1.

ZATITNI UREAJI MREA

1.1.

PREKOSTRUJNA ZATITA

Prekostrujna zatita je ureaj koji reagira na veliinu struje u tienom dijelu

mree. Djeluje kada struja prijee odreenu unaprijed podeenu vrijednost.
Ova zatita je osnovni tip zatite za radijalne mree. U mreama sa sloenom
konfiguracijom, koristi se kao pomona zatita.
Pobudni element zatite je prekostrujni relej. On moe biti elektromehanike ili
statike konstrukcije.

Elektromagnetski relej
Elementi releja su:
1.Jaram
2. Pokretna kotva
3.Opruga
4.Izolacijska ploica
5-6.Prikljuci
pobudnog namota
7-8.Upravljaki kontakt

Tranzistorski preklopnik

Elektromagnetski relej: Pri protjecanju struje kroz pobudni namot javlja se

elektromagnetska sila koja privlai kotvu (pokretnu). Zakretnom momentu koji stvara
pobudni namot, suprotstavlja se opruga. Pomou vijka, opruga se moe zatezati ili
oputati a time se podeava vrijednost struje (Ip)potrebne za aktiviranje releja. Kada
se relej aktivira, izolacijska ploica aktivira upravljake kontakte.
Primjer statike konstrukcije releja je tranzistorski preklopnik. Ako se u toku B
(bazu) dovede dovoljan negativan prenapon, tranzistor vodi, struja protee od
emitera (E) ka kolektoru (C) te kroz vanjski krug RP.
7

Prema karakteru zavisnosti vremena djelovanja od veliine struje kvara, prekostrujne

zatite se dijele na zatite sa nezavisnom i zavisnom radnom karakteristikom.
U sluaju zatite sa nezavisnom karakteristikom zatitni ureaj reagira im struja
tienog elementa prijee odreenu vrijednost. (sl.a).
Kod zatite sa zavisnom karakteristikom (sl. b), vrijeme djelovanja zatitnog ureaja
je najkraa kod najveih struja kvara i sve je dua to je struja kvara manja.
t

a
I
IP

1.2.

ZATITA SA NEZAVISNIM VREMENSKIM KANJENJEM

U radijalnim mreama prekostrujna zatita se postavi na poetku svakog voda, sa

strane izvora napajanja.

Prekostrujna zatita sa nezavisnom karakteristikom u radijalnoj mrei.

a) Razmjetaj zatitnih ureaja
b) Vremensko stupnjevanje zatite
Ako na mjestu K nastane kratki spoj, kroz pobudne namote releja (1, 2, 3, 4) potei
e prekomjerna struja kratkog spoja. Oni e reagirati i (teorijski) svi e istovremeno

djelovati na iskljuenje prekidaa na svojoj dionici. Prema tome, cijela mrea

napajana iz izvora G ostati e bez napona.
Pred relejnu zatitu postavlja se zahtjev selektivnosti. Da bi se ona postigla
(reagiranje zatite najblie mjestu kvara), zatita se realizira tako da na iskljuenje
prekidaa djeluje sa odreenim vremenskim kanjenjem. Vremenska kanjenja
zatita pojedinih dionica se usuglaavaju, tj. biraju se tako da omogue selektivan
rad zatitnih ureaja u mrei

1.3.

ZATITA SA ZAVISNIM VREMENSKIM KANJENJEM

Pri primjeni ove vrste zatite, vremenske karakteristike zatita susjednih dionica se
usuglaavaju kao to je prikazano na slici.

Pri usuglaavanju se vodi rauna da vremenski interval t bude dovoljno velik da

se osigura selektivnost zatite.
Kada se podeava prekostrujni relej, mora se imati u vidu zavisnost struje kratkog
spoja IKS od udaljenosti mjesta kvara od izvora napajanja. Relej na dionici A-B
podeava se na vrijednost struje kratkog spoja u toj dionici IKS koja je vea od struje
kratkog spoja u dionici B-C.
Ovakvim strujnim vremenskim podeavanjem osigurava se selektivno djelovanje
zatite.

1.4. OSNOVNE SHEME ZATITE

U mreama sa direktno uzemljenom nul tokom, koristi se trofazna rekostrujna
zatita.

Osnovni elementi sheme su tri prekostrujna releja.

Pri pojavi kratkog spoja, aktiviraju se prekostrujni releji (I>) u fazama kroz koje
protjee struja kratkog spoja. Upravljaki kontakti svih prekostrujnih releja vezani su
paralelno tako da pri proradi bilo kojeg od njih zatvara upravljaki krug vremenskog
releja . Poslije podeenog vremena, vremenski relej zatvara svoj kontakt i pobuuje
izvrni organ (I0). Izvrni relej je u pravilu vee snage i djeluje na iskljuenje
prekidaa snage.

10

1.5.

