Imenice

Vrsta
(prema skupina
nastavku u
gen. jedn.)

zavretak u
nominativu

rod imenica

glavna
skupina
muki
(amukog
deklinacija) roda

primjeri (u
nominativu jednine)

skupina
srednjeg srednji
roda

suglasnik, -o, -e, -i, zub, grad, Ivo, biro,

-u
Hrvoje, bife, viski, tabu

-o, -e

e (e-a
enski, par mukog
-a
deklinacija) skupina roda (npr. vojvoda)
i (i-i
enski
deklinacija) skupina

selo, more

voda, ena

na suglasnik,
kost, no
izuzetno na i (ki)

Vrsta a
Alternacije padenih nastavaka
Imenice mukog roda
V jd
U V jd alterniraju e i u. Naelno u dolazi iza nepanih glasova, tj. iza , , d, , j,
lj, nj, , :
loau, kovau; mladiu, Babiu; koledu; slavuju, farizeju; uitelju, prijatelju; konju;
bogatau; muu, kriu
Izuzeci su (prividni) nepani suglasnici , , koji su nastali promjenom (prvom
palatalizacijom) od glasova k, g, h i c ispred e:
stric > strie; mjesec > mjesee; ovjek > ovjee; bog > boe; knez > knee
Izuzeci su od takve promjene neka vlastita imena: Francuz > Francuzu, Kinez >
Kinezu, Englez > Englezu.

Nastavak u imaju i imenice koje imaju suglasniku skupinu sa suglasnikom k ili g na

drugome mjestu, ispred nastavka: patku, maku, cvrku, mozgu.
Imenice koje u N jd zavravaju sufiksom ar, -er, -ir naelno u V jd imaju ili e ili u,
ali je ee i obinije u: zubaru/e, zalataru/e, slikaru/e, pastiru/e, treneru/e, frizeru/e.
Imenice sa sufiksom or i ur imaju e: inspektore, doktore, majstore.
Meu imenicama na r car ima V jd samo care, a gospodar gospodaru.
Imenice s ostalim suglasnicima ispred vokativnog nastavka imaju e (pope, Ivane,
golube, lopove).
I jd
U I jd alternira o i e u nastavku, ovisno o prethodnome suglasniku.
Iza nenepanih suglasnika dolazi om: ovjekom, ivotom, brodom, vlakom,
autobusom.
Iako nije nepani suglasnik, iza r, kao i u V jd, opet imamo dvije mogunosti: -em i
om.
Iza sufiksa ar, -ir obino je om, a rjee em: konobarom/em, zubarom/em,
zidarom/em, okvirom/em, portirom/em.
Iza sufksa (a)r, tj. u kojem je nepostojano a, dolazi nastavak om: metar > metrom,
svekar > svekrom
Iza sufiksa er, -or, -ur samo je om: doktorom, profesorom, prozorom, tanjurom,
inenjerom, frizerom.
Iza nepanih i iza c (osim izuzetaka u stranim rijeima) dolazi em: muem, kriem,
koarkaem, tapiem, ajem, noem, osjeajem, konjem, glumcem, maslacem.
Izuzeci su filcom, vicom, licom, princom.
Ako ispred zavrnoga nepanoga suglasnika stoji e, onda je nastavak obino om
(disimilacija): lupeom, padeom, crteom/em, keljom/em, Senjom, Beom,
jeom/em.
Imenice sa zavrnim d, t imaju obje mogunosti: platem/om, dudem/om.
Imenica put ima u jednome znaenju (kad znai stranu kojom se kreemo ili
putovanje) nastavak om: Idem ovim drugim putom. A u prenesom znaenju ima
nastavak em: Tim putem nee nita postii.
G mn

