Professional Documents
Culture Documents
Trijaza U Odjelu Hitne Medicine PDF
Trijaza U Odjelu Hitne Medicine PDF
Trijaza U Odjelu Hitne Medicine PDF
Damir Vaani
1. izdanje
ISBN
978-953-56800-4-8
Izdavai
MINISTARSTVO ZDRAVLJA RH
Ksaver 200a, 10 000 Zagreb
www.zdravlje.hr
i
HRVATSKI ZAVOD ZA HITNU MEDICINU
Ksaver 211, 10 000 Zagreb
ww.hzhm.hr
1. izdanje
Grafika priprema i tisak: Tiskara Orbis d.o.o., Zagreb, Ilica 65
Naklada:
1200 komada
TRIJAA U
ODJELU HITNE
MEDICINE
KAZALO
1. UVOD . ..................................................................................................... 11
2. AUSTRALSKO-AZIJSKA LJESTVICA TRIJAE (ATS) ................................... 17
3. KOMUNIKACIJA ....................................................................................... 19
4. OSNOVE TRIJAE ..................................................................................... 25
5. TRIJAA PSIHIKOG ZDRAVLJA ............................................................... 33
6. PROCJENA BOLI TIJEKOM TRIJAE .......................................................... 41
7. TRIJAA DJECE ......................................................................................... 45
8. TRIJAA U TRUDNOI ............................................................................. 51
9. MEDICINSKO-PRAVNA PITANJA .............................................................. 55
10. POSEBNOSTI TRIJAE U MASOVNIM NESREAMA ................................ 59
11. DODACI . .................................................................................................. 63
1. POTREBNA OPREMA NA TRIJAI . ........................................................ 63
2. ZLATNA PRAVILA TRIJAE . ................................................................... 64
3. NEKA STANJA I VITALNI PARAMETRI PREMA KATEGORIJAMA TRIJAE. 65
4. KRATKI SAETAK O TRIJAI U ODJELU HITNE MEDICINE ...................... 69
5. OBRAZAC TRIJAE U ODJELU HITNE MEDICINE ................................... 71
LITERATURA................................................................................................... 72
PREDGOVOR
Zbog poveanja broja pacijenata, poveanja zahtjeva i sloenosti medicinske
skrbi, odjeli hitne medicine suoeni su s problemom preoptereenosti i slabije
uinkovitosti rada. Stoga se kao rjeavanje problema namee nunost definiranja
procesa rada u odjelima hitne medicine. Uinkovitim upravljanjem procesom
rada poveat e se djelotvornost i uinkovitost odjela hitne medicine.
Jedan od prioriteta reforme hitne medicinske slube je utvrivanje obvezujuih
standarda operativnih postupaka, protokola rada i algoritama postupanja za sve
oblike hitne medicine te usklaenost njihove primjene.
Rad u odjelu hitne medicine zapoinje trijaom, koja predstavlja alat upravljanja
odjelom. Osnovna svrha trijae je kategorizacija pacijenata po hitnosti. Trijana
kategorizacija omoguuje i osigurava ispravnu i pravodobnu procjenu svih
pacijenata koji dolaze u odjel hitne medicine. Pri tome trijane kategorije
zapravo odreuju redoslijed zbrinjavanja i na najmanju moguu mjeru smanjuju
mogunost incidentnih dogaaja. Ne manje vano, strukturirani trijani postupak
je takoer i alat za procjenu kvalitete rada odjela hitne medicine.
U izradi ovog prirunika koriteno je znanje i iskustvo steeno u okviru Pilot
projekta reforme zdravstvenog sustava Ministarstva zdravlja i Svjetske banke
u Australiji te kasnije implementirano i razvijano u Opoj bolnici Dr. Tomislav
Bardek. Ovaj prirunik temeljen je na Emergency Triage Education Kit za
Australsko-azijsku ljestvicu trijae (engl. Australasian Triage Scale, skraeno ATS)
iz 2002. godine i izmijenjenom izdanju iz 2009. godine.
Ovim prirunikom postavljamo temelje trijanih standarda u Republici Hrvatskoj,
s krajnjim ciljem da se standardizirane trijane kategorije ponu koristiti u
odjelima hitne medicine svih akutnih bolnica. Vjerujemo da e se tako sustav
rada temeljen na ekanju u redu, kakav je sada u praksi u mnogim hrvatskim
bolnicama, zamijeniti organiziranim trijanim pristupom hitnom pacijentu to
e u konanici rezultirati boljim upravljanjem i boljim klinikim rezultatima u
odjelima hitne medicine.
Za postupak trijae nije nuno potreban lijenik. Identifikaciju ivotno ugroenog
pacijenata, odnosno trijani postupak, provodi visoko motivirana i educirana
medicinska sestra-medicinski tehniar. Uvoenjem nacionalnih trijanih kategorija
pred medicinske sestre-medicinske tehniare u odjelima hitne medicine postavlja
se ozbiljan struni zadatak, koji zahtijeva primjerenu edukaciju i veliko osobno
zalaganje. Vjerujemo da e medicinske sestre-medicinski tehniari prepoznati
vrijednost uvoenja trijanih kategorija u na zdravstveni sustav, kao alata koji e
im dodatnim znanjem omoguiti da kvalitetnije i profesionalnije ostvaruju svoju
vanu ulogu u odjelima hitne medicine.
Prim. mr. Maja Grba-Bujevi, dr. med.
Poglavlje 1. UVOD
Cilj ovog poglavlja je raspraviti svrhu sustava trijae u kontekstu pruanja akutne
zdravstvene njege.
Pojmovi
Odjel hitne medicine: Odjel bolnice koji prua pacijentima hitnu medicinsku
poetnu procjenu, lijeenje, dijagnostiku, te prijem pacijenta na bolniki odjel ili
otpust na daljnje lijeenje u zajednici.
Trijaa: Trijaa formalan proces kojim se svi pacijenti procjenjuju odmah nakon
dolaska u odjel hitne medicine (OHM). Trijaom se determinira hitnost problema
i procjenjuje dozvoljeno i oekivano vrijeme ekanja na poetak pregleda
lijenika i lijeenja pacijenta.
Ponovna trijaa (re-trijaa) obavezna je u slijedeim sluajevima:
1. Ako se kliniki status promijeni na nain da ta promjena moe utjecati
na kategoriju trijae.
2. Ako postanu dostupne dodatne informacije koje mogu utjecati na
trijanu kategoriju.
3. Ako istekne dozvoljeno vrijeme ekanja za trijanu kategoriju.
Trijana kategorija i razlog ponovne trijae moraju se dokumentirati.
Hitnost: Hitnost se odreuje prema pacijentovom klinikom stanju i koristi se kako
bi se utvrdila brzina intervencije koja je potrebna kako bi se ostvario optimalni
rezultat. Hitnost je neovisna od ozbiljnosti i sloenosti bolesti ili ozljede.
