N OKOLINSKI RAZVOJ-DRUGA PARCIJALA

1. Pojam i klasifikacija obnovljivih izvora energije?

Obnovljivi su oblici oni koji se prirodno obnavljaju u intervalima koji su sumjerljivi ljudskom
poimanju vremena(Suneva energija, energija vodenih snaga, energija vjetra, energija plime i oseke,
toplina mora.)
Obnovljive primarne oblike energije karakterizira promjenljivost energetskog toka. Budui da
uglavnom nije rijeeno skladitenje energije, barem ne sa stanovita energetike, moe se dogoditi da
energije ne bude ba onda kada je najpotrebnija. Obnovljive primarne oblike energije nije mogue
transportirati u onom obliku u kojemu se pojavljuje u prirodi, za razliku od fosilnih i nuklearnih
goriva.
Pojam obnovljivi izvori energije odnosi se na izvore energije koji su sauvani u prirodi i obnavljaju se
u cijelosti ili djelomino. To su energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Suneva energija, biogorivo,
biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase, plina iz deponija,
plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda.
Obnovljivi izvori energije su: vodne snage,energija mora, geotermalna energija, biomasa, energija
vjetra, sunceva energija.
2. Definisati pojam obnovljivih izvora energije te navesti prednosti njihovog koritenja.
Ima li nedostataka?
Pojam obnovljivi izvori energije odnosi se na izvore energije koji su sauvani u prirodi i obnavljaju se
u cijelosti ili djelomino. To su energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Suneva energija, biogorivo,
biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase, plina iz deponija,
plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda.
Prednosti obnovljivih izvora energije:
- Obnovljivi izvori energije imaju vaan uticaj na smanjenje emisije CO2 u atmosferu;
- Poveanje udjela obnovljivih izvora poveava energetsku odrivost sistema;
- Oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim
izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju
- Smanjenje emisija
- Manji uvoz
Nedostaci su nestabilnost i nepredvidivost izvora, medjutim odabirom povoljne lokacije,
provodjenjem mjerenja,odabirom odgovarajuce opreme i sl, mogu se rijesiti te poteskoce.
3. Sa kakvim obnovljivim izvorima energije raspolae BiH i u kom poravcu bi trebalo
razvijati energetski sektor?
Osnovni domaci izvori energije u BiH su ugalj i hidroenergija.BiH uvozi gas i naftu. Hidropotencijal
se iskoristava uglavnom u velikim hidroelektranama od strane tri bosanske elektroprivrede dok
koristenje biomase podrazumjeva tradicionalno iskoristavanje drveta kao cvrstog goriva u
domacinstvima i lokalnim kotlovnicama. Energetska strategija za BiH ne postoji, a razvoj zajednike
strategije je teko politik o pitanje;
Reforma energetskog sektora Bosne i Hercegovine sadri dva istovremena procesa:
- Opce energetske reforme sa ciljem postizanja medunarodnih standarda, slicno kao i u svim drugim
zemljama kandidatima, novim i starim clanicama EU.
- Rekonstrukciju, j reintegraciju, modernizaciju i izgradnju novih objekata energetskog sektora.
4. Kakva je veza izmeu koritenja obnovljivih izvora energije i odrivog razvoja?
Veza izmeu koritenja obnovljivih izvora energije i odrivog razvoja jeste u pronalaenju rjeenja
koja nee ugroziti uvjete ivota, a meu kojima je i zatita okolia bitan element, izlaze u susret
potrebama sadanjih generacija pri emu se vodi rauna da zadovoljavanje potreba sadanjih
generacija ne dovede u pitanje mogunosti zadovoljavanja potreba buduih generacija.

5.

Naini iskoritenja energije vjetra?