- je obian i najei nastavak. i ili iju imaju samo imenice: ljudi > ljudi, hvat >
hvati, ar > ari, par > pari (za ono to je stalno u paru, npr. arape, rukavice; inae je
mnoina parovi parova), vat > vati, volt > volti.
Nastavak iju imaju samo ove imenice: prst > prstiju; gost > gostiju; nokat > noktiju
(uz ostale nastavke).
Imenice srednjeg roda
Alternaciju nastavak u srednjem rodu imamo samo u I jd. Nastavak om imaju
imenice sr. r. koje u N jd imaju o, a em one koje imaju e (osim nekih stranih
imenica, npr. finale > finalom): selo > selom, polje > poljem, srce > srcem, pismo >
pismom.
Alternacije osnove
Imenice mukog roda
Glavni razlozi za alternaciju imenice mukoga rode jesu: 1) ispadanje tzv.
nepostojanog a, 2) promjena l > o na kraju sloga, 3) promjene zavrnih suglasnika
pred samoglasnicima u nastavku i i e, 4) proirivanje/ skraivanje osnova u
mnoini.
Nepostojano a
Nepostojano a dolazi u sufiksima: -ac, -lac, -ak, -alj, -an, -anj, -ar, -at, -am, -ao.
Ponekad i drugim imenicama (pas > psi). Obino je kratko a u tim sufiksima
nepostojano, a u sufiksu ac, koji uvijek kratak, nepostojano a je svuda osim u
imenicama: brzac, mrtvac, svjetlac, maslac, istac, prstac, madrac, mudrac, dakle u
sluaju kad ispred sufiksa ac stoje dva suglasnika.
U posuenim vlastitim imenima prema nepostojanome a imamo nepostojano e, ali se
ono nekad uva (npr. Dragec > Drageca), a esto se ponaa kao nepostojano a
(akovec > akovca). Nepostojano kajkavsko e (ili iz drugih slavenskih jezika) u
drugim sufiksima, npr. ek ostaje nepromijenjeno (Slavek > Slaveka, Mirek > Mireka,
Jurek > Jureka).
Promjena l > o
l prelazi u o na kraju sloga iza kratkoga samoglasnika. Izuzeci su osobito u stranih
rijeima ukupno oko 70 imenica: hotel, motel, konzul, tunel, al, apel, stil, mantil,
monopol, protokol itd.
l iza dugih samoglasnika ostaje neizmijenjeno:
N jd

avao avla
pakao pakla
aneo anela

G jd

G jd

pratioca pratilac

N jd

mislioca mislilac
Zatim u G jd: gimnazijlca, ileglca, panjlca, plca
Nekoliko imenica s dugim o moe biti i bez l, ali se u standardnome jeziku zahtijeva
lik sa l: vo/vol, soko/sokol, sto/stol, do/dol, so/sol.
jedn.

mn.

NA

kolac

NV

kolci

kolca

kolaca

DL

kolcu

DLI

kolcima

kole

kolce

kolcem

jedn.

mn.

talac

NV

taoci

GA

taoca

talaca

DL

taocu

DLI

taocima

taoe

taoce

taocem
Jednaenje suglasnika po zvunosti

Ako se nae bilo koji bezvuni suglasnik ispred zvunog ili zvuni ispred
bezvunoga, prvi se u nizu u slijedu prilagouje drugomu: abac > apca (nakon
ispadanja nepostojanoga a doli su u dodir b i bezvuni c pa je b izgubio svoju
zvunost radi prilagoavanja sljedeemu glasu, koji je bezvuan); vrabac vrapca,
poljubac poljupca, postupak postupka, pogodak pogotka, ulazak ulaska.
Izuzetak: mozak mozga (ne postoji *moska).
!!!! d ispred s, , c, odsjek, odteta, podcijeniti, gradski (pravopis!!!)

