REPUBLIKA HRVATSKA

DRAVNI URED ZA REVIZIJU

Podruni ured Pazin

IZVJEE O OBAVLJENOJ REVIZIJI

PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

MIRNA, ROVINJ

Pazin, veljaa 2002.

SADRAJ
strana
________________________________________________________________________________
1.

ZAKONSKA REGULATIVA

2.
2.1.
2.2.
2.3.

OSNOVNI PODACI O DRUTVENOM PODUZEU

Podaci o drutvenom poduzeu
Statusne i druge promjene
Vlasniki povezana drutva

2
2
3
3

3.
3.1.
3.1.1.
3.1.2.
3.1.3.
3.1.4.
3.2.
3.3.
3.4.

REVIZIJA POSTUPKA PRETVORBE

Odluka o pretvorbi
Razvojni program
Program pretvorbe
Izvjetaj Slube drutvenog knjigovodstva
Elaborat o procijenjenoj vrijednosti poduzea
Rjeenje o suglasnosti na pretvorbu
Provedba programa pretvorbe
Upis u sudski registar

3
3
4
5
5
5
8
8
9

4.
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.

PROMJENE VLASNIKE STRUKTURE NAKON PRETVORBE

Dionice s popustom i bez popusta
Dionice iz portfelja fondova i drugih vlasnika
Sanacija
Dokapitalizacija

9
11
14
16
19

5.

VLASNIKA STRUKTURA U VRIJEME OBAVLJANJA REVIZIJE I

POSLOVANJE DRUTVA
Vlasnika struktura u vrijeme obavljanja revizije
Podaci o poslovanju prema temeljnim financijskim izvjetajima

20
20

5.3.
5.4.

Realizacija razvojnog programa

Poslovanje s vlasniki povezanim drutvima

23
23

6.
6.1.
6.2.

OCJENA PROVEDBE POSTUPKA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Ocjena postupka pretvorbe
Ocjena postupaka privatizacije

24
24
24

7.

OITOVANJE ZAKONSKOG PREDSTAVNIKA PRAVNE OSOBE

26

5.1.
5.2.
20

REPUBLIKA HRVATSKA
DRAVNI URED ZA REVIZIJU
Podruni ured Pazin
Klasa: 041-03/01-01/146
Urbroj: 613-20-02-75
Pazin, 19. veljae 2002.

IZVJEE
O OBAVLJENOJ REVIZIJI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE
DRUTVENOG PODUZEA MIRNA ROVINJ

Na temelju odredbi lanka 4. i 7. Zakona o dravnoj reviziji (Narodne novine 70/93, 48/95,
105/99 i 44/01) i Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine 44/01) obavljena je
revizija pretvorbe i privatizacije drutvenog poduzea Mirna, Rovinj.
Revizija je obavljena u razdoblju od 9. srpnja 2001. do 19. veljae 2002.
Postupak revizije proveden je u skladu s revizijskim standardima Meunarodne organizacije
vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI (Narodne novine 93/94) i Kodeksom profesionalne etike
dravnih revizora.

2
1.

ZAKONSKA REGULATIVA
Postupke pretvorbe i privatizacije reguliraju sljedei zakoni i propisi:
- Zakon o Hrvatskom fondu za razvoj (Narodne novine 18/90, 42/90, 19/91, 29/91),
- Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (Narodne novine 84/92, 70/93, 76/93, 19/94, 52/94,
87/96),
- Zakon o poduzeima (Narodne novine 53/91),
- Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea (Narodne novine 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95),
- Zakon o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97, 73/00),
- Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (Narodne novine 107/95, 142/98, 87/00),
- Zakon o trgovakim drutvima (Narodne novine 111/93, 34/99, 121/99)
- Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99),
- Zakon o raunovodstvu (Narodne novine 90/92),
- Zakon o sudskom registru (Narodne novine 1/95, 57/96, 30/99, 45/99),
- Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00),
- Zakon o zemljinim knjigama (Narodne novine 91/96),
- Zakon o upravnim sporovima (Narodne novine 53/91, 9/92, 77/92),
- Pravilnik o sadraju skraenog prospekta i uvjetima izdavanja vrijednosnih papira privatnim
izdanjem (Narodne novine 61/97),
- Uredba o nainu zatite interesa Republike Hrvatske u postupku pretvorbe drutvenog
vlasnitva u druge oblike vlasnitva (Narodne novine 43/90),
- Uredba o mogunosti koritenja kredita i zajmova kod javnih poduzea i drugih pravnih osoba u
dravnom i preteno dravnom vlasnitvu (Narodne novine 11/94, 22/94)
- Uredba o mogunosti koritenja kredita i zajmova kod odreenih pravnih osoba (Narodne
novine 22/95),
- Uredba o pretvaranju deviznih depozita graana u javni dug Republike Hrvatske (Narodne
novine 71/92), te drugi zakoni i propisi.

2.

OSNOVNI PODACI O DRUTVENOM PODUZEU

2.1.

Podaci o drutvenom poduzeu

Dugogodinja tradicija ulova i prerade sardina u Rovinju, prema dostupnim podacima vezana je
uz poetak 1877. Poslovni sistem za ulov, preradu i promet ribom i ribljim preraevinama evidentiran
je u registru Trgovakog suda u Rijeci 1954. godine. Na temelju Samoupravnog sporazuma iz rujna
1989., radna organizacija Mirna Rovinj koja je u svom sastavu imala pet osnovnih organizacija,
podijelila se u etiri poduzea i to Mirna-Trgovina p.o. Rovinj, Mirnapack p.o. Rovinj, Mirna-Banjole
p.o. Pula i Mirna poduzee za ulov i preradu ribe p.o. Rovinj.
Od 31. oujka 1992. upisan je novi naziv tvrtke koji glasi: Mirna, poslovni sistem za ulov,
preradu i promet ribom i ribljim preraevinama p.o., Rovinj, Giordano Paliaga 8 i matinim brojem
3054080.
Osnovna djelatnost poduzea u vrijeme pretvorbe bila je morsko ribarstvo, prerada i
konzerviranje ribe, proizvodnja prehrambenih proizvoda i prijevoz robe u cestovnom prometu. U
oujku 1993., poduzee je imalo 585 zaposlenika. Zakonski zastupnik poduzea u vrijeme pretvorbe
bio je Klaudio Ladavac.
3

2.2.

Statusne i druge promjene

U svibnju 1993. nakon provedenog postupka pretvorbe, obavljen je upis dionikog drutva u
sudski registar pod nazivom Mirna, poslovni sistem za ulov, preradu i promet ribom i ribljim
preraevinama, d.d. Rovinj (dalje u tekstu: Drutvo) pod brojem Fi-4003/93. Upisana vrijednost
temeljnog kapitala iznosila je 16.804.000,- DEM. Upisana je djelatnost ribarstvo, mrijestilita i ribnjaci,
proizvodnja hrane i pia, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini i druge pomone djelatnosti.
Koncem kolovoza 1996., na temelju odluke Skuptine smanjen je temeljni kapital Drutva sa
16.804.000,- DEM na 16.804.000,00 kn. Smanjena je i nominalna vrijednosti dionica sa 100,- DEM na
100,00 kn.
Sredinom lipnja 1997., na temelju odluke Skuptine, povean je temeljni kapital za
20.000.000,00 kn pretvaranjem potraivanja drutva Diona d.d. (MBS 080011203) u ulog. U rujnu
1998. upisano je u sudskom registru Trgovakog suda u Rijeci poveanje temeljnog kapitala za
20.000.000,00 kn, te temeljni kapital drutva iznosi 36.804.000,00 kn.
2.3.

Vlasniki povezana drutva

Prije pretvorbe Drutvo je imalo udjele u osam drutava s ogranienom odgovornou i to:
Mirna-ribolov d.o.o., Mirna-proizvodnja konzervi d.o.o., Mirna-proizvodnja smrznute hrane d.o.o.,
Mirna-transport d.o.o., Mirna-brodoremont d.o.o., Mirna-odravanje i energetika d.o.o., Mirnahladnjaa i skladita d.o.o. i Mirna-usluga d.o.o. Koncem oujka 1994. na temelju odluka upravnog
odbora, sedam drutava pripojeno je matinom drutvu. Jedno drutvo, Mirna-brodoremont d.o.o.
poslovalo je samostalno do studenoga 1995. kada je donesena odluka o pripajanju matinom drutvu.
U rujnu 1997. uprava Drutva je, na temelju suglasnosti nadzornog odbora, donijela odluku o
osnivanju dva drutva s ogranienom odgovornosti, Ribolov d.o.o. i kver d.o.o. U studenome 1997.
podnesena je prijava za upis u sudski registar za drutvo Ribolov d.o.o., sa sjeditem u Rovinju,
Giordano Paliaga 8. Osnovna djelatnost drutva je oceanski i morski ribolov, kupnja i prodaja robe na
domaem i inozemnom tritu, trgovako posredovanje na domaem i inozemnom tritu i zastupanje
inozemnih tvrtki. U studenome 1999. drutvo je promijenilo ime u Mirna Ribolov d.o.o. i upisalo
dodatne djelatnosti. Temeljni kapital drutva Mirna Ribolov d.o.o. iznosi 18.000,00 kn, a matini broj
je 040124772.
Drutvo s ogranienom odgovornou kver d.o.o. nije upisano u sudski registar, jer Trgovaki
sud nije prihvatio prijavu za upis zbog nepotpunosti.
3.

REVIZIJA POSTUPKA PRETVORBE

3.1.

Odluka o pretvorbi

Odluku o pretvorbi drutvenog poduzea u dioniko drutvo donio je radniki savjet 29. lipnja
1992. Predsjednik radnikog savjeta bila je Veronika Kovaevi. U dokumentaciji Drutva i Hrvatskog
fonda za privatizaciju, nema podataka o drugim lanovima radnikog savjeta.
4
U skladu s odredbama lanka 11. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea, Agenciji Republike

Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (dalje u tekstu: Agencija) uz Odluku o pretvorbi, dostavljeni su

program pretvorbe, izvjetaj Slube drutvenog knjigovodstva, podaci o poslovanju, analizi i dijagnozi
poslovanja s ocjenom boniteta, razvojni program, podaci i dokazi o pravu koritenja nekretnina, izvod
iz sudskog registra i elaborat o procijenjenoj vrijednosti poduzea. Prema Odluci o pretvorbi, poduzee
se pretvara u dioniko drutvo prodajom idealnog dijela zaposlenim, ranije zaposlenima i drugim
pravnim i fizikim osobama, te prijenosom neprodanog dijela fondovima.
Vrijednost poduzea navedena u Odluci o pretvorbi, istovjetna je procijenjenoj vrijednosti
poduzea utvrenoj Elaboratom o procjeni i iznosi 18.234.091,- DEM. Procijenjena vrijednost
poduzea dijeli se na 182 342 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100,- DEM. Na temelju ispravka
procijenjene vrijednosti poduzea od strane Agencije i rjeenja Agencije, izmijenjena je Odluka o
pretvorbi, te procijenjena vrijednost poduzea iznosi 16.804.000,- DEM odnosno 10.132.000.000.HRD prema teaju 603.- HRD za 1,- DEM. Dijeli se na 168 040 dionica, s tim da nominalna vrijednost
jedne dionice iznosi 100,- DEM. Odluku s izmijenjenim iznosom procijenjene vrijednosti poduzea
potpisao je Velimir otari pravni savjetnik u poduzeu, koji je u pisanom oitovanju Financijskoj
policiji naveo da je odluku potpisao zbog breg dobivanja suglasnosti za pretvorbu, te da je odluka
verificirana na sljedeoj sjednici upravnog odbora 12. veljae 1993. U arhivi Drutva nema zapisnika
upravnog odbora.
Iz procijenjene vrijednosti poduzea iskljuena je vrijednost stanova u iznosu 396.691,- DEM ili
21.818.000.- HRD, koji su u skladu s odredbama lanka 47. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea
predani na upravljanje Stambeno-komunalnom fondu.
3.1.1. Razvojni program
Razvojnim programom obuhvaena je analiza razvojnih mogunosti poduzea, trita prodaje i
nabave, pravci razvoja, lokacija i ekonomsko-financijska analiza. Poduzee posjeduje dugogodinju
tradiciju, ime i poziciju na inozemnom i domaem tritu, kvalitetu proizvoda, izvanrednu lokaciju,
kvalitetan i struni kadar. Kod analize trita prodaje polo se od potronje ribe u svijetu koja je
godinje iznosila 12,4 kg po stanovniku, dok je u naoj zemlji iznosila 3,9 kg. Glavni proizvodi i
nadalje ostaju konzerve ribe za ljudsku hranu i domae ljubimce, smrznuta linija, riblje brano i ulje. U
1991. poduzee Mirna imalo je udjel od 29,3% u proizvodnji i 24,5% u plasmanu ribe u Republici
Hrvatskoj. Zbog poveane konkurencije predvieno je zadravanje proizvodnje ribljih konzervi na
dosadanjoj razini i orijentacija na plasman konfekcionirane ribe u kojem je poduzee Mirna imalo
prednost u odnosu na konkurenciju. Procijenjeno je da e se ulov i plasman svjee ribe moi znaajno
poveati. Takoer je procijenjeno da se izvoz ribe koji je inio 51% vrijednosti proizvodnje nee
smanjivati.
Razvojnim programom u razdoblju od 5 godina predviena je zamjena opreme, usmjerenje
ulova na lebdee koe zbog poveanja ulova i ravnomjernije snabdjevenosti svjeom ribom,
zadravanje iste razine proizvodnje konzervirane ribe, te prestanak proizvodnje zamrznute ribe.
Takoer je planirana nabavka linije za odabir povra tako da bi se proirio asortiman i dopunila ponuda
na tritu. Predvieno je poveanje vremena ulova ribe kroz godinu sa 150 na 200 dana, uz smanjenje
fiksnih trokova transporta i hlaenja.
5
Proizvodnja u petogodinjem razdoblju iznosila bi 6 700 t konzervi, 1 400 t dorade i 1 000 t

