Professional Documents
Culture Documents
UVOD U BIZNIS Dragan LajoviÄ PDF
UVOD U BIZNIS Dragan LajoviÄ PDF
UVOD U BIZNIS Dragan LajoviÄ PDF
dr Dragan Lajovi
mr Vladimir Vuli
mr Nemanja Nikoli
mr Nikola Vuli
mr Radivoje Drobnjak
UVOD U BIZNIS
Sadraj
UMJESTO UVODA
1. BIZNIS DEFINICIJA I POJMOVNO ODREENJE ..................................................1
1.1 Umjesto uvoda .........................................................................................................2
1.2 Priroda biznisa .........................................................................................................2
1.3 Cilj biznisa ...............................................................................................................2
1.4 Ljudi i biznis aktivnosti ...........................................................................................4
1.5 Zato se ugledati na one koji su najbolji? ................................................................4
1.6. Zato biti drugaiji u vrijeme megatrandova? ........................................................6
1.7. Hijerarhija potreba Abrahama Maslova..................................................................8
1.8. Mentalna mrea ekonomije...................................................................................10
Pitanja za diskusiju ......................................................................................................12
2. PREDUZETNITVO U EKONOMSKOJ TEORIJI .....................................................13
2.1. Pojmovno odreenje preduzetnitva .....................................................................14
2.2. Razvoj preduzetnitva i preduzea - makro aspekt...............................................14
2.3. Preduzetnike perspektive ....................................................................................15
2.4. Istorijski i komparativni razvoj preduzetnitva.....................................................16
2.4.1. Predstavnici klasine ekonomije............................................................17
2.4.1.1. Britanska kola........................................................................17
2.4.1.2. Francuska kola.......................................................................17
2.4.1.3. Austrijska kola.......................................................................18
2.4.1.4. Njemaka kola.......................................................................18
2.4.1.5. Amerika kola .......................................................................18
2.4.2. Predstavnici neoklasine ekonomije ......................................................19
2.4.3. Savremeno shvatanje preduzetnitva .....................................................20
Pitanja za diskusiju ......................................................................................................22
3. PRIRODA PREDUZETNITVA I PREDUZETNIKA KULTURA .........................23
3.1. Uvod......................................................................................................................24
3.2. Tradicionalno preduzetnitvo................................................................................24
3.3. Preduzetnitvo u velikim preduzeima (intrapreduzetnitvo)...............................26
3.3.1. Prepreke razvoja intrapreduzetnitva.....................................................28
3.3.2. Pretpostavke razvoja intapreduzetnitva................................................29
3.4. Preduzetnitvo u drutvenim djelatnostima ..........................................................30
3.5. Prednosti i nedostaci ulaska u biznis ....................................................................31
Pitanja za diskusiju ......................................................................................................34
4. PREDUZETNIKI PROCES ..........................................................................................35
4.1. Uvod......................................................................................................................36
4.2. Uesnici preduzetnikog procesa..........................................................................36
4.3. Preduzetnika ideja ...............................................................................................38
4.3.1. Izvori preduzetnikih ideja ....................................................................39
4.3.2. Faze razvoja preduzetnike ideje ...........................................................41
4.3.3. Metode generisanja ideja .......................................................................41
UMJESTO UVODA
Ovaj udbenik je nastao kao pokuaj grupe autora da studente poetne godine studija
ekonomije ubijedi da je biznis njihova budunost.
To znai da su se autori opredijelili da lobiraju za poruke i pouke iz teksta koji je pred
Vama. A lobiranje podrazumijeva stvaranje principijelne biznis koalicije, koja e moi i
umjeti da prepozna sredstva koja vode ostvarivanju podreenih ciljeva. Takoe, lobiranje
prepoznaje fer odnose meu razliitim uesnicima na tritu, koji su nerijetko u konfliktu
ciljeva i interesa. I sve to na visokom nivou etikih premisa i u turbulentnim vremenima,
kada je pored surovosti trita elementarno moralno naelo da ovjek ovjeku bude ovjek.
Pri tome je uvaen faktor vrijeme i pokuaj da se kroz ovaj nenadoknadivi i neobnovljivi
resurs, kao kroz periskop, realno sagleda ekonomska stvarnost. Da li je to mogue sa ovim
sadrajem i spiskom pojmova, fenomena i procesa u njemu? Mi vjerujemo da jeste! Stoga je
pred Vama udbenik koji govori o biznisu u teoriji, kulturi, preduzetnikom procesu i
faktorima, osobinama preduzetnika, vlasnikoj formi biznisa i menadmentu, modelima
finansiranja, rizicima i etici, biznis infrastrukturi, a zavrava se biznis planom kao kljunim
dokumentom koje se bavi ekonomskim (be)smislom ideje i biznisa.
Sam proces lobiranja je efikasan ako se broj ljudi koji se procesno nalaze u ideji poveava. A
mi mislimo da je to iz generacije u generaciju sve vidljivije. Neki ne misle tako i zavravaju
na birokratskom tritu. Ovaj fenomen nema veze sa disciplinom koja je pred Vama iako je
rije o vrlo znaajnoj drutvenoj realnosti, jer se birokratija razmnoava proporcionalno svom
neradu. S tim u vezi, Vai predavai imaju ambiciju da Vam pomognu da uz podrku ovog
udbenika ovladate odreenim znanjima i vjetinama koje e Vas uiniti drugaijim,
inovativnijim, efikasnijim, odnosno jednom rijeju prepoznatljivim.
Mi imamo i volju i elju da Vam ponudimo transfer znanja. Na Vama je da se ovoj disciplini
posvetite i apsorbujete od nje to vie, time to ete znati kako da uite, spoznajete i
primjenjujete. Mi Vam nudimo informacije, znanja i vjertine. A to je ipak ponuda koja se ne
odbija, jer iza nje stoji ulaganje koje daje najvei prinos.
Zato uloite svoje vrijeme i kreativni potencijal, a efekti e biti sa visokom profitnom
stopom.
Autori
POGLAVLJE 1
BIZNIS DEFINICIJA I
POJMOVNO ODREENJE
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
simptomi krize na bilo kom polju dovesti na marginu. A margine same po sebi vode u ponor
ili pak u povratak... To je samo izbor izmedju puta i stanputice Birajte trine puteve a
stranputice ostavljajte onima koji idu u zonu sivog trita.
Neka Vam uzori budu oni najbolji bilo da je rije o nauci, sportu, knjievnosti, filmu, muzici,
biznisu A najbolji su zato to su drugaiji i razliiti. S toga budite u drutvu najboljih i
meu njima traite uzore. Pogledajte tradicionalnu listu najbogatijih ljudi na svijetu prema
uglednom biznis asopisu Forbs (Forbes) za 2009. godinu.
Ukupno na svim stranama svijeta ima 793 dolarska milijardera, to je drastian pad u odnosu
na 2008. godinu kada ih je bilo 1.125. Ovo je prvi put da je broj svjetskih milijardera smanjen
jo od 2003. godine! Razlog je, naravno, globalna ekonomska kriza. Na listi, ove godine, ima
38 novih milijardera.
Nakon to su posljednjih godina izgubile dominaciju na listi milijardera, Sjedinjene Amerike
Drave su u 2009. godini uvrstile svoju poziciju, jer su 45% osoba od ukupnog broja
svjetskih milijardera Amerikanci. Moskva je u 2008. godini sa 74 milijardera prestigla
Njujork (71) i postala grad sa najvie milijardera na svijetu. Nakon godine krize, Njujork je u
2009. godini povratio tron. Danas u ovom gradu ima 55 milijardera, dok ih je u Moskvi 27.
Prvi na listi je Bil Gejts (53), ovjek koji je bio najbogatiji na svijetu od 1995. pa sve do
2007. godine, kada je na jednu godinu izgubio titulu od Vorena Bafeta. Gejts je bio jedan od
osnivaa Majkrosofta prije 35 godina, ali je 2007. godine napustio kompaniju. Student
Harvarda, bez diplome, koji je davno obeao kompjuter na svakom stolu, u svakoj kui,
sada je vie zainteresovan za humanitarne akcije koje ostvaruje preko fondacije sa suprugom
Melindom. Sa njom i troje djece ivi u velelepnoj kui, pored jezera Vaington. Gejts je
veliki potovalac djela Leonarda da Vinija i posjeduje njegove najvanije naune tekstove,
5
koje je kupio na aukciji 1994. godine za vie od 30 miliona dolara. Bogatstvo Bila Gejtsa se
procjenjuje na 40 milijardi dolara.
Drugo mjesta zauzima Voren Bafet (78), teak 37 milijardi i vrlo zanimljiva linost. Sin je
politiara i brokera iz Omahe (drava Nebraska), ali je poeo da radi ve sa 11 godina, kada
je platio i prvi porez. Vlasnik je investicionog fonda Berkir Hetavej (Berkshire-Hathaway) i
zbog sposobnosti da predvidi berzanske trendove dobio je nadimak Prorok iz Omahe.
Godinama unazad najavljuje da e, posle svoje smrti, sve to ima biti podijeljeno u
dobrotvorne svrhe.
Trei je Meksikanac Karlos Slim Helu (69), vrijedan 37 milijardi dolara. U julu 2007.
godine, ovaj meksiki industrijalac, sin libanskog emigranta koji se bavi komunikacijama,
najvie beinom telefonijom, stigao je do ela liste, ali je godinu, ipak, zavrio na treem
mjestu, da bi se tokom 2008. godine popeo na drugo mjesto. Veliki je ljubitelj bezbola i
umjetnikih slika, a kolekciju, koja je nazvana po njegovoj preminuloj supruzi sa kojom ima
estoro djece, izloio je u muzeju sagraenom posebno za to.
Suosniva softverskog giganta, Orakl (Oracle), Lorens Elison (64), je etvrti na listi sa 22,5
milijardi dolara. U posljednjih 4 godine, njegova kompanije je obavila 49 akvizicija, irei se
na svim poljima kako bi zadrala konkurentnost na tritu. Sam Lorens (Lari) Elison je
rodom iz ikaga, gdje je studirao fiziku ali nikada nije diplomirao. Kompaniju Orakl je
osnovao 1977. godine, a kompanija je poela da se kotira na berzi 1986. godine, jedan dan
prije nego to je to uinio Majkrosoft. Zaljubljenik je u jedrenje i vlasnik je jahte Izlazee
sunce duge 138 metara (kasnije je zatraio da mu se napravi i mnogo manja jahta, kako bi
mogao lake da je parkira). Nedavno je napravio i ogroman trimaran od 30 metara sa kojim
planira da osvoji Kup Amerika (najprestinije svjetsko takmienje u jedrenju, i istovremeno
najstarije sportsko takmienje, na kome se dodjeljuje trofej, u svijetu).
Peto mjesto zauzima osniva vedskog lanca prodavnica namjetaja, IKEA, Ingvar Kamprad
(83), sa 22 milijarde dolara. Ingvar Kamprad se jo kao tinejder bavio biznisom, prodajui
ibice, ribu, olovke, estitke i sline sitnice. Namjetaj je poeo da prodaje 1947. godine, a
prvu prodavnicu IKEA je otvorio 1958. godine (ime IKEA sadri inicijale njegovog imena,
kao i prva slova imena farme i sela gdje je odrastao). Penzionisao se 1986. godine, mada i
dalje radi u kompaniji kao savjetnik. Njegova tri sina takoe rade u kompaniji. Poznat je po
tome to uvijek leti ekonomskom klasom, ide u jeftine restorane i u kui ima jeftini IKEA
namjetaj. Kompanija IKEA je danas prisutna u 36 zemalja i prodaje vie od 9.000 artikala.
Globalizacija;
Informatika ekonomija;
Razvoj finansijskih trita;
Kriza kao potencijalna ansa;
Nova trita: Rusija, Kina i Indija;
Trite menadera.
sudbine vodi u njoj prihvatljivom pravcu. I to je, takoe, sloboda Vaeg izbora. I u jednom i u
drugom sluaju veoma je vano da:
1.
2.
3.
4.
Sve ovo e Vas uiniti bitno drugaijim i otvoriti Vam biznis horizonte. Hoete li uspjeti
zavisi od Vas a ne od sticaja okolnosti. Ne skrivajte se od svojih problema ve u njima
prepoznajte svoju ansu. Nemojte sebe opravdavati pred ostatkom svijeta i pred samima
sobom to nijeste iskoristili ansu. I ta Vam je potrebno za uspjeh:
Pitanje svih pitanja je da li elite da se naete u grupi dobitnika ili onih drugih ? elite li da
budete uspjeni na svim poljima ili da budete predmet saalijevanja ? Probajte da budete
uspjeni u sportu, muzici, informatici, karijeri, biznisu.. Za poetak u sopstvenoj edukaciji ...
dakle, na studiju.Imajte na umu sledee poruke:
Maslow, Abraham. A Theory of Human Motivation, Psychological Review, Vol. 50, No. 4, pp. 370-396,
1943
8
Takoe, kada se jedna potreba zadovolji, opada znaaj njene motivacione uloge, meutim,
kada se neka potreba zadovolji, druga brzo zauzima njeno mesto, tako da ljudi uvijek tee da
zadovolje neku potrebu. Ukoliko te potrebe nedostatka nisu zadovoljene, osoba e se razviti
u, fiziki i psihiki, nezdravu osobu.
Prethodni grafik objanjava vrstu vezu izmeu karaktera ovjeka i njegovih potreba. Kroz
ovjekove potrebe tj.ciljeve i njihov nain realizacije moe se zakljuiti o kakvom je ovjeku
rije. Potrebe su u sutini reakcija na stvarnost. Svako vrijeme i svaki ekonomski sistem
generiu razliiti nivo i karakter potreba.
10
Akcija kao finalni dio koji je vidljiv u odnosu na potrebe, interese i motiv koji su nevidljivi.
Potrebe, interese i motive je mogue pretpostaviti dok akcija podrazumijeva set mehanizama,
procesa sa konkretnim efektom.
Djela vie govore o ovjeku nego rijei. U praksi sve ee imamo situaciju da od
prezentacije ideje do njene realizacije ostane samo mrtvo slovo na papiru ili manji dio. Samo
djelo pokazuje koliko je ovjek sposoban da realizuje ono to govori. Takoe, sve je ei
sluaj da manje obrazovani ljudi energinije i sigurnije iznose svoje miljenje i lake ulaze u
rizike, dok oni obrazovaniji upravo zbog znanja kojeg posjeduju, sa rezervom prihvataju
nove ideje i tee se uputaju u rizik. Pokreta svega kod ovjeka je sam interes iz koga
proizilaze ciljevi koje ovjek tei da realizuje.
U realizaciji svojih ciljeva i zadovoljenja potreba ovjek se srijee sa razliitim ljudima i
izazovima gdje treba da pokae svoju fleksibilnost i prilagodljivost, tako da umjerena
sebinost i samoljubljivost donekle moe koristiti u kontaktima sa poslovnim partnerima.
Meutim, samoljublje i egoizam mogu biti prepreka u zadovoljenju potreba.
Zadovoljenjem elementarnih potreba ovjek tei ka potrebama veeg nivoa. Ulaganjem u
sebe i svoje znanje ire se vidici, a time rastu i razvijaju se same potrebe, interesi i motivi.
U realizaciji svojih potreba tj.ciljeva ovjek se upoznaje ljude raznih profila, od kojih dosta
moe nauiti i to steeno znanje realizovati u praksi. Treba se sa uvaavanjem odnositi
prema institucijama i osobama koji su doprinijeli njegovom uspjehu. Meutim, uvaavanje i
potovanje podrazumijeva prvenstveno i potovanje samog sebe i svog miljenja tako da ne
ostavlja prostor za poltronstvo. Poltronstvo se javlja kod osoba koje ne posjeduju korektno
izgraen sistem vrijednosti.
ovjekova ogranienost i nerazvijenost duha suava prostor za realizaciju potreba. Kao to je
poznato investicija u znanje je najisplativija jer donosi najvei prinos. Samim tim pomjeraju
se granice a time i mogunosti realizacije samih ovjekovih potreba. Nerazvijenost o
ogranienost su stanje duha.
11
Pitanja za diskusiju
1. Upotreba fenomena biznis?
2. Priroda biznisa?
3. Deficija biznisa i proizvoda?
4. Cilj biznisa?
5. Sta je profit a ta neprofitna organizacija?
6. ta je neophodno da bi se ostvario profit?
7. Stejkholderi u biznisu?
8. Navedite pojednice i aktivnosti koji su u vezi sa biznisom.
9. Koja je to jedina f-ja biznisa?
10. Da li je biznis novac, a ako jeste iji novac?
11. Da li posjedujete preduzetniki gen?
12. Zato se ugledati na one koji su najbolji?
13. ta je emocionalna inteligencija?
14. Definisati strast u biznis znaenju?
15. ta treba uiniti da biste bili razliiti i drugaiji u odnosu na druge?
16. Razlika izmeu kreativne i klasine ekonomije?
17. Nabrojte magatrendove razvoja.
18. ta je core business?
19. ta je autsorsing?
20. ta je javno privatno partnerstvo?
21. ta je neophodno za uspjeh?
22. Opisati broj i nivo potreba po Maslovljevoj hijerarhiji potreba?
23. Mentalna mrea ekonomije?
24. Odnos ovjek-potrebe.
25. ta najbolje otkriva ovjeka?
12
POGLAVLJE 2
PREDUZETNITVO
U
EKONOMSKOJ TEORIJI
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
13
Kreativnost i inovaciju,
Sakupljanje resursa i osnivanje ekonomskih organizacija,
Prilika za sticanje profita i rasta pod rizikom i nesigurnou.
Timmons, Jeffry A. New Venture creation. Irwin, 3rd ed., Homewood, IL, 1990
14
Preduzetnitvo postaje masovna pojava u XVII vijeku. Dolazi do procvata razliitih oblika
obrta i trgovakih preduzea koja su se bavila trgovinom razliitim proizvodima. Raste
znaenje i meunarodne, a zatim i prekookenske trgovine. Specijalizacija u trgovini i
odvajanje bankarstva pojavljuje se tek u XVIII vijeku.
Sa pojavom industrijske revolucije, naglo je porasla vanost preduzetnitva, dok sa poetkom
masovne proizvodnje, uloga preduzetnitva opada. Razvoj preduzetnike djelatnosti
zamijenjen je rastom i razvojem velikih industrijskih korporacija u kojima se ovjek gubi kao
osoba, a njegov lini identitet poistovjeuje se sa idejom kompanije.
To najbolje oslikavaju tri faze razvoja Henrija Forda od maloga, inovativnog, porodinog
preduzea do industrijskog giganta:
1. faza - Henri Ford je poznavao svakog svog radnika lino,
2. faza - njega su poznavali svi radnici,
3. faza - ni on ni njegovi radnici se nisu viali, niti poznavali.