TRENUTNO VREMENSKA PREKOSTRUJNA ZATITA

U praksi se esto koristi kombinirana zatita, ija je blok shema prikazana na slici.
I>>
2
I>
1

IO
5

I
In

Njeni osnovni elementi su:

1. Ulazni sklop strujni transformator kojem se struje reda ampera svode na
miliampere ili milivolte za statiki relej.
2. Mjerni organ trenutnog lana prekostrujni relej koji se podeava na struje
kratkog spoja.
3. Mjerni organ vremenskog lana prekostrujni relejkoji se podeava na
struju preoptereenja.
4. Vremenski lan sklop kojim se osigurava inverzna vremenska
karakteristika.
5. Izvrni organ IO
Trenutni organ ini prekostrujni relej (2) koji se podeava na vrijednost osam puta
vee od nominalne vrijednosti struje (8In).
U sluaju kratkog spoja na vodu, struja kvara je dovoljno velika da pobudi mjerni
lan. Zatita djeluje na prekidae bez vremenskog kanjenja.
Vremenski lan zatite ine prekostrujni relej (3) i vremenski lan (4). Prekostrujni
relej (3) je sa nezavisnom karakteristikom. Podeava se na vrijednost reda 5- 20 %
veu od nominalne struje (1,05 1,2In).
11

Ukoliko je preoptereenje manje utoliko je vremensko kanjenje djelovanja veei

obratno. Time je karakteristika djelovanja zatite vie prilagoena karakteristici
zagrijavanja voda, a eksploatacija voda je ekonominija.

1.6.

USMJERENA PREKOSTRUJNA ZATITA

Usmjerenom se naziva zatita koja reagira pri odreenom smjeru snage kratkog
spoja. Potreba za ovakvom zatitom javlja se u mreama sa dvostrukim napajanjem.
U dionicama sa dvostrukim napajnajem smjer snage kratkog spoja ovisi odmjesta
kvara.

1.7.

DIFERENCIJALNA ZATITA

Kod vodova koji polaze od sabirnica kao izvora elektrine energije ili snanih
transformatorskih stanica, esto je potrebno da bi bili zadovoljeni uvjeti stabilnosti
elektroenergetskog sustava, iskljuenje bez vremenskih kanjenja, svih kratkih
spojeva u tienoj dionici.
Ovi zahtjevi ne mogu biti zadovoljeni primjenom prekostrujnih ili usmjerenih zatita. U
takvim sluajevima koriste se zatite koje efikasno iskljuuju kvar. Jedna od takvih
zatita je i diferencijalna zatita.
Diferencijalna zatita osigurava trenutno iskljuenje kvara a ima i slektivnost.. Postoji
uzduna i poprena diferencijalna zatita.
Poprena diferencijalna zatita se koristi za tienje paralelnih voodova istih
karakteristika i duina te se rijetko susree.

1.7.1. UZDUNA DIFERENCIJALNA ZATITA

Usporeuju se i mjere struje na poetku i na kraju tienog voda.
Diferencijalni releji se prikljuuju na sekundarne strane strujnih transformatora. Dio
mrea izmeu dva strujna transformatora zovemo tienim podrujem.
Diferencijalni relej mora djelovati i dati impuls za isklapanje sklopke ako se u
tienom podruju pojavi kvar i ne smije djelovati ako se kvar dogodi izvan tienog
podruja.
12

Ova zatita se uvijek izvodi tropolno, ali radi jasnijeg prikaza, na slici je dana
jednopolno.

Nema kvara u tienom dijelu

niti izvan njega. Sekundarne
struje strujnih transformatora
istih su vrijednosti i smjerova
te kroz diferencijalni relej ne
protjee nikakva struja i on
nee djelovati.

U tienom dijelu dogodio se

kratki spoj koji je napajan
samo s jedne strane. Imati
emo struju samo u lijevom
transformatoru. U odnosu na
taj transformator, diferencijalni
relej i desni strujni
transformator su potroai u
paralelnom spoju, zato e sva
sekundarna struja lijevog
transformatora protjecati kroz
diferencijalni relej i on e
proraditi.

Kratki spoj je nastao izvan tienog

podruja. Ako kroz sekundarne
strane strujnih transformatora teku
struje istih vrijednosti i smjerova (kao
u prvom sluaju), kroz diferencijalni
relej ne tee nikakva struja i on nee
djelovati.

13

1.8.

DISTANTNA ZATITA

Distantna zatita su zatitni releji kod kojih okidno vrijeme ovisi od udaljenosti kvara
od distantnog releja.
Kao mjera udaljenosti slui prividni otpor, jalovi otpor ili djelatni otpor tienog voda.
Ukoliko je kvar udaljeniji, izmjereni otpor biti e vei pa e utoliko biti due vrijeme
okidanja releja.
Struja kratkog spoja obino protjee kroz vie dalekovoda i transformatorskih stanica,
uslijed ega se aktivira vie distantnih releja. Do okidanja sklopke e dovesti samo
onaj distantni relej koji izmjeri najmanji otpor (najmanju udaljenost kvara).
Distantni relej mora obavezno imati i usmjereni lan koji e mu omoguiti djelovanje
samo onda kada energija tee od sabirnica.
Prema vrsti otpora koji mjere, ove releje dijelimo na:

- Impedantne =

- Reaktivne
= sin

- Rezistentne = cos
Impedantni releji su balansni releji (sa polugama vage). Sastoje se od jednog
strujnog i jednog naponskog svitka (elektromagneta) ije se privlane sile usporeuju
preko poluge vage.