Kada nakon ispadanja nepostojanoga a dou u dodir d ili t sa c, onda dolazi i do

redukcije tih dentala: krtac k(t)rca, sudac suca, otac oca.
Do toga dolazi osobito u mnoini, ispred i u nastavcima NV i ima u DLI: pogodak
pogo(d)ci pogo(d)cima; otpadak otpa(d)ci otpa(d)cima; podatak poda(t)ci
poda(t)cima.
U poslednje se vrijeme doputa pravopisom i pisanje skupa dc i tc, ali ne i *sudca,
*otca
Jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe
Prva palatalizacija
c, k, g, z, h + e > , ,
starac stare, putnik putnie, pisac pie, laac lae
Takva promjena postoji uglavnom u V jd. U nekoliko sluajeva i u mn imenica na c s
dugom mnoinom: zec zeevi, princ prinevi.
Druga palatalizacija
k, g, h, + i > c, z, s
putnik putnici putnicima; bubreg bubrezi bubrezima; orah orasi orasima
!!! ali ne i: veliki orasi!!!
Promjena zahvaa NV i DLI mn.

U velikom broju imenica stranoga podrijetla sa suglasnikim skupom na kraju osnove,

od kojih je drugi t u Gmn imamo nepostojano a: subjekata, akcenata, astsenata,
koncerata, projekata, koncepata itd. Imenice s drugaijim suglasnikim skupom na
kraju osnove nemaju nepostojanoga a u G mn: standarda, vikenda, trijumfa, keksa,
kirurga, ofsajda, treninga, indeksa, kolapsa. Moe se katkad dogoditi radi stilistikih
razloga (kekasa, indekasa, Studenat je uzeo indekas i popio jogurat).
Duga mnoina
Duga se mnoina dobiva dodavanjem sloga ev/ov (ovisno o palatalnosti predhodnoga
suglasnika) na osnovu jednine jednoslonih imenica, npr: grad gradovi; sin sinovi,
mu muevi, kralj kraljevi.
Takve imenice mogu najee imati i kratku mnoinu, ali su one ili regionalne ili
stilski i pjesniki obiljeene, npr.: grad gradi, vrag vrazi, bog bozi, kralj kralji.

Neke imenice mogu imati u neutralnoj upotrebi i dugu i kratku mnoinu: brk brkovi/
brci, vuk vukovi/vuci, znak znakovi/ znaci, zvuk zvukovi/zvuci. Imenice koje uz
dugu mnoinu imaju i kratku kao stilsko sredstvo ipak nemaju nikad G mn u kraktoj
mnoini. Imenice koje imaju i duge i kratke mnoine na standardnoj razini takoer
nemaju kratke mnoine u G, ali su mogue od nekih (npr. noa, znaka), ali vrlo
rijetko.
Imenice sa zavrnim c (domae i strane odavno u hrvatskom jeziku: stric, princ, zec)
c pretvaraju u , a u novijim stranim rijeima obino ostaje c, ali i jedne i druge
dobivaju varijantu produene osnove na ev: stric strievi, zec zeevi, princ
prinevi; vic vicevi, blic blicevi, filc filcevi.
Imenice car, ir imaju varijantu mnoinske osnove na ev: carevi, irevi.
Imenica knez ima mnoinu i knezovi i kneevi.
Neke imenice na s, -z, -r imaju varijantu na ev, ali je u jezinoj normi ee ov:
nos (nosevi)/nosovi, mlaz (mlazevi)/ mlazovi, kurs (kursevi)/kursovi, sir
(sirevi)/sirovi.
Neke imenice imaju dugu ili kratku mnoinu ovisno o znaenju:
sat sati (za vrijeme) satovi (za ureaj ili kolsku jedinicu nastave)
akt akti (spisi) aktovi (slikarsko djelo i dio dramskoga teksta)
in ini (djela, ono to se uini) inovi (dijelovi dramskoga teksta i stupnjevi vojne
hijerarhije)
Samo kratku mnoinu imaju:
ar, bard, Bask, bronh, Bur, cent, crv, eh, dan, ak, fakt, Gal, gen, gost, Got, gram,
Grk, gumb, Hun, jad, jamb, jard, jen, keks, Kelt, Kmer, knedl, konj, Kopt, lej, lek, lev,
luks, mrav, nerv, om, pas, plam, pram, prst, Prus, psi, pti, Rus, Sas, spis, jor,
kamp, kot, nicl, tka, tren, vat, vers, Vlah, volt; imenice koje imaju jednoslonu
osnovu (nakon ispadanja nepostojanoga a): metar metri, psalam psalmi, predak
preci, starac starci, tjedan tjedni.
Neke imenice s nepostojanim a imaju dugu osnovu: vjetar vjetrovi, sajam sajmovi,
pojam pojmovi, toranj tornjevi, troak trokovi, tigar tigrovi, bubanj
bubnjevi, suanj sunjevi.
Dugu mnoinu dobivaju i imenice tipa brijeg bregovi, snijeg snjegovi, cvijet
cvjetovi, dio dijelovi, svijet svjetovi, koje imaju jednoslonu osnovu u mnoini.
Dugu mnoinu imaju i neke prave dvoslone imenice, npr.: teaj teajevi, leaj
leajevi, sluaj sluajevi, liaj liajevi, sokol sokolovi, golub golubovi.
Od imenica sa zavretkom en neke imaju dugu mnoinu: plamen plamenovi,
pramen pramenovi, kamen kamenovi.

