deavanja na tritu posvetiti neto vea panja. Od prvobitno
oekivanih velikih vikova itarica i uljarica irom sveta, koje su analitiari oekivali poetkom godine, u junu su visoka temperatura i sua doveli do toga da se sve vie strahuje da li
e zalihe u svetu biti dovoljne i gde e biti granica ve visokih cena poljoprivrednih proizvoda. Pred samu suu procene proizvodnje (USDA) za rod 2012/13. su ile i do 949,9 miliona
tona, to bi bio rast od oko 8,8% u odnosu na 2011. pa bi i pored oekivane vee potronje dolo do rasta prelaznih zaliha na 155,7 miliona tona (+20x%). Klimatska deavanja su
demantovala sva oekivanja, tako da je potronja ponovo nadmaila proizvodnju, to e
ponovo dovesti do pada zaliha i poveanja pritiska na cenu kukuruza.
Koliko je proizvodnja podbacila najbolje govori podatak da je u svetu, u odnosu na prolu godinu, i pored poveanja zasejanih povrina pod kukuruzom od preko 5 miliona hektara, proizvodnja manja za ak 32 miliona tona ili procentualno gledano za 3,7%. Sve ovo
Produktna Berza
Strana 10
Pojavom novog kukuruza na tritu u septembru cena nije, kao to bi to inae bilo uobiajno, odmah imala silazni trend i nije startovala na niem cenovnom nivou u odnosu na
stari rod. Nasuprot tome, cena novog roda kukuruza je,tavie, startovala na neto viem
nivou od starog roda i nastavila sa rastom sve do sredine meseca, kada je i zabeleen godinji maksimum od 27,30 din/kg bez PDV-a, da bi tek nakon toga nastupio pad i vraanje na
identian nivo sa poetka meseca kada je jedan kilogram kukuruza prometovan po 26,50
dinara bez PDV-a. Maksimalna godinja cena kukuruza u jeku etve predstavlja paradoks koji
se pojavio kao poslePROIZVODNJA KUKURUZA U SRBIJI U PERIODU 2001-2012.
dica znaajnog pada
GODINA
POVRINA (HA) PROIZVODNJA (T) PRINOS (KG/HA)
proizvodnje u celom
2001
1.216.607
5.910.485
4.858
svetu, a time i poreme2002
1.196.353
5.586.426
4.669
enih bilansnih pozicija.
2003
1.199.871
3.817.338
3.181
U proseku je cena sta2004
1.199.921
6.569.414
5.474
rog kukuruza (rod 2011.
2005
1.220.174
7.085.666
5.807
godine) iznosila 26,80
2006
1.169.976
6.016.765
5.143
din/kg bez PDV-a (28,94
2007
1.201.832
3.904.825
3.249
sa PDV-om), dok je kuku2008
1.273.908
6.158.122
4.834
ruz roda 2012. realizo2009
1.208.640
6.396.262
5.292
van u proseku po 26,89
2010
1.229.573
7.207.191
5.862
din. bez PDV-a (29,04 sa
2011
1.258.437
6.479.564
5.149
2012
1.270.000
3.500.000
2.756
PDV-om).
10
Intervencija Drave ponudom za otkup 200.000 tona kukuruza po ceni koja je u tom
trenutku bila iznad trine, odnosno 27,50 din/kg bez PDV-a (29,70 din/kg sa PDV-om) je za
posledicu imala i nizak obim prometa kukuruzom na poetku oktobra. Po zavretku dravnog otkupa, trite kukuruza je profunkcionisalo na realnom tritu i to po cenama koje
su znatno ispod otkupne cene koju je Drava ponudila. Od poetka meseca cena kukuruza
roda 2012. je gotovo konstantno beleila pad. Sa poetnih 26,50 din/kg bez PDV-a pala je
na 24,50 din. to je ujedno bio i prag ispod kojeg prodavci nisu hteli da idu, tako da su svi
ugovori krajem meseca ostali na datom nivou. Ponder za oktobar je iznosio 27,33 din sa
PDV-om, to je 25,31 din bez PDV-a. U odnosu na prethodni mesec kukuruz je u proseku
pojeftinio za 5,77%. Sredinom meseca je prometovan i kukuruz roda 2011. po 25,65 din.
bez PDV-a.
