Zov Rata BiH Sirija Irak Studija

Vlado Azinovi i Muhamed Jusi - Zov rata u Siriji i bosanskohercegovaki kontingent stranih boraca
ZOV RATA U SIRIJI I

BOSANSKOHERCEGOVAKI
KONTINGENT STRANIH BORACA
Vlado Azinovi i Muhamed Jusi
Istraivaki projekt - Sarajevo, 2015.
Dr. sc. Vlado Azinovi je vanredni profesor na

Fakultetu politikih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Muhamed Jusi je islamski teolog i publicist.
Ovo istraivanje pomogla je Ambasada Kraljevine Norveke u Bosni i Hercegovini. Miljenja, zakljuci
i preporuke izneseni u studiji predstavljaju iskljuivo stajalita autora i ne odraavaju nuno slubene
stavove Vlade Kraljevine Norveke.
Copyright 2015 Atlantska inicijativa. Sva prava pridrana.
Strogo je zabranjeno kopiranje, distribucija, objavljivanje ili izmjena bilo kojeg dijela ovog teksta bez
prethodnog pismenog odobrenja Atlantske inicijative.
ZOV RATA U SIRIJI I

BOSANSKOHERCEGOVAKI
KONTINGENT STRANIH BORACA
Istraivaki projekt
Sarajevo, 2015.
SADRAJ
Uvod...................................................................................................................................................................................................... 6
Saetak najvanijih zakljuaka ............................................................................................................................................... 7
Stranci u tuim ratovima............................................................................................................................................................ 9
Sukob u Siriji povijesni pregled ....................................................................................................................................... 14

Masakr u Hami.......................................................................................................................................................................14

Viak povijesti.....................................................................................................................................................................16

Aleviti ili nusejrije..................................................................................................................................................................17

Dinamika sukoba u Siriji.....................................................................................................................................................19

Korijeni tzv. Islamske drave.............................................................................................................................................23

Strategija djelovanja ISIL-a i upravljanje divljatvom ...........................................................................................27

Kranske frakcije u sirijskom sukobu...........................................................................................................................29
Bosanskohercegovaki dravljani u Siriji i Iraku.......................................................................................................... 32
Prebrojavanja .....................................................................................................................................................................32

Evidencije odlazaka dravljana BiH u Siriju i Irak......................................................................................................34

Okvirna procjena .................................................................................................................................................................35
Trendovi i karakteristike.......................................................................................................................................................... 37
Mukarci...................................................................................................................................................................................37
ene...........................................................................................................................................................................................38
Djeca..........................................................................................................................................................................................39
Putovanja.................................................................................................................................................................................40

ivot u Siriji.............................................................................................................................................................................42

Udio dijaspore........................................................................................................................................................................44

Kriminalna prolost..............................................................................................................................................................44

Geografija fenomena..........................................................................................................................................................45

Motivi za odlazak u Siriju i Irak.........................................................................................................................................45

Oblici radikalizacije..............................................................................................................................................................49
Povratak ratnika ...........................................................................................................................................................................51

Drutveni izazovi ..................................................................................................................................................................53

Sankcioniranje i prevencija odlazaka ...........................................................................................................................54
Zakljuna razmatranja i mogue preporuke.................................................................................................................. 56
Aneks 1 Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.................................................................... 58

(lanak 162b. Protuzakonito formiranje i pridruivanje stranim

paravojnim ili parapolicijskim formacijama)
Aneks 2 Rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda 2178........................................................................ 60
(Prijetnje meunarodnom miru i sigurnosti uzrokovane aktima terorizma)
Aneks 3 Izmjene i dopune krivinih zakona u nekim zemljama regije

Zakon o izmjenama i dopunama Krivinog zakona Crne Gore lan 449b

(Uestvovanje u stranim oruanim formacijama).....................................................................................................70

Zakon o zabrani udruivanja u stranim oruanim sukobimavan teritorije Kosova

Zakon o izmjenama i dopunama Krivinog zakona Makedonije lan 322-a

(Uestvovanje u stranim vojnim, policijskim, paravojnim ili parapolicijskim
formacijama)..........................................................................................................................................................................67

Zakon o dopunama Krivinog zakonika Srbije lan 386a (Uestvovanje u ratu ili

oruanom sukobu u stranoj dravi)
Izbor iz koritene literature i izvora ................................................................................................................................... 82
Dokumenti..............................................................................................................................................................................82

Izbor relevantnih studija....................................................................................................................................................83

Internetski izvori ..................................................................................................................................................................88
UVOD
Povratnici s ratita u Siriji i Iraku iskuani u borbama, vjeti u rukovanju orujem i eksplozivom, i
ideoloki motivirani openito se smatraju izravnom prijetnjom ne samo po sigurnost Bosne i Hercegovine nego i po regionalnu i meunarodnu sigurnost jer se vjeruje da bi se nakon povratka u
matinu zemlju mogli prikljuiti ve postojeim mreama ideoloki radikaliziranih osoba i zajednica
ili uspostaviti nove. Smatra se takoer da bi se takve osobe mogle angairati u procesu radikalizacije
i vrbovanja novih boraca za sukobe u Siriji i Iraku ili da bi njihova znanja i iskustvo mogli biti privlani
nekoj od organiziranih kriminalnih skupina.
Veterani sa stranih ratita mogli bi takoer proizvesti dugorone posljedice po bosanskohercegovako drutvo jer bi se svojim, u ratu steenim statusom, mogli nametnuti kao novi lideri svojih
zajednica ili lako postati drutveni uzori za mlade osobe i djecu koja ive u takvim zajednicama.
Zbog toga se ini vrlo vanim pratiti i analizirati odlaske graana Bosne i Hercegovine na strana
ratita, ali i razviti djelotvornu kontranaraciju i strategiju za odvraanje i, openito, prevenciju takvih odlazaka. Do sada, meutim, tako osmiljenog i usmjerenog napora u BiH nije bilo.
Zov rata u Siriji i bosanskohercegovaki kontingent stranih boraca jedna je od prvih studija koja pokuava na jednom mjestu i u mjeri u kojoj je to bilo mogue istraiti i objasniti dinamiku graanskog
rata u Siriji i ulogu u tom sukobu stranih boraca, prije svih onih iz Bosne i Hercegovine, ali i iz regije.
Istraivanje nastoji omoguiti cjelovit uvid u pojavu dobrovoljnih odlazaka graana BiH na strana
ratita i utvrditi kljune trendove u procesu ideoloke radikalizacije, vrbovanja, organiziranja, financiranja i putovanja osoba koje se odlaze boriti u ratovima u Siriji i Iraku. Takoer, nastoji se istraiti da
li i na koji nain ekonomski, drutveni, obrazovni i geografski faktori utjeu na ovu pojavu, te utvrditi
dobnu strukturu, naine putovanja i duinu ostanka u Siriji i Iraku, kao i udio dijaspore i osoba s
kriminalnom prolou u dobrovoljakoj populaciji. Uz to, istraivanjem se pokuao utvrditi i obim
prijetnje koju po Bosnu i Hercegovinu predstavlja povratak dijela dobrovoljaca sa stranih ratita.
I konano, studijom se predlau koraci za koje se vjeruje da bi mogli doprinijeti uspostavi djelotvornijih (sigurnosnih, politikih, drutvenih i drugih) mjera za (1) bolje razumijevanje fenomena
odlazaka na strana ratita i (2) razvoj strategije za njegovu uspjenu prevenciju.
Najvanija saznanja do kojih su autori doli tokom istraivanja ostvarena su kroz uvid u otvorene
i povjerljive izvore te kroz seriju razgovora s osobama koje po prirodi posla prate ovu pojavu ili su
u poziciji da raspolau vanim saznanjima o njoj.
Odlasci u tue ratove nisu nova pojava i mogu se pratiti dugo kroz povijest. Drave se upliu u
sukobe u drugim zemljama kako bi zatitile svoje interese, dok se pojedinci u tuim ratovima
bore za novac ili ideje.
Znaajno prisustvo stranih boraca u nekom unutranjem sukobu esto (1) podie nivo nasilja u
konfliktu i (2) ojaava onu stranu koja ih privue k sebi. Pokazalo se takoer (3) da strani borci
zaostali u nekoj zemlji nakon zavretka sukoba predstavljaju smetnju provedbi dogovorenog mira.
Usprkos meunarodnom pritisku i prijetnji po unutranju sigurnost, u Bosni i Hercegovini

se pojavi odlazaka na strana ratita relativno kasno poela posveivati ozbiljna panja. Uz
poetno nedovoljno razumijevanje i praenje ovog fenomena, sloena struktura drave i esto
preklapajue ovlasti vie od 20 policijskih agencija koje u njoj djeluju jo uvijek oteavaju
napore za suzbijanje ovog sigurnosnog izazova.
Tokom protekle tri godine uloeno je dosta napora da se utvrdi broj osoba koje su bile ili su
jo uvijek na ratitima u Siriji i Iraku. Zbog niza razloga, stvaran broj takvih osoba kako iz BiH
tako i iz drugih drava nije mogue precizno utvrditi. Takve procjene bi bilo bolje uzimati s
rezervom i shvatiti ih vie kao alat za potpunije razumijevanje problema to ga predstavljaju
odlasci graana, iz sada ve skoro 90 zemalja, na sirijska i iraka ratita.
SAETAK NAJVANIJIH ZAKLJUAKA
Istraivanje je utvrdilo pojedinane identitete 156 mukaraca, 36 ena i 25-ero djece, dravljana
ili porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji su od kraja 2012. do kraja 2014. godine boravili u
Siriji (a neki i u Iraku). Iz te skupine, 48 mukaraca i 3 ene vratili su se u BiH do poetka 2015.
godine, dok je na ratitima u Siriji i Iraku poginulo najmanje 26 osoba.
Prosjena starosna dob mukaraca iz ove skupine je 32, a ena 27 godina.
Najvei broj graana BiH na ratitima u Siriji i Iraku dolazi iz (1) Zeniko-dobojskog, (2)
Tuzlanskog, (3) Sarajevskog, i (4) Unsko-sanskog kantona.
Najmanje jedna petina (20 posto) bosanskohercegovakog kontingenta u Siriji/Iraku stalno

boravi, privremeno ivi ili radi u zemljama Zapadne Europe i SAD-u.
Od ukupno 156 mukaraca, njih 44 (skoro jedna treina) od ranije su registrirani u sudskim i
policijskim evidencijama.
Najvei broj putovanja u Siriju i povrataka iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu registriran je tokom
2013 godine. Najei nain odlaska bio je avionom iz Sarajeva, preko Istanbula, za Gaziantep
ili Hataj, te odatle kopnenim putem do Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have.
Zadravanja u Siriji su isprva (2013) u prosjeku trajala oko dva mjeseca. Nakon toga, znatan
dio dobrovoljaca vraao se u BiH, neki za stalno, a neki da bi poveli porodice i vratili se u Siriju.
Iako usporen, trend se dijelom nastavio i tokom 2014. godine, ali se vremenom broj povrataka
7
znatno smanjio i skoro prestao. Za pretpostaviti je da se dravljani BiH koji su sada u Siriji i
Iraku nemaju namjeru vraati u matinu zemlju.

Motivi za odlazak su razliiti, ali za pretpostaviti je da veina dobrovoljaca odlazi na ratita u

Siriji i Iraku jer u tom pothvatu vidi ispunjenje vjerskog naloga. Meutim, iz niza pojedinanih
primjera vidljivo je da znaajan broj drugih faktora (ekonomskih, socijalnih, generacijskih i
drugih) potie, olakava ili ubrzava takve odlaske.
Istraivanje nije moglo utvrditi postojanje samo jednog, dominantnog, oblika ideoloke
radikalizacije ovih osoba. U procesu promjene pogleda na svijet i vienja vlastite uloge u njemu
sudjeluju duhovni autoriteti (kroz izravan, osobni kontakt), drutvena interakcija u zajednici
istomiljenika, te posebno i sve vie sadraji na takozvanim drutvenim mreama i drugim
platformama koji omoguuju individualiziranu radikalizaciju baziranu na redukcionistikoj
interpretaciji prolosti i sadanjosti.
Kao i druge zemlje koje strahuju od povratka svojih graana s ratita u Siriji i Iraku, Bosna i
Hercegovina jo uvijek nema provjerene alate za procjenu stvarnog sigurnosnog rizika koji
predstavlja povratak takvih osoba.
Uz mogue sigurnosne implikacije, ideoloka priprema i vrbovanje za odlaske u Siriju i Irak

ukljuuju niz drutveno, moralno i pravno kontroverznih, pa i kanjivih djela koja se prikazuju
kao teoloki imperativ, odnosno ne samo kao opravdana, nego i kao naloena od boga. U
kompleksnom BiH drutvu, s teko naruenim sistemom preostalih univerzalnih vrijednosti i
normi, takva praksa zapravo ima normativni karakter jer uspostavlja i propisuje nove norme
drutvenog ponaanja. Uz openito radikaliziran drutveni kontekst u BiH, ovakav trend nosi
ugraen potencijal za nastavak postojeih, ali i za nastanak novih sigurnosnih izazova.
Zbog svega navedenog, jasno je da BiH kao drava mora imati djelotvorne instrumente i
mehanizme za represiju i kriminalizaciju ovog, kao i drugih sigurnosnih izazova. Meutim,
represija i kriminalizacija same ne mogu zaustaviti irenje opasnih ideologija niti odvraati
graane od toga da ih prihvate. Neophodno je razviti drutvene odgovore na ovakve
sigurnosne izazove i napustiti dosadanji iskljuivo promatraki pristup. Da bi se to postiglo,
nuno je ojaati preostale drutvene korektive od porodica, kola i medija, do akademske
zajednice i organizacija civilnog drutva kako bi se razvio vidljiv i razumljiv sistem
univerzalnih vrijednosti, i na njega oslonjen kontranarativ, kao mogui alat za prevenciju
ovakvih drutvenih i sigurnosnih izazova.
ovjek naputa svoj dom i odlazi se boriti za poniene. To zvui herojski sve dok umjesto
ovjek ne napiete musliman. Tada on postaje terorist i ekstremist. Tako se na to gleda na Zapadu, napisao je u jednoj od svojih posljednjih Twitter poruka Iftikhar Jaman, mladi Britanac
koji je krajem 2013. godine poginuo kao dobrovoljac u graanskom ratu u Siriji. Koliko god
da svjedoi o dubini Jamanove frustracije, ova teza podsjea i na ponekad neugodnu istinu
naa spremnost da neto razumijemo i opravdamo obino zavisi od toga koliko se to neto
podudara s time kako doivljavamo sebe i sistem vrijednosti s kojim se identificiramo. Uee
stranih boraca u tuim ratovima, u nae vrijeme u Siriji i Iraku, u mnogim je dijelovima svijeta
tu spremnost neoekivano stavilo na kunju.
Strano uplitanje u tue ratove vjerovatno je staro koliko i sukobi u ljudskom drutvu. Zavisno
od konteksta i motiva, u sukobe u drugim zemljama, pozvani i nepozvani, izravno i posredno,
kroz povijest su se ukljuivali mnogi. Od vladarskih dinastija, osvajakih vojski, paravojnih i tajnih
formacija, do ideolokih pokreta, specijalnih agenata i obinih plaenika. I dok su drave u tue
ratove ulazile, i jo uvijek ulaze, zbog navodne ili stvarne zatite stratekih i nacionalnih interesa,
u osobne pohode u tue ratove uglavnom odlaze plaenici i dobrovoljci.
STRANCI U TUIM RATOVIMA
Mogunost uplitanja drava u takve sukobe kroz povijest je, s manje ili vie uspjeha, postupno
normirana, pa se od Vestfalskog mirovnog sporazuma (1648), sve do Povelje Ujedinjenih naroda
(1946) i Sjevernoatlantskog ugovora o osnivanju NATO-a (1949), nastoje ograniiti ili propisati
uvjeti u kojima se drave i vojni savezi mogu ukljuiti u ratove koji se vode izvan njihovih granica
ili zajednica kojima pripadaju.1
Meunarodno pravo je rijeilo i pitanje plaenika. enevske konvencije (1977) i Konvencija Ujedinjenih naroda o plaenicima (2001) predviaju da osoba za koju nadleni sud utvrdi da je plae-
Povelja Ujedinjenih naroda, Glava VII: Djelovanje u sluaju prijetnje miru, naruenja mira ili ina agresije (l. 39 do
51). Sjevernoatlantski ugovor, l. 5 i 6.
nik gubi status i prava ratnog zarobljenika i postaje nezakonit borac, te se u daljnjem postupku
sudski procesuira kao obian kriminalac.2
Unato brojnim preostalim sivim zonama i pravnim nedoreenostima, uplitanje suverenih drava
i plaenika u tue ratove tako je vremenom ipak djelomino normirano.
Na spoznajnoj razini, ini se kako je ratovanje za interes i novac mnogo lake shvatiti i opravdati
nego ratovanje za ideje. Materijalna dobit ostvarena u takvom pothvatu donosi zadovoljtinu
koju je lake razumjeti, pa ni motive za takav angaman ne treba posebno propitkivati. S ratovanjem za ideje to je znatno tee, ne samo zato to je ideja mnogo i to neke ne razumijemo nego
i zato to se s mnogim od tih ideja jednostavno ne slaemo. Naa podrka i razumijevanje za one
koji odlaze u tue ratove esto zavise od toga bore li se oni tamo, i u kojoj mjeri, za vrijednosti i
identitet s kojima se i sami poistovjeujemo.
A povijest obiluje priama o stranim borcima koji su ratovali upravo za ideje. Tako je jedan od najveih pjesnika romantizma Lord Bayron (1788-1824) poao kao ratnik dobrovoljac u grko-turski
rat (1821-1832) jer je u njemu prepoznao borbu za osloboenje potlaenih potomaka antikih
Grka od viestoljetne osmanske represije. I do danas jedan od najveih junaka popularne amerike kulture, Davy Crockett (1783-1836) predvodio je naoruane amerike dobrovoljce koji su
stigli u pomo pobunjenim doseljenicima iz Sjeverne Amerike nastanjenima u tada jo uvijek
meksikoj pokrajini Texas. I dok je Bayron u Grkoj podlegao od posljedica sepse, Crockett je (pod
ne sasvim razjanjenim okolnostima) poginuo u uvenoj bici za Alamo.
Graanski rat u panjolskoj (1936-1939) privukao je veliki broj stranih dobrovoljaca na objema
zaraenim stranama republikanskoj, lojalnoj demokratski izabranoj vladi Druge panjolske
Republike, i nacionalistikoj, antivladinoj koaliciji uglavnom konzervativnih, monarhistikih i
faistikih skupina. Ugledni knjievnici Andr Malraux i George Orwell borili su se na strani
republikanaca, kako su tvrdili, protiv faizma, ba kao i oko 40.000 dobrovoljaca, pripadnika
10
Jedan od protokola enevskih konvencija iz 1977. godine, uz ostalo, navodi kako je plaenik osoba koja nije
dravljanin niti stanovnik zemlje u kojoj se vodi sukob. Takva osoba sudjeluje u sukobu potaknuta eljom za
ostvarenjem osobne dobiti, a za taj napor jedna od strana u sukobu obeala joj je materijalnu naknadu koja je
znatno vea od one koja se plaa slino rangiranim pripadnicima regularnih oruanih snaga te strane. Za detaljniji
uvid o ovome vidi: The Protocol Additional GC 1977 (APGC77) The Protocol Additional to the Geneva Conventions of
12 August 1949, and relating to the Protection of Victims of International Armed Conflicts, (Protocol I), 8 June 1977:
Art 47 (Mercenaries). Ujedinjeni narodi su 4. decembra 1989. usvojili rezoluciju 44/34 Meunarodna konvencija
protiv regrutiranja, koritenja, financiranja i uvjebavanja plaenika, koja je stupila na snagu 20. oktobra 2001.
godine i postala poznata kao Konvencija UN-a o plaenicima.
reima u Njemakoj, Italiji i Portugalu, i vie hiljada dobrovoljaca stizalo je u panjolsku vjerujui da e u graanskom ratu u tuoj zemlji braniti tradicionalne (kranske) vrijednosti pred
naletom komunizma. Ili, kako to navodi jedan onovremeni dokument, braniti Krista od Sotone
i njegovih judeo-masonskih delata.4
Upravo borbeno iskustvo steeno u tom sukobu navelo je vou jugoslavenskog partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu Josipa Broza Tita da poetkom 1945. godine za
zapovjednike prvih etiriju partizanskih armija imenuje etvoricu bivih stranih boraca u
panjolskoj Kou Popovia, Peku Dapevia, Petra Drapina i Kostu Naa.
I modernu povijest obiljeili su sukobi u kojima su znaajno mjesto imali strani borci.
U posthladnoratovskom razdoblju dokumentirani su odlasci stranih dobrovoljaca u Afganistan i
dijelove Pakistana, Bosnu i Hercegovinu, eeniju, Irak, Somaliju, Uzbekistan, Jemen, a odnedavno i u Ukrajinu, kao i druga konfliktna podruja.
U biti, i bez obzira na kontekst, nekoliko je kljunih razloga zbog kojih veina suvremenih drava
nastoji ograniiti ili sprijeiti odlaske svojih graana na tua ratita.
internacionalnih brigada iz pedesetak zemalja.3 Nacionalisti su, s druge strane, uivali podrku
Veina sluajeva iz novije prolosti pokazala je da pojava stranaca u unutranjem sukobu

dovodi do nekoliko tipinih posljedica: (1) Prisutnost stranih dobrovoljaca po pravilu potie
eskalaciju nasilja do znatno vie razine od one dostignute dok su u sukobu sudjelovale samo
domae snage. (2) Strane koje u unutranjem sukobu na svoju stranu uspiju privui borce
izvana esto su znatno uspjenije od onih koji ostaju ogranieni samo na vlastite snage. (3)
Kontingenti stranih boraca u graanskim ratovima tradicionalno predstavljaju smetnju uspostavi i provedbi mirovnih sporazuma. (4) Vremenom je potvreno da strani borci predstavljaju
i ozbiljan sigurnosni rizik kad se vrate u matine zemlje ili odu na neke druge destinacije jer je
dio njih sklon ponovnom angairanju u aktima nasilja, ukljuujui terorizam.5
3
Na strani republikanaca borilo se oko 10.000 dobrovoljaca iz Francuske, vie od 5.000 iz Njemake i Austrije, te oko
3.500 iz Italije. Po vie od 1.000 dobrovoljaca dolo je u panjolsku iz Velike Britanije, Sovjetskog Saveza, Kanade,
Poljske i Maarske. Oko 2.800 Amerikanaca takoer se borilo na strani republikanaca u sastavu brigade Abraham
Lincoln, a vie od 750 ih je poginulo u borbama. Znaajan kontingent dobrovoljaca stigao je u panjolsku i iz
tadanje Kraljevine Jugoslavije i uglavnom bio rasporeen u bataljone Georgi Dimitrov i uro akovi, koji su
bili u sastavu internacionalnih brigada. Veina ih je prola kroz regrutacijski centar Kominterne koji je u Parizu vodio
Josip Broz Tito. Od oko 1.600 jugoslavenskih dobrovoljaca gotovo polovina (oko 800) ih je poginula u borbama.
4 Judith Keene, Fighting for Franco: International Volunteers in Nationalist Spain During the Spanish Civil War, 19361939 (London and New York: Leicester University Press, 2001).
5 Za potpuniji uvid u posljedice sudjelovanja stranih boraca u unutranjem sukobu, vidi: David Malet, Foreign
Fighters: Transnational Identity in Civil Conflicts, Oxford University Press, 2013.
11
Fenomen stranih boraca nenadano je aktualiziran i okupirao je meunarodnu panju u vezi s

konfliktom u Siriji, posebno 2013. i 2014. godine. Dosadanja mobilizacija stranaca za rat u Siriji
najznaajnija je od vremena sovjetske okupacije Afganistana (1979-1989). Toliko stranih dobrovoljaca (do poetka 2015. godine vie 20.000) nije bilo mobilizirano ni za jedan od sukoba u novijoj
povijesti.
Opasnosti od daljnje eskalacije dobrovoljakog fenomena i njegovih refleksija na regionalnoj i
meunarodnoj razini navele su kljune meunarodne faktore, a prije svih Sjedinjene Amerike
Drave, da potaknu nastanak pravnog okvira koji bi omoguio suzbijanje ovoga trenda.
Kampanja pokrenuta kroz Ujedinjene narode protiv skupine Islamska drava (u Siriji i Levantu
IDIL, od ega bi engleski akronim bio ISIL, a arapski DÀI od Dawlat al-Islamijje fi al-Iraki ve
al-Shami) oslanja se na Rezoluciju Vijea sigurnosti br. 2170, usvojenu na 7242. sjednici, odranoj
15. augusta 2014. godine, te na Rezoluciju Vijea sigurnosti br. 2178, usvojenu na 7272. sjednici,
odranoj 24. septembra 2014. godine. Ove dvije rezolucije donesene su pod okriljem Poglavlja VII
Povelje Ujedinjenih naroda, koje dozvoljava upotrebu vojne sile protiv strana na koje se rezolucija
odnosi u skladu s lanom 42 Povelje UN-a.
Rezolucija 2178 vrlo je detaljna, no primjetno je da se sintagma strani borac iskljuivo odnosi
na osobe koje su dole izvana i pridruile se samo trima skupinama u sirijskom sukobu, i to: organizaciji Islamska drava u Iraku i Levantu (ISIL), Dabhatu al-Nusri (Fronta podrke) i organizaciji
Al-Kaida, kao i uope bilo kojoj skupini povezanoj s Al-Kaidom.
Prema toj rezoluciji, priliv stranih boraca u ove organizacije potie rasplamsavanje sukoba i doprinosi irenju nasilnog ekstremizma. Stoga se od ove tri strane zahtijeva da odmah zaustave sve
oblike nasilja i teroristikih aktivnosti, kao i da se hitno razoruaju i demobiliziraju. Od svih terorista stranog porijekla koji su povezani s ovim skupinama trai se hitno povlaenje.
Rezolucijom 2178 takoer se poimence navode tri prethodno spomenute organizacije, ali se njom
strani borci definiraju kao osobe koje putuju u dravu koja nije drava njihovog prebivalita ili
nacionalnosti kako bi poinile, planirale, pripremale ili sudjelovale u poinjenju akata terorizma,
12
u kontekstu oruanih sukoba.6

Vezano za pojavu stranih boraca i pokuaje definiranja njihovog statusa, zanimljivima se ine jo
dvije definicije koje, makar iznijansirano, potvruju razliita vienja uloge stranaca u unutranjem
konfliktu.
Tako enevska akademija za meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava stranim borcem
smatra osobu koja naputa svoju zemlju porijekla ili zemlju u kojoj stalno boravi kako bi se prikljuila nedravnoj oruanoj skupini u oruanom sukobu u inozemstvu, a koja je (osoba) prvenstveno motivirana ideologijom, religijom i srodnitvom.7
S druge strane, i oito pod dojmom aktualnog konteksta i vlastite uloge, EUROPOL definira strane
borce sa izraenim naglaskom na motivacijski faktor, i to kao vjerski motivirane pojedince koji
naputaju matine zemlje da bi trenirali, borili se ili izvodili ekstremistike aktivnosti u zonama
sukoba, a koji predstavljaju prijetnju nakon povratka u matine sredine. Osobe koje nisu vjerski
motivirane, poput kriminalaca ili avanturista koji ele ovladati borbenim iskustvom i koritenjem
oruja, takoer mogu poeljeti otputovati u zonu sukoba. Ipak, EUROPOL te osobe, u uem smislu, ne klasificira kao strane borce.
odnosno izvodile, pohaale ili sudjelovale u teroristikoj obuci, ukljuujui i obuku za djelovanje
Na kraju, iako ne postoji jedna, opeprihvaena i sveobuhvatna definicija stranog borca, za namjenu ove
studije korisnom se uinilo odreenje koje je za potrebe slinog istraivanja koristio londonski Meunarodni centar za prouavanje radikalizacije (International Center for the Study of Radicalisation ICSR), u kojem se
navodi kako je strani borac bilo koja osoba koja je otputovala u Siriju da bi se prikljuila bilo kojoj skupini
koja se bori protiv sirijske vlade, koja (osoba) izvodi borbene aktivnosti i koja nema sirijsko dravljanstvo (ili
ako je porijeklom iz Sirije, ali ne ivi u toj zemlji) .8
7
8
Definicija stranog (teroristikog) borca koja je usvojena Rezolucijom 2178 najveim je dijelom preuzeta iz dokumenta
poznatog kao Hag Marake Memorandum o najboljim rjeenjima za djelotvornije suprotstavljanje fenomenu stranih
boraca: Osobe koje putuju u inozemstvo, u dravu koja nije mjesto njihovog prebivalita i iji nisu dravljani, da bi se
angairale, ukljuivale, poduzimale, planirale, pripremale, izvodile, ili na drugi nain podravale teroristike aktivnosti,
odnosno uvjebavale druge ili same bile uvjebavane za takve aktivnosti. Vie detalja o ovome u: Foreign Terrorist
Fighters (FTF) Initiative The Hague Marrakech Memorandum on Good Practices for a More Effective Response to the
FTF Phenomenon. Dostupno na internetu na adresi https://www.thegctf.org/documents/14/159879/10162Sept19_
The+Hague-Marrakech+FTF+Memorandum.pdf. Vidi takoer, Ali Hussein Bakeer, Dobri teroristi u Iraku i Siriji,
(http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dobri-teroristi-u-iraku-i-siriji, pristupljeno 22. marta 2015).
Foreign Fighters under International Law, The Geneva Academy of International Humanitarian Law and Human
Rights, Academy Briefing no. 7, October 2014.
Joseph A. Carter, Shiraz Maher, Peter R. Neumann, #Greenbirds: Measuring Importance and Influence in Syrian Foreign
Fighter Networks, ICSR, 2014.
13
SUKOB U SIRIJI POVIJESNI PREGLED

