1.

UVOD
Raunovodstvo je osnovni nain kako se organiziraju i prezentiraju
financijske informacije. Iako ima razlika u detaljima, osnovna struktura i
pravila slina su u svim zemljama i vrijede za gotovo sve vrste pravnih
osoba. U poslovnom svijetu se kae da je raunovodstvo "poslovni jezik".
Stoga bi svaki poslovan ovjek trebao znati i razumijeti logiku
raunovodstvenog evidentiranja poslovanja, odnosno mora znati itati
financijske izvjetaje.
Danas u svijetu postoji nekoliko raunovodstvenih pravila temeljem
kojeg se sastavljaju financijska izvjea: Ameriki raunovodstveni
standardi, Smjernice Europske unije, Meunarodni raunovodstveni
standardi i nacionalni raunovodstveni standardi pojedinih zemlja.
Hrvatska nije donijela nacionalne raunovodstvene standarde ve
primjenjuje Meunarodne raunovodstvene standarde.
Diplomski rad podijeljen je na sedam poglavlja, s tim da je sedmo
poglavlje zakljuak. U drugom, uvodnom poglavlju obrauje se tema
sastavljanju financijskih izvjetaja. Tko ih sve mora sastavljati, koji im je
cilj. Pojanjena su i kvalitativna obiljeja izvjetaja i s tim je zakljueno
poglavlje.
Tree poglavlje nadovezuje se na uvodno razmatranjem jednog od
temeljnih izvjetaja, bilance. Posebno su se obradili elementi bilance:
imovina (dugotrajna i kratkotrajna), kapital i obveze (dugorone i
kratkorone). Zatim je objanjena bilanna jednadba koja kae da aktiva
mora biti jednaka pasivi. Napisana su i osnovna pravila bilace. Ovo
poglavlje zavrava stvarnom bilancom Podrunice Zagrebpraking.
etvrto poglavlje posveeno je biljekama koje su napisane uz
financijske izvjetaje. One su isto tako stvarne i njihova svrha je da
objasne pojedine stavke izvjetaja.
Peto poglavlje posveeno je drugom temeljnom financijskom
izvjetaju. To je raun dobiti i gubitka ili izvjetaj o dobiti. Taj financijski
izvjetaj ukazuje na uspjenost poslovanja poduzea u odreenom
obraunskom razdoblju. Ako je poduzee poslovalo uspjeno krajnji
rezultat e bit dobit, a u suprotnom gubitak.
esto poglavlje takoer obrauje temeljni financijski izvjetaj,
izvjetaj o novanom toku. Polazni model tog izvjetaja sastoji se novca
na poetku razdoblja kojem se pridodaju primici, oduzmu izdaci. Kad to
izraunamo dobijemo novac na kraju razdoblja. Ti primici i izdaci mogu
biti poslovne, financijske ili investicijske prirode.

2. SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Meunarodni raunovodstveni
standardi, koji se objavljuju u Narodnim novinama. Hrvatski odbor za
raunovodtvo i raunovodstvene standarde prati i objanjava primjenu
Meunarodnih standarda.
Temeljni financijski izvjetaji su :bilanca, raun dobiti i gubitka,
izvjetaj o novanom toku, izvjetaj o promjenama na glavnici i biljeke
uz financijske izvjetaje.Rije financijski u financijskim izvjetajima
oznaava dogaaje koji se mogu mjeriti novanim iznosima. Ti izvjetaji
su povijesni to znai da prikazuju dogaaje koji su se dogodili, dok nas
zanimaju i procijene onoga to e se dogoditi.
Poslovne knjige i financijski izvjetaji sastavljaju se na hrvatskom
jeziku i u hrvatskoj valutnoj jedinici.Svi poduzetnici obvezni su voditi
poslovne knjige i sastavljati financijske izvetaje. Poslovne knjige vode se
primjenom dvojnog knjigovodstva. Na poetku poslovanja svaki
poduzetnik mora popisati svu imovinu i izvore imovine te navesti
vrijednost svih pojedinanih pozicija. Isto tako pravne osobe moraju
sastaviti isti popis na kraju poslovne godine. Financijski izvjetaji ne daju
potpunu informaciju o nekoj firmi iz vie razloga: prikazuju samo prole
dogaaje, ne iskazuju trinu vrijednost firme i dobrim dijelom se temelje
na procjenama. Ipak, oni su izvor vanih podataka. Neki od korisnika
mogu zahtjevati dodatne informacije uz financijske izvjetaje. Kao na
primjer: dodatne tablice koje obrauju segmente djelatnosti.
Obveza objavljivanja financijskih izvjetaja ima cilj dati poslovnim
partnerima i iroj javnosti uvid u poslovanje poduzea koje je posebno
vano na tritu vrijednosnih papira. Poduzetnici sami odluuju hoe li
objaviti izvjea ili ne. Ali prema l.29.ZOR-a obveznici objavljivanja
izvjetaja su svi veliki poduzetnici i srednje veliki poduzetnici koji posluju
kao dionika drutva. Financijski izvjetaji strukturiraju financijsko
predoenje financijskog poloaja i transakcija koje je poduzelo neko
poduzee. Cilj je financijskih izvjetaja ope namjene pruiti informaciju o
financijskom poloaju, uspjenosti i novanom tijeku poduzea, koja je
korisna irokokm krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka.
Financijski izvjetaji takoer prikazuju rezultate upravljanja resursima
koje je povjereno upravi. Da se udovolji ovim zahtjevima, financijski
izvjetaji pruaju informaciju poduzea o:
a)
b)
c)
d)
e)

imovini
obvezama
glavnici
prihodima i rashodima
novanim tijekovima

Ova informacija, zajedno s drugim informacijama u biljekama uz

financijske izvjetaje pomae korisnicima u predvianju buduih novanih
tokova te u odreivanju vremena stvaranje novca i novnih ekvivalenata.
Temeljni financijski izvjetajji trebaju se prezentirati najmanje jednom
godinje.

2.1. KVALITATIVNA OBILJEJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

1. Razumljivost
Informacije u financijskim izvjetajima moraju biti lako razumljive
korisnicima koji imaju osnovno znan je o raunuvodstvu. Isto tako
sloenije informacije se ne izostavljaju zato to bi mogle bit teko
shvatljive korisnicima.
2. Vanost
Korisniku pri donoenju ekonomskih odluka informacija mora biti
vana. Na vanost informacija utjee njezina priroda i znaaj. Ponekad
priroda informacije je dovoljna da definira njezinu vanost. Znaajna
informacija je ona ije bi pogreno iskazivanje moglo utjecati na odluke
korisnika.
3. Pouzdanost
Pouzdana informacija je ona u koju se korisnici mogu pouzdati u njenu
vjerodostojnost tj. da prikazuje ono to predstavlja. Da bi informacija
bila pouzdana mora biti neutralna odnosno bez predrasuda.
4. Usporedivost
Financijski izvjetaji moraju imati usporedive informacije kako bi
korisnik bio u mogunosti usporeivati ih s prolim izvjetajima i sa
drugim poduzeima.