Strana 11
TRITE PENICE
Kao i na ostalim, tako i na tritu penice, 2012. je dobro krenula za poljoprivredne
proizvoae. Penica je u januaru mesecu, bila jedna od najskupljih u itavom regionu.
Poslednja postignuta cena penice u 2011. je iznosila 18,60 din/kg bez PDV-a, da bi se do
kraja januara gotovo neprestano poveavala do maksimuma koji je u tom mesecu iznosio
21,00 din/kg bez PDV-a. Ponderisana cena hlebnog ita je u odnosu na decembarski ponder bila vea za 10%, a iznosila je 20,55 din/kg bez PDV-a (22,20 din/kg sa PDV-om).
11
Prva polovina februara meseca je, pod uticajem niza nepovoljnih okolnosti poela veoma slabo, da bi u drugoj polovini meseca trite profunkcionisalo. Veliki sneg u februaru, dobro je zatitio penicu od dugotrajnih izuzetno niskih temperatura i znatno poveao
vlagu u zemljitu, tako da su usevi pod ovom kulturom imali dobar napredak. Rast cene
penice je nastavljen u februaru, tako da je cena sa nivoa od 21,00 din/kg bez PDV-a, rasla
sve do 22,50 din/kg bez PDV-a. Ovo poveanje predstavlja rast u odnosu na proli mesec
za 7,14%. Inae prosena februarska cena penice roda 2011. je iznosila 22,11 din/kg bez
PDV-a (23,88 din/kg sa PDV-om).
Nakon nepovoljnih vremenskih uslova za transport tokom zimskog perioda, u mesecu
martu je konano dolo vreme da se realizuju kako odloeni tako i novi izvozni aranmani.
Povean izvoz tokom marta je imao pozitivne posledice i na trgovanje na organizovanom
berzanskom tritu. Nakon konstantnog rasta cene penice od poetka godine, u martu je
dolo do primirivanja. to se tie cene tokom meseca, ona se kretala od minimalnih 21,30
din/kg bez PDV-a do maksimalnih 22,50 din/kg bez PDV-a, dok je meseni ponder hlebnog
ita iznosio 21,99 din/kg bez PDV-a (23,75 din/kg sa PDV-om), to je predstavljalo pad prosene cene u odnosu na februarsku za 0,54%.
U aprilu se cena penice kretala od minimalnih 21,30 din/kg bez PDV-a, do maksimalnih
21,80 din/kg takoe bez PDV-a, dok je meseni ponder iznosio 21,57 din/kg bez PDV-a
(23,29 din/kg sa PDV-om), to je predstavljalo pad prosene cene za 1,9% u odnosu na
prethodni mesec. Prvi put se u aprilu mesecu radila i penica na zeleno i to po ceni od
15,00 din/kg bez PDV-a.
Strana 12
Mesec maj je specifian po tome to je domaa valuta imala istorijski nisku vrednost u
odnosu na evro, to je za rezultat imalo velik skok cena posmatrano u dinarima. Penica
je zajedno sa kukuruzom imala najvei udeo u trgovanju. Naime, ove dve kulture su inile skoro majskog prometa. Nakon dvomesenog pada prosene cene hlebnog ita, na
domaem tritu je ponovo usledio uzlazni trend. Vlada Srbije je 10. maja usvojila uredbu o
prodaji 50,000 tona penice iz robnih rezervi po ceni od 20,00 dinara za kilogram, kako bi
stabilizovala trite i sauvala stabilnost cene penice i brana. Meutim, i pored intervencije drave prodajom 50,000 tona penice preko Produktne berze, bilansi i snaga odnosa
ponude i tranje su pokrenuli cenu hlebnog ita opet na gore. Jedan kilogram ove itarice
se kretao od minimalnih 21,60 din/kg bez PDV-a, do maksimalnih 23,00 din/kg bez PDV-a,
dok je ponder bio na nivou od 22,26 din/kg bez PDV-a (24,04 din/kg sa PDV-om). Tako je
rast pondera u odnosu na onaj iz aprila meseca bio vei za 3,22%. Kako se etva pribliavala, tako je i cena penice na zeleno rasla. Sklopljen je ugovor po ceni od 17,00 din/kg bez
DPV-a, a krajem meseca i po 17,38 din/kg bez PDV-a.