Na primjer, pacijenti mogu biti trijaom odreeni na niu kategoriju hitnosti i
sigurno ekati na poetak pregleda i lijeenja, iako e biti primljeni u bolnicu
zbog bolesti koja je ozbiljna i u konanici moe zavriti i smru (karcinom).
Medicinska sestra trijae odnosi se i na osobe s nazivom medicinski tehniar.
Funkcija trijae
Trijaa je osnovna funkcija koja podupire pruanje skrbi u svim odjelima hitne
medicine, gdje razliit broj ljudi, s razliitim tegobama, moe stii u isto vrijeme.
Iako sustavi trijaa mogu funkcionirati na razliite naine, uinkoviti sustavi trijae
imaju vane zajednike znaajke:
Jedan ulaz za sve dolazne pacijente (ambulantne ili bolnike) pa svi
pacijenti prolaze isti proces procjene.
Odgovarajue okruenje za provoenje kratke procjene. Ono treba
ukljuivati jednostavan pristup pacijentima i uravnoteiti klinike,
sigurnosne i administrativne potrebe te dostupnost opremi za pruanje
pomoi i mjestu za pranje ruku.
Organizirani sustav protoka pacijenata koji omoguuje jednostavan
protok informacija o pacijentima od trenutka trijae do procjene,
lijeenja i definitivnog zbrinjavanja.
Pravovremeni podaci o razinama aktivnosti OHM-a, ukljuujui sustav
za obavjetavanje odjela o dolaznim pacijentima vozilima izvanbolnike
hitne medicinske slube (HMS).
12
Ljestvica trijae
U svijetu su se ljestvice trijae od pet kategorija pokazale kao valjana i pouzdana
metoda za kategoriziranje pacijenata koji trae procjenu i lijeenje u bolnikim
hitnim odjelima. Te ljestvice pokazuju vei stupanj preciznosti i pouzdanosti u
usporedbi sa sustavima trijae od tri ili etiri kategorije.
Znaajke uinkovitog sustava trijae mogu biti procijenjene prema sljedea etiri
kriterija:
Korist: Ljestvica mora biti jednostavna za razumjeti i primijeniti od strane
osoblja hitnih bolnikih odjela.
Opravdanost: Ljestvica treba mjeriti kliniku hitnost za razliku od
ozbiljnosti ili sloenosti bolesti/ozljeda.
Pouzdanost: Primjena ljestvice mora biti neovisna od medicinske sestre
ili lijenika koji ju koristi, to znai da mora biti dosljedna. Suglasna
podudarnost je termin koji se koristi za statistiko mjerenje slaganja koje
je ostvareno od strane dvije ili vie osoba koje koriste istu ljestvicu.
Sigurnost: Odluke tijekom trijae moraju biti proporcionalne s
objektivnim klinikim kriterijima i moraju optimizirati vrijeme za lijeniku
intervenciju. Nadalje, ljestvica trijae mora biti dovoljno osjetljiva kako
bi ukljuivala nove sluajeve visokog stupnja hitnosti.
Uloga trijae
Donoenje odluke tijekom trijae samo po sebi sloen je i dinamian proces.
Odluke se donose u okruenju koje je osjetljivo na vrijeme, s ogranienim
13
15
16
Maksimalno vrijeme
ekanja na poetak
pregleda lijenika
Odmah
10 minuta
30 minuta
60 minuta
120 minuta
Pokazatelj uinkovitosti
(%)
100
80
75
70
70
Kljune toke
ATS ima za cilj pruiti brzu procjenu svih pacijenata koji dou u OHM na
temelju klinikih kriterija.
Kriterij vremena potrebnog za obradu pacijenta koji je pridruen
kategorijama ATS-a opisuje maksimalno vrijeme koje pacijent moe
sigurno ekati medicinsku procjenu i lijeenje.
Odluka o odreivanju kategorije trijae koristei ATS ne bi trebala trajati
due od 5 minuta.
Svaki dolazak na OHM mora se promatrati kao posebna epizoda bolesti/
ozljede koja je neovisna od uestalosti dolazaka.
18
Poglavlje 3. KOMUNIKACIJA
Cilj ovog poglavlja je naglasiti znaaj komunikacije u poveavanju uinkovitosti i
tonosti procesa trijae.
Odjeli hitne medicine esto su mjesta puna aktivnosti, uzbuenja i emocija, a to
poinje trijaom. Zamislite guvu na odjelu: pacijenti poredani ispred trijanog
pulta; izvanbolnika hitna medicinska sluba dovozi jo pacijenata na kolicima;
roaci i uplakana djeca. Medicinska sestra trijae esto je u sreditu svih ovih
dogaanja i mora znati uinkovito komunicirati s obiteljima, osobljem hitne
medicinske slube, lijenicima i ostalim medicinskim sestrama, administrativnim
osobljem i posjetiteljima te sa svima uspostaviti funkcionalan proces komunikacije
kako bi omoguila uinkovitu procjenu pacijenta.
Medicinska sestra trijae mora napraviti procjenu temeljenu na informacijama
koje dobije tijekom trijae. Uinkovita komunikacija je osnova za prikupljanje
tonih informacija, a time i obavljanje pravilne procjene. Kad se dogode problemi
unutar procesa komunikacije, sposobnosti medicinske sestre trijae da prikupi
potrebne informacije mogu biti ugroene. Bitno je da medicinska sestra trijae
bude svjesna potencijalnih prepreka uinkovite komunikacije u okruenju trijae
te da smanji njihov utjecaj na proces trijae.
to uiniti ako je verbalna komunikacija nemogua, kao na primjer ako je pacijent
bez svijesti? U takvim sluajevima, vano je imati vjetine procjene fizikog stanja
pacijenta jer primarna metoda trijae onda postaje prikupljanje informacija
koje mogu pomoi oko identificiranja fiziolokih pokazatelja i time odreivanja
hitnosti. Upamtite da i komunikacija preko tree osobe, poput lana obitelji,
skrbnika ili prevoditelja moe pridonijeti procesu procjene. U takvim sluajevima,
komunikacija takoer moe biti teka jer je poruka poslana od tree osobe samo
njihovo vienje dogaaja, a to moe biti jo jedna potencijalna prepreka.
Komunikacija je proces slanja i primanja poruka meu osobama unutar
dinaminog okvira. Svaka osoba odgovorna je i kao poiljatelj i kao primatelj
poruka. Na cijeli proces komunikacije utjee mnogo imbenika i podraaja.