Iskoritavanje vjetra putem vjetrenjaa je jedan od popularnijih naina iskoritavanja zemljine

energije. Energija se putem vjetra i njegove kinetike energije, uz pomo turbine, pretvara u elektrinu
energiju i na taj nain predstavlja jo jedan alternativni obnovljivi izvor energije.
Postoje dvije vrste vjetrogeneratora s obzirom na primjenu. Veliki vjetrogeneratori koji se koriste za
industrijsku proizvodnju te male kune vjetrenjae koje se koriste za punjenje akumulatora.
Upotreba vjetra kao izvor energije datira nekih 2000 godina unazad, kada je koritena u Perziji za
mljevenje ita. Tridesetih godina ovog vijeka poinje izgradnja prvih vjetroelektroenergetskih
postrojenja. Prvi vei vjetrogenerator puten je u rad u Wermontu (SAD) i bio je instalisane snage 1,25
MW. Zatim je zaustavljen razvoj vjetra generatora sve do sedamdesetih godina ovogvijeka. ponovno
interesovanje bilo je posedica energetske krize kao i embarga zemalja Bliskog istoka na proizvodnju i
izvoz nafte.

6. Podjela vjetroelektrana prema lokaciji. Kakve su specifinosti pojedinih tipova,

Lokacije na kopnu
Kopnene instalacije vjetroagregata najee se nalaze u brdovitim podrujima barem
3 kilometra udaljene odobale. One se najee smjetaju na vrh brda ili padine, jer na taj nain
iskoritavaju takozvanu topografskuakceleraciju koju vjetar dobije prelazei preko uzvisine. Ta
dodatna brzina vjetra radi znaajnu razliku po pitanju proizvodnje elektrine energije. Posebna panja
se mora posvetiti tonom postavljanju turbina, jer ponekad mala visinska razlika moe imati znaajan
utjecaj na proizvodnju elektrine energije. esto je instalacija vjetroagregata dosta kontroverzno
pitanje, zbog toga to neke lokacije koje su pogodne za instalaciju vjetroturbine imaju veliku prirodnu
ljepotu ili su ekoloki znaajne (primjerice stanite razliitih vrsta ptica.
Priobalne lokacije
Priobalne lokacije nalaze se unutar radijusa od 3 km od mora ili na moru unutar 10 km od kopna. Ove
lokacije su jako pogodne za instalaciju vjetroagregata, zbog vjetra proizvedenog zbog razliitog
zagrijavanja kopna imora. Najea pitanja vezana uz ovakve instalacije vjetroelektrana vezana su
uz migraciju ptica, utjecaj na morski ivot, trokove i mogunosti transporta i vizualnu estetiku. [2]
Lokacije na moru
To su one lokacije koje su udaljene vie od 10 km od kopna. Vjetroinstalacije na tim lokacijama su
manje napadne i izgledom i bukom. injenica da voda (a posebice duboka voda) ima manju
povrinsku "hrapavost" od kopna jako utjee na brzine vjetra, koje su mnogo vee na moru. Faktori
snage Cp su mnogo vei kod takvih instalacija. Kod lokacija s produenim pliinama (kao primjerice
u Danskoj), vjetroelektrane je lako instalirati, meutim to ba i nije sluaj kod lokacija koje nemaju
takve karakteristike. Openito govorei, morske instalacije vjetroagregata su naelno skuplje od
kopnenih. To je zbog toga to su im tornjevi vii kada se urauna dio ispodvode i to je sama izgradnja
skuplja. Proizvedena elektrina energija se do kopna prenosi putem podmorskog kabela. Odravnje je
takoer skuplje, a mora se paziti i na zatitu od korozije, zbog ega se esto dodaju dodatni premazi
i katodna zatita. Takve turbine su najvee turbine u pogonu i predvia se da e njihova veliina (i

insalirana snaga) i dalje rasti. Vjetroelektrane smjetene na moru znaju imati i vie od 100
vjetroagregata

Visinske vjetroelektrane
Koncept visinskih vjetroelektrana se zasniva na iskoritenju energije vjetra u viim slojevima
atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept vjetroelektrana koji su na razliite naine podignuti u
visinu bez potpore tornja. Moemo ih podijeliti u dvije skupine: one za iskoritavanje vjetra na niim
visinama te na one koje to mogu na viim visinama. Tijekom posljednjih 20 godina napravljeno je
nekoliko desetaka projekata i koncepata od kojih se istaknula nekolicina koje imaju anse za
realizaciju. Zajedniko im je to to su predviene za iskoritavanje vjetra na visinama veim nego to
to mogu vjetroelektrane montirane na tlu, mogunost montae na bilo kojoj lokaciji na svijetu te su u
potpunosti ekoloki prihvatljive, budui da ne isputaju staklenike plinove. Visinske vjetroelektrane
na taj nain mogu proizvoditi elektrinu energiju 90% vremena, dok bi one na zemlji to inile
maksimalno 35% vremena. To bi rezultiralo pojeftinjenjem elektrine energije i zahtjevalo bi manje
vjetroelektrana za istu koliinu elektrine energije