Istovremeno, u tom razdoblju, u tadanjim socijalistikim zemljama preduzetnitvo je bilo
potiskivano dravno-planskom privredom u kojoj nije bilo mjesta za razvoj pojedinanih
preduzetnikih aktivnosti.
Naglim razvojem informacione i komunikacione tehnologije krajem XX vijeka,
preduzetnitvo ponovno dobija na intezitetu i postaje temeljna privredna djelatnost. Velika
ekonomska tranzicija, promjena kritinih proizvodnih resursa sa materijalnih na
nematerijalne sa jedne strane, te istovremena liberalizacija i privatizacija u
postkomunistikim zemljama s druge, irom je otvorila vrata novom preduzetnikom uzletu.
15
16
Marljivou i tedljivou,
Poslovnim pekulacijama i
Poslovnim inovacijama.
Cantillon, Richard. Essay on the Nature of Commerce in General. Transaction Publishers, 2001
17
Abe Nikola Bodo (Abb Nicolas Baudeau), takoe francuski fiziokrata, ide korak dalje u
shvatanju fenomena preduzetnitva i smatra da preduzetnik nije samo onaj koji preuzima
rizik, nego i inovator koji primjenjuje nove tehnologije kako bi redukuje nivo preuzetog
rizika, smanjio trokove proizvodnje i poveao profit.
an-Batist Sej (Jean-Baptiste Say) (1767.-1832.), francuski ekonomista i biznismen, je, kao
najznaajniji teoretiar preduzetnitva u XIX vijeku, smatrao da je uloga preduzetnika da
kombinuje faktore proizvodnje u proizvodni organizam.4 Prema Seju, preduzetnici su osobe
koje stvaraju vrijednost u ekonomiji tako to preusmjeravaju resurse iz oblasti u kojima je
produktivnost niska u oblasti u kojima postoji visoka stopa prinosa i visoka produktivnost.
Sej je pravio razliku izmeu kapitalista i preduzetnika, ali nije smatrao rizik i neizvjesnost
glavnom funkcijom preduzetnika. On ne vidi preduzetnika kao nosioca promjena u
ekonomiji.
4
5
Say, Jean-Baptiste. A Treatise on Political Economy. New Ed edition, Transaction Publishers, 2001
Menger, Carl. Principles of Economics. Libertarian Press, Incorporated, 1994
18
Knight, Frank Hyneman. Risk, Uncertainty And Profit. Kessinger Publishing, LLC, 2007
Veina ljudi pogreno smatra da je umpeter uveo pojam kreativna destrukcija. Zapravo, originalna ideja je
potekla od njemakog filozofa, Fridriha Niea (Friedrich Nietzsche), a sam izraz kreativna destrukcija je prvi
iskoristio njemaki ekonomista i sociolog Verner Sombart (Werner Sombart).
8
Schumpeter, Joseph A. Capitalism, Socialism, and Democracy. Harper Perennial, 3rd Ed edition, 1962
7
19
niko nije preduzetnik.9 Meutim, u dinamikoj stvarnosti svaki uesnik je preduzetnik. Prema
Mizesu sve ekonomske odluke ukljuuju donoenje odluka u skladu sa buduom
neizvjesnou. Preduzetnika definie kao donosioca odluka na ije ponaanje utie i sama
budunost i njegova vizija budunosti.
Izrael Kirzner (Israel M. Kirzner) (1930.-), predstavnik austrijske ekonomske kole i student
Ludviga fon Mizesa, je smatrao da je sutina preduzetnitva u brzom reagovanju na profitne
anse koje se ukazuju na tritu.10
Prema Teodoru ulcu (Theodore W. Schultz) (1902.-1998.), dobitniku Nobelove nagrade za
ekonomiju 1979. godine, preduzetnitvo je in realokacije resursa, a preduzetnike
sposobnosti nijesu uroene, ve se mogu stei.
Mark Keson (Mark Casson) (1945.-), jedan od najuglednijih savremenih britanskih
ekonomista, smatra da je preduzetnik neko ko se specijalizovao za donoenje pravih
odluka.11
Defri Timons (Jeffry A. Timmons) (1942.-2008.), profesor preduzetnitva na Babson
koledu12 (Babson College) i Harvardskoj poslovnoj koli, vidi preduzetnitvo kao
sposobnost da se neto kreira i praktino napravi ni iz ega.13
Vilijam Bajgrejv (William D. Bygrave), jedan od vodeih savremenih autoriteta u oblasti
preduzetnitva i profesor na Babson koledu, smatra da je preduzetnik svaka ona osoba koja
zapoinje novi biznis.14 Njegovo miljenje je da preduzetnik moe da bude revolucionaran
samo u rijetkim situacijama.
von Mises, Ludwig. Human Action, a treatise on Economics. 3rd revised edition, Contemporary Books, 1966
Kirzner, Israel. Competition and Entrepreneurship. Chicago, University of Chicago Press, 1973
11
Casson, Mark. The Entrepreneur: An Economic Theory. 2nd edition, Edward Elgar Publishing, 2005
12
Babson koled je privatna poslovna kola u Masausetsu (Massachusetts), koja je 12 godina za redom
proglaavana za najbolju poslovnu kolu u oblasti preduzetnitva u redovnom godinjem izboru asopisa Ju Es
Njuz end Vorld Riport (U.S. News & World Report)
13
Timmons, Jeffry A. The Entrepreneurial Mind. Brick House Pub. Co., 1989
14
Bygrave, William D. and Andrew Zacharakis. The Portable MBA in Entrepreneurship. 3rd edition, Wiley,
2003
10
20
Definicija
Preduzetnitvo predstavlja sposobnost da se iskoristi nova ansa,
to e dovesti do ispravke trita i vratiti ga ravnotei.
Preduzetnitvo je akt inovacije koja podrazumijeva oplemenjivanje
postojeih resursa novim kapacitetima koji stvaraju bogatstvo.
Preduzetnitvo podrazumijeva prihvatanje ansi bez obzira na
trenutne resurse i sposobnosti.
Preduzetnitvo predstavlja stvaranje novog biznisa koji ne kopira
postojei, ve sadri neke elemente novine.
Preduzetnitvo je stvaranje novog preduzea.
15
Stevenson, Howard H. A Perspective On Entrepreneurship. Harvard Business School Working Paper, #9384-131, 1983
21
Pitanja za diskusiju
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
22
POGLAVLJE 3
PRIRODA PREDUZETNITVA
I
PREDUZETNIKA KULTURA
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
23
3.1. Uvod
ta je preduzetnitvo? Iako se u ekonomskoj teoriji preduzetnitvo (engl. entrepreneurship)
najee definie kao ukupnost preduzetnikovih inovacijskih, organizacijskih, upravljakih i
kontrolnih funkcija, treba naglasiti da je to samo jedna od moguih definicija budui da je
preduzetnitvo nemogue jednoznano definisati. Zato? Zato to je preduzetnitvo izazov, tj.
vie od elje za uspjehom, vie od inovativnosti, vie od znanja i upornog rada, vie od novog
proizvoda, vie od novog potroaa. Preduzetnitvo ukljuuje sve aktivnosti preduzetnika
usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, irenja na nova trita, stvaranje novih
proizvoda, a dominatno je vezano za prelomna vremena, uslove neizvjesnosti, krize i
promjene u okolini.
Ekonomska teorija razvijenih zemalja istie preduzetnitvo kao kamen temeljac privrednog i
ekonomskog razvoja, i posmatra ga kao poseban proizvodni faktor. Kao takvom, zadatak mu
je da na najpovoljniji nain kombinuje i koordinira proizvodne faktore i tako maksimizira
profit. Informacijska revolucija u poslovanju daje preduzetnitvu podstrek i ini ga stoerom
kontinuiranog tehnolokog razvoja, modernizacije i privrednog razvoja.
Preduzetnitvo moemo definisati i kao proces koji je podstaknut inicijativom koja u sebi
nudi inovativnost i nikad se ne miri sa postojeim stanjem. Iz toga se raaju nove ideje i
promjene. Prilikom objanjavanja pojma preduzetnitvo, osim navedenog treba uzeti u obzir i
inovacije i rad, rizik, matovitost, znanje, obrazovanje, planiranje, procjenu, predvianje,
motiv, moral, energiju i smjelost.
Izvjesni autori preduzetnitvo uglavnom definiu kao sposobnost da se na osnovu kreativne
ovjekove djelatnosti i ogranienih proizvodnih resursa formira odreena efikasna, vrijedna
privredna djelatnost.
Ne postoji vei resurs u nekoj ekonomiji od kupovne moi, no kupovna mo je djelo
preduzetnika inovatora.
Preduzetnitvo je posebna privredna funkcija, razliita od vlasnike i upravljake ili moda
jo bolje reeno: skup vie meusobno povezanih funkcija usmjerenih ka pokretanju novih
poslovnih inicijativa sa ciljem oekivanja izandprosjenih prihoda. To zapravo znai da se
preduzetnitvo bitno razlikuje od profesionalnog upravljanja rutinskim procesima u jednoj
ekonomiji u relativno stabilnim uslovima poslovanja. Preduzetnitvo uvijek predstavlja
odreeni stepen sposobnosti da se uoi i povoljna prilika koja nosi potencijalni poslovni
uspjeh, i preduzetnika odlunost da se ue u akciju i kada je rizik i suvie veliki.
Anglosaksonski svijet preduzetnitvo poistovjeuje uglavnom sa novim malim preduzeem.
Za razliku od njih Njemci preduzetnitvo poistovjeuju sa pojmom moi i vlasnitva, to je
po miljenju Drakera jo vie netano. Naime, njemaki naziv Unternehmer prevodi se kao
osoba koja preduzeem upravlja i ujedno mu je i vlasnik, to bi u engleskom nazivu
odgovaralao pojmu vlasnik-rukovodilac
Prvi poznati zapisi o malom preduzeu pojavili su se prije 4000 godina. Istorijski razvoj
malog preduzetnitva pokazuje da je malo preduzee postojalo u skoro svim starim
kulturama. U malom preduzetnitvu posebno su se isticali: Arapi, Vavilonci, Egipani, Grci,
Feniani, Rimljani. Meutim, njihovi proizvodi i usluge esto su bili loeg kvaliteta i loe
izrade zbog ega su mala preduzea postala predmet prezira i nepovjerenja.
U toku srednjeg vijeka rimska Katolika crkva drala je male preduzetnike na margini
ekonomskog opstanka. Trgovci su esto bili spaljivani jer nijesu unapreivali proizvod, ve
samo podizali cijene koje je odredio proizvoa. Sve do 19. vijeka Crkva je naglaeno
govorila i protiv prakse zaraunavanja kamate na zajmove.
Iako se privredni poloaj malog preduzea mijenja u drugoj polovini 20 vijeka, ono jo uvijek
ostaje u sjenci ekonomskih zbivanja. Ipak, sadanja situacija potvruje injenicu da e
ekonomsko znaenje malog preduzea sve vie biti aktuelno.
Mala i srednja preduzea su samostalni privredni subjekti koja su zasluna za otvaranje
velikog broja novih radnih mjesta i kao takvi postiu samoodgovorno djelovanje i razvoj
pojedinaca u strunom smislu vie nego kada su u pitanju velika preuzea. Motivacija i
zadovoljstvo u radu je, kada je u pitanju malo preduzee vee zbog samodgovornosti i zbog
neposrednih linih kontakata, tako da mala i srednja preuzea podstiu kvalitet ivota i to ne
samo zaposlenih ve i potroaa. Mala i srednja preduzea takoe osiguravaju konkurenciju i
djeluju protiv tendencije monopolizacije, poveavaju bogatstvo i raznolikost ponude,
osiguravaju slobodu izbora potroaa i bre se prilagoavaju promjeni tranje. Generalno
gledano, mala i srednja preduzea prihvatljivija su i za okolinu jer su manji potroai energije
i njihova tehnologija je ekoloki prihvatljivija. Udio malog preduzea u ukupnom izvozu
jedne ekonomije je po pravilu nizak, ali zbog usko specijalizovane proizvodnje ista posjeduju
znaajan izvozni potencijal.
Subjekti male privrede su pravna ili fizika lica koja samostalno i trajno obavljaju privrednu
djelatnost radi ostvarivanja profita, a moemo ih podijeliti na:
Mikrosubjekte (mikro preduzea) moraju imati manje od 10 zaposlenih. Mikro preduzea
ne smiju imati ukupan prihod na godinjem nivou vei od 2 miliona eura, ili aktivu/pasivu
veu od 2 miliona eura.
Male subjekte (mala preduzea) moraju imati od 10 do 49 zaposlenih. Malo preduzee ne
smije imati ukupan prihod na godinjem nivou vei od 10 miliona eura, ili aktivu/pasivu veu
od 10 miliona eura.
Srednja preduzea moraju imati od 50 do 249 zaposlenih. Srednje preduzee ne smije imati
ukupan prihod na godinjem nivou vei od 50 miliona eura, ali aktivu/pasivu veu od 43
miliona eura.
Mikro preduzea
Mala preduzea
Srednja preduzea
Broj zaposlenih
manje od 10
od 10 do 49
od 59 do 249
Ukupna prihod
do 2 mil
do 10 mil
do 50 mil
Aktiva/Pasiva
do 2 mil
do 10 mil
do 43 mil
25
Mikro, mala i srednja preduzea, takoe su, i osnovni institucionalni oblik evropske
ekonomije. Ona su glavni izvor zaposlenja, glavni pokreta inovacija i socijalne i lokalne
integracije u Evropi. Smatra se da e nastojanje Evrope oko uvoenja nove ekonomije uspjeti
samo ako se mala i srednja preduzea stave na vrh ljestvice prioriteta.
U tom smislu u Lisabonu je Evropska Unija postavila cilj: postati najkonkurentnija i
najdinaminija privreda na svijetu, bazirana na znanju i sposobnosti za odriv privredni
razvoj, za otvaranje to veeg broja radnih mjesta kao i jau socijalnu koheziju.
26
27
28
kriv preduzetnik ili okolnosti koje su izvan njegove kontrole, naravno u skladu sa
tim i treba djelovati. Isto tako i nagrade za uspjeh su esto neprimjerene manji
broj preduzea prua nagrade svojim preduzetnicima koje su barem pribline
onima koje ostvaruju samostalni preduzetnici.
29
31
Radite stvari koje volite - Preduzetnici svoj posao ne smatraju istinskim poslom.
Najuspjeniji preduzetnici odluuju se za onu djelatnost koja ih najvie interesuje i
u kojoj najvie uivaju, odnosno slijede savjet Harvija Mekeja - Pronaite posao
koji volite i neete trebati raditi ni dana.
Iako posjedovanje preduzea prua mnoge prednosti i mogunosti, svi koji ulaze u
preduzetnitvo moraju biti svjesni i potencijalnih nedostataka.
Visok nivo stresa Voenje vlastitog posla je vrlo pozitivno iskustvo, ali takoe i
veoma stresno. Veina preduzetnika u svoje preduzee ulae znatne koliine
32
33
Pitanja za diskusiju
1. ta je tradicionalno preduzetnitvo?
2. Navedite kriterijume za podjelu na mikro, mala i srednja preduzea.
3. ta je intrapreduzenitvo?
4. Objasnite slinosti i razlike izmeu preduzetnitva u malim i velikim preduzeima.
5. Koje su prepreke razvoja preduzetnitva unutar velikih organizacija?
6. Navedite pretpostavke razvoja intrapreduzetnitva?
7. Objasnite principe razvoja preduzetnike kulture u velikim preduzeima?
8. Definiite socijalno preduzetnitvo?
9. Zato su za rjeavanje velikih drutvenih problema potrebni socijalni preduzetnici?
10. Koje su prednosti ulaska u biznis?
11. Navedite neodostatke ulaska u biznis.
34
POGLAVLJE 4
PREDUZETNIKI PROCES
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
4. PREDUZETNIKI PROCES
35
4. Preduzetniki proces
4.1. Uvod
Preduzetniki proces je splet aktivnosti razliitih uesnika ukljuenih u realizaciju konkretnih
preduzetnikih poduhvata, odnosno u realizaciji neke preduzetnike ideje, koja je utemeljena
na trino prihvatljivoj poslovnoj prilici. Ponaanje preduzetnika se moe pratiti kroz tri faze:
1. Sposobnost da se uoi ansa,
2. Spremnost na promjenu stanja (na bolje),16
3. Vjerovanje da je uspjeh mogu.17
Sposobnost da se uoi ansa je jedna od kljunih stvari za uspjeh preduzetnika. U svakom
problemu lei potencijalna ansa. Preduzetnik treba uvijek da trai oblasti u kojima potrebe
ljudi nijesu zadovoljene ili su zadovoljene na neadekvatan nain i da u njima realizuje svoju
biznis ideju.
Suosniva kompanije Soni (Sony), Akio Morita (Akio Morita), je jednom prilikom, u vezi sa
sposobnosti uoavanja anse, ispriao priu o trgovcu koji je poslan na ostrvo u Pacifiku kako
bi prodao cipele. Trgovac je odmah po dolasku na ostrvo poslao faks svojoj kompaniji traei
premjetaj na novo mjesto, jer uroenici sa ostrva nijesu nosili cipele. Nakon toga, na ostrvo
je doao drugi trgovac. Odmah je poslao faks kompaniji traei pojaanje, jer je uoio
veliko, i potpuno neiskorieno trite! Tomas Edison (Thomas Alva Edison), uveni
ameriki pronalaza i preduzetnik je rekao: Veina ljudi proputa ansu zbog toga to je ona
obuena u radniki kombinezon i podsjea na svakodnevni posao.
U vezi sa vjeitim pitanjem, da li preduzetnika ideja mora da bude revolucionarno nova da
bi neko bio preduzetnik, Hju MekLeod (Hugh MacLeod), konsultant i ilustrator, je iznio
interesantan stav: Ideja ne mora da bude velika. Ona samo mora da promijeni svijet.
Jedno od pitanja koje se esto postavlja je da li preduzetnik treba da radi ono to voli. Tomas
Stemberg (Thomas Stemberg), osniva Stejplsa (Staplesa), kompanije koja se bavi prodajom
kancelarijske opreme, je bio jasan: Mislim da je koncept slijediti svoju strast veoma glupa
ideja. Ja slijedim veliko trite koje mi daje ansu da zadovoljim potrebe kupaca i zaradim
novac.
16
Derek Delboj Troter (Derrick DelBoy Trotter), legendardni junak iz kultne britanske humoristike serije,
Muke (Only Fools and Horses), stalno ponavlja reenicu koja slikovito objanjava ovu fazu preduzetnikog
procesa - Ko se usudi, pobjeuje! (He who dares, wins!)
17
Isti lik ima drugu reenicu koja pogaa u sr tree faze - Idue godine u ovo vrijeme biemo milioneri!
(This time next year, we'll be millioners!)