Produktna Berza
Gotovo polovinu prometa koji je tokom juna meseca istrgovan preko Produktne berze
u Novom Sadu, inila je penica. Najnia cena u mesecu je bila na nivou od 23,00 din/kg
bez PDV-a, dok je maksimalna iznosila 23,70 din/kg bez PDV-a. Junski ponder hlebnog ita
je iznosio 23,34 din/kg bez PDV-a (25,21 din/kg sa PDV-om), to je predstavljalo nastavak
poveanja prosene vrednosti i u junu mesecu, a u odnosu na maj to poveanje je iznosilo
4,87%. Prvi ugovor na spot tritu penice novog roda je realizovan po ceni od 21,00 din/kg
bez PDV-a (22,68 din/kg sa PDV-om), dok je maksimum postignut krajem meseca i iznosio
21,50 din/kg bez PDV-a (23,22 din/kg sa PDV-om).
Poetkom 2012. oekivali su se veliki vikovi itarica ne samo kod nas, nego i u celom svetu.
A onda je ceo svet bio zahvaen suom i toplim vremenom koja se uporeivala sa suom iz
12
1988. , dok su neki indikatori pokazivali da bi mogla da bude ak i gora, kao ona iz 1930. Mesec
je otpoeo sa cenom od 22,50 din/kg bez PDV-a, dok je na samom kraju jula meseca cena bila
i na 26,00 din/kg bez PDV-a. Cena je u proseku iznosila 24,18 din/kg bez PDV-a (26,12 din/kg sa
PDV-om), to je u odnosu na jun bilo poveanje od 3,6%.
Penica je u avgustu mesecu inila gotvo ukupnog prometa preko Produktne berze u
Novom Sadu.
Produktna berza
Strana 13
Vrednosti cene penice u svetu su nastavile da reaguju na rast cena ostalih poljoprivrednih proizvoda, ali je takoe bila prisutna i zabrinutost zbog crnomorske i australijske
penice. U tom periodu crnomorski izvoz je imao veliki udeo u svetskoj prodaji, ali se ve
tada oekivalo da e raspoloive zalihe biti sve manje i manje. to se tie naeg trita u
avgustu cena penice je u proseku iznosila 27,96 din/kg bez PDV-a (30,20 din/kg sa PDVom), to je predstavljalo rast prosene cene u odnosu na julsku za 15,64%. Cena se kretala
od minimalnih 25,80 din/kg bez PDV-a, do maksimalnih 29,00 din/kg bez PDV-a.
13
Produktna Berza
Strana 14
Trite penice je
PROIZVODNJA PENICE U SRBIJI U PERIODU 2001-2012.
GODINA
POVRINA (ha)
PROIZVODNJA (t)
PRINOS (kg/ha)
tokom decembra bilo
2001
691377
3659
2.529.934
dosta pasivno. Hlebno
2002
693823
3228
2.240.182
zrno se sredinom mese2003
611633
2231
1.364.787
ca ak nije ni pojavljiva2004
636289
4334
2.758.017
lo u berzanskom trgo2005
563269
3563
2.007.060
vanju, da bi se krajem
2006
539813
3474
1.875.335
meseca realizovali ugo2007
619000
2.169.000
3555
2008
488000
2.119.000
4300
vori po viim cenama u
2009
565000
1.978.000
3500
odnosu na one sa poet2010
489000
1.651.000
3300
ka meseca. Tgovanje je
2011
493000
2.093.000
4200
startovalo sa nivoa od
2012
481000
1.921.000
4000
27,00 din bez PDV-a, da
bi se krajem meseca
nastavilo po ceni od 27,40 din, to je bila i poslednja zakljuena cena na kraju 2012. godine.