7. Podjela vjetroelektrana prema snazi.

- male snage od 10 200 KW Sistemi male snage se obino koriste za izolovana autonomna podruja,
gdje rade u sprezi sa akumulatorskim baterijama, da bi se energetske potrebe podmirivale i u vrijeme
kada vjetra nema.
- srednje snage od 200 1000 KW Najfleksibilniji su sistemi (10 500) KW koji se koriste
pojedinano ili u farmama kada rade prikljueni na mreu.
- velike snage od 1 4 MW Veliki megavatski sistemi su pogodni za ukljuenje u elektroenergetski
sistem.

8. Podjela vjetroelektrana prema poloaju ose vrtnje. Prednosti i nedostaci obje

vrste.
Generalno se vjetrogeneratori dijele na dvije grupe:
- vjetrogeneratori sa horizontalnom osom (HWT)
- vjetrogeneratori sa vertikalnom osom (VAWT)
Prednosti vjetroagregata sa horizontalnom osi vrtnje su:
- Glavna prednost je dosta vea uinkovitost u proizvodnji elektrine energije,
- Postavljanje na visoke tornjeve omoguava pristup veim brzinama vjetra,
- Lopatice se nalaze sa strane, ako se gleda iz centra mase vjetroagregata, to
poboljava stabilnost,
- Mogunost zakreta lopatica, to daje veu kontrolu, omoguuje namjetanje
fiksacije lopatica u oluji, to minimizira potencijalnu tetu.
Prednosti turbina sa vertikalnom osi vrtnje su:
- Lake za odravanje, jer su naelno svi rotacijski djelovi smjeteni blie tlu,
- Nije im potreban mehanizam za zakretanje, to pojeftinjuje izvedbu,
- Dobre za koritenje na mjestima gdje je brzina vjetra visoka blizu tla (naprimjer
razni prolazi i kanjoni),
- Ne treba im visoki toranj, to bitno pojeftinjuje izvedbu,