Kad se jednoslone osnove koje imaju dugu mnoinu nau u sloenicama, obino
nee imati dugu mnoinu, iako je u osnovnoj rijei obavezna, npr.: nosorozi (rogovi),
vodopadi, ispadi (padovi), vodoskoci (skokovi), brodolomi (lomovi), okruzi
(krugovi), drvoredi (redovi), konteksti (tekstovi), imii (mievi)
Skraivanje osnove
Dogaa se u imenicama sa sufiksom in: otoanin otoani, Splianin Spliani,
Srbin Srbi, graanin graani, kranin krani, tiranin tirani.
Imenice gospodin i vlastelin imaju zbirnu mnoinu gospoda, vlastela (formalno
imenice . r. u jd.) a nema obine mnoine.
Imenica Turin ima mn. Turci (G mn Turaka), izvedenu prema zastarjelome N jd
Turak.
Imenice stranoga podrijetla sa zavrnim i ispred nastavaka, radi zatvaranja zijeva
(hijata) dobivaju j: kivi kivija, iri irija, Miki Mikija, Bobi Bobija, taksi
taksija, viski viskija.
To se ne dogaa s imenicama koje imaju ostale samoglasnike na kraju: ekspoze ekspozea, tabu - tabua, biro biroa, bife bifea
jedn.

mn.

NAV

taksi

NV

taksiji

taksija

taksija

DL

taksiju

DLI

taksijima

taksijem

taksije

jedn.

mn.

NAV

metro

NV

metroi

metroa

metroa

DL

metrou

DLI

metroima

metroom

metroe

jedn.

mn.

NAV

bife

NV

bifei

bifea

bifea

DL

bifeu

DLI

bifeima

bifeom

bifee

jedn.

mn.

NAV

tabu

NV

tabui

tabua

tabua

DL

tabuu

DLI

tabuima

tabuom

tabue

jedn.

mn.

NAV

finale, tornado

NAV

finala (sr. r.), tornada (sr.

r.)

finala, tornada

tabua

DL

finalu, tornadu

DLI

finala (sr. r.), tornada (sr.

r.)

finalom, tornadom

jedn.

mn.