Postoje vana pitanja vezana uz pacijenta, medicinsku sestru trijae i okruenje
koji mogu utjecati na sloenost procesa komunikacije. Literatura o komunikaciji
esto naziva te imbenike bukom: vanjska ili fizika buka, unutarnja ili psiholoka
buka, semantika ili interpretacijska buka. Jedna od najvanijih stvari za razmotriti
jest da pacijent moe imati potekoe u ispunjavanju svojih obveza kao poiljatelj
i primatelj komunikacije, zbog buke koja je nerazdvojiva od trijae. To znai da
medicinska sestra trijae najee nosi odgovornost prepoznavanja i ophoenja
19
P = pacijent
MST = medicinska sestra trijae
20
Pruanje informacija
Pacijent i osobe u pratnji moraju biti obavijeteni o:
procesu trijae
postupku s pacijentom u OHM-u
potencijalnom lijeenju
odreenim protokolima OHM-a.
Proces trijae
Pacijenti i pratnja trebaju biti obavijeteni o procesu trijae. To ukljuuje
jednostavno objanjenje o procesu trijae, trijanim kategorijama, na temelju
ega je pacijent trijairan u odreenu kategoriju i zato mora saekati odreeno
vrijeme ovisno o kategoriji. Razloge dueg ekanja na pregled lijenika takoer
treba objasniti pacijentu i pratnji, npr. dolazak pacijenata izvanbolnikom hitnom
medicinskom slubom koji su vitalno ugroeni.
Postupak s pacijentom u odjelu hitne medicine
Pacijenti i pratnja trebaju dobiti informacije to mogu oekivati dok su u
odjelu, npr. Sestra e Vas pozvati i smjestiti u krevet, izmjerit e Vam krvni
tlak, temperaturu i po potrebi napraviti EKG, prikljuiti na monitor do poetka
pregleda lijenika.
Potencijalno lijeenje
Pacijent i pratnja trebaju dobiti informacije o potencijalnom lijeenju, npr.
Postoji vjerojatnost da ste slomili ruku. Moda e Vam se prijelom morati
namjestiti pa Vas molim da odsad pa nadalje nita ne pijete i jedete jer trebate
biti na tate. Lijenik e Vam objasniti daljnji postupak.
Odreeni protokoli udjela hitne medicine
Pacijenti i pratnja trebaju biti upoznati s pravilima odjela. Kod pregleda pacijenta
moe sudjelovati pratnja na njegov zahtjev, pratnja moe boraviti uz pacijenta
tijekom opservacije i biti u pratnji pacijenta na odjel.
Vrijeme ekanja to se ne smije rei?
Postoje esta pitanja koja postavljaju pacijenti i pratnja na trijai, a odgovor
medicinske sestre trijae ima veliki utjecaj na komunikaciju:
Koliko dugo moram ekati?
Ako se kae pacijentu da mora ekati sat vremena ili dva sata, s time se rui
trijani proces.
Prikladnije bi bilo rei: To ovisi o prirodi Vaih tegoba, kako Vam mogu
pomoi?
22
Ako to pitanje dolazi od pacijenta koji je ve trijairan i eka u ekaonici, treba biti
oprezan s odgovorom. Prvo bi trebalo saznati razlog pitanja, da li su se pojaale
tegobe, zbog eventualne ponovne trijae.
Situacije s problematinom komunikacijom
esto se dogodi da ljudi koji dolaze s problematinim komunikacijskim ponaanjem
u stvari nesvjesno pokazuju neispunjenu ljudsku potrebu. Razumijevanje
onoga to je u pozadini problematinog komunikacijskog ponaanja, zajedno s
razumijevanjem ponaanja koja u njima stvaraju odreenu emotivnu reakciju,
mogu pomoi medicinskoj sestri trijae da se pozabavi pozadinom problematinog
ponaanja, a ne samim ponaanjem.
Razvijanje osnovne strategije za brzo interpretiranje komunikacijskog ponaanja
moe pomoi u smanjenju posljedica koje problematino komunikacijsko
ponaanje moe imati na procjenu trijae. Tablica 3.1 pokazuje etiri osnovne
ljudske potrebe, uobiajene signale koji mogu pokazati da potreba nije podmirena
i neke osnovne strategije za nadilaenje tog problema.
Tablica 3.1. Prepoznavanje osnovnih ljudskih potreba i komunikacija
Osnovna ljudska
potreba
Biti shvaen
Uobiajeni signali da
potreba nije podmirena
Ponavljanje iste poruke;
tiho i/ili glasno prianje;
ljutnja; dovoenje osobe
za podrku da komunicira u
njihovo ime
23
Kljune toke
Sposobnost medicinske sestre trijae da vodi proces komunikacije,
utjee na pacijentovo ponaanje i reakcije.
Komunikacija je dvosmjerni proces koji podjednako ukljuuje verbalne i
neverbalne komponente.
to je bolja komunikacija to se dobije vie informacija, a time se postie
bolja i tonija procjena trijae.
Nikad ne treba podcijeniti posljedicu okruenja i imbenike koji utjeu
na komunikaciju.
Ostanite mirni. Sluajte, tumaite, objasnite paljivo i provjerite jesu li
vas razumjeli.
Budite svjesni svojih reakcija, reakcija koje vas izazivaju te osobne
potrebe za pomoi.
24
Zatvoreni/
djelomino
zatvoreni
Disanje
Ozbiljan
respiratorni
poremeaj/
odsustvo
disanja/
hipoventilacija
Cirkulacija Ozbiljno
ugroena
hemodinamika/
bez cirkulacije
Nekontrolirano
krvarenje
Stanje
GKS<9
svijesti
Kategorija 2
Kategorija 3
Kategorija 4
Kategorija 5
Otvoreni
Otvoreni
Otvoreni
Otvoreni
Umjeren
respiratorni
poremeaj
Blag
respiratorni
poremeaj
Bez
respiratornog
poremeaja
Bez
respiratornog
poremeaja
Umjereno
Blago
Bez ugroene Bez ugroene
ugroena
ugroena
hemodinamike hemodinamike
hemodinamika hemodinamika
GKS 9-12
GKS>12
GKS 15
GKS 15
imbenici rizika za ozbiljne bolesti/ozljede dob, visokorizina povijest bolesti, visokorizian mehanizam
ozljede, imbenici kardiolokih rizika, posljedice droge ili alkohola, osip i razlike u tjelesnoj temperaturi
trebali bi se promatrati kroz povijest dogaaja i fizioloke informacije. Vie imbenika rizika= povean rizik
za ozbiljnu bolest/ozljedu. Prisustvo jednog ili dva imbenika rizika moe moe rezultirati dodjelom trijane
kategorije vee razine hitnosti.
25
Dini putovi
Uvijek provjerite prohodnost dinih putova i pripazite na vratnu kraljenicu ako
je to potrebno.