- Ne moraju se okretati prema smjeru puhanja vjetra, to ih ini jako dobrima u

uvjetima
turbulentnog vjetra,
- Teoretski mogu biti mnogo vee od HAWT turbina, primjerice plutajue turbine sa
vertikalnom
osi sa promjerom od vie stotina metara, kod kojih se cijela struktura
rotira, bi eliminirale potrebu
za velikim i skupim leajevima.
Nedostaci vjetroagregata sa horizontalnom osi vrtnje su :
- Veina ovakvih vjetroagregata zahtjeva sustav za zakretanje turbine, to dodatno
poskupljuje
izvedbu.
- Problematian rad u vjetrovima na malim nadmosrkim visinama koji su esto
turbulentni.
- Visoki tornjevi i duge lopatice rotora turbine su problematine za transport i na
moru i na
kopnu. Transportni trokovi mogu zauzimati do 20% od ukupnih
trokova opreme.
kranove.
Nedostaaci vjetroagregata sa vertikalnom osi vrtnje su:
- Veina VAWT turbina ima iskoristivost u rangu 50% iskoristivosti turbina sa
horizon
talnom osi vrtnje. To je veinom zbog dodatnog otpora koji nastupa zbog
toga to se lopatice
rotiraju u vjetar
- Veina VAWT turbina ima jako malen poetni okretni moment, pa trebaju vanjski
izvor
energije da zaponu okretanje
- Iako je veina njihovih djelova smjetena na tlu, to je svakako prednost, oni su
ipak
optereeni velikom teinom strukture iznad njih, to u sluaju nedovoljno
dobrog dizajna
znatno oteava izmjenu djelova.
9. Pojam, klasifikacija i naini iskoritenja energije biomase
BIOMASA je definisana kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili ostataka iz poljoprivrede,
umski otpad i otpad srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i gradskog otpada.
Biomasa dolazi u: vrstom stanju (briketirana biomasa), tenom stanju (biodizel,bioetanol,biometanol)
i gasovitom stanju ( npr.biogas,deponijski gas )
Sistemi za proizvodnju toplinske energije na bazi termikog tretmana biomase projektuju se i
gradenajvie za zagrijavanje prostorija. Sistemi tog tipa industrijskih razmjera skoro svu proizvedenu
toplinsku energiju distribuiraju kroz mree daljinskog grijanja. Sistemi za proizvodnju elektrine
energije bazirani na termikom tretmanu biomase, a iskljuivo za
proizvodnju elektrine energije odgovaraju i za reim tzv.baznog optereenja ili za reim tzv. srednjeg
optereenja. No i pored fleksibilnosti, sistemi ove vrste vrlo su rijetki.
CHP sistemi uobiajeni su skraeni nazivi za postrojenja koja simultano proizvode elektrinu i
toplinsku energiju. Predstavljaju vrlo esto primijenjen i efikasan metod za iskoritavanje energije
uskladitene u biomasi iz najrazliitijih izvora. Preduvjet za njihovu implementaciju jeste dovoljno
visoka potreba za toplinskom energijom u odreenom podruju.
10. Zato je biomasa CO2 neutralna?
Sagorijevanjem iste u okoli ne oslobaa se dodatna koliina ugljinog dioksida. Drvo tijekom svoga
ivota za svoj rast i razvoj postupkom fotosinteze vee CO2 iz okolia, te velika veina tog ugljinog
dioksida, u obliku sloenih ugljinih spojeva - ugljikohidrata, ostaje trajno zarobljena u samom drvetu.
Prilikom izgaranja drveta, zarobljeni ugljik vee se sa kisikom, oslobaajui toplinu , te nastaje novi
kemijski spoj-ugljini dioksid. Za razliku od biomase fosilna goriva oslobaaju dodatnu koliinu
ugljika koja onda ostaje u atmosferi i pridonosi zloglasnom efektu staklenika.
11. Nabrojati naine iskoritenja energije biomase u postrojenjima sa spaljivanjem biomase
-proizvodnje toplotne energije
-proizvodnje elektrine energije i
-zajednike proizvodnje toplotne i elektrine energije (kogeneracija CHP)
12. Naini iskoritenja energije biomase pretvorbom u plin. Kakav plin sa energetskog
stanovita se moe dobiti?

Rasplinjavanje je naziv za proces konverzije vrste biomase u gorivi plin razliite toplinske vrijednosti
etiri onovna tipa :
1. Nisko kalorini plin
< 8 MJ/Nm3
2. Srednje kalorini plin
8-14 MJ/Nm3
3. Normalno kalorini plin
14-20MJ/Nm3
4. Visoko kalorini plin
> 20 MJ/Nm3
13. Navesti i ukratko objasniti sve naine iskoritenja energije mora i okeana?
ENERGIJA VALOVA (WAVE ENERGY)Energija valova je oblik kinetike energije koja postoji u
kretanju valova u oceanu, a kretanje valova uzrokuje puhanje vjetrova po povrini oceana. Ta energija
moe biti iskoritena da pokrene turbine, te postoji dosta mjesta gdje su vjetrovi dovoljno snani da
proizvedu stalno kretanje valova. Ogromne koliine energije kriju se u energiji valova te joj to daje
ogromni energetski potencijal. Energija valova se direktno hvata ispod povrine valova ili iz raznih
fluktuacija pritisaka ispod povrine. Tada ta energija moe pogoniti turbinu, a najjednostavniji i
najei nain funkcioniranja je sljedei: Val se die u komori, a rastue sile vode tjeraju zrak iz
komore te tako pokretljivi zrak zatim pogoni turbinu, a koja onda pokree generator.
ENERGIJA PLIME I OSEKE (TIDAL POWER)Druga tip energije oceana je energija plime i
oseke, budui da kad morske mijene dou na obalu, mogu se zatvoriti u rezervoare iza brana. Energija
plime i oseke je ustvari forma hidroenergije koja iskoritava kretanja vode, a koja se dogaaju zbog
morskih mijena, odnosno sputanja i dizanja u razini mora. Energija plime i oseke se stvara
zahvaljujui generatorima koji su ustvari velike podvodne turbine postavljena u podruja s velikim
morskim mijenama, dizajnirana tako da uhvate kinetiko kretanje nadiruih morskih mijena, a kako bi
se stvorila elektrina energija. Energija plime i oseke ima ogroman potencijal za budue energetske
projekte, ponajvie zbog ogromnih povrina svjetskih oceana.
KONVERZIJA TERMALNE ENERGIJE OCEANA (OCEAN THERMAL ENERGY
CONVERSION)Konverzija termalne energije oceana je metoda za stvaranje elektriciteta koja se slui
temperaturnom razlikom koja postoji izmeu duboke i plitke vode, jer je voda na veoj dubini
hladnija. Ukoliko postoji vea temperaturna razlika, vea je i efikasnost itave metode, a minimalna
temperaturna razlika treba biti 38 stupnjeva Fahrenheita. Ova metoda ima dugu povijest
funkcioniranja, te datira s poetka 19. stoljea. Veina strunjaka smatra kako bi ova metoda dala
dobar omjer ulaganja i koristi ve sa postojeim tehnologijama bi se mogao proizvoditi
gigawatelektrine energije. No to ipak nije sluaj danas jer OTEC zahtijeva ogromne, skupe cijevi
velikih promjera koje se moraju postaviti barem kilometar duboko u more, a kako bi mogle dovoditi
hladniju vodu sa veih dubina, a to je naravno vrlo skupo.
14. Koji naini iskoritenja energije mora i okeana su danas dostupni a koji su samo u
eksperimentalnoj fazi?