36
4. Preduzetniki proces
18
Inovatori - Inovatori su pravna ili fizika lica koja posjeduju znanja i/ili
nadarenost za smiljanje i osmiljavanje novih tehnolokih rjeenja, sirovina,
materijala, postrojenja, pribora, aparata, alata, proizvoda, usluga i slino te razliitih inovacija na podruju proizvodnje ili usluga. To su osobe koje obino nemaju
ambicija (znanja, nadarenosti, novca i slino) da svoju inovaciju realizuju u
sopstvenoj reiji, pa svoje patentirane ideje prodaju preduzetnicima koji
preuzimaju sve trine i rizike realizacije njihovih zamisli ideje, a pri tom i jedni
i drugi dobro zarauju.
Investitori - Investitori su pravna ili fizika lica koja svoj ili tui kapital
pokuavaju plasirati u razliite novane transakcije ili preduzetnike poduhvate sa
ciljem da ga to bolje oplode, pa ga pod razliitim uslovima pozajmljuju preduzetnicima ili na druge naine profitno angauju. Naziv investitor kod nas se pogreno koristi kao sinonim za preduzetnike - ulagae, a na Zapadu investitori su
zapravo "prodavci" novca (kupci akcija, kreditne banke, berzanski meetari,
razliiti dravni fondovi, investicioni fondovi i ino uesnici na tzv. tritu novca i
kapitala).
37
4. Preduzetniki proces
Drava - Drava na svim nivoima (drava, grad, optina, regija i slino) upravne i
samoupravne administracije sa primjerenom pravnom regulativom i razliitim
mjerama dravno-upravne i lokalne politike. Cilj Drave (bilo globalno ili
lokalno) je da napravi stimulativan ambijent za razvoj preduzetnitva.
4. Preduzetniki proces
20
4. Preduzetniki proces
U literaturi a i u praksi moe se nai veliki broj izvora ideja. Od toga kao mogue izvore ideja
izdvajamo:
Potroai,
Kupci,
Konsultantske institucije i individualni konsultanti,
Sopstveni menaderi i zaposleni,
Konkurencija,
Imitacija i inovativne imitacije,
Trgovaki predstavnici i posrednici,
Ostali izvori (pronalazai, vlasnici patenata, laboratorije, inovatori...)
21
Hobi - ako imate neke korisne zabave u kojima ste dobri, vidite moete li neki od
vaih hobija postupno pretvoriti u neku proizvodnu ili uslunu komercijalno
isplativu djelatnost;
Strunost - ako radite za nekog preduzetnika i tamo ste sjajan i priznat strunjak u
svom poslu, dajte otkaz, otvorite sopstveni biznis i ponite da radite za sebe posao
koji ste do tada radili za drugoga;
Pronalazatvo - ako imate istraivakog, pronalazakog, kreativnog ili inovatorskog dara, pokuajte da izumite neto to ete moi sami da proizvodite u
sopstvenom aranmanu;
4. Preduzetniki proces
4. Preduzetniki proces
prijatelje ili lanove porodice da vam pomognu, moete se obratiti strunjacima ili
savjetnicima da vam predloe ta je na nekom podruju deficitarno i slino, a sve to moe
uspjeti, ali i ne mora.
Prilikom traganja za idejama, potrebe i elje potroaa treba staviti u sredite panje, jer nema
smisla zapoinjati neki posao ako vae proizvode, robu ili usluge trite nee prihvatiti. Do
ideja se dolazi na razliite naine, ali je stvaralako i kreativno razmiljanje temeljna
pretpostavka generisanja (stvaranja) ideja. Iako ga svi donekle posjedujemo, danas se
kreativno miljenje moe i podvrgnuti razliitim tehnikama i metodama. Takve su metode
posebno razvijene u Americi tokom posljednjih pola vijeka, a primjenjive su svuda, od
obrazovanja, javnih slubi, dravne administracije, pa sve do preduzetnitva. Izmeu mnotva
takvih metoda, preduzetnicima, posebno poetnicima valja preporuiti sljedee23:
Metoda metafore - Ovom metodom spajamo dva potpuno razliita pojma ili
stvari koje inae ne idu zajedno pa smiljamo neobine ideje, a tim i nove
predloge.
Primjer: Treba vam novac za kupovinu novog postrojenja koje planirate da
remontujete prodajom linog automobila pa ubrzo dolazite do zakljuka
metafore: Ne isplati se prodati stari automobil, jer mu je cijena nerealna.
Vjerovatno ete zakljuiti da stari automobil moete pokloniti sinu koji ima svoj
kafi, pa e mu posluiti za nabavku, a vi ete potraiti neki drugi izvor
finansiranja. Inae, metaforina razmiljanja pomau u selekciji prvih zamisli pa
upuuju na mogunosti, na primjer, sinu ete pokloniti automobil, a on e vam
povoljno pozajmiti svoj novac za kupovinu novog postrojenja ili slino.
23
4. Preduzetniki proces
43
4. Preduzetniki proces
24
4. Preduzetniki proces
45
4. Preduzetniki proces
razliite aspekte, odnosno rizina podruja vezana za ideju kao potencijalno mogui posao, i
to:
1. Analiza trinih aspekata - naliza ideja s trinog aspekta mora dati odgovore na
sljedea pitanja: Postoji li potreba za proizvodom ili uslugom? Ko su nosioci
potreba? Kakve su im platene mogunosti i ivotni standard? Koliko ih ima?
Kakva je konkurencija na ciljnom tritu? Moete li proizvodom ili uslugom
uticati na promjenu potreba i navika ljudi? isl. To su samo neka od pitanja na koja
morate pronai afirmativne odgovore da bi ste pristupili realizaciji ideje. Budui
da je trite mehanizam koji valorizuje svaku preduzetniku aktivnost te prihvata
ili ne prihvata proizvod ili uslugu, svaku ideju valja detaljno ispitati sa svih
trinih aspekata, odnosno dati to pouzdanije odgovore na relevantna trina
pitanja.
2. Analiza pravnih aspekata - U sklopu analize pravnih aspekata znaajno je
provjeriti propise i pravne norme te eventualna ogranienja za djelatnost kojom se
namjeravate baviti (na primjer, u nekim zemljama zabranjen je prevoz nafte
drumskim putevima, na drugim je zabranjena sjea uma, negdje je teko
registrovati preduzee, negdje je komplikovano dobiti graevinsku dozvolu,
negdje je teko rijeiti imovinsko-pravne odnose na lokaciji i slino). Neophodno
je provjeriti propise u raunovodstvu, o zatiti imovinskih i drugih prava kao i
propise koji se odnose na realizaciju ideje. esti su i problemi sa zatitom
intelektualnog vlasnitva. Nepoznavanje preduzetnike regulative (propisa), a
samim tim i nepridravanje propisa moe dovesti do nepredvienih trokova
(sudskih odteta, kazni i slino), ali i do propadanja tek zapoetog posla.
3. Analiza tehniko-tehnolokih aspekata - Analizom tehniko-tehnolokih aspekata prvobitno treba utvrditi postoje li pogoni ili oprema kojom moete efikasno
obaviti eljeni proces proizvodnje, odnosno stvaranja konkretnog proizvoda ili
usluge. Valja znati je li bolje koristiti kapitalno-intenzivnu (vie opreme i kapitala)
ili radno-intenzivnu (vie zaposlenih) tehnologiju? Savremena ili neto starija
tehnoloka rjeenja? Hoete li nabaviti domau ili stranu opremu? Hoete li
nabaviti potpuno nove ili polovne pogone?. Poeljno je saznati gdje, na koji nain
i pod kojim uslovima moete kupiti - nabaviti opremu za eljeno tehnoloko
rjeenje i utvrditi kakve su garancije servisiranja i odravanja iste. Sve su to bitni
inioci koji mogu doprinijeti uspjenosti buduega posla, oteati ga ili potpuno
sprijeiti.
4. Analiza finansijskih aspekata - Ovom analizom treba utvrditi kolika su, kada i
kakva sredstva potrebna za nesmetanu realizaciju ideje. Preduzetnik mora znati
ima li dovoljno sopstvenih sredstava i kako e, ako zatreba, doi do potrebnog
kapitala, kako bi mogao pravovremeno udovoljavati svim plaanjima tokom
aktiviranja svog projekta (prostor, oprema, sirovine, materijal, radnici i slino),
sve do naplate prvih potraivanja od prodatih proizvoda, robe ili usluga. Dobro je
provjeriti moe li se pronai partner, ili pod kojim uslovima pozajmiti sredstva od
banaka, finansijskih ustanova ili dobavljaa i slino.
5. Analiza ljudskih i liderskih resursa - Uz analizu tehniko-tehnolokih aspekata
djelimino je povezana i analiza ljudskih i liderskih resursa, i to u dijelu zahtjeva
za neophodnim brojem i kvalifikacionom strukturom zaposlenih koji e raditi na
46
4. Preduzetniki proces
25
4. Preduzetniki proces
Faza konstituisanja - Faza u kojoj, nakon pravnog konstituisanja biznisa, zapoinje njegovo ekonomsko konstituisanje. Osigurava se poslovni prostor, nabavlja
oprema, biraju zaposleni i saradnici, kontaktiraju dobavljai i potencijalni kupci,
proizvode prvi proizvodi i zapoinje borba za mjesto na tritu. Od saradnika i
zaposlenih preduzetnik oekuje rad bez radnoga vremena, predano bavljenje
poslom i vjeru u uspjeh. Najvei problemi su vezani za prihvatanje novog tehnolokoga procesa, izradu kvalitetnih proizvoda i borbu za kupca.
Faza rasta i razvoja - Faza u kojoj preduzetnik nastoji da uvrsti svoju trinu
poziciju. Kvalitet proizvoda, robe ili usluga postaje imperativ opstanka i razvoja.
Preduzetnik je spreman na usvajanje novih proizvoda i nove proizvodnje, irenje
na nova trita, poveanje obima proizvodnje, zapoljavanje novih radnika i
slino. Konkurenti su zabrinuti i pripravni na borbu, pa je preduzetnik izloen
novim iskuenjima. Preduzetnik vie ne moe sve da vodi sam pa zapoljava
menadere, formira poslovne funkcije, organizacione jedinice i slino.
Faza krize - Ovu fazu karakteriu prvi simptomi zastoja djelatnosti i krize. Biznis
je jo uvijek trino prepoznatljiv, ali se polako pojavljuje zasienost. Trebalo bi
promijeniti nain rada ili osmisliti promjene koji e biznis izvesti iz stagnacije,
probuditi i osvjeiti poslovanje, valjalo bi uvesti nove proizvode, osmisliti novi
marketinki program, izai na nova trita ili poslovanje podijeliti na manje
dijelove i neke od njih prodati i slino. Ako biznis i dalje stagnira ili ga savladava
konkurencija, moe doi u nepremostivu krizu iz koje nema izlaza.
48
4. Preduzetniki proces
Faza steaja - Ova faza je posljedica duboke i nepremostive krize. Dakle, ako se
u fazi likvidacije kriza ne prevlada, biznis ide u steaj (sa ili bez mogunosti konsolidacije). Prema Steajnomu zakonu, taj se postupak sprovodi radi ukupnog
namirenja povjerilaca steajnog dunika, unovavanjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Osnovni razlozi steaja su nesposobnost
plaanja i prezaduenost odnosno nesposobnost podmirivanja dospjelih obaveza.
Preduzetnik je nesposoban za plaanje ako je u odreenom vremenskom razdoblju
obustavio svoja plaanja, a prezaduen je ako sopstveni kapital ne pokriva
postojee obaveze.
49
4. Preduzetniki proces
Pitanja za diskusiju
1. Definiite preduzetniki proces?
2. Ko su: preduzetnici, inovatori, investitori, preduzetniki agenti, menaderi, izvrioci,
drava?
3. ta je preduzetnika ideja?
4. Obrazloite vane etape ulaska u biznis.
5. Navedite izvore preduzetnikih ideja.
6. ta podrazumijevaju faze: definisanje ciljeva, identifikovanje problema i postavljanje
pitanja?
7. Koji su potencijalni izvori preduzetnikih ideja?
8. Objasnite faze razvoja preduzetnike ideje?
9. Navedite i ukratko objasnite metode generisanja ideja.
10. Koje su osnovne metode prikupljanja ideja?
11. ta je preduzetnika inicijativa?
12. Objasnite faze u ivotnom ciklusu preduzetnikog procesa.
13. Definiite preduzetniki poduhvat.
50
POGLAVLJE 5
OSOBINE PREDUZETNIKA
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
5. OSOBINE PREDUZETNIKA
51
5. Osobine preduzetnika
Inovativnost,
Razumno preuzimanje rizika,
Samopouzdanje,
Uporan rad,
Postavljanje ciljeva,
Odgovornost.
5.2.1. Inovativnost
Inovativnost je najupeatljivija karakteristika preduzetnika. Obuhvata kreiranje i uvoenje
promjena, razvoj i primjenu novih proizvoda, usluga, procesa, postupaka, novih rjeenja i
slino. Inovativnost moe rezultirati pomakom u civilizacijskom razvoju zbog nove spoznaje,
nove tehnologije proizvodnje, nove strukture ljudskih potreba...
Nema sumnje da je ekonomski razvoj odreene ekonomije funkcionalno zavisan od
inovativnosti poslovnih ljudi i njihove spremnosti da ulau u nove poslovne poduhvate. U
slobodnoj trinoj utakmici, gotovo sva investiciona aktivnost zasniva se na preduzetnitvu
poslovnih ljudi. Slobodna privreda je i formalno tako institucionalizovana da omoguava
slobodno izraavanje preduzetnikog duha. Ne postoji alternativa slobodnom preduzetnikom
52
5. Osobine preduzetnika
razvoju. Pokuaji da drava preuzme ulogu preduzetnika dali su loe rezultate. Stoga i
ekonomske politike razvijenih trinih ekonomija podstiu razvoj preduzetnitva.
Meutim, treba naglasiti da se u praksi poslovanja uloga preduzetnika esto razlikuje od
uloge inovatora. Budui da ljudi koji raspolau novcem ne moraju biti obdareni svojstvom
inovativnosti, preduzetnitvo, vlasnitvo i menadment mogu biti sasvim razdvojeni.
Vlasniki rizik ne mora padati na preduzetnika, a preduzetnik ne mora biti menader.
Ipak, u navedenoj podjeli rada ne moe se pretjerivati, budui da inovativnost mora biti
rukovoena sticanjem zarade. Zbog toga, savremeni preduzetnici, a posebno u okviru malog
preduzetnitva, moraju spajati vie preduzetnikih svojstava, pri emu inovativnost ima
posebno mjesto i ulogu.
Naime, inovacija, kao krajnji rezultat inovativnosti, bitna je odredba u strategiji poslovanja i
nikad se ne zavrava, jer nema takve mogunosti, neograniena je i odriva konkurentska
prednost. Trenutak otkria neeg novog to daje konkurentsku prednost, bie osnov stotinama
drugih kompanija koje e pokuati da imitiraju. Stoga jedini nain da se ostane na elu igre je
kontinuirano ostvarivanje novih ideja.
53
5. Osobine preduzetnika
5.2.3. Samopouzdanje
Istraivanja govore o tome da preduzetnici vjeruju u sebe. Rijetko e prihvatiti status quo,
vjerujui umjesto toga da stvari mogu promijeniti nabolje, da mogu stvoriti nove anse, nova
trita, nove potroae. esto vjeruju da su im izgledi i bolji nego to same injenice
pokazuju. Zastupljena su i miljenja da je potrebno imati i visoke ambicije za poslovni
uspjeh. Pri tome uspjean preduzetnik treba da prepozna i uspostavi glavnu ravnoteu izmeu
ambicija i postavljenih ciljeva, a to je u velikoj mjeri povezano sa upravljanjem i
komuniciranjem.
U okolnostima dananjeg trita (globalizacija, inovacije, tehnoloka modernizacija,
skraivanje ivotnog ciklusa i preduzea i proizvoda), uz stalna organizaciona
prestrukturiranja i multifunkcionalni timski rad, uspjean preduzetnik posebnu panju
posveuje buduim trinim kretanjima i stvaranju:
Misije - ini konkretniju varijantu vizije unutar koje se navode pravci poslovnog
djelovanja. Pri koncipiranju misije obino valja odgovoriti na sljedea pitanja: 1.
Koji je Va razlog postojanja? 2. Koja je Vaa osnovna svrha? 3. Koja je Vaa
poslovna filozofija? 4. Po emu se razlikujete od drugih? 5. Na koji ste trini
segment usmjereni?... Misija je bitna za onu vrstu preduzetnika kojima novac nije
u prvom planu, a putem nje stie se povjerenje, lini razvoj i korporacioni imid.
U navedenim sluajevima misija jaa preduzetniku svijest i upornost.
Stratekih ciljeva - ine zapravo dugoronu viziju preduzetnikih ciljeva i temeljne svrhe poslovanja. Jasno definisani ciljevi pretpostavka su za definisanje
poslovnih zadataka. Ciljevi, odnosno njihovo ostvarenje, mogu posluiti kao
mjerilo uspjeha preduzetnikog poslovanja, ali ciljevi imaju i motivisajue i
usmjeravajue efekte. Naime, uspjeni preduzetnici i trku sa konkurencijom
poinju postavljanjem jasnih, zacrtanih ciljeva.
54
5. Osobine preduzetnika
plodom. Naime, preduzetnik uvijek traga za promjenom, reaguje na nju i koristi se njome kao
povoljnom prilikom u preduzetnikoj aktivnosti.
5.2.6. Odgovornost
Biti odgovoran znai odgovarati nekom mjerodavnom za svoj posao. Preduzetnici su po
pravilu osobe odgovorne pred samim sobom. Naime, preduzetnici ele puno priznanje za svoj
uspjeh, ali preuzimaju i svu odgovornost na sebe. U preduzetnikoj aktivnosti profiti imaju
veoma vanu ulogu i to sa jedne strane kao mjerila uspjenosti poslovanja, a sa druge strane
kao nagrada za uspjeno preuzimanje rizika. Dinamino okruenje u kojem se preduzetnika
aktivnost ostvaruje prisiljava ekonomiju na postavljanje niza standarda, izmeu ostalog i
profitnih standarda. Za postavljanje profitnih standarda postoji vie kriterijuma koji
upuuju na preduzetniki prihvatljivu profitnu stopu.
Jasno je da preduzetnici zasluuju prinos na svoja ulaganja (profit), kao to i tedie zasluuju
prinos na svoj kapital (kamatu). Zapravo, preduzetnici zasluuju i vei povraaj, jer vie i
rizikuju.
55
5. Osobine preduzetnika
56
5. Osobine preduzetnika
26
Bygrave, William D. and Andrew Zacharakis. The Portable MBA in Entrepreneurship. 3rd edition, Wiley,
2003
57
5. Osobine preduzetnika
Jedna od moguih podjela preduzetnika je prema njihovu pojavnom obliku tokom faza
razvoja preduzea. U svakoj od tih faza potrebna su drugaija specifina znanja i sposobnosti,
tj. drugaiji tip preduzetnika.
