Na temelju odredbi l. 6. st. 8. i 9.

Pravilnika o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje

otpadnih voda (Narodne novine, broj 03/11- nastavno Pravilnik), Direktor drutva, dana
1.12.2011.g. donosi

INTERNO UPUTSTVO
za provoenje kontrole ispravnosti graevina
za javnu odvodnju otpadnih voda
Temeljne odredbe
lanak 1.
Ovo se Interno uputstvo za provoenje kontrole ispravnosti graevina za javnu odvodnju
otpadnih voda (u daljnjem tekstu Interno uputstvo), donosi radi provoenja kontrole
ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti
graevina za odvodnju otpadnih voda za koje je potrebno ishoditi vodopravnu dozvolu za
isputanje otpadnih voda (sukladno l. 152. Zakona o vodama), koje se nalaze se na na
podruju gradova Pule i Vodnjana te opine Faana, a kojima upravlja (nalaze se u vlasnitvu
ili zakonitom posjedu) Pula Herculanea d.o.o. (nastavno: upravitelj).
Ovim se Internim uputstvom utvruju:
graevine za javnu odvodnju
nain provoenja kontrole ispravnosti;
vrijeme provoenja kontrole ispravnosti;
odgovorne osobe za provoenje konrole ispranosti;
Graevine za javnu odvodnju kojima
lanak 2.
Graevine za javnu odvodnju su: gravitacijski cjevovodi, tlani cjevovodi, preljevne
graevine, crpne stanice, ureaji za mehaniko proiavanje (nastavno UPOV), podmorski
ispusti s podmorskim i kopnenim dionicama i stanica za prihvat sadraja sabirnih jama.
Graevine javne odvodnje ine dva sustava: Pula centar i Pula sjever.
lanak 3.
1. Gravitacijski cjevovodi
Javna kanalizacijska mrea u naseljima izvedena je kao gravitacijska. Gravitacijski cjevovodi
su izgraeni od betonskih, keramikih, PVC i poliesterskih cijevi.
2. Tlani cjevovodi
Na mjestima gdje se zbog konfiguracije terena kanalizacijski cjevovodi ne mgu izvsti kao
gravitacijski izvode se tlani cjevodoi, koji otpadnu vodu trnsportiraju od crpnih stanica do
prekidnog okna. Tlani cjevovodi izgraeni su od od PVC i cijevi od Nodularnog ljeva sa TY
TON spojem profila od DN100mm do DN700mm. Na trasi tlanog cjevovoda CS Rivijera su
ugraeni odzrani ventil i muljni ispust, dok su tlani cjevovodi na ostalim objektima bez
dodatnih hidromehanikih elemenata na trasi.