ribljeg brana. Ukupna ulaganja iznosila bi 3.997.000,- DEM. Potrebna obrtna sredstva za punu
proizvodnju iznosila bi 7.651.618,- DEM. Nedostatak obrtnih sredstava planira se nadomjestiti
prodajom imovine.
Prema razvojnom programu, brodoremont je tehniki viak i moe se koristiti za izgradnju
marine u funkciji turizma. Stara hladnjaa gasi se te ostaje povrina od 4 200 m2 koja se moe urediti za
specijalizirane restorane i hotele za to su ve izraene studije. Analizom osjetljivosti utvreno je da
10% smanjenja prihoda i 10% poveanja trokova nema negativni utjecaj na projekt. U ekonomskom
vijeku projekta od pet godina predvien je povrat sredstava u etvrtoj godini, interna stopa rentabilnosti
je 14,83% bez ulaganja, a 39,31% s ulaganjima na godinjoj razini.
3.1.2. Program pretvorbe
Prema programu pretvorbe, pravo upisa i kupnje dionica imaju osobe iz lanka 5. stavak 1.
toke 1. i 2. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea. Navedene osobe mogu uz popust upisati dionice
do 50% vrijednosti drutvenog kapitala. Popust iznosi 20% i uveava se za 1% po navrenoj godini
ukupnog radnog staa. Dionice se mogu otplaivati jednokratno prije upisa dionikog drutva u sudski
registar ili u obrocima na rok od pet godina sa sljedeom dinamikom: u prvoj godini 5%, u drugoj
godini 10%, u treoj godini 20%, u etvrtoj godini 30% i u petoj godini 35%.
Programom su predviena dva upisna kruga. Prioritetno pravo upisa uz popust do 50%
drutvenog kapitala i osobnog limita do 20.000,- DEM kao i preostalih 50% bez popusta imaju
zaposleni i ranije zaposleni. Ukoliko broj upisanih dionica koje se prodaje uz popust bude vei od 50%
vrijednosti temeljnog kapitala, za vie upisani dio smanjit e se broj upisanih dionica svake pojedine
osobe proporcionalno upisanom iznosu. Neotkupljene dionice prenose se fondovima u omjerima kako
je propisano Zakonom.
3.1.3. Izvjetaj Slube drutvenog knjigovodstva
Tijekom svibnja 1992., Sluba drutvenog knjigovodstva obavila je ocjenu zakonitosti i
realnosti godinjeg obrauna za 1991. o emu je sastavila izvjetaj. Na temelju navedenog izvjetaja
ispravljena je struktura bilance stanja prijenosom zakonskih priuva u iznosu 406.239,20 HRD ili
7.386,- DEM u korist poslovnog fonda. Druge bilanne pozicije, prema miljenju Slube drutvenog
knjigovodstva, iskazane su u skladu s raunovodstvenim standardima i zakonskim propisima.
3.1.4. Elaborat o procijenjenoj vrijednosti poduzea
U tablici u nastavku, daje se usporedni prikaz knjigovodstvene vrijednosti, procijenjene
vrijednosti prema elaboratu i procijenjene vrijednosti poduzea prema rjeenju Agencije.

6
Tablica broj 1
KNJIGOVODSTVENA I PROCIJENJENA VRIJEDNOST DRUTVENOG PODUZEA

NA DAN 31. PROSINCA 1991.

u DEM
Redni
broj

Opis pozicija

Knjigovodstv
ena vrijednost
poduzea

Procijenjena
trina vrijednost
prema elaboratu

Procijenjena
trina vrijednost
prema rjeenju
Agencije

A.

AKTIVA

18.998.654,-

25.436.472,-

24.006.260,-

1.

Stalna sredstva

12.229.309,-

18.011.746,-

16.581.534,-

1.1.

Materijalna ulaganja

10.267.200,-

17.621.419,-

16.191.207,-

- nekretnine (zemljite i objekti)

6.418.509,-

8.697.829,-

7.919.607,-

- oprema

3.617.527,-

8.886.591,-

8.234.600,-

231.164,-

37.000,-

37.000,-

- materijalna ulaganja u pripremi i

dani predujmovi
1.2.

Nematerijalna ulaganja

1.3.

Dugorona financijska ulaganja

1.962.109,-

390.327,-

390.327,-

2.

Obrtna sredstva

6.323.400,-

6.978.890,-

6.978.890,-

2.1.

Zalihe

2.076.327,-

2.796.690,-

2.796.690,-

2.2.

Kratkorona potraivanja

3.697.800,-

3.632.927,-

3.632.927,-

2.3.

Vrijednosni papiri i novana

sredstva

549.273,-

549.273,-

549.273,-

3.

Aktivna vremenska
razgranienja

49.145,-

49.145,-

49.145,-

4.

Izvanposlovna aktiva

396.800,-

396.691,-

396.691,-

B.

ODBITNE STAVKE
(UMANJENJA)

8.020.145,-

7.202.381,-

7.202.381,-

1.

Stanovi i stambene zgrade

396.691,-

396.691,-

396.691,-

2.

Kratkorone obveze

6.612.509,-

5.794.745,-

5.794.745,-

3.

Dugorone obveze

738.436,-

738.436,-

738.436,-

4.

Pasivna vremenska razgranienja

272.509,-

272.509,-

272.509,-

C.

NETO VRIJEDNOST (A-B)

10.978.509,-

18.234.091,-

16.803.879,7

Elaborat o procjeni vrijednosti poduzea izradilo je poduzee Rifin d.o.o., Zagreb, na temelju
ugovora o izradi razvojnog programa, elaborata o procjeni vrijednosti poduzea, programa pretvorbe i

koncepta odluke o pretvorbi. Voditelji projekta za procjenu vrijednosti poduzea bili su mr. eljko
Tintor i ura Kokanovi. U izradi su sudjelovali: za graevinski dio Tomislav Janin, za ribarsku
flotu dr. Vladimir Androec iz poduzea Hydroexpert d.o.o. Zagreb, za drugu opremu Ivan Smrdelj i za
procjenu knjigovodstvenih pozicija dr. Ferdo Krajina. U procjeni su sudjelovali i direktor poduzea te
rukovoditelji odjela.
Procjena je obavljena statikom metodom uz napomenu da je u dijelu procjene vrijednosti
ribarske flote (26 brodova) koritena dinamika metoda. Temelj za procjenu bio je godinji obraun za
1991. s popisom sredstava i izvora sredstava. Za materijalnu imovinu procijenjene vrijednosti
17.621.419,- DEM izraeni su posebni elaborati, i to za zemljite, graevinske objekte, opremu i
brodove.
Procijenjena vrijednost zemljita iznosila je 774.708,- DEM. Za procjenu vrijednosti zemljita
koriteni su i priloeni podaci Uprave drutvenih prihoda o prometnoj vrijednosti zemljita koncem
1991. Tako utvrena prometna vrijednost poveana je za trokove u visini 20% prometne vrijednosti
zemljita. Procijenjena vrijednost graevinskih objekata iznosila je 7.923.121,- DEM. Vrijednost
graevinskih objekata s ureenjem zemljita, prikljucima i vanjskim ureenjem, utvrena je prema
bruto cijenama kotanja novih ili slinih objekata i ispravljena je na temelju Uputstva o nainu
utvrivanja graevinske vrijednosti ekspropriranih objekata i biltena Standardna kalkulacija. Priloeni
su izvadci iz zemljinih knjiga. Prosjena neto jedinina cijena iznosi 440 DEM,- po m2.
Procijenjena vrijednost opreme i brodova iznosila je 8.886.591,- DEM. Procijenjena vrijednost
opreme iznosi 3.820.091,- DEM. Utvrena je, za opremu u funkciji, pomou zamjenske metode
vrijednosti opreme, a za otpisanu opremu koja nije u funkciji primjenom metode stvarne ili preostale
trine vrijednosti. Procijenjena vrijednosti ribarske flote (26 brodova) iznosila je 5.066.500,- DEM.
Procjenitelji su najprije izraunali trinu vrijednost u iznosu 5.550.142,- DEM zamjenskom metodom,
ali su dinamikom procjenom razvitka poduzea izraunali konanu procjenu vrijednosti brodova u
iznosu 5.066.500,- DEM.
Materijalna sredstva u pripremi, odlukom poduzea procijenjena su u iznosu 37.000,- DEM.
Uvidom u dokumentaciju utvreno je da su otpisana materijalna sredstva u pripremi u iznosu 330.000,DEM. U privitku nema odluke o otpisu odnosno zapisnik strune komisije o otpisu, iz kojeg bi se
vidjela opravdanost otpisa. Iz navedenih razloga ne moe se dati ocjena o ispravnosti otpisa
materijalnih sredstava u pripremi.
Procijenjena dugorona ulaganja umanjena su, u skladu s odredbama Uredbe Vlade Republike
Hrvatske, za sporna potraivanja i potraivanja od kupaca iz Srbije i Crne gore u iznosu 1.570.690,DEM i iznose 390.327,- DEM ili 20% od knjigovodstvene vrijednosti.
Obrtna sredstva procijenjena su u visini knjigovodstvenih vrijednosti, a sastoje se od zaliha u
iznosu 2.796.690,- DEM, kratkoronih potraivanja u iznosu 3.632.927,- DEM i vrijednosnih papira u
iznosu 549.272,- DEM. Aktivna vremenska razgranienja procijenjena su po knjigovodstvenoj
vrijednosti u iznosu 49.145,- DEM. Procijenjena vrijednost imovine umanjena je za procijenjenu
vrijednost dugoronih obveza u iznosu 738.436,- DEM, kratkoronih obveza u iznosu 5.794.745,- DEM
i pasivnih vremenskih razgranienja u iznosu 272.509,- DEM.
8
Obveze su umanjene za dugovanja dobavljaima s podruja Crne Gore i Srbije u iznosu
817.763,- DEM. Dugorone obveze u iznosu 738.436,- DEM odnose se na kredite od banaka u zemlji u
iznosu 89.781,- DEM, inozemne kredite u iznosu 647.710,- DEM i drugo u iznosu 945,- DEM.

Kratkorone obveze u iznosu 5.794.745,- DEM odnose se na obveze po kreditima banaka i drugih
pravnih osoba u iznosu 3.430.873,- DEM, obveze prema dobavljaima u iznosu 1.877.636,- DEM i
druge obveze u iznosu 486.236,- DEM. Pasivna vremenska razgranienja u iznosu 272.509,- DEM
odnose se na obveze prema zaposlenima za dokup staa i jednaka su knjigovodstvenoj vrijednosti.
Knjigovodstvena vrijednost poduzea, prema podacima iz bilance stanja za 1991., iznosila je
10.978.509,- DEM ili 603.818.000.- HRD prema teaju 55.- HRD za 1,- DEM na dan 31. prosinca
1991. Procijenjena vrijednost poduzea prema elaboratu o procjeni iznosi 18.234.091,- DEM.
Rjeenjem Agencije smanjena je procijenjena vrijednost poduzea za objekte koji nisu u vlasnitvu
poduzea u iznosu 499.538,- DEM i pomorsko dobro u iznosu 278.684,- DEM. Razlika u iznosu
651.991,- DEM odnosi se na smanjenje procijenjene vrijednosti ribarske flote zbog primjene dinamike
metode procjene. Procijenjena vrijednost poduzea prema rjeenju Agencije iznosi 16.803.879,- DEM.,
to je u odnosu na procijenjenu vrijednost poduzea prema elaboratu manje za 1.430.212,- DEM.
3.2.