Zatvoreni dini putovi ili rizik da bi se to moglo dogoditi znae da se mora odrediti
kategorija 1 ATS-a.
Disanje
Procjena disanja ukljuuje odreivanje respiratorne frekvencije i naina disanja.
Pacijenti koji pokazuju znakove respiratornog poremeaja tijekom procjene
zahtijevaju dodjeljivanje visoke kategorije trijae (v. Tablicu 4.1).
Vano je prepoznati hipoksemiju koritenjem pulsnog oksimetra.
Cirkulacija
Procjena cirkulacije ukljuuje odreivanje srane frekvencije, karakteristika
pulsa, kapilarnog punjenja i arterijskog krvnog tlaka. Vano je da se tijekom
procjene otkrije hipotenzija kako bi se dodijelila odgovarajua trijana
kategorija. Iako moda nije mogue izmjeriti tlak tijekom trijae, drugi pokazatelji
hemodinamskog statusa moraju se uzeti u obzir, ukljuujui periferne pulsove,
izgled koe, stanje svijesti i promjene u otkucajima srca.
Pacijentima koji pokazuju znakove hemodinamskih poremeaja (hipotenzija,
maligna hipertenzija, tahikardija ili bradikardija) tijekom procjene mora biti
odreena visoka kategorija trijae (v. Sliku 4.1).
Stanje svijesti
Ova procjena ukljuuje brzu procjenu prema AVPU (v. Tablicu 4.2). ili Glasgow
koma bodovnom sustavu (GKS). Promijenjena razina svijesti vaan je pokazatelj
da postoji rizik ozbiljne bolesti ili ozljede. Pacijentima s poremeajima stanja
svijesti mora biti odreena visoka kategorija trijae (v. Sliku 4.1).
Tablica 4.2.: AVPU ljestvica
A
Priseban
Reagira na glas
Reagira na bol
Ne reagira
Nakon procjena stanja svijesti, potrebno je procijeniti bol (v. Poglavlje 6.) i
neurovaskularni status (v. Tablicu 4.3).
28
Neurovaskularni status
Kategorija 1
Kategorija 2
Kategorija 3
Kategorija 4
Kategorija 5
Okruenje
Izmjerite tjelesnu temperaturu. Pothlaenost i vruica vani su pokazatelji i
moraju se identificirati tijekom trijae.
Ostalo
I ostali imbenici rizika (v. Tablicu 4.4) moraju se uzeti u obzir tijekom procjene.
Kod pacijenata koji imaju normalne fizioloke parametre, treba provjeriti i:
Dobne granice (jako mladi ili osobe starije ivotne dobi) ukljuuju
fizioloke razlike koje poveavaju rizik ozbiljnih bolesti i ozljeda jer imaju
29
31
Kategorija 2
Penetrantna
ozljeda oka
Kategorija 3
Iznenadan
nenormalan vid,
sa ili bez ozljede
Kemijska ozljeda
oka
Umjerena bol u
oku npr.:
Iznenadan
gubitak vida, sa tupa ozljeda
ili bez ozljede
oka
Iznenadna
snana bol u oku
opeklina
strano tijelo
Kategorija 4
Kategorija 5
Normalni vid
Normalni vid
npr.:
tupa ozljeda
oka
opeklina
strano tijelo
Kljune toke
Identificiranje i upravljanje rizikom za sebe, pacijente i okruenje prvi je
princip sigurne trijae.
Prvi dojam opeg izgleda bi se uvijek trebao uzeti u obzir kod donoenja
odluka u trijai.
Uvijek upitajte ovo pitanje: Izgleda li ova osoba bolesno?
Pristup primarnog pregleda koristi se kako bi se identificirala i zbrinula
po ivot opasna stanja tijekom trijae.
Drugi imbenici u kojima brza intervencija moe znaajno utjecati na
ishode (poput trombolize, protuotrova ili lijeenja ozljeda oka kiselinom/
luinom) moraju takoer biti uoeni tijekom trijae.
32
Podtipovi ukljuuju:
vaskularnu demenciju
Alzheimerovu bolest
alkoholnu demenciju.
Komplikacije kod demencije ukljuuju:
delirij
fiziku bolest
depresiju
psihotine simptome.
Delirij nije poremeaj nego kliniki sindrom koji dovodi do nevolja i invalidnosti
te uvelike pridonosi bolesti i smrti. To je izljeivo organsko stanje koje
karakteriziraju:
promjene u stanju svijesti
psihomotorne agitacije
neorganizirano razmiljanje
uoljive tegobe, na primjer, halucinacije.
Mladi
Depresija je najei problem psihikog zdravlja za mlade ljude i priznata je kao
imbenik rizika za suicidalno ponaanje.
Mladi depresivni ljudi mogu:
osjeati se bezvrijedno
esto plakati
prestati uivati u svom ivotu
stalno se osjeati jadno
postati jako razdraljivi
biti tajnoviti
riskirati van svog karaktera (poput prekomjernog konzumiranja alkohola
i/ili uzimanja droge)
odustati od kole ili dati otkaz na poslu.
Psihostimulansi
Psihostimulansi su skupina droga koje stimuliraju sredinji ivani sustav, uzrokuju
osjeaj lane sigurnosti, euforije i energije.
Psihostimulansi mogu proizvesti simptome sline paranoidnoj psihozi, ukljuujui
zablude o progonu, ideje o bizarnim vizualnim i zvunim halucinacijama te
izljevima nasilja. Simptomi nisu povezani s vremenom konzumiranja niti uzetom
dozom.
Procjena te brzo i sigurno zbrinjavanje akutnih problema ponaanja i zdravstvenih
komplikacija je prioritet.
36
37
Kategorija 2
Kategorija
trijae
Kategorija 1
Vidljivi
nasilno ponaanje
posjedovanje oruja
samoranjavanje u OHM-u
ekstremna uznemirenost ili
nemir
bizarno/dezorijentirano
ponaanje
Pacijent navodi
verbalne naredbe da naudi sebi
ili drugima kojima se pacijent ne
moe usprotiviti (halucinacije
naredbi)
nedavno nasilniko ponaanje
Nadzor
Stalni vizualni nadzor razmjera 1:1 (v. definiciju dolje).
Djelovanje
Odmah upozorite osoblje OHM-a.
Upozorite medicinsku sestru trijae psihikog zdravlja ili odgovarajuu
trijau.
Pruite sigurno okruenje za pacijenta i ostale.
Osigurajte prikladno osoblje da obuzdaju/izoliraju pacijenta na
temelju standarda profesije.
Razmotrite
Pozivanje zatitara +/- policije ako je ugroena sigurnost osoblja/
pacijenta. Moda e biti potrebno vie lanova osoblja da obuzdaju
pacijenta.
Motrenje 1:1.