Sirija je i zvanino postala nezavisna 17. aprila 1946. godine, ali su dravu potresali stalni vojni udari i borba za vlast. Nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine, niza dravnih udara i dolaska Baas
stranke na vlast 1949. dolo je, 1958, do ujedinjenja Sirije i Egipta u Ujedinjenu Arapsku Republiku.
Bilo je to zlatno doba panarapskih ideja i ideala. Meutim, Sirija je nakon samo tri godine istupila iz
unije, nakon to je skupina vojnih oficira izvela dravni udar i ponovo proglasila nezavisnost. Tada
se ve vidjelo da je u Siriji dolo do jaanja alevitske zajednice (ogranka iizma), jer se kao kljuni
razlog nezadovoljstva unijom navodilo da je sunitski arapski Egipat dominirao odnosima.
Razdoblje politike nestabilnosti i estih vojnih udara je nastavljeno sve dok tajna skupina u
kojoj su znaajan dio inili nezadovoljni alevitski oficiri, meu kojima su bili i Hafez al-Assad i
Salah Dadid, nije pomogla Baas stranci da se ponovo vrati na vlast. Nakon toga je uslijedilo
razdoblje u kojem je ova skupina oficira postepeno preuzimala kontrolu nad vladajuom
strankom. Godine 1966. alevitski oficiri i njihovi prijatelji slomili su otpor i iz stranke istisnuli
stare lanove Baasa koji su slijedili ideje i stavove arapskog kranina Miela Aflaka i sunita
Salahudina al-Bitara, ideologa i osnivaa starog Baasa. Oni su kao novog ideologa stranke
nametnuli Zakija al-Aruzija, proglaavajui ga Sokratom novog reformiranog Baasa.9 Taj potez je ovoj skupini alevitskih oficira omoguio da svoju vojnu diktaturu zaogrnu platom politike i drutvene sile koja e do danas krojiti glavne odluke u Siriji i vrstom rukom vladati
njenim stanovnicima.
Taj proces e i formalno biti uoblien kada na vlast 1970. godine bude doveden alevitski general
zrakoplovstva Hafez al-Assad, otac dananjeg predsjednika Sirije Bashara al-Assada.
Masakr u Hami
Veinski suniti, Arapi su se, kao vie puta kroz povijest kolonijalne vladavine, koja je favorizirala manjine na Bliskom istoku, osjetili prevarenim. Jo jedna krvava stranica tih odnosa bit
e ispisana u Hami. Ovaj grad je kroz povijest bio znaajno uporite arapskih sunita i zato je
bilo za oekivati da e upravo tu doi do pokuaja da se sprijei alevitska dominacija.
14
Robert D. Kaplan, Syria: Identity Crisis, The Atlantic, February 1993.
alevitima. Na kraju, u februaru 1982. godine sunitska arapska Muslimanska braa su preuzela
kontrolu nad gradom i likvidirala njegove zvaninike, koje su aleviti doveli na vlast.
Sunitski pobunjenici su prije toga izvrili napad na alevitske vojnike u Alepu. Bio je to odgovor na
brutalnosti reima koji je ve tada razvijao i usavravao represivne metode vladavine to je kulminirala u sukobu kojem danas svjedoimo. Usporedo s tim razvojem, tokom kasnih 1970-ih Assad
je otvoreno podravao maronitske kranske militante tokom graanskog rata u Libanu, to su
sirijski suniti doivjeli kao jo jedan dokaz alevitsko-kranske zavjere protiv njih.
Assad je reagirao slanjem 12.000 alevitskih vojnika u Hamu, koji su izmasakrirali 30.000 sunitskih
civila i grad skoro sravnili sa zemljom.10 Dogaaji u Hami 1982. godine potvrdili su kako ispod
oblande Assadove naizgled stabilne vladavine lei uzavreo prostor koji nije nimalo blie nacionalnom jedinstvu nego to je to bio nakon odlaska Turaka i Francuza.
S poetkom sukoba u Siriji 2011. godine te stare i nikad dokraja zacijeljene rane ponovo su prokrvarile,
a zemlja skliznula u strahote graanskog rata. U vrtlogu globalnih ideolokih i geostratekih
konfrontacija na tom prostoru oivio je i jedan od najstarijih sukoba unutar muslimanskog kulturnocivilizacijskog kruga onaj sunitsko-iitski, koji svoje korijene vue jo od prvih stoljea islama.
Pobuna u Hami je 1964. skoro svrgnula tada vladajui baasistiki reim, s visoko pozicioniranim
Nepromiljeno i redukcionistiko prikazivanje rata u Siriji kao gotovo iskljuivo sunitsko-iitskog rata
moe imati nesagledive posljedice po muslimanske zajednice irom svijeta i destabilizirati drutva
i drave daleko od zidina ama. Istovremeno, ta sektaka pozadina sirijskog sukoba e igrati bitnu
ulogu u mobilizaciji sunitskih mladia irom svijeta jer e oni u borbi protiv reima Bashara alAssada vidjeti ne samo borbu sirijskog naroda za osloboenje od jednog diktatorskog reima nego i
ispravljanje povijesnih nepravdi prema sunitima.
Rije sunit u arapskom jeziku dolazi od termina ehlu-s-sunne ve al-demaà, to jest sljedbenici sunneta (Poslanikove prakse) i veinske zajednice, dok iit/ija dolazi od arapskog termina
iàtÀli, to znai pristalica Alije bin Ebi Taliba. Nakon smrti Poslanika islama, veina njegovih
uenika je za vladara muslimanske zajednice izabrala Ebu Bekra.
Tako je Ebu Bekr dobio titulu halifatu resuli `llah, ili nasljednik Boijeg poslanika, odakle dolazi
naziv halifa, koji su uzeli ne samo prva etvorica halifa, koji se nazivaju pravilno voenim, upuenim (raidun), nego i kasniji muslimanski vladari dinastija Emevija, Abbasija i Fatimija, a naziv
halifa koristili su ak i Osmanlije.
10 Ibidem.
15
U tim presudnim momentima za muslimansku zajednicu jedan je broj ljudi smatrao da Alija treba
postati Poslanikov nasljednik i okupljali su se oko njega, formirajui prvo jezgro iizma. Sam je Alija
odbio da se suprotstavi Ebu Bekru i zapravo je blisko suraivao s njim i dvojicom njegovih nasljednika, Omerom i Osmanom, sve dok i sam nije postao etvrti pravilno voeni halifa sunitskog islama.
Tek je nakon Alijine smrti, koju je prouzrokovao jedan lan havarida, ekstremistike grupacije
koja je odbila priznati za halifu kako Muàviju, koji je preuzeo hilafet od Alije, tako i samog Aliju,
iizam postao religijsko-politiki pokret u Iraku. Tako barem ovaj sporni trenutak islamske povijesti opisuje profesor Sejjid Husein Nasr u svom za zapadne itaoce pojednostavljenom uvodu u
islam sabranom u djelu Srce islama.11
Upravo se o ovim povijesnim dogaajima, a u kontekstu sukoba u Siriji, ponovo poinje raspravljati u mnogim muslimanskim zajednicama u svijetu, pa i u islamistikim krugovima u Bosni i Hercegovini i regiji. Na to dodatno ukazuje i povran uvid u nedavno prevedenu literaturu u kojoj se,
iz perspektive iizma ili ekstremnog sunizma, pokuavaju reinterpretirati dogaaji koji su doveli
do velike islamske izme.
Viak povijesti
Na primjeru Sirije jo se jednom potvruje kako su opasna poigravanja identitetima i politizacija
vika povijesti, a koja, kao i na Balkanu, karakteriziraju drutva tog dijela svijeta. Historija odnosa
meu etnikim i vjerskim skupinama u Siriji otkriva ne samo njihovu duboku sloenost nego i
potencijal za interpretativnu manipulaciju kakvu ima i sunitsko-iitski sukob. U nedostatku okvira
koji bi omoguio kvalitetno upravljanje takvim interpretacijama, one mogu biti koritene kao osnova za nastanak novih antagonizama.
Kako god, mi smo sada u poziciji u kojoj se brutalnost jednog totalitarnog reima prema vlastitom
narodu sve ee doivljava, tumai i analizira iskljuivo kroz prizmu sunitsko-iitskih odnosa. U
to se moe uvjeriti svako ko pogleda brojne arapske forume na kojima Arapi iz itavog svijeta
razmjenjuju informacije i komentiraju dogaaje u ovoj za arapsko pitanje jednoj od povijesno
najvanijih drava. Kako je vrijeme odmicalo, diskurs kojim se muslimanske mase, ne samo u Siriji
nego i irom svijeta, mobiliziraju protiv reima Bashara al-Assada sve se vie udaljava od argumentacije koja se temelji na pozivima da se suprotstavi jednom diktatorskom reimu koji nije osigurao slobode, prava i prosperitet svom narodu ka pozivima da se isprave povijesne nepravde
prema vlastitoj vjerskoj zajednici i da se izravnaju nikada svedeni rauni u sunitsko-iitskim odno-
16
11 Sejjid Husein Nasr, Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002, str. 96-97.
zatvorenim predavanjima (dersovima) na Balkanu i u muslimanskoj dijaspori u Evropskoj uniji, pa

tako i u Bosni i Hercegovini.
Zanimljivo je kako su, naroito u konzervativnim i radikalnim vjerskim krugovima sunitske uleme,
stavovi o navodnom heretikom uenju iita i njihovog ogranka alevita postali glavni argument
opravdanja borbe protiv njih, a ne brutalnost reima. Tako se fokus borbe protiv jednog reima,
koji ne ine samo aleviti nego i brojni arapski suniti i krani, sve vie pretvarao u sektaki sukob
koji moe posluiti za ideoloku indoktrinaciju i radikalizaciju daleko od granica Sirije.
Aleviti ili nusejrije
Iako bi se lako moglo upasti u zamku prihvaanja paradigme sunitsko-iitskog sukoba u Siriji, povijesna analiza odnosa izmeu alevita, kojima se gleda u iitske korijene, i sirijskih sunita (a o ekonomsko-vojno-stratekim interesima drava involviranih u konflikt da i ne govorimo) otkriva da se radi o
daleko sloenijem problemu od teolokog ili ak vjerskog spora unutar islamske teoloke misli.
Kao prvo, treba primijetiti da se, kada je rije o analiziranju dogaaja u Siriji kroz prizmu sunitsko-iitskih odnosa, preciznije kroz pripadnost porodice Al-Assad alevitskoj sekti islama, ne radi o
sima. Ti pozivi e se postepeno poeti prenositi, prije svega, u virtualnim online zajednicama i na
alevitima iz Turske, koji, i pored nekih slinosti, ne pripadaju istoj vjerskoj sljedbi.
Naime, aleviti u Siriji su pripadnici sekte poznate u sunitskoj literaturi kao nusejrije. Radi se o mistinoj religioznoj skupini koja se u strunoj literaturi smatra ogrankom iitskog islama.
Iako se u najveem dijelu klasine islamske literature nazivaju nusejrijama, to referira na njih
kao sljedbenike Abu Shuayba Muhammeda ibn Nusajra (umro priblino 270. hidretske godine,
odnosno 863), za kojeg povjesniari ove sljedbe vjeruju da je uio u kruocima (halkama) zadnje
trojice imama koje priznaje veina iita kao nasljednike i potomke Poslanika islama,12 dananji
sljedbenici nusejrija taj naziv ne prihvaaju i smatraju ga uvredljivim. Oni se danas nazivaju alevitima i tvrde da to ime asocira na njihovu privrenost Aliji, prvom imamu prema iitskom uenju i
etvrtom pravednom halifi prema sunitskoj tradiciji. Ustvari, tek u septembru 1920. godine Francuzi su zvanino uveli naziv aleviti za ovu skupinu stanovnika Sirije koji su se nali pod mandatom
francuske okupacijske sile.13
12 Encyclopdia Britannica, 11. izdanje od 1911, pod esticom Nosairis (dostupno na http://www.1911encyclopedia.
org/Nosairis, pristupljeno 15. maja 2012).
13 James Minahan, Encyclopedia of the stateless nations: ethnic and national groups around the world / James
Minahan, Vol. 1, Greenwood Press, Westport, Conn, 2002, 79.
17
Nasr za njih, pak, veli da su oni prvobitno bili predislamska religijska sekta s korijenima u gnosticizmu i babilonskim religijama. Preivjeli su, kae ovaj autor, i sam iitskog porijekla, kao kola
iizma, a tokom nekoliko posljednjih desetljea pokuavaju stei i vie iitske legitimnosti.14
Iako je povijest bila obiljeena dugim razdobljima interakcije ili barem tolerancije meu nusejrijama i drugim islamskim denominacijama, nisu bila rijetka ni razdoblja sukoba, ugnjetavanja
i progona. U vrijeme osmanske uprave nusejrije su esto dizali bune, koje su, kao i druge irom
carstva, guene silom. Nakon sloma Osmanskog carstva, emu su znaajan doprinos dali i sirijski
aleviti, uslijedilo je razdoblje francuske okupacije. Nakon Prvog svjetskog rata i iskustava kolonijalne uprave u Aliru i Tunisu, Francuzi su htjeli preduprijediti uspon sunitskog arapskog nacionalizma, za koji se ispostavilo da je najvea prepreka kolonijalnoj dominaciji, i zato su alevitima dali
potpunu autonomiju u Latakiji i Debel Druzeu (veinski nastanjenom jednom drugom iitskom
batinijskom sektom druzima), gdje su oni inili veinu, kako bi ih odvojili od sunitskih Arapa u
Damasku i tako uvrstili vlast u okupiranoj zemlji. Osim toga, aleviti su u prvim godinama francuske okupacije pod vodstvom alevitskog prvaka Saleha al-Alija vodili estoku borbu protiv francuskih kolonizatora, koju su ovi jedva u krvi uguili, to je bio jo jedan bitan razlog da se alevitima
izae ususret kako se ponovo ne bi odluili dii pobunu.15
Do tada je alevitsko stanovnitvo u Latakiji najveim dijelom nastanjivalo ruralna podruja i ivjelo u skoro kmetskom odnosu prema sunitima, koji su bili veinski vlasnici zemlje, a onda su se
Francuzi poeli predstavljati kao zatitnici njihovih interesa. U vrijeme francuske uprave aleviti,
druzi i druge manjine plaali su manje poreze od veinskih sunita i primali veu pomo za razvojne projekte, to je dodatno stvaralo tenzije meu sunitima i alevitima. Osim toga, ove skupine su,
uz Kurde i erkeze, najee vojaene u specijalne snage koje su sluile kolonizatorima, poznate
kao Posebne jedinice Levanta (Troupes Speciales du Levant).16
Ovo je dodatno doprinijelo stvaranju slike o nusejrijama kao suradnicima okupatora i neprijateljima islama i Arapa, ali je uinilo i da jedno od najperspektivnijih zanimanja za veinu siromanih
mladih alevitskih seljaka, kako pie Robert D. Kaplan u svom tekstu o krizi identiteta u Siriji objavljenom 1993. u asopisu The Atlantic, bude angaman u vojsci, to e im osigurati kasniji znaajan
utjecaj u drutvu u kojem e vojska nakon osloboenja od kolonizacije igrati kljunu ulogu i izvoditi este vojne udare.17
18
14
15
16
17
Sejjid Husein Nasr, Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002, 111.

Matti Moosa, Extremist Shiites: The Ghulat Sects, Syracuse University Press, New York, 1987, 282-283.
Robert D. Kaplan, Syria: Identity Crisis, The Atlantic, February 1993.
Ibidem.
je tretiran kao okupirano podruje s brojnim vojnim prisustvom okupatorskih jedinica koje su
najveim dijelom inile trupe iz Senegala i ve spomenuti alevitski i druski odredi.
Kada su se Sirijci uz velike rtve izborili za svoju nezavisnost, brojni aleviti su meu sunitima ostali
omraeni kao suradnici okupatora i izdajice vlastitog naroda. San koji su ve brojni alevitski autori
poeli sanjati o nezavisnoj dravi alevita ugaen je 28. februara 1937. godine, kada je autonomna
pokrajina Latakija pripojena onome to e postati nova Sirija.
Dio sjeverozapadne Sirije, takozvani Sandak Alexandretta (dananji Hatay), u kojem je ivjela znaajna populacija alevita, Francuska je 1939. godine ustupila Turskoj nakon plebiscita koji je proveden u provinciji pod supervizijom Lige naroda. Alevitski nacionalisti i danas tvrde kako su Turci
nakon aneksije protjerali sve Arape alevite i Armene koji su tamo ivjeli, pa je taj antiturski element
u njihovom kolektivnom pamenju itekako prisutan i u dananjim odnosima izmeu Sirije, na ijem elu su aleviti, i Turske. U tom kontekstu nije nebitna ni povijesna anegdota koja nam govori
kako je upravo Zaki al-Arsuzi, mladi alevitski lider iz provincije Iskandarun u Alexandretti, koji je
predvodio otpor protiv turske aneksije, kasnije postao jedan od osnivaa vladajue Baas stranke.
Dinamika sukoba u Siriji
Istovremeno, kolonijalna uprava je inila sve da sunite Arape dri pod opsadnim stanjem. Damask
Rat u Siriji poeo je, prije svega, kao mirni pokuaj graana jedne od najneslobodnijih drava,
kojom desetljeima suvereno i brutalno vlada ista porodica sa uskim krugom odanih suradnika,
da se izbore za vee slobode i bolje uvjete ivota. Vlast je na mirne demonstracije naroda uzvratila
brutalnou, masovnim zatvaranjima i egzekucijama, aljui vojsku, tenkove i avione na kolone
demonstranata. Tek tada poinje oruana borba malih, nenaoruanih i nekoordiniranih skupina,
koje sebe poinju nazivati suvar ili revolucionari. Svaka lokalna skupina je sebi davala ime, imala
vlastito zapovjednitvo i samostalno izvodila operativna djelovanja, koja su se najee svodila na
pokuaje da se sprijee pripadnici vojske i reimskih paravojnih formacija poznatih kao ebiha od
ulaska u gradove i sela u kojima su inili brojne zloine.
Ubrzo e, nakon to je oruana pobuna zahvatila itavu dravu i dola do predgraa samog
Damaska i nakon to su pobunjenici preuzeli kontrolu nad brojnim graninim prijelazima, naroito prema Turskoj, poeti pristizati oruje i dobrovoljci iz zemalja koje bi rado vidjele pad
reima predsjednika Bashara al-Assada. Tada poinju pokuaji da se ratrkane formacije stave
pod jedinstveno zapovjednitvo. Skupno ime za te manje jedinice na poetku sukoba bilo je
Slobodna sirijska vojska (Free Syrian Army FSA), ali nije bilo nikakvog centraliziranog zapovjednitva niti koordinacije meu tim frakcijama. Tek 7. decembra 2012. godine vojni zapovjednici
19
razliitih jedinica irom Sirije objavili su da su uspostavili zajedniko zapovjednitvo, u koje je

izabrano 30 lanova, koje su nazvali Vrhovno vojno vijee, poznato i kao Vrhovno vojno zapovjednitvo (Supreme Military Command SMC).
Odmah po formiranju Vijea i nakon to su sve frakcije pozvane da se stave pod zapovjednitvo
Slobodne sirijske vojske (FSA) bilo je oito da meu oruanim skupinama postoje i one koje su
ideoloki i po ciljevima svoje borbe toliko daleko od veine sirijskih pobunjenika da nemaju ni
minimum zajednike osnove za djelovanje. Takvo zajedniko zapovjednitvo nisu prihvatile skupine koje se ideoloki povezuju s onim to je, naroito nakon 11. septembra 2001. godine, postalo
poznato kao Al-Kaida, prije svega ISIL, ali i Fronta al-Nusra, koja je pristala da koordinira akcije i
aktivnosti na terenu sa FSA-om, ali ne i da se stavi pod zajedniko zapovjednitvo.
Osnivanje zajednikog zapovjednitva ojaalo je revolucionare i u jednom razdoblju predstavnici
SMC-a tvrdili su da se pod njihovim zapovjednitvom nalazi 80 posto operativnih vojnih formacija. inilo se tada da reim i Sirijska arapska vojska nee izdrati sukob s pobunjenim graanima.
Sirijska vojska, kao i sve konvencionalne vojske, jednostavno nije bila obuena za gerilski nain
ratovanja i sukob s veinom svojih graana, te je zbog toga bila zbijena u kasarnama, izvodei
samo zrane napade na pobunjene gradove i sela.
Onda se desila prekretnica. U rat je uao proiranski iitski Hezbollah iz susjednog Libana, iji su
vojnici obueni upravo za takvu vrstu ratovanja. I ne samo to, Hezbollah je pokazao zavidnu izdrljivost u ratu s konvencionalnom vojnom silom, i to ne bilo kojom, nego onom izraelskom, kojoj
je u nekoliko navrata nanio teke poraze.
Ovim se, meutim, borba jednog naroda za slobodu sve vie pretvara u sektaki rat u kojem su na
jednoj strani sirijski suniti i brojne sunitske zemlje sa zapadnim saveznicima, a na drugoj alevitski
proiitski i proiranski reim, koji jo podrava Rusija. Sukob se tada pretvara u sektaki rat i u njemu sve vie snage odmjeravaju regionalni i svjetski centri moi. Sukob je u medijima, a naroito
na drutvenim mreama, prikazan kao agresija iitske manjine nad sunitskom veinom i kao dio
vee zavjere, prije svega Irana, protiv sunitskih muslimanskih naroda Bliskog istoka. Svi zloini reima predstavljani su kao zloini povijesnih neprijatelja sunita iz reda rafidija, kako suniti pogrdno
nazivaju iite. To je mobiliziralo stotine, naroito selefijskih, dobrovoljaca iz itavog svijeta, pa i Bosne i Hercegovine, koji su zbog teolokih neslaganja sukobljeni sa iizmom, da priteknu u pomo
svojoj sunitskoj brai. Ono to je za bosanskohercegovaki kontekst posebno zanimljivo jest da
tradicionalni islam kakav se nauavao i ivio na Balkanu nije bio optereen tom unutarmuslimanskom izmom. Muslimani ovih prostora nisu imali iskustvo sa iizmom, osim preko nekih sufijskih
20
samim tim nisu imali ni antagonizam prema njima. Zato je zanimljivo pratiti napor koji je, putem
prevoenih knjiga, predavanja i online propagande, uloen da se ovdanji muslimani uvjere u to
da je iizam najvei neprijatelj islama koji ga napada iznutra.18 Taj proces je iao istovremeno sa
iitskim prozelitizmom koji provode neke dravne i nevladine organizacije i obrazovne institucije
u Bosni i Hercegovini i regiji.19 Bez te polarizacije teko bi ovdanje sunitske mladie bilo mogue
motivirati da odu na drugi dio svijeta kako bi ubijali krive muslimane.
Istovremeno, na terenu u Siriji, instruktori iz Irana, koji su obuavali pripadnike Hezbollaha u Libanu, brojne iitske milicije u Iraku, Husijune u Jemenu i druge proksi paravojne formacije, uz
svestranu podrku logistike Hezbollaha, Irana, Rusije i reima u Damasku, formiraju teritorijalne
odbrane i male skupine milicija koje djeluju bez centralnog zapovjednitva u svojim selima i ulicama, i to u iitskim, alevitskim, kranskim i reimu lojalnim sunitskim mjestima. Ovakav razvoj
dogaaja e predstavljati prekretnicu u ratu i od tada pobunjenici vie nee imati inicijativu na
terenu. Simbol tog preokreta postat e pad strateki bitnog gradia Kusejr na granici s Libanom u
junu 2014. godine koji su nakon vie sedmica opsade zauzeli pripadnici Hezbollaha.
Vrhovno vojno zapovjednitvo je dugo pokuavalo odravati razliite frakcije sirijske vojne opozicije na okupu. Kako bi osigurali nastavak podrke zapadnih zemalja, prije svega Amerike, njihov
redova koji su u nekim elementima svoga uenja batinili pojedine elemente iitske tradicije, pa
zvanini diskurs je bio izrazito sekularan. Govorili su da je njihov cilj svrgavanje reima a da e
onda narod odluiti na slobodnim izborima kakvu vlast eli. U operativnom smislu proteirali su
profesionalni vojni kadar iz reda prebjeglih oficira iz reimske vojske, pokuavajui stvoriti dojam
da preuzimaju nacionalnu vojsku Sirije. Meutim, situacija na terenu je ila u sasvim drugom pravcu. Pretvaranje sukoba u sektaki rat, ali i strahote rata i dugo ugnjetavanje vjerskih sloboda rezultirali su jaanjem vjerskih osjeanja meu vojnicima i narodom. Neuspjeh i neodlunost Zapada
da pomogne sirijskoj opoziciji i narodu samo su ojaali one skupine koje su se pozivale na islam i
koje se nisu obazirale na stavove zapadnih saveznika. Vijesti o sukobima oko logistikih ruta i sve
ei sukobi izmeu rivalskih frakcija oko kontrole nad osloboenim teritorijima dodatno su oslabili autoritet centralnog zapovjednitva. Veina dobrovoljaca koji su dolazili da se bore za svoju
18 Lista antiiitske literature na bosanskom jeziku bi se oduila. Moda je prvo djelo te vrste knjiga Veliki ejtan
Halida Tulia, koja je tampana jo 1996. u Jordanu a distribuirana u Bosni i Hercegovini. Nakon toga su prevedene
i tampane brojne antiiitske broure, najee bez imena izdavaa. Dva djela su posebno u velikom tirau
distribuirana u BiH, i to Osnove uenja ija imamija isna àerija autora Es-Sejjida Muhibbuddina El-Hatiba i
iìti i iìzam Ihsana Ilaheja Zahira.
19 Obim proiitske literature prevedene na bosanski jezik nakon rata je pozamaan. Iako stavovi esto nisu
izrazito antisunitski u toj literaturi, oni jasno promoviraju interpretaciju historije i teologije koja odudara od
zvanine sunitske doktrine. Jedno vrijeme je u tome prednjaila organizacija Muslimanski ivot (http://www.
muslimanskizivot.org/, link vie nije aktivan), koja je iitsku literaturu prevodila i distribuirala irom Bosne i
Hercegovine i bosanskohercegovake dijaspore, a ureivali su i istoimeni asopis.
21
viziju dihada i za uspostavu islamske drave pridruivala se ISIL-u, koji je na ranije osloboenim
teritorijima uspostavljao svoje vienje islamske drave koja je povezivala teritorije u kojima su
djelovali protiv, kako oni kau, istog iitskog neprijatelja u Iraku.
Sve vie je uloga Vrhovnog vojnog zapovjednitva i Slobodne sirijske vojske slabila, a njegovo
mjesto su pokuale zamijeniti neke druge krovne organizacije koje su osnivane, a koje su sad
u svom imenu umjesto sirijska sve ee nosile prefiks islamska. Formiranje islamske fronte
Al-Debha al-Islamijje bio je posljednji u nizu pokuaja da se objedine ponovo razjedinjene vojne
frakcije sirijske opozicije. U ovoj koaliciji, zvanino formiranoj 22. novembra 2013. godine, djeluju
neke od najborbenijih i najbrojnijih vojnih formacija, kao to su selefijski odred Ahrar al-Sham,
Liva al-Hak iz Homsa, Sukur al-Sham iz Idliba, ili nedavno u Damasku osnovane Vojske islama
(Dej al-Islam), za koju se vjeruje kako ima direktnu podrku Saudijske Arabije, koja preko ove
fronte pokuava umanjiti utjecaj antisaudijske Al-Kaidi bliske Islamske drave u Iraku i amu, ali
i Al-Nusre, koja je ideoloki bliska Al-Kaidi, ali se taktiki i zapovjedniki od njih udaljila. Trenutni
obraun sa ISIL-om neki vide kao pokuaj neke nove, umjerene islamske opozicije, da preuzme
kontrolu nad snagama revolucionara, ali i kao preduvjet da strana, a naroito amerika i britanska
pomo, nastavi stizati pobunjenicima.
U vrijeme zakljuivanja ove studije umjerena sirijska opozicija je bila oslabljena i bez izgleda da se u
toj dravi postigne bilo kakvo vojno rjeenje. Istovremeno je u Iraku krenula ozbiljna ofanziva protiv tzv. Islamske drave u Tikritu. Ovu ofanzivu prate brojne kontroverze od prisustva instruktora
iz Irana (poput zapovjednika Revolucionarne garde Kasima Sulejmanija), brojnih zloina i osveta,
ne samo prema pripadnicima ISIL-a nego i sunitima koji se tamo nalaze, preko spreavanja arapskih sunita da se vrate u osloboene gradove i sela i nepotrebnog unitavanja njihove imovine, do
angamana iitskih izrazito ideoloki i sektaki motiviranih paravojnih formacija, kao to su Hashd
al-Shaabi, Ketibetu Ali, Ketibetu Bedr, Ketibetu Abu Fadl al-Abasi i druge koje iza sebe imaju povijest zloina nad sunitima.20 Ovakav razvoj prilika moda moe kratkorono potisnuti vojno prisustvo
ISIL-a u Iraku, ali ako se ne nae nain da se iraki suniti uvjere da nisu oni meta operacija protiv
ISIL-a, i ako se ne garantira sigurnost u novom Iraku nakon povlaenja ISIL-a i ukljuivanje u centralnu
vlast, itava operacija moe postati osnova za dodatnu radikalizaciju sunita ne samo u Iraku i susjednoj Siriji nego i irom svijeta. Ovakvim raspletom situacije i slamanjem ISIL-a na terenu ideologija
22
20 Dovoljno je pogledati brojne Twitter profile onih koji izvjetavaju s ratita, iitskih boraca i drugih aktivista na kojima
se vidi brutalnost iitskih paravojnih formacija koja se ni po emu ne razlikuje od one koju su iskazali pripadnici
ISIL-a kada su zauzimali te gradove. U nekim sluajevima anti-ID propaganda na istim mjestima na kojima su nastali
snimci brutalnih pogubljenja sada producira iste takve snimke na kojima su rtve navodni pripadnici ID-a. Vidi npr.
Twitter profil @XxhassanxXm, koji sebe naziva Podrka irakoj vojsci () .
kojih su se zajedniki urotili Amerika, Iran i korumpirani arapski despoti.

Korijeni tzv. Islamske drave
Kada govorimo o stranim dobrovoljcima u sirijskom ratu, pretpostavlja se kako se veina njih bori
u formacijama koje se ideoloki povezuju s Al-Kaidom i idejama selefijskog globalnog dihada.
Islamska drava u Iraku i amu/Levantu (ISIL, IDI ili DAI) pobunjenika je skupina aktivna u
Iraku i Siriji. Prvi put se pojavila poetkom 2004. godine u Iraku, kada ju je osnovao militant jordanskog porijekla Abu Musab al-Zarkavi pod imenomJamaat al-Tawhid wal-Jihad(Zajednica
monoteizma i dihada), ali je ve u oktobru te iste godine promijenila ime u Tanzim Qaidat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn, ili bolje poznati naziv Al-Kaida u Iraku. Ovo ime su prihvatili nakon to
su dali zavjet na poslunost i pokornost (islamski koncept bejata ili zavjeta na poslunost koji se
davao halifi) liderima globalne Al-Kaide. U januaru 2006. godine skupina se ujedinila sa vie manjih organizacija koje su se tada nazivale Shuratu al-Mujahidin. U oktobru 2006. sebe su prozvali
Islamskom dravom Irak (Dawlat al-Iraq al-Islamijja), i danas neki dobro upueni izvori govore o
tome da je ve od tada poeo tihi raskol izmeu lidera Dawlata i centralnog zapovjednitva, ali da
on dugo nije bio oit. Kako god, od aprila 2013. oni sebe nazivaju Islamska drava u Iraku i amu/
ovog pokreta moe samo ojaati, jer e se on i dalje predstavljati kao jedini zatitnik sunita, protiv
Levantu kako bi naglasili svoje prisustvo u Siriji ili amu.