3. Preljevne graevine
Na dijelovima sustava gdje je odvodnja mjeovita postavljene su preljevne graevine. Kod
velikih oborina, kad se protok udvostrui (2 x Q suno) voda iz mjeovitog cjevovoda
preljeva se preko preljevnog zida u oborinski kanal ime se rastereuje mjeoviti cjevovod.
Dio kinih preljeva je opremljen hidro-mehanikom opremom koja zahtjeva dodatno
odravanje.
4. Crpne stanice
Cjelokupni kanalizacijski sustav funkcionira putem dvadeset i dvije crpne stanice odakle se
putem tlanog voda distribuira do prekidnog okna koji osigurava gravitaciono teenje do
ureaja. Sve crpne stanice posjeduju kratak havarijski ispust u more (koje se nalaze uz more,
osim crpne stanice Pjeana uvala) ili retencijski bazen. Elektroenergetsko napajanje crpne
stanice u pravilu izvedeno je kao dvokruno s dva neovisna izvora napajanja, a postoji i
mogunost napajanja dizel elektrinim agregatima. U sluaju kvara radne crpke u crpnoj
stanici automatski se ukljuuje druga rezervna crpka. Popis crpnih stanica s osnovnim
podacima dan je u tabeli 1.
5. Ureaji za proiavanje otpadnih voda
Otpadne vode sustava Pula Centar i Pula sjever obrauju se na dva ureaja za
proiavanje otpadnih voda, UPOV Valkane te UPOV Peroj i to:
a. Otpadne vode kanalizacijskog sustava Pula centar odvode se na UPOV
Valkane, odnosno dio otpadnih voda koji bez proiavanja odlazi u more planira
se usmjeriti na UPOV Valkane. UPOV Valkane graen je za mehaniko
proiavanje otpadnih voda za koliinu od 420 l/s.
Sastavni dijelovi ureaja su:
Otvoreni distribucijski kanal,
Automatska gruba reetka sa presom,
Mimovodni (bypass) kanal,
2 fina automatska sita sa presom,
Komora aeriranog pjeskolova,
Glavni odvodni kanal (sadri mjera protoka),
Klasirer pijeska,
Dozani bazen sa sifonom,
Podmorski ispust (obraen u zasebnom poglavlju nie u tekstu),
Pogonski objekt,
Stanica za prihvat sadraja sabirnih jama (obraena u zasebnom poglavlju
nie u tekstu);
b. Sve otpadne vode kanalizacijskog sustava Pula sjever odvode se na UPOV
Peroj. UPOV Peroj graen je za mehaniko proiavanje otpadnih voda za
koliinu od 185 l/s.
Sastavni dijelovi ureaja su:
Distribucijska komora za prihvat vode,
Otvoreni distribucijski kanal,
Kosa gruba reetka,
Mimovodni (bypass) kanal,
Fina automatska reetka,
Presa
Komora aeriranog pjeskolova,
Glavni odvodni kanal (sadri mjera protoka),
Klasirer pijeska,
Dozani bazen sa sifonom,
Distribucijsko okno,
Podmorski ispust (obraen u zasebnom poglavlju nie u tekstu),
Pogonski objekt.

6. Podmorski ispusti
a. Podmorski ispust UPOV Valkane
Kopnena dionica: duina 300 m
Podmorska dionica: duina 1200 m, dubina 39 m
b. Podmorski ispust UPOV Peroj
Kopnena dionica: duina 500 m
Podmorska dionica: duina 580 m, dubina 12 m
7. Stanica za prihvat sadraja sabirnih jama
Stanica za prihvat i predobradu sadraja sabirnih i septikih jama za grad Pulu nalazi se na
UPOV Valkane. Stanica se sastoji od zatvorenog spremnika s kontrolnim poklopcem i fine
automatske reetke (s= 6 mm) s presom ugraene u spremnik. Sav izdvojeni otpadni materijal
se pomou punog transportera podie u presu na djelominu dehidraciju. Ovako obraeni
otpadni materijali odlau se u kontinuiranu zatvorenu plastinu vreu oslonjenu u prihvatni
kontejner.
NAIN PROVOENJA KONTROLE ISPRAVNOSTI
Vodonepropusnost
lanak 4.
Sve graevine za odvodnju otpadnih voda moraju se projektirati i graditi tako da se osigura
vodonepropusnost istih i to sukladno normama:
cjevovodi sa slobodnim vodnim licem (gravitacijski) sukladno normi Polaganje i
ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610;
tlani cjevovodi sukladno normi Opskrba vodom zahtjevi za sustave i dijelove izvan
zgrada HRN EN 805.
Ispitivanje graevina crpnih stanica i retencijskih bazena provodi se sukladno normi Opskrba
vodom- zahtjevi za sustave i dijelove sustava za pohranu vode HRN EN 1508;
Dokazivanje zahtjeva vodonepropusnosti provodi se na nain da je obvezno kontrolno
ispitivanje u fazi gradnje po dionicama i to nakon zatrpavanja, naelno prije asfaltiranja.
Kod ispitivanja vodonepropusnosti novoizgraenih graevina moraju biti prisutni: ovlateni
predstavnik izvoaa radova, nadzorni inenjer i predstavnik upravitelja.
Izvjee o rezultatu ispitivanja mora biti potpisano od strane izvoditelja radova, nadzornog
inenjera, ovlatene osobe koja je izvrila ispitivanje i predstavnika upravitelja.
Po dostavljenom izvjeu, rezultati ispitivanja upisuju se u Graevinski dnevnik.
Izvjee o ispitivanju, uz koje mora biti predana pregledna situacija/nacrt na temelju kojeg je
izvreno ispitivanje, dostavlja se upravitelju.
Samo po primitku izvjea o ispravnosti odnosno vodonepropusnoti izvrit e se primopredaja
objekta.
lanak 5.
Sve graevine za odvodnju otpadnih voda moraju se tijekom uporabe kontrolirati na
vodonepropusnost na nain odreen u tabeli 2. koja ini sastavni dio ovog Uputstva.