Otrovanje drogom/alkoholom moe prouzroiti pogoranje u
ponaanju koje zahtjeva djelovanje.
Vjerojatna opasnost po ivot Vidljivi
Nadzor
(sebe ili drugih)
ekstremna uznemirenost/nemir Stalni vizualni nadzor (v. definiciju dolje).
fizika/verbalna agresija
i/ili
Djelovanje
zbunjenost/nije u mogunosti
Odmah upozorite osoblje OHM-a.
Pacijent je fiksiran u hitnom
suraivati
Upozorite medicinsku sestru trijae psihikog zdravlja.
odjelu
halucinacije/iluzije/paranoja
Pruite sigurno okruenje za pacijenta i ostale.
i/ili
potreba za fiksacijom/izolacijom
Koristite tehnike smirivanja (lijekovi, izolacija u tihoj prostoriji).
visok rizik sakrivanja i ne ekanja
Teak poremeaj u ponaanju
Osigurajte prikladno osoblje da obuzda / izolira pacijenta.
na
lijeenje
izravna prijetnja sebi ili
Razmotrite
drugima
Pacijent navodi
Ako tehnike smirivanja ne djeluju, provedite ponovnu trijau (v. gore).
treba biti ili ve jest fiksiran
pokuaj da naudi sebi/rizik da bi
Prisutnost osiguranja dok se pacijent ne smiri, ako je to potrebno.
iznimno uznemiren ili
mogao nauditi sebi
Otrovanje drogom/alkoholom moe prouzroiti pogoranje u
nasilan
prijetnje ozljeivanja drugih
ponaanju koje zahtjeva djelovanje.
ne moe sigurno ekati
Opis
38
Kategorija 4
Kategorija 3
Kategorija
trijae
Opis
Vidljivi
uznemirenost/nemir
ometajue ponaanje
zbunjenost
ambivalencija o lijeenju
mala vjerojatnost da e ekati lijeenje
Pacijent navodi
ideje o samoubojstvu
situacijska kriza
Prisustvo psihotinih simptoma
halucinacije
iluzije
paranoine ideje
zbunjene misli
bizarno/razdraljivo ponaanje
Prisustvo poremeaja raspoloenja
jaki simptomi depresije
povuenost/nekomunikativnost i/ili nemir
povieno ili razdraljivo raspoloenje
Vidljivi
nema uzrujanosti/nemira
razdraljivost bez agresije
surauje
daje smislenu povijest bolesti
Pacijent navodi
otprije poznat poremeaj psihikog zdravlja
simptomi nemira ili depresije bez ideja o
samoubojstvu
pristaje ekati
Nadzor
Naizmjenini vizualni nadzor (v. definiciju dolje).
Djelovanje
Raspraviti s medicinskom sestrom trijae psihikog
zdravlja.
Razmotrite:
ponovnu trijau ako se poremeaj u ponaanju pogora
tj. vidljiva su ova ponaanja:
- nemir
- ometanje
- agresija
- uzrujanost
- poveana uznemirenost.
Otrovanje drogom/alkoholom moe prouzroiti
pogoranje u ponaanju koje zahtjeva djelovanje.
Nadzor
Stalni nadzor (v. definiciju dolje).
Ne ostavljajte pacijenta u ekaonici bez osobe za
potporu.
Djelovanje
Upozorite medicinsku sestru trijae psihikog zdravlja.
Pruite sigurno okruenje za pacijenta i ostale.
Razmotrite
Ponovnu trijau ako se poremeaj u ponaanju pogora
tj. vidljiva su ova ponaanja:
- nemir
- ometanje
- agresija
- uzrujanost
- poveana uznemirenost.
Obavijestite zatitare da je pacijent u OHM.
Otrovanje drogom/alkoholom moe prouzroiti
pogoranje u ponaanju koje zahtjeva djelovanje.
39
Opis
Stalni vizualni nadzor razmjera 1:1 pacijent je stalno izravno vizualno nadziran od jedne osobe.
Stalni vizualni nadzor pacijent je stalno izravno vizualno nadziran.
Stalni nadzor jedan redoviti nadzor u intervalima od maksimalno 10 minuta.
Naizmjenini nadzor jedan redoviti nadzor u intervalima od maksimalno 30 minuta.
Definicije
Kategorija
trijae
Kategorija 5
Nadzor
Opi nadzor (v. definiciju dolje)
Djelovanje
Raspraviti s medicinskom sestrom trijae psihikog
zdravlja.
Ako je sluaj ve lijeen, savjetujte se s lijenikom/
medicinskom sestrom koji su sudjelovali u lijeenju.
Kljune toke
Uobiajeni pristup primarnom pregledu za procjenu svih pacijenata
trebao bi biti zavren prije poetka procjene psihikog zdravlja.
Trijaa psihikog zdravlja temelji se na procjeni izgleda, ponaanja i
razgovora.
Odreivanje kategorije trijae mora biti temeljeno na klinikim kriterijima
koje su u skladu s pokazateljima ATS-a za akutne probleme u ponaanju
i rizino ponaanje prema sebi i drugima.
40
ATS kategorija
Kategorija 2
Kategorija 3
Umjerena bol
Kategorija 4
Blaga bol
Kategorija 5
100
Najjaa bol
Kvantitativna vrijednost
Jaka bol
7-10
Umjerena bol
4-6
Blaga bol
1-3
Bez boli
Ublaavanje boli
Bol u miiima i kostima moe se uinkovito smanjiti jednostavnim mjerama na
samoj trijai, kao to su odmor, led, kompresija i elevacija. Preporuka za koritenje
lijekova trebala bi biti sukladna bodovnoj ljestvici za procjenu boli.
Kljune toke
44
Blaga
Teka
Ope stanje
edan, nemiran,
uznemiren
Puls
Prednja fontanela
Oi
Suze
Sluznice
Koni turgor
Normalan
Normalna
Normalne
Prisutne
Lagano suhe
Normalan
Urin
Normalan
Smanjeno izluivanje,
koncentriran
Gubitak teine
4-5%
6-9%
>10%
46
Stanje svijesti
Poremeaj razine svijesti uvijek zahtjeva hitnu procjenu. Promjena razine
aktivnosti moe biti pokazatelj ozbiljne bolesti kod dojenadi i djece.
Smanjena razina svijesti moe biti rezultat ozbiljnog poremeaja cirkulacije ili
opskrbe kisikom.
Razliite razvojne razine kod djece e oteati neuroloku procjenu. AVPU ljestvica
je dobra metoda za procjenu razine svijesti kod trijae. Za procjenu razine svijesti
se koristi i Glasgow koma bodovni sustav za djecu (GKS).
Nikada ne podcjenjujte doprinos roditelja ili skrbnika. Oni e esto biti u
mogunosti prepoznati suptilne otklone od normalnog koji se moda ne mogu
kliniki otkriti.