Rjeenje o suglasnosti na pretvorbu

Agencija za restrukturiranje i razvoj donijela je 1. veljae 1993. rjeenje, broj 01-02/92-06/877,

kojim se daje suglasnost na namjeravanu pretvorbu utvrenu odlukom i programom. Iz dokumentacije
nije vidljivo je li u razdoblju dostavljanja odluke do izdavanja rjeenja Agencija traila od drutva
dodatna obrazloenja. Rjeenje je izdano u roku duem od 60 dana od dana primitka Odluke o pretvorbi
i druge zakonom odreene dokumentacije, to nije u skladu s odredbama lanka 12. Zakona o pretvorbi
drutvenih poduzea, kojim je odreeno da je Agencija duna donijeti rjeenje u roku od 60 dana od
dana primitka odluke o pretvorbi i propisane dokumentacije.
Prema rjeenju Agencije, procijenjenu vrijednost poduzea ini temeljni kapital drutva u iznosu
16.804.000,- DEM ili 10.132.812.000.- HRD prema srednjem teaju Narodne banke Hrvatske (603.HRD za 1,- DEM) na dan izdavanja rjeenja. Dijeli se na 168 400 dionica. Nominalna vrijednost jedne
dionice iznosi 100,- DEM. Drutveno poduzee Mirna pretvara se u dioniko drutvo prodajom do 50%
dionica uz popust osobama iz lanka 5. stavak 1. toka 1. i 2. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea,
prodajom dionica bez popusta, osobama iz lanka 5. stavak 1. toka 1. Zakona o pretvorbi drutvenih
poduzea i prijenosom neupisanih i neprodanih dionica Fondovima.
3.3.

Provedba programa pretvorbe

Poziv za kupnju dionica objavljen je 10. veljae 1993. Na objavljeni poziv javilo se 659
zaposlenih i ranije zaposlenih, a 49 zaposlenih i ranije zaposlenih nisu bili dravljani Republike
Hrvatske pa nisu udovoljili uvjetima iz poziva te je 610 zaposlenih i ranije zaposlenih zadovoljilo
uvjetima iz poziva. Poetkom oujka 1993. zakljueni su ugovori sa 610 zaposlenih i ranije zaposlenih
za kupnju 83 913 dionica s popustom nominalne vrijednosti 8.391.300,- DEM ili 49,93% temeljnog
kapitala. Zaposlenici su zakljuili ugovore za kupnju dionica s popustom nominalne vrijednosti
7.330.400,- DEM ili 43,62%, a ranije zaposleni 1.060.900,- DEM ili 6,31% temeljnog kapitala. Osam
zaposlenika ugovorilo je kupnju dionica bez popusta u ukupnom iznosu 691.700,- DEM ili 4,12%
temeljnog kapitala.
9
Prema ranije navedenom, 83 913 dionica ili 49,93% prodano je zaposlenima i ranije
zaposlenima uz popust, 6 917 dionica ili 4,12% prodano je zaposlenima bez popusta, a 77 210 dionica
nominalne vrijednosti od 7.721.000,- DEM preneseno je fondovima od ega je Hrvatskom fondu za

privatizaciju preneseno 51 473 dionica nominalne vrijednosti 5.147.300,- DEM ili 30,63%,
Republikom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske 18 016 dionica nominalne
vrijednosti 1.801.600,- DEM ili 10,72% i Republikom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja
poljoprivrednika Hrvatske 7 721 dionica nominalne vrijednosti 772.100,- DEM ili 4,60%.
Kontrolu provoenja pretvorbe obavio je Hrvatski fond za privatizaciju 11. kolovoza 1994.
Prema rjeenju, broj 50-03/93-08, nisu uinjeni propusti ili bilo koje druge radnje koje bi imale karakter
postupanja suprotno odredbama Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea i izdanoj suglasnosti
Agencije.
3.4. Upis u sudski registar
Upis u sudski registar obavljen je u svibnju 1993. pod brojem Fi-4003/93, u skladu s rjeenjem
Agencije.
Upisana je promjena svih podataka vezanih uz organizaciju drutvenog poduzea u dioniko
drutvo. Drutvo nastupa u pravnom prometu samostalno i neogranieno i za svoje obveze odgovara
cjelokupnom svojom imovinom.
4.

PROMJENE VLASNIKE STRUKTURE NAKON PRETVORBE

U tablici u nastavku daje se pregled promjene vlasnike strukture od pretvorbe do obavljanja

revizije pretvorbe i privatizacije.

Tablica broj 2

10
Pregled promjene vlasnike strukture temeljnog kapitala po godinama
u%

Redni
broj

Dioniari

1993.

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

1.

Mali dioniari

54,51

55,03

55,08

14,37

6,52

2,98

1,72

1,66

1,66

2.

Hrvatski fond za
privatizaciju

30,17

29,65

29,60

29,85

0,01

12,78

12,85

12,85

3.

RF MIO radnika

10,72

10,72

10,72

10,72

10,72

4,90

4,90

4.

RF MIO
poljoprivrednika

4,60

4,60

4,60

4,60

4,60

2,10

2,10

Partner invest trade

d.o.o.

40,46

40,46

18,47

6,95

6,95

Diona d.d.

37,69

47,55

47,55

Dalta d.d.

23,55

23,55

24,00

24,00

8.

Globus grupa d.d.

24,00

24,00

9.

Prerada d.d.

24,00

24,00

10.

Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje

6,99

6,99

11.

Fima d.o.o.

6,95

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

168 040

168 040

168 040

168 040

168 040

368 040

368 040

368 040

368 040

5.

6.
7.

UKUPNO
Ukupan broj dionica

11
4.1.

Dionice s popustom i bez popusta

Sa zaposlenima i ranije zaposlenima zakljueni su ugovori za kupnju 83 913 dionica s popustom

nominalne vrijednosti 8.391.300,- DEM i ugovori za kupnju 6 917 dionica bez popusta nominalne
vrijednosti 691.700,- DEM. Prema ugovorima za kupnju dionica s popustom, zaposleni dioniari su bili
obvezni uplatiti prvi obrok do 9. oujka 1993., a ranije zaposleni do 5. oujka 1993., te ostatak na
obronu mjesenu otplatu u roku od pet godina. Prvi obrok za otplatu dionica zaposlenika uplaen je 9.
oujka 1993. Sljedeih etrnaest obroka podmireno je u rokovima odreenim ugovorom o kupnji
dionica uz popust odnosno do konca svibnja 1994. Nakon toga su dioniari prestali plaati dionice. U
sluaju kada se ne podmire dva uzastopna obroka, prema odredbama ugovora o kupnji dionica,
Hrvatski fond za privatizaciju mogao je pisano obavijestiti kupce da u roku od 15 dana uplate zaostale
obroke ili e se ugovori smatrati raskinutim. Uvjeti za raskid ugovora s dioniarima bili su ispunjeni u
kolovozu 1994. U dokumentaciji Hrvatskog fonda za privatizaciju i Drutva nema pisanih poziva za
uplatu zaostalih obroka.
Financijska policija obavila je kontrolu pretvorbe i privatizacije Drutva tijekom listopada i
studenoga 1994., o emu je sastavila zapisnik. Utvreno je da su obveze za plaanje petnaest obroka za
dionice s popustom podmirene novanim sredstvima Drutva u iznosu 108.039,23 DEM. Za 521
zaposlenog dioniara, tijekom oujka i travnja 1993. plaen je prvi i drugi obrok u iznosu 26.239,23
DEM. Plaanje je obavljeno starom deviznom tednjom na nain da je Drutvo iz vlastitog deviznog
priljeva kupilo staru deviznu tednju od drutva Istarska banka d.d., Pula i ustupilo potraivanja po
oroenom deviznom depozitu Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu, kojim su plaena dva obroka
dionica. Takoer je utvreno da je 13 obroka plaeno obveznicama za obnovu Republike Hrvatske u
iznosu 81.800,- DEM na nain da je Drutvo 7. listopada 1992. osiguralo zaposlenike i platilo premiju
osiguranja drutvu Croatia osiguranje d.d. prema polici osiguranja s elementom tednje. Istog dana
zakljuen je ugovor o komisionom poslu, prema kojem su novana sredstva iz drutva Croatia
osiguranje d.d., Filijala Pula, doznaena drutvu Istarska banka d.d. iz koje su na temelju zakljuenih
pojedinanih ugovora o kreditu kupljene obveznice. Obveznicama je podmireno 13 obroka po
ugovorima za kupnju dionica s popustom. Plaanje dionica u iznosu 108.039,23 DEM iz sredstava
Drutva zaposlenim dioniarima, nije u skladu s odredbama lanka 8. stavka 2. Zakona o pretvorbi
drutvenih poduzea, prema kojem poduzee u pretvorbi ne moe kreditirati kupnju dionica odnosno
udjela, ni jamiti za kredite koji se uzimaju u tu svrhu. Prema zapisniku Financijske policije, osam
zaposlenika koji su ugovorili kupnju dionica bez popusta nominalne vrijednosti 691.700,- DEM, kupili
su 3. oujka 1993. staru deviznu tednju od drutva Istarska banka d.d. Pula i jednokratno otplatili, 10.
oujka 1993., dionice u skladu s odredbama ugovora o prodaji dionica bez popusta. Kod plaanja
dionica bez popusta, dioniari su ostvarili popust u iznosu 350.678,85 DEM na temelju jednokratne
uplate koja je iznosila 341.021,15 DEM.
Nakon obavljene kontrole, Hrvatski fond za privatizaciju je 6. veljae 1996. donio rjeenje
kojim se ponitavaju uplate za petnaest obroka u iznosu 108.039,23 DEM za dionice kupljene uz popust
na obronu otplatu dioniara zaposlenika i jednokratna uplata u iznosu 341.021,15 DEM za plaanje
dionica bez popusta. Rjeenjem je naloeno kupcima da u roku 30 dana od dana dostave rjeenja, pod
prijetnjom raskida ugovora, izvre novu uplatu dionica na temelju zakljuenih ugovora. U obrazloenju
rjeenja navedeno je da je Financijska policija u postupku kontrole pretvorbe utvrdila da pri kupnji
dionica Drutva nije postupljeno u skladu s odredbama lanka 8. stavka 2. Zakona o pretvorbi
drutvenih poduzea, jer je Drutvo izvrilo uplate iz vlastitih sredstava.
12