15. Gdje se nalazi najvea poznata elektrana na plimu i oseku? Navedi neke njene
karakteristike:
Karaktristini podaci o elektrani La Rance
Osnovni podaci:
- ukupna bruto proizvodnja oko 16 miljardi kWh u 30 godina
- vrijeme rada strojeva bez kvara 160 000 h
- prosjena cijena u trenutku navedenoga razdoblja: 3,05 eurocenti za kWh
(priblino odgovara proizvodnji 1 kWh iz nuklearne elektrane)
- prvi radovi su poeli u 40 im godinama prolog vijeka
- gradnja je trajala 7 godina
- poetak starta generatora je 19 avgust 1966 godine
-povrina bazena: 22 km2,akumulacija posjeduje 180 miliona m3 vode,-maksimalan protok
pri punjenju bazena iz mora je 18 000 m3/s)

- proizvodnja energije je dovoljna za obskrbu oko 250 000 do 300 000

gospodarstava
- dnevni promet preko brane u oba smjera 25 000 do 30 000 vozila
- predvieni vijek trajanja 120 godina
Tehniki podaci:
- instalisana snaga 24 x 10 MW
- neto godinja proizvodnja 544 miliona kWh
- energija potroena za rad crpki 64,5 kWh
- turbina tipa Kaplan
16. Pojam solarne energije i naini njenog koritenja.
Ukupno (globalno) zraenje Sunca koje dopire na posmatranu povrinu ureaja odnosno nagnute
plohe, satoji se iz dvije komponente i to: direktnog i difuznog zraenja. Direktno-izravno Sunevo
zraenje je ono koje dopire do ureaja izravno iz prividnog smjera Sunca, dok difuzno-raspreno
zraenje nastaje rasprenjem Sunevih zraka u atmosferi i dolazi na ureaj iz svih smjerova neba.
Energiju koja se fotonima (zraenjem) iri kroz prostor zovemo energija zraenja i oznaavamo je sa
Q , a jedinica je [J ] ili [Ws]. Snaga zraenja (tok zraenja) definie se izrazom = dQ/dt
Solarna energija (energija sunca) je najobilniji dostupan vid energije. Ova energija se moe solarnim
elijama transformisati u elektrinu ili se moe koristiti njen termiki efekat. Toplota sunevih zraka se
moe koristiti za grejanje vode (solarni paneli na krovovima kua) ili se sistemom ogledala sunevi
zraci mogu koncentrisati na malu povrinu na kojoj e se razvijati velika temperatura dovoljna za
proces proizvodnje elektrine energije pomou vodene pare kao u termoelektranama.Glavni
nedostatak solarne enrgije je sto je dostupna samo preko dana i to kada nije oblano.
17. ta su to solarne elektrane i na kom principu one rade?
Solarne elektrane su visokotemperaturni solarno-toplotni sistemi koji koriste mogunost
ogledala i soiva za koncentriranje velikih koliina Suneve energije zraenja u manje
zapremine-prijemnike kako bi se ostvarila visoka temperatura. Ovi sistemi omoguavaju
transformaciju Suneve energije u elektrinu indirektno, za razliku od FN elija.
18. Na koji nain se iz solarne energije moe direktno dobiti elektrina energija?
Solarna fotonaponska energija (FN) je metoda direktnog pretvaranja energije sunca u istosmjernu
elektrinu energiju pomou poluvodia koji imaju fotonaponski efekt, takozvanih solarnih elija.
Solarni paneli, sastoje je se od velikog broja malih elija (wafer) koje imaju povrine od fotonaponskih
materijala.