Od samog osnivanja zvanian cilj bio im je uspostava islamskog hilafeta u Iraku. U jeku irakog
rata znaajnu vojnu prisutnost su imali u pokrajinama Anbar, Niniva, Kirkuk i Salahudin, zatim u
Dijali i Bagdadu, a Bakubu su smatrali svojim glavnim gradom. Nakon to su se lideri sunitskih
arapskih plemena okrenuli protiv ovih skupina i njihove vizije ureenja post-Sadamovog Iraka, i
nakon to su uz podrku Amerikanaca i centralne vlade u Bagdadu osnovali svoje milicije poznate
kao Sehavat, vojno prisustvo Al-Kaide je potisnuto, a njeni pripadnici dugo su djelovali u tajnosti,
sluei se samo teroristikom taktikom, odnosno napadima na civilne iitske i vladine ciljeve.
Nakon eskalacije nasilja u Siriji ISIL je prebacio dio svojih ljudi u Siriju, koristei tamonju situaciju
da pridobije nove dobrovoljce i da se domogne oruja i opreme. Posebno je u tom procesu, kao i
u itavoj strukturi ISIL-a, zanimljiva uloga baasistikih oficira koje su demobilizirali Amerikanci nakon okupacije Iraka i koji ine operativno jezgro ISIL-a. Nakon to su ostali bez privilegija i osjetili
se zapostavljenima u novom Iraku, kojim dominiraju iiti, oni su se preko noi okrenuli idejama
23
borbe protiv unutranjeg neprijatelja islama koje je tada promovirao Abu Musab al-Zarkavi.21 I
uistinu, ISIL je danas, prema svim dostupnim izvjetajima, kopija brutalne policijske drave kojom upravljaju svemone obavjetajne i sigurnosne agencije, samo to su one ovaj put zaogrnute
platom islama i navodne apsolutne pokornosti halifi, kao nekada Sadamu. To objanjava vojne
vjetine i iskoritene taktike prednosti koje je ISIL pokazao kada je u munjevitom naletu zavladao
velikim dijelom teritorija, a koje dobrovoljci koji su dolazili iz itavog svijeta u taj sukob sigurno
nisu imali. Danas oni mjesta u kojima su prisutni smatraju svojom dravom i za njih su ratita Iraka
i Sirije spojena. Veina stranih dobrovoljaca koji su dolazili u Siriju kako bi se borili za slom reima
Bashara al-Assada i kako bi tamonju krizu iskoristili za uspostavljanje njihove vizije islamske drave pridruivala se frakcijama koje su imale identine ciljeve, a o kojima kao i pozadini itavog
sukoba nisu znali osim ono to su im njihovi ideolozi i zapovjednici rekli. Takvi su se rijetko borili
u redovima Slobodne sirijske vojske.
Krajem decembra 2013. godine ISIL je fokus svoga djelovanja ponovo premjestio na Irak, koristei nezadovoljstvo tamonjih arapskih sunita, naroito onih lojalnih plemenima (ar. aair), koji su
se osjetili politiki marginaliziranim i progonjenim od proiitske vlade Nurija al-Malikija. Kada je
postalo izvjesno da e na netom odranim izborima Nuri al-Maliki ponovo osigurati dovoljan broj
glasova da pokua formirati iraku vladu, suniti su bez ozbiljne borbe gradove na sjeverozapadu
drave prepustili malom broju pripadnika ISIL-a koji su u njih umarirali iz susjedne Sirije.
U junu 2014. godine ISIL je bez veeg otpora zauzeo drugi po veliini grad u Iraku Mosul, dolazei u
jednom trenutku do samih predgraa Bagdada. Krajem mjeseca, nakon to su pred oima svjetske javnosti proveli nevienu brutalnost i masovna pogubljenja svih onih koji nisu bili spremni prihvatiti njihovu
vlast, ISIL je konsolidirao vlast nad velikim dijelom teritorija Sirije i Iraka, uklonio granice izmeu ove dvije
drave i proglasio osnivanje hilafeta. Shodno tome, organizacija je promijenila ime u Islamska drava22.
To je dovelo ne samo do raskola u opoziciji nego i do sukoba meu samim selefistima koji sebe nazivaju
mudahidima ili borcima na Boijem putu.
Tako su se borci bliski ideologiji Al-Kaide vrlo rano podijelili u dvije skupine: Dabhat al-Nusru (Fronta podrke), koji vodi izvjesni Abu Mohammad al-Golani, a koji priznaje lidersku poziciju novog voe Al-Kaide
u svijetu Ajmana al-Zavahirija, i na one koji su se od njega odvojili i slijede lidera irakog ogranka Al-Kaide
Abu Bakra al-Bagdadija, koji osporava autoritet Al-Zavahirija i prvenstveno sebe smatra emirom ili vlada-
24
21 O ulozi Sadamovih oficira u kreiranju ISIL-a vidi prilog Der Spiegelovog novinara Christopha Reutera koji je
nainio na osnovu dokumenata koje su pripadnici Sirijske slobodne vojske zaplijenili od ubijenog kreatora
ISIL-ove strategije irenja utjecaja na Siriju poznatog pod imenom Haji Bakr. Christoph Reuter, The Terror
Strategist: Secret Files Reveal the Structure of Islamic State, Der Spiegel, 18. aprila 2015.
22 Za vie pojedinosti o ovome, pogledaj What is Islamic State?, BBC, 26. septembra 2014, (http://www.bbc.com/
news/world-middle-east-29052144, pristupljeno 18. marta 2015).
i politikim liderom svih muslimana u svijetu.

Do otvorenog raskola izmeu ISIL-a i elnika globalne Al-Kaide dolo je kada je Al-Zavahiri zatraio da se
u Siriji ratuje pod zapovjednitvom Al-Nusre a da ISIL zadri operativnu samostalnost na prostoru Iraka.
Al-Bagdadi je to odbio i sebe proglasio emirom ili vladarom islamske drave u nastanku, a u jednom svom
govoru je Al-Zavahirija optuio da je odstupio od erijata jer je dao bejat lideru talibana Mula Omeru koji je
Patun iako se od Poslanika islama prenosi da halifa moe biti samo neko ko je iz plemena Kurej. Istovremeno, Al-Bagdadi za sebe tvrdi da je porijeklom Kurej i da bi se zato sve druge islamistike frakcije trebale
podvrgnuti njegovom zapovjednitvu.
Kada su eskalirali sukobi izmeu Slobodne sirijske vojske i drugih pobunjenikih frakcija s jedne
i ISIL-a s druge strane, Al-Nusra je dugo pokuavala ostati izvan te borbe, ali se situacija ubrzo
otela kontroli. Al-Nusra danas oponaa ISIL-ovu taktiku u okolini Haleba tako to potiskuje druge
umjerene frakcije sirijske opozicije, naroito one za koje se smatra da ih podravaju Sjedinjene
Amerike Drave. Najjasnija potvrda ove taktike je slamanje frakcije Harektu-l-Hazm u koju su
Amerikanci i drugi zapadni saveznici polagali znatne nade.23
Sada je raskol meu selefijskim dihadistima oit i obje frakcije se bore oko toga koja e se na-
rom Islamske drave u Iraku i Levantu (amu ili Siriji), a koji se kasnije proglasio halifom ili jedinim vjerskim
metnuti kao lider globalnog dihada. Zato implikacije ovog sukoba nadilaze granice sirijskog
ratita iako e tamo biti najoitije. Naime, ovim je ISIL izrastao u glavnog oponenta Al-Kaide, ijim
se ogrankom dugo smatrao. Taj sukob je vidljiv i meu dobrovoljcima iz Bosne i Hercegovine jer
su se neki od njih nali na suprotstavljenim stranama. Sukob se moe osjetiti i u virtualnom svijetu
meu bosanskim islamistima, gdje svaka od frakcija ima svoje istomiljenike koji zastupaju njihove stavove i njihovu verziju onoga to se deava na terenu u Siriji i Iraku.
Pitanje je sada koja od frakcija e biti vie oslabljena ovim raskolom. Dok jedni smatraju da je ovo
dokaz kako se Al-Zavahiri nije uspio nametnuti kao lider organizacije nakon ubistva Osame bin
Ladena i da staro rukovodstvo gubi podrku na terenu, gdje nova generacija preuzima stvari u
svoje ruke, drugi smatraju da e ISIL-ova taktika ratovanja na ovaj nain izgubiti legitimitet u tzv.
dihadistikim krugovima i da e to ii u prilog Al-Nusri.
Ipak, ISIL bi lako od Al-Kaide mogao preoteti poziciju lidera tzv. globalnog dihada. ISIL danas
kontrolira vie teritorija u Iraku i Siriji nego ijedna islamistika skupina do sada i na sve naine po23 Jeffrey White, Rebels Worth Supporting: Syrias Harakat Hazm, The Washington Institut, 28. aprila 2014. (http://
www.washingtoninstitute.org/policy-analysis/view/rebels-worth-supporting-syrias-harakat-hazm, pristupljeno
18. marta 2015).
25
26
kuava dokazati regionalnoj i globalnoj javnosti da nije nikakva frakcija ili skupina, nego drava.
Procjene sugeriraju da ISIL ima daleko vee i stabilnije prihode od Al-Nusre i matinog pokreta,
prije svega zbog iroke mree donatora koji financiraju njihovu borbu protiv reima u Damasku,
ali i zbog prihoda od ratnog plijena, kontrole nad poljima nafte i plina u istonim dijelovima Sirije,
kojima se trguje na crnom tritu, kao i od prihoda od otmica i pljake.
Ko e u budunosti nastaviti predvoditi ideje tzv. globalnog dihada zavisit e uveliko od ishoda
sukoba u Siriji. Jaanje ISIL-a bi moglo potpuno marginalizirati Al-Kaidu na globalnom planu. Jo
niko ne zna kako e se eventualni trijumf ISIL-a odraziti na ideologiju Al-Kaide i ta e za globalnu
sigurnost znaiti pretvaranje Al-Kaide od teroristike organizacije u borbenu formaciju koja pokuava osnovati dravu i kontrolirati teritorije na obalama Mediterana i u srcu arapskog svijeta.24
24 O sukobu izmeu ISIL-a i Al-Kaide vidi izvjetaj Aarona Y. Zelina: The War between ISIS and al-Qaeda for Supremacy
of the Global Jihadist Movement, Washington Institute for Near East Policy, br. 20, juni 2014.
Trenutna strategija djelovanja ISIL-a ne samo u Iraku i Siriji nego i na mjestima gdje se ISIL pokuava proiriti, poput Sinaja u Egiptu, Libije, Afganistana, Jemena, Nigerije, Tunisa i brojnih drugih drava u kojima se javljaju organizacije koje se obavezuju na poslunost (daju bejat) halifi
Al-Bagdadiju i bore se pod obiljejima ISIL-a, ima dosta slinosti sa strategijom poznatom kao
upravljanje divljatvom. Ustvari, radi se o nekoj vrsti kombiniranog terenskog prirunika i svojevrsnog manifestom za povratak hilafeta naslovljenog sa Upravljanje divljatvom (ili zvjerstvima) najkritiniji stadij kroz koji e zajednica vjernika (ummet) proi (Management of Savagery:
The Most Critical Stage Through Which the Ummah Will Pass: : ,
Idrat at-Tawahhush: Akhtar marhalah satamourrou biha l ummah). Ova studija djelo je islamistikog ideologa poznatog kao Abu Bakr Naji. Publikacija se pojavila na drutvenim mreama 2004.
godine, prvo na zatvorenim forumima, a kasnije i na brojnim stranicama na kojima se okupljaju
militanti, kao i na stranicama specijaliziranih centara koji prate trendove unutar teroristikih organizacija.25
Stvarni identitet Abu Bakr Najija nije nikada zvanino potvren, ali Hani Nesira sa Al Arabiya Institute for Studies je u svom istraivanju doao do zakljuka da se radi o Egipaninu Muhammadu
Khalilu al-Hakaymahu () , koji je napisao jo nekoliko studija o djelovanju pojedina-
Strategija djelovanja ISIL-a i upravljanje divljatvom
ca i organizacija tada povezanih s globalnom Al-Kaidom.

Naji vjeruje da e samo graanski rat unutar islama, tj. muslimana, dovesti do uspostave sunitskog hilafeta. Zato on predlae eskalaciju brutalne kampanje nasilja i zvjerstava u muslimanskim
zemljama koja treba rezultirati polarizacijom njihovih drutava i novim sukobima, razotkrivanjem
nesposobnosti sigurnosnih agencija i vladajuih elita da odre kontrolu nad narodima, to bi trebalo privui nove sljedbenike u redove dihadista i u konanici stvoriti depove nesigurnosti ili
prostore u kojima vladaju strah, nesigurnost i zvjerstva. Pod upravljanjem zvjerstvima Naji podrazumijeva stvaranje anarhije, kojom bi onda militanti upravljali, tj. u kojoj bi se nametnuli kao
jedini koji mogu uspostaviti red i smijeniti nesposobne i korumpirane vlasti, i to na principima
islama, erijata, historijskog iskustva i tradicije muslimanskih naroda.
Abu Bakr Naji je osmislio borbeni plan iji je cilj oslabiti neprijateljske drave onim to je nazvao
snaga uznemiravanja i iscrpljivanja. Uvlaenje Sjedinjenih Amerikih Drava u otvoreni ratni sukob, umjesto ranijeg zastupnikog (proxy) ratovanja, bio je cilj zamisli jer je Naji vjerovao da e
25 Knjiga Management of Savagery: The Most Critical Stage Through Which the Ummah Will Pass je dostupna na
internetu na adresi: https://azelin.files.wordpress.com/2010/08/abu-bakr-naji-the-management-of-savagery-themost-critical-stage-through-which-the-umma-will-pass.pdf.
27
kada jednom ameriki vojnici budu ubijeni od mudahedina na bojitu medijski oreol njihove
navodne nepobjedivosti nestati. Muslimani e tada biti zaslijepljeni tetom koju su u stanju nanijeti slaboj i moralno iskvarenoj supersili i istovremeno gnjevni zbog okupacije za njih svetih zemalja, to e ih naposljetku nagnati u dihad. On je pozivao da se napadi usmjere na ekonomske
i kulturne institucije otpadnikih reima koji su saveznici SAD-a. Javnost e vidjeti postrojbe u
bijegu, obezglavljene... U tom trenutku nastupa divljatvo i haos u kojem e regija ispatati zbog
nepostojanja sigurnosti. Ovo e dodatno doprinijeti ve postojeoj iscrpljenosti i iznurenosti, koje
su rezultat napada na preostale ciljeve i oruani otpor vlastima, napisao je Naji.26
Naji je koristio tradicionalni dihadistiki primjer Egipta, ali se implicite odnosio na Irak, gdje je
pozivao na brzu konsolidaciju dihadistikog trijumfa s namjerom ovladavanja okolnim zemljama. Jedan ISIL-ov duhovnik je ispriao Michaelu Weissu i Hassanu Hassanu, autorima knjige Inside
the Army of Terror, da je Najijeva knjiga nairoko distribuirana meu oblasnim ISIL-ovim zapovjednicima i nekim obinim vojnicima kao sredstvo za opravdavanje odrubljivanja glava ne samo kao
religijski doputenim radnjama ve preporuenim od Boga i Njegovog poslanika. Za ISIL, najvei
doprinos teksta Upravljanje divljatvom lei u razlikovanju znaenja dihada u odnosu na druga
religijska pitanja. Naji u jednome trenutku poduava itatelja tvrdei da nain na koji se ui o dihadu u knjigama oteava mladim mudahidima da spoznaju pravo znaenje njegovog koncepta. Neko ko isprva ui o dihadu misli da je to nita doli nasilje, grubost, terorizam, zastraivanje
(drugih) ili bezono ubijanje. Ja govorim o dihadu i borbi, ne o islamu, i to se ne bi trebalo mijeati... Ne moe se nastaviti boriti neko i prelaziti iz jedne etape u drugu osim ako inicijalna etapa
ne podrazumijeva etapu bezonog ubijanja neprijatelja i ruenja njihovih domova....27
Tu ideju upravljanja drutvima u anarhiji i stvaranja a zatim popunjavanja pravnog i politikog vakuuma koju je razradio Naji u praksi pokuava provesti Al-Bagdadi. Ovo nije promaklo sve veem
broju analitiara koji analiziraju sve to se deava u Islamskoj dravi i oko nje. Tako Loretta Napoleoni u svojoj novoj knjizi The Islamist Phoenix (u Sandorfa iz Hrvatske prevedeno pod naslovom
Uspon islamizma) pie:
Spretnost kojom Al-Bagdadi i njegova skupina uvjeravaju sunite u Siriji, a isto tako i u Iraku, da bi
mogli uspjeti u onome u emu su svi ostali podbacili, nevjerojatan je podvig njihove modernosti.
U prolosti, nijedna dihadistika skupina nikada nije bila opremljena za voenje prave drave.
Nisu znali kako upravljati zalihama vode, kanalizacijom, izgradnjom cesta, niti su znali kako koristiti virtualni svijet za novaenje i skupljanje sredstava diljem planeta. Jo su manje znali kako
28
26 Ibidem.
27 Michael Weiss i Hassan Hassan, Inside the Army of Terror, Regan Arts, New York, 2015, 40-41.
mule Omera (Omara), poivaju na predmodernoj viziji drutva kakvu je projicirao selefizam.
Iako je san dihadistikog pokreta oduvijek bio obnova halifata, bila je to samo nejasna, romantina ideja, potpuno neprimjenjiva u modernim vremenima, jer je selefizam, tvrdi Napoleoni,
odbijao konstrukciju moderne drave. Radikalni je selefizam radije zamrznuo koncept idealnog
drutva kakav je vrijedio u Arabiji sedmoga stoljea. Svaki napredak koji je slijedio nakon toga ili
je suvian ili opasan, od infrastrukture moderne drave do moderne tehnologije, to je oito jer su
talibani zabranili muziku, radio i TV.28
S time na umu, ono to je napravio Al-Bagdadi, iscrtavajui unutar Sirije vlastite enklave Islamske
drave u Iraku i vodei te zajednice kao politiki autoritet sa svim instrumentima moderne drave,
zaista je nevjerovatno. On je uspio spojiti politiku namjeru islamista o preuzimanju vlasti u dravi
s neto globalnijom vizijom neotradicionalista o stvaranju prepoznatljive, makar i nesavrene drave, koja bi istovremeno trebala biti lansirna rampa za daljnje irenje. Ova kombinacija bez presedana vrlo je vana, pie, prema citatu L. Napoleoni, Jason Burke, veteran prouavanja dihada.29
Ali ovaj iskorak koji je napravio ISIL nije samo nevjerovatan, nego je i izuzetno privlaan irokom spektru simpatizera islamistikih ideja i bitan je faktor mobilizacije. Za mnoge mlade
postii konsenzus u zajednicama. Takve greke, a viali smo ih u Afganistanu u halifatu (kalifatu)
muslimane uspostava Islamske drave u Iraku i Siriji je ostvarenje dugog sna o povratku hilafeta
kao politikog okvira koji e muslimanima povratiti potovanje i ugled koji su nekada u svojoj
povijesti uivali.
Kranske frakcije u sirijskom sukobu
Kada je rije o tome koje se sve frakcije danas bore u Siriji i Iraku, vrlo je teko pohvatati sve konce,
naroito ako bismo htjeli ui u trag novcu i dobrovoljcima, tj. ako bismo htjeli znati ko od svjetskih i regionalnih centara moi podrava koju frakciju. To bi nam teko polo za rukom, naroito
ako znamo da se skoro svakodnevno prave novi savezi i blokovi, dok se neke frakcije rasputaju
ili pridruuju drugima s boljom logistikom ili naoruanjem. Ali je bitno napomenuti da pored
sunitskih i iitskih frakcija te irakih i sirijskih vladinih snaga postoje i brojne kurdske frakcije koje
pokuavaju zatititi teritorije na kojima ive Kurdi od upada razliitih paravojnih formacija, ali i
stvoriti uvjete za eventualnu autonomiju tih regija u buduem preustroju Sirije nakon pada reima Bashara al-Assada, a moda i njene nezavisnosti i pripajanja nekoj buduoj kurdskoj dravi.
28 Loretta Napoleoni, Uspon islamizma, Sandorf, Zagreb, 2015, 83-84.

29 Jason Burke, The ISIS leader`s vision of the state is a profoundly contemporary one, The Guardian.
29
I dok se o sunitskim, iitskim, pa i kurdskim dobrovoljcima i vojnim frakcijama pisalo i izvjetavalo

u svjetskim medijima, rijetki su izvjetaji koji govore o kranskim dobrovoljcima, pa i vojnim organizacijama u Siriji. O kranskoj manjini u Siriji se najee pie samo kroz prizmu visoke cijene
koju plaaju uhvaeni izmeu dvije sukobljene strane. Meutim, situacija na terenu je daleko sloenija.
Tako je BBC-jev servis na arapskom jeziku poetkom 2014. godine emitirao prvi prilog o sve
veem broju kranskih boraca koji iz brojnih evropskih zemalja dolaze u Siriju kako bi se
borili na strani kurdskih vojnih formacija i proreimskih snaga protiv skupina povezanih s
Al-Kaidom, prije svega protiv pripadnika Islamske drave u Iraku i amu ISIL.30
Autor priloga Muhieddeen Hamish tvrdi kako je veina njih sirijskog porijekla, ali da imaju dravljanstva brojnih evropskih zemalja, gdje godinama ive. Kao primjer ovog novog trenda on
navodi djelovanje formacije koja se naziva Sutoro i koja se bori u sjeveroistonoj pokrajini Hasaka
zajedno s kurdskim frakcijama protiv s Al-Kaidinom ideologijom povezanih pobunjenika.
Prvi su ovaj novi zaplet u ionako kompleksnom sirijskom sukobu primijetili u vicarskom centru
Agenfor, iji je direktor Sergio Bianchi za BBC na arapskom jeziku izjavio da samo ime organizacije
Sutoro dolazi iz staroaramejskog, to bi moglo ukazivati na pokuaj da se naglasi kranski karakter
formacije. On tvrdi da je jedan od vojnih instruktora u toj organizaciji bivi narednik vicarske vojske
Johan Kosar, te da je on samo jedan od kranskih dobrovoljaca iz Evrope koji se bori u toj formaciji.
Za Kosara on kae da je kao i znaajan broj njemu slinih dobrovoljaca sirijskog porijekla, ali da
ima i turske korijene. Navodno je odrastao u Siriji, kasnije ivio u Lucernu u vicarskoj, odakle
je i doao u pogranini sirijski grad Kamili. Prema izvorima centra on ima tri pasoa i samo je
jedan od brojnih kranskih dobrovoljaca s pasoima lanica Evropske unije koji su svoje znanje
i ivote stavili na raspolaganje razliitim sirijskim frakcijama kako bi stali u zatitu svoje brae
u vjeri. Prema Bianchiju, centar kojim rukovodi do sada je evidentirao takve dobrovoljce meu
vicarcima, Nijemcima i veanima.
Spomenuti izvjetaj se takoer bavi pitanjem njihovog mogueg povratka u evropske zemlje iz
kojih su otili u sveti rat. Tako Yasem Otblogim, glasnogovornik Rafidain Cultural Centera u Lucernu, kae kako nemaju taan broj krana iz Evrope koji su se otili boriti u Siriju, ali da je to
vjerovatno 10 do 20. On kae da broj sigurno nije velik. Takoer naglaava da oni odlaze kako
30
30 Prilog BBC-ja na arapskom f19. februara 2014, (http://www.bbc.co.uk/

news/undefined, pristupljeno 18. marta 2015).
kao plaenike kada se vrate kui.

Prema zvaninim podacima, u Siriji ima oko 10 posto krana i oni su prema pisanju eksperta za
odnose meu sirijskim vojnim frakcijama Aymenna Jawada al-Tamimija u trenutnim sukobima
podijeljeni u tri frakcije: one koji podravaju reim i bore se u zvaninim reimskim vojnim i sigurnosnim snagama, one koji se bore na strani Slobodne sirijske vojske protiv reima i one koji se
bore za autonomiju veinski kranskih podruja u Siriji. Strani dobrovoljci se najee pridruuju
ovoj treoj frakciji, dok su domicilni krani ipak najveim dijelom uz reim jer se plae budunosti u Siriji u kojoj bi dominirale radikalne skupine nespremne da ih prihvate kao ravnopravne
graane.
Rat u Siriji je jedan od najbrutalnijih ratova u novijoj povijesti i sve etnike skupine su ve sada
platile visoku cijenu. Ipak, manjine se kao i svugdje osjeaju posebno ranjivim i zato je naroito
u zapadnim medijima esto fokus na stradanju pripadnika autohtonog sirijskog kranstva. Takvi izvjetaji o stradanju sirijskih krana i njihovih bogomolja, naroito od stranih dobrovoljaca,
uvlae sve vei broj evropskih krana arapskog porijekla u sukob.
Vrijeme e pokazati i to hoe li od meunarodne zajednice zapostavljeni sukob u Siriji dovesti
bi zatitili domicilne sirijske krane i osigurali njihov opstanak, te da oni ne ele da ih se tretira
ne samo do radikalizacije brojnih muslimanskih skupina ne samo u regiji Bliskog istoka nego i
u Evropi, gdje se sa strepnjom oekuje povratak sirijskih veterana, nego i do jaanja militantnih
formacija koje e opravdanje za nasilje traiti u kranskom uenju i obespravljenosti kranskih
zajednica u nekim dijelovima svijeta. Teko je rei svjedoimo li raanju jedne nove kriarske
ideologije koja e se, po uzoru na militantne muslimanske organizacije, hraniti kranskom solidarnou i zatitom kranskih svetinja.
31
BOSANSKOHERCEGOVAKI
DRAVLJANI U SIRIJI I IRAKU
Prebrojavanja
Istraivanje udjela stranaca u ratovima u Siriji i Iraku proteklih se godina uglavnom fokusiralo na
utvrivanje njihovog broja. Procjene su se odnosile na ukupan broj ljudi za koje se pretpostavljalo
da su u razdoblju od kraja 2011. do poetka 2015. godine, kao strani borci, boravili u teatru operacija, kao i na udio dobrovoljakih kontingenata iz pojedinih zemalja u ukupnom broju stranaca
u Siriji/Iraku. U raznim fazama sukoba pojavljivale su se razliite procjene, vie da bi se skrenula pozornost na fenomen stranih boraca prisutnih u konfliktu negoli zbog ambicije istraivaa
i analitiara da pouzdano odrede njihov broj. I povran uvid u ove procjene ukazuje na ozbiljne
probleme s kojima je povezan taj napor.
Tipino, procjene broja stranih boraca na ratitima u Siriji i Iraku su kumulativne i odnose se na
cjelokupno razdoblje od poetka sukoba do dana objavljivanja procjene. O kojoj god od ovih
procjena da se radi, ona tipino ukljuuje:

osobe za koje se vjeruje da su trenutno u Siriji/Iraku,
osobe koje su pokuale ali nisu uspjele doi do Sirije/Iraka,
osobe koje su pokazale namjeru da putuju ili se pripremaju za put u Siriju/Irak,
osobe za koje se vjeruje da su na putu za Siriju/Irak,
osobe koje su se vratile iz Sirije/Iraka,
osobe koje su poginule u Siriji/Iraku.
Uz to, izvan ovih procjena ostao je sigurno znaajan broj osoba za koje se uope i ne zna da su u
nekom trenutku boravile ili da jo uvijek borave u Siriji/Iraku. Tako je, naprimjer, nakon revolucionarnih promjena u Tunisu 2010/2011. godine iz te zemlje emigriralo oko 20.000 ljudi, uglavnom
mladih, za koje se jo uvijek pouzdano ne zna gdje su. Tamonja obavjetajna zajednica pretpostavlja da je znaajan iako jo neutvren broj tih ljudi zavrio u Siriji i Iraku.31 Vrijedi takoer napomenuti da se procjene broja stranih boraca u ovom sukobu odnose samo na one koji se bore na
strani sunitskih frakcija. Za broj iitskih dobrovoljaca, ali i pripadnika Hezbollaha, te raznih iitskih
formacija koje na ratita u Siriji i Iraku dolaze iz Irana nema ovakvih kumulativnih procjena.
32
31 Iz razgovora s dunosnikom jedne sigurnosne agencija Tunisa koji je elio ostati anoniman.
vilo do 11.000 osoba iz 74 drave koje su se borile na strani razliitih sunitskih opozicionih frakcija
u toj zemlji. Taj je broj bio dvostruko vei od onoga objavljenog u proljee te iste godine. Broj
osoba iz zemalja zapadne Evrope prisutnih na ratitima u Siriji u tom je razdoblju (proljee zima)
utrostruen od 600 u aprilu do 1.900 u decembru 2013. godine.
Godinu dana kasnije ICSR je objavio novu procjenu, koja sugerira kako je kroz sirijska i iraka
ratita do poetka 2015. godine prolo vie od 20.000 stranih boraca, odnosno vie nego to ih
se borilo u Afganistanu tokom desetogodinjeg sukoba tamonjih pobunjenika s reimskim i sovjetskim snagama.
U strukturi stranih boraca u Siriji i Iraku, koji dolaze iz skoro 90 drava svijeta, dominiraju oni porijeklom s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike (11.000), iz zemalja zapadne Evrope (4.000) i biveg
Sovjetskog Saveza (3.000). Prema ukupnom broju stranih boraca koji dolaze iz zemalja Evropske
unije na prvom je mjestu Francuska (1.200), a slijede Njemaka i Velika Britanija (sa po 600). Kada
se gleda odnos stranih boraca i broja stanovnika, najvie ih dolazi iz Belgije (40 na milion stanovnika), Danske (27) i vedske (19).32
Ova procjena sugerira da se oko 10 do 30 posto stranih boraca do sada vratilo kuama, te da ih je
Na temelju uvida u vie od 1.500 izvora, ICSR je procijenio da je do kraja 2013. godine u Siriji bora-
izmeu 5 i 10 posto poginulo.