Rjeenjem Fonda ponitena je i jednokratna uplata dionica bez popusta iako Financijska policija
nije utvrdila nepravilnosti za jednokratnu uplatu dionica bez popusta.
Nakon rjeenja Fonda o ponitenju uplata, direktor drutva arko arar uputio je 6. oujka
1996. svim dioniarima informaciju o stanju u Drutvu te informaciju o Rjeenju Fonda o ponitenju
uplata, te ponudio rjeenja dioniarima. Jedno od predloenih rjeenja je da svi dioniari plate svoje
dionice, a novac za uplatu nudi drutvo Globus holding d.o.o. kao pozajmicu svakom zaposleniku, koju
e zaposlenici vratiti kroz plae. Drugo rjeenje je da svi dioniari prodaju dionice, a kupac uplati sve
obroke. U ovom sluaju trebaju svi dioniari potpisati predugovor o prodaji i punomo o ovlatenju u
zastupanju.
Na sjednici upravnog i nadzornog odbora Drutva, odranoj u oujku 1996., dana je informacija
o ponitenju uplata dionica Rjeenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju, te informacija da su mali
dioniari prestali plaati obveze za dionice. Jednoglasno su doneseni zakljuci kojima se podralo
nastojanje drutva Globus grupa d.d. (MBS 080048043) za otkup dugova Drutva, jer to pridonosi
sanaciji poslovanja, a s temeljnim ciljem pretvaranja kratkoronih obveza u dugorone, uz odgodu
vraanja dospjelih obveza. Navedeno je da mali dioniari mogu otplatiti i prodati dionice na nain da
prodaju dionice kupcu koji e podmiriti sve njihove obveze prema Hrvatskom fondu za privatizaciju na
temelju predugovora o prodaji i punomoi o zastupanju dioniara kod uplate i prodaje dionica.
S obzirom da je Hrvatski fond za privatizaciju ponitio uplate za 15 obroka uplaenih prema
ugovoru o kupnji dionica s popustom za zaposlenike, mali dioniari nisu mogli raspolagati s dionicama
u visini ostvarenog osobnog popusta, jer nisu imali uplaeni iznos u visini 5% ugovorene kupovne
cijene dionica. Drutvo Globus holding d.o.o. je uplatilo obveznicama Republike Hrvatske 26. oujka
1996. Hrvatskom fondu za privatizaciju za 448 zaposlenih dioniara 520.084,49 kn, na temelju
dostavljene specifikacije iz Drutva, iako ugovor o prijenosu i prodaji dionica sa zaposlenicima u to
vrijeme nije bio zakljuen.
Po rjeenju Fonda, 44 dioniara koji su kupili dionice s popustom i 8 dioniara koji su kupili
dionice bez popusta, nije izvrilo uplatu u skladu s rjeenjem. Fond je 6. veljae 1996. i 23. srpnja 1996.
s ovim dioniarima raskinuo ugovore i u svoj portfelj prenio 13 055 dionica. Fond je izvrio povrat
uplaenih sredstava za dionice s popustom 27. veljae 1996. u iznosu 26.239,23 DEM u korist deviznog
rauna Drutva otvorenog kod drutva Istarska banka d.d. Takoer je 11. oujka 1996. izvrio povrat
obveznica kojima su bili uplaeni dospjeli obroci po ugovorima o kupnji dionica s popustom za
dioniare zaposlenike u iznosu 81.800,- DEM. Fond je nalogom od 27. veljae 1996. i dopunom naloga
od 6. srpnja 1999. zatraio od Istarske banke da stornira nalog o prijenosu potraivanja po oroenom
deviznom depozitu na iznos 341.021,15 DEM za jednokratnu uplatu dionica bez popusta, a banka je
nalog provela 23. srpnja 1999.
Prema odredbama lanka 33. Zakona o privatizaciji, osobe koje su zakljuile ugovor o kupnji
dionica s popustom uz obronu otplatu, imale su pravo na izmjenu ugovora uz uvjet otplate ugovorene
vrijednosti u roku od 20 godina, a dioniko drutvo bilo je u obvezi obavijestiti dioniare o pravu
izmjene ugovora. U dokumentaciji Drutva nema pisane obavijesti dioniarima o pravu izmjene
ugovora i produenju roka otplate dionica na 20 godina.
Dioniari, njih 43 koji nisu prenijeli dionice, zakljuili su 9. rujna 1997. dodatak ugovoru kojim
se rok otplate ugovara na 20 godina.
13

Danim punomoima od 11. oujka do 15. oujka 1996., dioniari su opunomoili arka arara
da u njihovo ime i za njihov raun glasuje na skuptinama i zakljui ugovor o prodaji i prijenosu
dionica. Do promjena vlasnike strukture dolo je na temelju javno ovjerenog ugovora o prijenosu i
prodaji dionica zakljuenog 28. listopada 1996. izmeu 486 malih dioniara koje zastupa arko arar iz
Pule i drutva Partner invest trade d.o.o. (dalje u tekstu: stjecatelj) iz Zagreba, (MBS 080045182) iji je
jedini osniva drutvo Globus holding d.o.o. Ugovorom je odreeno da mali dioniari prenose
stjecatelju 67 994 dionica s popustom nominalne vrijednosti 100,- DEM od ega su 24 902 dionice
otplaene ili steene na temelju osobnih popusta, a 43 092 dionice su neotplaene dionice kupljene na
obronu otplatu. Ugovorom je odreeno da stjecatelj preuzima ukupni dug malih dioniara prema
Hrvatskom fondu za privatizaciju. Dodatkom ugovoru od 28. studenoga 1996. o prijenosu i prodaji
dionica, stjecatelj se obvezao malim dioniarima na ime kupoprodajne cijene isplatiti 755.000,- DEM u
kunama prema srednjem teaju Narodne banke Hrvatske na dan plaanja.
Uvidom u dokumentaciju utvreno je da je 16. travnja 1996. na tedne knjiice i tekue raune
507 malih dioniara isplaena naknada u ukupnom iznosu 754.838,- DEM. Za 501 dioniara uplaeno
je po 1.500,- DEM, za 2 dioniara po 531,- DEM, za 2 dioniara po 755,- DEM, a za 2 dioniara po
383,- DEM. Isplata naknade izvrena je po odobrenju drutva Diona d.d. iz sredstava kredita odobrenog
Drutvu.
Istarska banka d.d. odobrila je Drutvu 16. travnja 1996. kratkoroni kredit u iznosu
2.781.578,03 kn, koji je istog dana uplaen na iro raun drutva Diona d.d. koja je putem tednih
knjiica i tekuih rauna malih dioniara isplatila 754.838,- DEM ili 2.781.578,03 kn. Iz dokumentacije
Drutva i Hrvatskog fonda za privatizaciju nije vidljivo iz kojih je razloga drutvo Diona d.d. isplatila
naknadu malim dioniarima. U oujku 1997. na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske, Fond je
prenio dionice drutva Arenaturist d.d. u vrijednosti 2.865.025,23 kn na Istarsku banku d.d., te je na taj
nain podmirio dugovanje Drutva prema banci.
Na temelju zahtjeva zakonskog predstavnika drutva Partner invest trade d.o.o., u knjizi dionica
je 6. studenoga 1996. upisano stjecanje 67 994 dionice Drutva. Ugovori o prijenosu dionica drutvu
Partner invest trade d.o.o. dostavljeni su Hrvatskom fondu za privatizaciju 10. veljae 1998., odnosno
15 mjeseci nakon zakljuivanja ugovora o prijenosu. U skladu s odredbama lanka 21d. Zakona o
pretvorbi, jedan primjerak ugovora o prijenosu dionica stjecatelj je bio duan dostaviti Hrvatskom
fondu za privatizaciju. U skladu s odredbama lanka 36. Zakona o privatizaciji, stjecatelj je bio obvezan
podmiriti dug prema Hrvatskom fondu za privatizaciju za steene dionice od malih dioniara u roku od
est mjeseci od dana zakljuivanja ugovora, odnosno najkasnije do konca travnja 1997. Stjecatelj nije
plaao obroke te mu je Fond u studenom 1998. dostavio konani obraun. S obzirom da stjecatelj nije
po konanom obraunu uplatio sredstva, Fond je 19. sijenja 1999. raskinuo ugovore i u svoj portfelj
prenio 42 428 neotplaenih dionica, a stjecatelju je ostalo u vlasnitvu 25 566 otplaenih dionica.
Dva dioniara koji su kupili dionice s popustom i etiri dioniara koji su kupili dionice bez
popusta, pokrenuli su u oujku 1996. upravne sporove zbog rjeenja Hrvatskog fonda za privatizaciju o
ponitenju uplata za kupnju dionica Drutva osim uplata dionica s popustom koje su uplatili ranije
zaposleni. Upravni sud je 10. rujna 1998. nakon pokrenuta tri upravna spora donio tri presude kojima je
poniteno rjeenje Hrvatskog fonda za privatizaciju uz obrazloenje da se ponitenje radnji u postupku
pretvorbe moe odnositi na postupovne radnje, a ne na ispunjenje ugovorne obveze. Prema
obrazloenju presude, Hrvatski fond za privatizaciju kao pravni slijednik Agencije, u sluaju otplate
dionica sredstvima Drutva nije postupio u skladu s odredbama lanka 45. Zakona pretvorbi drutvenih
poduzea, jer je trebao raskinuti ugovore, a ne ponititi uplate.
14
U studenom 2000., dioniari koji su kupili dionice s popustom imaju 1,66% dionica od ukupnog

broja izdanih dionica, dok su dioniari koji su kupili dionice bez popusta po raskidu ugovora i prijenosu
dionica u portfelj Fonda tijekom 1996. prestali biti dioniari Drutva.
4.2.

Dionice iz portfelja fondova i drugih vlasnika

Nakon zavrene pretvorbe, u svibnju 1993. temeljni kapital Drutva iznosio je 16.804.000,DEM, od ega je u vlasnitvu dioniara bilo 83 913 dionica s popustom nominalne vrijednosti
8.391.300,- DEM ili 49,93% temeljnog kapitala i 6 917 dionica bez popusta nominalne vrijednosti
691.700,- DEM ili 4,12% temeljnog kapitala, Hrvatskog fonda za privatizaciju 51 473 dionica
nominalne vrijednosti 5.147.300,- DEM ili 30,63% temeljnog kapitala, Republikog fonda mirovinskog
i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske 18 016 dionica nominalne vrijednosti 1.801.600,- DEM ili
10,72% temeljnog kapitala i Republikog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja poljoprivrednika
7 721 dionica nominalne vrijednosti 772.100,- DEM ili 4,60% temeljnog kapitala.
Hrvatski fond za privatizaciju je u razdoblju od 17. rujna 1993. do 3. sijenja 1997., izdao 56
rjeenja te ustupio bez naknade 2 111 dionica invalidima Domovinskog rata i lanovima obitelji
poginulih hrvatskih branitelja. U istom razdoblju, na zahtjev invalida Domovinskog rata ponitio je 11
rjeenja nakon ega su u vlasnitvu invalida Domovinskog rata i lanova obitelji poginulih hrvatskih
branitelja ostale 1 184 dionice.
Odlukom skuptine, pokrie gubitka utvrenog u 1995. u iznosu 26.034.481,89 kn, te prenesenog
gubitka iz 1994. u iznosu 55.286.332,18 kn (ukupni gubitak 81.320.814,07 kn) izvrit e se na teret
priuva Drutva u iznosu 30.541.700,18 kn, te na teret temeljenog kapitala u iznosu 44.229.808,00 kn, a
iznos gubitka od 6.549.305,89 kn prenosi se u narednu poslovnu godinu. Smanjenjem temeljnog
kapitala Drutva, smanjena je nominalna vrijednost svake dionice sa 100,- DEM na 100,00 kn. Najvei
broj glasova na skuptini iz kolovoza imali su dioniari, koje je po ovlatenju zastupao arko arar.
Tijekom 1996. raskidom 52 ugovora o kupnji dionica s popustom i bez popusta, Fond je u svoj
portfelj prenio 13 055 dionica.
Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske od 27. oujka 1997., u skladu s programom
sanacije, zakljuen je 14. travnja 1997. ugovor o prijenosu dionica kojim je Hrvatski fond za
privatizaciju prenio drutvu Diona d.d. 63 336 dionica Drutva. Na taj nain su podmirene obveze
Drutva prema drutvu Diona d.d. Pritom nije izvreno usklaenje stanja potraivanja i obveza izmeu
drutva Diona d.d. i Drutva. Nakon ovih promjena, koncem 1997. temeljni kapital Drutva iznosio je
16.804.000,00 kn i dijelio se na 168 040 dionica. Struktura vlasnitva nad dionicama bila je sljedea:
drutvo Partner invest trade d.o.o. ima 67 994 dionica nominalne vrijednosti 6.799.400,00 kn ili 40,46%
temeljnog kapitala, drutvo Diona d.d. ima 63 336 dionica nominalne vrijednosti 6.333.600,00 kn ili
37,69%, Hrvatski fond za privatizaciju ima 8 dionica nominalne vrijednosti 800,00 kn ili 0,01%, Fond
radnika ima 18 016 dionica nominalne vrijednosti 1.801.600,00 kn ili 10,72%, Fond poljoprivrednika
ima 7 721 dionica nominalne vrijednosti 772.100,00 kn ili 4,60% te mali dioniari s 10 965 dionica
nominalne vrijednosti 1.096.500,00 kn ili 6,52% temeljnog kapitala.
Na temelju zakljuka Vlade Republike Hrvatske iz oujka 1997., skuptina Drutva donijela je u
lipnju 1997. odluku o poveanju temeljnog kapitala sa 16.804.000,00 kn na 36.804.000,00 kn
pretvaranjem potraivanja drutva Diona d.d. od Drutva u ulog. Upis u sudski registar i knjigu dionica
obavljen je 3. rujna 1998. Nakon ove promjene, drutvo Diona d.d. postalo je vlasnik 263 336 dionice
ili 71,55% temeljnog kapitala Drutva.
15
Na temelju dva ugovora koji su zakljueni poetkom rujna 1998., drutvo Diona d.d. prenijelo je
drutvu Dalta d.d. (MBS 080155129) 86 678 dionica i drutvu Globus grupa d.d. (MBS 080048043) 88