3. BILANCA
Bilanca dolazi od latinske rijei bi lanx to znai vaga s dvije
zdjelice i od francuske rijei bil an to znai godinji raun.
Izvjetaj o financijskom poloaju ili bilanca je sistematizirani prikaz
imovine, obveza i kapitala na odreeni dan. Prikazuje s kojom imovinom
poduzee raspolae i odakle ta imovina (izvori imovine). Imovina se se jo
naziva i aktiva dok se izvori te imovine nazivaju pasiva.
Svaka bilanca treba imati naslov, naziv bilanca, elemente imovine,
obveza i kapitala. Oblik bilance moe bit jednostrani i dvostrani raun po
kriteriju opadajue ili rastue likvidnosti. Sastavlja li se u obliku
dvostranog rauna ili T- konta na lijevoj strani bilance nalazit e se
imovina, a na desnoj strani izvori imovine. Raun koji se manje koristi, ali
ima isti sadraj je jednostrani raun u kojemu se prvo upisuje imovina, a
ispod nje pasiva. Naelo rastue likvidnosti za aktivu kae da se prvo
unose pozicije dugotrajne pa tek onda kratkotrajne imovine. U tom se
sluaju u pasivi prvo unose pozicije kapitala, pa tek onda obveza. Naelo
opadajue likvidnosti nalae da se u aktivi prvo unosi kratkotrajna
imovina, a nakon nje dugotrajna imovina. Tada se u pasivi prvo upisuju
pozicije obveza, pa kapitala.
Pravna osoba treba novac, opremu i ostala sredstva da bi mogla
poslovati. Ta sredstva su njezina imovina koja imaju neku vrijednost i u
vlasnitvu su pravne osobe. Stoga lijeva strana bilance prikazuje vrstu
imovine i vrijednost svake stavke. Radnici se ne upisuju u bilancu jer nisu
u vlasnitvu firme iako moda predstavljaju najvanije srdestvo poduzea.
Imovina u bilanci nije prikazana po trinoj vrijednosti ve po nabavnoj.
Imovina se dijeli na dugotrajnu i kratkotrajnu. Dugotrajna imovina jo se
dijeli na materijalnu ( zgrade, ume, zemljita ), nematerijalnu ( patenti,
franize, lincence ), financijsku ( dani depoziti ) i potraivanja ( od
zaposlenih ). Za razliku od dugotrajne, kratkotrajna imovina je ona koja
e se upotrebljavati krae od godine dana. Tekua/ obrtna/ kratkotrajna
imovina dijeli se na zalihe, potraivanja, financijsku imovinu i novac.
Desna strana bilance prikazuje izvore kapitala pomou kojih je stvorena
imvina pravne osobe. Postoje dvije osnovne vrste izvora: glavnica i
obveze. Obveze su dugovanja pravne osobe drugim stranama za
isporuenu imovinu. Te strane openito se zovu vjerovnici koji mogu biti
dobavljai usluga ili roba i dobavljai novca iliti zajmodavci. Stoga e
pravna osoba upotrijebiti svoju imovinu kako bi platila svoje obveze, te su
obveze pravo na tu imovinu. Obveza je pravo na cjelokupnu imovinu,a ne
na neki njezin dio. Vjerovnici imaju jae pravo na imovinu. Za razliku od
ulagaa, oni mogu tubom naplatiti svoja prava. Ulagai ili vlasnici
glavnice imaju samo pravo na ostatak imovine, nakon podmirenja svih
obveza.

3.1. OSNOVNA PRAVILA BILANCE

1. PRAVILO RAVNOTEE
Ovo pravilo je vrlo jednostavno i razumljivo za sve korisnike
financijskih izvjetaja. Ono kae da ukupna imovina mora biti
jednaka, odnosno uravnoteena s ukupnim obvezama i glavnicom.
Ta jednakost sama po sebi nita ne govori o financijskom stanju
pravne osobe. Ukratko reeno aktiva=pasiva. Ta se jednadba moe
napisati i proiriti na:
dugotrajna imovina + kratkotrajna imovina = glavnica +
kratkorone obveze + dugorone obveze
2. PRAVILO NOVANOG ISKAZIVANJA
U raunovodstvenim izvjetajima pojavljuje se novana jedinica. Da
bi se iznosi mogli zbrajati moraju biti izraeni u istim jedinicama. To
trai pravilo novanog iskazivanja. Pretvaranjem stvari u novane
iznose mi s njima moemo aritmetiki upravljati; to znai da ih
moemo dodavati jedne drugima ili oduzimati jedne od drugih.
Budui da financijski izvjetaji ukljuuju samo one injenice koje se
mogu novano izraziti, raunovodstvo ne iskazuje cjelovitu sliku
stanja poduzea i ne daje uvijek najvanije injenice o njoj.
3. PRAVILO PRAVNE OSOBE
Knjige se vode za pravne osobe,a ne za osobe koje su vlasnici jer su
ono fizie osobe. Vlasnici malih trgivina tzv. maminih i tatinih uana
ne knjie cijenu robe koju uzimaju za osobne potrebe. To bi znailo
da se oni ne dre pravila pravne osobe i da financijski izvjetaji tih
trgovina nisu toni.
4. PRAVILO TRAJNOSTI POSLOVANJA
Svake godine odreen broj pravnih osoba bankrotira ili prestane
poslovati zbog nekog razloga. Veina pravnih osoba, ipak, nastavlja
poslovati iz godine u godinu. Raunovodstvo mora pretpostaviti da
pravne osobe mogu prestati s poslovanjem ili namjeravaju trajno
poslovati. Realnija je pretpostavka da e pravna osoba poslovati
trajno, a ta se pretpostavka zove pravilo trajnosti poslovanja.
Detaljnije
reeno,
pravilo
trajnosti
poslovanja
kae
da
raunovodstvo pretpostavlja da e neka pravna osoba poslovati
trajno sve dok nema dokaza o suprotnome. Zbog pravila trajnosti
poslovanja raunovodstvo ne iskazuje za koliko bi se imovina pravne
osobe mogla prodati ukoliko ona prestane postojati. Kad bi poduzee
istog dana prestalo postojati, ne znamo za koliko bi se mogla prodati
imovina.
5

5. PRAVILO NABAVNE CIJENE

Kada pravna osoba nabavi neku imovinu, ona se knjii po nabavnoj
cijeni. Iznos za koji se neka imovina moe prodati na tritu naziva se
trina vrijednost. Neka se imovina s vremenom troi. Inflacija dodatno
smanjuje njenu vrijednost. Radi tih i drugih razloga trina vrijednost
imovine mijenja se tijekom vremena. Za veinu imovine raunovodstvo
ne prati promjene njene trine vrijednosti. Pravilo nabavne cijene kae
da raunovodstvo barata s nabavnom cijenom imovine, a ne s njenom
trinom vrijednosti. Pravilo nabavne cijene esto se naziva pravilo
"povijesne" cijene. Time se eli naglasiti da brojevi u bilanci iskazuju
koliko je pravna osoba platila neku imovinu. Trinu vrijednost je teko
procijeniti i to je jedan od razloga zazo se raunovodstvo temelji na
pravilu nabavne cijene. Procijeniti trinu vrijednost neke imovine svaki
put kad se radi bilanca bilo bi teko. Osim toga, procjena bi bila
temeljena na neijem miljenju i stoga subjektivna. Drugi razlog zbog
kojeg se primjenjuje to pravilo je taj to pravna osoba veinu svoje
imovine nee odmah prodati. Umjesto toga upotrijebljavat e je u svom
poslovanju. Pravnu osobu stoga i ne zanima trina vrijednost te
imovine. Raunovodstvo ne kae koliko na tritu vrijedi cjelokupna
pravna osoba.
3.2. STAVKE BILANCE
Imovina
Da bi se u raunovodstvu neka stvar smatrala imovinom, potrebno
je da zadovolji tri uvjeta.
Prvi uvjet je da pravna osoba upravlja njome. To bi tonije znailo
da pravna osoba posjeduje tu imovinu. Tako naprimjer radnici nisu u
vlasnitvu poduzea i zbog toga se ne iskazuju kao imovina. Ako
poduzee iznajmljuje zgradu koja je u vlasnitvu druge firme, ta zgrada
nije imovine firme koja iznajmljuje.
Drugi uvjet je da imovina mora imati vrijednost za pravnu osobu.
Zbog tog uvjeta za firmu koja se bavi proizvodnjom obue, obuu koju
nitko ne eli kupiti ili razbijen auto koji se ne da popraviti ne smatra se
imovinom firme.
Trei uvjet je da je imovina nabavljena po nekoj nabavnoj cijeni.
Imovina je podijeljena u dvije grupe: kratkoronu i dugoronu.