Od zemlja jugozapadne Evrope, ICSR u svojoj procjeni navodi kako ih je iz Albanije 90, iz Bosne i
Hercegovine 330, s Kosova 150, iz Makedonije 12, te iz Srbije 70.
Za potrebe ovog istraivanja, osim za Bosnu i Hercegovinu, koja je u njegovom sreditu, provjerene su procjene ICSR-a o broju stranih boraca koji potjeu iz zemalja regije. Provjera podataka
obavljena je uz koritenje otvorenih izvora i razgovora sa osobama koje po prirodi posla imaju
uvid u ovu pojavu. Za poetak, od zemalja regije u procjeni ICSR-a nedostaju Slovenija, ijih je 10
dravljana do sada otilo u Siriju/Irak, i Crna Gora, iz koje je otilo 13 osoba.33 Ovo istraivanje je takoer utvrdilo da je u Siriju/Irak iz Srbije do sada otilo oko 100 osoba.34 Policijski izvori na Kosovu,
32 Peter R. Neuman, Foreign fighter total in Syria/Iraq now exceeds 20,000; surpasses Afghanistan conflict in the
1980s, International Center for Study of Radicalisation, 26. 1. 2015. Dostupno na internetu na adresi: http://icsr.
info/2015/01/foreign-fighter-total-syriairaq-now-exceeds-20000-surpasses-afghanistan-conflict-1980s/.
33 Ove brojke su potvrene u razgovorima s predstavnicima policijskih agencija Slovenije i Crne Gore koji su eljeli
ostati anonimni.
34 Istu procjenu iznio je i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dai na konferenciji o suradnji u borbi protiv terorizma
odranoj u Beu 20. marta 2015. Vie o tome u: Izbei poistoveivanje islama sa terorizmom, Beta, 20. marta
2015. Dostupno na internetu na adresi http://akter.co.rs/29-bezbednost/121982-izbe-i-poistove-ivanje-islama-saterorizmom.html.
33
tamonje meunarodne policijske agencije i specijalizirane nevladine organizacije procjenjuju da

je do sada u Siriju/Irak otilo vie od 200 osoba, dok ICSR tvrdi da ih je bilo 150.35 Istraivanje je
takoer utvrdilo da je iz Makedonije do sada otilo oko 50 osoba, dok ih izvjetaj ICSR-a navodi 12.
I na kraju, iz Albanije je u Siriju/Irak do sada otilo 70 do 80 osoba, a ICSR tvrdi da ih je otilo 90.36
Smisao ove intervencije nije bio dovoditi u pitanje metodologiju ni konanu procjenu ICSR-a,
nego ukazati na to kako je nemogue pouzdano odrediti koliko se osoba nalazi na ratitima u Siriji
i Iraku. Premda se ti ljudi ve uvrijeeno nazivaju stranim borcima, zapravo je nemogue utvrditi
kakva je njihova stvarna uloga u tom sukobu i koliko ih uope aktivno sudjeluje u borbama. Osim
toga, radi se o dinaminom procesu koji traje i gdje se metrika ovog fenomena vrlo brzo mijenja.
Zbog svega navedenog, procjene, ukljuujui i one iznesene u ovom istraivanju, trebalo bi uvijek
uzimati s oprezom i samo kao alat za bolje razumijevanje jednog vanog sigurnosnog izazova.
Evidencije odlazaka dravljana BiH u Siriju i Irak
U Bosni i Hercegovini jo uvijek ne postoji jedinstvena i konsolidirana evidencija osoba za koje
se pretpostavlja da su u Siriji i Iraku. Upravo ovaj pretpostavljeni status borca na stranom ratitu
jedan je od razloga koji oteava nastanak takve evidencije. Naime, iz uvida u podatke o takvim
osobama jasno je da u nekim sluajevima nije mogue utvrditi jesu li one zbilja otile, borave li
jo uvijek, odnosno jesu li se vratile sa stranih ratita. Informacije o neijoj namjeri da tamo ode
ne dolaze uvijek iz pouzdanih izvora. U operativnim biljekama esto se navodi kako je neko nekome rekao kako namjerava ili se sprema otii u Siriju, ali nema potvrde takvog odlaska. Uz to, sve
ranije navedene karakteristike o nepouzdanosti brojki kada se radi o ovoj pojavi vrijede i za Bosnu
i Hercegovinu.
Evidentiranje graana Bosne i Hercegovine koji su otili u Siriju/Irak dodatno je oteano i zbog
injenice da znatan broj osoba porijeklom i s dravljanstvom BiH ivi, privremeno boravi ili radi
izvan matine drave. Domae policijske agencije ne mogu stei uvid u kretanja tih ljudi, a esto
se dogaa da ni inozemne partnerske agencije ne odgovaraju dovoljno aurno ili ikako na zahtjeve za provjeru takvih kretanja. Procjena broja dravljana Bosne i Hercegovine na stranim ratitima
esto je oteana i time to neki od njih imaju dvojna dravljanstva, pa ih se evidentira i klasificira i
kao dravljane BiH i kao dravljane zemalja u kojima borave. Tokom istraivanja autori su se u vie
34
35 U studiji objavljenoj u aprilu 2015. godine Kosovski centar za sigurnosne studije (KCSS) tvrdi da su na ratitima u Siriji
i Iraku 232 osobe. Vie pojedinosti o ovome u: Shpend Kursani, Report inquiring into the causes and consequences of
Kosovo citizens involvement as foreign fighters in Syria and Iraq, KCSS, 14. aprila 2015.
36 Albanski obavjetajni izvori navode kako je teko utvrditi ukupan broj Albanaca u Siriji i Iraku jer se na istom mjestu
nalaze Albanci s Kosova, iz Makedonije, s juga Srbije, iz Albanije, ali i iz albanske dijaspore koja je vrlo rairena u
zemljama srednje i zapadne Evrope, kao i u SAD-u.
te zemlje (esto nisu ni roene u BiH), ali koje se i dalje evidentiraju kao strani borci iz BiH.
Naravno, decentralizirani karakter policijske strukture u Bosni i Hercegovini, u kojoj djeluju 22 policijske agencije, dodatno oteava nastanak konsolidirane evidencije osoba koje ratuju u Siriji/Iraku. Veina agencija u ijoj je domeni ovaj sigurnosni problem, kao i tuiteljstva, uglavnom samostalno vode takve evidencije. Zbog toga su podaci o istim osobama od interesa esto nepotpuni
i nesistematizirani, to ih ini teim za obradu i analizu. ini se takoer da do kasnoga ljeta 2014.
godine u jednom dijelu policijskih struktura nije bilo ni dovoljno razumijevanja sigurnosnih rizika
povezanih s pojavom stranih boraca i da je tek jai meunarodni angaman doveo do ozbiljnijeg
pristupa ovom problemu, te do neto bolje suradnje i koordinacije, posebno krovnih, dravnih
agencija, SIPA-e, OSA-e i Tuiteljstva BiH.
Uz to, ovdanja tradicija politike instrumentalizacije svakog prebrojavanja ljudi ivih i mrtvih
gotovo po automatizmu u takve evidencije unosi potencijal za svakovrsne manipulacije.
Okvirna procjena
Nakon trogodinjeg praenja pojave odlazaka graana Bosne i Hercegovine na ratita u Siriji/
navrata susreli sa sluajevima osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje nemaju dravljanstvo
Iraku i estomjesene provjere, obrade i analize dobivenih podataka, ovo istraivanje je utvrdilo
poimenine identitete i dio informacija o putovanjima i zadravanjima u Siriji/Iraku osoba iz BiH,
kao i dijela onih koje ovdje ne ive a imaju bosanskohercegovako dravljanstvo.
Rezultati istraivanja ukazuju na to da je u razdoblju od proljea 2012. (prvi registrirani odlazak 25.
marta 2012. godine) do kraja 2014. na ratita u Siriju i kasnije Irak iz Bosne i Hercegovine i s drugih
polazita otilo ukupno 156 mukaraca, dravljana BiH.
Od ranog ljeta 2013. godine, kada je registriran prvi odlazak (17. juna 2013.), u Siriju poinju putovati i dravljanke Bosne i Hercegovine. Do kraja 2014. godine registrirani su odlasci 36 ena. Usporedo s pojavom odlazaka ena, registrirani su i odlasci djece, obino u pratnji jednog ili oba roditelja. Do kraja 2014. na taj nain Bosnu i Hercegovinu je napustilo najmanje dvadeset petero djece.
35
Na temelju ovih podataka mogue je zakljuiti da su od proljea 2012. do kraja 2014. godine u
Siriju/Irak otila 192 odrasla dravljanina Bosne i Hercegovine, mukaraca i ena, i najmanje 25ero djece.37
U odnosu na populaciju (oko 3,8 miliona), Bosna i Hercegovina ima jedan od najveih evropskih
prosjeka stranih boraca vie od 41 na milion stanovnika (ako se raunaju samo mukarci).
Prema raspoloivim podacima, do poetka 2015. godine iz Sirije/Iraka su se vratili 48 mukaraca i
tri ene, dok 83 mukarca i 32 ene i dalje borave tamo. Broj povratnika mukaraca iz Bosne i Hercegovine (30 posto) tako odgovara gornjoj granici prosjeka (10-30 posto) do koje je doao ICSR u
svojoj procjeni broja stranih boraca koji su se do sada vratili u matine sredine.
Istraivanjem je takoer utvreno da je 26 dravljana Bosne i Hercegovine (25 mukaraca i jedna ena) do sada poginulo u Siriji/Iraku. U odnosu na procjenu ICSR-a o smrtno stradalim stranim borcima u Siriji/Iraku (5-10 posto), smrtnost meu bosanskohercegovakim dravljanima
(16 posto) znatno je vea. Zanimljivo je da je pet osoba poginulo tokom 2013. godine, dok je
21 (20 mukaraca i jedna ena) osoba poginula u 2014. godini, veinom u prvim mjesecima, u
unutarfrakcijskim borbama izmeu Fronte al-Nusra (Dabhat al-Nusra) i ISIL-a, te neto kasnije u
zranim udarima koalicijskih snaga na poloaje ISIL-a i u sukobima s kurdskim snagama. Autori
istraivanja susreli su se i s navodima o neutvrenom broju osoba iz Bosne i Hercegovine koje su
bile ranjene u tim sukobima.
36
37 Autorima je poznato da su neki politiki elnici i kljuni ljudi nekih sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini u
privatnim razgovorima sa stranim diplomatima navodili da se u Siriji i Iraku nalazi znatno vei broj dravljana Bosne
i Hercegovine, ali ovim istraivanjem ti navodi nisu mogli biti potvreni.
Istraivanje je utvrdilo da su prvi graani Bosne i Hercegovine poeli odlaziti u Siriju jo tokom 2012.
godine. Uestalost odlazaka i vrsta angamana postupno su se mijenjali. Dok su prvi pojedinani odlasci bili motivirani gotovo iskljuivo humanitarnim aktivizmom, vremenom, a posebno tokom 2013.
godine, broj odlazaka iz Bosne i Hercegovine se poveao, a usporedo s tim mijenjale su se i uloge koje su
bosanskohercegovaki dravljani preuzimali u Siriji. Nakon humanitaraca, poele su dolaziti osobe koje
su drale vjersku poduku pripadnicima razliitih vojnih formacija koje su se borile unutar tada jo iroke
koalicije protiv reima Bashara al-Assada. Meu dravljanima Bosne i Hercegovine koji su u to vrijeme stizali u Siriju bilo je i osoba s vojnim znanjima i ratnim iskustvom, a posebno traeni bili su veterani koji su
dobro poznavali protuoklopno oruje i znali njime rukovati. Na temelju vie razgovora sa osobama koje
su traile da im se ne objavljuje identitet bilo je mogue utvrditi da su se u poetnoj fazi sukoba dravljani Bosne i Hercegovine prikljuivali formaciji Al-Faruk, koju je unutranja dinamika sirijskog konflikta
ubrzo transformirala i ukljuila u sastav drugih, veih jedinica. Usporedo sa znaajnijim brojem dolazaka
dravljana Bosne i Hercegovine u Siriju i njihova je uloga postajala vie vezana za sukobe u toj zemlji.
Od humanitaraca, vjerouitelja i vojnih instruktora, prema dostupnim podacima i svjedoenjima, tokom
2013. godine sve ih se vie angairalo u borbenim aktivnostima.
TRENDOVI I KARAKTERISTIKE
Za potrebe ove studije, a na temelju uvida u otvorene i u jedan dio povjerljivih izvora, bilo je mogue
rekonstruirati obim i trendove odlazaka, kao i strukturu dravljana Bosne i Hercegovine koji su od 2012.
do kraja 2014. godine boravili (i vjerovatno se borili na ratitima) u Siriji i Iraku.
Mukarci
Istraivanje je utvrdilo identitete ukupno 156 mukaraca za koje se uglavnom pouzdano vjeruje
da su putovali u Siriju i tamo boravili, u nekim sluajevima i po vie puta. Za veinu tih osoba
registrirani su datumi izlaska iz Bosne i Hercegovine i datumi povratka (za one koji su se vratili).38
Tokom 2012. godine registrirano je petnaest takvih osoba. U 2013. bilo ih je stotinu etrnaest,
u 2014. devetnaest, dok u osam sluajeva nije bilo mogue pouzdano utvrditi vrijeme odlaska i
mogueg povratka.
38 U vrijeme zakljuenja ovog istraivanja autori su doli do saznanja da je od poetka 2015. godine jo dvadeset
mukaraca iz Bosne i Hercegovine otputovalo u Siriju/Irak. Ova saznanja nije bilo mogue dodatno provjeriti niti
utvrditi identitete onih koji su otili na nain na koji je to uraeno za ranije registrirane odlaske. Ovi novi odlasci
zato nisu ukljueni u procjenu ukupnog broja mukaraca iz Bosne i Hercegovine koji su putovali u Siriju i Irak.
37
Jedan dio mukaraca putovao je i vie puta, posebno u razdoblju od proljea do rane jeseni 2013.
godine, kada su se vraali iz Sirije, te nakon nekoliko sedmica ponovo odlazili u tu zemlju, ali ovaj
put u pratnji ena i, nerijetko, djece. Dio ovih mukaraca bio je oenjen ranije, dok ih se dio oenio
tokom kratkog odmora u Bosni i Hercegovini. Ovaj trend tumai se pogodnostima koje su u Siriji
nuene stranim borcima koji su dolazili s porodicama i useljavani u naputene kue Sirijaca to
su spas pred ratnim stradanjima potraili u izbjeglitvu. Osim to je sluila kao ekonomski poticaj
za dolazee strane borce, ova je mjera posredno uklonila tradicionalnu otuenost stranaca od sukoba u kojem se bore. Ti se ljudi nisu vie borili samo za ispunjenje neega to su vidjeli kao svoju
misiju ili Boiji nalog u dalekoj zemlji, nego su kroz fiziku prisutnost svojih porodica u teatru
ratnih operacija postali dodatno motivirani da se bore i za zatitu svojih najbliih.
to se dobne strukture tie, prosjena starost mukaraca iz Bosne i Hercegovine na ratitima u
Siriji je oko 32 godine. U vrijeme dolaska najmlai mukarac imao je 18 godina, a najstariji 74.
U odnosu na strane borce iz drugih zemlja, dravljani Bosne i Hercegovine neto su stariji. Prosjean raspon godina meu ostalima borcima u Siriji/Iraku je od 18 do 29, dok je svojevremeno
u Afganistanu (1979-1989) taj raspon bio od 25 do 35 godina. Uvid u starosnu strukturu otkriva
prisutnost dviju vrlo jasno odijeljenih generacijskih skupina koje su iz Bosne i Hercegovine otile u Siriju. U prvoj su osobe u ranim i srednjim etrdesetim godinama, esto sa iskustvom rata
1992-1995, dok su u drugoj mladii tinejderske ili tek neto starije dobi. Za obje ove generacijske skupine vezani su i donekle razliiti motivi koji su ih doveli na strana ratita, o emu e vie
pojedinosti biti izneseno kasnije.
ene
ene iz Bosne i Hercegovine poele su odlaziti u Siriju tokom 2013. godine, a u vezi s ranije spomenutim trendom porodinih odlazaka. Najvie ih je otilo u 2013. godini ukupno dvadeset etiri.
Tokom 2014. otilo ih je deset, a u dva sluaja nije bilo mogue pouzdano utvrditi datume izlaska
iz Bosne i Hercegovine. U nekoliko izoliranih sluajeva ene su dolazile u Siriju bez pratnje mueva,
brae ili oeva, to im je stvaralo probleme jer su bile izloene pritisku da im se dodijeli skrbnik ili
da ih se uda bez njihove volje. Takve su situacije u nekim sluajevima dovodile i do dramatinih
zapleta. Prosjena starosna dob ena iz Bosne i Hercegovine u Siriji i Iraku je 27 godina. U vrijeme
dolaska najmlaa je imala 18 a najstarija 55 godina. Udio ena u ukupnom kontingentu iz Bosne
i Hercegovine koji je tokom tri godine boravio u Siriji/Iraku skoro je dvostruko vei od prosjeka
meu stranim borcima iz drugih drava i dostie 20 posto. Taj udio ena jo je vei meu onima koji
u ovom trenutku (mart 2015. godine) jo uvijek borave u Siriji/Iraku i pribliava se jednoj treini.
38
porodici.39 U samo jednom sluaju bilo je mogue utvrditi da je ena iz Bosne i Hercegovine stalno
naoruana kao pripadnica policijske formacije ISIL-a, te da je, po vlastitom svjedoenju i priloenim fotografijama na jednoj od drutvenih mrea, sudjelovala u izvrenju akata nasilja. Konkretno, pogubljenju druge pripadnice iste formacije koja je optuena za pijunau i potom strijeljana.40
Djeca
Istraivanjem je utvreno da je s roditeljima u Siriju odvedeno najmanje dvadeset petero djece
starosne dobi od pet mjeseci do 17 godina. Najmanje jo dvoje djece roeno je u Siriji tokom ili
nakon 2013. godine, ali se moe pretpostaviti da je taj broj i vei. Uvidom u dostupne izvore bilo je
mogue zakljuiti kako su se u nekoliko sluajeva jo uvijek maloljetni mladii ukljuivali u borbene formacije kao ratnici, dok su maloljetne djevojke udavane, najee za mukarce iz tamonjeg
bosanskohercegovakog kontingenta boraca.
Djeca su u svakom oruanom sukobu posebno ranjiva i izloena pogibelji, a ratita u Siriji i Iraku
nisu izuzetak. Do sada nije bilo potvrde o pogibiji ili ranjavanju djece, ali neka od njih prolaze
kroz traumatina iskustva. Autorima studije poznat je sluaj etverogodinjeg djeaka kojega
je otac, bez suglasnosti majke, odveo sa sobom iz Italije u Siriju krajem 2013. godine i poginuo
Iz dostupnih izvora moglo se zakljuiti da ene obavljaju tradicionalne uloge vezane za brigu o
odmah na poetku 2014. Djeaka je udomila porodica oevog suborca, ali je i on poginuo poetkom 2015. godine. Osim toga, djeca ostavljena u Bosni i Hercegovini, bez skrbi jednog ili oba
roditelja, takoer su podlona traumama. Tokom istraivanja autori su upoznati sa sluajem u
kojem je otac petero djece otiao u Siriju 2013. godine i ubrzo poginuo, a djeca su ostala s nezaposlenom majkom u jednom naselju nedaleko od Zenice. Poznat je i sluaj majke dvoje djece
(10 i 13 godina) koja je napustila njih i supruga te otila u Siriju, gdje se vjenala s pripadnikom
ISIL-a iz Bosne i Hercegovine.41
39 Za zanimljiv pregled moguih motiva zbog kojih ene odlaze u Siriju/Irak i prikljuuju se ISIL-u vidi: Rafia Zakaria,
Zato ene odlaze u redove ISIL-a?, Al Jazeera Balkans, 28. marta 2015. Dostupno na internetu, na adresi http://
balkans.aljazeera.net/vijesti/zasto-zene-odlaze-u-redove-isil. Vidi takoer, Caliphate calling: How Islamic State
appeals to women, The Economist, 28. februara 2015.
40 Za vie pojedinosti o ovoj i slinim formacijama u kojima su ene, pogledati: Anita Peresin and Alberto Cervone,
The Western Muhajirat of ISIS, Studies in Conflict & Terrorism, Published online: 7. aprila 2015.
41 Ovakve pojave opaene su i u drugim sredinama iz kojih dolazi znaajan broj stranih boraca, a dio ih je dospio
i u medije. Vie o ovome u: Ostavila mua i dvoje djece i otila u dihad, Avaz, 12. decembra 2013; Bez znanja
supruge odveo sina u Siriju, Al Jazeera Balkans, 27. augusta 2014.
39
Djeca iz Bosne i Hercegovine, vrlo rane dobi, koritena su i u jednom propagandnom filmu takozvane Islamske drave, naslovljenom Mujatweets Episode #5, Children of the Muhajireen from
Bosnia (Djeca muhadira iz Bosne).42
Putovanja
Istraivanjem je utvreno da su dravljani Bosne i Hercegovine do Sirije najee putovali avionom
(oko 60 posto mukaraca i 20 posto ena), uglavnom s Meunarodnog aerodroma Sarajevo, po pravilu letovima za Istanbul. Put su potom nastavljali unutranjim linijama turskih aviokompanija, obino
do gradova neposredno uz granicu sa Sirijom, najee do Gaziantepa, pa dalje kopnom do Killisa i
Azaza. Druga najee koritena ruta vodila je avionom od Istanbula do Hataya, te kopnom do Reyhanlija i graninog prijelaza Bab al-Hawa te dalje do Alepa (Halep) u Siriji. Takav put avionom prilino
je jeftin, a karta od Sarajeva preko Istanbula do Gaziantepa ili Hataya kota tek neto vie od 100 eura.43
Znatno manji broj mukaraca (15 posto) i neto vie ena (45 posto) odluio se do Sirije putovati
osobnim vozilima, najee preko Srbije, Bugarske i Turske. ene su esto putovale s djecom, pa
je odlazak kopnenim putem procijenjen kao podesniji.
Bez obzira na to kojim su putem dolazili, kao i veina ostalih stranih boraca i njihovih porodica
na putu za Siriju, i dravljani Bosne i Hercegovine bi u gradovima blizu granice sa Sirijom stupali
u kontakt s mreom za podrku, koja ih je preuzimala i prebacivala na sirijsku stranu. Te mree su
obino ukljuivale lokalne krijumare i predstavnike vojnih frakcija sirijske opozicije. U nekim sluajevima, prije ulaska u Siriju, i kasnije, pri izlasku iz zemlje, bilo je neophodno krae zadravanje
u takozvanim sigurnim kuama. Istraivanjem je takoer utvreno da je bilo (i jo je uvijek) nemogue ui u Siriju i prikljuiti se nekoj od tamonjih formacija bez prethodne preporuke i najave
dolaska. Takve preporuke (ar. tezkije) u Bosni i Hercegovini daju osobe koje uivaju povjerenje ili
autoritet kod zemljaka koji ve od ranije borave u Siriji/Iraku i s kojima zajedno ine dio mree za
vrbovanje, prihvat i podrku dobrovoljcima iz Bosne i Hercegovine.
Detaljniji uvid u podatke o putovanjima u oba smjera ukazuje na tri jasno prepoznatljive faze.
40
42 https://www.youtube.com/watch?v=UZ-bFHCx0jQ
43 Za potrebe ovog istraivanja autori su napravili vie online rezervacija avionskih karata od Sarajeva do Gaziantepa.
Zavisno od avioprijevoznika (Turkish Airlines ili Pegasus Airlines) i o tome koliko se unaprijed napravi rezervacija,
cijena se u prosjeku kretala oko 103 eura. Imajui ovo u vidu, jasno je kako je i osobama slabijeg imovnog stanja (a
veina ih je takva) bilo mogue platiti put za Siriju. Autorima je poznat sluaj jednog od sirijskih dobrovoljaca koji
je novac za put mjesecima tedio prikupljajui i prodajui stari papir, plastiku i eljezo. Poznat je i sluaj mladia koji
je avionsku kartu platio novcem uteenim za polaganje vozakog ispita. Zbog lakoe kojom se, osobito iz Evrope,
tokom 2013. i 2014. godine moglo doi u Siriju, u medijima se za opis tog pothvata pojavila ilustrativna sintagma
Easy Travel Jihad.
tada jo iskljuivo mukarci, odlazili su iz Bosne i Hercegovine u Siriju i tamo tipino ostajali po
dva mjeseca, koliko je trajala jedna smjena ili rotacija na ratitu. U drugoj fazi, koja je poela u
rano ljeto 2013. godine i trajala do poetka zime te iste godine, nastavljeni su pojedinani odlasci
i povraci, s tim da se primjetan broj mukaraca vraao u Bosnu i Hercegovinu na po nekoliko sedmica i onda opet odlazio u Siriju, ali ovaj put u pratnji ena i djece.44 Trea faza je obiljeila gotovo
cijelu 2014. godinu, a karakterizira je manji broj odlazaka i jo manji broj povrataka, to upuuje
na izglednu mogunost da se znatna veina dravljana Bosne i Hercegovine koji se trenutno nalaze u Siriji i Iraku nema namjeru vraati u matinu zemlju. Glavnina tih osoba u ovom trenutku
(poetak 2015. godine) boravi u jedinicama koje su izravno ili posredno potinjene ISIL-u, i svoju
su odanost i odlunost da tu ostanu potvrdile ceremonijalnim cijepanjem i paljenjem osobnih
dokumenata, to je dio rituala za sve novopridole pripadnike ISIL-a.
Ovo vidljivo smanjenje broja odlazaka dravljana Bosne i Hercegovine u Siriju/Irak tokom 2014.
godine moe se tumaiti na vie naina. Poetak te godine bio je obiljeen unutarfrakcijskim sukobima izmeu pripadnika Fronte al-Nusra i ISIL-a u kojima su sudjelovali i borci iz Bosne i Hercegovine. Pri prvom dolasku, prilikom prelaska granice izmeu Turske i Sirije, dobrovoljci iz Bosne
U prvoj fazi, koja je trajala od zime 2012. do kasnog proljea 2013. godine, pojedinci i skupine,
i Hercegovine najee nisu mogli birati kojoj e se formaciji pridruiti, nego bi slijedili predstavnike one jedinice koja bi ih doekala na sirijskoj strani granice. Tako se dogodilo da su se, sasvim
sluajno, u vrijeme izbijanja oruanih sukoba izmeu Al-Nusre i ISIL-a borci iz Bosne i Hercegovine
zatekli na objema stranama, a vjerovatno i bili prisiljeni pucati jedni na druge. U tim unutranjim
sukobima u prvim mjesecima 2014. godine poginulo je najmanje 15 bosanskohercegovakih dravljana. Do poetka te epizode sirijskog rata poginulo ih je pet. Vijesti o ratu meu braom u
Siriji te o velikoj pomutnji (fitni) koja je tamo zavladala proirile su se i meu dobrovoljakom
bazom u Bosni i Hercegovini. Zbunjenost onim to se dogaalo i nedoumice oko toga ko je u
tom sukobu u pravu, a ko nije, bez sumnje su dovele do vidljivog pada entuzijazma za nove odla-
44 Uestalost odlazaka u ovom razdoblju, kao i panja koja se u javnosti poela tome pridavati, doveli su do toga da
se gotovo svaki nestanak ili bjekstvo od kue u Bosni i Hercegovini u medijima prikazivalo kao jo jedan odlazak u
Siriju.
41
ske u sirijski rat.45 Takoer, u proljee 2014. godine poele su najave uvoenja dopuna Kaznenog
zakona BiH kojima bi se kriminalizirao odlazak u ratne sukobe izvan zemlje, kao i mobilizacija,
uvjebavanje, opremanje i poticanje za takve odlaske. Zakon je stupio na snagu u ljeto 2014. godine i vjerovatno je pokolebao jedan broj potencijalnih putnika za Siriju u namjeri da krenu na
tamonja ratita. Onima koji su ostali nepokolebljivi u namjeri da ipak odu ostalo je ili da riskiraju i
krenu na put nekom od spomenutih ruta koje vode od sarajevskog aerodroma, uz mogunost da
budu otkriveni i privedeni, ili da trae nove. Potraga za novim rutama ukljuivala je i nova polazna
odredita za letove do Sirije, izvan Bosne i Hercegovine (Zagreb, Ljubljanu, Rim, Milano, Be), to
je znaajno poskupljivalo putovanje i za mnoge ga uinilo nedostupnim.46 Svi ti faktori na neki su
nain doprinijeli da se broj odlazaka u 2014. znaajno smanji. Takoer, moe se pretpostaviti da
je, nakon tri godine, u znatnoj mjeri iscrpljena i populacijska baza iz koje su mobilizirane osobe
za odlazak u Siriju. Barem kada se radi o odraslima. O tome svjedoi i sve oitije preusmjeravanje
propagandnih aktivnosti ISIL-a na pokuaje radikalizacije i regrutacije adolescenata, kako globalno tako i u Bosni i Hercegovini.
ivot u Siriji
Za istraivanje je bilo posebno zanimljivo ustanoviti u kakve se aktivnosti po dolasku u Siriju/
Irak ukljuuju osobe iz Bosne i Hercegovine, posebno mukarci. Na temelju osobnih svjedoenja
na drutvenim mreama i uvida u dio zapisnika s policijskih sasluanja mogue je zakljuiti da
je jedan dio tih osoba jednostavno elio ivjeti u skladu sa svojim identitetskim i vrijednosnim
odreenjima i da je u Siriju/Irak doao kao u svoje novo, poeljno i budue prebivalite. esto i s
vlastitom porodicom. Jasno je takoer da ih je dio bio angairan i u borbenim formacijama. Nije
mogue utvrditi koliko su te formacije zbilja bile aktivno ukljuene u borbe, ali nema sumnje da
je jedan dio dravljana Bosne i Hercegovine obavljao i vojnike dunosti. Meutim, za one koji
su dolazili u Siriju tokom prve dvije godine rata vojni angaman donio je niz razoaranja. Prema
42
45 Meufrakcijski sukobi u Siriji prenijeli su se poetkom 2014. godine i na domae drutvene mree i internetske
portale, koji su postali popritem virtualnog rata pristaa Fronte al-Nusra i ISIL-a. Za vie o ovome, vidi: Urednik
Puta vjernika je Husein Ademi zvani Ebu Idriz, Saff, 10. januara 2014; uvajte se njihovog puta vjernika!, Saff, 18.
marta 2014; irenje sukoba meu pristalicama tekfirske ideologije u regiji zbog rata u Siriji, Saff, 24. marta 2014;
Allahu moj, ja nemam nita s onim to je uinio Halid (o pisanju Saffa i o stavu prema IDI-u), Put vjernika, 24. marta
2014; Zaustavimo tekfirsku koljacku propagandu, Saff, 10. aprila 2014; Poruka Balkanaca iz Nusre zemljacima iz
IDI-a: Brao obmanuta, napustite skupinu sa kojom Allah nije zadovoljan, Saff, 15. juna 2014; Pismo Nusreta
Imamovia: nezavisno svjedoenje o fitni u Siriji, Vijesti ummeta, 13. augusta 2014; Hutbom na pismo: Bilal Bosni
poruio Nusretu Imamoviu da je pogrijeio to je pisao protiv Bagdadijevog hilafeta, Saff, 23. augusta 2014. Omjer
potpore dvjema stranama na poetku je bio relativno izjednaen, ali je vremenom, i usporedo s napredovanjem
ISIL-a, skoro potpuno preao na stranu ISIL-a i takav ostao sve do sada (proljee 2015).
46 Mogunost kaznenog progona osoba za koje se sumnja da putuju u Siriju/Irak ili da se vraaju s tamonjih ratita
od ovog je razdoblja navela dio putnika da vlastima prijave navodni gubitak putnih isprava, da promijene vanjski
izgled (najee brijanjem brade), pa i da promijene identitet (ime i prezime) kako bi izbjegli da kod sljedeeg
putovanja budu otkriveni.
strukturu. Borci su sami nabavljali oruje, municiju, agregate za struju i flairanu vodu. Privikavanje na klimu i hranu bilo je teko, a borci su esto patili od kroninih stomanih infekcija zbog trovanja hranom i vodom. Autori ovog istraivanja su doli do vie svjedoenja u kojima se govori o
kraama, vercu, prevarama, predaji poloaja bez borbe, te o prelascima na stranu dojueranjih
protivnika u zamjenu za novac. U veini sluajeva strani borci su se morali sami snalaziti i nabaviti
oruje. Primali su mjesene borake nadoknade od po 50 do 100 dolara, a dodatno su zaraivali
od prodaje oruja i municije zaplijenjenih u borbi.47 Formacije u kojima su se borili najee nisu
imale sanitet, a evidentno je da je dio boraca koji nisu bili fatalno ranjeni umirao na ratitu, esto
zbog nezaustavljenog krvarenja.
Istraivanjem je takoer utvreno da se dio dravljana Bosne i Hercegovine ukljuio i u mree za
doek i podrku novim stranim borcima. Jedna od tih osoba, pravomono osuena pred Sudom
BiH za krijumarenje ljudi (na est godina zatvora i novanu kaznu u iznosu od 20.000 KM), u vie
iskaza se navodi kao kljuna za organizaciju prihvata i transporta novopridolih dobrovoljaca s
Balkana u Siriju. U nekim sluajevima ime ove osobe koriteno je kao lozinka za ulazak u tu zemlju.48
U vie izvora, otvorenih i povjerljivih, navodi se kako se barem jedan borac iz Bosne i Hercegovine
uzdigao u vojnoj i politikoj hijerarhiji kroz angaman u vie vojnih formacija u Siriji koje su na kra-
opisima povratnika tamonje pobunjenike skupine nisu imale vrstu zapovjednu i operativnu
ju ule u sastav ISIL-a. Tvrdi se takoer kako je on sada meu elnim dunosnicima ISIL-ove uprave
u jednom dijelu Sirije. Uvidom u osobne podatke, istraivanje je utvrdilo da se radi o osobi koja
je u Bosni i Hercegovini bila viestruki povratnik u kriminal, osuivana i zatvorena zbog uea u
pripremi teroristikog napada i koja je u BiH ostavila nezbrinutu suprugu i dvoje djece.
47 Tokom istraivanja autori su imali uvid u zapisnike vie policijskih sasluanja povratnika iz Sirije/Iraka koji su dali
gotovo identine iskaze o svojim iskustvima kao i optuenik u procesu koji je pred sudom u Srbiji poeo u proljee
2015. godine, a iji dio prenosimo: elio sam da ivim po svom ubjeenju, a tamo nije bilo erijata, tamo je bila
anarhija, nije se potovao nikakav zakon. To su bile skupine koje su kidisale jedna na drugu, a ja nisam otiao da
ratujem... Traio sam izlaz iz zemlje i koga god sam pitao, ljudi su mi se smijali Prvo smo bili u gradu Haritanu,
tamo smo bili u jednoj sobi, gdje je bilo toliko hladno da pe nije mogla da je ugrije, djeca su mi se smrzavala. uo
sam avione koji su bacali burad sa eksplozivom, bilo je strano. Vie pojedinosti o ovome u: Nisam eleo da ratujem
u Siriji, Veernje novosti, 18. marta 2015. Govorei o ivotu u Siriji, optueni plakao, FTV, 17. marta 2015. Dostupno
na internetu na adresi http://www.federalna.ba/bhs/vijest/124835/nastavljeno-sudenje-za-dzihadiste-u-srbiji. Do
slinog svjedoenja doli su i novinari magazina Slobodna Bosna i prenijeli iskaz jednog od povratnika iz Sirije:
Radi se o grupama koje djeluju stihijski, bez ikakve strategije, reda, discipline Jedine ozbiljne vojne formacije su
one koje vode eeni. Kod ostalih se ne zna ni ko pije ni ko plaa esto se dogaalo da osvoje neki neprijateljski
poloaj i, umjesto da ga utvrde i pripreme za kontraofanzivu neprijatelja, oni odu dalje u pljaku. To neprijateljske
snage iskoriste, povrate poloaje i, naravno, ubiju nekolicinu naih. Deavalo se i to da se braa bore da osvoje neki
poloaj a da u isto vrijeme, samo nekoliko stotina metara dalje, druga braa vercuju robu s istim neprijateljem. Vie
pojedinosti u tekstu S. Mijatovi, Bonjaki bratoubilaki dihad, Slobodna Bosna, 18. marta 2014.
48 Govorei o ivotu u Siriji, optueni plakao, FTV, 17. marta 2015.
43
Usprkos estim tvrdnjama domaih i inozemnih medija, ali i nekih dunosnika, da u Bosni i Hercegovini
postoje posebni logori ili centri za uvjebavanje buduih ratnika prije njihovog odlaska u Siriju ili Irak,
autori nisu naili na podatak koji bi mogao potvrditi te navode. Prema svjedoenjima povratnika sa ovih
ratita, oni su vojnu obuku iskljuivo prolazili u centrima u Siriji.
Udio dijaspore
Djelomian uvid u osobne profile dravljana Bosne i Hercegovine za koje se moe pouzdano utvrditi da su bili ili su jo uvijek u Siriji ukazuje na to da je znaajan dio imao dravljanstva, boravine ili radne dozvole drugih zemalja. Udio takvih osoba u bosanskohercegovakom kontingentu
stranih boraca u Siriji i Iraku dosee jednu petinu, odnosno oko 20 posto. Autori ovog istraivanja
vjeruju da je taj udio i vei jer je sasvim izvjesno da je jo uvijek nepoznat broj osoba s dravljanstvom Bosne i Hercegovine u Siriju otputovao iz zemalja u kojima su do tada stalno ili privremeno boravile. Za pretpostaviti je takoer da ove osobe imaju i druga dravljanstva, to komplicira
njihovo evidentiranje u postojeim bazama podataka i dovodi u pitanje utemeljenost javno dostupnih procjena o stvarnom broju stranih boraca iz Bosne i Hercegovine, ali i openito. Najvei
broj osoba koje se i dalje vode kao dravljani Bosne i Hercegovine, a boravile su ili jo borave u
Siriji/Iraku, boravino su ili radno povezane s Njemakom (8) i Austrijom (7), kao i sa vicarskom
(5), Sjedinjenim Amerikim Dravama (3), Slovenijom i Italijom (po 2). S Hrvatskom, Norvekom i
Francuskom povezana je po jedna osoba.49
Kriminalna prolost
Na temelju djelominog uvida u osobne podatke dravljana Bosne i Hercegovine za koje se vjeruje da su boravili ili da jo uvijek borave u Siriji/Iraku bilo je mogue utvrditi kako su od ukupno 156
mukaraca njih najmanje 44 (skoro treina) operativno i kazneno evidentirana, odnosno imaju
policijski i/ili sudski dosje, a u nekim su sluajevima i viestruki povratnici u kriminal.50 Kaznena
djela zbog kojih su osuivani, zatvarani ili operativno obraivani ukljuuju: terorizam, nezakonito
posjedovanje oruja i municije, krae, oruane pljake, nezakonitu trgovinu orujem, drogom i
44
49 Uvid u osobne podatke nekih od dravljana Bosne i Hercegovine koji borave ili rade izvan zemlje, a putovali su
u Siriju, ukazuje na to da takve osobe esto imaju vie prijavljenih prebivalita i dvojna dravljanstva. Naprimjer,
jedna od takvih osoba, poginula u Siriji u proljee 2015. godine, roena je u Sloveniji, ima prijavljeno prebivalite
u Velikoj Kladui i Ljubljani, dvojno dravljanstvo BiH i Slovenije, a posljednjih je nekoliko godina boravila u gradu
Speyer, u SR Njemakoj, iz koje je i otila u Siriju. Takva pokretljivost ovih osoba oteava njihovo operativno
praenje i evidentiranje, pa vjerovatno nisu sluajno izabrane i vrbovane za ovu vrstu aktivnosti.
50 Slino istraivanje provedeno nedavno na Kosovu ukazuje na istovjetan trend. U kosovskom kontingentu boraca u
Siriji/Iraku nalazi se 40 posto osoba koje imaju prethodne policijske i sudske dosjee, a meu njima je skoro 47 posto
viestrukih povratnika u kriminal. Vie pojedinosti o ovome u: Shpend Kursani, Report inquiring into the causes and
consequences of Kosovo citizens involvement as foreign fighters in Syria and Iraq, KCSS, 14. aprila 2015.
raca u Siriji/Iraku nije specifian samo za dravljane Bosne i Hercegovine. Nedavna analiza jedne
zapadne obavjetajne slube utvrdila je kako je vie od polovine (52 posto) stranih boraca koji su
u Siriju/Irak doli iz zemalja Evropske unije od ranije poznata policiji.51 Prisustvom okorjelih kriminalaca u redovima ISIL-a donekle se moe objasniti brutalnost i krvolonost s kojom se ova formacija obraunava s protivnicima. Osobe koje se angairaju u takvom nasilju to sada rade osloboene svake odgovornosti ili grinje savjesti jer se njihovi akti tumae i doivljavaju kao ispunjenje
Boijeg naloga. Kada se ima u vidu udio osoba s kriminalnom prolou u ISIL-u, postaje jasnija i
kampanja za mobilizaciju usmjerena prema toj ciljnoj skupini, a ija je sutina saeta u ISIL-ovom
sloganu Ponekad osobe s najgorom prolou grade najbolju budunost.
Geografija fenomena
Istraivanjem je utvreno da najvei broj dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine na ratitima u Siriji
i Iraku dolazi iz poznatih selefijskih zajednica, poput onih u Gornjoj Maoi ili Ovama. Vie od 60
posto tih osoba due su ili krae ivjele u tim zajednicama, posjeivale ih ili odravale veze sa
stanovnicima tih naselja. Primjetno je takoer da znatan dio dobrovoljaca dolazi i iz slinih identitetskih zajednica koje djeluju u rubnim dijelovima veih gradova, posebno oko Sarajeva i Zenice. Istraivanje geografske rasprostranjenosti pojave odlazaka u Siriju/Irak ukazuje na postupno
ljudima, silovanje, nasilje u porodici i dr. Znatan udio ovakvih osoba u kontingentima stranih bo-
sve vei udio osoba iz Bosanske krajine (Velika Kladua, Buim, Bosanska Bojna, Vrnogra i dr.). U
prvim fazama, najvie takvih osoba dolazilo je iz Srednje Bosne, posebno iz naselja oko Travnika
i Zenice. Ovaj dio istraivanja otean je i zbog injenice da su naknadne policijske provjere prebivalita pokazale da neke od ovih osoba nikada nisu ivjele na prijavljenim adresama.
Motivi za odlazak u Siriju i Irak
Kao i u svakoj religijskoj i drutvenoj zajednici tako i meu muslimanima vlada izraen osjeaj pripadnosti zajednici, bila ona na lokalnoj razini (ar. demat) ili na globalnoj razini (ar. ummet). Muslimani su braa, poruuje Poslanik islama, podsjeajui vjernike da se u meusobnim odnosima
moraju solidarizirati i podravati poput zida u kojem svaki kamen podupire onaj drugi.
Klasina islamska literatura obiluje tekstovima o tome kako je obaveza muslimana da priteknu u
pomo svojoj brai u vjeri kada se za to ukae potreba. A ta vjerska obaveza poiva i na kurànskom
tekstu i stavovima islamskih pravnika koji su govorili o tome kako je obaveza muslimana jednog
51 Iz razgovora sa slubenim izvorom koji je elio ostati anoniman. Iako je ovo prisustvo kriminogenih osoba u ISIL-u
jasno prepoznatljivo, postoje i izuzeci. Tako velika veina stranih boraca koji dolaze iz Francuske nemaju prethodne
policijske dosjee. U Maroku skoro 80 posto dobrovoljaca nije bilo ranije policijski evidentirano.
45
mjesta da priteknu u pomo muslimanskom gradu kada ga napadne neprijatelj i da se u tome