NAV

radio, auto

NV

radiji, auti

radija, auta

radija, auta

DL

radiju, autu

DLI

radijima, autima

radijem, autom

radiji, aute

Imenice srednjega roda

Imenice s proirkom en-:
rame ramena; vrijeme vremena; sjeme sjemena; tjeme tjemena; pleme
plemena; sljeme sljemena; breme bremena; ime imena; prezime prezimena;
vime vimena.
Imenice s proirkom et- (ivo, mladunad): janje janjeta janjad; tele teleta
telad; pile pileta pilad; dijete djeteta djeca (. r., kao glava); jare jareta
jarad; dojene dojeneta dojenad; mae maeta maad; unue unueta
unuad itd.
Za mnoge od tih imenica postoje paralelne imenice s obinom mnoinom: pilii,
janjci, maii, unuui.
Sa zbirnom mnoinom za mladunad upotrebljavaju se zbirni brojevi (npr. petero
janjadi, djece).
Uz imenicu momad u dananjem obinom znaenju (ekipa) dolazi obian broj (jedna
momad, dvije momadi), a zbirni za znaenje 'skup mladih momaka': dvoje
momadi.
Imenice s proirkom et- (stvari): ue ueta uad; bure bureta burad; dugme
dugmeta dugmad; puce puceta pucad.
Imenica jaje ima paralelno s normalnom promjenom i duinom, i proirak et-, ali ne i
zbirnu mnoinu
Nsg jaje Gpl jaja / jajeta Nsg jaja
jedn.

mn.

NAV

jaje

NAV

jaja

jajeta / jaja

jaja

DL

jajetu / jaju

DLI

jajima

jajetom / jajem

Imenica drvo ima obje mogunosti, ali s razliitim znaenjem:

Nsg drvo Gsg drveta Npl drveta (za stabla; iva ili posjeena - drzewo)
Nsg drvo Gsg drva Npl drva (za grau s kojom se radi, u kojoj se to izraduje ili
se loi u vatri drewno)
Zb. imenica drvee ima znaenje zbroj stabla, ali samo u zbirnoj mnoini. Postoji jo
jedna zbirna imenica drvlje, koja ima znaenje nekorisnoga, nepotrebnoga drvnoga
materiala, komada kao otpadaka ili nanesenoga u poplavi i sl.
jedn.

mn.

NAV

drvo

NAV

drveta

drveta

drveta

DL

drvetu

DLI

drvetima

drvetom
jedn.

mn.

NAV

drvo

NAV

drva

drva

drva

DL

drvu

DLI

drvima

drvom

Imenice s proirkom es- u mnoini:

udo uda uda / udesa (stilski ob.)
kolo kola kola / kolesa (zast., stil.)
nebo neba nebesa
tijelo tijela tjela / tjelesa (pogrd.)
Imenica dijete za mnoinu ima samo zbirnu imenicu djeca (formalno imenica . roda i
deklinira se kao glava u jednini)
Imenica podne (popodne) deklinira se s proirkom v (i u jednini i u mnoini)
podneva.

jedn.

mn.

NAV

podne

NAV

podneva

podneva

podneva

DL

podnevu

DLI

podnevima

podnevom

Imenica doba jedini je izuzetak im. sr. r. sa zavretkom a. Ona moe ostati ostati bez
deklinacije, ali moe imati i deklinaciju kao ostale imenice sr. roda (u njegovo doba, u
njegovom/u dobu???).
jedn.

mn.

NAV

doba

NAV

doba

doba

doba

doba

DLI

doba / dobima

doba / dobu

doba / dobom

Imenica vee (razgovorni i regionalni oblik imenice veer) ima samo jedninu, i to s
proirkom r-. Jezina norma preporuuje lik veer, ali kao imenicu . r. na suglasnik.
Prema tome i preporuen pozdrav Dobra veer (prema regionalnim oblicima: Dobar
veer i Dobra vee i Dobro vee).

I u imenicama sr. r. u G mn dolazi nepostojano a: sredstvo sredstava, pismo

pisama, stablo stabala, govno govana itd.
Suglasniki se skupovi st, t, zd, d nikad ne rastavljaju nepostijanim a: mjesto
mjesta; ognjite ognjita.
Kad imamo tri suglasnika, u kojima su st ili t ispred nekog drugod suglasnika, onda a
dolazi izmeu skupa st, t i treega suglasnika: junatvo junatava.
Imenice oko oi; uho ui

jedn.

mn.

NAV

oko

NAV

oi

oka

oiju

DL

oku

DLI

oima

okom

jedn.

mn.