Vizualni pregled ukljuuje kontrolu ispunjenosti tlanog cjevovoda otpadnom vodom

odnosno pregled pravca i nivelete kanala, spojeva, oteenja i deformacija, spojeva
prikljuaka, obloge i premaze.
Ispitivanja vodonepropusnosti za graevine iz stavka 1. ovoga lanka, osim vizualnog
pregleda, mora obavljati ovlatena osoba za ispitivanje vodonepropusnosti graevina za
odvodnju i proiavanje otpadnih voda sukladno lanku 221. stavak 2. Zakona o vodama
(akreditirani laboratorij osposobljen prema zahtjevima norme HRN EN 17025).
Osnovna podloga za provedbu ispitivanja na vodonepropusnosti su baza podataka GISsustava upravitelja, posebna geodetska podloga ili geodetski snimak izvedenog stanja s
preglednom situacijom odnosno nacrtima
Strukturalna stabilnost i osiguranje funkcionalnosti
lanak 6.
Graevine za odvodnju otpadnih voda iz l. 3. ovog Uputstva moraju se tijekom graenja i
uporabe podvrgnuti kontroli ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti
na nain odreen u tabeli 2. koja ini sastavni dio ovog Uputstva.
Kao podloga za kontrolu i dokaz ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja
funkcionalnosti slui izvedbeni projekt.
Dokazivanje ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti za cjevovode sa
slobodnim vodnim licem dokazuje snimanjem odnosno CCTV inspekcijom cjevovoda.
Kod novoizgraenih graevina upravielj obavlja snimanje cjevovoda CCTV inspekcijom prije
primopredaje odnosno tehnikog pregleda.
Na snimanje se obavezno pozivaju izvoa radova i nadzorni inenjer, a po zavrenom
snimanju rezultati se upisuju u graevinski dnevnik.
CCTV inspekcijom obvezno se kontrolira pravac i niveleta, spojevi cijevi, oteenja ili
deformacije, spojevi prikljuaka, obloge i premazi te se procjenjuju odstupanja od
projektiranog hidraulikog profila cjevovoda.
CCTV inspekcija se obavlja prema normi Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada 2. Dio:
Sustav kodiranja optikog nadzora, HRN EN 13508-2/AC.
Kao osnovna podloga za provedbu CCTV inspekcije je geodetski snimak izvedenog stanja ili
pregledna situacija baze podataka upravitelja.
Nakon izvrenih kontrole snimanjem CCTV sainjava se zavrno izvjee u skladu s normom
Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada-2. dio: Sustav kodiranja optikog nadzora, HRN EN
13508-2/AC.
Dokaz da je kontrolno ispitivanje i zavrno izvjee provedene CCTV inspekcije za
cjevovode sa slobodnim vodnim licem ispravno u smislu kontrole ispravnosti strukturalne
stabilnosti i osiguranju funkcionalnosti je ako to izvjee ne sadri niti jedan kod prema normi
Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada- 2. Dio: Sustav kodiranja optikog nadzora, HRN
EN 13508-2/AC koji opisuje neispravnosti po sva tri osnovna uvjeta.
Dokaz da je kontrolno ispitivanje i zavrno izvjee provedene CCTV inspekcije za
cjevovode sa slobodnim vodnim licem ispravno u smislu kontrole ispravnosti strukturalne

stabilnosti i osiguranju funkcionalnosti je ako to izvjee ne sadri evidentirano oteenje na