19. ta je to aktivno, a ta pasivno koritenje solarne energije?

-Aktivno iskoritavanje solarne energije predstavlja upotrebu raznih ureaja, uz
pomo kojih se sunevo zraenje pretvara u druge vrste energije. Postoje dve
mogunosti za energetsko iskoritavanje sunevog zraenja: pretvaranje u toplotnu
energiju upotrebom solarnih kolektora, foto-toplotna konverzija,
direktno pretvaranje u elektrinu energiju korienjem fotonaponskih elija, fotoelektrina konverzija. -- -Pasivna suneva arhitektura je pojam koji se odnosi se

na graevine koje su graene tako da same djeluju ujedno kao sunev kolektor i spremnik topline.
Ovakav nain koritenja Suneve energije je vrlo uinkovit i jeftin, jer nije potrebna nikakva dodatna
oprema. Graevina graena prema pasivnim sunevim pravilima ne mora biti skuplja od klasine, jer
bit pasivne suneve arhitekture lei u dobrom, funkcionalnom dizajnu, a ne u koritenju neke
specijalnetehnologije. Rezultat ovakve gradnje moe biti smanjenje potrebe za drugim gorivima u
svrhu grijanja ak i do 90%. Pasivna solarna energija je daleko uinkovitija i puno jeftinija od aktivnih
solarnih sustava, jer za poetak nije potrebno kupiti nikakvu opremu. Osim toga kod aktivnih sustava
je potrebno ulagati dodatnu energiju za distribuciju akumulirane topline, najee elektrinu

energiju za pogon pumpe koja toplu vodu tjera kroz radijatore. Loa strana prie je to to jednom ve
izgraena graevina, ako nije u samom procesu gradnje graena u skladu s pasivnim sunevim
naelima, nikako ili teko moe postati pasivnom solarnom graevinom.

20. Koje vrste solarnih kolektora postoje i kakva je razlika meu njima?
Ravni

solarni

kolektori

Ravnim TSK mogu se dobiti temperature fluida do 100 C, jednostavne su konstrukcije i veoma su
esto u upotrebi. Izmeu kolektorske ploe i krova se nalazi izolacija. [2]
Topla voda koja se dobija pomou ovakvog sistema (ravni solarni kolektor) se skladiti
u rezervoaru (ujedno i razmjenjiva toplote) (temperature oko 60C) i kapaciteta od 150 - 300 l , to
zavisi od broja lanova domainstva. Povrina kolektora je od 4-6 m 2. Elementi sistema su:
Cijevni

kolektori

sa

vakuumskom

izolacijom

Ova vrsta kolektora se sastoji iz debljih cijevi u kojima je vakuum. Unutar ovih cijevi se nalazi sam
kolektor kroz koji cirkulie fluid. S donje strane se nalazi ogledalokoje usmjerava suneve zrake na
vakuumske cijevi. Ova vrsta kolektora ne gubi mnogo energije zbog toga to praktino ne
postoji konvekcija. [3]
Ravni

kolektori

sa

vakuumskom

izolacijom

Ove se sastoje od jednostavnih ploe u kojim je vakuum. Cijevi s fluidom se nalaze u tim ploama.
Ovakva izvedba je manje zastupljena u praksi s tim to je, zbog ravne povrine, zaptivanje tee za
razliku od cijevnih kolektora potrebna je i vakuumska pumpa koja odrava vakuum. [4]
Vazduni