NAV

uho

NAV

ui

uha

uiju

DL

uhu

DLI

uima

uhom

Uwaga:
jedn.
NA

mn.
NAV

ui

GVDL ui

ui / uiju

DLI

uima

ui / uju

e-deklinacija (vrsta e)
U ovoj se deklinaciji dekliniraju ove imenice:
-

sve imenice enskoga roda sa zavretkom a i e u Njd (knjiga, ena, kua,

ruka, majka, Kata, Jela, Kate, Jele...)
sve imenice m. roda sa zavretkom a (Nikola, vojvoda, sluga, Ivica...)

jedn.

mn.

NV

kolega, Nikola

NAV

kolege (Nikole)

kolege, Nikole

kolega (Nikola)

kolegi, Nikoli

DLI

kolegama (Nikolama)

kolegu, Nikolu

kolegi, Nikoli

I
-

kolegom, Nikolom
imenice . roda koje imaju samo mnoinu (hlae, novine, naoale...)
jedn.

mn.

NV

NAV

hlae, novine

hlaa, novina

DLI

hlaama, novinama

A
L
I
-

neke zbirne imenice koje stoje prema imenicama m. i sr. roda u jednini (braa,
djeca, vlastela, gospoda)

imenice mukoga roda (hipokoristici) s dva sloga i s uzlaznim naglaskom

(medo, zeko, ujo, Vlaho, Ivo, Jure, Drago, Ante, Mile)
jedn.

mn.

NV

zeko, medo, Drago, Miho, Ivo

NAV

zeke, mede

zeke, mede, Drage, Mihe, Ive

zeka, meda

zeki, medi, Dragi, Mihi, Ivi

DLI

zekama, medama

zeku, medu, Dragu, Mihu, Ivu

zeki, medi, Dragi, Mihi, Ivi

zekom, medom, Dragom, Mihom, Ivom

Alternacije padenih nastavaka

V jd
Nastavak a imaju:
-

muka imena i prezimena s nastavkom a u N jd: Nikola, Ivica, Matija...

mnoga enska imena, a osobito ona koja imaju dva suglasnika ispred nastavka:
Blanka, Stanka, Vlatka, Vesna, Ljerka...

mnoge ope imenice, osobito nazivi rodbinskih odnosa (i mukoga i enskoga

roda): teta, tetka, mama, strina, gazda...

Nastavak e imaju:
-

troslone i vieslone imenice sa sufiksom ica: profesorice, gospoice,

drugarice, golubice, kolegice, uiteljice, Anice, Verice, vlasnice...

Nastavak o imaju:
-

dvoslona vlastita imena i prezimena s dugim uzlaznim naglaskom: Mira

Miro; Nada Nado. Jela Jelo, Neda Nedo...
ope imenice (drugaije od dosad navedenih): djevojko, susjedo/a, glavo,
duo, pjesmo, budalo, Dalmacijo, brao, vlastelo, gospodo...

ope imenice s pogrdnim znaenjem sa sufiksom ica: varalico, ubojico,

izdajico, ulizico.

ope imenice mukoga roda sa sufiksom a: slugo, vojvodo.

G mn
U Gmn najee imamo , rjee i (samo kad imamo dva suglasnika ispred
nastavka), a u samo u tri imenice:
ruku, nogu i rjee slugu, ali paralelno s obinim oblicima: ruk, nog, slug
(od malih nogu, golih ruku, vezanih ruku, prljavih ruku...)
Nastavak jedina je mogunost u svim imenicama s jednim suglasnikom ispred
nastavka u Gmn, tj. i onda kad se suglasniki skup rastavlja nepostojanim a: jabuka
jabuk; kruka kruak, trenja treanja.