Procjena boli
Procjena boli kod djece moe zahtijevati prilagodbu alata mjerenja boli i ovisiti
e o dobi djeteta. Na primjer, alati koji mjere ponaanje bi trebali odgovarati
za djecu koja jo ne govore, Wong-Bakerova ljestvice lica za djecu u ranoj fazi
razvoja govora i vizualne analogne ljestvice za stariju djecu.
Procjena neurovaskularnog statusa takoer treba biti dio procjene.
Anamneza
Anamneza se moe dobiti iz brojnih izvora ukljuujui djecu i/ili roditelja/
skrbnika.
Djeca mogu patiti od razliitih ozljeda nanesenih od strane odraslih. Mehanizam
ozljede je vaan dio procjene kao to je i kod odraslih i moe se koristiti za
predvianje vrste ozljeda. Treba uzeti u obzir i mogunost zlostavljanja djece.
Vano je doznati za nedavne potencijalne kontakte sa zaraznim bolestima.
Treba procijeniti kakav uinak ostali imbenici imaju na akutno stanje i kliniku
hitnost. Na primjer, prerano roena djeca ili djeca s uroenim bolestima srca ili
plua imaju veu mogunost razvoja ozbiljne kardiorespiratorne disfunkcije zbog
respiratornih infekcija.
Perinatalnu anamnezu i podatke o cijepljenju takoer trebala uzeti u obzir
tijekom trijae.
Tablica 7.2 pokazuje fizioloke pokazatelje djece za ATS koristei metodu
primarnog pregleda.
47
48
Stanje svijesti
Cirkulacija
Disanje
Dini putovi
Prisutna cirkulacija
Umjereno ugroena
hemodinamika, npr.:
slabo punjeni periferni
pulsovi
blijeda, pothlaena koa
umjerena tahikardija
kapilarno punjenje 2-4
sek.
Bez cirkulacije
GKS<8
Nekontrolirano krvarenje
GKS >13
Umjereno smanjena aktivnost,
npr.:
letargija
kontakt oima kod
podraaja
Umjerena dehidracija
Prisutna cirkulacija
Prisutna respiracija
Blag respiratorni poremeaj,
npr.:
blago koritenje pomonih
miia
blago uvlaenje
meurebrenih i
supkostalnih prostora i
sternuma
ruiasta koa
Otvoreni
Djelomino zatvoreni s blagim
respiratornim poremeajem
Kategorija 3
GKS 9-12
Teka dehidracija
Prisutna respiracija
Umjereno teki respiratorni
poremeaj, npr.:
umjereno koritenje
pomonih miia
umjereno uvlaenje
meurebrenih i
supkostalnih prostora i
sternum
blijeda koa
Otvoreni
Djelomino zatvoreni
s umjereno tekim
respiratornim poremeajem
Kategorija 2
Zatvoreni
Djelomino zatvoreni s tekim
respiratornim poremeajem
Kategorija 1
Tablica 7.2. Fizioloki pokazatelji djece prema ATS kategorijama trijae i rizini
imbenici za ozbiljne bolesti i ozljede
Nema dehidracije
Prisutna cirkulacija
Prisutna respiracija
Nema respiratornog
poremeaja, npr.:
bez koritenja pomonih
miia
bez uvlaenje
meurebrenih i
supkostalnih prostora i
sternuma
Otvoreni
Kategorija 5
Blaga dehidracija
Prisutna cirkulacija
Bez ugroene
hemodinamike, npr.:
opipljivi periferni pulsovi
topla, suha, ruiasta koa
Prisutna respiracija
Nema respiratornog
poremeaja, npr.:
bez koritenja pomonih
miia
bez uvlaenje
meurebrenih i
supkostalnih prostora i
sternuma
Otvoreni
Kategorija 4
49
Neurovaskularna
procjena
Blaga neurovaskularna
ugroenost, npr.:
puls prisutan
normalan/ osjet
normalna/
pokretljivost
normalno kapilarno
punjenje
Nema neurovaskularne
ugroenosti
Kategorija 5
Ostalo, npr.:
osip
trenutni/potencijalni uinci
droge/alkohola
izloenost kemijskim tvarima
ugrizi i ubodi otrovnih
ivotinja
utapanje
promjena u tjelesnoj
temperaturi
Kategorija 4
Umjerena neurovaskularna
ugroenost, npr.:
puls prisutan
pothlaeni ekstremitet
osjet
pokretljivost
produeno kapilarno
punjenje
Teka neurovaskularna
ugroenost, npr.:
nema pulsa
hladan ekstremitet
nema osjeta
nema pokreta
produeno kapilarno
punjenje
Procjena boli
Kategorija 3
Umjereno jaka bol, npr.:
pacijent/ roditelji izvjeuju
o umjereno jakoj boli
blijeda, topla koa
promjena u vitalnim
znacima
potrebna analgezija
Kategorija 2
Jaka bol, npr.:
pacijent/roditelji
izvjeuju o jakoj boli
blijeda, hladna koa
promjena u vitalnim
znacima
potrebna analgezija
Kategorija 1
Kljune toke
Principi klinike procjene za dojenad, djecu i adolescente isti su kao i
za odrasle.
Odreivanje hitnosti e zahtijevati prepoznavanje ozbiljne bolesti, od
kojih neke karakteristike mogu biti razliite kod dojenadi i djece.
Ne treba zanemariti znaaj roditelja/skrbnika i njihove sposobnosti da
identificiraju odstupanja od normalnog na razini funkcioniranja svoga
djeteta.
50
Velike promjene u krvnom tlaku (bez obzira da li je visoki ili niski) plod ne podnosi
dobro.
Aktivno vaginalno krvarenje u bilo kojem razdoblju trudnoe predstavlja rizik za
plod.
Bol u trbuhu tijekom trudnoe moe predstavljati patoloki proces koji prijeti
plodu.
Trudnice normalno poinju osjeati pokrete ploda od 18-og do 20-og tjedna
trudnoe. Stalni ritam pokreta ploda znak je njegova dobrog stanja. Odsustvo ili
smanjeni pokreti ploda zahtjeva hitnu procjenu.
Kljune toke
Za sve ene u plodnoj dobi trebalo bi smatrati da su trudne, dok se
testom na trudnou ona ne iskljui.
Procjena hitnosti mora uzeti u obzir stanje trudnice i ploda.
Poveani krvni tlak je lo znak: to je krvni tlak vii to je pregled hitniji.
Trudnice imaju poveani rizik od nekih ozbiljnih stanja u usporedbi sa
enama koje nisu trudne ukljuujui modano krvarenje, modanu
trombozu, jaku upalu plua, fibrilaciju atrija, trombozu i emboliju krvnih
ila, spontanu disekciju aorte, kolelitijazu i pijelonefritis.