Obrtna imovina
Obrtna ili kratkotrajna imovina je novac i ostala imovina koja e u
bliskoj budunosti, obino za godinu dana, biti pretvorena u novac.
Roba na policama trgovine je obrtna imovina, dok zgrada u kojoj se
nalazi roba nije.
Novac je novac u blagajni ili na bankovnom raunu s kojeg moe biti
podignut u svako vrijeme. Kad pravna osoba napie nalog za isplatu,
stanje novca stvarno se ne smanjuje sve dok se taj nalog ne realizira.
Ipak,uobiajeno je da se smanjenje knjii s datumom naloga za isplatu.
Vrijednosnice su dionice i obveznice. Pravna osoba koja ih posjeduje
ima na temelju njih novana, imovinska prava. Brzo unovive
vrijednosnice su vrijednosnice koje se mogu pretvoriti u novac u roku
od jedne godine. Pravna osoba kupuje takve vrijednosnice da bi
stvorila prihod od onih dijelova imovine koji bi inae bili izvan obrtaja
tj. koji bi se pojavili kao trenutni viak obrtne imovine. Ulaganja u
sigurne, vrlo brzo unovive vrijednosnice esto se knjie kao novac, a
ne kao vrijednosnice. U tim sluajevima konto se zove novac i novani
ekvivalenti.
Potraivanja od kupaca je iznos koji firma potrauje od kupaca, a
rezultat je uobiajena odgoda plaanja. Ako kupac potpie priznanicu i
tako se uredi plaanje duga firmi, iznos e biti knjien kad dani zajam,
a ne kao potraivanje. Priznanica je pismena potvrda s iznosom koji
zajmoprimac duguje zajmodavcu.
Zalihe su roba koja se nabavlja radi daljnje prodaje, jednako kao i
sirovine i poluproizvodi koji e se nakon proizvodnje prodavati kao
gotovi proizvodi.

Dugotrajna imovina
Kao to samo ime kae, imovina za koju se oekuje da e se
upotrijebljavati vie od jedne godine.
Materijalna imovina je imovina koja je opipljiva. Zgrade, kamioni,
strojevi, zemljita, oprema, alati,ume, itd. su materijalna imovina.
Uobiajeno ime za materijalnu imovinu, dugotrajnu imovinu je
zemljita , zgrade i oprema. Poto ta imovina nije obrtna, oekuje se
da e je pravna osoba koristiti due od jedne godine.

Ostala dugotrajna imovina je nematerijalna, to znai da nema

materijalnu supstancu, osim komada papira. Nematerijalna imovina
vie je pravo, nego imovina. Stavka ulaganja sastoji se od
vrijednosnica, kao to su npr.dugorone obveznice. Oito je da
poduzee ne namjerava svoje vrijednosnice pretvoriti u novac unutar
godine dana. Da to eli vodila bi ih pod stavkom brzo unovive
vrijednosnice.
Patenti i zatitni znakovi su prava na upotrebu tih patenata i prava na
koritenje naziva proizvoda.
Goodwill, posljednja stavka na strani imovine, ima u raunovodstvu
posebno znaenje. Pojavljuje se kada jedna firma kupi drugu firmu i
plati vie od neto vrijednosti imovine.

Obveze
Kratkorone obveze
Kratkorone obveze su prava potraivanja vjerovnika koja dospijevaju
u kratkom roku, obino tijekom jedne godine. Jedna od najeih
obveza koja se pojavljuju u gotovo svim bilancama je obveza prema
dobavljaima. One su suprotne potraivanjima od kupaca. Te obveze
predstavljaju iznose koje poduzee duguje svojim dobavljaima.
Kratkoroni zajam od banke je isto svima dobro poznata obveza. Ona
se iskazuje odvojeno od obveza prema dobavljaima zato jer je to
obveza koja se evidentira priznanicama ili ugovorom o kratkoronom
zajmu. To je obveza sa kamatom, za razliku od obveza prema
dobavljaima koja je beskamatna. Porezne obveze mora platiti svako
poduzee. To je iznos koji firma mora platiti dravi za porez. One se
procjenjuju i iskazuju odvojeno os ostalih obveza iz dva razloga: zato
to su to veliki iznosi i zato jer toan iznos moda nije poznat na datum
kada se radi bilanca u toku godine. Na kraju godine toan iznos mora
biti poznat. To je kratkorona obveza jer se mora podmiriti u roku
manjem od godine dana.
Tekui omjer
Obrtna imovina i kratkorone obveze prikazane su odvojeno od
dugotrajne imovine i dugoronih obveza, jer se kroz njih vidi
mogunost pravne osobe da plaa svoje tekue obveze. Ta mogunost
izraava se tekuim omjerom (obrtna imovina/kratkorone obveze).

Dugorone obveze
Dugorone obveze su one obveze poduzea iji je rok plaanja dui
od jedne godine. Podmirenje dugoronih obveza moe biti
jednokratno ili podmirenje obveza u cijelosti na kraju roka dospijea i
viekratno ili podmirenje obveza u obrocima ili ratama u razdoblju
otplate. Najee dugorone obveze (dugovi) jesu npr. hipotekarni
zajmovi, obveze po osnovi emitiranih obveznica, obveze s osnove
prikupljenih dugoronih bankarskih kredita i razni drugi dugoroni
zajmovi.
Obveze za dugorone kredite banaka i financijskih institucija. U ovoj
stavci potrebno je navesti obveze temeljem primljenih dugoronih
kredita od banaka i ostalih financijskih institucija s dospijeem duljim
od 1 godine.
Obveze za dugorone kredite domaih banaka i financijskih
institucija. U ovoj stavci potrebno je navesti obveze temeljem
primljenih dugoronih kredita od domaih banaka i ostalih financijskih
institucija (rezidenata) s dospijeem duljim od 1 godine.
Obveze za izdane dugorone vrijednosne papire. U ovoj stavci
potrebno je navesti obveze na osnovi izdanih dunikih vrijednosnih
papira s izvornim rokom dospijea duljim od 1 godine.
Glavnica
Glavnica se esto naziva "Dioniarska glavniva" ili "Vlasnika
glavnica". Sastoji se od izvora kapitala koji nisu obveze : ukupno
uplaeni kapital (ulog) i zadrana dobit.
Uplaeni kapital je iznos koji su platili ulagai. Nain na koji se ova
stavka prikazuje zavisi o vrsti pravne osobe. Dioniari svoje dionice
mogu prodati, no to ne utjee na bilancu trgovakog drutva. Trina
cijena dionica mijenja se svakodnevno; meutim iznos ukupno
uplaenog kapitala ostaje isti. Transakcije izeu fizikih osoba nemaju
utjecaja na pravnu osobu.
Zadrana dobit je ukupno poveanje glavnice stvoreno od poetka
postojanja pravne osobe, a ne samo tijekom jedne godine. Iznos
zadrane dobiti pokazuje iznos kapitala ostvarenog poslovnim
aktivnostima. Vano je naglasiti da to nije novac jer je novac imovina.
Ona je dio vlasnikova prava na imovinu pravne osobe.