329 dionica Drutva, ukupne nominalne vrijednosti 17.500.700,00 kn s obvezom plaanja do konca
1998.
Drutvo Diona d.d. je 15. prosinca 1998. zakljuilo sa drutvom Prerada d.d. (MBS 060005264)
ugovor o prijenosu 88 329 dionica Drutva ukupne nominalne vrijednosti 8.832.900,00 kn. Ugovorne
strane suglasno utvruju da e plaanje cijene iz ugovora biti obavljeno u roku od petnaest dana od
dana zakljuenja ugovora, prijebojem potraivanja. Upis u knjigu dionica obavljen je 21. prosinca
1998.
Nakon ovih promjena, koncem 1998. temeljni kapital Drutva iznosio je 36.804.000,00 kn, a
dijelio se na 368 040 dionica. Strukturu vlasnitva inili su Hrvatski fond za privatizaciju s 8 dionica
nominalne vrijednosti 800,00 kn, Fond radnika s 18 016 dionica nominalne vrijednosti 1.801.600,00 kn
ili 4,90% temeljnog kapitala, Fond poljoprivrednika sa 7 721 dionica nominalne vrijednosti 772.100,00
kn ili 2,10%, Partner invest trade d.o.o. sa 67 994 dionica nominalne vrijednosti 6.799.400,00 kn ili
18,47% temeljnog kapitala, mali dioniari s 10 965 dionica nominalne vrijednosti 1.096.500,00 kn ili
2,98% temeljnog kapitala, Dalta d.d. s 86 678 dionica nominalne vrijednosti 8.667.800,00 kn ili
23,55%, Globus grupa d.d. s 88 329 dionica nominalne vrijednosti 8.832.900,00 kn ili 24% i Prerada
d.d. s 88 329 dionica nominalne vrijednosti 8.832.900,00 kn ili 24% temeljnog kapitala.
Tijekom 1999., Hrvatski fond za privatizaciju je zbog nepodmirenja obveza, preuzeo od drutva
Partner invest trade d.o.o. neotplaenih 42 428 dionica i raskinuo 58 ugovora o kupnji 4 612 dionica s
popustom. Koncem 1999., Hrvatski fond za privatizaciju imao je u vlasnitvu 47 048 dionica Drutva
nominalne vrijednosti 4.704.800,00 kn ili 12,78% temeljnog kapitala, drutvo Partner invest trade d.o.o.
imalo je 25 566 dionica nominalne vrijednosti 2.556.600,00 kn ili 6,95% temeljnog kapitala, a mali
dioniari imali su 6 353 dionica nominalne vrijednosti 635.300,00 kn ili 1,72% temeljnog kapitala.
Udjel u vlasnitvu drugih dioniara nije se mijenjao u odnosu na stanje iskazano koncem 1998.
Poetkom sijenja 2000. Hrvatski fond za privatizaciju raskinuo je jo etiri ugovora o kupnji
dionica s popustom i prenio u svoj portfelj 259 dionica.
Na temelju ugovora o zamjeni dionica nominalne vrijednosti 2.705.800,00 kn, zakljuenog 20.
travnja 2000. s drutvom Prerada d.d., drutvo Dalta d.d. postalo je stjecatelj 88 329 dionica Drutva
nominalne vrijednosti 8.832.900,00 kn. Upis u knjigu dionica obavljen je 22. svibnja 2000. Poetkom
lipnja 2000., zbog neizvrenih ugovornih obveza drutva Dalta d.d. i drutva Globus grupa d.d., drutvo
Diona d.d. ponovno je postalo vlasnik 175 007 dionica Drutva nominalne vrijednosti 17.500.700,00
kn.
Koncem 2000. strukturu vlasnitva Drutva inili su drutvo Diona d.d. sa 175 007 dionica
nominalne vrijednosti 17.500.700,00 kn ili 47,55% temeljnog kapitala, Dalta d.d. s 88 329 dionica
nominalne vrijednosti 8.832.900,00 kn ili 24,00% temeljnog kapitala, Hrvatski fond za privatizaciju s
47 307 dionica nominalne vrijednosti 4.730.700,00 kn ili 12,85% temeljnog kapitala, Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje s 25 737 dionica nominalne vrijednosti 2.573.700,00 kn ili 6,99% temeljnog
kapitala, Partner invest trade d.o.o. s 25 566 dionica ili 2.556.600,00 kn ili 6,95% temeljnog kapitala,
mali dioniari s 4 910 dionica nominalne vrijednosti 491.000,00 kn ili 1,34% i invalidi Domovinskog
rata i lanovi poginulih hrvatskih branitelja s 1 184 dionice nominalne vrijednosti 118.400,00 kn ili
0,32% temeljnog kapitala.
16
Partner invest trade d.o.o. i drutvo Fima d.o.o. Varadin (MBS 070010282) zakljuili su 19.

listopada 2000. nagodbu o prijenosu na temelju koje je drutvo Fima d.o.o. upisano 12. oujka 2001.
kao stjecatelj 25 566 dionica Drutva.
U studenome 2001. drutvo Fima d.o.o. imalo je 25 566 dionica ili 6,95% temeljnog kapitala
Drutva, a udjel u temeljnom kapitalu drugih dioniara nije se mijenjao u odnosu na stanje iskazano
koncem 2000.
4.3.

Sanacija

Tijekom 1994. Drutvo je upalo u financijske potekoe. Istarska banka d.d. je u srpnju 1994.
blokirala iro-raun Drutva. Na izvanrednoj skuptini odranoj u rujnu 1994., usvojen je program za
sanaciju u kojem su dani elementi razvojnog programa koji se mogu ostvariti u razdoblju od tri godine.
Takoer je navedeno da provoenje programa sanacije ovisi o nositeljima provedbe mjera u Drutvu i
odluci Vlade Republike Hrvatske, koja je donijela mjere za stimulaciju proizvodnje.
Radna grupa u kojoj su bili predstavnici upanijske gospodarske komore, Istarske banke d.d.,
Istarske upanije i zastupnici u Hrvatskom saboru, izradila je izvjee u listopadu 1994. i utvrdila da
zaduenje prema kreditorima iznosi 41.259.763,00 kn, dok su potraivanja iznosila 14.550.984,00 kn.
Gubitak je iznosio 17.682.335,00 kn, od toga se na prvo polugodite 1994. odnosilo 13.376.420,00 kn.
Vanjski imbenici koji su prouzroili poremeaj u financijskom poloaju Drutva, bili su
uvozna ogranienja Europske ekonomske zajednice i gubitak od 50% do 60% trita. Unutarnji
imbenici poremeaja bili su, prema izvjeu radne grupe, nekoordiniranost i nedostatak odgovornosti
poslovodstva i kljunih funkcija organa Drutva, preveliki administrativni i reijski trokovi, nestruna
i nesustavna kontrola poslovanja posebno u proizvodnji koja je imala za posljedicu razliito iskazivanje
rezultata poslovanja, nestimulativan sustav nagraivanja i nekontrolirano zaduivanje uz prijenos
zalonog prava cjelokupne imovine, uslijed ega je za prvo polugodite 1994. za trokove financiranja
plaeno 5.900.000,00 kn. U studenome 1994., na zajednikoj sjednici upravnog i nadzornog odbora,
poslovodstva i radne grupe, prihvaen je operativni program mjera za sanaciju gospodarskog stanja u
Drutvu. Programom je predviena financijska sanacija na temelju prijeboja dijela dugovanja prema
drutvu Istarska banka d.d., pretvaranje kratkoronih potraivanja u dugorona i troenje planiranih
rashoda u skladu s prihodima. Predviena je godinja proizvodnja i prodaja 450 000 kartona ribljih
konzervi i 950 tona smrznutih proizvoda, optimalizacija zaliha, proizvodnja u dvije smjene, praenje
akumulativnosti po proizvodu, plaanje zaposlenika prema ostvarenoj proizvodnji u odnosu na
normiranu, uspostavljanje odnosa 80% proizvodnih i 20% administrativno upravljakih zaposlenika.
Planirana je prodaja 82% konzervi i 33% smrznute hrane u izvozu, drugo na domaem tritu s novim
cjenikom uz redovnu naplatu i osiguranje 7.500.000,- DEM obrtnih sredstava uz kamatnu stopu najvie
1% mjeseno s poveanjem koeficijenta obrtaja od 2 na 4. Takoer je predviena dokapitalizacija
tehniko tehnolokom modernizacijom proizvodnje uz informatizaciju. Odreeni su nositelji svih
aktivnosti, odgovorne osobe, rokovi i uestalost analize. Istarska banka d.d. odobrila je Drutvu tijekom
studenoga i prosinca 1994. tri dugorona kredita u iznosu 14.436.173,26 kn za podmirenje obveza.
Krediti su odobreni na rok otplate od tri godine po isteku mirovanja od 6 mjeseci, uz promjenjivu
godinju kamatnu stopu od 22%.
17
Drutvo se u razdoblju nakon usvajanja programa sanacije i nadalje zaduivalo uz trokove
financiranja vee od usvojenih programom sanacije i na zajednikoj sjednici upravnog i nadzornog

odbora odranoj 29. lipnja 1995. donesena je odluka o razrjeenju direktora i financijskog direktora.
Nakon toga novoizabrani direktor izradio je izvjee s analizom poslovanja i predloio druge mjere za
sanaciju Drutva. U mjerama za sanaciju predvien je zakup, smanjenje broja zaposlenih i supstitucija
kredita po ronosti i visini kamata. Obveze prema Istarskoj banci d.d. koncem lipnja 1995. na temelju
jamstava i kredita iznosile su 54.200.000,00 kn ili 15.022.172,94 DEM od ega su jamstva za kredite
odobrene od sedam vjerovnika iznosila 28.828.907,34 kn. Krediti su odobreni uz mjesenu kamatnu
stopu iznad 4,8% mjeseno. U to vrijeme, prema Uredbi o mogunosti koritenja kredita i zajmova
pravnih osoba u pretenom vlasnitvu Republike Hrvatske zajmovi su se mogli koristiti uz uvjet da
kamatna stopa iznosi do 2,1% mjeseno, a na tritu novca kamatna stopa iznosila je priblino 1,7%
mjeseno odnosno godinje 21,9%. Prema navedenim pokazateljima, Drutvo se zaduivalo uz vee
kamatne stope od onih koje su bile na tritu novca.
Koncem srpnja 1995., drutvo Valalta d.d. u svojstvu vjerovnika Drutva, predloilo je
Hrvatskom fondu za privatizaciju program sanacije, prema kojem bi otpisalo svoja potraivanja od
Drutva i izbrisalo zalona prava na nekretninama, uz uvjet da Hrvatski fond za privatizaciju proda
drutvu Valalta d.d. 75,1% dionica Drutva po cijeni od 1,- DEM. U to vrijeme je Hrvatski fond za
privatizaciju imao u vlasnitvu 46,2% dionica Drutva, te bi razliku od 28,9% trebao preuzeti od malih
dioniara koji nisu otplaivali dionice. Nadalje, drutvo Valalta d.d. je zatrailo da Istarska banka d.d.
otpie 40% potraivanja od Drutva, da dio potraivanja podmiri putem prijeboja na nain da Drutvo
ustupi Istarskoj banci d.d. dionice koje ima u vlasnitvu i da Istarska banka d.d. ostatak potraivanja
pretvori u dugoroni kredit s rokom otplate 10 godina uz godinju kamatnu stopu od 6%. Predloeno je
da drugi vjerovnici otpiu 75% potraivanja, a ostatak duga podmirio bi se iz dugoronog kredita.
Pored zadravanja proizvodnje na dosadanjoj razini, planirano je i proirenje djelatnosti. Viak
zaposlenika rjeavao bi se preraspodjelom poslova i umirovljenjem. Predvien je rok realizacije
sanacijskog programa do konca rujna 1995. U kolovozu 1995. razmatrane su na upravnom odboru
Drutva ponude drutva Fides d.o.o. o zakupu proizvodnje i drutva Valalta d.d., ali nisu prihvaene. U
dokumentaciji Drutva nema podataka o ponudi drutva Fides d.o.o.
Tijekom rujna 1995. otkupljene su obveze Drutva prema vjerovnicima u iznosu 42.479.187,57
kn, od ega je drutvo Tisak d.d. otkupilo obveze prema drutvu tedbanka d.o.o. u iznosu
3.091.178,11 kn, a drutvo Globus holding d.o.o. prema drutvu Valalta d.d. u iznosu 9.945.134,93 kn.
Takoer, zakljuen je 28. rujna 1995. ugovor o ustupanju potraivanja, kojim Istarska banka d.d. ustupa
drutvu Diona d.d. potraivanja od Drutva i drutva Mirna Brodoremont d.o.o. u iznosu 29.442.874,53
kn ili 7.979.099,- DEM. Istarska banka d.d. i drutvo Diona d.d. ugovorile su da je svrha ustupanja
potraivanja, nastavak dosadanje djelatnosti Drutva i drutva Mirna Brodoremont d.o.o., uz
zadravanje zaposlenosti na dosadanjoj razini. Prema dokumentaciji dostavljenoj od uprave drutva
Istarska banka d.d., dug Drutva i drutva Mirna Brodoremont d.o.o. na dan 13. prosinca 1995. u
navedenom iznosu inili su 39 ugovora o izdavanju garancija, 6 ugovora o kratkoronom kreditu i
ugovor o koritenju inozemnog depozita. Prema specifikaciji drutva Istarska banka d.d., poslovna
jedinica Rovinj, 14.245.076,00 kn odnosilo se na kredite po plaenim garancijama, iznos od
5.954.235,05 kn su krediti po osnovi depozita i 6.802.924,13 kn je obraunana kamata. Ukupno je bilo
dospjelo 27.002.235,18 kn, a 31. prosinca 1995. dospijevala je garancija drutva Glumina banka s
kamatama u iznosu 2.440.639,35 kn. Zakljuenim ugovorima, na temelju otkupa dugova, drutva Diona
d.d., Tisak d.d. i Globus holding d.o.o. postali su preteni vjerovnici Drutva.
18
Za ustupljeno potraivanje od 29.442.874,53 kn ili 7.979.099,- DEM, od ega 2.440.639,35 kn
ili 661.419,87 DEM dospijeva do konca 1995., drutvo Diona d.d. obvezalo se Istarskoj banci d.d.
platiti iznos od 5.783.794,98 DEM u roku od 4 godine po isteku poeka od godine dana i uz kamatnu