54
Kljune toke
Medicinske sestre trijae moraju imati odgovarajue obrazovanje i
njihov se rad mora nadgledati prije nego to mogu samostalnu obavljati
trijau.
57
58
brz
provediv
jednostavan za uporabu (u okolini u kojoj e se koristiti)
u mogunosti opisati glavne vrste nesree
dinamian.
Trijano oznaavanje
hemoragiki ok
ozljede tijela sa sumnjom na unutranje krvarenje (i nestabilna zdjelica)
ozljede glave sa znakovima povienja intrakranijalnog tlaka.
Iznimke mogu biti ozlijeeni sa opeklinama (opsene duboke) ili sa ozljedom
glave (ne reagiraju na bol).
UTA trijana kategorija (prioritet 2):
ozljede glave (otvorene)
ozljede tijela (otvorene ili penetrantne)
otvoreni prijelomi dugih kostiju
crush ozljede, kompartment sindrom
ozljede krvnih ila sa smetnjom cirkulacije
tee viestruke ozljede
ostali s respiratornim i cirkulatornim poremeajem
opekline >30%
hipotermija (<28 C).
Ako postoje resursi, ozljede glave i tijela mogu se razvrstati u crvenu trijanu
kategoriju.
ZELENA trijana kategorija (prioritet 3):
zatvoreni prijelomi (iznimka prijelom natkoljenice zbog tupe traume)
prijelomi rebara bez potekoa s disanjem i sumnje na unutranje
krvarenje
ozljede kraljenice
ozljede oka
rane i ozljede mekih struktura
opekline <30 %
hipotermija (>28 C).
PLAVA
Plava skupina se formira kad postoji veliki broj ozljeenika i zato e oni koji imaju
male anse za preivljavanje morati priekati da se zbrinu pacijenti s boljom
61
62
63
Kategorija 3
Procjena stanja pacijenta Zapoeti pregled lijenika i zbrinjavanje
unutar 30 minuta/stanja koja predstavljaju potencijalnu vitalnu
ugroenost
teka hipertenzija
umjereno teki gubitak krvi bilo kojeg uzroka (RR <100mmHg)
umjereni nedostatak zraka
SpO2 <94%
GUK >16mmol/L
konvulzije (pacijent sada pri svijesti)
neprekidno povraanje
dehidracija
visoka temperatura (>39C)
ozljeda glave s kratkim gubitkom svijesti (sada pri svijesti)
umjereno jaka bol bilo kojeg uzroka koja zahtijeva analgeziju (4-6)
66
Kategorija 5
Procjena stanja pacijenta Zapoeti pregled lijenika i lijeenje unutar
120 minuta / niska razina ugroenosti
minimalna bol bez visokorizinih znaajki
anamnestiki niski rizik bez simptoma
blagi simptomi postojeih stabilnih bolesti
blagi simptomi niskorizinih stanja
manja rana ili laceracija koje ne zahtijevaju ivanje
imunizacija
minimalni simptomi, nizak rizik za pogoranje opeg stanja
poznati pacijent s kroninim simptomima, socijalna kriza, kliniki
dobro ope stanje.
68
70
71
LITERATURA
1. Aboud E, Chaliha C. Nine year survey of 138 ectopic pregnancies. Arch Gynecol
Obstet 1998;261:837.
2. Adler RB, Rodman G. Understanding Human Communication. 8. izd. New York:
Oxford University Press; 2003.
3. Advanced Life Support Group Staff. Advanced paediatric life support: The practical
approach. 4. izd. London: Blackwell BMJ Publishing Group; 2005.
4. Australian and New Zealand College of Anaesthetists. Acute pain in emergency
departments. Managing acute pain in opioid tolerant patients. U: Acute pain
management: Scientific evidence. 2. izd. Melbourne; 2005, str. 17882, 2589.
5. Australasian College for Emergency Medicine. Guidelines for implementation of
the Australasian Triage Scale in Emergency Departments. ACEM publication 2005.
Dostupno na: http://www.acem.org.au/media/policies_and_guidelines/G24_
Implementation ATS.pdf
6. Australasian College for Emergency Medicine. National Triage Scale. Emerg Med
1994;6:1456.
7. Australasian College for Emergency Medicine. Policy on the Australasian Triage
Scale. ACEM publication 2006. Dostupno na: http://www.acem.org.au/media/
policies_and_ guidelines/P06_Aust_Triage_Scale_-_Nov_2000.pdf
8. Australian Goverment Department of Health and Ageing. Emergency Triage
Education Kit. Dostupno na: http://www.health.gov.au/internet/main/publishing.
nsf/Content/5E3156CFFF0A34B1CA2573D0007BB905/$File/Triage%20Workbook.
pdf
9. Australian Goverment Department of Health and Ageing. Emergency Triage
Education Kit. Triage Workbook. Dostupno na: http://www.health.gov.au/internet/
main/publishing.nsf/Content/5E3156CFFF0A34B1CA2573D0007BB905/$File/
Triage%20Workbook.pdf
10. Beveridge R. CAEP issues. The Canadian Triage and Acuity Scale: a new and critical
element in health care reform. Canadian Association of Emergency Physicians. J
Emerg Med 1998;16:50711.
11. Beveridge R, Clarke B, Janes L, i sur. Implementation Guidelines for The Canadian
Emergency Department Triage and Acuity Scale (CTAS). Clin J Emerg Med
1999;1Suppl 3.
12. Bledsoe BE, Porter RS, Cherry RA. Intermediate emegrency care principles and
practice. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall; 2004, str. 8-12.
13. Boyd RJ, Stuart P. The efficacy of structured assessment and analgesia provision in
the paediatric emergency department. Emerg Med J 2005;22:302.
14. Broadbent M, Jarman H, Berk M. Emergency department mental health triage
scales improve outcomes. J Eval Clin Pract 2004;10:5762.
72
73
31. Fernandes C, Tanabe P, Gilboy N, i sur. Five-Level Triage. A report from the ACEP/
ENA Five-level Triage Task Force. J Emerg Nurs 2005;31:3950.
32. FitzGerald G. Triage. U: Cameron P, Jelinek G, Kelly AM, Murray L, Heyworth J, ur.
Textbook of Adult Emergency Medicine. Edinburgh: Churchill Livingstone; 2000, str.
5848.
33. FitzGerald G. The National Triage Scale. Emerg Med 1996;8:2056.
34. Fry M, Ryan J, Alexander N. A prospective study of nurse initiated panadeine forte:
expanding pain management in the ED. Accid Emerg Nurs 2004;12:13640.
35. Gerdtz M, Bucknall T. Australian Triage Nurses decision-making and scope of
practice. Aust J Advan Nurs 2000;18.