Svaka raunovodstvena transakcija mijenja barem dva konta

stavke bilance, ali pritom vrijedi temeljna bilanna jednadba.
Neki poslovni dogaaji nisu transakcije; stoga oni ne mijenjaju
konta. Primjer za to su : promjena trine vrijednosti zemljita,
goodwill koji nije plaen te promjena pravne osobe iz iskljuivog
vlasnitva u dioniko drutvo.
Neki poslovni dogaaji su transakcije koje mijenjaju stanje imovine i
obveze, ali nemaju utjecaja na glavnicu. Za primjer se mogu navesti:
pozajmljivanje novca, nabava zaliha, polica osiguranja, uzimanje
hipotekarnog zajma, kupovina i prodaja zemljita po nabavnoj cijeni te
otplata bankovnog zajma.
Naravno da postoje i poslovni dogaaji koji mijenjaju kako glavnicu
tako i imovinu i obveze. Prihodi kao posljedica poslovnih aktivnosti kroz
neko vremensko razdoblje poveavaju glavnicu dok je trokovi
smanjuju. To se odraava u stavci glavnice koja se naziva zadrana
dobit. Glavnica se takoer poveava kad vlasnici uloe kapital, a
smanjuje se kada ga podiu. Ove transakcije ne utjeu na dobit.
Prodaja se sastoji od dva dijela: prihoda i trokova. Prihodi su rezultat
prodaje, bez obzira da li je u isto vrijeme primljen i novac za to.
Pripadajui trokovi pritom se knjie u visini nabavne cijene te prodane
robe.
Zaduivanje se uvijek knjii na lijevoj/ dugovnoj strani, a
potraivanje na desnoj/ potranoj strani konta. Poveanja konta
imovine i trokova su zaduivanja. Poveanje konta obveza, glavnice i
prihoda su potraivanje. Za smanjenje vrijedi sve suprotno. Kod
knjienja svake transakcije zaduivanje mora biti podjednako
potraivanju. Transakcije se najprije knjie u dnevnik. Nakon toga se
prenose na konta glavne knjige.
Konta prihoda i trokova su privremena konta. Na kraju svakog
obraunskog razdoblja oni se zatvaraju kontom zadrana dobit. Razlika
prihoda i trokova u nekom razdoblju jednaka je istoj dobiti. Prihodi i
trokovi iskazuju se u izvjetaju o dobiti
Konta imovine, obveza i glavnice su trajna konta. Njihova zavrna
stanja prenose se u sljedee obraunsko razdoblje kao poetna stanja.

10

Trgovako drutvo / Podrunica: ZAGREBAKI HOLDING d.o.o., Podrunica Zagrebparking

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE

Stanje na dan
Redni
broj

Pozicija

35.
36.
37.

AKTIVA
POTRAIVANJA ZA UPISANI A
NEUPLAENI KAPITAL
DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva)
(3+9+18+27)
I. Nematerijalna imovina (4+5+6+7+8)
1. Osnivaki podaci
2. Izdaci za istraivanje i razvoj
3. Patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci
i ostala slina prava
4. Goodwill
5. Predujmovi za nematerijalna sredstva
II. Materijalna imovina
(10+11+12+13+14+15+16+17)
1. Zemljite i ume
2. Graevinski objekti
3. Postrojenja i oprema (strojevi)
4. Alati, pogonski i uredski inventar,
namjetaj i transportni ureaji
5. Predujmovi za materijalna sredstva
6. Materijalna sredstva u pripremi
7. Stambene zgrade i stanovi
8. Ostala materijalna imovina
III. Financijska imovina
(19+20+21+22+23+24+25+26)
1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzeima
2. Zajmovi povezanim poduzeima
3. Sudjelujui interesi (participacije)
4. Ulaganja u vrijednosne papire
5. Dani krediti, depoziti i kaucije
6. Obvezna dugorona ulaganja
7. Otkup vlastitih dionica
8. Ostala dugorona ulaganja
IV. Potraivanja (28+29+30)
1. Potraivanja od povezanih poduzea
2. Potraivanja s osnove prodaje na kredit
3. Ostala potraivanja
KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva)
(32+38+45+52)
I. Zalihe (33+34+35+36+37)
1. Sirovine i materijal
2. Proizvodnja u toku (nedovrena
proizvodnja i poluproizvodi)
3. Trgovaka roba
4. Gotovi proizvodi
5. Predujmovi

38.

II. Potraivanja (39+40+41+42+43+44)

1.

A)

2.

B)

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.

C)

31.12.2007.

30.06.2008.

Iznos
3

Udjel
4

Iznos
5

Udjel
6

146.039.322,53

63,2

164.879.035,41

62,8

6.644.886,90

2,9

7.267.836,69

2,8

1.560.836,80

0,7

7.145.412,69

2,7

5.084.050,10

2,2

122.424,00

0,0

136.489.614,61

59,0

154.710.554,66

58,9

32.753.615,34
10.321.983,79

14,2
4,5

83.255.001,54
10.020.680,81

31,7
3,8

4.538.565,92

2,0

4.037.715,33

1,5

34.160,00
88.729.722,37

0,0
38,4

716.716,11
56.564.119,26

0,3
21,5

111.567,19

0,0

116.321,61

0,0

2.843.548,56

1,2

2.843.548,56

1,1

947.100,00
1.896.448,56

0,4
0,8

947.100,00
1.896.448,56

0,4
0,7

61.272,46

0,0

57.095,50

0,0

61.272,46

0,0

57.095,50

0,0

84.908.326,35

36,7

97.430.699,20

37,1

388.157,95
388.157,95

0,2
0,2

1.352.409,78
1.352.409,78

0,5
0,5

54.952.847,78

23,8

52.762.285,42

20,1

11

39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
D)
53.
54.
55.
56.

E)
F)
G
)

1. Potraivanja od povezanih poduzea

2. Potraivanja od kupaca
3. Potraivanja od vie plaene svote s
osnove dobiti
4. Potraivanja od zaposlenih
5. Potraivanja od drave i drugih institucija
6. Ostala potraivanja
III. Financijska imovina
(46+47+48+49+50+51)
1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzeima
2. Zajmovi povezanim poduzeima
3. Vrijednosni papiri
4. Dani krediti, depoziti i kaucije
5. Otkup vlastitih dionica
6. Ostala kratkorona ulaganja
IV. Novac na raunu i u blagajni
PLAENI TROKOVI BUDUEGA
RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA
PRIHODA
GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
UKUPNA AKTIVA (1+2+31+53+54)

30.536.163,27
24.054.167,99

13,2
10,4

14.772.341,57
37.731.806,82

5,6
14,4

234.755,59
127.760,93

0,1
0,1

300,00
221.615,17
36.221,86

0,0
0,1
0,0

92.575,00

0,0

32.334,78

0,0

3.412,00
89.163,00

0,0
0,0

3.959,78
28.375,00

0,0
0,0

29.474.745,62

12,7

43.283.669,22

16,5

230.464,71

0,1

248.114,60

0,1

231.178.113,59

100,0

262.557.849,21

100,0

IZVANBILANNI ZAPISI

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE

Stanje na dan
Redni
broj

Pozicija

1
57.

2
A)

58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.

74.