Kilogram penice je u decembru u proseku kotao 26,88 din bez PDV-a (29,03 din sa PDVom), to je za neznatnih 0,3% vea cena u odnosusu na onu iz novembra.
14
Produktna berza
Strana 15
15
SOJA
Godina 2012. je dobro poela za poljoprivredne proizvoae na tritu soje.
Ukidanje prelevmana na uvoz sojine same je za posledicu imalo niu cenu same u
odnosu na zrno soje, to nije bio sluaj do njihovog ukidanja. Naime, vrednost sojine
same je u proseku u januaru iznosila 34,86 din/kg bez PDV-a (41,14 din/kg sa PDVom), dok je zrno soje vredelo 36,76 din/kg bez PDV-a (39,70 din/kg sa PDV-om). U
odnosu na decembarsku vrednost, zrno soje je imalo veu vrednost za 6,90%. Prva
polovina meseca je, to se koliinskog obima prometa tie, bila pod uticajem niza
nepovoljnih okolnosti i poela veoma slabo, da bi u drugoj polovini meseca trite
profuncionisalo. Rast cena na tritu uljarica je doprineo tome da i pored pada koliinskog prometa u odnosu na decembar 2011., finansijska vrednost prometa zabelei
rast.
Produktna Berza
Strana 16
Istorijski niska vrednost domae valute u odnosu na evro je tokom meseca maja
gurala cene, posmatrano u dinarima, na gore. Zabeleen je nadprosean skok cena
iz soja kompleksa, koje su dostigle svoj apsolutni maksimum. Majski ponder soje u
zrnu je imao vrednost od 49,48 din/kg bez PDV-a (53,44 din/kg sa PDV-om). U odnosu
na cenu postignutu tokom etve kada je jedan kilogram zrna u proseku kotao 35,73
dinara bez PDV-a, dolo je do rasta cene od ak 38,48%. U poreenju sa prethodnim
16
Produktna berza
Na osnovu zainteresovanosti trita za sojom, koja iz godine u godinu sve vee, tokom
juna cena soje je opet imala uzlazni trend. Zbog uzdrmanih svetskih bilansa, cene soje su
skoile do rekordnih nivoa i na naem tritu. Zrno soje, roda 2011. je, od minimalnih 56,70,
doseglo maksimalnih 57,24 din/kg sa PDV-om, dok je prosena junska cena iznosila 52,69
din/kg bez PDV-a (56,90 din/kg sa PDV-om). U odnosu na proli mesec cena ove uljarice je
poskupala za 6,51%, dok je prosena cena trgovanja soje na zeleno iznosila 38,27 din/kg
bez PDV-a.
Strana 17
Kao to je ve napomenuto jul mesec je pokazao koliko zaista vremenksi uslovi utiu na
poljoprivredu, odnosno koliko za ceo svet znae da se prave vremenske prilike dogode u
pravom trenutku. Ono to se na poetku godine oekivalo od prinosa uljarica, tokom jula
je sve vie strah prerastao u da li e biti dovoljno zaliha i gde e biti gornja granica ionako
ve visokih cena. Cena soje je sredinom meseca zabeleila otar uspon, da bi svoj apsolutni
istorisjki maksimum dostigla 24. jula, kada je jedan kilogram ove uljarice dostigao vrednost
od 72,00 din/kg bez PDV-a (77,76 din/kg sa PDV-om). Konvertovano u dolare soja je dostigla vrednost od 741 dolar po toni to je apsolutni cenovni maksimum od kada se prati cena
soje na naem tritu. Prosena cena je iznosila 64,26 din/kg bez PDV-a (69,40 din/kg sa
PDV-om), to je predstavljalo rast u odnosu na proli mesec 31,2%. Koliko je cena skoila
moglo je da se vidi i iz poreenja sa istim periodom od 2011.,u odnosu na koji je poveanje
iznosilo 88,28%.
to se tie vremenskih uslova tokom avgusta, kie su za useve ocenjene kao dobar
stabilizator. Iako se mislilo da e cene soje nastaviti da rastu, one ipak nisu uspele da drugi
mesec za redom probiju maksimum. Prosena cena je u avgustu mesecu iznosila 71,55
din/kg bez PDV-a (77,27 din/kg sa PDV-om), to je predstavljalo rast u odnosu na jul mesec
od 11,34%.