cijevima, kontra padove izmeu okna, pregibe izmeu spojeva cijevi, neispravno izvedene
spojeve gdje se kasnije moe zadravati otpadna voda i taloiti otpadne tvari, nagle promjene
padova nivelete, vee od dozvoljenih lomova na spojevima cijevi koje je proizvoa cijevi
propisao i odstupanja od projektiranog hidraulikog profila cjevovoda vee od 5% osim u
sluaju kad nadzorni inenjer potvrdi promjenu potpisom u Graevinskom dnevniku.
Po uoenim nedostacima koje utvrdi upravitelj i nadzorni inenjer u smislu kontrole kvalitete
po sva tri osnovna uvjeta, izvoa radova i nadzorni inenjer obvezani su utvrditi nain
sanacije te je izvoa duan postupiti u skladu s time, a nakon sanacije dostavit dokaze da je
sanacija izvrena ispravno, odnosno da su utvreni nedostaci uklonjeni, to je preduvjet za
primopredaju graevine.
lanak 7.
Kontorola ispravnosti strukturalne stabilnosti i osiguranja funkcionalnosti tijekom uporabe
graevina vri se obilascima od strane kvalificiranog osoblja te putem telemetrijskog sustava
za nadzor i upravljanje.
Kod obilaska od strane kvalificiranog osoblja vre se: vizualni pregledi, oitavanje parametara
s opreme ugraene na samim objektima, razna mjerenja primjerenim instumentima, oitanje
potronje struje i vode, pregledi CCTV inspekcijskom kamerom te vizualni pregledi uz
snimanje od strane ronilaca.
Telemetrijski sustav za nadzor i upravljanje omoguava nadzor, mjerenje i prijenos
izmjerenih vrijednosti i signala iz udaljenih objekata u PC-raunalo dispeerske stanice za
nadzor i upravljanje.
Dispeerska stanica se nalazi u tehnikoj zgradi i vri 24-satni nadzor udaljenih stanica
pomou SCADA softvera koji omoguava da se prikupljani podaci prate, pregledavaju i
spremaju u bazu podataka. U sluaju alarmnih stanja dispeerska stanica alje SMS poruku na
odabrane mobilne telefone.

VRIJEME PROVOENJA KONTROLE ISPRAVNOSTI

lanak 8.
Graevine za odvodnju otpadnih voda iz l.3., koje su sukladno ispitane na svojstvo
strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti, a potom i vodonepropusnosti, moraju se podvrgnuti
ponovnom ispitivanju u rokovima utvrenim u tabeli 2. koja ini sastavni dio ovog Uputstva.
Iznimno od prethodnog stavka ovoga lanka u sluaju poremeaja strukturalne stabilnosti i
funkcionalnosti koji bi mogli ugroziti zatitu voda kontrola ispravnosti graevina za odvodnju
otpadnih voda provodit e se interventno prema potrebi.
lanak 9
U Drutvu se izrauju godinji i mjeseni planovi provoenja kontrole ispravnosti graevina
za javnu odvodnju otpadnih voda.
Planovi kontrole i ispravnosti sadre elemente prikazane u tabeli 2.

TABELA 1 Crpne stanice sa osnovnim karakteristikama

R.
BR.

CRPNA STANICA

VIDIKOVAC

BOLNICA

VALSELINE

MARINA

DALMATINOVA

PRAGRANDE

PJ.UVALA

PJ.UVALA pomona

KAPELERI

10

POTA- fekalni
POTA- oborinski

11

LUKA (Stoja T Luka)

12

ZELENIKA (Stoja)

13

RIVIJERA

14

VELI VRH

15

TINJAN

16

PUNTIELA

17

VALBANDON

18

VALBAND. PINETA

19

FAANA RIVA

20

FAANA BADEL

21

FAANA JUG

22

BARBARIGA

23

PEROJ

TIP PUMPE

CP FLYGT
3201.456
CP FLYGT
3170.441
CP FLYGT
3300.462
CP FLYGT
3201.450
CP FLYGT
3152
CP FLYGT
3152.432
CP FLYGT
3152.430
CP FLYGT
3085.434
CP FLYGT
3127-980
CP FLYGT
3300.980
CP FLYGT
3300.980
CP FLYGT
3231.53
CP FLYGT
3127.980
NP FLYGT
3135.181
NP FLYGT
3171.180
CP FLYGT
3152-434
CP FLYGT
3152-450
CP FLYGT
3085.182
CP FLYGT
3127.980
CP FLYGT
3300.180
CP FLYGT
3068.180
CP FLYGT
3300.462
CP FLYGT
3127.480