B)

C)

PASIVA
KAPITAL I REZERVE (58+59+60+61+6667+68-69)
I.
Upisani kapital
II.
Premije na emitirane dionice (kapitalni
dobitak)
III.
Revalorizacijska rezerva
IV.
Rezerve
IV.a) zakonske rezerve
IV.b) rezerve za vlastite dionice
IV.c) statutarne rezerve
IV.d) ostale rezerve
V. a) zadrana dobit
V. b) preneseni gubitak
VI. a) dobit tekue godine
VI. b) gubitak tekue godine
DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE
I TROKOVE
B. 1) rezerviranja za mirovine i sline
trokove (obveze)
B. 2) rezerviranja za poreze i doprinose
B. 3) ostala rezerviranja
DUGORONE OBVEZE
(75+76+77+78+79+80+81)

31.12.2007.

30.06.2008.

Iznos
3

Udjel
4

Iznos
5

85.954.213,95

37,2

123.750.238,65

47,1

3.415.600,00

1,5

3.415.600,00

1,3

15.228.259,35

6,6

15.228.259,35

5,8

15.228.259,35
34.509.378,55

6,6
14,9

15.228.259,35
67.310.354,60

5,8
25,6

32.800.976,05

14,2

37.796.024,70

14,4

1.321.329,54

0,6

1.321.329,54

0,5

927.907,11

927.907,11

0,4

393.422,43

393.422,43

0,1

120.159.789,58

45,8

124.373.175,57

53,8

Udjel
6

12

75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.

D)

83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.

E)
F)
G
)

1. Obveze prema povezanim poduzeima

2. Obveze s osnove zajmova
3. Obveze prema kreditnim institucijama
4. Obveze za predujmove
5. Obveze prema dobavljaima (vjerovnici s
osnove poslovanja)
6. Obveze s osnove vrijednosnih papira
7. Ostale dugorone obveze, ukljuivo porez i
socijalno osiguranje
KRATKORONE OBVEZE
(83+84+85+86+87+88+89+90+91+92)
1. Obveze prema povezanim poduzeima
2. Obveze s osnove zajmova
3. Obveze prema kreditnim institucijama
4. Obveze za predujmove, depozite i jamstva
5. Obveze prema dobavljaima
6. Obveze prema mjenicama i ekovima
7. Obveze prema zaposlenima
8. Obveze za poreze, doprinose i druge
pristojbe
9. Obveze s osnove udjela u rezultatu
10. Ostale kratkorone obveze
ODGOENO PLAANJE TROKOVA I
PRIHOD BUDUEGA RAZDOBLJA
UKUPNA PASIVA (57+70+74+82+93)

124.373.175,57

53,8

120.159.789,58

45,8

17.519.307,87

7,6

17.025.095,79

6,5

1.326.052,22

0,6

1.389.545,38

0,5

98.385,39
151.778,68
12.466.160,39

0,0
0,1
5,4

32.325,96

0,0

11.550.027,85

4,4

2.080.887,74

0,9

2.443.198,18

0,9

1.396.043,45

0,6

1.609.998,42

0,6

2.010.086,66

0,9

301.395,65

0,1

231.178.113,59

100,0

262.557.849,21

100,0

IZVANBILANNI ZAPISI

Izvor: Bilanca na dan 30.6.2008./31.12.2007.;

(Obrazac kreiran prema Obrascu Narodnih novina, oznaka za
narudbu B/POD-V)

Ovu bilancu sastavilo je trgovako drutvo Zagrebaki holding

d.o.o., Podrunica Zagrebparking na dan 30.6.2008. Bilanca je sastavljena
u obliku jednostranog rauna primjenom naela rastue likvidnosti. Uz
financijske izvjetaje Zagrebparkinga sastavljene su i raunovodstvene
biljeke za razdoblje 01.01. 30.06.2008. godine.

4. BILJEKE
13

RAUNOVODSTVENE BILJEKE UZ FINANCIJSKA IZVJEA

ZA RAZDOBLJE 01.01. 30.06.2008. GODINE

Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina iskazuje se u bilanci

po troku nabave. Nabavna vrijednost ukljuuje sve trokove koji su u
izravnoj vezi s dovoenjem osnovnog sredstva u radno stanje za
namjeravanu uporabu. Amortizacija dugotrajne imovine obavlja se
pravocrtnom vremenskom metodom, za svako sredstvo posebno, po
pripadajuim jedinstvenim stopama na nivou Zagrebakog holdinga d.o.o.
Nematerijalna imovina u svojoj strukturi biljei poveanje na poziciji
patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i slina prava koja sa
30.06.2008. godine sadri iznos utroen za ureenje poslovnog prostora
ubieva 40. Obzirom da se ulagalo na imovini koja nije u vlasnitvu
Podrunice, ve se koristi temeljem ugovora o zakupu prostora na
neodreeno vrijeme sklopljenim s gradom Zagrebom, trokovi ureenja
imaju obiljeja dugoronih izdataka. Istovremeno, po primitku okonane
situacije izvoaa radova, iznos predujmova se smanjio, te knjiio kao
dugotrajna imovina u okviru ulaganja u tuu imovinu.
Predujmovi za nematerijalna sredstva su ulaganja u informatike
podsustave ''Naplata stranih kazni'' i ''Plaanje kazni mobilnim telefonom''.
Graevni objekti sadre vrijednost novoizgraene javne podzemne
garae KVATERNIKOV TRG u iznosu od 51.378.340,62 kune.
Predujmovi za materijalna sredstva predstavljaju plaeni iznos za
radnje vezane uz upis objekta (garaa Petrinjska 59) u zemljine knjige
(izrada elaborata za upis objekta u zemljine knjige, te izrada etanog
elaborata) koji do 30.06.2008. godine jo nije realiziran. Od ukupnog
iznosa predujmova, 628.556,11 kuna je plaeni predujam tvrtki SIEMENS
d.d. za nabavu 72 nova parkirna automata.
Materijalna sredstva u pripremi ine financiranja pripreme graenja i
izgradnje javnih garaa TUKANAC, KLAIEVA i TRG STJEPANA RADIA.
Ulaganje u vrijednosne papire su dionice Zagrebake banke d.d.
nominalne vrijednosti 31.160 kuna za koje je provedeno vrijednosno
usklaenje u korist prihoda, te se u poslovnim knjigama vode po trinoj
vrijednosti.
Dani krediti, depoziti i kaucije je depozit Banci za investicijski kredit
izgradnja javne garae Langov trg.

14

Zalihe materijala, priuvnih dijelova, sitnog inventara i auto guma biljee

se po troku nabave, a obraun utroka po metodi FIFO. Poveanje zaliha
u odnosu na prolu godinu rezultat je nabave novih radnih odora za
djelatnike ije je koristan vijek trajanja procijenjen na dvije godine, te se
primjenom metode kalkulativnog troka u istom roku otpisuju.
Potraivanja od povezanih poduzea sadre iznos od 14.383.803,11
kuna koji predstavlja neiskoriteni iznos dugoronog kredita Zagrebake
banke d.d. za izgradnju javnih garaa. Cjelokupni iznos kredita od
100.000.000,00 kuna u mjesecu sijenju 2007. godine doznaen je na
raun Zagrebakog holdinga d.o.o. , te se po dospjelim privremenim
situacijama izvoaa radova Podrunici doznauje neto iznos izvrenih
radova.
Prihod budueg razdoblja je s osnove prihoda od garaa i ostalih
usluga zakljuno s 30.06.2008. - evidentiran na iro raunu u mjesecu
srpnju 2008. godini.
Dugorone obveze prema kreditnim institucijama imaju sljedeu
strukturu:

96.716.686,58 kn kredit Zagrebaka banka d.d.

Namjena: Izgradnja javnih garaa Tukanac i Kvaternikov trg

22.337.304,95 kn kredit Erste Bank d.d.