Na kretanje cena uljarica na domaem tritu tokom meseca septembra uticali su kako
trini tako i netrini faktori. Na svim svetskim tritima je dolo do poremeaja bilansa
zaliha, to je za posledicu imalo slab rod soje. Zrno soje je poetkom septembra bilo na visokom nivou, da bi, nakon uvoenja zabrane izvoza dolo do znaajnog pada. Septembarski
maksimum je iznosio 71,50 din/kg bez PDV-a (77,22 din/kg sa PDV-om), dok je najnia cena
zabeleena krajem meseca i imala je vrednost od 67,00 din/kg bez PDV-a (72,36 din/kg sa
PDV-aom). Ponderisana
cena je bila 69,19 din/
PROIZVODNJA SOJE U SRBIJI U PERIODU 2001-2012.
GODINA
POVRINA (ha)
PROIZVODNJA (t)
PRINOS (kg/ha)
kg bez PDV-a (74,72
2001
87382
207051
2369
din/kg sa PDV om),
2002
100047
244293
2442
to je predstavljalo
2003
131403
225963
1720
pad od 3,3% na mese2004
117270
317836
2710
nom nivou. S obzirom
2005
130936
368023
2811
na injenicu da je cena
2006
156680
429639
2742
soje bila u porastu od
2007
146988
303950
2068
2008
143684
350946
2442
poetka 2012. godine,
2009
145681
339387
2330
vrednost septembar2010
170255
540859
3177
skog pondera je ujedno
2011
165253
440847
2668
predstavljala i prvi pad
2012
164000
254000
1555
cene ove uljarice.
17
Pad cene soje je nastavljen i u oktobru. Konstantan pad je doveo do toga da je ponderisana cena bila za 6,45% nia u odnosu na septembarsku. Najnia cena je zabeleena
krajem meseca i iznosila je 61,50 din/kg bez PDV-a to je u odnosu na pik od 72,00 din/kg
bez PDV-a, predstavljalo pad od 14,58%. Inae,oktobarski ponder je iznosio 64,73 din/kg
bez PDV-a (69,71 din/kg sa PDV-om).
Zrno soje je i dalje imalo silazni cenovni trend tokom novembra meseca. Kilogram ove
uljarice je u proseku kotao 61,83 din/kg bez PDV-a (66,78 idn/kg sa PDV-om), to je u
odnosu na oktobarski ponder predstavljalo pad od 4,48%.
Produktna Berza
Strana 18
Konstantan pad cene koji je beleen na tritu soje je u decembru zaustavljen. Nakon
istorijskog maksimuma zabeleenog poetkom avgusta cena je iz meseca u mesec padala da bi se u decembru zaustavila na prosenih 61,96 din/kg bez PDV-a (66,92 din/kg sa
PDV-om). Za razliku od soje, sojina sama sa 44% proteina je imala silazni trend. Ponder je
iznosio 60,66 din (72,79 sa PDV-om), to predstavlja pad od 5,17%.
18
Produktna berza
Kao i mnogo puta do sada Vlada Republike Srbije je, tokom 2012., angaovala
Produktnu berzu u Novom Sadu, u realizaciji kako interventne prodaje penice i kukuruza od strane Republike Direkcije za robne rezerve, tako i u realizaciji otkupa penice i kukuruza za potrebe RDRR. Poverenje koje je Produktna berza stekla prethodnih
godina na realizaciji slinih, kvalifikovalo je nau kuu i u realizaciji pomenutih projekata
tokom protekle godine.