kolektori

Kod ove vrste se kao fluid upotrebljava vazduh. Vazduh koj cirkulira kroz kolektor moe se
istovremeno koristiti i za prozraavanje prostorija koje se griju. Isto tako je mogue ovu vrstu
kolektora upotrijebiti u poljoprivredi ili industriji za suenje voa. [5] Prednost ovih kolektora je to za
razliku od onih sa vodom ne postoji problemzamrzavanja. Gubitak vazduha, ukoliko zaptivanje nije
idealno, ne predstavlja veliki problem. [6]
Selektivni

solarni

kolektori

posebno su konstruisani kolektori koji se rade od hroma ili nikla sa specijalnim crnim premazima koji
primaju samo svjetlosne zrake odreene talasne duine
21. ta je to biodizel i kako on nastaje?
Biodizel je teno bio gorivo proizvedeno iz biljnih ulja i masti. Jedno od goriva koje se ve koriste za
pokretanje automobila. Iako slogan "dizel" ulazi u njegov naziv, u biodizelu nema naftnih derivata ili
drugih fosilnih goriva. Kod biodizela radi se o sirovinama koje nisu toksine, koje su biodegradabilne
i "obnovljive"
Dobija se:
- procesom esterifikacije masti i biljnih ulja
- zrno uljne repice

- soja
- palme
- kikirikija ili drugih uljarica
- ivotinjske masti ili reciklirano jestivo ulje
- suncokreta
22. Objasniti razlike izmeu biodizela i mineralnog dizela.
23. ta je alternativa benzinu kao obnovljivo gorivo?
Druga vrsta bio goriva je ETANOL kao zamjensko gorivo za benzinske motore
24. taje to geotermalna energija?
Toplina se stvara u Zemljenoj kori. Na njen nastanak utiu gravitacijske sile, atomske reakcije i
radioaktivno raspadanje te magma. Najvie topline se pohrani u planini i u vodi koja ispunjava
pukotine planina. Samo vrlo mali dio stigne van. Ova uskladitena toplina nazvana je geotermalnom
energijom.
25. Kakve vrste geotermalnih izvora postoje?
Geotermalni izvori javljaju se kao zagrijane vode i pare, zatim kao suhe pare i tople
suhe stijene, u razliitim dubinama i uslovima.
Na temelju ovoga izdvajaju se sljedei tipovi leita geotermalne energije:
hidrotermalni, preteno teni ili pojave niske entalpije odlikuju se temperaturom fluida koja ne
omoguava proizvodnju elektrine energije nalaze se u dubokim sedimentnim basenima sa normalnim
temperaturnim gradijentom.
hidrotermalni preteno parni ili pojave visoke entalpije
Ova leita formiraju se u uslovima prisustva ogromnih izvora toplote, na dubinama od nekoliko
hiljada metara. Temperatura ovih izvora je obino iznad 150 C i mogu se koristiti za proizvodnju
elektrine enrgije.
suha geotermalna leita
Ova leita sadre teoretski ogromne praktino neiscrpne resurse toplote. Meutim ona se jo uvijek
ne koriste, jer tehnika njihove eksploatacije nije razvijena. Cijeni se da bi dubine buotina koje bi
omoguile koritenje ovih resursa, iznosile 3000 6000 m, sa temperaturama fluida do 800 oC
(silikatna magma) i do 1 200 oC (bazaltna magma).
geotermalna leita pod pritiskom
Ova leita se obrazuju u dubokim sedimentacionim basenima sabijanjem nataloenih materijala u
kojima preovladavaju pjeari i gline.
26. Za ta se sve moe koristiti geotermalna energija
Geotermalna energija se moe koristiti u sljedee svrhe:
- grijanje gazdinstva i drugih zgrada.
- izravno grijanje staklenika
- odravanje puteva u stanju bez snijega i leda s toplovodnim cijevima
- proizvodnja elektrine energije na parnim turbinama

27. Kakvi su izvori geotermalne energije u BiH i kako se mogu iskoristiti?