sluaju ne eka da dihad proglasi halifa.52 Naime, prema islamskoj pravnoj tradiciji (ar. fikh) razvijenoj u prvim stoljeima islama, nakon smrti poslanika Muhammeda, dihad je bio institucionalna
vojna intervencija drave i nije se mogao voditi vaninstitucionalno, odnosno na inicijativu nekog
pojedinca ili skupine. Jedini izuzetak je bio ova neposredna opasnost koja bi zadesila muslimane
u nekoj zemlji kada se nije moglo ekati na to da se provede procedura proglaavanja dihada.
Dananji dobrovoljci koji odlaze u Siriju da se bore pozivaju se upravo na te klasine fetve i stavove
uleme koja ih obavezuje kao vjernike da urade sve to je u njihovoj moi da odagnaju nepravdu i
nasilje od muslimanskih civila i da se suprotstave onim snagama koje oni smatraju antiislamskim
i antivjerskim.
Jo jedan primjer kako se obaveza muslimana da se u vanrednim okolnostima solidariziraju s
drugima u kontekstu vojnog angamana danas reinterpretira na osnovu tradicionalnih islamskih
pravnih stavova (fikh) jest obaveza muslimana da odlazak u borbu trai suglasnost roditelja, na
emu insistiraju vjerski tekstovi, osim u sluaju kada je, prema miljenju nekih pravnika, muslimanska zajednica ugroena direktnom agresijom. Tada se po tom miljenju ne trai suglasnost ni
halife (politikog ili vjerskog autoriteta meu muslimanima) ni roditelja.
Upravo se na te stavove pozivaju mladi muslimani kada, suprotno stavovima slubene Islamske
zajednice i bez suglasnosti roditelja, odlaze da se bore u Siriji ili na drugim ratitima gdje su muslimanski ivoti, imovina i ast ugroeni.
Interesantno je putem drutvenih mrea i rijetkih svjedoenja povratnika iz Sirije pratiti nastojanje islamistikih dobrovoljaca iz itavog svijeta da u dijelovima Sirije koji su pod njihovom kontrolom organiziraju ne samo vojne formacije nego i institucije koje podsjeaju na dravu.
Posebno je zanimljivo pratiti nastojanje ISIL-a da u tim podrujima instalira neku vlastitu viziju
islamske drave koju su proglasili na dijelu sirijskog i irakog teritorija.
Ideja obnove neke vrste islamske drave aktualna je meu muslimanima jo od oficijelnog ukidanja hilafeta u Istanbulu 3. marta 1924. godine. Ovo je vrlo bitan faktor u mobilizaciji novih ne
samo boraca nego i itelja te nove drave. Naime, treba znati da u nekim oblicima selefijske
interpretacije islama, naroito u skupinama koje zagovaraju ideje tekfira (proglaavanja zajednica
46
52 A ako oni od vas zatrae pomo u vjeri, duni ste da im u pomo priteknete, osim protiv naroda s kojim o
nenapadanju zakljuen ugovor imate. Kuràn, Enfal: 72.
takvim drutvima), islam ne moe ivjeti u svojoj potpunosti bez drave koja e provoditi erijat.
Otuda njihovo nastojanje da ive u zatvorenim zajednicama irom Evrope, ili pak kao to je to sluaj u Bosni i Hercegovini u nekoliko izoliranih sela u kojima pokuavaju, onoliko koliko im drava
dozvoljava, provoditi vlastitu viziju erijatom ureenog drutva. Osnivanjem Islamske drave,
u kojoj se normativno provodi erijat, barem onako kako ga ideolozi te drave tumae, ini svim
muslimanima koji vjeruju da ne mogu ivjeti islam u njegovoj potpunosti u sekularnim i demokratskim drutvima obaveznom hidru (iseljenje, po uzoru na iseljenje poslanika Muhammeda,
a.s., iz Meke u Medinu). Ovo moe u zajednicama koje dijele ovakve stavove biti bitan motivirajui
faktor za odlazak u Siriju ili Irak, to moe biti jedno od objanjenja to relativno velik broj ena i
djece odlaze da tamo ive. Znai, dobrovoljni odlazak u tzv. Islamsku dravu ne mora nuno biti
samo zbog borbe, nego moe biti i zbog uvjerenja da je musliman duan napustiti nevjernika
drutva i pridruiti se zajednici ureenoj prema volji Boijoj.
To nije jedini, ali moe biti bitan faktor odlaska.
Istraivanje o sudjelovanju dravljana Bosne i Hercegovine u ratu u Siriji/Iraku potvrdilo je zakljuke slinih studija u dijelu koji se odnosi na motive za ovu vrstu angamana. Naime, pokazalo se da
je motiva vie te da zavise od niza opih i osobnih okolnosti. U cjelini, moglo bi se rei da je veina
i drava u kojima se ne provodi erijat nevjernikim, kao i pojedinaca koji su zadovoljni da ive u
odlazaka isprva i u osnovi bila motivirana osjeanjem vjerske dunosti da se pomogne pripadnicima iste identitetske skupine koji su u nevolji. Iz te motivacijske osnove, a u vezi s razvojem prilika
u Siriji i Iraku, te posebno s nastankom takozvane Islamske drave, vremenom se razvila spoznaja
da se naputanjem matine sredine (u ovom sluaju Bosne i Hercegovine), koja se doivljava kao
nevjernika i neprijateljska, te prelaskom na teritorij pod kontrolom ISIL-a, zapravo slijedi put poslanika islama Muhammeda, koji je napustio nevjerniku sredinu u Meki i preseljenjem (hidrom)
u Medinu, zajedno sa svojim sljedbenicima, stvorio novu zajednicu vjernika.
Mogue je takoer da je za dio starijih boraca iz Bosne i Hercegovine, koji su tokom rata od 1992.
do 1995. godine bili ideoloki bliski krugovima oko odreda El-Mudahid, rat u Siriji predstavljao
nastavak napora koji je, protivno njihovoj volji, prekinut Dejtonskim sporazumom.53
53 Brojni pripadnici odreda El-Mudahid protivili su se mirovnom sporazumu za Bosnu i Hercegovinu, odnosno
okonanju onoga to su doivljavali kao dihad. Strani borci su bili posebno razoarani odlukom bonjakog
politikog vrha da se opredijeli za sekularnu dravu BiH. Razoaranje je bilo toliko da se u jednom trenutku
prema svjedoenju bivih pripadnika odreda, naroito nakon ubistva zapovjednika Envera as-abana, razmatrala
i mogunost napada na Armiju BiH i nastavljanje dihada, ali se od toga odustalo zbog procjene vojne premoi
protivnika, kao i zbog protivljenja nekih od utjecajnih lidera odreda.
47
Za mlau generaciju, posebno mladie u kasnim tinejderskim i ranim dvadesetim godinama, odlazak u rat u Siriju neka je vrsta adrenalinskog izazova. Mladi ljudi u toj dobi imaju prirodnu potrebu
za dokazivanjem i nastoje se potvrditi sebi i drugima, upustiti se u izazove koji e ih staviti na kunju,
ele pripadati nekoj zajednici, stei potovanje i nai smisao vlastitog postojanja. Odlazak na daleka
ratita u Siriji i Iraku te prikljuenje vojnoj formaciji koja za sebe tvrdi da uvodi red na zemlji, pod
crnim zastavama i s crnim maskama i odorama, prua mogunost za takvu vrstu samopotvrivanja
i pripadnosti. Radi se vjerovatno o slinoj vrsti motiva koja je do prije par godina unazad mladie iz
Bosne i Hercegovine ove dobi navodila da se prijavljuju u francusku Legiju stranaca.54
Po prirodi stvari, mladi ljudi u toj dobi imaju viak hormona i slobodnog vremena. U Bosni i Hercegovini tog je slobodnog vremena jo vie jer je sa stopom nezaposlenosti mladih (u dobi od 15
do 24 godine) od skoro 63 posto ova zemlja rangirana kao prva u svijetu, dok je slubena stopa
nezaposlenosti na razini drave oko 44 posto.
Kada se radi o dravljanima Bosne i Hercegovine u Siriji/Iraku, sasvim je mogue da, barem podsvjesno, postoji i vaan socijalno-ekonomski aspekt, koji je olakao ili ubrzao donoenje odluke o
odlasku. Znatan dio ovih osoba dolazi s geografskih, drutvenih i ekonomskih margina. U policijskim biljekama za neke od njih stoji da su bez stalnih izvora prihoda, bave se prodajom plastinih
predmeta, sitnih kuanskih potreptina, preprodajom cigareta i vercom deviza.55 Osim rijetkih
izuzetaka, veina ih uglavnom ima samo zavrenu osnovnu kolu, ne posjeduje radne vjetine ni
iskustvo, ivi u tronim kuama, esto daleko od bilo kakvog puta i pod istim krovom s jo barem
dvije generacije svojih srodnika. Odlaskom u Siriju, posebno za one oenjene, kojima je nueno
useljenje u kue izbjeglih Sirijaca, otvorila se mogunost da praktino za nekoliko sedmica ostvare
ono za to bi im u Bosni i Hercegovini trebalo desetak i vie godina da imaju vlastiti dom.
Uz to, odlascima dravljana Bosne i Hercegovine na strana ratita posredno pogoduje i lokalni
kontekst u kojem urueno domae postkonfliktno drutvo postupno gubi sposobnost da sobom
upravlja. Rapidnu eroziju prethodnog sistema drutvenih, moralnih i etinih vrijednosti i normi
posljedino sve ee prati angaman mladih u nasilju ili retrogradnim identitetskim ideologijama koje se esto doivljavaju kao jedini nain za afirmaciju i zatitu pojedinaca i zajednica. Vie
od dva desetljea bosanskohercegovako drutvo ne uspijeva proizvesti artikuliran i vidljiv sistem
univerzalnih vrijednosti i na njima baziranih mogunosti za prosperitet koje bi i ljudima s margina
48
54 Autorima su poznati sluajevi od prije nekoliko godina u kojima su mladii iz Bosne i Hercegovine, bez znanja roditelja,
odlazili i prijavljivali se u Legiju stranaca. U nekim sluajevima, na zahtjev roditelja i uz meunarodnu pomo, mladii
su silom vraeni u Bosnu i Hercegovinu. Ukljuivanje u ovu formaciju tada je za neke od njih vjerovatno predstavljalo
slinu vrstu adrenalinskog izazova i prilike za samopotvrivanje, kao to je to danas ulazak u ISIL.
55 Preneseno iz originalnog policijskog dokumenta u koji su autori imali uvid.
zemljama koje nisu u stanju pokazati na zemljopisnoj mapi.

Suoen s ovakvim izazovima moderniteta, a nedovoljno spreman i sposoban s njima se uspjeno
nositi, dio osoba o kojima je ovdje rije izlaz iz vlastite otuenosti, neprilagoenosti i marginalizacije esto trai u naizgled bespogovornom slijeenju personaliziranih vrijednosnih uzora iz
prolosti. Umjesto da sebe pokuaju prilagoditi suvremenom kontekstu u kojem ive, ovi ljudi
pokuavaju, esto kroz upotrebu nasilja, promijeniti taj kontekst oponaajui uzore iz prolosti.
Ovaj kolaps adaptacije nerijetko dovodi do osobnih, unutranjih lomova, koji mogu izazvati tragine posljedice.
Oblici radikalizacije
Istraivanjem nije bilo mogue utvrditi postojanje jednog, po karakteristikama i trajanju, tipinog
ili dominantnog oblika ideoloke radikalizacije koja prethodi odlasku na ratita u Siriji/Iraku. Na
temelju uvida u otvorene i dio povjerljivih izvora mogue je zakljuiti da proces radikalizacije
provode ili nadgledaju lokalni ili putujui autoriteti, te da su odlascima u Siriju, u nekim sluajevima, prethodile ubrzane radikalizacije, uglavnom mlaih, otuenih i esto dezorijentiranih
osoba, mogue s naruenim mentalnim zdravljem. Takvim ideolokim preobraenjima u nekim
bile barem toliko razumljive i privlane kao to su im to odlasci u tue ratove i za tue interese, u
je sluajevima prethodio alternativni zdravstveni tretman nekog psihikog poremeaja, a koji po