DRAVNE INTERVENCIJE
Strana 19
19
OTKUP PENICE
Strana 20
Kao i svake godine i prole 2012. je Direkcija na osnovu Zakljuka Vlade RS, krenula
u otkup penice novog roda za potrebe stratekih rezervi. Uredbom je predvieno da
se otkupi 100.000 tona, po ceni od 23,00 din/kg, sa PDV-om, na paritetu fco skladite
Direkcije. Prijem naloga za prodaju penice organizovala je Berza za ciljnu grupu potencijalnih prodavaca u koju su spadale iskljuivo registrovana gazdinstva u aktivnom statusu i to
kako fizika lica-nosioci gazdinstava, tako i zemljoradnike zadruge, koje su pored akrivnog
statusa registrovanog gazdinstva morala da imaju u APR-u registrovanu pretenu delatnost uzgoj itarica, ifre 0111.
Produktna Berza
Proveru statusa Berza je vrila preko on-line komunikacije sa Trezorom, dok je proveru pretene ifre delatnosti vrila preko APR-a. Fizika lica su minimalno mogla da prodaju
5 tona, a maksimalno 100 tona, Dok je donji limit za zadruge iznosio takoe 5 tona, a gornji
150 tona.
20
OTKUP KUKURUZA
Produktna berza
Kako bi obezbedio dovoljan nivo stratekih rezervi, i zadovoljavajui interventni potencijal za neki budui period na domaem tritu, a pouena negativnim iskustvima otkupa
penice od pre samo par meseci, Direkcija je 02.10.2012., krenula u otkup merkantilnog
kukuruza u zrnu veoma atraktivnom cenom od 29,70 din/kg, sa PDV-om, na paritetu fco
skladite Direkcije. Zakljukom Vlade je bilo predvieno da se otkupi 200.000 tona kukuruza, za ciljnu grupu potencijalnih kupaca koja je bila proirena u odnosu na ciljnu grupu
prilikom otkupa penice. Naime, pored fiziih lica i zadruga, za prodaju preko Berze mogla
su da apliciraju i sva pravna lica i preduzetnici koja pored aktivnog statusa registrovanog
gazdinstva, imaju i odgovarajuu ifru pretene delatnosti u APR-u 0111.
Strana 21
21
OSTALE AKTIVNOSTI
U 2012. Produktna berza je samo jo vie uvrstila svoju dobru medijsku poziciju. Produktna berza se nametnula kao referntna institucija u pogledu relevantnosti
cena za one robe koje su predmet trgovanja na berzi. Sa druge strane medijska zastupljenost koja je po podacima agencije NINAMEDIJA preko 1.200 pojavljivanja na elektronskim i pisanim medijima dovoljno govori kao podatak za sebe.
Svi referentni pisani, elektronski i internet mediji, objavljuju izvetaje sa Produktne
berze, analize trinih kretanja, trina oekivanja, podatke o kretanju prometa,
cena
Informativni mediji Produktne berze su :
WEB sajt
Berzanski infiormator u pisanoj formi za pretplatnike informatora
Berzanski infiormator u elektronskoj formi za lanove berze
Stranica cene (dostupna samo lanovima)
Pismena izvetavanja o istorijskim cenama.
Telefonsko dostavljanje informacija
Produktna Berza
Strana 22
EDUKACIJA predstavlja vrlo bitan deo aktivnosti koje organizuje Produktna berza.
Pored prisustva na brojnim strunim savetovanjima i seminarima, gde se strunjaci iz berze
pojavljuju kao predavai, Produktna berza dri predavanja u prostorijama berze studentima ili sama organizuje strune seminare. U 2012. realizovana su predavanja sa vie naunih institucija kao to su ekonomski fakulteti iz Subotice, Beograda i Nia, Visoka strukovna
kole iz Vranja, Poljoprivredni fakultet iz Novog Sada, fakultet Singidunum iz Beograda,
fakultet iz Novog Pazara, Privredna akademija Novi Sad, FABUS iz Novog Sada, Fakultet
tehnikih nauka Novi Sad, kao i predavanja u saradnji sa nevladinom studentskom organizacijom AIESEC.