Namjena: Izgradnja javne garae Langov trg

1.105.798,05 kn financijski leasing Hypo Leasing

Namjena: Nabava novih pauk vozila

Kratkorone obveze prema kreditnim institucijama ini obveza za glavnicu

i kamatu za lipanj 2008. godine koja je plaena u srpnju 2008. po
financijskom leasingu za nabavu novih ''pauk'' vozila.
Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja su pasivna
vremenska razgranienja koja sadre ukalkulirane trokove
koji se
odnose na razdoblje I. VI. 2008. godine.
Ostali prihodi osnovne djelatnosti iskazani u Raunu dobiti i gubitka u
iznosu od 3.896.542,26 kune sadre:

Naplaena otpisana potraivanja OVRHE-PAUK

Naplaena otpisana potraivanja OVRHE-PARKING

Naplaena otpisana potraivanja OPOMENE-PARKING

Ostali prihodi

982.881,60
1.619.219,87
1.154.163,37
140.277,42
15

Vrijednosno usklaenje kratkotrajne imovine predstavlja vrijednosno

usklaena potraivanja temeljem ovrha za neplaena premjetanja
vozila ''paukom'' i ovrha za neplaene kazne za pakiranje. Iznos od
6.080.846,92 sastoji se od:
potraivanja po ovrhama ''pauk''
potraivanja po ovrhama ''parking''

1.501.104,23
4.579.742,69

5. RAUN DOBITI I GUBITKA

Razlika prihoda i trokova u nekom vremenskom razdoblju jednaka
je istoj dobiti u tom razdoblju. Prihodi, rashodi i trokovi iskazuju se u
izvjetaju o dobiti. ista dobit je rezultat poslovnih aktivnosti poduzea.
Iznos iste dobiti je jedna od najvanijih informacija koju daje
raunovodstvo.
Za veinu pravnih osoba slubeno obraunsko razdoblje je jedna
godina. Za kraa razdoblja obino se rade izvjetaji o dobiti koji se
nazivaju periodini izvjetaji. Neke pravne osobe zavravaju svoju
poslovnu godinu onda kada su im aktivnosti najnie. Primjerice na naem
fakultetu, Ekonomskom fakultetu Zagreb, ljetni semestar zavrava 15.5. i
tada e se smanjiti aktivnost na fakultetu zbog zavretka predavanja.
Pravne osobe ne otputaju svoje radnike, niti prekidaju svoje
poslovanje na kraju obraunskog razdoblja. Poslovanje se nastavlja iz
jednog razdoblja u drugo.
Izvjetaj o dobiti saetak je odreenih promjena u zadranoj dobiti koje
su se dogodile tijekom nekog obraunskog razdoblja, odnosno dvije
bilance.
200x.god.
BILANCA
Imovina 2.000
Obveze 1.000
Kapital 500

200y.god.
RAUN O DOBITI
Prihodi 2.000
Rashodi 1.000
Dobit
1.000

BILANCA
Imovina 3.000
Obveze 1.000
Kapital 1.500

6. PRAVILO KONZERVATIZMA

16

Prihod iz prodaje knjii se kada je roba isporuena. Poveanje

glavnice knjii se tek onda kada su gotovo sigurna. Po tom istom pravilu
smanjenja glavnice moraju se knjiiti im su vjerojatno nastala

7. PRAVILO VANOSTI
Pravilo vanosti kae da raunovoa moe zanemariti nevane
transakcije. Vane transakcije su one transakcije koje pridonose boljem
razumijevanju poslovanja pravne osobe. Drugi zahtjev ovog pravila kae
da financijski izvjetaji moraju prikazati sve vane transakcije.

8. PRAVILO REALNOG PRIKAZIVANJA PRIHODA IZ PRODAJE

Prihod iz prodaje raunovodstvo knjii onog trenutka kad je roba
isporuena kupcima, a ne kad je proizvedena. Roba je materijalni proizvod
dok su usluge nematerijalni. Kae se da je prihod iz prodaje realiziran u
trenutku isporuke. Pravilo realnog prikazivanja prihoda iz prodaje kae da
se prihod iz prodaje priznaje i knjii onda kada je realiziran. Prihod iz
prodaje moe se priznati prije, u isto vrijeme ili nakon to je primljen
novac od prodaje.

9. PRAVILO POVEZIVANJA
Pravilo koje govori o priznavanju trokova u nekom obraunskom
razdoblju je pravilo povezivanja. Ono kae da su nabavne cijene povezane
s prihodima iz prodaje nekog obraunskog razdoblja trokovi tog istog
obraunskog razdoblja.

Nakon objanjenja svih devet osnovnih raunovodstvenih pravila

slijedi jo jedan konkretan primjer Podrunice Zagrebparking. Za razliku
od prijanjeg primjera ovaj prikazuje raun dobiti i gubitka.

Raun dobiti i gubitka

za tekui mjesec lipanj 2008. i za

17

kumulativno razdoblje I.-VI.2008. / I.-VI.2007.

PODRUNICA ZAGREBPARKING
Redni Pozicija
broj.
1

KONTA
2

1.1.-30.06.2007.

1.1.-30.06.2008.

1.

A.POSLOVNI PRIHODI
(red.br. 2 + 3 + 4 + 5 + 6+7)

2.

1. Prihodi od prodaje u zemlji

3.

2. Prihodi od prodaje u inozemstvu

4.

3. Prihodi od kompezacija,subvencija,dotacija

753,763

0,00

5.

755,765

0,00

6.

4. Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda,robe i

usluga za vlastite potrebe
5. Ostali prihodi osnovne djelatnosti

7.

6. Prihodi ostvareni izmeu podrunica

8.

B. POSLOVNI RASHODI
(red.br. 10 - 8) ili (red.br. 10 + 9)

9.

I. a) Poveanje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda

10.

I. b) Smanjenje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih

proizvoda

10.

II. Rashodi razdoblja

(red.br. 11 + 15 + 18 + 19 + 20 + 21+22)
1. Materijalni trokovi
(red.br. 12 + 13 + 14)

11.
12.

a) trokovi sirovina i materijala

13.

b) trokovi prodane robe

14.

c) ostali vanjski trokovi(trokovi usluga)

15.

2.Trokovi osoblja
(red.br. 16 + 17)

16.

a) nadnice i plae(neto)

17.

19.

b) trokovi poreza,socijalnoga i mirovinskog osiguranja i

drugo
3.Amortizacija i vrjednosno usklaivanje dugotrajne
imovine
4.Vrijednosno usklaivanje kratkotrajne imovine

20.

5. Rezerviranje trokova i rizika

21.

6.Ostali trokovi poslovanja

22.

7.Rashodi izmeu podrunica

22.

C. FINANCIJSKI PRIHODI
(red.br. 23 + 24 + 25 + 26 + 27 + 28)

18.

750000,751,7
57,760,
761,769
7501,752,762

756,758,759,
766,768,78
754

66.445.356,95

92.963.063,15

62.355.563,81

88.564.708,68
0,00

3.694.289,14

3.896.542,26

395.504,00

501.812,21

36.993.444,06

51.108.316,74

36.993.444,06

51.108.316,74

5.807.502,81

9.477.595,46

400,402,403,
404,405,406,
408,409
71

1.448.765,72

1.906.895,26

0,00

0,00

401,sk.41 i
42

4.358.737,09

7.570.700,20

16.123.635,10

25.269.403,17

470,475

9.546.040,30

14.625.945,54

471,472,
476,477
43,740,741,7
42
743,744,745,
746,747,748
sk. 45

6.577.594,80

10.643.457,63

2.698.785,85

3.139.469,95

7.597.921,00

6.080.846,92

0,00

0,00

sk,44,46,
478,730,731,
733,734,735,
736,737,739
732

3.189.542,09

4.940.143,77

1.576.057,21

2.200.857,47

29.685,80

35.400,34

18

23.
24.
25.
26.
27.
28.