Q (L/S)

VISINA
DIZANJA
(m)

TLANI
CJEVOVOD
DN[mm]

BROJ
PUMPI

35

24,80

160

50

12,60

400

206

25,00

400

48

20,60

280

101

4,45

250

65

4,75

200

17,96

18,38

160

4,00

100

10,3

23,90

125

396,1

8,4

600

938

5,5

400

468

34,9

700

22,8

13,55

150

147,9

5,8

400

84

8,80

300

34

5,20

225

42

22,00

200

7,7

10,00

100

4,00

160

70

38,90

280

7,92

4,28

100

85

32,30

400

12,4

13,78

125

25,8

Havarij
ski
ispust
ima
/nema

Reten
cija
ima
/nema

TABELA 2
R.
br.

Objekt

1.

Gravitacijski
cjevovodi

2.

Preljevne
graevine

3.

4.

5.

6.

7.

Crpne stanice

Tlani
cjevovodi

Ureaji za
proiavanje otpadnih
voda

Podmorski
ispusti

Stanica za
prihvat
sadraja
septikih
jama

Vodonepropusnost

Strukturalna
stabilnost
Nain
Vrijeme

Nain

Vrijeme

Sukladno normi
"Polaganje i
ispitivanje
kanalizacijskih
cjevovoda i
kanala" HRN EN
1610

Nakon pregleda
strukrturalne
stabilnosti i
funkcionalnosti
CCTV
inspekcijom

CCTV,
inspekcija
kamerom

Vizualni pregled

Jednom
mjeseno

Pregled
vodonepropusnosti i
strukturalne stabilnosti se
vre istim pregledom

Vizualni pregled

Vizualni pregled

Vizualni pregled

Vizualni pregled
zaronom uz
izradu video
snimke i pisanog
izvjetaja

Vizualni pregled

Jednom
mjeseno

Jednom
godinje

Jednom
mjeseno

Jednom u dvije
godine

1 mjeseno

24
kilometra
godinje

Pregled
vodonepropusnosti i
strukturalne stabilnosti se
vre istim pregledom

Pregled
vodonepropusnosti,
funkcionalnosti i
strukturalne stabilnosti se
vre istim pregledom

Pregled
vodonepropusnosti i
strukturalne stabilnosti se
vre istim pregledom

Pregled
vodonepropusnosti,
funkcionalnosti i
strukturalne stabilnosti se
vre istim pregledom

Vizualni
pregled

1
mjeseno

Funkcionalnost
Nain

Vrijeme

Pregled funkcionalnosti i strukturalne

stabilnosti se vre istim pregledom

Vizualni pregled
obilasakom objekta uz
oitavanje osnovnih
parametara

3 puta
mjese
no

Vizualni pregled
obilaskom objekta uz
oitavanje osnovnih
parametara

4 puta
tjedno

Pregled objekta sukladno

listama provjere (liste
provjere su sastavni dio
ovog dokumenta)

Jednom
mjese
no

Udaljeni nadzor putem

telemetrijskog nadzorno
upravljakog sustava

Kontin
uirano

Pregled
vodonepropusnosti,
funkcionalnosti i
strukturalne stabilnosti se
vre istim pregledom
Vizualni pregled
obilasakom objekta uz
oitavanje osnovnih
parametara

1
dnevno

Pregled objekta sukladno

listama provjere (liste
provjere su sastavni dio
ovog dokumenta)

1
mjese
no

Nadzor putem nadzorno

upravljakog sustava

Kontin
uirano

Pregled vodonepropusnosti,
funkcionalnosti i strukturalne
stabilnosti se vre istim pregledom
Vizualni pregled
obilaskom objekta uz
oitavanje osnovnih
parametara
Pregled objekta
sukladno listama
provjere
Nadzor putem
nadzorno
upravljakog sustava

1 dnevno

1 mjeseno

Kontinuirano