Slika1. Karakteristini preduzetnici za pojedinu fazu razvoja preduzea
Uz sva bitna obiljeja preduzetnika, svaka od faza zahtijeva neke specifine sposobnosti na
temelju kojih se pojavljuju specifine vrste preduzetnika kao to su:
1. Pioniri su osnivai malog preduzea. Pojavljuju se u fazi izgradnje preduzea.
Puni su energije, ideja i odlunosti. Po pravilu su osobe jakog karaktera, veliki
individualisti i egocentrici koji se posveuju samo svom preduzeu. Zaokupljeni
su svojom idejom koju nastoje ostvariti pod svaku cijenu.
2. Maheri - su snane, autoritativne i ambiciozne osobe koje se pojavljuju u fazi
rasta preduzea. Vrlo dobro su organizovani i uspjeno vode svoje preduzee ka
uspjehu. Meutim, imaju i odreenu slabost u nedostatku vizije, ideje i inovacije
uzrokovane prevelikom zaokupljenou tekuim poslom.
3. Stratezi - su mislioci, vrlo angaovani i eljni uspjeha u fazi diferencijacije
proizvoda. Svjesni su sloenosti posla koji obavljaju pa se usredsreuju na
strateko odluivanje, a donoenje poslovnih odluka delegiraju rukovodiocima
poslovnih jedinica!
4. Treneri - su osobe sa liderskim karakteristikama koje oko sebe ire pozitivnu
emocionalnu klimu. Komuniciraju sa svojim zaposlenima, nastoje da ih motiviu,
oslukuju njihove savjete i primjedbe pa na osnovu toga nastoje koordinirati
poslovanjem preduzea.
Za posljednju, petu fazu, tj. fazu likvidacije ne postoji posebna vrsta preduzetnika, jer je
smisao preduzetnika i preduzetnitva da svoje preduzee nikad ne dovede u tu fazu ve da
nakon konsolidacije, pokrene novi poslovni ciklus. Ipak, danas u poslovnom svijetu veliki
broj preduzea brzo dospijeva pred likvidaciju ili u samu fazu likvidacije.
U praksi se mogu identifikovati pet tipova preduzetnika, kao i uticaj njihovih linih
karakteristika na nain voenja poslovanja:
58
5. Osobine preduzetnika
Optimisti - ine 21% svih preduzetnika. Najvanije su im prednosti preduzetnitva, odnosno uivaju u slobodi i fleksibilnosti i ne ele da rade za nekog
drugog. ele razvoj svog preduzea, ali fokusiraju se na profit, a ne na prihode.
Vrlo su vjeti u finansijskim pitanjima i koriste tehnologiju u svrhu smanjenja
trokova i poveanja produktivnost. Ne zabrinjavaju ih drugi preduzetnici, jer oni
sami kontroliu svoje poslovanje. Takoe su nauili tajne balansiranja porodinog
i poslovnog ivota.
Radnici - ine oko 20% preduzetnike populacije. Poput optimista vole svoj
posao i u poreenju sa drugim grupama uloie dodatne napore u svrhu
ostvarivanja zacrtanih ciljeva. Oni su preduzetnika grupa orijentisana na detalje i
rast preduzea. Finansijski su agresivni (ne boje se uportrijebiti kredite za
postizanje eljenog rasta) i detaljno nadziru poslovanje svog preduzea. Radnici
najee posjeduju dugorone poslovne planove, kojih se i striktno dre.
ongleri - Takoe ine oko 20% preduzetnike populacije, a najvie su zaokupljeni upravljanjem poslovanja. Teko im je delegirati odgovornost, pa esto
sve poslove obavljaju sami, a sve to radi osiguravanja visokih standarda. Rezultat
toga je konstantan nedostatak vremena za obavljanje svih poslova. Kao to
njihovo ime kae, ongleri su vrlo energini ljudi koji simultano obavljaju i
nekoliko poslova. esto prihvataju nove tehnologije i uvijek su u potrazi za novim
nainima unaprjeenja poslovanja. ongleri osjeaju pritisak postizanja
pozitivnog novanog toka u poslovanju.
Odrioci - Su najmanja grupa koju ini oko 15% svih preduzetnika. Umjesto da
zapoinju od nule, odrioci svoje preduzee najee stiu kupovinom ili
naslijeem. Od svih pet grupa njima je najneugodnije sa tehnologijom pa
preferiraju detaljne opise moguih koristi u rjeavanju odreenog problema.
Odrioci su najkonzervativnija grupa i ne tee postizanju znaajnih stopa rasta.
Zadovoljni su i statusom quo. Balansiranje izmeu poslovnog i porodinog ivota
im je vrlo vano.
Inicijalnu elju za realizacijom novih poslova i smjelost ulaska u preduzetnike izazove ima
samo mali broj ljudi - preduzetnika. Prema nekim istraivanjima takvih je najvie oko 3 do 5
posto od cjelokupne ljudske populacije (preduzetniki duh je preteno prirodni dar koji
pokree i mijenja svijet). Preduzetnika inicijativa ima prednost pred kapitalom, jer bez nje
kapital bi bio samo mrtvi kapital.
U ekonomskoj teoriji jo uvijek nemamo odgovore na pitanja jesu li intuicija, inspiracija i
onaj posebni unuranji osjeaj ono to podstakne uspjene operativce da krenu odreenim
smjerom? Prate li ga kroz sito i reeto od onog trenutka kad donese odluku? Da li ih
59
5. Osobine preduzetnika
60
5. Osobine preduzetnika
Pitanja za diskusiju
1.
2.
3.
4.
5.
61
POGLAVLJE 6
FAKTORI PREDUZETNITVA
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
identifikujete uticaj
preduzetnitvo.
politikog,
ekonomskog
pravnog
okruenja
na
6. FAKTORI PREDUZETNITVA
62
6. Faktori preduzetnitva
Line osobine,
Kultura,
Drutvene okolnosti,
Kombinacija svih navedenih faktora.
27
Leo Paul Dana, "The origins of self employment in Ethnocultural Communities: Distinguishing Between
Orthodox Enterpreneurship and Reactionary Enterprise", Canadian Journal of Administration Sciences, March
1997, 52-68
28
Jon P. Goodman, "What Makes an entrepreneur" Inc, October 1994,29.
29
Michael Oneal, "Just What Is an Entrepreneur?" Business Week/Enterprise, 1993,105.
30
Jon P. Goodman, "What Makes an entrepreneur" Inc, October 1994,29.
63
6. Faktori preduzetnitva
Kako je to Sten Kroumi (Stan Cromie) naveo u svom lanku o preduzetnitvu, veina
profesionalnih savjetnika u vezi biznisa navodi linost kao kljuni faktor svakog pojedinca
kada je u pitanju izbor budueg poziva ili zanimanja. Faktori koji u tome igraju kljunu ulogu
su:
Ljudi najee biraju zanimanja koja u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe i koja su u
skladu sa njihovim vienjem sebe samih.
Jedna studija kao rezultat svoga istraivanja navodi da je personality-linost kljuni faktor
preduzetnitva. Naime, ova studija je istraivala uticaj Big five, tj. kljunih pet
karakteristika linosti i to kakav uticaj one imaju na fenomen preduzetnitva:
1. Ekstrovertnost - Ekstrovertne linosti su, prema psihologu Jungu, aktivne linosti
koje vole da se mijeaju sa svijetom, koje vole i trae drutvo. Suprotnost
predstavljaju introvertne linosti.
2. Samosvjesnost,
3. elja za uspostavljanjem kompromisa,
4. Otvorenost,
5. Energinost.
Studija je pokazala da je karakteristika otvorenosti jedna od vanijih kada je u pitanju
preduzetnitvo. To je dio linosti koji podstie kreativnost, originalnost, i inicijativu za
prihvatanjem novih izazova.
Bilo da se preduzetnike karakteristike javljaju po roenju ili se stiu tokom ivota, izvjesne
karakteristike su zasigurno kljune kada govorimo o uspjenim preduzetnicima. Pogledajmo
o kojim je to osobinama rije:
Strast prema poslu Dejms Salter (James Salter), osniva kompanije Gen-X
sports kae Gorea strast prema poslu?! Naravno! Ono to je sigurno jeste da
preduzetnici moraju imati vie od obinog interesovanja za posao kojim se bave,
zato to on ili ona moraju prevazii mnogobrojne prepreke sa kojima e se
susresti. Ukoliko ne postoji strast ili interesovanje posao e zasigurno propasti.
Lina i emocionalna posveenost je najbolje obanjena reenicom Nijesam
mogao da ivim a da pri tom ovom (poslu) ne dam svoj puni doprinos.
Izdrljivost uprkos porazu Zbog svih prepreka i potekoa koje moraju biti
prevaziene, uspjean preduzetnik mora biti konstantno uporan. Postoji mnogo
sluajeva u kojim su preduzetnici postali uspjeni tek poslije nekoliko poraza. U
vezi ovog postoji dobra izreka Uspjeni preduzetnici nemaju poraze. Iza njih je
samo bogato iskustvo iz kojeg izvlae pouke. Oni jedino znaju da su potekoe
samo anse u radnoj odjei. Primjera radi Volt Dizni (Walt Disney) je
bankrotirao tri puta prije nego to je napravio svoj prvi uspjean film. Do Namat
(Joe Namath), uspjeni fudbaler, je najslikovitije objasnio pozitivan stav prema
64
6. Faktori preduzetnitva
65
6. Faktori preduzetnitva
66
6. Faktori preduzetnitva
nadreenog. Veina njih prima platu koja je nia u odnosu na onu koju bi dobili
da rade za nekog drugog.
Studija koja ja uzela u obzir oko 3.000 preduzetnika identifikovala je sljedee faktore kao
veoma vane kada se govori o razlozima samozaposlenja:31
6.1.2. Kultura
Uticaj kulture na preduzetnike predispozicije nije ba jasno definisan, jer se smatra da se
razliite kulturoloke grupe ne bave preduzetnitvom iz istih razloga.
Razliite kulture imaju razliita vjerovanja i sistem vrijednosti i taj se faktor treba uzeti u
obzir kada je u pitanju pojam preduzetnika. Npr. Japanska kultura se bazira na sistemu
postizanja konkretnih rezultata i ona je ta koja podstie preduzetnike na rad sve do
ostvarivanja krajnjeg rezultata.
Drugi isto tako vaan inilac kada je kultura u pitanju jeste da li ista podrava sistem interne
kontrole (dranja stvari u svojim rukama). Tako, npr. amerika kultura forsira ovakav pristup
problemima, dok ruska kultura ne. Pojedinci koji potiu iz kulture sa ovakvim usvojenim
sistemom vrijednosti imaju bolje predispozicije za preduzetniki uspjeh.
31
Yazerbinski, 32
67
6. Faktori preduzetnitva
Kultura, takoe, kreira sliku i status preduzetnika. Jedna studija koja se ticala preduzetnikaemigranata koji su se doselili u Kanadu, dola je do saznanja da Indijci doivljavaju
preduzetnitvo kao neto pozitivno, dok stanovnici Haitija istu stvar posmatraju kao
zanimanje koje je jedinstveno samo za ljude sa niskim stepenom samopotovanja.
Kulturoloka oekivanja su, takoe, bila prepreka u sluaju jedne Portorikanke koja je ivjela
u Vaingtonu. Dok je planirala da otpone sopstveni biznis, brat je podsjetio da je neophodno
da se uda.
Iz prethodnog se jasno uoava da razliiti kulturni miljei razliito doivljavaju
preduzetnitvo. Ipak, prosperitetne ekonomije i kulture ga posmatraju kao prioritet na putu
civilizacijskog pomaka.
68
6. Faktori preduzetnitva
biti veliko s obzirom na broj potroaa, npr. Kina i Indija, ali kada se uzme u obzir nizak
ivotni standard koji utie na potronju stanovnitva, onda su takva trita mala kada ih
mjerimo sa aspekta ekonomskog potencijala. Ali treba razmiljati i o razvoju situacije u
budunosti. Na primjer, 1960. godine Juna Koreja je bila poznata samo kao jedna od
osiromaenih zemalja treeg svijeta. Do 1996. godine postala je jedanaesta najvea
ekonomska sila svijeta po kretanju BDP. U smislu poslovne strategije, raniji ulazak na
potencijalno trite moe dovesti do odreenih prednosti, a kasniji do brojnih nedostataka.
Dva faktora koja su poprilino dobri pokazatelji potencijalnog dugoronog profita su:
ekonomski sistem i reim vlasnikih prava.
Trokovi poslovanja u nekoj zemlji odreeni su brojnim politikim, ekonomskim, pravnim i
kulturnim faktorima.
Kada su u pitanju politiki faktori, trokovi mogu biti vei ako Vlada drave u kojoj se eli
investirati trai plaanje velike svote novca kao uslov za poslovanje u toj zemlji.
Osvrui se na ekonomske faktore, vana varijabla jeste razvijenost infrastrukture. Na
primjer, kada se otvarao Mekdonalds (McDonalds) u Moskvi preduzetnici su naili na
sljedei problem. Kvalitet ruskog krompira i mesa nije odgovarao postavljenim standardima i
zato je Mekdonalds morao posaditi svoje plantae krompira i sagraditi farme za uzgoj
ivotinja. Upravo su to bili razlozi relativno visokih trokova otvaranja novih restorana u
Moskvi.
Rizik poslovanja u nekoj zemlji odreen je brojnim faktorima. Na politikom podruju
postoji mogunost politikog rizika koji se definie kao mogunost da e politike snage
uzrokovati drastine promjene u dravnom okruenju direktno utiui na unaprijed
postavljene ciljeve odreenog preduzea. Politiki rizik e biti vei u zemljama u kojima je
drutveni nered, tj. gdje postoji vie etnikih grupa, gdje se razliite ideologije bore za
politiku kontrolu, gdje je velika inflacija i nizak ivotni standard.
Na ekonomskom podruju, ekonomski rizik dolazi zbog loeg menadmenta Vlade u zemlji.
Ekonomski rizik ne zavisi od politikog rizika. Jedan od vidljivih indikatora loeg
ekonomskog menadmenta jeste stopa inflacije. Drugi je veliina privatnog i dravnog duga.
Na politikom podruju rizik se pojavljuje kada zakonski sistem ne prua adekvatnu zatitu u
sluaju krenja ugovora ili kada ne prua zatitu imovinskih prava.
Za potpunu privlanost zemlje kao potencijalnog trita ili mjesta investicija za meunarodno
poslovanje bitni su trokovi i rizik. Veu privlanost za preduzetnike stvara demokratska i
razvijena zemlja, sa slobodnim tritem i niskim stopama inflacije. Manje privlane zemlje su
politiki nestabilne zemlje u razvoju koje imaju mjeovitu ili plansku ekonomiju, visok
dravni dug kao i stopu inflacije.
69
6. Faktori preduzetnitva
Pitanja za diskusiju
1. Objasnite uticaj linih osobina na preduzetniko ponaanje.
2. Identifikujte i objasnite uticaj kulture, obiaja, morala i sistema vrijednosti na
preduzetnitvo.
3. Kako politiko, ekonomsko i pravno okruenje utie na preduzetnitvo i efikasnost
poslovanja?
70
POGLAVLJE 7
PREDUZETNITVO I MENADMENT
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
definiete menadment,
7. PREDUZETNITVO I MENADMENT
71
7. Preduzetnitvo i menadment
32
Barrett, Richard. Vocational Business: Training, Developing and Motivating People. Business & Economics,
2003
33
Simpson, John and Edmund Weiner. Oxford English Dictionary. Second edition, Clarendon Press, 1989
34
Drucker, Peter. The New Realities. Rev Ed edition, Transaction Publishers, 2003
72
7. Preduzetnitvo i menadment
Draker smatra da postoje tri zadatka menadmenta, koja imaju istu vanost ali su u osnovi
razliita. Svaki od njih menadment mora da izvri da bi omoguio da institucija funkcionie
i daje svoj doprinos:35
1. Odrediti specifinu svrhu i misiju institucije, bilo da se radi o preduzeu, bolnici
ili univerzitetu.
2. Uiniti rad produktivnim, a zaposlene efektivnim.
3. Upravljati drutvenim utcajima i drutvenim odgovornostima.
Meutim, u praksi se deava da zbog loeg menadmenta doe do neeljenih efekata u
organizaciji. Zbog toga, neki teoretiari govore o tamnoj strani menadmenta. Tako Henri
Mincberg (Henry Mintzberg), poznati menadment mislilac, kae: Menadment je neobian
fenomen. Veoma je dobro plaen, izuzetno je uticajan i znaajno lien zdravog razuma. Piter
Draker smatra da se veina onoga to zovemo menadmentom sastoji u oteavanju ljudima
da urade svoj posao. Hrvatski ekonomista i pisac, Saa Petar, slikovito opisuje ovaj problem:
Loi menaderi su serijske ubice koje svojim ponaanjem i odlukama ubijaju svoje
zaposlene - pretvaraju ih u nezadovoljne i nemotivisane zombije koji daju sve manje
rezultate.36
35
73
7. Preduzetnitvo i menadment
Menader koji upravlja pomou iskustva i vizije, ali bez analiziranja situacije,
moe biti neorganizovan.
Menader koji upravlja pomou iskustva i analize, ali bez vizije, moe biti
obeshrabren.
Menader koji upravlja pomou vizije i analiza, ali bez iskustva, moe biti otuen
od stvarnosti.
Ravnotea izmeu ova tri pristupa nije neophodno dobra stvar. Fleksibilnost i svestranost su
kljuni. Ono to je mnogo vanije od upostavljanja ravnotee je sposobnost pronalaenja i
primjene odgovarajueg menadment stila u konkretnoj situaciji.
38
Ren, Denijel i Den Vojh. Menadment - proces, struktura i ponaanje. Beograd, Grme - Privredni pregled,
1994
39
Fayol, Henri. General and Industrial Management. London, Pitman and Sons, 1949
74
7. Preduzetnitvo i menadment
Drugi pristup koji pokuava da prui odgovor na pitanje to je posao menadera? proistie
iz rada Henrija Mincberga, koji je govorio o ulogama menadera. Uloga je skup
ponaanja koji je karakteristian za osobu na odreenom poloaju. Mincberg je prouavajui
brojne menadere doao do zakljuka da menaderi igraju deset osnovnih uloga, koje se
mogu podijeliti u tri kategorije: 40
1. Meuljudska uloga
a. elni ovjek (Figurehead) - Predstavlja organizaciju pred drugima, na
razliitim skupovima i ceremonijama.
b. Lider - Bavi se obukom, motivacijom, voenjem i pruanjem podrke
zaposlenima.
c. Veza - Odrava kontakte sa drugim osobama u organizaciji.
40
Mintzberg, Henry. The Nature of Managerial Work. New York, Harper & Row, 1973
75
7. Preduzetnitvo i menadment
2. Informaciona uloga
a. Kontrolor - Konstantno prati, prima i skladiti informacije koje dobija iz
unutranjih i spoljanjih izvora.
b. Prenosilac - Prenosi informacije ostalim lanovima organizacije.
c. Portparol - Prenosi informacije grupama izvan organizacije (bordu
direktora, akcionarima, dobavljaima...).