pravilu izvodi osoba koja se u svojoj mikrozajednici smatra univerzalnim autoritetom i kojoj sljedbenici nerijetko povjeravaju vlastite ivote. Utjecaj takvih autoriteta na proces radikalizacije ini
se vanim, ali je bez izravnog uvida u psihosocijalne karakteristike osoba koje prolaze kroz takvu
interakciju, pojedinano ili okupljene u kongregacijama, teko utvrditi koliko je on presudan u
formiranju odluke za dolazak u rat.
Analiza sadraja iz procesa ideoloke mobilizacije za odlaske na ratita u Siriju/Irak sugerira kako
se pojedinci i skupine ne radikaliziraju u vezi s nepravdom (stvarnom ili umiljenom) kojoj su
eventualno sami i neposredno izloeni u matinoj sredini, nego u vezi s percepcijom patnje i
stradalnitva ire, globalne zajednice, koju doivljavaju kao svoju. Openito, kod veine prevladava percepcija da je napadnut islam i da je njihova dunost braniti ga. Poruke lokalnih ideolokih
autoriteta, kao i one koje stiu s ratita, formatirane su upravo kao ohrabrenje i poziv za odbranu
megazajednice i zavrni obraun s njenim neprijateljima.
Iz istraivanja je takoer vidljivo da je radikalizacija, osobito meu mlaim osobama, esto samoinicirana, uz pomo vanjskih faktora, prvenstveno interneta i drutvenih mrea. U komunikacijskom smislu, zahvaljujui novim tehnologijama, sudionici rata u Siriji i Iraku neprestano su u izrav-
49
nom kontaktu s potencijalnom, globalnom bazom za vrbovanje novih boraca. Virtualni promet
u oba smjera je intenzivan i gotovo nemogu za pratiti. Prema nekim procjenama, samo unutar
ISIL-a poetkom 2015. godine bilo je oko 25.000 registriranih Twitter adresa s kojih je sedmino,
u prosjeku, slano oko 200.000 poruka.56 Takva komunikacija izmeu fronte i populacijske baze
pogodne za radikalizaciju i vrbovanje bez presedana je u povijesti. Zbog toga veina sigurnosnih
agencija jo uvijek nije ni tehnoloki ni struno osposobljena pratiti i analizirati ovaj proces. Bosna
i Hercegovina po tome ne predstavlja poseban izuzetak.
Autori istraivanja vjeruju da je neophodno uloiti dodatne napore kako bi se analizirao proces radikalizacije mladih osoba, posebno adolescenata. Analizom vie pojedinanih sluajeva mogue
je bilo prepoznati neke rane znakove tog procesa, ali bi tek dodatna istraivanja mogla pruiti vie
uvida u njegove kljune faze. Iz nekih sluajeva bilo je mogue zakljuiti kako kod mladih osoba
promjena pogleda na svijet s osloncem na specifino tumaenje religije, pogotovo kod onih u generacijskom sukobu s roditeljima, stvara dojam superiornosti u odnosu na starije. U tom sukobu
mlae osobe osjeaju se dodatno osnaene autoritetom koji crpe iz svog doivljaja vjere i Boga,
i isprva ga koriste da bi se suprotstavili roditeljima. U sljedeoj fazi djeca prekidaju komunikaciju
s roditeljima, ili je svode na minimum, jer vjeruju da su spoznajno nadrasli starije, koji, po njima,
ive u neznanju i grijehu. Proces se najee nastavlja potpunim osamljivanjem mladih unutar porodice i vezivanjem za novu porodicu istomiljenika koja ivi negdje drugdje, esto u virtualnom
prostoru, a zavrava se obino iznenadnim nestankom mladih osoba, koje najee odlaze u Siriju
ili Irak bez prethodnog znanja i odobrenja roditelja.
Iako zbog ogranienih mogunosti istraivanja to nije bilo mogue utvrditi, autori takoer vjeruju
da su ovoj vrsti radikalizacije podlonije osobe koje ne dolaze iz porodica u kojima se odrastalo
i formiralo uz tradicionalno prakticiranje religije. Znaajan broj poznatih sluajeva upuuje na
zakljuak da se na ovaj nain vie radikaliziraju osobe koje su prethodno imale malo dodira s religijom ili im je ona bila neto usputno, sporedno i strano, kao i osobe koje konvertiraju, najee iz
kranstva u islam. Ni po ovom trendu, koji je posebno izraen u Zapadnoj Evropi, Bosna i Hercegovina ne predstavlja neki poseban izuzetak.57
50
56 Iz razgovora sa slubenim izvorom jedne sjevernoafrike drave, koji je traio ostati anoniman. Naknadni uvid u
aktivnosti jedne od triju britanskih tinejderica koje su poetkom 2015. godine iznenada i bez znanja svojih porodica
otile u Siriju otkrio je kako je ona istovremeno pratila 74 ISIL-ove Twitter adrese. Vie pojedinosti u: How a schoolgirl
was radicalised: Shamimas list, The Economist, 28. februara 2015. Vidi takoer, Queensland teenager who fled to
join Al Qaeda affiliate became radicalised over the internet, an Islamic leader says. Dostupno na internetu, na adresi
http://www.abc.net.au/news/2015-05-16/queensland-teenager-radicalised-over-the-internet/6474790.
57 Ranija analiza britanske obavjetajne agencije MI5 utvrdila je da znaajan dio ovakvih osoba slabo poznaje
vjeru i da ih je vrlo malo odraslo u religioznim porodicama. Neki konzumiraju narkotike, piju alkohol i posjeuju
prostitutke. Analiza MI5 navodi kako je dokazano da dublje ukorijenjen, tradicionalni vjerski identitet zapravo titi
od radikalizacije u nasilni ekstremizam. Vie o ovome u: MI5 report challenges views on terrorism in Britain, The
Guardian, 20. augusta 2008.
Kljuno i najtee pitanje vezano za istraivanje pojave odlazaka na ratita u Siriju i Irak vezano je za
procjenu opasnosti to je predstavljaju povratnici ratni veterani prekaljeni u sukobima, potencijalno dodatno ideoloki radikalizirani, uvezani sa istomiljenicima iz regije i drugih dijelova svijeta
i spremni za angairanje u aktima nasilja i terorizma u matinim sredinama.
Ovaj strah od mogue uloge povratnika nije bezrazloan. Vie istraivanja utvrdilo je da su poinitelji i planeri znaajnog broja teroristikih napada u posljednjih nekoliko godina upravo veterani
iz ranijih sukoba.58 Analize su takoer pokazale da operativnu okosnicu Al-Kaide na globalnoj
razini ine bivi strani borci u ratovima koji su voeni od kraja 20. stoljea do danas. Utvreno je
da se otprilike svaki deveti povratnik (ili njih 11 posto) iz tih ratova do sada angairao u aktima
nasilja nakon povratka u matinu sredinu.59 Isto istraivanje pokazalo je da su teroristi s ratnim
iskustvom iz drugih sukoba daleko opasniji od onih iz statinih, domaih elija. Zbog svega toga
i pitanje kako e se ponaati i ta e u Bosni i Hercegovini raditi povratnici iz rata u Siriji/Iraku zavreuje posebnu panju.
Znaajan broj osoba koje su bile na sirijskom ratitu ve se vratio u Bosnu i Hercegovinu. Prema
POVRATAK RATNIKA
nalazima ovog istraivanja to su do sada uinili 48 mukaraca i tri ene. Sasvim je mogue da se
radi o osobama koje su bile razoarane onim to su vidjele i doivjele u Siriji i Iraku, ili koje vjeruju
kako su ispunile svoju dunost i elju da pomognu ugroenoj zajednici ijim se dijelom osjeaju.
Bilo bi za oekivati da te osobe ele u Bosni i Hercegovini nastaviti normalan i miran ivot. Meutim, bez obzira na njihove stvarne namjere, kontekst globalni i lokalni, ne ide im u prilog.
Uz ve uobiajene pretpostavke o tome kako se ljudi sa stranih ratita vraaju kao mogue dodatno
ideoloki motivirani i operativno osposobljeni za akcije u matinim sredinama, tokom posljednjih nekoliko mjeseci, a u vezi sa sukobima u Siriji i Iraku, izvedeno je vie od dvadeset teroristikih napada
u Kanadi, Australiji, Belgiji, Francuskoj i Tunisu, a koje je izravno potaknuo ili ohrabrio ISIL. Direktor
britanskog MI5 Andrew Parker potvrdio je da je pred kraj 2014. i poetkom 2015. godine ova sluba
sprijeila tri teroristika napada u Velikoj Britaniji koja su bila povezana s razvojem prilika u Siriji i Ira-
58 Council of the EU, Document ref: 9036/3, of 29/4/13. EU Counter-terrorism coordinator. Subject: Foreign fighters
and returnees from a counter-terrorism perspective, in particular with regard to Syria. Limite.
59 Thomas Hegghammer, Should I Stay or Should I Go? Explaining Variation in Western Jihadists Choice between
Domestic and Foreign Fighting, American Political Science Review, February 2013.
51
ku.60 Autorima ovog istraivanja poznato je da su sprijeeni teroristiki napadi u jo nekim evropskim
zemljama, ali zbog specifinosti informacija o tome ne mogu na ovom mjestu navesti vie pojedinosti.
Uz to, usporedo sa slabljenjem i sve izvjesnijim nestankom samoproglaene Islamske drave realno je oekivati akcije odmazde njenih pristaa u drugim dijelovima svijeta, posebno u dravama
lanicama antiteroristike koalicije. Za te bi se akcije takoer mogli angairati upravo povratnici,
veterani ratova u Siriji i Iraku koji su tamo uspostavili veze sa osobama slinih ideolokih uvjerenja i
moda se vratili u matine zemlje s unaprijed i precizno zadanim ciljem. Takav se scenarij naprosto
ne moe iskljuiti. Pitanje je, naravno, i ta e se dogoditi s hiljadama stranih dobrovoljaca kada
takozvana Islamska drava doivi vojni krah. Gdje e se svi ti ljudi raspriti? Kamo e poi? U svakoj
od skoro devedeset zemalja svijeta iz kojih potjeu ti dobrovoljci ova pitanja se ozbiljno razmatraju.
Poloaj veterana povratnika dodatno kompliciranim ine svakodnevni poticaji i pozivi na nasilje prema matinim sredinama koji dolaze iz ISIL-a. Ako niste u stanju napraviti improviziranu eksplozivnu
napravu ili nai metak, izdvojite nevjernika Amerikanca, Francuza, ili bilo kojeg od njihovih saveznika. Razbijte mu glavu kamenom, zakoljite ga noem, pregazite ga autom, bacite ga s neke uzvisine,
udavite ga, ili otrujte. Ne oklijevajte. Budite nemilosrdni. Neka vam slogan bude: Nema mi spasa sve
dok ivi onaj koji oboava kri i slui tagute (one koji vladaju po neislamskim zakonima). A ako ni to
ne moete, spalite mu kuu, auto, duan, ili mu unitite etvu, poruio je ujesen 2014. godine sljedbenicima izvan Iraka i Sirije glasnogovornik ISIL-a ejh Ab Muhammad al-Adnani as-Shami.61
Osobe iz Bosne i Hercegovine koje su boravile na ratitima u Siriji i Iraku, i posebno u formacijama
potinjenim ili u sastavu ISIL-a, bile su u bliskom dodiru s ideologijom i modusom operandi ove
skupine. Takoer, stvorene su veze i prijateljstva sa suborcima iz Srbije, Crne Gore, Makedonije,
Albanije i s Kosova. Njihovi su zapovjednici najee bili eeni. U prostoru ratnih operacija u Siriji
i Iraku dolo je i do sinergije postojeih i novonastalih regionalnih mrea s meunarodnim ekstremistima i militantima. Iz takve ideoloke i operativne matrice, u 2014. godini izvedena su dva
samoubilaka bombaka napada iji su poinitelji s Kosova i iz Bosne i Hercegovine, dok se jedan
borac iz regije naao u fokusu medija time to je odsjekao glavu zarobljenom sirijskom vojniku.62
52
60 Fraser Nelson, Six key points from MI5s Andrew Parker speech on the terror threat in Britain, The Spectator, 9
January 2015.
61 Vie o ovom pozivu u: Kyle Shideler, ISISs New Threat is Anything But New. Dostupno na internetu na adresi
http://www.centerforsecuritypolicy.org/2014/09/22/isiss-new-threat-is-anything-but-new/.
62 Blerim Heta a.k.a. Abu Habbab al-Kosowi, prvi bomba samoubojica s Balkana, raznio se u Bagdadu, 25. marta 2014.
godine, i ubio 52 osobe. Emrah Fojnica, zvani Hattab, koji je zbog nedostatka dokaza osloboen za sudjelovanje
u napadu na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, izveo je samoubilaki napad u predgrau
Bagdada 7. augusta 2014. u kojem su poginule 24 osobe, meu njima jedanaest ena i estero djece. Lavdrim
Muhaxheri, pripadnik ISIL-a s Kosova, prvo je u ljeto 2014. skrenuo pozornost video zapisom na kojem predvodi
skupinu suboraca ISIL-a u ritualnom paljenju pasoa zemalja iz kojih su doli, a potom i snimkom odrubljivanja
glave zarobljenom mladiu za kojeg se pretpostavlja da je bio pripadnik sirijske vojske.
se vratili u Bosnu i Hercegovinu, odobrava ovu praksu i da ju je i sama spremna provesti. No injenica da su joj svjedoili i mogue u njoj sudjelovali svakako ne umiruje. Jedan od kljunih problema vezanih za veterane povratnike u Bosnu i Hercegovinu, ali i drugdje, lei u tome da jo uvijek
ne postoje standardizirani alati za procjenu sigurnosnog rizika koji oni predstavljaju za matinu
sredinu. U teorijskim razmatranjima navodi se kako bi povratnici s ratita u Iraku i Siriji mogli preuzeti vie uloga, od kojih se neke mogu viestruko preklapati. Prema tim procjenama, nekadanji
borci mogu biti angairani: (1) za kampanje iji je cilj odvratiti potencijalne budue dobrovoljce
od odlazaka na strana ratita, (2) mogu se vratiti normalnom ivotu, (3) mogu se ukljuiti u proces
radikalizacije i mobilizacije novih dobrovoljaca, (4) mogu se ukljuiti u mreu logistike, financijske i druge vrste potpore procesu regrutacije, mobilizacije i putovanja, (5) mogu se odluiti za
povratak na ratita, (6) mogu se ukljuiti u planiranje i izvedbu teroristikog napada u matinoj
ili nekoj drugoj sredini, i (7) s obzirom na vjetine u rukovanju orujem i eksplozivom, mogu se
prikljuiti nekoj kriminalnoj skupini.
Uz ovo treba dodati kako je sasvim izvjesno da je meu osobama koje nazivamo veteranima povratnicima bilo relativno malo onih koji su imali prethodna borbena iskustva i da e ih se najvei
dio neizbjeno vratiti sa simptomima posttraumatskog stresa.63
Bilo bi presmiono i paranoino pretpostaviti da veina pripadnika ISIL-a, ukljuujui i one koji su
Drutveni izazovi
Iz dosadanjeg uvida u radikalizaciju, vrbovanje, putovanja, a kasnije i boravak dravljana Bosne
i Hercegovine u Siriji/Iraku jasno je da sve ove aktivnosti esto ukljuuju niz socijalno, moralno i
pravno kontroverznih ili kanjivih aktivnosti (preljub, silovanje, nasilje u porodici, naputanje djece, otmice, otuenje imovine), a koje se prikazuju ne samo kao opravdane nego i kao propisane
teolokim imperativom, odnosno Boijim nalogom. U sutini, pa makar i posredno, ta praksa predstavlja pokuaj uvoenja normi u inae praktino nenormirano drutvo. U nedostatku vidljive i
prepoznatljive vrijednosne alternative ovom trendu on u Bosni i Hercegovini moe imati formativni potencijal, posebno za mlade. Uz to, radikalizacija konteksta moe negativno utjecati i na stanje
drutvene svijesti openito.
63 Tokom istraivanja autori su naili na najmanje jedan takav sluaj u kojem je povratniku iz Sirije, zbog vidljive
rastrojenosti pri izlasku iz aviona na sarajevskom aerodromu, pruena hitna pomo. Osoba o kojoj je rije
privremeno je hospitalizirana, a lijenici koji su je tretirali prijavili su kako je pacijent pokazivao nasilne i suicidalne
namjere. Posebno uznemirava injenica da je ovaj pacijent odveden iz bolnice u pratnji osobe za koju se sumnja da
potie i organizira odlaske u Siriju. Nakon kunog tretmana alternativnim metodama (tzv. istjerivanja dina koji je
opsjeo ovjeka rukja) ovaj pacijent je ponovo otputovao u Siriju.
53
Za pretpostaviti je da se veina boraca povratnika ipak nee angairati u aktima nasilja u Bosni
i Hercegovini, ali i bez toga veterani iz Sirije i Iraka, sa steenim ugledom autentinih boraca
za vrijednosti s kojima se identificiraju, u svojim bi lokalnim zajednicama mogli postati nekom
vrstom drutvenih uzora, osobito za mlade s margina neprilagoene, otuene i dezorijentirane. Oni su ve svakako ranjiviji i najizloeniji procesu radikalizacije i vrbovanja koji prethode
odlascima na strana ratita.
Veterani rata u Siriji i Iraku mogu vrlo lako postati i izazov autoritetu dosadanjih voa takvih zajednica s kojima je ranije, preko neformalnih i esto obiteljskih veza, ipak odravan neki oblik komunikacije. Novi lideri mogli bi posve onemoguiti takve kontakte i produbiti izolaciju svojih zajednica od veinskog okruenja, a time pojaati mogunost za dodatni meusobni antagonizam.
Sankcioniranje i prevencija odlazaka
Masovni odlasci graana iz velikog broja zemalja na ratita u Siriju i Irak te strah da bi se po povratku u matine sredine oni mogli angairati za vrbovanje, pripremanje ili poinjenje akata nasilja, ukljuujui terorizam, potakli su Ujedinjene narode da naloe lanicama da osposobe svoje
pravne i pravosudne sisteme za progon i kanjavanje ovakvih osoba. Takva obaveza odreena je
Rezolucijom Vijea sigurnosti UN-a 2178 od 24. septembra 2014. godine. Uz definiciju termina
strani borac, o emu je ve bilo govora, rezolucija uz ostalo trai uspostavu tjenje suradnje u pristupu relevantnim informacijama, spreavanje putovanja osobama za koje se sumnja da putuju
zbog angamana u teroristikim aktivnostima, te rad u zajednicama koje su posebno podlone
vrbovanju i poticanju na odlazak na strana ratita. (Cjelokupan tekst Rezolucije 2178 dostupan u
Aneksu 2).
Usporedo s ovim meunarodnim naporom za stvaranje pravnog okvira za represiju i prevenciju
odlazaka na strana ratita, drave vie izloene ovoj pojavi samostalno je nastoje sankcionirati.
Nizozemska tako predvia mogunost opoziva dravljanstva i dozvole prebivalita osobama za
koje se utvrdi da su putovale na strana ratita. Njemaka je u takvim sluajevima predvidjela oduzimanje putnih isprava, zabranu naputanja zemlje i ukidanje osobnih iskaznica. Uz sline mjere,
Velika Britanija je uvela upravljanje povratkom dravljana osumnjienih za teroristike aktivnosti
u inozemstvu. U sluajevima uea u teroristikim aktivnostima izvan zemlje, Austrija takvim osobama moe oduzeti dravljanstvo, dok francuske vlasti imaju iroke ovlasti u spreavanju graana
da napuste tu zemlju.
54
nima, tokom 2014. i 2015. godine, takoer predvidjeli sankcioniranje odlazaka na strana ratita
(vidi Aneks 3).
I prije navedenih drava, Bosna i Hercegovina je u ljeto 2014. godine uvela dopune Kaznenog
zakona lanom 162b (Protuzakonito formiranje i pridruivanje stranim paravojnim ili parapolicijskim
formacijama) kojim se sankcioniraju osobe koje organiziraju, rukovode, obuavaju, opremaju ili
mobiliziraju pojedince ili skupine ljudi da se pridrue stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj
formaciji koja djeluje izvan Bosne i Hercegovine. Sankcionirano je i pridruivanje takvim formacijama, kao i druge aktivnosti, ukljuujui poticanje na izvrenje ovog kaznenog djela (vidi Aneks
1). Meutim, u prvom sudskom procesu, koji je poeo 11. februara 2015. godine, protiv osobe za
koju se smatra da je kljuna u procesu vrbovanja i poticanja na odlaske u Siriju/Irak, Tuiteljstvo
BiH nije podignulo optunicu koristei se lanom 162b, nego je to uinilo na temelju ranijih dopuna Kaznenog zakona, odnosno lanova 202a (Javno poticanje na teroristike aktivnosti), 202b
(Vrbovanje radi teroristikih aktivnosti) i 202d (Organiziranje teroristike skupine). Prva optunica
protiv osoba za koje se tvrdi da su poinile kazneno djelo iz lana 162b podignuta je u proljee
2015. godine. U oba sluaja radi se o osobama uhapenima tokom triju faza Operacije Damask
koje su od kasnog ljeta 2014. do kraja zime 2015. godine provodile Dravna agencija za istrage i
zatitu (SIPA) i Tuiteljstvo Bosne i Hercegovine.
Od zemalja zapadnog Balkana, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija svojim su kaznenim zako-
Kriminalizacija odlazaka na strana ratita usmjerena je na posljedice, a ne na uzroke ovog fenomena. Po brzini kojom je reagirala na ovu pojavu Bosna i Hercegovina je prednjaila u regiji, pa i ire.
Meutim, za razliku od drugih drava, koje su u meuvremenu uz kriminalizaciju razvile i poele
primjenjivati programe za prevenciju i odvraanje od takvih putovanja, Bosna i Hercegovina na
tom planu nema nikakvu osmiljenu ni vidljivu strategiju.64 Bez nje, kriminalizacija i represija ne
samo da nee biti dovoljne nego bi se vrlo lako mogle pokazati i kao kontraproduktivne.
64 Bosna i Hercegovina ne samo da nema strategiju za prevenciju radikalizacije nego jo uvijek (u aprilu 2015. godine)
nema ni novu dravnu strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma. Posljednja je istekla 2013. godine. Vijee
ministara BiH donijelo je krajem aprila 2015. godine Odluku o uspostavi Radne grupe za izradu Prijedloga strategije
Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2015. do 2020. godine. Postavljeni rok za izradu tog
dokumenta je 60 dana.
55
ZAKLJUNA RAZMATRANJA I
MOGUE PREPORUKE
Od zemlje odredita, tokom 1990-ih, Bosna i Hercegovina je danas postala zemlja porijekla stranih
dobrovoljaca u tuim ratovima.65 Iako je najjai val odlazaka graana Bosne i Hercegovine u Siriju
i Irak najvjerovatnije proao, za pretpostaviti je da e se trend ideoloke radikalizacije, vrbovanja
i poticanja na nove odlaske nastaviti. Openito, moe se oekivati daljnja radikalizacija javnog
prostora, prije svega kroz aktivnosti na drutvenim mreama i internetu openito.66
Za bilo kakvu, a posebno za uspjenu strategiju prevencije i odvraanja od ovakvog trenda, Bosna
i Hercegovina se mora boriti i kao drava i kao drutvo. Kao drava instrumentima i mehanizmima
koji ukljuuju represiju i kriminalizaciju, a kao drutvo djelotvornim korektivima i kontranarativima kojima se moe odluno i pravovremeno intervenirati i suprotstaviti ovom procesu. Takve
interventne potencijale trebalo bi ojaati u porodicama, obrazovnom sistemu, organizacijama civilnog drutva, akademskoj zajednici i medijima. Naravno, ako se prethodno prepozna ozbiljnost
problema i postigne iroki konsenzus i tjenja koordinacija aktivnosti ove vrste.
Na operativnoj razini, ini se kako je nuno ojaati suradnju domaih policijskih agencija, mogue
i kroz formiranje posebnog policijskog tijela i ureda tuiteljstva na dravnoj razini. U tom kontekstu, bilo bi dobro razrijeiti nedoumice i sporove koji nastaju zbog preklapanja ovlasti agencija
56
65 Osim u Siriji/Iraku, registrirano je prisustvo dravljana Bosne i Hercegovine i u formacijama koje se bore u
sukobima u Ukrajini. Visokopozicionirani izvor u jednoj od sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini u razgovoru
za ovo istraivanje izjavio je kako su do poetka 2015. godine identificirane tri takve osobe. U isto vrijeme, Dravna
agencija za istrage i zatitu objavila je da se na ratitima u Ukrajini nalazi pet dravljana Bosne i Hercegovine, ali da
se pretpostavlja da je taj broj vei. SIPA: U Siriji ratuje 80 bh. dravljana, Avaz, 29. marta 2015, http://www.avaz.ba/
clanak/170970/sipa-u-siriji-ratuje-80-bh-drzavljana.
66 O ovoj vrsti radikalizacije javnog prostora u Bosni i Hercegovini, uz ostalo, svjedoe reakcije (komentari, blogovi i
dr.) koje su se pojavile na drutvenim mreama nakon napada na redakciju francuskog magazina Charlie Habdou
(7. januara 2015. godine), a u kojima su dominirali relativizacija tog ina, njegovo opravdavanje i odobravanje.
Za interne potrebe, jedna od sigurnosnih agencija obavila je analizu sadraja koji su se na drutvenim mreama
u Bosni i Hercegovini pojavile vezano za napad na redakciju Charlie Habdoua i utvrdila da je vie od 80 posto
komentara imalo afirmativan odnos prema tom inu i njegovim poiniteljima.
tjenja komunikacija i koordinacija s policijskim agencijama na regionalnoj i meunarodnoj razini.

ini se takoer vanim pratiti radikalizaciju i vrbovanje, posebno na internetu i drutvenim mreama, a ija su meta mladi i djeca, te raditi na podizanju svijesti o (ne)sigurnosti na internetu.
Od presudne bi vanosti bilo razumjeti i prepoznati faze radikalizacije, naroito prve znakove i
promjene u razmiljanju i ponaanju kod mladih, kako bi se moglo intervenirati u dovoljno ranoj
fazi tog procesa.
Iz istraivanja je takoer bilo mogue zakljuiti kako se ideoloka radikalizacija u nasilni ekstremizam dogaa i u zatvorima kroz koje je proao i znaajan dio osoba koje su kasnije zavrile u Siriji
i Iraku. Analiza naina smjetaja zatvorske populacije i organizacije rada s njom mogla bi ukazati
na mogue naine na koje bi se takva radikalizacija mogla suzbiti.68
Iz dosadanjeg uvida u probleme vezane za odlaske ratnika dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine na
strana ratita ini se kako bi bilo neophodno uspostaviti komunikaciju s lanovima porodica otilih boraca
(posebno u porodicama koje su bile protiv tih odlazaka), ali i s povratnicima, te pomoi im (onima koji
to ele) da se uspjeno reintegriraju u drutvo. Posebno bi vano bilo razviti alate koji bi omoguili
procjenu spremnosti povratnika za takvu reintegraciju.69
67 Istraivanje je utvrdilo da je jedna od domaih sigurnosnih agencija kontaktirala predstavnike Republike

Turske i zatraila da se aktivira meudravni sporazum iz 2001. godine o suradnji dviju zemalja u borbi protiv
terorizma i organiziranog kriminala. Namjera je bila omoguiti policajcima iz Bosne i Hercegovine prisustvo na
najfrekventnijim graninim prijelazima u Turskoj kako bi zajedno s turskim kolegama motrili i izvjetavali o dolasku
dravljana Bosne i Hercegovine koji putuju za Siriju. Turska strana je prihvatila ovu inicijativu i ponudila termine za
odravanje sastanka u Ankari na kojem su se trebali utvrditi detalji takvog sporazuma, ali je bosanskohercegovaka
strana otkazala susret jer se nije mogao postii dogovor o tome koja e policijska agencija predstavljati Bosnu
i Hercegovinu na tom sastanku. Tako je propala i inicijativa o zajednikom nadgledanju ulaska dravljana BiH
u Tursku. Ipak, tokom posjeta Sarajevu 20. 5. 2015. predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako je
zahvaljujui suradnji izmeu bh. i turskih sigurnosnih agencija 141 osoba vraena u BiH, jer je postojala sumnja da
imaju namjeru da se bore na mjestima gdje se dogaaju sukobi (Erdogan okonao cjelodnevnu posjetu Sarajevu,
Dnevni avaz 20.5.2015. - http://m.avaz.ba/clanak/178702/erdogan-u-sarajevu). Slubenici bosanskohercegovakih
agencija s kojima su autori razgovarali nisu mogli potvrditi ovu izjavu turskog predsjednika.
68 U jednom broju zemalja osuenici za terorizam i kaznena djela potaknuta nasilnim ideolokim ekstremizmom
dre se odvojeno od ostatka zatvorske populacije. Motivi za ovu praksu su dvojaki: prvo, na ovaj se nain eli
sprijeiti ideoloki utjecaj takvih osuenika na ostale, i drugo, nastoji se sprijeiti njihov kontakt s poiniteljima
drugih kaznenih djela kako se u zatvoru ne bi dogovarala operativna suradnja ili samih osuenika ili skupina i
mrea kojima pripadaju.
69 Za vie pojedinosti o korisnim mjerama koje drava i drutvo mogu poduzeti u prevenciji i saniranju u sluajevima
dobrovoljnih odlazaka na strana ratita vidi: The Hague Marrakech Memorandum on Good Practices for a More
Effective Response to the FTF Phenomenon, Foreign Terrorist Fighters (FTF) Initiative, Global Counterterrorism Forum,
September 2014.
koje postupaju u ovoj oblasti, a koja su ve stvorila odreene probleme.67 Oito, neophodna je
57
ANEKS 1
(Sluzbeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 47/14)
Temeljem clanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 67. sjednici Zastupnikog doma, odranoj 28. svibnja 2014. godine, i na 38. sjednici Doma
naroda, odranoj 6. lipnja 2014. godine, usvojila je
ZAKON O DOPUNI KAZNENOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE
lanak 1.
U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine (Sluzbeni glasnik BiH, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04,
61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10) iza clanka 162a. dodaje se novi lanak 162b., koji glasi:
lanak 162b.
(Protuzakonito formiranje i pridruivanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama)
1. Tko protivno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o sluzbi u Oruanim snagama
Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obuava, oprema ili mobilizira pojedince ili skupine ljudi s ciljem pridruivanja, na bilo koji nain, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj
parapolicijskoj formaciji koje djeluju izvan Bosne i Hercegovine, kaznit ce se kaznom zatvora
u trajanju od najmanje pet godina.
2. Tko se na bilo koji nain pridrui stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj
formaciji obuenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stavka (1) ovoga clanka, kaznit ce se
kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine.
3. Tko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili vrbuje drugoga ili poduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za izravno
poinjenje ovog kaznenog djela, kaznit ce se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset
godina.
4. Tko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi nain uputi poruku
javnosti koja ima za cilj potaknuti drugoga na poinjenje ovog kaznenog djela, kaznit ce se
kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
58
nje kaznenog djela ili otkrije skupinu prije poinjenja kaznenog djela, kaznit ce se kaznom
zatvora u trajanju od sest mjeseci do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.
6. Odredbe ovoga clanka nece se primjenjivati na osobe koje su na zakonit nain stekle dravljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u ijoj vojsci ili vojnoj formaciji
sluze ili sluze u vojnim formacijama pod nadzorom meunarodno priznatih vlada od strane
Ujedinjenih naroda, formiranim na temelju zakona.
lanak 2.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Sluzbenom glasniku BiH.
Broj 01,02-02-1-49/13
6. lipnja 2014. godine
Sarajevo
Predsjedatelj Zastupnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH
Dr. Milorad Zivkovic, v. r.
Predsjedatelj Doma naroda
5. Poinitelj kaznenog djela iz stavka (1) ovoga clanka koji otkrivanjem skupine sprijei poinje-
Parlamentarne skuptine BiH

Dr. Dragan Covic, v. r.
59
ANEKS 2
Rezolucija Vijea sigurnosti UN 2178 (2014)

Usvojena na 7272. sastanku Vijea sigurnosti, 24.septembra 2014. godine
Vijee sigurnosti,
Ponovo potvrujui da terorizam u svim oblicima i nainima izvoenja predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji meunarodnom miru i sigurnosti i da je svako djelo terorizma krivino djelo
koje se ne moe opravdati nikakvim motivima, gdje god da se izvodi i od strane bilo koga, te
ostajui opredijeljeno da dalje doprinosi djelotvornosti sveukupnih nastojanja da se suprotstavi
ovom zlu na globalnom nivou,
Zapaajui sa zabrinutou da je prijetnja od terorizma postala rasprostranjena u razliitim dijelovima svijeta, da je dolo do porasta broja teroristikih djela, ukljuujui ona koji su motivirana
netolerancijom ili ekstremizmom, te istiui svoju opredijeljenost za borbu protiv ove prijetnje,
Imajui u vidu potrebu da se prepoznaju okolnosti koje pogoduju irenju terorizma te potvrujui odlunost drava lanica da uine sve to je u njihovoj moi da rijee sukob(e) i onemogue
teroristikim grupama da se ukorijene i uspostave sigurne zone, kako bi bolje odgovorili na rastuu prijetnju od terorizma,
Istiui da se terorizam ne moe i ne smije povezivati sa bilo kojom vjerom, nacijom ili civilizacijom,
Uvaavajui da meunarodna saradnja i mjere koje poduzimaju drave lanice u spreavanju terorizma i borbi protiv terorizma moraju biti u potpunosti u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija,
Ponovo potvrujui svoje potovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i politike nezavisnosti svih drava u skladu s Poveljom,
Ponovo potvrujui da drave lanice moraju osigurati da su mjere koje poduzimaju u borbi protiv terorizma u skladu sa svim obavezama koje nalae meunarodno pravo, posebno u oblasti
ljudskih prava, prava izbjeglica i meunarodnog humanitarnog prava, naglaavajui da su potivanja ljudskih prava, temeljnih ljudskih sloboda i vladavine prava komplementarna i da uzajamno
60
djelovanja, te podsjea na potivanje vladavine prava kako bi se na efikasan nain sprijeile teroristike aktivnosti i omoguila borba protiv terorizma, te podsjeajui da je neispunjavanje ovih
i drugih meunarodnih obaveza, ukljuujui one sadrane u Povelji Ujedinjenih nacija, jedan od
faktora koji doprinosi poveanoj radikalizaciji i stvara dojam o nekanjivosti,
Izraavajui ozbiljnu zabrinutost u vezi sa trenutnom i rastuom prijetnjom od stranih teroristikih boraca, tj. osoba koje putuju u dravu koja nije drava njihovog prebivalita niti drava ije
imaju dravljanstvo, a s ciljem poinjenja, planiranja, pripremanja ili uestvovanja u izvrenju
teroristikih djela, ili radi pruanja ili pohaanja teroristike obuke, ukljuujui obuke koje su povezane s oruanim sukobima, te izraavajui rijeenost da odgovori na ovu prijetnju,
Izraavajui ozbiljnu zabrinutost zbog onih koji pokuavaju krenuti na put da bi postali strani
teroristiki borci,
Zabrinuto jer strani teroristiki borci poveavaju intenzitet i trajanje sukoba i smanjuju mogunosti za njihovo rjeavanje, jer [strani teroristiki borci] takoe mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju
matinim dravama, dravama kroz koje putuju i dravama prema kojima putuju, kao i dravama u
susjedstvu oruanog sukoba u kojem su strani teroristiki borci aktivni i koje su izloene ozbiljnim
jaaju djelotvorne antiteroristike mjere i da predstavljaju kljuni dio uspjenog antiteroristikog
sigurnosnim prijetnjama, te podsjeajui da prijetnja od stranih teroristikih boraca moe zahvatiti

sva podruja i drave lanice, ak i one koje su daleko od zona sukoba, i istiui ozbiljnu zabrinutost da strani teroristiki borci koriste svoju ekstremistiku ideologiju za promociju terorizma,
Izraavajui zabrinutost zbog toga to su teroristi i teroristike grupe uspostavile meunarodne
mree u matinim dravama, tranzitnim dravama i dravama krajnjeg odredita kroz koje strani
teroristiki borci i sredstva za njihovu pomo prolaze u oba smjera,
Izraavajui posebnu zabrinutost zbog toga to se strani teroristiki borci vrbuju i pridruuju organizacijama kao to su Islamska drava u Iraku i Levantu (IDIL), Al-Nusrah Front (ANF) te drugim
elijama, pridruenim formacijama, ograncima Al-Qaide kao i jedinicama koje su nastale iz nje, to
je naveo Odbor koji je osnovan u skladu sa Rezolucijama 1267 (1999) i 1989 (2011), prepoznajui da prijetnja od stranih teroristikih boraca ukljuuje, izmeu ostalog, osobe koje pruaju podrku djelima ili aktivnostima Al-Qaide i njenim elijama, pridruenim formacijama, ograncima, ili
jedinicima nastalim iz nje, to ukljuuje vrbovanje ili pruanje podrke djelovanju ili aktivnostima
tih jedinica, i naglaavajui hitnu potrebu da se ukae na ovu konkretnu prijetnju,
61
Prepoznajui da suprotstavljanje prijetnji koju predstavljaju strani teroristiki borci zahtijeva

sveobuhvatno rjeavanje uzronika, ukljuujui spreavanje radikalizacije koja vodi ka terorizmu, zaustavljanje vrbovanja, spreavanje putovanja stranih teroristikih boraca, onemoguavanje finansijske podrke stranim teroristikim borcima, suzbijanje nasilnog ekstremizma koji
moe dovesti do terorizma, suzbijanje podsticanja na izvoenje teroristikih napada motiviranih ekstremizmom ili netolerancijom, promoviranje politike ili vjerske tolerancije, ekonomski
razvoj i socijalnu koheziju i inkluziju, zaustavljanje i rjeavanje oruanih sukoba i olakavanje
reintegracije i rehabilitacije,
Takoer prepoznajui da terorizam nee biti poraen iskljuivo upotrebom vojne sile, mjerama
policijskih organa i obavjetajnim radom, te naglaavajui potrebu da se skrene panja na okolnosti koji vode do irenja terorizma, kao to je navedeno u Stupu I Globalne antiteroristike strategije Ujedinjenih nacija (A/RES/60/288),
Izraavajui zabrinutost u vezi sa poveanom upotrebom komunikacionih tehnologija od strane
terorista i njihovih pomagaa u cilju radikalizacije koja vodi ka terorizmu, vrbovanjem i poticanjem drugih na izvoenje teroristikih djela, ukljuujui upotrebu interneta, te finansiranjem i
omoguavanjem stranim teroristikim borcima da putuju i obavljaju dopunske aktivnosti i naglaavajui potrebu da drave lanice djeluju kooperativno kako bi sprijeile teroriste u zloupotrebi
tehnologije, komunikacija i sredstava u cilju vrbovanja za teroristika djela, uz potivanje ljudskih
prava i temeljnih sloboda te u skladu s drugim obavezama odreenim meunarodnim pravom,
Napominjui s uvaavanjem aktivnosti koje se preduzimaju u oblasti izgradnje kapaciteta od
strane subjekata Ujedinjenih nacija, prije svega subjekata ukljuenih u Operativnu grupu za borbu protiv terorizma (CTITF), ukljuujui Ured Ujedinjenih nacija za narkotike i kriminal (UNODC)
i Centar Ujedinjenih nacija za borbu protiv terorizma (UNCCT) i takoer napore Izvrne direkcije
Odbora za borbu protiv terorizma (CTED) u pruanju tehnike podrke, posebno u promicanju
povezivanja onih koji pruaju i primaju podrku u izgradnji kapaciteta, u koordinaciji s drugim
relevantnim meunarodnim, regionalnim i podregionalnim organizacijama, kako bi pruili pomo dravama lanicama, na njihov zahtjev, u provoenju Globalne antiteroristike strategije
Ujedinjenih nacija,
Napominjui nedavni razvoj dogaaja i inicijative na meunarodnom, regionalnom i podregionalnom nivou u spreavanju i suzbijanju terorizma i napominjui rad Globalnog antiteroristikog
foruma (GCTF), posebno nedavno usvojeni cjelovit paket dobrih praksi s ciljem ukazivanja na fenomen stranih teroristikih boraca te objavljivanje nekoliko drugih okvirnih dokumenata i dobrih
62
zatvorima, otmicama u svrhu otkupa, pruanjem podrke rtvama terorizma te djelovanjem i radom policije koje je usmjereno ka zajednici, kako bi se pruila pomo zainteresovanim dravama
u praktinom provoenju pravnog i politikog okvira Ujedinjenih nacija u borbi protiv terorizma
i upotpunio rad relevantnih subjekata Ujedinjenih nacija u borbi protiv terorizma u ovim oblastima,
Napominjui sa uvaavanjem napore Interpola da se suprotstavi prijetnji koju predstavljaju strani teroristiki borci, ukljuujui globalno razmjenjivanje informacija izmeu policijskih agencija koritenjem sigurnih komunikacionih mrea, baza podataka te sistema za pruanje savjeta i
operativnih upozorenja, procedura za ulazak u trag ukradenim, krivotvorenim osobnim i putnim
dokumentima, te Interpolovog foruma za borbu protiv terorizma i programa koji se bavi stranim
teroristikim borcima,
U vezi sa i naglaavajui situaciju osoba koje imaju vie od jednog dravljanstva te koje putuju u
zemlje ije dravljanstvo posjeduju s ciljem poinjenja, planiranja, pripremanja ili uestvovanja u
izvrenju teroristikih djela, ili radi pruanja ili pohaanja teroristike obuke, i apelirajui na drave da preduzmu primjerene aktivnosti u skladu sa njihovim obavezama definiranim domaim i
meunarodnim pravom, ukljuujui meunarodno pravo o ljudskim pravima,
praksi, ukljuujui oblasti koje se bave borbom protiv nasilnog ekstremizma, krivinim pravom,
Pozivajui drave da osiguraju, u skladu sa meunarodnim pravom, posebno u vezi s ljudskim