Kod kvara smanjuje se napon na koji je prikljuen naponski svitak, a poveava se

struja u strujnom svitku.. Privlana sila strujnog elektromagneta postaje vea od
privlane sile naponskog elektromagnet pa se kontakti preklope i proradi zatita.

14

1.9. AUTOMATSKO PONOVNO UKLJUIVANJE

(APU)
Prema statistikim podacima, 70 90 % svih kvarova na nadzemnim
vodovima je prolaznog karaktera. To su obino kratki spojevi (izazvani npr. njihanjem
voda uslijed vjetra ili padom grane), koji je praen pojavom elektrinog luka.
U sluaju nastanka kvara, reagira odgovarajua zatita koja iskljuuje prekida voda
na strani napajanja. Zbog toga se gasi luk i normalizira se stanje na mjestu kvara.
Ako se tada prekida ponovo ukljui vrlo je vjerojatno da se kratki spoj vie nee
pojaviti.
Tehnika automatskog ponovnog ukljuivanja ne primjenjuje se kod kabelskog voda
zato to je kod njih kvar praen probojem izolacije i nije prolaznog karaktera.

1.9.1. BRZO I SPORO APU

Ako APU uslijedi dovoljno brzo (za vrijeme krae od 0,5 sek), najvei broj potroaa
nee niti osjetiti prekid u napajanju. elja za brzim APU je ograniena vremenom da
se izvri potrebna deionizacija zranog prostora na mjestu kvara. Ovo vrijeme je
najmanje kod vodova srednjeg napona (0,1 do 0,2 sekunde) i sve je vee to je
naponski nivo vii.
Ukoliko ponovnim ukljuenjem opet doe do pojave luka, na nekim naponskim
nivoima koristi se tehnika jo jednog (sporog) ponovnog ukljuivanja koji e uslijediti
poslije due beznaponske pauze. Ako se i tada elektrini luk ponovo uspostavi,
definitivno se iskljuuje vod.

1.9.2. JEDNOPOLNO I TROPOLNO APU

Na viim naponskim nivoima, vodovima se prenosi znatna snaga i u sluaju ispada
nekog od njih, stabilnost elektroenergetskog sustava moe biti ugroena. Zato je
uvedena tehnika jednopolnog automatskog ponovnog ukljuivanja.
Primjenjuje se na nivoima 110, 220, 400 kV.
Prekidai u mreama opremljeni su posebnim pogonom za svaki pol. Kada doe do
jednofaznog kvara na vodu, djeluje zatita i iskljuuje odreeni pol.. poslije
beznaponske pauze, spomenuti pol se ponovo ukljuuje. Za vrijeme beznaponske
pauze snaga se prenosi ostalim dvjema fazama ime se umanjuju poremeaji u
elektroenergetskom sustavu.

15

Na niim naponskim nivoima ne ukazuje se potreba za jednopolnim APU. U

mreama napona do 35 kV i niim, prekidai su opremljeni zajednikim pogonom za
sva tri pola. U sluaju kvara zatita djeluje na iskljuenje sva tri pola prekidaa, a po
isteku beznaponske pauze, primjenjuje se tropolno automatsko ponovno ukljuivanje.
Na naponskim nivoima do 35 kV predvieno je APU sa dva cikljusa. Brzo APU
(poslije beznaponske pauze od 0,3 sekunde) a zatim, ukoliko kvar nije otklonjen,
sporo APU (poslije beznaponske pauze 15 20 sekundi). Ako se kvar pojavi i poslije
dva pokuaja APU zatita djeluje i trei put (definitivno iskljuuje prekida voda).
U mreama 110, 220, 400 kV, predvia se samo jedan pokuaj APU i u sluaju
neuspjeha ide sa na definitivno tropolno iskljuenje.
Na naponskom nivou 110 kV primjenjuje se najee, samo sporo APU poslije
beznaponske pauze od 1,0 do 1,5 sekunde.
Statistiki podaci efikasnosti primjene APU u mreama do 110 kV:
Napon mree
2 10 kV
20 35 kV
110 154 kV

Uspjelo u I ciklusu
62 %
61 %
82%

Uspjelo u II ciklusu
15 %
19 %
10 %

Neuspjelo
23 %
10 %
8%

Najvaniji kriteriji za izbor brzog i sporog APU su vanost i snaga voda, karakteristike
prekidaa, problematika stabilnosti prikljuenih postrojenja na mreu.

16