Produktna berza je pruala podrku studentima u izradi diplomskih, master i magistarskih radova na temu berzanskog poslovanja sa posebnim osvrtom na rad Produktne
berze u Novom Sadu.
22
Produktna berza
DUH IZ LAMPE
Jedan od osnovnih principa organizacije
FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu
pri UN), jeste princip globalne prehrambene
sigurnosti i dostupnosti relativno jeftine hrane. Ovaj postulat deklarativno je i dalje aktuelan, ali sutinski od pre pet godina definitivno vie ne postoji. Cene hrane su u oiglednom porastu i to snano pogaa najugroeniji deo svetske populacije to prehrambenu
sigurnost otvara kao gorui problem. Dokaz
za prethodnu konstataciju nalazimo u dva
kljuna podatka koje nam plasiraju upravo
UN. Prvi, koji govori o rastu cena olien u
FAO indeksu cena hrane, koji u poslednjih
pet godina ima svoj trei najvei rast. Prvi se
desio juna 2008., drugi februara 2011. i trei
jula 2012. godine. Drugi podatak - milijardu
ljudi na planeti ivi na granici egzistencijanog
minumuma u ekstremnom siromatvu, sa
dnevnim prihodom ispod 1,25 dolara.
ta se to desilo? Koji su to uticajni faktori
doveli u pitanje politiku najmonije svetske
organizacije? Da li je sve dolo iznenada? Da
li je sve moglo da se predupredi?... Mnogo je
pitanja. Odgovori postoje. Meutim, za ovakva krupna i sutinska pitanja nisu dovoljni
samo odgovori, potrebna su reenja. Verujem
da su upravo u reenjima koja se nude pravi
problemi.
Poimo prvo sa odgovorima.
Za poetak potraimo deo odgovora u
statistici UN. Na strani tranje to je demografska projekcija o rastu svetske populacije
sa sadanjih 7 milijardi, na 8 milijardi 2025.,
Strana 23
ODABRANI TEKSTOVI
23
Produktna Berza
Strana 24
24
Strana 25
Produktna berza
25
Duan Dikli
Produktna Berza
Strana 26
26
Produktna berza
Strana 27
Za razliku od nje, kao primer onog najsitnijeg investitora koji u masi istih postaje
dominantan trini uesnik, veliki maheri
terminskih robnih berzanskih trita, uvek
su svesni onoga iz ega je fjuers derivirao,
to im je omoguavalo plivanje u moru
trita robnih fjuersa sa pozicije velikih
27
ZAKONSKI OKVIR ZA
FUNKCIONISANJE ROBNE BERZE
Autor: arko Galetin
Produktna Berza
Strana 28
28
Izbor nije jednostavan, i zbog toga potrebno je sagledati prednosti, nedostatke i rizike
koje nam donose i jedna i druga opcija.
Prva opcija nam nudi jedno sveobuhvatno reenje. Donoenjem potpuno novog
Zakona o robnim berzama koji bi akceptirao
znaajan deo odredbi ZTK koji se odnosi na
trgovanje izvedenim hartijama kao i deo
koji se odnosi na institucije koje bi podrale sistem trgovanja tim materijalima. Istine
radi, preuzimanje pojedinih odredbi ZTK
kao prethodnu radnju bi podrazumevalo
i odreene izmene i dopune ovog zakona.
Sa druge strane, taj novi zakon bi jednim
svojim potpuno novim delom regulisao
organizovanje berzanske trgovine robom u
fizikom smislu, ime bismo dobili model
za funkcionisanje jednog organizatora, jedne berze i na SPOT i na terminskom tritu.
Strana 29
Produktna berza
29
Produktna Berza
Strana 30
Gde je SPOT berza? Svesno, ovaj put regulisanja robnog berzanskog trita je bar trenutno zaobiao SPOT trite. Razlozi su ve pomenuti u prethodnom delu teksta. Postojei
30
Produktna Berza
Strana 22
Servis: DOO Balkan / Novi Sad / Vladimira Nikolia 2 / 021 422 713