3. Uloga u odluivanju
a. Preduzetnik - Trudi se da usavri organizaciju. Osjea promjene iz
okruenja i sam zapoinje planirane promjene.
b. Kontrolor problema - Upravlja izazovima iz okruenja i stupa na scenu u
kriznim situacijama (trajkovi, nezadovoljstvo potroaa...).
c. Alokator resursa - Odluuje o tome kako i kome e resursi biti stavljeni
na raspolaganje.
d. Pregovara - Predstavlja organizaciju u pregovorima sa drugim grupama
(dobavljai, sindikat...). Uestvuje u sklapanju i sprovoenju ugovora sa
ovim grupama.
Mincberg smatra da sadraj i karakteristike konkretnog menaderskog posla zavise od:
76
7. Preduzetnitvo i menadment
Da bi bili uspjeni, menaderi i zaposleni u cijeloj organizaciji moraju da tee istim optim i
posebnim ciljevima. Kada se jasno odrede eljeni rezultati, postaje mnogo lake kretati se
naprijed. U suprotnom, kada niko ne zna to preduzee nastoji da postigne, niko nema ideju
sa kojim ciljem radi. Kao to kae stara pomorska izreka - Nema vjetra koji je povoljan za
brod koji nema zacrtan kurs plovidbe. Organizacija na najbolji nain izraava svoje
prioritete kroz iskazane opte i posebne ciljeve koji zajedno ine hijerarhiju ciljeva.
Hijerarhija ciljeva jedne organizacije ukljuuje njenu viziju, misiju i strategijske ciljeve.
Vizija je mentalna slika kojom se uvjerljivo i realistino predstavlja mogua i eljena
budunost organizacije. Ona predstavlja vienje budunosti, prihvaeno vjerovanje i sistem
vrijednosti ijim iskazivanjem menader eli da pridobije saradnike u pokretanju i realizaciji
poslovanja. Vizija je poruka sa dovoljno emocionalne konotacije koja opisuje gdje preduzee
treba da ide. vedski proizvoa namjetaja, IKEA, je kao svoju viziju postavio stvaranje
boljeg ivota za veliki broj ljudi. Filips (Philips), holandski gigant u oblasti potroake
elektronike, je svoju viziju formulisao na sljedei nain: U svijetu u kojem kompleksnost
sve vie proima svakodnevni ivot, mi emo biti lideri u pruanju smisla i jednostavnosti
ljudima.
77
7. Preduzetnitvo i menadment
Misija je razlog postojanja organizacije (raison d'tre) i predstavlja vrhunski cilj organizacije.
Utvrivanje misije podrazumijeva traenje odgovora na pitanje: Koju djelatnost organizacija
namjerava da obavlja?. Misija organizacije se izraava izjavom o misiji, u kojoj se navodi
smisao organizacije zasnovan na njenoj filozofiji, kulturi, vrijednostima, ponaanju i
sposobnostima. Draker smatra da bi izjava o misiji trebala da bude toliko kratka da moe da
stane na prednjoj strani majice.
Tako je recimo misija Gugla (Googlea), najveeg svjetskog pretraivaa interneta, da
organizuje sve informacije na svijetu i da ih uini dostupnim i korisnim svima. Kada je
poetkom XX vijeka Henri Ford (Henry Ford) poeo proizvodnju legendarnog automobila,
Model T, formulisao je svoju misiju na sljedei nain: Napraviu automobil za narodne
mase. Demokratizovau automobil. Kada zavrim, svako e moi da kupi automobil i skoro
svi e ga imati. U ranim danima poslovanja, misija Majkrosofta (Microsofta), najvee
softverske kompanije na svijetu, je bila: personalni kompjuter na svakom stolu i u svakoj
kui. Misija Izviakog pokreta, neprofitne organizacije, je da promovie razvoj mladih
ljudi kako bi postigli puni fiziki, intelektualni, socijalni i duhovni potencijal, kao pojedinci,
odgovorni graani i kao lanovi svojih lokalnih, nacionalnih i meunarodnih zajednica.
Strategija je ideja vodilja za ostvarenje jedinstvene pozicije na izabranom trinom segmentu.
Sutina strategije je da se obezbijedi trajna konkurentska prednost, odnosno da se privremeni
monopol na bazi inovacije pretvori u stalni monopol na bazi efektivne strategije. Strategija
ima dva dijela - pripremu odluka (planska komponenta) i izvrenje odluka (akciona
komponenta). Najee se kao opti strategijski ciljevi preduzea navode:
Taktika i operativni plan predstavljaju razradu strategije, odnosno konkretan niz koraka koje
treba preduzeti da bi se utvreni ciljevi ostvarili.
esto se hijerarhija vizija - misija - strategija slikovito prikazuje na sljedei nain:
Vizija je ono to moe biti.
Misija je ono to elimo da bude.
Strategija je kako to da postignemo.
Jugopetrol AD Kotor
Vizija
78
7. Preduzetnitvo i menadment
Misija
Efektivnost
Niska
Niska
Visoka
Efikasnost
79
7. Preduzetnitvo i menadment
Menader
Orijentisan je na rjeavanje problema
Eksploatie bive uspjehe i slavu
Optimilano koristi postojee resurse
Realizuje ideje
Koristi iskljuivo eksterne resurse
Kontinuiran proces
Neizvjesnost i promjene vidi kao prijetnju
Odluke donosi iskljuivo na osnovu podataka
Parcijalna, tekuim problemima ograniena
slika
Optimizator je postojeeg i usmjeren je na
pravila i efikasnost
Orijentisan je na izvravanje zadataka
Prilgoava se okuenju
Sprovodi procedure
Posjeduje steeni autoritet
Precizno planiranje
Profesija
Inertnost
Izbjegava rizik
Preferira prosjenost i zavisnost
Preferira formalne informacije
Nagrauje korektno izvoenje zadatka,
kvantitet i poziciju
Orijentisan je na proces
Trai konformnost i izbjegava konflikte
41
Siropolis, Nicholas C. Menedment malog poduzea - vodi u poduzetnitvo. Zagreb, Gospodarska misao,
Hrvatska obrtnika komora, Mate d.o.o., 2002
42
Kovaevi, Branko. Osnove poslovne ekonomije. Zagreb, Mikrorad, 2001
80
7. Preduzetnitvo i menadment
Kreativnost i inovativnost
+
Inventor
Preduzetnik
Promoter
Menader
Inventor se definie kao kreativni genije. Kao rezultat takve kreativnosti, raa se veliki broj
ideja. Meutim, mnoge od tih ideja vjerovatno nikada nee biti komercijalizovane, jer njihov
tvorac ima nedostatak menaderskih znanja koja su mu neophodna za realizaciju.
Promoteri su skloni strategiji instant obogaivanja, na osnovu jednog uspjeno uraenog
posla. Nedostaju im vea kreativnost i ozbiljnija menaderska znanja. Ne posjeduju viziju
koja je bazirana na dugoronom ostvarenju poslovnog uspjeha. Zbog svega navedenog,
promoteri nemaju analitinost koja je potrebna za dublje razumijevanje biznisa, kao i
konceptualne vjetine neophodne da se biznis kojim se bave sagleda kao cjelina.
Menaderi posjeduju veoma izraena menadment znanja i vjetine, ali su manje poznati po
svojim kreativnim i inovativnim rjeenjima. Njihov osnovni cilj je efikasnost. Na
inovativnosti se ne insistira, a u birokratskom okruenju je esto i nepoeljna.
Preduzetnik je veoma sposoban menader koji posjeduje izuzetan nivo kreativnosti. Ove
dvije karakteristike mu omoguavaju da idejno kreira, koncipira i lansira odreeni biznis, ali i
da njime efikasno upravlja.
Bob Grejsli (Bob Grasley), bivi profesor preduzetnitva na kanadskom Univerzitetu Vaterlo
(University of Waterloo), je identifikovao etiri tipa poslovnih zadataka i njihovih izvrilaca,
koji su potrebni za uspjeno funkcionisanje biznisa - inventor, inovator, menader i
administrator.45 Kljune varijable koje doprinose pravljenju razlika izmeu pojedinih tipova
zadataka su stepen kreativnosti i nivo rizika koji izvrioci preuzimaju na sebe.
43
Babson koled je privatna poslovna kola u Masausetsu (Massachusetts), koja je 12 godina za redom
proglaavana za najbolju poslovnu kolu u oblasti preduzetnitva u redovnom godinjem izboru asopisa Ju Es
Njuz end Vorld Riport (U.S. News & World Report)
44
Timmons, Jeffry A. New Venture Creation. Fourth Edition, Illinois, Homewood, 1999
45
De Jordy, Herve. On Your Own, Successful Entrepreneurship in the 90s. Toronto, McGraw Hill, Ryerson,
1990
81
7. Preduzetnitvo i menadment
Rizik
Inventor
Inovator
Menader
Administrator
Kreativnost
Inventor stvara nove proizvode i procese i koristi resurse na potpuno novi ili usavren nain.
U fokusu njegovog interesovanja je problem i nain njegovog rjeavanja. Inventori se
najee karakteriu kao izuzetno istrajne osobe koje su spremne da ulau mnogo truda i
vremena da bi doli do rjeenja odreenog problema.
Inovator (preduzetnik) implementira nove metode izvrenja specifinih zadataka. On se
koncentrie na potencijalnu poslovnu ansu i resurse koji se potrebni za njenu realizaciju.
Inovator pokuava da komercijalizuje odreenu invenciju.
Menader upravlja organizacijom. Njegov zadatak je da identifikuje kljune ciljeve
organizacije i da formulie strategije za njihovo ostvarivanje. Dominantno je skoncentrisan na
pitanja strategije i organizacione strukture. U zavisnosti od veliine i sloenosti organizacije,
mogue je da u organizaciji postoje razliiti nivoi menadmenta, pri emu je svaki nivo
odgovoran za obavljanje odreenih aktivnosti i menadment funkcija.
Administrator nije ukljuen u proces formulisanja strategije, ve je njegov zadatak da
primjenjuje utvrenu strategiju kako bi organizacija ostvarila postavljene ciljeve. Fokusiran
je na izvrenje posla na to efikasniji nain. Administrator ima potpunu averziju prema riziku
i preferira situacije u kojima ima unaprijed definisane zadatke koje treba da obavi.
U stratekom pogledu, preduzetnici se prvenstveno fokusiraju na trine mogunosti.
Meutim, u tome esto pretjeruju, pa nijesu u stanju da uoe trine prijetnje. Stalno traganje
za novim poslovnim ansama esto podrazumijeva radikalne promjene u tehnologiji ili
orijentaciju na potpuno novi trini segment. Preduzetnici su brzi u odluivanju, ali doneene
odluke nijesu rezultat sistematskog prikupljanja podataka i njihove obrade. Za preduzetniko
djelovanje je karakteristino uestalo sklapanje novih poslova. Preduzetnici, u principu, ne
preispituju organizacione mogunosti realizacije brojnih poslova, pa su zbog toga veoma
esta kanjenja u isporukama, a deava se i da kvalitet proizvoda nije na potrebnom nivou.
Menaderska strateka orijentacija se u najveoj mjeri oslanja na kontrolu i racionalnu
upotrebu resura sa kojima organizacija raspolae. Menaderi razvijaju sisteme praenja
uinka na radnom mjestu i razrauju planove budueg djelovanja i poslovanja. Oni insistiraju
na evolutivnim procesima koji se dugorono planiraju. Menadersko odluivanje je
sistematizovano i ukljuuje dogovore sa razliitim subjektima. Rizik se nastoji smanjiti, pa se
organizacioni resursi sistematski preispituju. Menaderske aktivnosti su, po pravilu,
82
7. Preduzetnitvo i menadment
46
Drucker, Peter. The New Realities. Rev Ed edition, Transaction Publishers, 2003
83
7. Preduzetnitvo i menadment
Menader-preduzetnik
Koja poslovna ansa postoji na tritu?
Kako da je iskoristim?
Koji resursi su mi potrebni?
Kako da ostvarim kontrolu nad njima?
Koja je odgovarajua organizaciona
struktura?
47
Kolakovi, Marko. Poduzetnitvo u ekonomiji znanja. Zagreb, Sinergija nakladnitvo d.o.o., 2006
Stevenson, Howard H. and David E. Gumpert. The Heart of Entrepreneurship. Harvard Business Review,
Vol. 63, No. 2, pp. 85-94
48
84
7. Preduzetnitvo i menadment
Pitanja za diskusiju
1. Definiite menadment.
2. Odakle potreba za menadmentom u organizaciji?
3. Koji su osnovni zadaci menadmenta?
4. Da li je menadment umjetnost, zanat ili nauka?
5. Ukratko objasnite funkcije menadmenta.
6. Rangirajte prema znaaju funkcije menadmenta u malom preduzeu.
7. Objasnite menaderske uloge prema Henriju Mincbergu.
8. Koje su osnovne uloge ciljeva?
9. Navedite primjer strategijskog cilja za konkretno preduzee.
10. to je vizija organizacije?
11. Zato je vano da organizacija ima misiju?
12. Prokomentariite izjavu o misiji preduzea po izboru.
13. Zbog ega su efektivnost i efikasnost vani za menadment?
14. Navedite primjer preduzea koje je efektivno, ali nije efikasno.
15. Koje su razlike izmeu preduzetnika i menadera?
16. Definiete preduzetniki menadment.
17. Koji su kljuni zadaci preduzetnikog menadmenta?
18. Navedite primjer konkretnog menadera-preduzetnika i objasnite zato smatrate da
navedena osoba nije menader-birokrata.
85
POGLAVLJE 8
86
8.1. Uvod
Zakonski okvir biznisa je potroaima/korisnicima usluga rijetko predmet zabrinutosti. Kad
jedemo u restoranu, vjerovatno nas nije briga da li je restoran u vlasnitvu jedne osobe
(inokosno preduzee sole proprietorships), da li ima dva ili vie vlasnika (partnerstvo) ili je
u vlasnitvu mnotva akcionara (akcionarsko drutvo). Sve to, kao klijent elimo je dobra
hrana! Kad kupujemo inostrano auto, vjerovatno nas nije briga to kompanija koja ga
proizvodi ima formu vlasnitva ili organizacije koja nije zastupljena kod nas. Automobil
kupujemo jer je kvalitetno napravljen ili mu je cijena povoljna ili pak odgovara naem stilu.
Forma vlasnitva determinie nain funkcionisanja same organizacije, kako u pogledu
poreskih obaveza preduzea tako i u pogledu kontrole njenih vlasnika.
Zbog prethodno navedenog veoma vana odluka koja stoji pred sadanjim i buduim
vlasnicima biznisa je svakako koju formu vlasnitva izabrati. Istorijski gledano postoje
sljedei oblici preduzea:
Vlasnitvo
Oporezivanje
Obaveza
Korienje
Jedan vlasnik
Porez se
obraunava na
prihod vlasnika
Neograniena
Pojedinci koji
ele da na
najjednostavniji
nain pokrenu
vlastiti biznis
Partnerstvo
Porez se
obraunava na
prihode vlasnika
U nekim
sluajevima
ograniena
Najjednostavniji
nain da dvije
individue
pokrenu zajedno
biznis
Korporacija
Odreeni broj
akcionara
Korporacija i
akcionari se
oporezuju
Ograniena
Pravno lice sa
akcionarima
Inokosno
preduzee
87
Prvi oblik preduzea, ujedno i najjednostavniji, jeste inokosno preduzee. Ovo preduzee se
nalazi u vlasnitvu jedne osobe, vlasnik samostalno donosi sve odluke vezane za poslovanje i
takoe prisvaja svu dobit ostvarenu poslovanjem preduzea. Obino se radi o malim
preduzeima koja se formiraju u sklopu nekoliko djelatnosti. Glavni nedostatak ovakvog tipa
preduzea jeste nemogunost obezbjeenja veeg iznosa kapitala
Kao sljedei pojavni oblik pravnog okvira preduzea javlja se ortako preduzee. Obino se
radi o manjim, tzv. porodinim preduzeima, sa dva ili vie vlasnika. Ulozi vlasnika ne
moraju biti jednaki, kako kvalitativno tako i kvantitativno. Naime, kao ulog prilikom
osnivanja ortakog preduzea mogu se javiti novac, imovina, stvari i prava koja su
preraunata i ija je vrijednost iskazana u novcu. Sve odluke vezane za upravljanje
preduzeem se donose saglasno, a ostvarena dobit ili gubitak se solidarno raspodjeljuju u
zavisnosti od visine uea u osnivakom kapitalu. Ovakva forma preduzea podrazumjeva i
visok stepen povjerenja meu ortacima.
Komanditno drutvo (KD) predstavlja prelaznu formu od drutva lica ka drutvu kapitala. U
ovom preduzeu jedni vlasnici odgovaraju za poslovne rezultate iskljuivo do visine uloga
unijetog u preduzee, oni se nazivaju komanditorima. S druge strane, postoje komplementari
koji za poslovanje odgovaraju neogranieno, tj. svojom cjelokupnom imovinom.
Drutvo sa ogranienom odgovornou (DOO) spada u okvir drutva kapitala, gdje lanovi
drutva objedinjuju svoje uloge u osnivaki kapital, koji ujedno ini i garantnu supstancu za
poslovanje preduzea. Drutvo ima svoj Statut u kojem se definie predmet poslovanja, visina
uloga (pojedinanog i ukupnog), nain donoenja odluka, organi upravljanja, podjela dobitka
ili gubitka, trajanje i prestanak drutva.
Na kraju kao najkompleksniji oblik preduzea imamo akcionarsko drutvo (AD) u kojem
postoji veliki broj akcionara, od nekoliko desetina pa ak do nekoliko stotina hiljada
akcionara. Najvee svjetske korporacije su organizovane i posluju u okviru ove pravne forme.
Vlasnici akcija su lanovi Skuptine akcionara koja donosi najbitnije odluke vezane za
poslovanje preduzea. Skuptina akcionara bira i razrjeava Upravni odbor, koji je organ
upravljanja. Izvrnu ulogu u ovakvom preduzeu ima Direktor.
88
10%4%
8%
15%
20%
19%
66%
85%
Prodaja
(u bilionima)
Ukupna
prodaja
Neto
dohodak
Ukupan
profit(u bilionima)
Korporacije
Inokosna preduzee
72%
Broj
Broj preduzea
Partnerstva
89
90
8.4. Partnerstvo
Jedan od naina da se minimiziraju nedostaci inokosnog preduzea-individualnog
preduzetnitva i da se maksimiziraju njegove prednosti je da postoji vie od jednog vlasnika.