36. Gerdtz MF, Collins M, Chu M, i sur. Optimizing triage consistency in Australian
emergency departments: the Emergency Triage Education Kit. Emerg Med
Australas 2008;20:250-9.
37. Gilboy N, Travers D, Wuerz R. Re-evaluating triage in the new millennieum: a
comprehensive look at the need for standardisation and quality. J Emerg Nurs
1999;25:46873.
38. Gorelick MH, Shaw KN, Murphy KO. Validity and reliability of clinical signs in the
diagnosis of dehydration in children. Pediatrics 1997;99:E6.
39. Hall J. Paediatric pain assessment. Emerg Nurs 2002;10:313.
40. Happell B, Summers M, Pinikahana J. Measuring the effectiveness of the National
Mental Health Triage Scale in an emergency department. Int J Ment Health Nurs
2003;12: 28892.
41. Happell B, Summers M, Pinikahana J. The triage of psychiatric patients in the
emergency department: A comparison between emergency department nurses
and psychiatric nurse consultants. Accid Emerg Nurs 2003;10:6571.
42. Hewson P, Poulakis Z, Jarman F, Kerr J, McMaster D, Goodge J. Clinical markers
of serious illness in young infants: a multicentre follow-up study. J Pediatr Child
Health 2000;36:2215.
43. Higgins S. Obstetric haemorrhage. Emerg Med Aust 2003;15:22731.
44. Hillard R, Zitek R. Emergency Psychiatry. NewYork: McGraw-Hill; 2004.
45. Hollis G, Sprivulis P. Reliability of the National Triage Scale with Changes in
Emergency Department Acuity Level. Emerg Med 1996;8:1315.
46. Jelinek GA, Little M. Inter-rater reliability of the National Triage Scale over 11,500
simulated cases. Emerg Med 1996;8:22630.
47. Kennedy K, Aghababian RV, Gana L, Lewis PC. Triage: Techniques and Applications
in Decision Making. Ann Emerg Med 1996;28:13644.
48. Lee J. Pain measurement: understanding existing tools and their application in the
emergency department. Emerg Med Aust 2001;13:27987.
74
49. London Ambulance Service. Major incident plan. National Health Service Trust;
2007.
50. Loveridge N. Ethical implications of achieving pain management. Emerg Nurs
2000;8:1621.
51. Lyon F. The convergent validity of the Manchester pain scale. Emerg Nurs 2005; 13:
348.
52. McCarthy P, Sharpe M, Spiesel S, Dolan T, Forsyth B, DeWitt T, et al. Observation
scales to identify serious illness in febrile children. Paediatrics 1982;70:8029.
53. McNair R. It takes more than string to fly a kite: 5-level acuity scales are effective,
but education, clinical expertise and compassion are still essential. J Emerg Nurs
2005;31:6003.
54. National Institute of Clinical Studies. Victorian emergency department mental
health triage tool. Dostupno na: http://www.health.vic.gov.au/emergency/
mhtriagetool.pdf
55. Nelson B, Cohen D, Lander O, Crawford N, Viccellio A, Singer A. Mandated pain
scales improve frequency of ED analgesic administration. Am J Emerg Med
2004;22:5825.
56. New Zealand Ministry of Health. Guidelines for clinical risk assessment and
management in mental health services. Wellington: Ministry of Health and
Funding Authority; 1998.
57. Paterson Brown S. Placenta praevia and placenta praevia accrete: diagnosis and
management. London: Royal College of Obstetrics and Gynaecology; 2005.
58. Puntillo K, Neighbour M, ONeil N, Nixon R. Accuracy of emergency nurses in
assessment of patients pain. Pain Management in Nursing 2003;4:1715.
59. Richardson D. Triage. U: Cameron P, Jelinek G, Kelly AM, Murray L, Brown AFT,
Heyworth J, ur. Textbook of Adult Emergency Medicine. 2. izd. Sydney: Churchill
Livingstone; 2004, str. 7025.
60. Robertson-Steel I. Evolution of triage systems. Emerg Med J 2006;23:154-5.
61. Rupp T, Delaney KA. Inadequate analgesia in emergency medicine. Ann Emerg Med
2004;43:494503.
62. Sasser S. Field Triage in Disasters. Prehospital Emerg Care 2006;10,3:322-3.
63. Smart D, Pollard C, Walpole B. Mental health triage in emergency medicine. Aust N
Z J Psychiatry 1999;33:5766.
64. Sutherland Hospital. Mental health triage guidelines a Sutherland Hospital
collaborative approach to quality patient care. Unpublished paper; 1998.
65. Tanabe P, Gimbel R, Yarnold PR, Adams JG. The Emergency Severity Index (version
3) 5-level triage system scores predict ED resource consumption. J Emerg Nurs
2004;30:229.
66. Taylor DM, Bennett DM, Cameron PA. A paradigm shift in the nature of care
provision in emergency departments. Emerg Med J 2004;21:6814.
75
67. Tchernomoroff R, Knight K. Telephone Triage Program. Bendigo Health Care Group
2002.
68. The Royal College for General Practitioners. Medical care of older persons in
residential aged care facilities. 4. izd. Dostupno na: http://www.racgp.org.au/
silverbookonline/4-6.asp
69. Tippins E. How emergency department nurses identify and respond to critical
illness. Emerg Nurs 2005;13:2432.
70. Tobin M, Chen L, Scott E. Development and implementation of mental health
triage guidelines for emergency departments. South Eastern Sydney Area Mental
Health 1999.
71. Travers D WA, Katznelson J, Agans R. Reliability and Validity of the Emergency
Severity Index for Pediatric Triage. Acad Emerg Med 2009;16:843-9.
72. Whitby S, Leraci S, Johnson D, Mohsin M. Analysis of the Process of Triage: The Use
and Outcome of the National Triage Scale. Report to Commonwealth department
of Health and Family Services. Liverpool: Liverpool Health Service; 1997.
73. Wong DL, Hockenberry-Eaton M, Wilson D, Winkelstein, ML, Schwartz P. Wongs
Essentials of Paediatric Nursing. 6. izd. St Louis: Mosby; 2001, str. 1301.
74. Wuerz R, Milne LW, Eitel DR, Wiencek J, Simonds W. Outcomes are predicted by a
new five level triage algorithm. Acad Emerg Med 1999;6:389.
75. Wuerz R, Milne LW, Eitel DR, Travers D, Gilboy N. Reliability and validity of a new
five-level triage instrument. Acad Emerg Med 2000;7:23642.
76. Zakon o zatiti prava pacijenata Narodne novine broj 169/04.
77. Zimmermann PG. The case for a universal, valid, reliable 5-tier triage acuity scale
for US emergency departments. J Emerg Nurs 2001;27:24654.
76