Od imenica sa suglasnikim skupom kv ispred nastavka (bukva, smokva, mrkva,

tikva, crkva...) samo imenica breskva ima Gmn bez v: breskva - bresaka.
jedn.

mn.

smokva, crkva, breskva

NAV

smokve, crkve, breskve

smokve, crkve, breskve

smokava / (smokva) /
(smokvi), crkava /
(crkva) / (crkvi),
bresaka / (breskvi)

smokvi, crkvi, breskvi

DLI

smokvama, crkvama,
breskvama

smokvu, crkvu, breskvu

smokvo, crkvo, breskvo

smokvi, crkvi, breskvi

smokvom, crkvom, breskvom

Nastavak i dolazi samo kad se suglasniki skup ispred nastavka ne rastavlja

nepostojanim a: dogma dogmi, istka istki.
U puno sluajeva postoje dvije mogunosti, s nepostojanim a i bez nepostojonago
a, a bez nepostojanoga a opet dvije mogunosti (nastavak a ili i). Tako imenica
moe imati i tri oblika u Gmn, npr.: optuba optuaba / optuba / optubi.
Prednost u takvim sluajevima treba biti upravo tim redoslijedom: nepostojano
a, bez nepostojanoga a i s nastavkom a, a tek onda oblik s nastavkom i.
Ima meutim suglasnikih skupova koji se nikad ne rastavljaju: st, t, zd, d, , .
Takve imenice imaju samo nastavak a: Gmn - vrsta, pota, krasta, zvijezda, nuda.
Rastavljaju se nepostojanim a sufiksi:
-ba uredba uredaba / uredba / uredbi; vjeba vjeaba / vjeba / vjebi
!!! Ne rastavlja se ako je ispred toga sufiksa:
j: postrojba postrojb / postrojbi
l: molba molb / molbi

lj: paljba paljb / paljbi

m: bomba bomb / bombi
r: torba torb / torbi
z: gozba gozb / gozbi (ali: izobrazba izobrazaba; izba izaba)

-ka: (kocka kocak / kock / kocki; maka maak / mak / maki; majka
majak / majk / majki; djevojka djevojak (/ djevojk / djevojki); snimka
snimak / snimk / snimki; klopka klopak / klopk / klopki; banka banak /
bank / banki; greka greak (/ grek / greki); patka patak / patk / patki;
koljka koljak / koljk / koljki).
Sufiks ka se ne rastavlja ako je ispred njega:
l: liberalka liberalk / liberalki
r: uliarka uliark / uliarki

-la (iza g): igla igal (/ igl / igli); cigla cigal / cigl / cigli
-lja (iza m): zemlja zemalj (ze drave) / zemlj (sastav ili povrina tla)
-ma (iza s, z): pjesma pjesam / pjesm / (pjesmi); prizma prizam / prizm /
prizmi
-na (iza s): usna usan / usn / (usni); basna basan / basn / basni
-nja (iza g, k, ): dagnja daganj / dagnj / dagnji; suknja sukanj / suknj / suknji;
trenja treanj / trenj / (trenji); vinja vianj / vinj / (vinji) skup nja se
rastavlja samo u te dvije imenice.
-ra: katedra katedar / katedr / (katedri); ifra ifar / ifr / (ifri); igra igar /
igr / (igri); vatra vatar / vatr / (vatri); litra litar / litr / (litri); sestra sestar /
(setstr)
-ta: karta karat / kart; kuverta kuverat / kuvert / kuverti
-va: bava baav / (bav / baci); tikva tikav (tikv / tikvi)
Napomena: vidi gore: breskva
Alternacije osnove
D L jd

Druga palatalizacija: k, g, h + i > c, z, s

ruka ruci; knjiga knjizi; snaha snasi
Nasuprot promjeni suglasnika po prvoj palatalizaciji (k, g, h + e > , , ) promjene po
drugoj palatalizaciji, koja zahvaa DLjd e- deklinacije, nije dosljedna:
-

osobna imena sa suglasnikom skupinom ispred nastavka: Anka Anki,

Jadranka Jadranki, Helga Helgi
hipokoristici m. roda: Drago Dragi, zeko zeki, Vlaho Vlahi
mnoga georafska i vlastitat imena i prezimena: Boka Boki, Poega Poegi,
Baka Baki, Kartaga Kartagi

(ali: Aljaska Aljasci, Lika Lici, Afrika Africi, Amerika Americi)

-

hipokoristici . roda: baka baki, seka seki, koka koki, Draga Dragi
velik broj stranih rijei sa suglasnikom g na kraju osnove): saga sagi, joga
jogi, droga drogi, fuga fugi, liga ligi, siga sigi, kolega kolegi

mnoge rijei sa suglasnikom skupinom ispred nastavka: patka patki, tetka

tetki, graanka graanki, frizerka frizerki, kocka kocki, maka maki.