Veina zemalja ima zakonsku regulativu koja obrauje ovaj vid obavljanja djelatnosti. Ova
zakonska regulativa, partnerstvo definie kao asocijaciju dvije ili vie osoba koje obavljaju
biznis kao suvlasnici, a sve u cilju stvaranja profita. Partnerstvo, kao oblik organizovanja
posla se najmanje koristi u SAD sa ueem od samo 8%. tavie, partnerstvo kao oblik
obavljanja biznisa generie svega 10% ukupnih prodaja odnosno 19 prihoda. Partnerstvo je
obino vee u odnosu na samostalno preduzetnitvo, ali manje u odnosu na korporacije.
91
profita, u skladu sa ugovorom o partnerstvu. Obino generalni partner dobija vei dio profita,
nakon to se limitiranom partneru povrati inicijalno ulaganje.
92
93
se povea objektivnost monitoring funkcije jer nemaju prisne odnose sa drugim zaposlenim u
kompaniji. Mnogi od skandala koji se u proteklim godinama veu za korporacije mogli su se
izbjei da su lanovi Borda bili kvalifikovaniji, kompetentniji i objektivniji ljudi.
Vlasnitvo nad akcijama - Korporacije mogu izdavati dvije vrste akcija obine i
preferencijalne. Vlasnici preferencijalnih akcija su specijalna vrsta vlasnika jer oni obino
nemaju pravo upravljanja korporacijom ali imaju prvenstvo u ispali dividende. Ostali
akcionari ne primaju dividendu dok se ne isplate vlasnici preferencijalnih akcija. Dividende
koje se isplauju na preferencijalne akcije su obino fiksni procenat u odnosu na nominalnu
vrijednost akcije. Na primjer, ako je nominalna vrijednost akcije 100 , a dividenda na
preferencijalne akcije 7,5% to znai da e vlasnik jedne preferencijalne akcije dobiti 7,5
dividende. Dividende se u SAD obino isplauju kvartalno. Obino preferencjalne akcije
nose pravo akumulirane dividende. To znai da ako kompanija jedne godine ne isplati
dividendu na preferencijalne akcije vlasnik ima pravo naredne godine na akumuliranu
dividendu. Ovako akumulirana dividenda ima prvenstvo u isplati u odnosu na dividendu po
osnovu obinih akcija.
Sa druge strane vlasnici obinih akcija nemaju mogunost povlaenog poloaja u raspodjeli
dividendi, ali imaju pravo da aktivno uestvuju u voenju poslovne politike korporacije.
Akcije u njihovom vlasnitvu im omoguavaju da glasaju za lanove Borda direktora i da
donose druge vane odluke na Skuptini akcionara preduzea. To im omoguuje da na
aktivan nain odluuju o tome kako e korporacija poslovati. Dividenda na obine akcije
varira u zavisnosti od profitabilnosti same korporacije, dok neke korporacije ne isplauju
dividendu uopte ve je reinvestiraju u biznis.
Vlasnici obinih akcija imaju jo jednu prednost u odnosu na vlasnike preferencijalnih akcija.
Kada korporacija odlui da proda dodatnu emisiju obinih akcija, vlasnici obinih akcija
imaju pravo pree kupovine tih akcija. Ovo pravo je vano jer omoguava akcionarima da
odre svoju poziciju.
95
Dvostruko oporezivanje - Kao pravno lice korporacija mora platiti porez na svoj
profit. Kada se profit nakon oporezivanja isplauje akcionarima kroz dividendu,
dividenda se oporezuje kao lini prihod vlasnika. Na taj nain se vri dvostruko
oporezivanje dividende. Ovaj problem nemaju druge forme vlasnitva.
96
Pitanja za diskusiju
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
97
POGLAVLJE 9
98
9.1. Uvod
Svakako, jedan od osnovnih problema sa kojim se susrijeu preduzetnici jeste pronalaenje
kvalitetnih izvora sredstava za finansiranje biznisa. Taj problem je naroito izraen kod start
up biznisa zbog nivoa rizika sa kojim se povezuje otpoinjanje nekog biznisa. Cilj ovog
poglavlja jeste da uputi na potencijalne izvore finansiranja biznisa i da ukae na osnovne
karakteristike pojedinih izvora.
Ne treba posebno napominjati da je pronalazak sredstava za finansiranje biznisa veoma
delikatan i dugoroan zadatak. Kada trae kvalitetne izvore finansiranja, preduzetnici treba
da upamte sljedee tajne uspjenog finansiranja:
Izbor pravih izvora kapitala za biznis moe biti podjednako vana odluka kao i
izbor prave forme vlasnitva ili lokacije. Rije je o odluci koja e uticati na
kompaniju tokom itavog ivotnog vijeka, tako da preduzetnici moraju dobro da
odmjere sve svoje opcije prije nego to se odlue za konkretne izvore finansiranja.
Jedan finansijski analitiar je rekao da je veoma vano da se potrebe za kapitalom
kompanije u to veoj mjeri podudaraju sa izvorima kapitala. to je stepen
podudarnosti vei to e kompanija biti uspjenija.
mijenja svoju primarnu putanju. Kao i kreditori radnog kapitala, kreditori kapitala za rast
oekuju da on pobolja profitabilnost i na taj nain utie na poboljanje toka gotovine i
omogui nesmetan povratak sredstava.
Iako su ova tri tipa kapitala meusobno meuzavisna svaki od njih ima specifine izvore,
karakteristike i efekte na biznis i njegov dugoroan rast koje preduzetnik mora prepoznati.
101
Kreditori i investitori oekuju da preduzetnici uloe vlastiti novac u svoj biznis. Ako
preduzetnik nije voljan da uloi vlastita sredstva u biznis, potencijalni investitori nisu voljni,
takoe, da investiraju svoja sredstva. Sa druge strane, ne ulaganje velikog dijela sopstvenog
kapitala preduzetnika stavlja u situaciju da pozajmljuje velike iznose na koje plaa kamatu ili
da se odrekne znaajne proporcije vlasnitva u biznisu. Veliko zaduivanje u poetnim
fazama biznisa pravi pritisak na tok gotovine preduzea u kasnijim fazama. Takoe, ukoliko
preduzetnik postane manjinski vlasnik biznisa to moe negativno da utie na njegov
entuzijazam da stvara profit.
102
injekcije koju im daju velike korporacije, ve imaju i mnoge druge benefite iz ove relacije,
npr. tehnika ekspertiza, kanali distribucije, marketing know-how i kontakti sa mnogim
vanim kupcima i dobavljaima. Jedna, jo vanija korist je da male kompanije kroz
investicije velikih korporacija dobijaju kredibilitet. Vrata, koja bi inae bila zatvorena se
otvaraju u sluaju da mala kompanija dobije znaajnog stratekog partnera u vidu velike
korporacije.
Od ostalih izvora finansiranja napomenuemo i venture kapital preduzea to su profitno
orjentisana preduzea koja prikupljaju kapital i investiraju ga u biznis u ranim fazama, za koji
se procjeni da moe brzo rasti i donositi znaajan profit.
Interesantan nain prikupljanja sredstava je svakako i javna ponuda akcija preduzea. U
ovom sluaju preduzee svoje akcije nudi na tritu kapitala svim zainteresovanim
investitorima, koji veruju u ideju preduzetnika.
9.3.2.1. Banke
Komercijalne banke. Komercijalne banke su srce finansijskog trita za mala preduzea,
omoguivajui im dobijanje velikog broja razliitih kredita. Neke studije su pokazale da
komercijalne banke obezbjeuju 64% kredita dostupnih malom biznisu u poreenju sa 12,3%
koje obezbjeuju komercijalne finansijske kompanije, sljedei najvei izvor finansijskih
sredstava za mala preduzea. Dakle, za vlasnike malog biznisa, banke su prvi izvor
dunikog finansiranja.
Banke su dosta konzervativne u donoenju odluka o kreditiranju i vie preferiraju kreditiranje
stabilnih, uspostavljenih biznisa, u odnosu na finansiranje poetnika. Podatak iz statistike
govori da samo 5% do 8% malih preduzea u otvaranju dobija kredit od banke. Banke ele da
103
vide dokaze o uspjenosti kompanije prije nego to odobre zajam. One razmatraju
funkcionisanje preduzea u prolosti i prouavaju finansijske izvjetaje kako bi procijenili
njegovu buduu poziciju. Banke, takoe, ele dokaze stabilnosti u kompaniji, a naroito kada
su u pitanju prihodi i njihove projekcije iz kojih donose zakljuke o sposobnosti preduzea da
vraa zajam. Ako odobre kreditni zahtjev malom i srednjem preduzeu banke ele da vide
dovoljno gotovine u gotovinskom toku da se kredit bez problema moe vratiti, obimno
obezbjeenje kredita ili kreditnu garanciju kreditno garantnog fonda. Studije pokazuju da
male banke imaju vie razumijevanja i sklonije su pozajmljivanju sredstava manjim
preduzeima. U posljednje vrijeme i velike bankarske institucije prepoznaju mala preduzea i
individualni biznis kao svoje trite nudei im povoljnije bankarske proizvode putem
specifinih kreditno-garantnih ema.
Kada vrednuju kreditni zahtjev preduzea, banke se fokusiraju na gotovinski tok, kako bi bile
sigurne da biznis generie dovoljno gotovine za povraaj sredstava. Prvo pitanje u glavama
bankara, kada razmatraju jedan ovakav biznis plan je da li preduzee moe da generie
dovoljan iznos kea da bi otplatilo zajam. ak i u sluaju uzimanja obimnog obezbjeenja,
zadnja stvar koju banke ele je da preduzee propadne i da kroz aktiviranje obezbjeenja
primora vlasnika da vrati zajam. Iz tog razloga banke dobro analiziraju gotovinski tok
preduzea.
Kratkorone pozajmice. Kratkorone pozajmice sa rokom dospijea manjim od jedne godine,
su najei oblik kredita koje komercijalne banke odobravaju malim preduzeima. Ovi izvori
obino popunjavaju izvore za finansiranje radnog kapitala (kupovinu zaliha, finansiranje
prodaje na kredit, korienje raznih povoljnosti u sluaju plaanja keom).
Srednjoroni i dugoroni krediti. Iako banke u prvoj liniji preduzeima omoguavaju
dobijanje kratkoronih kredita, one e sigurno odobravati i srednjorone i dugorone kredite.
Kratkoroni i dugoroni krediti koji su po pravili obezbjeeni kolateralom, imaju rok
dospijea dui od jedne godine i obino se koriste za finansiranje rastueg i fiksnog kapitala.
Male kompanije se susrijeu sa veim izazovom aplicirajui za srednjoroni ili dugoroni
kredit zbog veeg rizika kojem se u sluaju njihovog odobravanja izlae banka. Obino se ovi
zajmovi otplauju mjeseno ili kvartalno. Jednan od najeih zajmova je omoguavanje
kupovine na rate, koje banke obino odobravaju preduzeima za kupovinu opreme,
nekretnina ili ostale fiksne aktive. Kada finansira nabavku opreme, banka obino vri
pozajmicu od 60% do 80% od vrijednosti opreme, a kao obezbjeenje moe biti sama
oprema. Plan otplate kredita, koji je obino na mjesenom nivou se usklauje sa radnim
ciklusom opreme koja se nabavlja.
104
kredit na ovaj nain mogu doi do sredstava. Time se omoguava kompanijama koje su
siromane gotovinom a bogate sredstvima, koja nijesu toliko produktivna, da uz pomo ovih
sredstava dou do gotovine za finansiranje rasta komanije ili trenutne krize likvidnosti.
Kao i banke i ove kreditore zanima gotovinski tok kompanije, ali oni su vie zainteresovani
za vrijednost aktive koja se nudi kao sredstavo obezbjeenja. Vrijednost kredita koju e
kompanija dobiti zavisie od vrijednosti sredstava i procentualne vrijednosti sredstava koju
kreditor odobriti u vidu zajma.
Trgovaki krediti. Zbog njihove trenutne dostupnosti trgovaki krediti su veoma vaan izvor
finansiranja za preduzetnike. Kada banke zbog velikog rizika odbiju da daju kredit
preduzetniku koji otpoinje svoj biznis on moe pokuati da dobije trgovaki kredit. Obino
je mnogo lake dobiti trgovaki kredit u formi mjesenih otplata nego kredit od banke. Ono
to je, takoe, veoma vano je da kad preduzetnik od dobavljaa dobije ovakav kredit na
kratak rok on je obino bez kamate. Obino su dobavljai i ostali povjerioci spremni
finansirati preduzetnika od 30 do 60 dana bez kamate.
Finansiranje opreme. Veina prodavaca opreme omoguuje preduzetnicima kupovinu opreme
na odloeno plaanje. Ovaj vid finansiranja je slian trgovakom kreditu sa nekim razlikama.
Obino ovi povjerioci daju relaksirajue uslove finansiranja sa periodom otplate koji je
jednak ili manji ivotnom ciklusu opreme. Uobiajeno je da ovi dobavljai nakon jednog
aranmana ponude preduzeu nabavku nove opreme, kako bi zamijenili dotrajalu opremu.
Neke kompanije preferiraju kupovinu opreme na lizing u odnosu na velike investicije u
fiksnu aktivu. Obino su ovi krediti, kad je u pitanju kamata, ne povoljniji u odnosu na
pozajmice iz banke.
Komercijalne finansijske kompanije. Kada banka odbije da odobri preduzetniku kredit on
moe potraiti sredstva kod kod komercijalnih finansijskih kompanija. Rije je o
potencijalnim davaocima kredita koji su spremni tolerisati vei rizik prilikom odobravanja
kredita. Naravno njihov primarni interes je da stvore dobar kreditni portfolio te prilikom
odobravanja ovih rizinijih aranmana trae obezbjeenje kreditnih sredstava. Na taj nain
pokrivaju svoje eventualne gubitke. Zbog toga to za odobrenje ovih kredita uzimaju
adekvatno obezbjeenje one ne trae kompletne finansijske projekcije za traioca kredita.
Ovo ne znai da oni ne prave jasne finansijske projekcije za preduzee prije odobrenja zajma.
Zbog injenice da su spremne tolerisati vei rizik kamatne stope na sredstva ovih finansijskih
institucija su vee.
tedno kreditne asocijacije. Ove asocijacije su specijalizovane za finansiranje realne
imovine. Krediti ovih asocijacija temelje se na hipoteci.
Brokerske kue u saradnji sa bankama. Brokerske kue su takoe ukljuene u obezbjeenje
sredstava svojim klijentima i to obino rade po povoljnijim uslovima u odnosu na banke. Ove
pozajmice su jeftinije jer su sredsvo obezbjeenja za ove pozajmice akcije i obveznice u
portfelju klijenta koje spadaju u kvalitetno i likvidno sredstvo obezbjeenja. Ovi krediti se
brzo realizuju. tavie nije rijedak sluaj da brokerska kua ponudi itavu liniju kredita za
klijente koji otvore raun u brokerskoj kui. Uobiajeno je da na ove kredite nema
preciziranog perioda otplate i on traje sve dok trina vrijednost portfolija kojim klijent
raspolae zadovoljava minimalne zahtijeve.
105
Meutim, postoji rizik odobravanja ovakvih kredita. Brokeri obino zahtijevaju 30%
"prostora" rije je o iznosu do kojeg se moe smanjiti vrijednost portfolija klijenta prije
nego to brokerska kua zatrai od klijenta do obezbijedi jo gotovine ili hartija u cilju
obezbjeenju pozajmice. Ako se klijent ne odazove zahtijevu brokera on moe prodati njegov
portfolio i namiriti svoja potraivanja.
Osiguravajue kue. Za mnoge vlasnike malog biznisa osiguravajue kue mogu biti
znaajan izvor kapitala za biznis. Osiguravajue kue generalno nude dvije vrste pozajmica:
zasnovane na polisi osiguranja i zasnovane na hipoteci.
Pozajmice po osnovu polise osiguranja odobravaju se na osnovu iznosa koje se kroz premije
uplauju. Obino je potrebno dvije godine da bi se akumulirao dovoljan iznos da bi se kredit
odobrio. Jednom kada se prikupi dovoljan iznos novca preduzetnik moe pozajmiti do 95%
vrijednosti tokom bilo kojeg perioda vremena. Osiguravajue kompanije nude povoljne
kamatne stope koje su obino ispod preovlaujuih bankarskih kamatnih stopa.
Osiguravajue kompanije odobravaju pozajmice na osnovu hipoteka na dugi rok i na osnovu
realne imovine iji je minimum limitiran na 500.000 . Oni se obino odobravaju na osnovu
vrijednosti realne imovine koja se nabavlja. Osiguravajue kompanije e odobriti od 75% do
80% vrijednosti imovine i omoguie period otplate od 25 do 30 godina tako da otplate ne
vre pritisak na gotovinski tok preduzea.
Kreditne unije. Kreditne unije su neprofitna finansijska udruenja koje promoviu tednju i
obezbjeuju kredite njihovim lanovima. Najpoznatije su po obezbjeivanju potroakih i
zajmova za kupovinu automobila. Mnoge od ovih unija su voljne obezbijediti sredstva svojim
lanovima za otpoinjanje biznisa. Procedure dobijanja kredita su sline onima u banci, ali su
iznosi odobrenih kredita obino manji.
Obveznice. Obveznice su uvijek bile popularan izvor dunikog finansiranja za velike
korporacije. Veoma mali broj vlasnika malog biznisa shvataju da im na raspolaganju stoji
ovaj znaajan vid finansiranja. Iako tek osnovane, kompanije nijesu sposoban kandidat za
emisiju obveznica, veliki broj rastuih kompnija moe pronai sredstava kroz emisiju
obveznica u sluaju da banke i ostali kreditori kau ne.
Programi sa dravnog nivoa. U velikom broju drava postoje programi sa dravnog i
lokalnog nivoa koji su sponzorisani od strane drave, a iji je cilj pruanje kvalitetne podrke
razvoju biznisa. Ove aktivnosti utiu na to da vlasnici biznisa dou do povoljnih finansijski
sredstava za pokretanje i razvijanje biznisa. Na ovaj nain drava moe ostvarivati ciljeve
svoje ekonomske politike. U Crnoj Gori postoji nekoliko kreditnih linija iji su nosioci
dravne institucije (kreditne linije Fonda za razvoj malih i srednjih preduzea, Direkcije za
razvoj malih i srednjih preduzea, Zavoda za zapoljavanje Republike Crne Gore i sl.).
Lizing Oblik finansiranja kojim se, najee oprema, ustupa preduzetniku ili vlasniku
malog biznisa pod odgovarajuim finansijskim uslovima. Lizing kompanija je vlasnik
osnovnih sredstava (zgrade, maine, vozila, oprema, raunari i sl.). Lizing kompanija i
korisnik lizinga (preduzetnik) potpisuju Ugovor o lizingu kojim su precizirani: kamatna stopa
na korieno sredstvo, period povraaja, mjeseni anuitet (kamata i rata). Uplatom
posljednjeg anuiteta korisnik lizinga po osnovu odredbi Ugovora postaje i vlasnik
predmetnog osnovnog sredstva.