pravima i pravima izbjeglica, da se status izbjeglica ne zloupotrebljava od strane poinioca, organizatora ili pomagaa teroristikih djela, ukljuujui strane teroristike borce,
Ponovo potvrujui svoj poziv dravama da to je prije mogue pristupe meunarodnim konvencijama za borbu protiv terorizma i protokolima, bez obzira da li su ve pristupile regionalnim
konvencijama po tom pitanju, te da u potpunosti ispune svoje obaveze u odnosu na konvencije
kojima su pristupile,
Napominjui stalnu prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti koja dolazi od terorizma i potvrujui potrebu, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, za borbom svim sredstvima protiv prijetnji
meunarodnom miru i sigurnosti uzrokovanih teroristikim djelima, ukljuujui ona koje su poinili strani teroristiki borci,
Postupajui u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija,
63
1. Osuuje nasilni ekstremizam koji moe dovesti do terorizma, sektako nasilje i izvoenje teroristikih djela od strane stranih teroristikih boraca i zahtijeva da se svi strani teroristiki
borci razoruaju i da prestanu sa svim teroristikim aktivnostima i uestvovanjem u oruanom sukobu;
2. Ponovo potvruje da su sve drave obavezne da sprijee kretanje terorista ili teroristikih
grupa efikasnim graninim kontrolama te kontrolama kod izdavanja identifikacijskih i putnih
dokumenata te putem mjera za spreavanje krivotvorenja, falsificiranja ili nezakonite upotrebe identifikacijskih dokumenata i putnih dokumenata, naglaava, u tom smislu, vanost
suprotstavljanja, u skladu sa svojim relevantnim meunarodnim obavezama, prijetnji koju
predstavljaju strani teroristiki borci, i podstie drave lanice da koriste procjenu rizika za
putnike na osnovu evidencija i da koriste procedure provjere, ukljuujui prikupljanje i analiziranje putnih podataka, bez pribjegavanja profiliranju koje se zasniva na stereotipima utemeljenim na diskriminaciji koja je zabranjena meunarodnim pravom;
3. Apelira na drave lanice da, u skladu sa domaim i meunarodnim pravom, ojaaju i ubrzaju
razmjenu operativnih informacija u vezi sa kretanjem terorista i teroristikih mrea, ukljuujui strane teroristike borce, posebno sa zemljama u kojima ive ili ije dravljanstvo imaju,
putem bilateralnih ili multilateralnih mehanizama, prije svega Ujedinjenih nacija;
4. Poziva sve drave lanice da, u skladu sa njihovim obavezama odreenim meunarodnim
pravom, sarauju u aktivnostima suprotstavljanja prijetnji koju predstavljaju strani teroristiki borci, ukljuujui spreavanje radikalizacije koja vodi ka terorizmu i vrbovanje stranih teroristikih boraca, ukljuujui djecu, spreavajui strane teroristike borce da preu njihove
dravne granice, prekidajui i spreavajui finansijsku podrku stranim teroristikim borcima
te razvijajui i provodei postupke krivinog gonjenja, strategije za rehabilitaciju i reintegraciju stranih teroristikih boraca koji se vraaju u svoje drave;
5. Odluuje da su drave lanice, potujui meunarodno pravo o ljudskim pravima, meunarodno pravo o izbjeglicama i meunarodno humanitarno pravo, dune sprijeiti i suzbijati
vrbovanje, organiziranje, transport i opremanje osoba koje putuju u dravu koja nije drava
njihovog prebivalita niti dravljanstva a u cilju poinjenja, planiranja, ili pripreme teroristikih djela ili uestvovanja u njima, ili pruanja ili pohaanja teroristike obuke te finansiranje
njihovih putnih trokova i aktivnosti;
6. Podsjea na svoju odluku, u Rezoluciji 1373 (2001), da su sve drave lanice obavezne osi-
64
gurati da se bilo koja osoba koja uestvuje u finansiranju, planiranju, pripremi ili izvrenju te-
lanice obavezne definirati u domaim zakonima i propisima teka krivina djela na osnovu
kojih postoji mogunost za krivinim gonjenjem i kanjavanjem, na nain koji adekvatno
odraava teinu krivinog djela:
a. njihovih dravljana koji putuju ili imaju namjeru putovati u dravu koja nije drava njihovog prebivalita ili dravljanstva te druge osobe koje putuju ili pokuavaju putovati
sa svojih teritorija u dravu koja nije drava njihovog prebivalita ili dravljanstva u cilju
poinjenja, planiranja ili pripremanja teroristikih djela ili radi izvoenja ili pohaanja
teroristike obuke;
b. za namjerno obezbjeivanje ili prikupljanje sredstava, na bilo koji nain, direktno ili indirektno, od strane njihovih dravljana ili na njihovim teritorijama s namjerom ili znanjem
da se sredstva trebaju koristiti za finansiranje putovanja osoba koje putuju u dravu koja
nije drava njihovog prebivalita ili dravljanstva, a u cilju poinjenja, planiranja ili pripremanja teroristikih djela ili radi izvoenja ili pohaanja teroristike obuke; i
c. namjerno organiziranje ili drugi vid pomaganja putovanja, ukljuujui djela vrbovanja
na njihovim teritorijama ili od strane njihovih dravljana, osoba koje putuju u dravu
roristikih djela ili podravanju teroristikih djela privede pravdi, te odluuje da su sve drave
koja nije drava njihovog prebivalita ili dravljanstva radi poinjenja, planiranja ili pripremanja teroristikih djela ili radi izvoenja ili pohaanja teroristike obuke;
7. Izraava svoju vrstu odlunost da, u skladu sa Rezolucijom 2161 (2014), razmotri liste osoba, grupa, formacija i jedinica koji se povezuju sa Al-Qaidom, koje finansiraju, naoruavaju,
planiraju, ili vrbuju za njih, ili na neki drugi nain podravaju njihova djelovanja ili aktivnosti,
ukljuujui i upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao to su internet, drutvene mree, ili na bilo koji drugi nain;
8. Odluuje, ne dovodei u pitanje ulazak ili tranzit koji su znaajni u daljem sudskom postupku,
ukljuujui u daljem toku takvog sudskog postupka hapenje ili pritvaranje stranog teroristikog borca, da su drave lanice obavezne da sprijee ulazak u ili tranzit kroz njihovu teritoriju bilo kojoj osobi o kojoj ta drava ima vjerodostojne podatke koji osiguravaju razumnu
osnovu da se povjeruje da on ili ona trae ulazak na teritoriju ili prolazak kroz teritoriju u cilju
uestvovanja u djelima opisanim u stavu 6, ukljuujui bilo koje djelovanje ili aktivnosti koje
upuuju da je neka osoba, grupa, formacija ili jedinica povezana sa Al-Qaidom, kao to je navedeno u stavu 2. Rezolucije 2161 (2014), pod uslovom da nita iz ovog stava ne obavezuje
65
niti jednu dravu da zabrani ulazak ili da zahtijeva naputanje njene teritorije svojim dravljanima ili osobama sa stalnim mjestom prebivalita.
9. Poziva drave lanice da zahtijevaju od avio-kompanija koje posluju na njihovim teritorijama
da unaprijed dostave relevantnim organima vlasti podatke o putnicima kako bi se otkrili odlasci ili pokuaji ulaska ili tranzita kroz njihove teritorije civilnim letjelicama osobama sa liste
Odbora uspostavljenog u skladu sa Rezolucijom 1267 (1999) i 1989 (2011) (Odbor), i nadalje poziva drave lanice da prijave takve odlaske sa njihove teritorije te da tu informaciju
podijele sa dravom u kojoj ta osoba ima mjesto prebivalita ili ije dravljanstvo posjeduje,
na odgovarajui nain i u skladu sa domaim zakonom i meunarodnim obavezama;
10. Istie hitnu potrebu da se u potpunosti i odmah provede ova Rezolucija u vezi sa stranim
teroristikim borcima, naglaava konkretnu i hitnu potrebu da se ova Rezolucija provede u
odnosu na strane teroristike borce koji su povezani sa IDIL-om, ANF-om te drugim elijama, pridruenim formacijama, ograncima Al-Qaide ili jedinicama nastalim iz nje, kao to je to
utvrdio Odbor, i izraava spremnost da, u skladu sa Rezolucijom 2161 (2014), ukae na osobe
povezane sa Al-Qaidom koje izvode djela navedena u stavu 6;
Meunarodna saradnja
11. Poziva drave lanice da poboljaju meunarodnu, regionalnu i podregionalnu saradnju,
ukoliko je mogue putem bilateralnih sporazuma, a u cilju spreavanja putovanja stranih teroristikih boraca s njihove ili kroz njihovu teritoriju, ukljuujui veu razmjenu informacija
kako bi se identificirali strani teroristiki borci, razmjenu i usvajanje najboljih praksi, bolje
razumijevanje naina na koji strani teroristiki borci putuju, te da drave lanice sarauju u
situacijama kada donose mjere na dravnom nivou kako bi sprijeile teroriste u zloupotrebi
tehnologije, komunikacija i resursa za pridobivanje podrke za teroristikih djela, uz potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda i u skladu sa drugima obavezama sadranim u meunarodnom pravu;
12. Ponovo se poziva na svoju odluku u Rezoluciji 1373 (2001) da su drave lanice obavezne
pomoi jedna drugoj na najvioj moguoj razini u vezi sa krivinim istranim radnjama ili
postupcima koji se odnose na finansiranje teroristikih djela ili na pruanje podrke istim, ukljuujui pruanje pomoi u pribavljanju dokaza koje posjeduju a koji su potrebni za krivine
postupke, te naglaava vanost ispunjavanja obaveza u vezi sa takvim istranim radnjama ili
postupcima koji se tiu stranih teroristikih boraca;
66
ristiki borci i da preporui ili uspostavi dodatne resurse kako bi pruio podrku ili potaknuo
dravne, regionalne i meunarodne mjere usmjerene ka praenju i spreavanju tranzita stranih teroristikih boraca, kao to je irenje upotrebe Interpolovih Posebnih upozorenja i na
strane teroristike borce;
14. Poziva lanice da pomognu drugim dravama u izgradnji kapaciteta za suprotstavljanje prijetnji koju predstavljaju strani teroristiki borci, ukljuujui spreavanje i zabranu putovanja
stranim teroristikim borcima preko kopnenih i morskih granica, posebno u dravama koje
granie sa podrujima oruanih sukoba gdje se nalaze strani teroristiki borci i pozdravlja i
podstie na bilateralnu pomo drava lanica kako bi se pomoglo izgradnji takvih dravnih
kapaciteta;
Borba protiv nasilnog ekstremizma u cilju spreavanja terorizma
15. Potcrtava da je borba protiv nasilnog ekstremizma, koji vodi do terorizma, ukljuujui spreavanje radikalizacije, vrbovanja i mobiliziranja osoba u teroristike grupe kako bi postali strani teroristiki borci, kljuni element borbe protiv prijetnje meunarodnom miru i sigurnosti
koju predstavljaju strani teroristiki borci i poziva drave lanice da pojaaju svoje aktivnosti
13. Podstie Interpol da pojaa svoje napore u vezi sa prijetnjom koju predstavljaju strani tero-
u borbi protiv ove vrste nasilnog ekstremizma;

16. Podstie drave lanice da angauju relevantne lokalne zajednice i nevladine aktere u razvijanju strategija za borbu protiv nasilnog ekstremistikog govora koji moe potaknuti izvoenje
teroristikih djela, ukau na uslove koji vode do irenja nasilnog ekstremizma, ukljuujui
podizanje svijesti omladine, porodica, ena, vjerskih, kulturnih i obrazovnih lidera kao i svih
drugih grupa civilnog drutva te da usvoje specijalno prilagoen pristup u promoviranju
drutvene inkluzije i kohezije i borbi protiv regrutovanja za takav nasilni ekstremizam.
17. Podsjea na svoju odluku iz stava 14. Rezolucije 2161 (2014) u vezi sa improviziranim eksplozivnim sredstvima (IES) i osobama, grupama, formacijama i entitetima povezanim sa
Al-Qaidom te potie drave lanice, u ovom kontekstu, da sarauju prilikom donoenja dravnih mjera u cilju spreavanja terorista da zloupotrebljavaju tehnologiju, komunikacije i
resurse, ukljuujui audio i video, za vrbovanje za poinjenje teroristikih djela, uz potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda i u skladu sa drugim obavezama koje definira meunarodno pravo;
67
18. Poziva drave lanice da sarauju i da stalno pruaju podrku jedne drugima u aktivnostima
u borbi protiv nasilnog ekstremizma, koji moe dovesti do terorizma, ukljuujui izgradnju
kapaciteta, koordinaciju planova i aktivnosti te razmjenu iskustava;
19. Istie u tom smislu vanost aktivnosti koje provode drave lanice na razvijanju nenasilnih alternativnih pristupa za spreavanje i rjeavanje sukoba od strane ugroenih osoba i lokalnih zajednica kako bi se smanjio rizik od radikalizacije koja vodi ka terorizmu; vanost promoviranja
mirne alternative u odnosu na govor kojim se potie na nasilje i kojim se slue strani teroristiki
borci; i naglaava ulogu koju obrazovanje moe imati u borbi protiv teroristikih narativa;
Djelovanje Ujedinjenih nacija u vezi sa prijetnjom koju predstavljaju strani teroristiki borci
20. Napominje da strani teroristiki borci ili oni koji finansiraju ili na drugi nain omoguavaju
njihova putovanja i kasnije aktivnosti mogu dospjeti na Listu sankcija protiv Al-Qaide koju
vodi Odbor u skladu sa Rezolucijama 1267 (1999) i 1989 (2011), to se odnosi na one koji
uestvuju u finansiranju, planiranju, omoguavanju, pripremanju ili poinjenju djela ili aktivnosti povezanih sa, u vezi sa, pod imenom, u ime ili u korist Al-Quaide, dostavljaju, prodaju
ili vre transfer oruja i slinog materijala, ili regrutuju za, ili na neki drugi nain potpomau
djelovanja ili aktivnosti Al-Qaide, ili s njom povezanih elija, pridruenih formacija, ogranaka
ili iz nje nastalih jedinica i poziva drave lanice da dostave imena stranih teroristikih boraca
i onih koji omoguavaju ili finansiraju njihova putovanja i kasnije aktivnosti za eventualno
postavljanje na listu;
21. Upravlja Odborom koji je uspostavljen u skladu sa Rezolucijom 1267 (1999) i 1989 (2011)
i Timom za monitoring, analitiku podrku i sankcije, u tijesnoj saradnji sa svim relevantnim
tijelima Ujedinjenih nacija koja se bave borbom protiv terorizma, posebno Izvrnom direkcijom Odbora za borbu protiv terorizma, CTED, kako bi posvetili posebnu panju na prijetnju
koja dolazi od stranih teroristikih boraca koji su regrutovani od strane IDIL-a, ANF-a i svih
grupa, formacija i jedinica povezanih sa Al-Qaidom;
22. Podstie Tim za monitoring, analitiku podrku i sankcije da koordinira svoje aktivnosti sa
drugim tijelima Ujedinjenih nacija koja se bave borbom protiv terorizma, posebno sa Operativnom grupom za borbu protiv terorizma, CTITF, kako bi pratio i odgovorio na prijetnju koja
dolazi od stranih teroristikih boraca;
23. Zahtijeva od Tima za monitoring, analitiku podrku i sankcije, u tijesnoj saradnji sa drugim
68
tijelima Ujedinjenih nacija koja se bave borbom protiv terorizma, da podnesu izvjetaj Odboru,
pripreme Odboru u roku od 60 dana preliminarni usmeni aurirani pregled situacije u vezi sa
prijetnjom koja dolazi od stranih teroristikih boraca koji su regrutovani od strane IDIL-a, ANF-a
ili su im se pridruili te svih grupa, formacija i jedinica povezanih sa Al-Qaidom, ukljuujui:
a. cjelovitu procjenu prijetnje koju predstavljaju strani teroristiki borci, ukljuujui njihove
pomagae, podruja koja su najvie ugroena te trendove u radikalizaciji koja vodi ka
terorizmu, pruanju podrke, regrutovanju, kretanju stanovnitva i finansiranju; i
b. preporuke za aktivnosti koje se mogu preduzeti u cilju pruanja efikasnijeg odgovora na
prijetnju koju predstavljaju strani teroristiki borci;
24. Zahtijeva od Odbora za borbu protiv terorizma da tokom postojeeg mandata i uz podrku
Izvrne direkcije Odbora za borbu protiv terorizma, CTED, identificira osnovne praznine u kapacitetima drava lanica koje podrivaju mogunosti drava u zaustavljanju protoka stranih
teroristikih boraca u cilju implementacije rezolucija Ujedinjenih nacija 1373 (2001) i 1624
(2005), kao i da identificiraju dobre prakse kako bi zaustavili protok stranih teroristikih boraca u provedbi rezolucija 1373 (2001) i 1624 (2005) i da olakaju tehniku pomo promovirajui povezivanje izmeu onih koji pruaju i primaju pomo u izgradnji kapaciteta, posebno u
uspostavljenom u skladu sa Rezolucijama 1267 (1999) i 1989 (2011), u roku od 180 dana i da
podrujima koja su najvie pogoena, ukljuujui razvijanje sveobuhvatnih antiteroristikih

strategija, po zahtjevu, koje obuhvaaju borbu protiv nasilne radikalizacije i protoka stranih
teroristikih boraca, podsjeajui na uloge drugih relevantnih aktera, na primjer Globalnog
foruma za borbu protiv terorizma;
25. Naglaava da je rastua prijetnja koju predstavljaju strani teroristiki borci dio nastajuih
problema, trendova i razvoja situacija u vezi sa rezolucijama 1373 (2001) i 1624 (2005), te
da je u stavu 5. rezolucije 2129 (2013), Vijee sigurnosti naloilo Izvrnoj direkciji Odbora za
borbu protiv terorizma, CTED, da identificira probleme i stoga zajedno sa Odborom za borbu
protiv terorizma pomno prati situaciju u skladu sa svojim mandatom;
26. Zahtijeva od Odbora koji je uspostavljen u skladu sa Rezolucijama 1267 (1999) i 1989
(2011) i Odbora za borbu protiv terorizma da dostave najnovije informacije Vijeu sigurnosti
u vezi sa njihovim aktivnostima koje preduzimaju u skladu sa ovom rezolucijom.
27. Odluuje da se i dalje aktivno bavi ovim pitanjem.
69
ANEKS 3 PREGLED IZMJENA I DOPUNA

KRIVINIH ZAKONA U NEKIM ZEMLJAMA
REGIJE KOJIMA SE KRIMINALIZIRA
ODLAZAK U STRANE SUKOBE
REPUBLIKA CRNA GORA
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVINOG ZAKONIKA
lan 4
Poslije lana 449a dodaje se novi lan, koji glasi:
Uestvovanje u stranim oruanim formacijama 70
lan 449b
1. Ko protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima meunarodnog prava vrbuje, regrutuje,
priprema, organizuje, rukovodi, prevozi ili organizuje prevoz ili obuava pojedinca ili grupu
ljudi u namjeri njihovog pridruivanja ili uestvovanja u stranim oruanim formacijama koje
djeluju izvan Crne Gore, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina.
2. Ko protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima meunarodnog prava otputuje radi pridruivanja ili uestvovanja, pridrui se ili uestvuje u stranoj oruanoj formaciji koja djeluje
izvan Crne Gore, pojedinano u organizovanim grupama, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
3. Ko neposredno ili preko treeg lica nudi, daje, obezbjeuje, trai, prikuplja ili prikriva finansijska sredstva, fondove, materijalna sredstva ili opremu koja je u cjelini ili djelimino namijenjena za izvrenje djela iz st. 1 i 2 ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
4. Ko javno poziva ili podstie druge na izvrenje djela iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
5. Lice iz st. 1 do 4 ovog lana, koje otkrivanjem pojedinca ili grupe sprijei izvrenje krivinog
djela, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne.
70
70 Skuptina Crne Gore usvojila je ove dopune Krivinog zakonika u martu 2015. godine.
na paravojna formacija ili parapolicijska formacija osnovana protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima meunarodnog prava.
I. USTAVNI OSNOV ZA DONOENJE ZAKONA
Ustavni osnov za donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika Crne Gore sadran je u ianu 16 taka 5 Ustava Crne Gore kojim je propisano da se zakonom, u skladu sa Ustavom, ureuju i druga pitanja od interesa za Crnu Goru.
II. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA
Donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika Crne Gore zasniva se na vie
razloga. Najznaajniji razlog je potreba za inkriminisanjem pojave uea stranih boraca u sukobima u inostranstvu, imajui u vidu da navedena pojava moe da proizvede ozbiljne bezbjednosne
implikacije, kao i da se loe odrazi i na zemlje koje nisu direktno umijeane u sukobe.
Takoe, jedan od razloga za donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika Crne
Gore je potreba za daljim usklaivanjem sa preporukama Komiteta eksperata Savjeta Evrope za
evaluaciju mjera u borbi protiv sprjeavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) i
reformama koje se sprovode u oblasti izvrenja krivinih sankcija.
6. Stranom oruanom formacijom, u smislu ovog lana, smatra se strana vojska ili policija, stra-
Donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika Crne Gore oekuje se suzbijanje pojave uestvovanja dravljana Crne Gore u stranim oruanim formacijama, kao i adekvatno
izricanje kazni izvriocima i organizatorima ovog krivinog djela.
III. USAGLAENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM I
POTVRENIM MEUNARODNIM KONVENCIJAMA
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika Crne Gore je u potpunosti usaglaen sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija 2178(2014) o stranim borcima/plaenicima, koju je Savjet
bezbjednosti usvojio na 7272. zasijedanju 24. septembra 2014. godine.
17. oktobra 2014. godine Ministarstvo pravde organizovalo je javnu debatu na kojoj je predstavljena Rezolucija 2178(2014), kao i uporedna rjeenja drava u regionu, a sve u cilju usaglaavanja
predloga zakona sa meunarodnim standardima.
Takoe, predlog zakona je usklaen sa preporukama I, II i III i Specijalnom preporukom II Komiteta
eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera u borbi protiv sprjeavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) I Meunarodnom konvencijom o suzbijanju terorizma.
71
IV. OBJANJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

lanom 1 predloga zakona uvodi se nadlenost suda za odluivanje o uslovnom otpustu, ime se
u potpunosti zaokruuje sudska nadlenost za davanje uslovnog otpusta i opozivanje uslovnog
otpusta. Prema vaeim rjeenjima o uslovnom otpustu osuenih lica odluuje Komisija za uslovni otpust, koju obrazuje ministar pravde, u skladu sa Zakonom o izvrenju krivinih sankcija, a o
opozivu uslovnog otpusta odluuje sud. Takoe, navedenom izmjenom proiruju se kriterijumi
koje e sud cijeniti prilikom odluivanja o uslovnom otpustu.
lanom 2 predloga zakona uvodi se definicija imovine u znaenju izraza Krivinog zakonika Crne
Gore, ime se vri uskIaivanje sa preporukama I, II i III Komiteta eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera u borbi protiv sprjeavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL).
lanom 3 predloga zakona vri se usklaivanje sa Specijalnom preporukom II Komiteta eksperata
Savjeta Evrope za evaluaciju mjera u borbi protiv sprjeavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) i Aneksom Meunarodne konvencije o suzbijanju terorizma.
lanom 4 predloga zakona predloeno je uvoenje novog krivinog djela uestvovanje u stranim
oruanim formacijama i to shodno zatitnom objektu u okviru Glave XXXV koja se odnosi na krivina djela protiv ovjenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom.
Predloenim krivinim djelom propisano je da e svako ko protivno zakonu, drugim propisima
ili pravilima meunarodnog prava vrbuje, regrutuje, priprema, organizuje, rukovodi, prevozi ili
organizuje prevoz ili obuava pojedinca ili grupu ljudi u namjeri njihovog pridruivanja ili uestvovanja u stranim oruanim formacijama koje djeluju izvan Crne Gore, kazniti zatvorom od dvije
do deset godina.
Zatvorom od est mjeseci do pet godina kaznie se i ko protivno zakonu, drugim propisima ili
pravilima meunarodnog prava, pojedinano ili u organizovanim grupama otputuje, pridrui se
ili uestvuje u stranoj oruanoj formaciji koja djeluje izvan Crne Gore.
Predlogom zakona su, u skladu sa Rezolucijom 2178(2014), inkriminisana lica koja, direktno ili
indirektno, nude, daju, obezbjeuju, trae, prikupljaju ili prikrivaju finansijska sredstva, fondove,
materijalna sredstva i opremu namijenjenu izvrenju ovog krivinog djela. Takoer, predloena
je i inkriminacija lica koja javno pozivaju ili podstiu druge na izvrenje ovog krivinog djela. Cilj
ovih odredaba je da se sankcionie podsticanje vrenja ovog krivinog djela kao i prikupljanje
finansijskih sredstava koja su potrebna za njihovo vrenje.
72
pisao blau zatvorsku kaznu, uz mogunost osloboenja od kazne.

Predlogom zakona definie se i pojam strane oruane formacije, pod kojom se, u smislu ovog
lana, smatra strana vojska ili policija, strana paravojna formacija ili parapolicijska formacija osnovana protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima meunarodnog prava.
lanom 5 predloga zakona odlae se primjena odredbe lana 37 stav 1 KZ CG do stupanja na
snagu odredaba zakona kojim e se urediti sudski postupak za odluivanje o uslovnom otpustu.
lanom 6 predloga zakona propisuje da e Zakon o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika
Crne Gore stupiti na snagu u roku od osam dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne
Gore.
V. PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOENJE ZAKONA
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika Crne Gore ne predvia obezbjeivanje dodatnih sredstava u budetu Crne Gore.
Vl. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA PO SKRAENOM POSTUPKU
Za lice koje sprijei izvrenje krivinog djela otkrivanjem pojedinca ili grupe, zakonodavac je pro-
U skladu sa lanom 151 Poslovnika Skuptine Crne Gore (Slubeni list RCG, br. 51/06, 66/06 i
Slubeni list CG, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12 i 49/13) smatramo da je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakonika Crne Gore potrebno donijeti po skraenom postupku, imajui
u vidu injenicu da bi nedonoenje zakona po skraenom postupku moglo da prouzrokuje tetne
posljedice po ivot ljudi, bezbjednost Crne Gore, rad dravnih i drugih organa i organizacija.
Takoe, kako je 47. plenarno zasijedanje MONEYVAL-a zakazano za period od 13-17. aprila 2015.
godine u Strazburu, potrebno je predloeni zakon donijeti po skraenom postupku. Na taj nain
e se ispotovati i preporuka MONEYVAL-a da Crna Gora do sljedeeg zasijedanja otkloni prepoznate nedostatke i time zadri svoju poziciju u evaluacionom procesu.
73
REPUBLIKA KOSOVO
Zakon Br. 05/L-002
O ZABRANI UDRUIVANJA U STRANIM ORUANIM SUKOBIMA VAN TERITORIJE ZEMLJE 71
Skuptina Republike Kosova
Na osnovu clana 65. (1) Ustava Republike Kosova, Usvaja
ZAKON O ZABRANI UDRUIVANJA U STRANIM ORUANIM
SUKOBIMA VAN TERITORIJE ZEMLJE
Clan 1.
Cilj
U cilju zatite dravnog interesa i nacionalne bezbednosti ovaj zakon utvruje krivicno delo udruivanja ili ucestvovanja u stranoj vojsci ili policiji, u stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, u organizovanim grupama ili pojedinacno, u bilo kom obliku oruanih sukoba van teritorije
Republike Kosova.
Clan 2.
Delovanje
1. Odredbe ovog zakona primenjuju se na bilo koju osobu koja ucestvuje ili organizuje, regrutira, finansira, podstice, vodi ili obucava osobe ili grupe lica sa ciljem udruivanja ili
ucestvovanja u stranoj vojsci ili policiji, u stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, u grupnim ili pojedinacnim organizovanjima, u bilo kom obliku oruanih sukoba van
teritorije Republike Kosova.
2. Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na dravljane Republike Kosova koji su dobili dravljanstvo strane drave, i koji su deo vojske ili vojnih formacija te drave, ili slue u vojnim
formacijama pod kontrolom meunarodno priznatih vlasti ili meunarodnih organizacija.
3. Odredbe ovog zakona se ne primenjuju na strukture bezbednosnog sektora Republike Kosova koje na osnovu zakona deluju van teritorije Republike Kosova.
74
71 Parlament Kosova usvojio je ovaj zakon u aprilu 2015. godine.
Udruivanje ili ucestvovanje u stranoj vojsci ili policiji, u stranim