stopu od 14% godinje.

Prema otplatnom planu, koji ini dio ugovora, ukupna obrona obveza s kamatama u razdoblju
od 4 godine iznosi 7.419.193,04 DEM ili 27.302.630,38 kn po teaju 1,- DEM = 3,68 kn. Ustupanjem
potraivanja obavlja se i prijenos zalonog prava imovine s Istarske banke d.d. na drutvo Diona d.d., te
su zakljuena dva dodatka ugovoru. Jamstvo drutva Diona d.d., prema zakljuenom ugovoru, bila je
garancija drutva Dubrovaka banka d.d. Prvi dodatak ugovoru o ustupanju potraivanja zakljuen je 5.
veljae 1996., prema kojem Istarska banka d.d. kao ustupatelj neopozivo i bezuvjetno dozvoljava
primatelju, drutvu Diona d.d. uknjibu prijenosom upisane hipoteke na nekretninama Drutva i drutva
Mirna Brodoremont d.o.o. na temelju Sporazuma o osiguranju potraivanja zasnivanjem zalonog
prava na nekretninama i brodovima. Drugim dodatkom ugovoru o ustupanju potraivanja, zakljuenim
23. prosinca 1996., produeno je razdoblje poeka otplate kredita za est mjeseci, do 31. oujka 1997. i
dospijee pojedinog obroka za narednih est mjeseci.
U studenom 1995., upravni odbor zaduio je direktora Drutva da izradi novi sanacijski
program. U oujku 1996. prihvaen je direktorov prijedlog sanacijskog programa i zahtijevana je
reorganizacija ukupnog poslovanja s ciljem poveanja uinkovitosti poslovanja i urna reorganizacija
sektora marketinga. U svibnju 1996., nadzorni odbor zaduio je direktora za otkup preostalih dionica
Drutva u korist drutva Globus holding d.o.o. U kolovozu 1996., na sjednici nadzornog odbora
utvreno je poboljanje uinkovitosti poslovanja i poveanje proizvodnje, ali financijska sanacija
Drutva nije realizirana. U studenom 1996., utvreno je da je u skladu sa sanacijskim programom dolo
do smanjenja cijene kotanja poveanjem proizvodnje za 64% i prodaje za 52% u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine. Prema bilancama, i dalje se iz kratkoronih izvora financira 90%
dugotrajne imovine. U prosincu 1996., izraen je plan poslovanja za 1997., kojim je odreeno da je
drutvo Diona d.d. nositelj domaeg trita. U planu poslovanja napominje se potreba utvrivanja
financijske politike Drutva.
Na zajednikoj sjednici upravnog i nadzornog odbora od 24. sijenja 1997., za vritelja dunosti
direktora imenovan je Milan Antolovi, lan nadzornog odbora. Imenovanje nije evidentirano u registru
Trgovakog suda u Rijeci, to nije u skladu s odredbama lanka 11., 24. i 31b. Zakona o sudskom
registru, prema kojima upis u registar ima pravni uinak prema subjektu upisa i prema treima
sljedeeg dana od dana upisa u registar, ako zakonom nije drukije propisano. Na temelju zapisnika
komisije o primopredaji izmeu dotadanjeg i novoimenovanog direktora iz sijenja 1997., obveze
prema dobavljaima, kreditorima i financijskim institucijama iznose 88.017.422,65 kn, a potraivanja
iznose 28.355.070,72 kn. Prema zapisniku komisije o obavljenoj primopredaji iz lipnja 1997., koncem
oujka 1997. ukupna potraivanja iznose 35.199.563,55 kn, a ukupne obveze iznose 104.990.893,58 kn.
U dokumentaciji Drutva nema podataka o usklaenju stanja s vjerovnicima i dunicima, kao ni
potpune dokumentacije i evidencije za navedena razdoblja, iz kojih bi se nedvojbeno mogla utvrditi
visina potraivanja i obveza.
Na istoj sjednici, predsjednik nadzornog odbora Drutva zaduen je za izradu sanacijskog
programa. U veljai 1997. izraen je sanacijski program, prema kojem obveze iznose 120.325.551,60
kn, a potraivanja 22.863.365,83 kn.

19
U vrijeme donoenja sanacijskog programa i odluke Vlade Republike Hrvatske o sanaciji,
Drutvo je u pretenom vlasnitvu Republike Hrvatske (fondova) s 52,33% temeljenog kapitala. U
sanacijskom programu predviene su mjere otpisa, reprogramiranja i podmirivanja obveza Drutva

dionicama iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, dobivanje kredita Hrvatske banke za obnovu i
razvoj u iznosu 10.000.000,00 kn, garancije Republike Hrvatske za meunarodne kredite za
financiranje proizvodnje i saniranje otpadnih voda i zatitu okolia i sredstava za zbrinjavanje vika
zaposlenih. U Drutvu su planirane daljnje mjere racionalizacije proizvodnje i poslovanja. Planirana
proizvodnja i realizacija, ekonomski i financijski tijek, potrebna ulaganja i rentabilnost poslovanja
Drutva u sanacijskom programu nisu razraeni.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, u skladu s odredbama lanka 23. Zakona o Vladi Republike
Hrvatske i programu sanacije i financijske konsolidacije i restrukturiranja Drutva od 27. oujka 1997.,
reprogramirane su obveze prema Republici Hrvatskoj u iznosu 14.328.741,00 kn na 10 godina s
poekom od 3 godine i kamatom u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke. Povrat
reprogramiranih obveza drutvo e izvriti u jednakim godinjim obrocima. Nadalje, podmirene su
obveze Drutva u iznosu 54.675.750,43 kn. Obveze su podmirene prijenosom dionica drutva
Arenaturist d.d. nominalne vrijednosti 9.359.600,- DEM, drutva Riviera holding d.d. nominalne
vrijednosti 4.219.800,- DEM i dionica Drutva nominalne vrijednosti 6.333.600,00 kn.
Sanacijom i financijskom konsolidacijom podmireno je 69.004.491,48 kn ili 64,7% obveza
utvrenih u programu sanacije. Prihvaen je socijalni program zbrinjavanja 62 zaposlenika u iznosu
1.887.533,30 kn na teret sredstava dravnog prorauna. Prema dokumentaciji Drutva, sredstva za
otpremnine isplaene su u razdoblju od 1997. do 2001. u iznosu 1.885.920,13 kn, to je za 1.613,17 kn
manje od doznaenog. Kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak i garancija Republike Hrvatske za
meunarodni kredit nisu dobiveni.
4.4.

Dokapitalizacija

Dana 12. lipnja 1997. odrana je skuptina na kojoj je donesena odluka o poveanju temeljnog
kapitala Drutva za iznos od 20.000.000,00 kn pretvaranjem potraivanja drutva Diona d.d. u ulog.
Temeljni kapital nakon toga iznosi 36.804.000,00 kn i podijeljen je na 368 040 dionica. Komisija za
vrijednosne papire nije obavijetena o promjeni strukture vlasnitva, to nije u skladu s odredbama
lanka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima.
Trgovaki sud u Rijeci je 4. rujna 1997. donio odluku o imenovanju revizora radi procjene
dokapitalizacije u skladu s odredbama lanka 40. Zakona o trgovakim drutvima. Revizor je dostavio
izvjee o dokapitalizaciji s prilozima upravi, javnom biljeniku i Trgovakom sudu. U izvjeu je
navedeno:
1.
2.

3.

4.
5.

Drutvo ima obvezu prema drutvu Diona d.d. na temelju ugovora o ustupanju potraivanja od
drutva Istarska banka d.d. u iznosu 35.086.781,00 kn,
Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. oujka 1997. iz portfelja Hrvatskog fonda za
privatizaciju preneseno je drutvu Diona d.d. 63 336 dionica Drutva nominalne vrijednosti
6.333.600,00 kn i 24 588 dionica drutva Arenaturist d.d. nominalne vrijednosti 8.753.181,00
kn,
Prijenosom dionica podmirene su obveze Drutva prema drutvu Diona d.d. u iznosu
15.086.781,00 kn,
20
Obveze prema drutvu Diona d.d. jo iznose 20.000.000,00 kn i pretvaraju se u ulog,
U poslovnim knjigama sa stanjem na dan 28. oujka 1997., podaci su iskazani istinito.

5.

VLASNIKA STRUKTURA U VRIJEME OBAVLJANJA REVIZIJE

I POSLOVANJE DRUTVA

5.1.

Vlasnika struktura u vrijeme obavljanja revizije

Vlasnika struktura u vrijeme obavljanja revizije prema knjizi dionica bila je sljedea:

Diona d.d. Zagreb sa 175 007 dionica ili 47,55% temeljnog kapitala,
Dalta d.d. Zagreb s 88 329 dionica ili 24,00% temeljnog kapitala,
Hrvatski fond za privatizaciju s 47 307 dionica ili 12,85% temeljnog kapitala,
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s 25 737 dionica ili 6,99% temeljnog kapitala,
Fima d.o.o. Varadin s 25 566 dionica ili 6,95% temeljnog kapitala,
drugi dioniari sa 6 094 dionica ili 1,66% temeljnog kapitala.
Na dan 31. kolovoza 2001., Drutvo ima 262 zaposlenika.

5.2.

Podaci o poslovanju prema temeljnim financijskim izvjetajima

U tablici u nastavku daju se osnovni podaci o poslovanju za razdoblje od 1994. do 2000.

Tablica broj 3

21
Osnovni podaci o poslovanju za razdoblje od 1994. do 2000.
kn
OPIS/GODINA

1.

2.

Dugotrajna imovina

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

70.961.948

70.162.339

64.937.292

60.666.941

54.265.906

56.879.253

49.398.322

- od toga potraivanja

6.479.377

4.848.609

3.008.274

1.345.263

894.178

449.510

Kratkotrajna imovina

30.439.224

35.227.654

52.577.340

42.351.748

30.133.677

29.090.375

42.465.257

- od toga potraivanja

7.796.903

16.666.937

28.392.207

11.410.759

16.203.834

14.936.772

27.114.479

101.401.172

105.389.993

117.514.632

103.018.689

84.399.583

85.969.628

91.863.579

UKUPNA AKTIVA

1.

Kapital i priuve

36.289.176

10.254.694

2.073.507

35.116.860

41.130.457

41.242.050

41.858.877

a) upisani kapital
- dokapitalizacija

61.033.808

61.033.808

16.804.000

16.804.000
20.000.000

36.804.000

36.804.000

36.804.000

b) priuve

30.541.700

30.541.700

116.082

116.082

4.438.050

6.013.596

d) preneseni gubitak

-10.816.402

-55.286.332

-7.074.608

-14.846.575

-1.687.139

-1.687.139

e) gubitak/dobit

-44.469.930

-26.034.482

-7.771.967

13.043.353

6.013.596

111.592

616.826

2.000.000

c) zadrana dobit

2.