106
Pitanja za diskusiju
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
107
POGLAVLJE 10
BIZNIS ETIKA
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
108
veoma zavisna od individualnih karakteristika, ali i od etikih osobina kojima tei sama
organizacija. Danas je skoro nemogue pronai preduzee ili neku drugu ozbiljnu
organizaciju koja nema Pravilnik o ponaanju i etikim standardima. O jaini i snazi biznis
etike govori i podatak da se ona danas moe svrstati u nekoliko podkategorija, meu kojima
su najnaajnije:
Ekonomska etika.
Poslovna etika.
Profesionalna etika.
Menaderska etika.
Finansijska etika.
Tranziciona etika.
Turistika etika.
Marketinka etika.
49
Boone, Louis E. and David L. Kurtz. Contemporary busines. South-Western College Pub, 2005
110
50
Konflikt interesa Situacija u kojoj dobrobit jednoj strani moe biti rezultat
velike tete za drugu ili vie strana. esto se odnosi na interes onoga koji donosi
odreenu odluku ili ima mehanizme za njeno sprovoenje.
Boone, Louis E. and David L. Kurtz. Contemporary busines. South-Western College Pub, 2005
111
Svijest o postojanju etikih normi i pravila predstavlja osnovu razvoja etike kulture
ponaanja. Zaposlenima je potrebna pomo u identifikovanju etikih problema kada se sa
njima suoavaju. Kako bi to efikasnije pomogla svojim zaposlenima u ovakvim situacijama
kompanije sastavljaju odreeni Kodeks etinosti, koji slui kao smjernica u radu i ono to
kompanija oekuje da zaposleni sprovode u svom radu. esto se ovakvi kodeksi sastavljaju u
manjim formama, koje zaposleni mogu uvijek da nose sa sobom. Neke od kompanija vode
rauna prilikom sastavljanja kodeksa, odnosno trude se da se njegova primjena odnosi ne
samo na kompaniju ve i na privatni ivot njihovih radnika.
Etiki nain rasuivanja i razmiljanja kodeks o etikom ponaanju prua samo okvir za
razvoj ovakvog naina razmiljanja, ali nije upotrebljiv u svakoj situaciji. On je dobar samo
za tzv. crno-bijele situacije, gdje se mogu uoiti i razvrstati mogua rjeenja. Ovaj kodeks je
obino ispraen i mnogim programima i treninzima, koje organizuje uprava kompanije za
svoje zaposlene. U takvim situacijama kompanija budno prati koji zaposleni je uspjeno
zavrio kurs. Iako etika nije neto to se jednostavno moe nauiti, praksa je pokazala da
vjeba i praktini treninzi daju vie nego pozitivne rezultate.
Etiko djelovanje kodeks i treninzi ako nijesu ispraeni adekvatnom slobodom za njihovu
primjenu, predstavljae uzaludan trud i utroen novac. U tom cilju se sastavljaju smjernice za
sprovoenje etikih pravila i normi, kako bi se svakom zaposlenom olakao put do donoenja
adekvatne odluke i poslovanje uinilo prijatnijim. Smjernice esto pomau u rjeavanju nekih
dilema koje postoje u okviru linosti, kakav se osjeaj stvara prilikom donoenja odluke i
njene realizacije, kako e to izgledati u neijim drugim oima, koliko ste sigurni u odluku,
ako postoji nesigurnost potrebno je konsultovati se sa nekim i istrajavati na tome dok se ne
dobije konkretan odgovor. Kompanije idu i toliko daleko da za svoje zaposlene otvaraju i
telefonske linije, preko kojih oni mogu potraiti pomo i savjet za njihove dileme, pri emu je
sve anonimno i diskretno.
Etiko liderstvo predstavlja najvii stepen primjene i realizacije etikih pravila i normi u
jednoj organizaciji. Sistem se sastoji u tome da uprava i njeni menaderi nijesu samo tu da
propagiraju etike vrijednosti i pravila ve i da im se povinuju i aktivno ih primjenjuju. Ovo
podrazumijeva da menaderi imaju sposobnost i kapacitet u priznavanju svojih greaka i
aktivno rade na njihovom rjeavanju. Takoe u sprovoenju etikih pravila i normi moraju
biti ukljueni i potroai, svi investitori, kao i ira javnost.
112
Prema drutvu
Prema potroaima
Prema zaposlenima i
Prema investitorima i finansijskim institucijama
114
harmoniju za rad. Danas veliki broj kompanija obezbjeuje i kreira uslove za rad
licima sa hendikepom.
115
Pitanja za diskusiju
1. to je biznis etika?
2. Navedite karakteristike etikog biznis okruenja.
3. Objasnite pojam i vrste drutvene odgovornosti preduzea.
116
POGLAVLJE 11
UPRAVLJANJE INOVACIJAMA
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
117
Epohalne - inovacije koje, kao to im samo ime kae, obiljeavaju jedan dui
vremenski period. Epohalne inovacije drastino mijenjaju pravila igre na tritu.
Primjeri ovakvih inovacija su pronalazak vatre, pronalazak pisma ili nastanak
Interneta, koji su, svaki na svoj nain, izmijenili svijet.
118
toga, jedna od najeih greaka je vezivanje inovacija za budunost - inovacije treba da budu
vezane za sadanjost, za realne probleme koji postoje.
Piter Draker kae da je inovacija organizovan i sistematizovan rad, praen ozbiljnim
analizama, istraivanjima trita, demografskih kretanja itd.51 Kada se te inovacije
prezentiraju tritu one ne izgledju komplikovano veina ljudi se pita: Kako se ovoga
nisam sjetio ranije?. Meutim, takve inovacije najbolje prolaze na tritu i najzastupljenije
su u preduzetnitvu.
Sam proces inovacije tee u tri koraka i to:
1. Invencija Prvi korak u kom dolazi do koncipiranja nove ideje i kreacije nove
mogunosti za novi proizvod, uslugu ili proces. Uspjenost pronalaska na ovom
prvom koraku se uglavnom ocjenjuje na osnovu tehnikih kriterijuma.
2. Inovacija Trina potvrda invencije, uvoenje nove ideje u optu upotrebu. Da
bi invencija postala inovacija mora da postigne uspjeh na tritu. U ovoj fazi
tehnike kriterijume zamjenjuju komercijalni.
3. Difuzija Kasnija primjena inovacije, koja esto vodi standardizaciji proizvoda.
Uspjeni proizvodi bivaju imitirani ili poboljavani od strane drugih preduzea. Iz
tog razloga, ova faza se esto oznaava i kao faza imitacije.
Kao to se moe primijetiti posmatranjem faza inovacionog procesa, inovacija mora biti
potvena na tritu da bi bila priznata kao inovacija. U suprotnom, radi se samo o jo
jednom pronalasku (invenciji). Sa aspekta trita, inovacija moe nastati na dva naina:
51
Gurnuta od strane ponude (supply push) Inovacija koju gura ponuda nije
zasnovana na trinoj potrebi, ve preduzee samo kreira potrebe i tranju za
svojim proizvodom. Ovakve inovacije nose mnogo vei rizik (ali i vei
potencijalni profit), prvenstveno zbog injenice da trite moe da ne prihvati
proizvod. Velike inovacije uglavnom nastaju na ovaj nain, iz razloga to trite
nije dovoljno efikasno u kreiranju novih potreba. Kako je to slikovito objasnio
jedan od najuspjenijih menadera prehodnog vijeka, automobilski magnat Henri
Ford, Da sam pitao svoje muterije ta je to to bi oni htjeli, njihov odgovor bi
bio - breg konja!.
52
121
prola zbog stvari koju proizvoa ni u snu nije mogao da predvidi - iako se radilo
o miolovci za jednokratnu upotrebu, koja je kotala isto koliko i obina,
domaice nisu htjele da je kupuju jer im je bilo ao da je bace! Miolovka je, po
njihovim rijeima, bila isuvie lijepa da bi je bacili, tako da su i dalje kupovali
stare miolovke.
7. Novo znanje predstavlja super-zvijezdu preduzetnitva. Inovacije zasnovane
na novom znanju, koje uspiju na tritu, donose najvei profit. Meutim, za njihov
razvoj su potrebna najvea sredstva, a potrebno je i do 30 godina da budu
prihvaene. Malo ljudi zna da je jo Heron iz Aleksandrije, 62. godine nove ere
opisao i napravio prvi model parne maine. Smatra se da je jedna takva maina
otvarala vrata na Aleksandrijskoj biblioteci. Meutim, bilo je potrebno da proe
1.700 godina kako bi parna maina poela da se koristi u svijetu!
Mala i srednja preduzea su najznaajniji generator inovacija. Mala preduzea, za jednaku
sumu uloenog novca, uspijevaju da proizvedu 4 puta vie inovacija od srednjih preduzea, a
ak 24 puta vie inovacija od velikih preduzea. Ovo i ne treba mnogo da udi, s obzirom da
su neki od najznaajnijih pronalazaka, kao to su laser, klima ureaj, pokretne stepenice,
elektrina sijalica ili personalni raunar djelo preduzetnikih poduhvata
Vrlo esto kod ljudi postoji pogrena pretpostavka o inovacijama inovacijama se smatraju
samo krupna nauna dostignua, dok se ostale stvari zanemaruju. U praksi je sasvim
drugaije. Inovacija je sve od toka do spajalice! Mnogo je vei broj tzv. "sitnih inovacija"
koje nee promijeniti svijet, ali u svakodnevnom ivotu mnogo znae. Tako je npr. sluaj sa
hlebom rezanim na parad (izumio ga je Otto Frederick Rohwedder 1912. godine),
selotejpom, tubama za pastu za zube koje se ne deformiu... Ovakve sitne inovacije moda ne
donose veliku slavu, ali zato donose veliki novac. Petnaestogodinji Amerikanac Chester
Greenwood je 1873. godine, poto mu je bilo hladno, zatraio od svoje bake da mu na dva
kotura ice spojenim metalnom trakom isplete vunu. Tako je napravio prvi titnik za ui na
svijetu. Desetak godina kasnije je napravio sopstvenu fabriku i patentirao svoj proizvod, i
tako zaradio ogromno bogatstvo.
Preduzetnici ne treba da jure epohalne inovacije! Za takve inovacije je potrebno mnogo
novca i mnogo vremena da bi se razvile. Inovacijama zasnovanim na novom znanju je
potrebno od 25 do 35 godina kako bi poele da daju pozitivne rezultate na tritu. Novo
preduzee nema ni mnogo novca da ulae, ni vremena da eka da bi se njegova ideja isplatila.
Zato su za preduzetnitvo karakteristine manje, "ovozemaljske" inovacije koje brzo nalaze
trite i omoguavaju sticanje profita. No i takve, konzervativne inovacije nisu uvijek
predodreene na usojeh. Postoji itav niz razloga zbog kojih bi neka inovacija mogla da bude
neusjena, a neki od njih su:
Loa ideja
Lo proizvod (kvalitet, cijena, performanse, dizajn...)
Pogrean trenutak za lansiranja proizvoda na trite
Danas su istraivanje i razvoj (Research & Development - R&D) jedan od najvanijih izvora
inovacija. Pod istraivanjem podrazumijevamo plansko traganje u cilju otkrivanja novog
znanja koje bi bilo korisno za razvoj novih proizvoda. Razvoj predstavlja prevoenje
rezultata istraivanja ili nekog drugog znanja u plan za nove, poboljane proizvode.
Istraivanje i razvoj se u praksi sprovodi kroz tri faze:
122
123
124
Pitanja za diskusiju
1.
2.
3.
4.
5.
6.
ta je inovacija?
Koji su pozitivni efekti inovacija?
Navedite vrste inovacija.
Koje su faze u procesu inovacije?
Objasnite razliku izmeu inovacije i invencije.
Koja je inovacija rizinija za preduzee - ona gurana od strane ponude ili povuena od
strane tranje?
7. Koji su mogui izvori inovacija?
8. Objasnite vezu izmeu malih preduzea i inovacija.
9. Zato preduzetnici ne bi trebali da se prave pametni?
10. Koje su faze u procesu istraivanja i razvoja?
11. Navedite dileme koje se vezuju za proces istraivanja i razvoja.
12. Koje su strategije mogue u procesu istraivanja i razvoja?
125
POGLAVLJE 12
PREDUZETNIKA INFRASTRUKTURA
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
126
100%
90%
% Preivjelih
80%
65%
70%
60%
50%
46%
36%
29%
40%
25%
30%
20%
10%
0%
Nova
10
Godine
Grafikon 1 Stopa preivljavanja malog biznisa
Kao to se moe vidjeti na grafiku, ve poslije dvije godine jedna treina novootvorenih
preduzea se ugasila, dok ih je poslije 4 godine nestalo vie od pola53. Poslije 10 godina,
samo e etvrtina novih preduzea i dalje poslovati. Ovako visoka stopa mortaliteta ima dva
negativna efekta manje ljudi e se opredjeljivati da se bavi privatnim biznisom usljed
visokog rizika, a s druge strane i postojea preduzea e morati da posluju konzervativnije jer
nisu sigurna da li e njihovi partneri u poslu opstati na dugi rok. Stope mortaliteta su jo vie
u manje razvijenim ekonomijama, poput ekonomija u tranziciji, to je svojevrstan problem jer
je ba ovim ekonomijama neophodno da imaju jak sektor malih i srednjih preduzea kako bi
mogla bre da prebrode tranzicioni period.
53
128
Nauni parkovi uglavnom zauzimaju relativno veliki prostor. Prema veliini povrine koju
pokrivaju se dijele u etiri velike grupe:
U okviru ovog prostora je obino smjeten bar jedan nauni centar (univerzitet, fakultet,
istraivaki centar...), zatim veliki broj malih i srednjih preduzea, kao i predstavnitva a
nerijetko i sjedita nekih velikih preduzea. Tu je i odreeni broj preduzea i strunjaka koji
nude svoje usluge naunom parku, ili njegovim podstanarima. Pored toga, veina naunih
parkova ima i svoj inkubator u kojem pomae razvoj novih malih i srednjih preduzea
zasnovanih na tehnologijama i znanjima koja se razvijaju u konkretnom parku. Od ukupnog
broja preduzea prisutnih u naunom parku, najvei broj je postojao i ranije i samo se
uselio u nauni park (oko 54%). Neto manji broj njih (29%) nastaje u okviru samog
naunog parka, dok oko 10% preduzea nastaje u biznis inkubatoru u okviru naunog parka.
54
55
Kao primjer naunog parka moe dobro posluiti Nauni park Centralna Florida (Central
Florida Research Park56). Park se nalazi u Orlandu, savezna drava Florida. Prostire se na 4,2
km2, u svom okviru ima 48 zgrada i 106 preduzea sa oko 9.500 zaposlenih. Pored toga, u
okviru parka se nalazi i Univerzitet Centralne Floride (University of Central Florida). Oko
400 studenata dodiplomskih i postdiplomskih studija je zaposleno u preduzeima koja
posluju u okviru naunog parka.
Pored toga, u okviru parka se nalaze i Centar mornarike avijacije za obuku (Naval Air
Warfare Center Training Systems Division), Vojna komanda za simulacije i obuku (Army
Simulation, Training, and Instrumentation Command (STRICOM)), kao i Agencija za
modeliranje i simulacije amerikog vazduhoplovstva (Air Force Agency for Modeling and
Simulation (AFAMS)). Veina istraivanja i aktivnosti u okviru parka, kao i djelatnosti samih
preduzea su usko povezana sa amerikom vojskom i mornaricom. Na raun toga, ovaj
nauni park i preduzea koja posluju u okviru njega, dobija oko 700 miliona dolara vrijedne
ugovore svake godine.
Uspjean nauni park moe ima veoma pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju u svom
okruenju. Neki od pozitivnih efekata naunog parka su:
Trend rasta broja naunih parkova u svijetu pokazuje da je ovo model razvoja i podrke
preduzetnitvu koji se dokazao kroz vie od tri decenije postojanja. Pored evidentnih koristi
za mala i srednja preduzea, nauni parkovi omoguavaju rast i razvoj lokalnih zajednica i
univerzitetskih centara, to ih ini jo korisnijim za cjelokupnu ekonomiju jedne zemlje.
Efekat multiplikatora znaajno uveava koristi od investicija u nauni park kroz ve
navedene pozitivne efekte, kao to su razvoj lokalne zajednice ili poveanje blagostanja, ali
tu su i efekti koje nije jednostavno izmjeriti. Nauni parkovi razvijaju nov, preduzetniki
nain razmiljanja i pomau u stvaranju inovacione kulture koja jo vie olakava i ubrzava
dalji rast i razvoj.
12.3. Klasteri
Koncept klastera je u literaturu prvi uveo Majkl Porter (Michael Porter) 1990. godine57.
Porter definie klaster kao geografsku lokaciju koja ima:
56
57
Od kada je Porter prvi identifikovao i definisao pojam i prednosti klastera, klasteri su postali
predmet panje velikog broja drava i strunjaka u svijetu. Pored toga, klasteri su uli u veliki
broj dravnih programa. Sam proces identifikovanja, definisanja i stvaranja klastera nije
standardizovan. Ekonomski strunjaci i instituti koriste razliite metodologije i nude razliite
definicije. Na primjer, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organization for
Economic Co-operation and Development - OECD) definie klastere kao mreu meusobno
povezanih preduzea, naunih institucija (univerziteta, istraivakih instituta...),
konsultantskih kua i kupaca, koji se nalaze u proizvodnom (poslovnom) lancu. Koncept
klastera je mnogo iri od prostog povezivanja preduzea, jer pored saradnje preduzea
ukljuuje i razmjenu znanja, informacija i vjetina58. Ekonomista Patris Bekholt (Patries
Boekholt) definie klaster kao grupu preduzea, naunih centara i preduzea za podrku koji
su funkcionalno povezani i sarauju (na formalan ili neformalan) kako bi ostvarili nove
marketing strategije, stvorili nove proizvode ili inovacije59.
U literaturi se, kao najei primjeri klastera u svijetu, navode:
Postoji vie naina kako moemo podijeliti klastere na osnovu naina nastanka, na osnovu
veliine, dominantne djelatnosti itd. Vrlo je znaajna podjela klastera po njihovom znaaju sa
aspekta nacionalne ekonomije, odnosno ukljuenosti klastera u aktivnosti od ireg znaaja.
Po ovom osnovu klasteri se dijele u tri velike grupe60:
1. Nacionalni klasteri Klasteri iji su glavni ciljevi od nacionalnog znaaja, kao
to je: rjeavanje problema infrastrukture, planiranje prostora, rjeavanje problema
u bilansu plaanja (klaster koji se fokusira na izvoz, ili klaster koji se fokusira na
jaanje domae proizvodnje i smanjenje uvoza). Ovi klasteri uglavnom imaju jaku
podrku drave i uglavnom su dio ekonomske politike vlade.