Redovito ostaje naizmijenjeno k u sufikima lka u tvorbi etnika (Mongolka

Mongolki) ili kad znai pripadnicu kakva drutva, stranke i sl. (liberalka liberalki,
ilegalka ilegalki) te u sufiksu ka kao sufikcu . roda koji se dodaje imenicama m.
roda na er: licemjerka, trenerka, maserka, frizerka, nasuprot imenicama drugaijega
znaenja: zamjerka zamjerci, kerka kerci.
Neke od imenica sa suglasnikim skupom na kraju osnove imaju dvostruku
mogunost: pripovijetka pripovijeci / pripovijetki; bitka bici / bitki.
Meu imenice pripadaju i zemljopisna imena zemalja, gradova, koja imaju oblik
pridjeva (Francuska, Hrvatska, Maarska, Makarska, Koruka...), ali se one
dekliniraju kao pridjevi . roda.

Imenica mati:
jedn.

mn.

NV

mati

NAV

matere

matere

matera

materi

DLI

materama

mater

materi

materom

Samo je NVjd u upotrebi u knjievnome jeziku i to kao rije pjesnikoga ili visokoga
stila, dok su ostali oblici uz stilsku vrijednost esto regionalni ili (regionalno) pogrdni.
Umjesto njih slui rije majka.
i-deklinacija (vrsta i)
Po ovoj deklinaciji dekliniraju se:
-

imenice . roda koje imaju suglasnik na kraju Njd (kost, krv, e, mladost,
ljubav)
imenica ki
jedn.

mn.

NV

ki

NAV

keri

keri

keri

keri

DLI

kerima

ker

keri

keri/ kerju

imenice koje u Njd imaju na kraju o < l: misao, pomisao, pogibao

mnoina imenica sr. roda oko, uho (oi, ui)

imenice koje stoje kao zbirna mnoina (po znaenju) prema imenicama sr.
roda s proirkom et (momad, telad, pilad)

Alternacija nastavaka
I jd
U Ijd dva su nastavka (-i i ju), ali se ju javlja u tri varijante: -ju, -lju, -u.
Nastavak i mogu imati sve imenice i-deklinacije.

Nastavak ju mogu naelno imati takoer sve imenice te vrste, ali on u nekih imenica
naprosto nema potvrde ili je zabiljeen veoma rijetko.
Imenice na st imaju ee u nego i: mladost mladou / mladosti, bolest
boleu / bolesti, ludost ludou / ludosti.
Imenice na ao ee imaju ju: misao milju / misli
Imenice na v, -, -s, -, -d, - imaju ee i: krv krvi / krvlju, koko kokoi /
kokoju, la lai / laju, rije rijei / rijeju, ljubav ljubavi / ljubavlju, no noi
/ noju.
Praktino nikad ju nemaju ove imenice:
-

na d: ud, hrid, mjed, zbirne imenice na ad (ali: glad);

na n: jesen, studen, visoravan, bojazan;

na t: bit, etvrt, nit (ali: smrt);

na : trule, mlade, sr, sitne.

Gmn
U Gmn obino je nastavak i, a nastavak iju ima samo nekoliko imenica:
oi oiju, ui uiju
kost kosti / kostiju, prs prsi / prsiju (uz prsa prsa), no noi / noiju, koko
kokoi / kokoiju, u ui / uiju.

Alternacije osnove
Jotovanje prethodnoga suglasnika u I jd s j u nastavku ju:
-

st > : mladost mladou

v > vlj: krv krvlju

p > plj: kap kaplju

t > : smrt smru

d > : glad glau

sl > lj: misao milju

l > lj: so solju

b > blju: zob zoblju

v > vlju: ljubav - ljubavlju