1. Prihodi od sudjelujuih interesa s povezanim

770,773
poduzeima
2. Prihodi od sudjelujuih interesa s nepovezanim
poduzeima
3. Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim poduzeima
4.Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s
nepovezanim poduzeima
5. Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanim
771,772
poduzeima
6.Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s nepovezanim 775,776 777,
poduzeima
778, 779

29.

D. FINANCIJSKI RASHODI
(red.br. 30 + 31)

30.

1. Kamate,teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s

povezanim poduzeima
2. Kamate,teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s
nepovezanim poduzeima

31.

32.
33.
34.
35.

Porez na dobit

42.

IV. a) DOBIT/GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

(red.br. 34-35)

prihod

35.400,34
1.893.822,23

prvom

4.094.122,05

720,480.
481,721,
726,727, 729

UKUPNI PRIHODI
(red.br. 1 + 22)
UKUPNI RASHODI
(red.br. 7 + 29)
Dobit/Gubitak prije oporezivanja
(red.br. 32 - 33)

Ostvareni

29.685,80

polugoditu

2008.

0,00
1.893.822,23

4.094.122,05

66.475.042,75

92.998.463,49

38.887.266,29

55.202.438,79

27.587.776,46

37.796.024,70

27.587.776,46

37.796.024,70

godine

iznosi

92.998.463,49 kn, ukupni rashodi su 55.202.438,79 kn, te je

Podrunica ostvarila dobit prije oporezivanja od 37.796.024,70 kn.

6.

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

19

Trei temeljni financijski izvjetaj, izvjetaj o novanom toku,

prikazuje priljeve i odljeve novca tijekom nekog obraunskog razdoblja.
Postoje dvije metode za izradu izvjetaja. Prva prikazuje samo direktna
poveanja i smanjenja konta novac. Stoga se zove direktna metoda.
Indirektna metoda se vie koristi jer pokazuje vezu izmeu izvjetaja o
dobiti i bilance i time pomae u analizi financijskih izvjetaja.
Indirektna metoda analizira sve stavke izvjetaja o dobiti i bilance s
namjerom da otkrije da li su zaduivanja i potraivanja tih konta
prouzroila zaduivanje i potraivanje konta novac. Ako se potraio
novac, to je bio novani izdatak. Ako se novac zaduio onda je ti bio
novani primitak. Novac ne ukljuuje samo novac u banci i blagajni,
nego i imovinu kao to su potvrde o depozitu i brzo unovive
vrijednosnice. To su ekvivalenti novca.
Prvi dio izvjetaja o novanim tokovima odgovara na pitanje koliko
je poveanje novca stvoreno u nekom obraunskom razdoblju
poslovnim aktivnostima, tj. svim onim dnevnim tekuim poslovima
pomou kojih je novac uao od kupaca i izaao za plae i dobavljae.
Kada poduzee kupuje novu dugotrajnu imovinu, iznos koji pritom
daje je odljev novca iz firme. Novac se ne mora odmah smanjiti za taj
iznos. Smanjenje novca zbog plaanja moe se nadoknaditi
pozajmljivanjem. Unato tome, ta se kupovima smatra smanjenjem
novca, a pozajmljivanje se biljei kao financijska aktivnost. Kao to je
prije objanjeno, poduzea stvaraju novac poslovnim aktivnostima. Ali
one mogu dobiti novac izdavanjem vrijednosnicama a to izdavanje
biljei se isto kao financijska aktivnost. Zajmovi prikazani u
financijskom dijelu izvjetaja su dugoroni zajmovi. Kratkoroni
zajmovi su kratkrone obveze i njihove promjene iskazuju se u dijelu
novani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Nova emisija dionica, isplaene
dividende takoer su financijska aktivnost. U financijske aktivnosti
spada davanje i vraanje zajmova nekome kao i povrat pozajmljenog
novca Investicijske aktivnosti su nabava ove dugotrajne imovine i
prodaja postojee. Dakle, nije svaka investicijska aktivnost odljev, a
financijska aktivnost priljev novca.
Kada firma raste ili se nalazi u financijskoj krizi, mora vie panje
posvetiti izvjetaju o novanim tokovima nego izvjetaju o dobiti.

20

Izvjetaj o novanom tijeku (po direktnoj metodi)

za razdoblje: 01.01.-30.06.2008.g.

Podrunica ZAGREBPARKING
Opis
Novani tok iz poslovnih aktivnosti
Naplata proizvoda, roba i usluga od kupaca
Naplaene kamate i dividendi
Naplata od osiguravajuih drutava
Naplata od subvencija, dotacija i potpora
Povrat PDV-a
Ostali primici i sl.
Isplate dobavljaa
Isplate plaa zaposlenima
Isplate kamata
Isplaeni porez na dobit, PDV i ostali porezi
Ostali odljevi
1. Neto novani tok iz poslovnih aktivnosti

Novani tok iz ulagateljskih aktivnosti

Izdaci za kupnja udjela, vrijednosnih papira i sl.
Izdaci za kupnju dugotrajne imovine
Primici od prodaje vrijednosnih papira
Primici (odgoeni prihodi) po investicijama
Primici od prodaje imovine
Primici od prodaje nekretnina
2. Neto novani tok iz ulagateljskih
aktivnosti
Novani tok iz financijskih aktivnosti
Primici od naplate zajmova i kredita
Primici od prodaje obveznica
Izdaci od otplate kredita i zajmova
Izdaci od plaene dividende/udjela u dobiti
Ostali primici

Sijeanj

Veljaa

Oujak

Travanj

Svibanj

Lipanj

Ukupno

15.756.884
72.648
0

15.285.586
39.998
85.524

16.487.535
47.006
0

16.292.933
100.145
0

14.781.090
57.271
0

14.209.778
-16.044
2.450

0
-3.738.049
-2.078.888
-1.760.483
-1.396.124
-133.071
6.722.917

445.327
-4.086.116
-2.264.771
-208.891
-4.466.295
-2.133.736
2.696.626

0
-3.129.767
-2.250.471
-1.708.892
-4.018.402
-145.281
5.281.728

61.915
-2.455.558
-2.257.068
-194.247
-3.978.503
-301.652
7.267.967

52.935
-4.410.419
-2.237.341
-184.009
-3.022.972
-140.560
4.895.995

52.068
-2.723.445
-3.327.883
-1.630.798
-4.410.929
-511.232
1.643.965

-4.414.920
0
0
0

-3.962.755
0
0
0

-5.044.556
0
0
0

-4.413.659
0
0
0

-5.918.035
0
0
0

-1.400.965
0
0
0

-4.414.920

-3.962.755

-5.044.556

-4.413.659

-5.918.035

-1.400.965

2.739.007

1.916.087

2.552.671

3.560.239

4.064.264

-198.975
0
0

-154.838
-26.972
0

-1.797.498
-17.929
0

-154.949
-19.977
0

-155.105
-37.388
0

-1.795.681
-18.340
0

92.813.805
301.025
87.974
0
0
612.245
-20.543.354
-14.416.421
-5.687.320
-21.293.223
-3.365.533
28.509.198