58
131
Kao to se moe vidjeti i iz navedenih primjera, klaster ne mora neophodno biti veliki da bi
bio uspjean. Vano je da je klaster dobro organizovan i da se na tritu pronae
odgovarajua nia (arape, tepisi, skijake izme ili dr.). Kako to kae poznati teoretiar
menadmenta Set Godin (Seth Godin) treba pronai niu, a ne naciju61.
Sa promjenom naina poslovanja u posljednje vrijeme, olienog u razvoju Interneta,
elektronskog poslovanja i raznih drugih inovacija, i nain poslovanja klastera doivljava
odreene promjene. Pored klasinog modela klastera uvodi se alternativno rjeenje koje se
naziva Centar i ogranci (Hubs and Nodes). Preduzea shvataju da neke vrste posla ne moraju
biti geografski blizu da bi bile povezane. Zahvaljujui prodorima prije svega na poljima
telekomunikacije, danas je mogue imate povezano poslovanje koje se vodi na razliitim
61
133
Kako se razvijala biznis inkubacija kao koncept, tako su se razvijali i biznis inkubatori. Ne
postoji jedinstvena definicija biznis inkubatora, ali je u EU najprihvaenija definicija prema
kojoj je biznis inkubator organizacija koja ubrzava i sistematizuje proces stvaranja uspjenih
preduzea stvarajui irok integrisan spektar usluga i podrke ukljuujui prostor inkubatora,
poslovne usluge i mogunosti povezivanja preduzea i umreavanja u klastere62. Pruajui
svojim klijentima usluge koje su sve na jednom mjestu i omoguavajui smanjenje trokova
kroz zajedniko korienje (i plaanje), inkubatori znaajno poboljavaju anse za opstanak,
ali i rast i razvoj novih preduzea. Uspjean biznis inkubator konstantno stvara uspjena
preduzea sa natprosjenim potencijalom za stvaranje profita i novih radnih mjesta. Razlike u
ciljevima stejkholdera, kriterijumima ulaska i izlaska iz inkubatora, naunoj intenzivnost
biznis planova i tanoj konfiguraciji prostora i usluga uvijek postoje i po njima je mogue
klasifikovati razliite vrste inkubatora.
Neophodne komponente biznis inkubatora su:
62
Costa-David, Jorge. The Role of Business Incubators in post-2006 EU. EU Enterprise Directorate-General,
2005
134
135
Pitanja za diskusiju
1. Definiite pojam infrastruktura?
2. ta je preduzetnika infrastruktura?
3. Od ega se sastoji preduzetnika infrastruktura?
4. Koje su odrednice zakonske infrastrukture?
5. Navedite uesnike koji ine osnov finansijske infrastrukture.
6. ta spada u institucionalnu infrastrukturu?
7. Koje dravne institucije u Crnoj Gori pomau razvoj preduzetnitva?
8. ta su nauni parkovi?
9. Koji su pozitivni efekti naunih parkova?
10. Navedite osobine klastera.
11. Kako se klasteri mogu podijeliti?
12. Objasnite znaaj veliine klastera.
13. ta su biznis inkubatori?
14. Koja je uloga biznis inkubatora?
15. Koje usluge moe da ponudi biznis inkubator?
136
POGLAVLJE 13
PREDUZETNITVO
I
NOVA EKONOMSKA PARADIGMA
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
137
63
Overton, Mark. Agricultural Revolution in England 1500 - 1850. BBC, September 19, 2002
Berlanstein, Lenard R. The Industrial Revolution and work in nineteenth-century Europe. Routledge, 1992
65
Friedman, Thomas L. The Lexus and the Olive Tree: Understanding Globalization. Anchor, 2000
66
Riderstrale, Jonas i Kjel A. Nordstrom. Karaoke kapitalizam: Menadment za oveanstvo. Beograd, Plato,
2006
67
Hamel, Gary. Leading the Revolution. Boston, Massachusetts, Harvard Business School Press, 2000
68
Handy, Charles. The Elephant and the Flea: Looking Backwards to the Future. Hutchinson, 2001
64
138
vanije, trokovi prenosa informacija su pali 10 miliona puta u odnosu na 1970. godinu!69
Nikada se u ljudskoj istoriji nije desilo da neki proizvod ili usluga postane 10 miliona puta
jeftiniji, a posebno ne za svega tri i po decenije. To je kao kada bi avion Boing 747 (Boeing
747), koji je nekada kotao 150 miliona dolara, mogli danas da kupite po cijeni velike pice i
Koka-Kole (Coca-Cola)!
Brzina kojom kompjuterski mikroprocesori obrauju podatke se udvostruavala svake dvije
godine u posljednjih 40 godina, to znai da se procesorska mo poveala vie od milion puta
u ovom periodu!70 Trokovi prevoza jedne tone robe su pali za vie od 70% u posljednjih 40
godina, pa je danas za transport automobila sa jednog kraja svijeta na drugi potrebno tri
nedjelje, a ova usluga kota svega 500 dolara.71
Sile globalizacije mijenjaju na svijet, uz sve vei stepen ekonomske integracije i poveano
kretanje ljudi i znanja. Ukupna svjetska tranja za robama i uslugama se udvostruava svakih
15 godina.72 Meunarodna trgovina danas ini oko 30% svjetskog bruto domaeg proizvoda
(Gross Domestic Product), to je etiri puta vie u odnosu na poetak 70-ih godina XX
vijeka.73 Vrijednost meunarodne trgovine u jednom danu 2000. godine odgovara njenoj
ukupnoj vrijednosti iz 1979. godine!74
Sve bra globalizacija, drastino smanjenje trokova transporta po jedinici u posljednih 200
godina i mnogo vea brzina transporta, kao i ogroman pad cijena komunikacionih usluga su
otvorili nove mogunosti preduzeima da kupuju, proizvode i prodaju irom planete.
Promjene koje preduzea doivljavaju u uslovima globalizovane ekonomije se po
kompleksnosti i znaaju mogu porediti sa promjenama koje su se deavale u vrijeme
industrijske revolucije. Dok je industrijsko doba karakterisala transformacija fizikih resursa,
informaciona ekonomija u prvi plan istie nematerijalne faktore kao to su znanje, vjetine,
informacije i iskustvo. Smatra se da e se uspjeh u ekonomiji XXI vijeka bazirati na 3I:
informacijama, idejama i inteligenciji.75
69
Rothschild, Michael. Bionomics: Economy As Ecosystem. Henry Holt & Company, Rei edition, 1995
Kanellos, Michael. Moore's law to roll on for another decade. cnet, February 10th, 2003
71
Agrawal, Vivek, Diana Farrell, and Jaana K. Remes. Offshoring and beyond. The McKinsey Quarterly,
Special Edition: Global Directions, 2003
72
Quinn, James Brian. Outsourcing Innovation: The New Engine of Growth. Sloan Management Review,
Summer 2000, pp 13-28.
73
Murthy, Narayana. Globalcorp, 2005. The Economist, The World in 2005
74
Riderstrale, Jonas i Kjel A. Nordstrom. Karaoke kapitalizam: Menadment za oveanstvo. Beograd, Plato,
2006
75
Milievi, Vesna. Internet ekonomija. Beograd, FON, ID, 2002
70
139
potiskuju ulogu kapitala i manuelnog rada i postaju strateki elementi poslovanja. Prelazak na
novu ekonomiju u pojedinim oblastima poslovanja izaziva tektonske poremeaje:76
Ekonomija bez ljudskog posrednika - Smanjuje se ili potpuno gubi uloga treih
lica u odnosima izmeu proizvoaa i potroaa. Kako bi se odrao potreban nivo
efikasnosti, posrednik danas moe biti samo informacioni sistem koji podrava
sve faze u poslovanju.
Djelatnost
Marketing
Fokus na pojedinca;
fragmentisanost trita;
diferenciranje proizvoda
Proizvodnja
Fleksibilnost i naglasak na
kvalitet
Istraivanje i razvoj
Centralizovano
Decentralizovano; fokus na
dizajnu i funkcionalnosti
Ljudski resursi
iroko obrazovanje;
motivisanje
Organizaciona
struktura
Hijerarhijska organizacija;
funkcionalna integrisanost
Mrena organizacija;
fleksibilnost
Menadment
Podstie promjenu;
decentralizacija; strategija je
podlona promjenama
odozdo; timski rad
Informacioni sistem
Centralizovan; koncipiran
prema top menadmentu
Decentralizovan; otvoren ka
zaposlenima i kupcima
77
141
81
82
Norris, Mark and Steve West. eBusiness Essentials. 2nd Edition, Wiley, 2001
IBM United States, http://www.ibm.com/
142
83
84
Stewart. Thomas A. Intellectual Capital: The New Wealth of Organizations. New York, Doubleday/Currency,
1997
85
Ibid.
144
Izbor partnera - Prilikom izbora treba voditi rauna o brojnim faktorima, jer se
osim materijalne ulae i intelektualna imovina preduzea. Neophodno je da
budui partner posjeduje viziju razloga kreiranja saveza koja je kompatibilna sa
naom, kao i da nije sklon iskoriavanju saveza za iskljuivo sopstvene interese.
Iz tog razloga, preduzee bi trebalo da sakupi to vie informacija o potencijalnim
partnerima, da koristi iskljuivo provjerene izvore podataka i da prije formalnog
osnivanja saveza to bolje upozna partnere.
146
Pitanja za diskusiju
1. U emu se ogleda znaaj poljoprivredne, industrijske i informacione revolucije?
2. Objasnite tektonske poremeaje koje izaziva nova ekonomska paradigma.
3. Navedite razlike u funkcijama organizacija prolosti i sadanjosti.
4. Koje su pretpostavke za uspjeh preduzetnika u novoj ekonomiji?
5. Objasnite prednosti koncepta elektronskog poslovanja.
6. Koji su osnovni modeli e-poslovanja?
7. Definiite pojam i vrste intelektualnog kapitala.
8. Objasnite kategorije u okviru procesa upravljanja znanjem.
9. Koji je znaaj umreavanja za preduzetnike?
10. Objasnite ulogu stratekih saveza.
147
POGLAVLJE 14
BIZNIS PLAN
Poto proitate i prouite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da:
148
149
Biznis plan predstavlja pisani saetak svih prolih, sadanjih i buduih aktivnosti relevantnih
za ostvarenje odreenog poslovnog poduhvata.86 Najvanija svrha biznis plana je da saznamo
koliko je i da li je finansijski i operativno (potencijalno) uspjean odreeni posao, tj.
odreena biznis ideja.
Biznis plan je, dokument koji slui kao standard sa kojim se mogu porediti tekui rezultati
nakon to je posao startovao. Redovno poreenje planiranih i ostvarenih aktivnosti
dozvoljava identifikovanje probleme prije nego to postanu nerjeivi (neupravljivi). Redovno
poreenje i korektivne akcije pomau u odravanju posla na eljenom putu, ka ostvarenju
postavljenog cilja.
Biznis plan je neophodan dokument ukoliko se eli pozajmiti kapital. Dobro uraen biznis
plan je najsigurnija garancija sposobnosti preduzetnika da upravlja idejom. Biznis plan je
znaajan faktor koji bitno opredeljuje odluku da li e preduzetniku biti odobrena sredstva
koja trai.
Biznis plan je prva provjera i ocjena poslovne ideje za potencijalne partnere koji treba da
uloe vrijeme, znanje ili novac u predloeni projekat, a ne u neki drugi. To je najee
neophodna pokretaka karika u realizaciji preduzetnikog poduhvata, jer da je preduzetnik
namjeravanu investicionu aktivnost mogao samostalno realizovati, pomo i finansijsku
podrku ne bi ni traio.
Biznis plan nam pomae da kroz njegovu izradu precizno formuliemo ideju, sagledamo
uslove za njenu realizaciju, potencijale, rizike i ogranienja.
Biznis plan se radi za odreeni vremenski period, najee od jedne do pet godina zavisno od
niza faktora kao to su:
Veoma je interesantno pitanje - kada se radi biznis plan, odnosno koji su to poslovni
poduhvati za iju realizaciju treba raditi biznis plan?
Moe se rei da postoji iroka lepeza poslovnih poduhvata koji zahtijevaju izradu biznis
plana a najei sluajevi su:
86
Biznis plan- prirunik za biznis planiranje- Dr Milenko Dosti, Senada Bahto, Munira Serdarevi- esti,
strana 15
150
Zato to bez njegove izrade preduzetnik ne moe objektivno i realno testirati svoju
ideju;
Zato to bez biznis plana niko nee da uloi sredstva u vae preduzee;
Zato to njime definiete razvojne planove vaeg preduzea;
Zato to slui kao putokaz za svakodnevne aktivnosti rukovodstva i radnika;
Zato to njime vrite promociju vaeg preduzea;
Zato to Vam omoguava da ostvarite saradnju sa inostranim partnerima;
Zato to slui kao sredstvo za ranu identifikaciju uskih grla u proizvodnji..
2. Analiza trita
2.1. Prodajno trite
2.2. Nabavno trite
2.3. Analiza cijene
2.4. Analiza konkurencije
3. Proizvod, proizvodni program
4. Zaposlenost i kvalifikaciona struktura
5. Lokacija
6. Predraun investicionih ulaganja
7. Izvori finansiranja
8. Rashodi poslovanja
9. Formiranje ukupnog prihoda i formiranje bilansa uspjeha
14.4.1.1. Rezime
Prva taka biznis plana obuhvata rezime biznis plana i predstavlja znaajno skraeni prikaz
cjelokupnog biznis plana, to znai da rezime slui za jasnu i prodornu prezentaciju kljunih
aspekata poslovnog poduhvata na koji se plan odnosi. Treba voditi rauna o tome da upravo
rezime predstavlja onaj dio biznis plana koji treba da informie, zainteresuje tj. privue
panju - banke, potencijalnog partnera, investitora i sl.
Rezime biznis plana predstavlja rekapitulaciju saetih najznaajnijih rezultata biznis plana.
Rezime kao i osnovni podaci predstavljaju vrstu specifinog formulara u kome postoje
standardizovane rubrike koje zahtijevaju veoma precizne odgovore. Rezime biznis plana
sadri informacije: o osobama koje su odgovorne za podatke koriene za izradu biznis plana,
o kompaniji koja donosi biznis plan, o biznis planu, o visini predvienih ulaganja, o izvorima
sredstava, kao i o najvanijim pokazateljima poslovnog uspjeha.
152
Naziv preduzea;
Ime vlasnika i direktora;
Datum osnivanja preduzea;
Adresa;
Telefon, faks;
Osobe za kontakt;
E-mail, veb sajt.87
87
Predvianje prodaje treba da se zasniva na prednostima proizvoda ili usluge, veliini trita i
broju kupaca sa kojima je ve preduzee uspostavilo kontakt - ukoliko ne postoji dovoljan
broj kupaca za odreeni proizvod/uslugu, sve dalje analize su bespotrebne.
154
U ovom dijelu obraeni su proizvodi i usluge koje kompanija namjerava da proizvodi ili na
osnovu kojih se planira formiranje novog preduzea. U zavisnosti od vrste proizvoda ili
usluge, u ovom dijelu treba vie ili manje detaljno opisati proizvode ili usluge koje su
88
predmet razmatranja. Pri tome treba poi od toga da li je u to nov proizvod/usluga ili je
poboljan postojei.
Prije svega treba objasniti namjenu proizvoda i svrhu korienja i dati informaciju o tome da
li se isti ili slini proizvodi ve proizvode. Zatim je potrebno navesti osnovne karakteristike
vezane za kvalitet, dizajn, pakovanje, nain korienja i sl. Posebno treba istai razlike u
odnosu na druge sline proizvode ili usluge, ukoliko postoje, i eventualne prednosti novih
proizvoda i usluga u odnosu na postojee. Takoe je potrebno navesti da li u toj oblasti
postoje i proizvode se supstitutivni proizvodi koji mogu da zadovolje potrebe kupaca u
pogledu namjene i svrhe korienja, a takoe i u pogledu kvaliteta i cijene. Posebno treba na
osnovu uraene analize trita utvrditi planirani asortiman i obim proizvodnje na godinjem
nivou.
Stuktura radnika
Kvalifikacija
Broj radnika
UKUPNO:
Broj i kvalifikaciona struktura radnika
14.4.5. Lokacija
Za veliki broj poslova pravilan izbor lokacije je kljuan faktor uspjeha. Za maloprodaju,
veleprodaju i preduzea koje se bave uslunim poslovima najee je najbolja ona lokacija
koja najvie odgovara kupcima odnosno potroaima. Ostala korisna pitanja kod izbora
lokacije tiu se cijene poslovnog prostora, legalnih ogranienja za poslovanje u odreenoj
zoni, koncentracije ostalih pogodnosti/nepogodnosti za kupce (blizina ostalih prodajnih
mjesta, pogodnost parkiranja..). U sluaju da se preduzee bavi proizvodnjom, pogodnost
lokacije je najvie vezana za moguost lakog i jeftinog snadbijevanja i blizina transportne
infrastrukture.
Na ovom mjestu neophodno je da prezentirate:
Adresu,
Povrinu,
Tehniku opremljenost,
Infrastrukturu,
156
Nova ulaganja - Vrijednost novih ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, pri emu
se vie panje posveuje osnovnim sredstvima (objekat i graevinsko - zanatski
radovi i ulaganja u nabavku osnovne i pomone opreme).
89
158
159
Pitanja za diskusiju
1. Objasnite pojam biznis plana.
2. Definiite cilj izrade biznis plana.
3. Koja je svrha donoenja biznis plana?
4. ta ini sadraj biznis plana?
5. U emu je znaaj definisanja misije preduzea i cilja projekta u biznis planu?
6. Navedite kriterijume za analizu trita u biznis planu.
7. Proizvodni program kao element biznis plana.
8. Analiza potrebnih investicionih ulaganja.
9. Izvori finansiranja projekta kao element biznis plana.
10. Koje kategorije treba uzeti u obzir prilikom obrauna ukupnih rashoda poslovanja?
11. Kako se formira ukupan prihod i bilans uspjeha u biznis planu?
160
LITERATURA
LITERATURA
1.
Blayney, Mark. Turning your business around. How to books Ltd., 2005
2.
3.
Burton, Terence and Jeff Sams. Six sigma for small and mid-sized organizations.
J.Ross Publishing, 2005
4.
Bygrave, William D. The portable MBA in entrepreneurship. John Wiley & Sons,
2003
5.
6.
7.
Carter, Sara and Dylan Jones-Evans. Enterprise and small bussines. Pearson
Education, 2000
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Evensky, Harold and Deena Katz. Investment Think Tank. Bloomberg, 2004
14.
15.
Fleury, Robert. The Small Business Survival Guide. Sourcebooks, Inc., 1995
16.
17.
Gratton, Lznda. Hot Spots: Why Some Companies Buzz with Energy and Innovation and Others Don't. Prentice Hall, 2007
18.
Green, Charles H. Financing the small bussines. Adams Media Corporation, 2003
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.