Dugorona rezerviranja

3.

Dugorone obveze

14.250.929

17.439.905

18.960.650

14.718.421

13.497.148

4.

Kratkorone obveze

50.624.637

95.135.299

115.441.125

50.461.924

24.308.476

28.009.157

36.507.554

5.

Odg. pl. trok. i pr. bud. razd.

236.430

UKUPNA PASIVA

101.401.172

105.389.993

117.514.632

103.018.689

84.399.583

85.969.628

91.863.579

1.

Ukupni prihodi

63.135.898

71.913.447

99.818.253

136.213.446

85.041.824

55.221.622

60.189.348

2.

Ukupni rashodi

106.522.452

97.947.929

107.590.220

123.170.093

79.028.228

55.110.030

59.572.522

GUBITAK/DOBIT TEKUE GOD.

-43.386.554

-26.034.482

-7.771.967

+13.043.353

+6.013.596

+111.592

+616.826

22
Prema financijskim izvjetajima, u razdoblju od 1994. do 1996. ostvaren je negativni poslovni
rezultat odnosno gubitak, a nakon toga razdoblja, Drutvo je pozitivno poslovalo. Za sve poslovne
godine obavljena je revizija financijskih izvjetaja. U vezi temeljnih financijskih izvjetaja za 1995.,
dano je miljenje s rezervom, iz razloga to su obveze u ukupnom iznosu 2.629.929,23 kn prema
drutvima Ri consult d.o.o. i M.R.D., evidentirane bez vjerodostojne dokumentacije, a dio potraivanja
i obveza je u sudskom sporu. U prosincu 1996. obavljena je revizija za posebne namjene, kojom je
utvreno da je u razdoblju od 6. oujka 1991. do 31. prosinca 1995. zakljueno dvanaest ugovora s
drutvom Fides d.o.o., bez vjerodostojne dokumentacije. Revizorska tvrtka je obrazloila da bi
primjenom reciprociteta obrauna kamata, dug drutva Fides d.o.o. prema Drutvu u navedenom
razdoblju iznosio 27.903.884,55 kn. Koncem 1996., revizorska tvrtka izrazila je neizvjesnost vezano na
mogue uinke sudskih sporova s drutvima Rifin d.o.o. i Fides d.o.o. Drutvo Rifin d.o.o. trebalo je za
80.000,- DEM izraditi elaborat o tehnikom provoenju modela pretvorbe i iznalaenju financija.
Prema nalazu Financijske policije, elaborat je naplaen a nije napravljen.
Prema miljenju revizorske tvrtke, financijski rezultat za 1997. umanjen je za 23.485.856,00 kn
zbog trokova financiranja prodajnih centara drutva Diona d.d., koji su evidentirani kao rashod i zbog
odobrenog rabata istom drutvu. Koncem 1997. podmirene su obveze prema drutvu Diona d.d. u
iznosu 19.430.862,00 kn, koje nisu bile odreene programom sanacije niti godinjim planom
poslovanja. Prema ugovoru, navedene obveze se odnose na udjel u izgradnji prodajnih centara drutva
Diona d.d. u Bjelovaru, Vinkovcima i Splitu, a u poslovnim knjigama obveze su evidentirane kao
trokovi reklame. U Drutvu nema investicijskog niti izvedbenog elaborata o izgradnji prodajnih
centara, niti specifikacije izvedenih radova. Na temelju ugovora s drutvom Diona d.d., za ostvareni
promet u 1997. u iznosu 13.516.647,38 kn odobren je rabat u visini 30% ili 4.054.994,21 kn. U
dokumentaciji Drutva nema podataka o kriterijima za odobravanje rabata.
Tijekom 1998., na temelju odluke upravnog i nadzornog odbora Drutva, obavljena je kupnja
nekretnina drutva Merkanta d.d. u vrijednosti 7.201.191,82 kn, koja nije planirana sanacijskim
programom, niti planom poslovanja za 1998. Na temelju evidencije zemljino knjinog odjela
Opinskog suda u Puli u listopadu 2001. vlasnici dijela nekretnina su drutvo Diona d.d. u steaju, a dio
na kojem je upisano zalono pravo Istarske banke d.d. ostao je u vlasnitvu drutva Merkant d.d. u
steaju.
Na temelju odluke upravnog odbora Drutva od 20. svibnja 1993., zakljueni su ugovori o
prodaji ribarskih brodova u ukupnom iznosu 2.726.000,- DEM. Zakljuen je i ugovor o prodaji jednog
broda sa arkom ararom za 108.000,- DEM. Na temelju odluke nadzornog odbora i ugovora, prenosi
se 13. sijenja 1998. potraivanje od arka arar s Drutva na drutvo Globus holding d.o.o. u iznosu
447.117,82 kn. U Drutvu nema dokumentacije iz koje bi bili vidljivi razlozi ustupanja potraivanja.
U razdoblju od pretvorbe do 2001., Drutvo je izradilo vie sanacijskih programa. Od pretvorbe
do sanacije i financijske konsolidacije u 1997., Drutvo je ostvarivalo gubitke i zaduivalo se uz
kamatne stope vee od stopa na tritu novca i kapitala. Nisu poduzimane mjere za odravanje
financijske ravnotee poslovanja. Nakon obavljene sanacije i financijske konsolidacije od Vlade
Republike Hrvatske, izvreni trokovi reklama, odobreni rabati, dane pozajmice i kupnja nekretnina u
ukupnom iznosu 38.132.748,87 kn, uzrokovali su smanjenje obrtnih sredstava. U listopadu 2001.
Trgovakom sudu u Rijeci dostavljen je od drutva Fides d.o.o. prijedlog za pokretanje steajnog
postupka.

23
5.3.

Realizacija razvojnog programa

Razvojni program iz 1992., usvojen uz Odluku o pretvorbi, nije realiziran. Nije zadrana razina
proizvodnje niti su realizirani programi prenamjene stare hladnjae i Brodoremonta, utvreni kao
tehniki viak i predvieni za turistiko ugostiteljske djelatnosti. U listopadu 1995. predinvesticijskim
studijama drutva Globus holding d.o.o. predviena su ulaganja u iznosu 23.000.000,- DEM za
preseljenje postojee hladnjae, te prateih objekata za preradu ribljih preraevina, za izgradnju
nautikog centra s prateim turistikim objektom i sportsko zabavnim sadrajima, to nije realizirano.
Prema obrazloenju direktora Drutva, Brodoremont nije bitan za daljnje poslovanje, niti stara
hladnjaa koja se ne koristi. Predvieni su za prodaju za potrebe stambenih i poslovnih prostora na
temelju ve izraenih idejnih izvedbenih projekta i lokacijske dozvole za adaptaciju i dogradnju objekta
ukupne povrine 7 300 m2. Dislociranje proizvodnje uz zadravanje razine i podizanje tehnikotehnoloke opremljenosti razvojna je orijentacija Drutva, koja u proteklom razdoblju nije ostvarena.
Na svim nekretninama Drutva upisano je zalono pravo. U zemljinim knjigama pravo zaloga na
nekretninama Drutva evidentirano je u korist drutva Diona d.d., koje nema potraivanja od Drutva.
Na temelju izjave direktora Drutva od 19. listopada 2001., zahtjev za brisanje zalonog prava drutva
Diona d.d. nije zatraen. Takoer, pravo zaloga na nekretninama evidentirano je u korist drutava Rifin
d.o.o., Ri consult d.o.o. i Fides d.o.o., s kojima je sudski spor u tijeku.
Na temelju odluka upravnog odbora iz 1993., prodani su brodovi. Prodajom brodova, Drutvo je
ostalo bez ribarske flote. Nakon kupnje brodova, novi vlasnici (fizike osobe) trinim odabirom
preteno obavljaju ulov inuna za potrebe inozemnih kupaca, a tek onda za potrebe Drutva. Iz
navedenih razloga Drutvo nema redovnu opskrbu proizvodnih kapaciteta.
5.4.

Poslovanje s vlasniki povezanim drutvima

Mirna Ribolov d.o.o., Rovinj, u potpunom vlasnitvu Drutva, zapoela je s poslovanjem u

drugoj polovici 1999. na temelju ugovora, kojim se obvezuje prodavati iskljuivo proizvode Drutva i
zbog blokade iro-rauna, Drutvo obavlja financijsko poslovanje putem drutva Mirna Ribolov d.o.o.
Ukupne obveze drutva Mirna Ribolov d.o.o. prema dobavljaima koncem 1999. iznose 4.615.158,79
kn, od ega se na Drutvo odnosi 3.883.407,75 kn ili 84,14%, a koncem 2000. obveze iznose
21.219.772,99 kn, od ega se na Drutvo odnosi 18.040.918,43 kn ili 85,02%. Potraivanja drutva
Mirna Ribolov d.o.o. od kupaca koncem 1999. iznose 3.500.965,17 kn, od ega se na Drutvo odnosi
629.666,98 kn ili 17,99%, a koncem 2000. iznose 10.271.924,04 kn, od ega se na Drutvo odnosi
6.276.601,41 kn ili 61,10%. Drutvo Mirna Ribolov d.o.o. ostvarilo je pozitivan financijski rezultat za
1999. u iznosu 85.523,44 kn, a za 2000. u iznosu 57.653,90 kn. Prema zapisniku Porezne uprave od 6.
srpnja 2001., Drutvo je od lipnja 2000. isplaivalo plae putem cesija preko drutva Mirna Ribolov
d.o.o. i evidentiralo ih kao pozajmice odnosno kreditiranje zaposlenika. Nadzorom je utvrena obveza
Drutva za porez na dohodak i pripadajue doprinose u iznosu 3.146.912,64 kn.

24
6.

OCJENA PROVEDBE POSTUPAKA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Obavljena je revizija pretvorbe i privatizacije drutvenog poduzea Mirna, Rovinj.

Revizijom su obuhvaeni dokumenti, odluke, poslovne knjige, ugovori i drugi akti na temelju
kojih je obavljena pretvorba i privatizacija radi provjere je li pretvorba i privatizacija provedena u
skladu s odredbama Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea, Zakona o privatizaciji i drugih posebnih
propisa.
Postupci revizije pretvorbe i privatizacije provedeni su u skladu s revizijskim standardima
Meunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI.
6.1.

Ocjena postupka pretvorbe

Postupak pretvorbe drutvenog poduzea Mirne obavljen je u skladu s odredbama Zakona o

pretvorbi drutvenih poduzea, osim to:
- Drutveno poduzee Mirna dostavilo je Odluku o pretvorbi i drugu zakonom odreenu
dokumentaciju koncem lipnja 1992., te je prema odredbi lanka 12. Zakona o pretvorbi drutvenih
poduzea, Agencija trebala do konca kolovoza 1992. dati suglasnost na namjeravanu pretvorbu.
Iz postojee dokumentacije nije vidljivo da li je zatraeno dodatno obrazloenje. Rjeenje o
suglasnosti na namjeravanu pretvorbu Agencija Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj donijela
je 1. veljae 1993. u roku duem od 60 dana od primitka Odluke o pretvorbi, to nije u skladu s
odredbama lanka 12. Zakona o pretvorbi.
6.2.

Ocjena postupaka privatizacije

Postupci privatizacije nisu u potpunosti obavljen u skladu sa zakonskim odredbama. Revizijom

su utvrene sljedee nepravilnosti:
- Nakon obavljene kontrole, Hrvatski fond za privatizaciju je 6. veljae 1996. donio rjeenje kojim se
ponitavaju uplate za petnaest obroka u iznosu 108.039,23 DEM za dionice kupljene uz popust na
obronu otplatu dioniara zaposlenika i uplata u iznosu 341.021,15 DEM za plaanje dionica bez
popusta. Rjeenjem je naloeno kupcima da u roku 30 dana od dana dostave rjeenja, pod prijetnjom
raskida ugovora, izvre novu uplatu dionica na temelju zakljuenih ugovora. U obrazloenju rjeenja
navedeno je da je Financijska policija u postupku kontrole pretvorbe utvrdila da pri kupnji dionica
Drutva, nije postupljeno u skladu s odredbama lanka 8. stavka 2. Zakona o pretvorbi drutvenih
poduzea, jer je Drutvo izvrilo uplate iz vlastitih sredstava. Rjeenjem Fonda ponitena je i
jednokratna uplata dionica bez popusta iako Financijska policija nije utvrdila nepravilnosti za
jednokratnu uplatu dionica bez popusta.
Nakon ponitenja uplata, direktor drutva arko arar uputio je 6. oujka 1996. svim
dioniarima - zaposlenicima informaciju o stanju u Drutvu i ponudio odreena rjeenja. Jedno od
predloenih rjeenja je da svi otplate svoje dionice, a novac za otplatu nudi drutvo Globus holding
d.o.o. kao pozajmicu svakom zaposleniku, koju e zaposlenici vratiti kroz plae. Drugo rjeenje je da
svi dioniari - zaposlenici prodaju dionice, a kupac uplati sve obroke. U ovom sluaju trebaju svi
dioniari potpisati predugovor o prodaji i punomo o ovlatenju u zastupanju.