0
-25.154.889
0
0
0
0
-25.154.889

14.832.268
0
-4.257.046
-120.607
0

21

Ostali izdaci
3. Neto novani tok iz financijskih aktivnosti

0
2.540.032

0
1.734.277

0
737.243

0
3.385.312

0
3.871.772

0
-1.814.021

0
10.454.615

4. Neto poveanje ili smanjenje novca

(1+2+3)=(6-5)

4.848.029

468.148

974.415

6.239.620

2.849.732

-1.571.021

13.808.924

5. Novac i novani ekvivalenti na poetku

razdoblja

29.474.746

34.322.775

34.790.923

35.765.338

42.004.958

44.854.690

6. Novac i novani ekvivalenti na kraju

razdoblja

34.322.775

34.790.923

35.765.338

42.004.958

44.854.690

43.283.669

29.474.746
43.283.669

Napomena: isplate, izdatke i odljeve stavljajte sa minusnim predznakom

22

POJAM REVIZIJE
Revizija potjee od latinske rijei revidere, to u prijevodu znai
ponovno vidjeti. Postoji mnogo definicija to je revizija, na zakon definira
reviziju kao ''postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvjetaja te
podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih
izvjetaja, na temelju kojih se daje struno miljenje o realnosti i
objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja
poduzetnika.'' Taj dio odnosi se na eksternu reviziju dok se ovaj dio
odnosi na internu reviziju i kae da ''revizija obuhvaa i ispitivanje i ocjenu
poslovanja, organiziranosti poslovnih funkcija, naina donoenja poslovnih
odluka i funkcioniranja informacijskog sustava''. Kad ujemo rije revizija
najee mislimo na reviziju koju obavljaju revizorske tvrtke pa se kod
nas naziva i komercijalna revizija.
Potrebno je istaknuti kako revizija, ponajprije, titi vlasnike kapitala
jer im pomae da dobiju objektivne i realne podatke.
Reviziju provode revizorske tvrtke,
ovlateni revizori imaju
nezavisnost u obavljanju svog posla i samo oni mogu potpisati revizorovo
izvjee. Svojim radom revizori bi mogli poboljati poslovanje poduzea.
Zakon o reviziji nalae da revizorska tvrtka mora zapoljavati barem
jednog ovlatenog revizora i minimalno 75% kapitala tvrtke mora biti u
vlasnitvu ovlatenog revizora ili druge ovlatene revizorske tvrtke. Kod
nas se revizija obavlja jer je zakonom tako regulirano za pojedine
kategorije poduzetnika.
Obvezna revizija financijskih izvjetaja obavlja se svake godine kod
svih velikih i srednjih poduzetnika koji su organizirani kao dionika
drutva. Pod pojmom ''uvid u financijske izvjetaje'' podrazumijevamo
reviziju malih poduzetnika koji posluju kao dionika drutva, svake tree
godine.
Zakon o reviziji1
lanak 6.
Jednom godinje reviziji podlijeu financijski izvjetaji svih dionikih
drutva te komanditnih drutva i drutva s ogranienom odgovornou iji
godinji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi
30.000.000,00 kuna, banaka, osiguravajuih drutava, investicijskih
fondova, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajuih drutava i
drugih drutva po posebnim propisima, kao i povezanih drutava bez
obzira na njihovu veliinu, ako vladajue drutvo podlijee reviziji.

Narodne novine, broj 146/05

23

Ovlateni revizor
lanak 7.
Ovlateni revizor je neovisna struna osoba koja je stekla
certifikat Komore za zvanje ovlatenog revizora.
Za stjecanje certifikata kandidat mora ispunjavati sljedee uvjete:
1. mora imati visoko struno obrazovanje
2. mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima
obavljanja revizije, uz mentorstvo ovlatenog revizora
3. mora imati poloen ispit ovlatenog revizora
4. mora se aktivno sluiti hrvatskim jezikom u govoru i pismu
5. mora imati hrvatsko dravljanstvo
6. mora imati dokaz da nije pravomono osuivan za kaznena djela protiv
sigurnosti platnog prometa i poslovanja
Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlatenog revizora, ovlateni revizor
ima pravo i obvezu kontinuirano struno se usavravati prema programu
obrazovanja koji donosi Komora.
Osobe koje nemaju visoko struno obrazovanje ekonomske struke, a ele
stei certifikat ovlatenog revizora obrazovat e se prema irem programu
Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija. Program iz ovoga
stavka ukljuuje predmete neophodne za stjecanje strunih znanja iz
podruja ekomonije.
Ispit za stjecanje zvanja ovlatenog revizora polae se prema programu
Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija.
Ovlateni revizor mora djelovati u skladu s Kodeksom profesionalne etike
revizora.
Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj ovlateni revizor:
1. ako kri obvezu zatite tajnosti podataka
2. ako sastavi i potpie revizorsko izvjee koje nije sastavljeno na nain
propisan odredbama lanka 17 ovog Zakona, odnosno ako propusti ili
nepravilno ocijeni pojedine znaajnije stavke u financijskim izvjetajima
koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, to ima
za posljedivu pogreno miljenje o financijskim izvjetajima

24

7. ZAKLJUAK
Na kraju ovog diplomskog rada moe se zakljuiti da se pomou
temeljnih financijskih izvjetaja najlake ocjeni ope ''zdravlje'' poduzea.
Cilj takvih izvjetaja je pruanje informacija korisnicima o
financijskom poloaju poduzea i uspjenosti poslovanja i novanim
tokovima. U radu je na najjednostavniji nain prikazana osnovna razlika,
putem tablica i jednadbi, izmeu pozicija bilance, prihoda i rahoda u
raunu dobiti i gubitka te primitaka i izdataka iz izvjetaja o novanom
tok. Bez obzira da li je krajnji rezultat gubitak ili dobit, financijski izvjetaji
se moraju sastaviti. Iz neto dobiti se vidi nain na koji se poslovalo i da li
je taj nain pogodan za poduzee.
Menadment, kao najvaniji interni korisnik, odgovoran je za krajnji
rezultat poslovanja poduzea. Da bi se samo poslovanje poduzea tj.
upravljanje menadera poboljalo potrebno je usporediti planirane i
ostvarene rezultate. Ako je odstupanje veliko treba se utvrditi da li su sve
poslovne aktivnosti bile u skladu s poslovnim planom, to znai da treba
provesti analizu.
Takoer je vano naglasiti da, osim tri obraena izvjetaja u
diplomskom radu, postoje jo dva temeljna izvjetaja. Jedan od njih je
izvjetaj o promjenama na glavnici. Taj izvjetaj prikazuje promjene u
glavnici izmeu dva datuma. Zadnji temeljni izvjetaj su biljeke koje se
predaju u sudski registar zajedno sa drugim izvjetajima. Biljeke imaju
svrhu pojanjenja pojedinih pozicija izvjetaja. Isto tako pruaju ope
informacije o poduzeu.

25

POPIS NAVODA I IZVORA PODATAKA

Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, lanak 6.....................23
Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, lanak 7.....................24

26

LITERATURA

Brkani V.: Raunovodstvo poduzetnika, RRiF, Zagreb, 2005.

Drai I. , Mami I. , Tuek B.: Raunovodstvo, Prirunik za vjebe,
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2003.
Gulin D. , Tuek B. , ager L.: Poslovno planiranje, kontrola i analiza,
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.
Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, Zagreb, 2007.
Meunarodni revizijski standardi, Zagreb, 2007.
RRiF asopis, 12. mjesec 2007.
RRiF asopis, 1. mjesec 2008.
RRiF asopis, 2. mjesec 2008.
ager K. , Vaiek V. , ager L.: Raunovodstvo za neraunovoe,
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.

27

28

29

30