25
S obzirom da je Hrvatski fond za privatizaciju ponitio uplate za 15 obroka uplaenih prema
ugovoru o kupnji dionica s popustom za zaposlenike, dioniari nisu mogli raspolagati s dionicama u
visini ostvarenog osobnog popusta, jer nisu imali uplaeni iznos u visini 5% ugovorene kupovne cijene
dionica. Drutvo Globus holding d.o.o. je obveznicama Republike Hrvatske uplatilo 26. oujka 1996.
Hrvatskom fondu za privatizaciju za 448 zaposlenih dioniara 520.084,49 kn na temelju dostavljene
specifikacije iz Drutva, iako ugovor o prijenosu i prodaji dionica sa zaposlenicima u to vrijeme nije
bio zakljuen.
Po rjeenju Fonda, 8 dioniara koji su kupili dionice bez popusta i 44 dioniara koji su kupili
dionice s popustom nisu izvrili uplatu u skladu s rjeenjem. Fond je 6. veljae 1996. i 23. srpnja 1996.
s ovim dioniarima raskinuo ugovore i u svoj portfelj prenio 13 055 dionica. Nakon raskida ugovora,
Fond je izvrio povrat uplaenih sredstava i povrat obveznica Drutvu po ugovorima za dionice s
popustom u iznosu 108.039,23 DEM, a nalogom od 27. veljae 1996. i dopunom naloga od 6. srpnja
1999. zatraio od Istarske banke da stornira nalog o prijenosu potraivanja po oroenom deviznom
depozitu na iznos 341.021,15 DEM. Banka je nalog provela 23. srpnja 1999.
Na temelju punomoi od 11. oujka do 15. oujka 1996., dioniari su opunomoili arka arara
da u njihovo ime i za njihov raun glasuje na skuptinama i zakljui ugovor o prodaji i prijenosu
dionica. Do promjena vlasnike strukture dolo je na temelju javno ovjerenog ugovora o prijenosu i
prodaji dionica zakljuenog 28. listopada 1996. izmeu 486 malih dioniara, koje zastupa arko arar
iz Pule, i drutva Partner invest trade d.o.o. iz Zagreba, iji je jedini osniva drutvo Globus holding
d.o.o. Ugovorom je odreeno da mali dioniari prenose stjecatelju 67 994 dionica s popustom
nominalne vrijednosti 100,- DEM, od ega su 24 902 dionice otplaene ili steene na temelju osobnih
popusta, a 43 092 dionice su neotplaene dionice kupljene na obronu otplatu. Ugovorom je odreeno
da stjecatelj preuzima ukupni dug malih dioniara prema Hrvatskom fondu za privatizaciju. Dodatkom
ugovoru od 28. studenoga 1996. o prijenosu i prodaji dionica, stjecatelj se obvezao malim dioniarima
na ime kupoprodajne cijene isplatiti 755.000,- DEM u kunama prema srednjem teaju Hrvatske narodne
banke na dan plaanja. Uvidom u dokumentaciju, utvreno je da je 16. travnja 1996. na tedne knjiice
507 malih dioniara isplaena naknada u ukupnom iznosu 754.838,- DEM. Za 501 malog dioniara
uplaeno je po 1.500,- DEM, za 2 dioniara po 531,- DEM, za 2 dioniara po 755,- DEM, a za 2
dioniara po 383,- DEM. Isplata naknade izvrena je po odobrenju drutva Diona d.d. iz sredstava
kredita odobrenog Drutvu. Istarska banka d.d. odobrila je Drutvu 16. travnja 1996. kratkoroni kredit
u iznosu 2.781.578,03 kn. Kredit je istog dana uplaen na iro-raun drutva Diona d.d., koje je putem
tednih knjiica i tekuih rauna malih dioniara isplatila 754.838,- DEM ili 2.781.578,03 kn. Iz
dokumentacije Drutva i Hrvatskog fonda za privatizaciju nije vidljivo iz kojih je razloga drutvo
Diona d.d. isplatilo naknadu malim dioniarima. U oujku 1997. na temelju odluke Vlade Republike
Hrvatske, Fond je prenio dionice drutva Arenaturist d.d. u vrijednosti 2.865.025,23 kn na Istarsku
banku d.d., te je na taj nain podmirio dugovanje Drutva prema banci.
U knjizi dionica je 6. studenoga 1996. upisano drutvo Partner invest trade d.o.o. kao vlasnik 67
994 dionice Drutva. Ugovori o prijenosu dionica drutvu Partner invest trade d.o.o. dostavljeni su
Hrvatskom fondu za privatizaciju 10. veljae 1998., odnosno 15 mjeseci nakon zakljuenja ugovora o
prijenosu, to nije u skladu s odredbama lanka 21d. Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea.

26

U skladu s odredbama lanka 36. Zakona o privatizaciji, stjecatelj je bio obvezan podmiriti dug
prema Hrvatskom fondu za privatizaciju za steene dionice od malih dioniara u roku od est mjeseci
od dana zakljuivanja ugovora odnosno najkasnije do konca travnja 1997. Stjecatelj nije plaao obroke
te mu je Fond u studenom 1998. dostavio konani obraun. S obzirom da stjecatelj nije po konanom
obraunu uplatio sredstva, Fond je 19. sijenja 1999. raskinuo ugovore i u svoj portfelj prenio 42 428
neotplaenih dionica, a stjecatelju je ostalo u vlasnitvu 25 566 otplaenih dionica.
Upravni sud je 10. rujna 1998. nakon pokrenuta tri upravna spora donio tri presude kojima je
poniteno rjeenje Hrvatskog fonda za privatizaciju uz obrazloenje da se ponitenje radnji u postupku
pretvorbe moe odnositi na postupovne radnje, a ne na ispunjenje ugovorne obveze.
- Dana 12. lipnja 1997. odrana je skuptina na kojoj je donesena odluka o poveanju temeljnog
kapitala za iznos od 20.000.000,00 kn pretvaranjem potraivanja drutva Diona d.d. u ulog. Nakon toga
temeljni kapital Drutva iznosi 36.804.000,00 kn i podijeljen je na 368 040 dionica. Komisija za
vrijednosne papire nije obavijetena o promjeni strukture vlasnitva, to nije u skladu s odredbama
lanka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima.
- U razdoblju od pretvorbe do 2001., Drutvo je izradilo vie sanacijskih programa. Od pretvorbe do
sanacije u 1997., Drutvo je ostvarivalo gubitke i zaduivalo se uz kamatne stope vee od stopa na
tritu novca i kapitala. Nisu poduzimane mjere za odravanje financijske ravnotee poslovanja. U
Drutvu je u vrijeme pretvorbe bilo 585 zaposlenika, a tijekom obavljanja revizije 268 zaposlenika.
Nakon obavljene sanacije i financijske konsolidacije od Vlade Republike Hrvatske u oujku 1997.,
izvreni trokovi reklama, odobreni rabati, dane pozajmice i kupnja nekretnina u ukupnom iznosu
38.132.748,87 kn uzrokovali su smanjenje obrtnih sredstava. Drutvo je optereeno nerazrijeenim
sudskim postupcima. Od 1999. iz razloga blokade iro rauna Drutvo je obavljalo financijsko
poslovanje putem drutva Mirna Ribolov d.o.o. koje je u potpunom vlasnitvu Drutva. U listopadu
2001., Trgovakom sudu u Rijeci dostavljen je prijedlog za pokretanje steajnog postupka Drutva od
drutva Fides d.o.o. Nakon sanacije od 1997. do 2001. Drutvo je pozitivno poslovalo. Ulau se napori
za odravanje dugogodinje tradicije proizvodnje i prerade ribe.
S obzirom na ranije navedene injenice, pretvorbom i privatizacijom Drutva nisu ostvareni
ciljevi propisani odredbama lanka 1. Zakona o privatizaciji.
7.

OITOVANJE ZAKONSKOG PREDSTAVNIKA PRAVNE OSOBE

Zakonski predstavnik u svom oitovanju od 1. veljae 2002. obrazlae da je kod kupnje dionica
bez popusta u vrijednosti 341.021,15 DEM uplaenih gotovinski u oujku 1993. u drutvo Istarska
banka d.d., upitan izvor sredstava dioniara, jer su u to vrijeme prosjene mjesene plae iznosile oko
1.200,00 kn.
Takoer navodi da mali dioniari i Fond nisu imali primjedbi na raspolaganje dionica s
popustom tijekom 1996., kada su dionice prenesene na drutvo Partner invest trade d.o.o. Izgubljena je
obavijest o produenju roka otplate dionica poslana malim dioniarima, jer je zamijenjen informatiki
sustav. Sanacija je posljedica propusta u ranijem razdoblju u organizaciji poslovanja i prekomjernom
zaduivanju uz visoke, nepovoljne, lihvarske kamate. Dravno odvjetnitvo odbacilo je kaznene prijave
protiv odgovornih osoba za nepravilnosti u kontroli pretvorbe i prekomjerno zaduivanje uz visoke
kamatne stope.
27

Nadalje obrazlae da je kupnja nekretnina drutva Merkant d.d. uslijedila kao posljedica jedine
mogunosti naplate od drutva Diona d.d prije steajnog postupka. Prema miljenju zakonskog
predstavnika nema pravne osnove za pokretanje steajnog postupka od drutva Fides d.o.o, koje je u
steaju i s kojim se vode sudski postupci na Trgovakim sudovima u Zagrebu i Rijeci.
Takoer navodi da je nakon 1997. i blokade od 80.000.000,00 kn koja je prethodila sanaciji
uslijedio pozitivan trend poslovanja, to nije pratilo i poveanje proizvodnje zbog nedostatka sitne
plave ribe. Iz tog razloga proglaena je elementarna nepogoda 1998. Napominje da je blokada iz
oujka 1999. posljedica aktiviranja 6 bianco akceptnih naloga danih 1995. drutvu Fides d.o.o. na
iznos od 14.000.000,00 kn, od ega je naplaeno 950.000,00 kn. U 2001. u drutvu Mirna ribolov d.o.o.
dobit iznosi 179.324,02 kn, dok konsolidirana dobit iznosi 859.976,97 kn. Nakon sanacije od 1997.
posluje se s vlastitim obrtnim sredstvima. Nema zaduivanja i redovno se plaa kamata za naslijeeni
dug drutvu Istarska banka d.d. Rjeavanjem sudskih postupaka s drutvima Fides d.o.o. i Rifin d.o.o. i
nagodbom duga u iznosu 7.455.958,87 kn s Republikom Hrvatskom bilo reprogramom ili ustupanjem
nekretnina omoguio bi se nastavak financijskog poslovanja. U ribopreraivakoj industriji u
Republici Hrvatskoj u 2001. udjel izvoza je 33 % i proizvodnje 30 %. Proizvodnost po zaposlenome od
12 tona godinje uinkovitija je u odnosu na ranija razdoblja kada je iznosila 8 tona. Miljenje
zakonskog predstavnika je da su navedeni pokazatelji dostatni za nastavak proizvodnje prepoznatljive
na inozemnom i domaem tritu.
Prema odredbama lanka 7. stavka 3. Zakona o dravnoj reviziji ( Narodne novine 70/93, 48/95 i
44/01) na ovo Izvjee zakonski predstavnik moe staviti prigovor u roku od 8 dana od dana njegova
primitka.
O prigovoru odluuje glavni dravni revizor.
Prigovor se dostavlja Dravnom uredu za reviziju, Podrunom uredu Pazin, Pazin, Otokara
Kerovanija 2.
Ovlateni dravni revizori:
Damir us, dipl. oec.
Ada egon, dipl. oec.
Mirjana Rui, dipl. oec.
Izvjee urueno dana: ______________________________________________________
Primitak potvruje:

______________________________________________________
(ig i potpis)