paravojnim ili parapolicijskim formacijama, u organizovanim
grupama ili pojedinacno van teritorije Republike Kosova
1. Svako ko organizuje, regrutira, vodi ili obucava osobe ili grupe lica sa ciljem udruivanja ili
ucestvovanja u stranoj vojsci ili policiji, u stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama,
u organizovanim grupama ili pojedinacno, u bilo kom obliku oruanih sukoba van teritorije
Republike Kosova kaznice se zatvorom od pet (5 ) do petnaest (15) godina.
2. Svako ko na bilo koji nacin, direktno ili indirektno, prua, trai, prikuplja ili prikriva fondove
ili materijalna sredstva namerno, svesno ili opravdanom osnovom da se veruje da ce biti u
potpunosti ili delimicno koricene za izvrenje krivicnog dela definisano u stavu 1. ovog clana
kaznice se zatvorom od tri (3) do petnaest (15) godina.
3. Svako ko ucestvuje u stranoj vojsci ili policiji, u stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, u organizovanim grupama ili pojedinacno, u bilo kom obliku oruanih sukoba van
teritorije Republike Kosovo, kaznice se zatvorom od tri (3) do petnaest (15) godina.
4. Svako ko se na javnim skupovima ili putem clanaka, audiovizuelnim snimcima, ukljucujuci
Clan 3.
i ne ogranicavajuci i drutvene mree ili u bilo kom drugom obliku komunikacije poziva ili
podstice druge na izvrenje krivicnih dela iz stava 1., 2. i 3. ovog clana, kazni ce se zatvorom
od est (6) meseci do pet (5) godina.
5. Skrivanje ili neprijavljivanje pripremanja krivicnog dela ili izvrenog krivicnog dela utvrena
ovim clanom i skrivanje ili neprijavljivanje njegovih izvrilaca ce se kazniti zatvorom od est
(6) meseci do pet (5) godina.
6. Svako ko sakriva izvrioca krivicnog dela utvreno ovim clanom ili pomae u izbegavanju
otkrivanja ili hapenje putem skrivanja sredstva, dokaza ili na bilo koji drugi nacin, ili bilo
ko sakriva osueno lice ili preduzima akcije da spreci hapenje, izvrenje kazne, kaznice se
zatvorom od est (6) meseci do pet (5) godina.
7. Izvrilac krivicnog dela iz ovog clana koji sa otkrivanjem grupe pred nadlenim organima
krivicnog gonjenja sprecava izvrenje krivicnog dela ili pre izvrenja krivicnog dela otkriva
grupu pred nadlenim organima za krivicno gonjenje, kazni ce se zatvorom do tri (3) godine
ili moe da bude osloboen kazne.
75
Clan 4.
Procedura za istragu i krivicno gonjenje
1. Krivicno delo utvreno ovim zakonom smatra se teko krivicno delo u smislu clana 22 Zakonika o krivicnom postupku.
2. Krivicno gonjenje izvrilaca ovog krivicnog dela utvreno ovim zakonom je nadlenost Specijalnog tuilatva Republike Kosova.
3. Procedura za istragu i krivicno gonjenje izvrilaca krivicnog dela utvreno ovim zakonom i
izricanje kazne vri se na osnovu Zakonika o krivicnom postupku.
4. Tajne i tehnicke mere za pracenje i istragu predviena u Zakoniku o krivicnom postupku se
mogu primeniti tokom istrage i krivicnog gonjenja izvrenog krivicnog dela po ovom zakonu.
5. Odredbe o sekvestraciji i konfiskaciji definisane u Zakoniku o krivicnom postupku i u Zakonu
o proirenim nadlenostima za konfiskaciju imovine stecene krivicnim delom se mogu prilagodno primeniti za krivicno delo predvieno ovim zakonom.
Clan 5.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu petnaest (15) dana nakon objavljivanja u slubenom listu Repubike
Kosova.
Zakon Br. 05/ L-002
12. mart 2015. god.
Predsednik Skuptine Republike Kosova
_______________
Kadri VESELI
76
Krivini zakonik
Uestvovanje u stranim vojnim, policijskim, paravojnim ili parapolicijskim formacijama 72
lan 322-a
1. Svako ko u suprotnosti sa zakonom kreira, organizuje, regrutuje, transportuje, organizuje
transport, oprema, obuava ili na neki drugi nain priprema pojedinca ili grupu za uestvovanje u stranoj vojnoj, policijskoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji, u organizovanoj grupi
ili pojedinano, izvan teritorija Republike Makedonije, kanjava se kaznom zatvora u trajanju
od najmanje 5 godina.
2. Svako ko u suprotnosti sa zakonom na bilo koji nain direktno ili indirektno nudi, daje, osigurava, trai, prikuplja ili prikriva finansijska sredstva, fondove, materijalna sredstva ili opremu
koja je u cjelini ili djelimino namijenjena za poinjenje krivinog djela iz stava (1) ovog lana
kanjava se kaznom zatvora u trajanju od najmanje pet godina.
3. Graanin Republike Makedonije koji, u suprotnosti sa zakonom, uestvuje u stranoj vojnoj,
policijskoj ili parapolicijskoj formaciji, pojedinano ili u organizovanim grupama, ili ga one
obuavaju, izvan teritorije Republike Makedonije, kanjava se kaznom zatvora u trajanju od
najmanje etiri godine.
REPUBLIKA MAKEDONIJA
4. Svako ko u suprotnosti sa zakonom poziva druge na javnim mjestima putem pisanog teksta,
audiovizuelnih snimaka, drutvenih mrea ili putem nekog drugog oblika komunikacije te
iri ili alje poruku javnosti na neki drugi nain, ili ko regrutuje ili podstie druge na poinjenje
krivinog djela navedenog u stavovima (1), (2) ili (3) ovog lana kanjava se kaznom zatvora
u trajanju od najmanje etiri godine.
5. Ukoliko se poinjenje krivinog djela navedenog u stavovima (1), (2), (3) ili (4) ovog lana
odnosi na dijete, poinilac se kanjava kaznom zatvora u trajanju od najmanje pet godina.
6. Svako ko krije poinioca krivinog djela navedenog u stavovima (1), (2), (3), (4) ili (5) ovog lana, ili pomae pri spreavanju otkrivanja krivinog djela ili poinioca sakrivajui sredstva koja
su koritena za poinjenje krivinog djela, dokaze, ili na neki drugi nain, kanjava se kaznom
zatvora u trajanju od jedne do pet godina.
72 Makedonski parlament usvojio je ovaj zakon u septembru 2014. godine.
77
78
7. Poinilac krivinog djela navedenog u ovom lanu koji otkrije poinioce navedene u stavovima (1), (2), (3), (4) ili (5) ovog lana moe biti osloboen od kazne.
8. Poinilac koji ima dravljanstvo drave u ijim redovnim vojnim ili policijskim formacijama
slui ili koji je lan vojnih ili paravojnih formacija ili policijskih snaga pod kontrolom meunarodno priznatih vlada ili meunarodnih organizacija ne kanjava se za krivino djelo navedeno u stavu (3) ovog lana.
9. Pokuaj se kanjava.
10. Sredstva i predmeti koriteni prilikom poinjenja krivinog djela se oduzimaju.
Zakon o dopunama Krivicnog zakonika

Clan 1.
U Krivicnom zakoniku (Slubeni glasnik RS, br. 85/05, 88/05 - ispravka, 107/05 ispravka, 72/09,
111/09, 121/12 i 104/13), posle clana 386. dodaju se nazivi clanova i cl. 386a i 386b koji glase:
Ucestvovanje u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi 73
Clan 386a
1. Dravljnin Srbije koji ucestvuje u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi, kao pripadnik
vojnih ili paravojnih formacija strana u sukobu, a nije dravljanin te strane drave, kao ni pripadnik zvanicne misije meunarodne organizacije ciji je Srbija clan, kaznice se zatvorom od
est meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog clana ucinjeno u sastavu grupe,
ucinilac ce se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Organizovanje ucestvovanja u ratu
ili oruanom sukobu u stranoj dravi
Clan 386b
1. Ko u nameri izvrenja krivicnog dela iz clana 386a ovog zakonika na teritoriji Srbije vrbuje ili
podstice drugo lice na izvrenje tog dela, organizuje grupu ili vri obuku drugog lica ili grupe
za izvrenje tog dela, opremi ili stavi na raspolaganje opremu radi izvrenja tog dela ili daje ili
REPUBLIKA SRBIJA
prikuplja sredstva za izvrenje tog dela, kaznice se zatvorom od dve do deset godina.
2. Za delo iz stava 1. ovog clana ucinilac ce se kazniti kaznom propisanom za to delo i kada lica
koja organizuje nisu dravljani Srbije.
Clan 2.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srbije.
OBRAZLOENJE
I. USTAVNI OSNOV ZA DONOENJE ZAKONA
Ustavni osnov za donoenje Zakona o dopunama Krivicnog zakonika sadran je u odredbama clana 34. stav 2. i clana 97. tacka 2. Ustava Republike Srbije, kojima je, izmeu ostalog, propisano da se
krivicna dela i krivicne sankcije odreuju zakonom i da Republika Srbija ureuje i obezbeuje odgovornost i sankcije za povredu sloboda i prava graana utvrenih Ustavom i za povredu zakona.
73 Skuptina Srbije usvojila je ovu dopunu zakona u oktobru 2014. godine.
79
II. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA

Razlozi za donoenje Zakona o dopunama Krivicnog zakonika sadrani su u cinjenici da je uocena
pojava da se odreeni broj dravljana Republike Srbije pridruuje paravojnim formacijama izvan
Republike Srbije, organizovano ili samostalno, iz materijalnih ili drugih razloga, a da se posle odreenog vremena i nakon ucestvovanja u ratnim ili oruanim sukobima vracaju u Republiku Srbiju i
postaju nosioci propagandnog delovanja i podsticanja drugih lica na ucece u ratnim ili oruanim
sukobima u drugim dravama.
U vezi sa tim, a imajuci u vidu da ovakvo postupanje nije predvieno kao posebno krivicno delo
vaecim Krivicnim zakonikom (Slubeni glasnik RS, br. 85/05, 88/05 - ispravka, 107/05 ispravka, 72/09, 111/09, 121/12 i 104/13), neophodno je takvo krivicno delo i propisati, u cilju zatite
graana i osnovnih drutvenih vrednosti. Istovremeno, neophodno je propisati i odgovarajucu
sankciju, u meri u kojoj je to nuno za suzbijanje takvih dela.
Predloenim dopunama Krivicnog zakonika izvrice se uticaj na potencijalne izvrioce navedenih
krivicnih dela da ih ubuduce ne vre, cime se ostvaruje generalna prevencija kao cilj krivicnog
zakonodavstva.
III. OBJANJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINACNIH REENJA
Clanom 1. Predloga zakona dopunjuje se Krivicni zakonik, na taj nacin to se u Glavi tridesetcetvrtoj zakonika Krivicna dela protiv covecnosti i drugih dobara zaticenih meunarodnim pravom,
posle krivicnog dela Agresivan rat (clan 386), propisiju dva nova krivicna dela, i to: krivicno delo
Ucestvovanje u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi (novi clan 386a) i krivicno delo Organizovanje ucestvovanja u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi (novi clan 386b).
Kada je u pitanju krivicno delo Ucestvovanje u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi, njegov
ucinilac moe biti dravljanin Republike Srbije, a radnja izvrenja je ucestvovanjeje u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi, kao pripadnik vojnih ili paravojnih formacija strana u sukobu. Ovde
postoji jedan izuzetak, a odnosi se na to da izvrilac ovog dela ne moe biti dravljanin strane
druave u kojoj je ratni sukob, niti pripadnik zvanicne misije meunarodne organizacije. Za ovo
krivicno delo predviena je kazna zatvora od est meseci do pet godina, koja odgovara kaznama
propisanim za slicna krivicna dela u Krivicnom zakoniku.
Predvien je i tei oblik ovog krivicnog dela kada je ono ucinjeno u sastavu grupe, i tada je propisana kazna od jedne do osam godina.
80
(novi clan 386b), radnja izvrenja se sastoji u vrbovanju ili podsticanju drugog lice na izvrenje
dela ucestovanja u ratnom ili oruanom sukobu, organizovanje grupe ili vrenja obuke drugog
lica, opremanju ili stavljanju na raspolaganje opreme radi izvrenja tog dela ili davanju ili prikupljanju sredstava za izvrenje tog dela. Izvrilac ovog dela moe biti svako lice koje ove radnje cini
na teritoriji Republike Srbije, i to bez obzira da li su lica koje organizuje dravljani Republike Srbije
ili ne. Imajuci u vidu vecu opasnost ovog dela, za njegovo izvrenje je propisana kazna zatvora od
dve do deset godina.
Clanom 2. Zakona odreuje se stupanje zakona na snagu, odnosno predvia se da zakon stupa na
snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srbije.
IV. ANALIZA EFEKATA ZAKONA
Usvajanjem ovog predloga zakona i njegovim sprovoenjem ocekuje se suzbijanje pojave ucestvovanja jednog broja dravljana Republike Srbije u ratu ili u oruanom sukobu u stranoj dravi,
kao i adekvatno izricanje kazni izvriocima i organizatorima za ovo krivicno delo.
V. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA PRIMENU ZAKONA
Za sprovoenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva u budetu
Za drugo krivicno delo - Organizovanje ucestvovanja u ratu ili oruanom sukobu u stranoj dravi
Republike Srbije.
VI. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Predlae se da se ovaj zakon donese po hitnom postupku, jer bi nedonoenje zakona po hitnom
postupku moglo da prouzrokuje tetne posledice po ivot ljudi, bezbednost Republike Srbije i rad
dravnih i drugih organa.
81
IZBOR IZ KORITENE LITERATURE I IZVORA

Dokumenti

Australia. The Parliament of the Commonwealth of Australia Advisory report on the CounterTerrorism Legislation Amendment (Foreign Fighters) Bill 2014 Parliamentary Joint Committee
on Intelligence and Security October 2014 Canberra.
International Centre for Counter-Terrorism (2014) Addressing the Foreign Terrorist Fighters
Phenomenon from a European Union Perspective. Global Center on Cooperative Security,
Human Security Collective, and International Centre for Counter-Terrorism: The Hague
The Hague Marrakech Memorandum on Good Practices for a More Effective Response to the
FTF Phenomenon, Foreign Terrorist Fighters (FTF) Initiative, Global Counterterrorism Forum,
September 2014.
The Protocol Additional GC 1977 (APGC77) The Protocol Additional to the Geneva Conventions
of 12 August 1949, and relating to the Protection of Victims of International Armed Conflicts,
(Protocol I), 8 June 1977: Art 47 (Mercenaries).
TRAC (2015) Focus on Africa: Foreign Jihadist foot print (Foreign Fighters and supporting cell
structure). Florida: Terrorism Research & Analysis Consortium (TRAC).
United Nations (2014) Security Council high-level summit tackles growing threat of foreign
terrorist fighters. New York: UN News Centre.
United Nations. Security Council (2014) [7272nd Meeting (PM) SC/11580] Security Council
Unanimously Adopts Resolution Condemning Violent Extremism, Underscoring Need to
Prevent Travel, Support for Foreign Terrorist Fighters. New York: U.N.
United States. Congress. House. Committee on Foreign Affairs. Subcommittee on Europe,

Eurasia, and Emerging Threats (2014) Islamist foreign fighters returning home and the threat
to Europe: hearing before the Subcommittee on Europe, Eurasia, and Emerging Threats of the
Committee on Foreign Affairs, House of Representatives, One Hundred Thirteenth Congress,
second session, September 19, 2014 Washington: U.S. Government Printing Office.
82
Bakker, C. P. & Entenmann, E. (2013) Dealing with European Foreign Fighters in Syria:
Governance Challenges and Legal Implications. The Hague: The International Centre for
Counter-Terrorism (ICCT).
Barrett, R. (2014) Foreign Fighters in Syria. New York: The Soufan Group.
Bjelopera, J. P. (2014) American Foreign Fighters and the Islamic State: Broad Challenges for
Federal Law Enforcement. Washington, D.C.: Library of Congress, Congressional Research
Service.
Buttarelli, G. (2015) Counter-terrorism, De-Radicalisation and Foreign Fighters Joint debate

during the extraordinary meeting of the LIBE Committee, European Parliament, Brussels, 27
January 2015. Brussels: European Data Protection Supervisor, E.U.
Byman, D. & Shapiro, J. (2014) Be Afraid. Be Afraid a Little Afraid: The Threat of Terrorism
from Western Foreign Fighters in Syria and Iraq foreign policy at Brookings; POLICY PAPER,
Number 34, November 2014. Washington, D.C.: Brookings.
Carter, Joseph A., Shiraz Maher, Peter R. Neumann, (2014) #Greenbirds: Measuring Importance
and Influence in Syrian Foreign Fighter Networks, ICSR.
Chamberlin, P. (2009) Preparing for Dawn: The United States and the Global Politics of
Palestinian Resistance, 1967-1975. [Thesis] Ohio State University.
Izbor relevantnih studija
Felter, J & Fishman, B. (2007) Al-Qaidas Foreign Fighters in Iraq: A First Look at the Sinjar
Records US Military Academy, West Point: New York.
Geneva Academy of International Humanitarian (2014) Foreign Fighters under International

Law Geneva Academy of International Humanitarian.
Global Center on Cooperative Security (2014). Opening Meeting of the GCTF Foreign
Terrorist Fighters Initiative. The Hague: Global Counterterrorism Forum.
Global Center on Cooperative Security, Human Security Collective, and International

Centre for Counter-Terrorism The Hague (2014). Addressing the Foreign Terrorist Fighters
Phenomenon from a European Union Perspective: UN Security Council Resolution 2178,
Legal Issues, and Challenges and Opportunities for EU Foreign Security and Development
Policy. Goshen, IN: Global Center on Cooperative Security.
Hafez, M. (2011) Martyrs without Borders: Iraqs Foreign Fighters and the Third Generation of
Global Jihad . College Park: START (University of Maryland).
Holman, T. (2014) Foreign Fighters from the Western Balkans in Syria. Combating Terrorism
Center at West Point, N.Y.
INTERPOL (2014) INTERPOLs global role against foreign terrorist fighters recognized in UN
Resolution. Lyon: INTERPOL.
83
Jayakumar, S. (2014) Biker Gang Chic and Reverse Jihad: The Other Foreign Fighters.
Singapore: Rajaratnam School of International Studies (RSIS).
Keene, J. (2001) Fighting for Franco: International Volunteers in Nationalist Spain During the
Spanish Civil War, 1936-39. London and New York: Leicester University Press.
Kern, S. (January, 2014) European Jihadists in Syria; More and Younger. New York: The
Gatestone Institute.
Kern, S. (June, 2014) British Jihadists and the UK Surveillance State. New York: The Gatestone
Institute.
Kern, S. (September, 2014) Switzerland: Land of Jihad. New York: The Gatestone Institute.
Lavender, L. (2013) Europes Challenge: The Return of the Foreign Fighters. Norfolk, Virginia:
CFC, NATO Allied Command Transformation (ACT).
Leonard, E. & Ramsay, G. (Eds.) (2013) Globalizing Somalia: multilateral, international and
transnational repercussions of conflict. [conference: Globalisations of the Conflict in Somalia:
University of St. Andrews; 2000]. New York, NY: Bloomsbury Academic
Malet, D. (2013) Foreign Fighters: Transnational Identity in Civil Conficts, Oxford University
Press.
Mardini, R. (Ed.) (2010) Volatile landscape: Iraq and its insurgent movements. Washington,
DC: The Jamestown Foundation.
Mayr-Harting, T. (2014) EU Statement United Nations Security Council: Combatting

Terrorism and Violent Extremism. European Union Delegation to the United Nations: New
York.
McCarthy, N. (2014) Where Syrias Foreign Fighters Come From. New York: The Statista.
Medina, R.M. & Hepner, G.P. (2013) The geography of international terrorism: an introduction
to spaces and places of violent non-state groups. Boca Raton: CRC Press
Mendelsohn, B. (2011) Foreign FightersRecent Trends Foreign Policy Research Institute:

Philadelphia, PA.
Napoleoni, L. (2015) Uspon islamizma, Sandorf, Zagreb.
Noonan, M. P. (Ed.) (2010) Foreign Fighters, Sovereignty, and Counter-Terrorism Philadelphia,

PA.,U.S.: Foreign Policy Research Institute (FPRI)
Noonan, M. P. (Ed.) (2011) The Foreign Fighters Problem, Recent Trends and Case Studies.
Philadelphia, PA., U.S.: Foreign Policy Research Institute (FPRI)
Noor, F.A. & Dorsey, J.M. (2014) Responding to the Islamic States Foreign Fighters:
Retribution or Rehabilitation? Singapore: Rajaratnam School of International Studies (RSIS).
Peeters, B. (2014) Choosing battles: A cross-case analysis of seven Muslim foreign fighter
mobilizations (1980-2014). [Thesis] Universiteit Utrecht.
84
Price, B. (2014) The Group that calls itself a State: understanding the evolution and
challenges of the Islamic State West Point, N.Y.: Combating Terrorism Center.
Rabasa, A. (2014) Patterns of Islamist Radicalization and Terrorism in Europe New York:
Cambridge University Press.
Rand, D. & Vassalo, A. (2014) Bringing the Fight Back Home: Western Foreign Fighters in Iraq
and Syria. Washington, DC: Center for a New American Security (CNAS).
Repo, J. I. (2006) Gendering the War on Terrorism: Discourses and Representations of

Masculinities and Femininities [Thesis] University of Helsinki.
Roul, A. (2015) The Call of the Islamic State Resonates across South Asia. Zrich: ETH.
Sinkkonen, T. (2013) Counterterrorism in external action: The EUs toolbox for responding to
terrorism abroad. Helsinki: Finnish Institute of International Affairs (FIIA).
Sinkkonen, T. (2015) War on Two Fronts: The EU Perspective on the Foreign Terrorist Fighters
of ISIL. Helsinki: Finnish Institute of International Affairs (FIIA).
Switzerland. Eidgenssisches Departement fr auswrtige Angelegenheiten EDA (2014) The

role of the OSCE in addressing current terrorist challenges.[2014 Chairmanship OSCE-wide
Counter-Terrorism Conference] Bern: Swiss Foreign Office.
Szakal, M.V. (2014) Reporting Through the Grapevine: Western and Tunisian Media on
Foreign Fighters in Syria. Nawaat (Tunisia).
Tate, J, & Sharma, S. (2014) Foreign Fighters Flow to Syria. New York: The Soufan Group.
The Meir Amit Intelligence and Terrorism Information Center (2014) Foreign fighters from
Western countries in the ranks of the rebel organizations affiliated with Al-Qaeda and the
global jihad in Syria.

van Zuijdewijn, J.H. de Roy (2014) Fearing the Western Muslim Foreign Fighter: The
Connection between Fighting the Defensive Jihad and Terrorist Activity in the West. [Thesis]
Universiteit Utrecht.
van Zuijdewijn, J.H. de. Roy & Bakker, E. (2014) Returning Western foreign fighters: The case
of Afghanistan, Bosnia and Somalia The International Centre for Counter-Terrorism (ICCT):
The Hague.]
Watts, C. (2014) Syria: Suffering the effects of the 2nd Foreign Fighter Glut Foreign Policy
Research Institute: Philadelphia.
Weis, Michael and Hassan Hassan (2015). Inside the Army of Terror, Regan Arts, New York.
Zelin, A.Y. (2013) Up to 11,000 Foreign Fighters in Syria; Steep Rise Among Western
Europeans. Washington, DC: Washington Institute.
Zelin, A.Y. (2013) Who Are the Foreign Fighters in Syria? Washington: Washington Institute.
Tekstovi u strunim publikacijama
85
Agbiboa, D.E. Terrorism without Borders: Somalias Al-Shabaab and the global jihad network
Journal of Terrorism Research 5 (1) 2014.
Attuquayefio, P. Drones, The US and the New Wars in Africa Journal of Terrorism Research 5
(3) 2014.
Bartolo, R. Decentralised Leadership in Contemporary Jihadism: Towards a Global Social

Movement Journal of Terrorism Research 2 (1) 2011.
Bergen, P. & Reynolds, A. Blowback RevisitedTodays Insurgents in Iraq Are Tomorrows

Terrorists Foreign Affairs November / December 2005.
Hegghammer. T. The Rise of Muslim Foreign Fighters: Islam and the Globalization of Jihad
International Security 35 (3, Winter) 2010/11 pp.5394.
Hegghammer. T. Should I Stay or Should I Go? Explaining Variation in Western
Jihadists Choice between Domestic and Foreign Fighting American Political Science Review
107 (February) 2013 pp.1-15.
Hewitt, C. & Kelley-Moore, J. Foreign Fighters in Iraq: A Cross-National Analysis of Jihadism

Terrorism and Political Violence 21 (2) 2009, pp.211-220.
Kursani, S. Report inquiring into the causes and consequences of Kosovo citizens
involvement as foreign fighters in Syria and Iraq, KCSS, 14. 4. 2015.
Levitt, M. Foreign Fighters and Their Economic Impact: a Case Study of Syria and al-Qaeda in
Iraq (AQI) Perspectives on Terrorism 3 (3) 2009.
Ilyas, M. Islamist groups in the UK and recruitment Journal of Terrorism Research 4 (2) 2013.
Joscelyn, T. Islamist foreign fighters returning home and the threat to Europe. The Long War
Journal (September 19, 2014).
Khan, R. The Death Knell for Foreign Fighters in Pakistan? CTC Sentinel 7 (8, August 27) 2014,
pp.2022.
Klausen, J. Tweeting the Jihad: Social Media Networks of Western Foreign Fighters in Syria
and Iraq Studies in Conflict and Terrorism 38 (1, 2 January) 2015, pp.1- 22.
Levitt, M. Foreign Fighters and Their Economic Impact: a Case Study of Syria and al-Qaeda in
Iraq Perspectives on Terrorism 3 (3) 2009.
Li, D. A Universal Enemy? Foreign Fighters and Legal Regimes of Exclusion and Exemption
Under the ``Global War on Terror Columbia Human Rights Law Review 41 (2) 2010, pp. 355
428.
Marshall, W. Al-Qaeda in Gaza: Isolating the Base Journal of Terrorism Research 1 (1) 2011.
McCaul, M. Europe Has a Jihadi Superhighway Problem Time (November, 11) 2014.
Moorea, C. & Tumelty, P. Foreign Fighters and the Case of Chechnya: A Critical Assessment
Studies in Conflict & Terrorism 31 (5) 2008, pp. 412433.
86
Moosa, M. Extremist Shiites: The Ghulat Sects, Syracuse University Press, New York, 1987,
pp. 282-283.
Mustapha, J. The Mujahideen in Bosnia: the foreign fighter as cosmopolitan citizen and/or
terrorist. Citizenship Studies 17 (6-7), 1 October) 2013, pp.742 755
Nesser, P. & Stenersen, A. The Modus Operandi of Jihadi Terrorists in Europe. Perspectives on
Terrorism 8 (6) 2014.
Neuman, P. R. Foreign fighter total in Syria/Iraq now exceeds 20,000; surpasses Afghanistan
conflict in the 1980s, International Center for Study of Radicalisation, 26. 1. 2015
Peresin, A. & Cervone, A, The Western Muhajirat of ISIS, Studies in Conflict & Terrorism,
Published online: 7. 4. 2015.
Reem A-L, S. & Warkentin, S. Understanding Political Influence in Modern-Era Conflict: A

Qualitative Historical Analysis of Hassan Nasrallahs Speeches. Journal of Terrorism Research
3 (2) 2012.
Sageman, M. & Clarke, R.A. A Strategy for Fighting International Islamist Terrorists. The Annals
of The American Academy of Political and Social Science 618 (1, July) 2008, pp.223-231.
Spencer, A.: Counter- (T)error The Role of Immigration in the Fight against Terrorism
Hamburg Review of Social Sciences (HRSS) 2 (2, August) 2007 pp.58 79.
Stenersen, A.: Al Qaedas Foot Soldiers: A Study of the Biographies of Foreign Fighters Killed
in Afghanistan and Pakistan between 2002 and 2006. Studies in Conflict and Terrorism 34 (3)
2011,pp.171-198.

al-Ùbaydi, M.: Stories of Foreign Fighter Migration to Syria. CTC Sentinel 7 (8, August 27)
2014, pp.11-13.
Weggemans, D. (et al.) Who Are They and Why Do They Go? The Radicalization and
Preparatory Processes of Dutch Jihadist Foreign Fighters. Perspectives on Terrorism 8 (4) 2014.
White, J. Rebels Worth Supporting: Syrias Harakat Hazm, The Washington Institute, 28. 4.
2014.
van Zuijdewijn, J. de Roy.: The Foreign Fighters Threat: What History Can (not) Tell Us
Perspectives on Terrorism 8 (5) 2014.
Zulaika. J.: Specificities: Tropics of Terror: From Guernicas Natives to Global Terrorists Social
Identities 4 (1, February 1998), pp. 93 108.
Relevatni medijski izvori
Caliphate calling: How Islamic State appeals to women, The Economist, 28. 4. 2015.
How a schoolgirl was radicalised: Shamimas list, The Economist, 28. 2. 2015.
The Terror Strategist: Secret Files Reveal the Structure of Islamic State, Der Spiegel, 18. 4. 2015.
What is Islamic State? BBC, 26. 9. 2014.
Kaplan, R. D., Syria: Identity Crisis, The Atlantic, February 1993.

87
88
Nelson, F. Six key points from MI5s Andrew Parker speech on the terror threat in
Britain, The Spectator, 9. 1. 2015.
Rafia Zakaria, Zato ene odlaze u redove ISIL-a? Al Jazeera Balkans, 28. 3. 2015.
Reuter, C. The Terror Strategist: Secret Files Reveal the Structure of Islamic State, Der Spiegel,
18. 4. 2015.
Internetski izvori

Country Reports on Terrorism & Patterns of Global Terrorism: U.S. Department of State
[http://go.usa.gov/Q3JV]
Foreign Fighters / The International Centre for Counter-Terrorism (ICCT) [http://www.icct.nl/

activities/projects/foreign-fighters]
International Crimes Database (ICD) / foreign fighters + terrorism [http://www.

internationalcrimesdatabase.org/SearchResults/?q=foreign+fighters&cat=10&a=1]
Response to foreign fighters / European Union [http://www.consilium.europa.eu/en/

policies/fight-against-terrorism/foreign-fighters/]
The XX Committee: intelligence, strategy, and security in a dangerous world

[http://20committee.com]
Zov rata u Siriji i bosanskohercegovaki kontingent stranih boraca

Autori
Urednica
Dr. sc. Edina Beirevi
Recenzenti
Dr. sc. Sead Turalo
Dr. sc. Mirza Smaji
Prevod
Leila Dizdarevi
Kimberly Storr
Dijana Jovii Hadiahmetovi
DTP
Enes Huseinehaji
Izdava
Atlantska inicijativa, Sarajevo, 2015
tamparija Amosgraf
Tira 300
------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
355.01(569.1):355.212(497.6)
AZINOVI, Vlado
Zov rata u Siriji i bosanskohercegovaki
kontingent stranih boraca : istraivaki projekt /
Vlado Azinovi, Muhamed Jusi. - Sarajevo :
Atlantska inicijativa, 2015. - 88 str. ; 30 cm
Bibliografija: str. 82-88 ; bibliografske druge
biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-0320-2-8
1. Jusi, Muhamed
COBISS.BH-ID 22208006
-------------------------------------------------
Zov rata u Siriji i bosanskohercegovaki kontingent stranih boraca

Autori
Urednica
Dr. sc. Edina Beirevi
Recenzenti
Dr. sc. Sead Turalo,
Dr. sc. Mirza Smaji
Prevod
Leila Dizdarevi,
Kimberly Storr,
Dijana Jovii Hadiahmetovi
DTP
Enes Huseinehaji
Izdava
tamparija Amosgraf
Tira 300

92
2015 Vlado Azinovi i Muhamed Jusi

Zov Rata BiH Sirija Irak Studija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zov Rata BiH Sirija Irak Studija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vlado Azinovi i Muhamed Jusi - Zov rata u Siriji i bosanskohercegovaki kontingent stranih boraca

ZOV RATA U SIRIJI I

Dr. sc. Vlado Azinovi je vanredni profesor na

Vlado Azinovi i Muhamed Jusi

ZOV RATA U SIRIJI I

Usprkos meunarodnom pritisku i prijetnji po unutranju sigurnost, u Bosni i Hercegovini

SAETAK NAJVANIJIH ZAKLJUAKA

Prosjena starosna dob mukaraca iz ove skupine je 32, a ena 27 godina.

Najmanje jedna petina (20 posto) bosanskohercegovakog kontingenta u Siriji/Iraku stalno

Motivi za odlazak su razliiti, ali za pretpostaviti je da veina dobrovoljaca odlazi na ratita u

Uz mogue sigurnosne implikacije, ideoloka priprema i vrbovanje za odlaske u Siriju i Irak

STRANCI U TUIM RATOVIMA

Veina sluajeva iz novije prolosti pokazala je da pojava stranaca u unutranjem sukobu

Fenomen stranih boraca nenadano je aktualiziran i okupirao je meunarodnu panju u vezi s

u kontekstu oruanih sukoba.6

SUKOB U SIRIJI POVIJESNI PREGLED

Robert D. Kaplan, Syria: Identity Crisis, The Atlantic, February 1993.

zatvorenim predavanjima (dersovima) na Balkanu i u muslimanskoj dijaspori u Evropskoj uniji, pa

Sejjid Husein Nasr, Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002, 111.

razliitih jedinica irom Sirije objavili su da su uspostavili zajedniko zapovjednitvo, u koje je

kojih su se zajedniki urotili Amerika, Iran i korumpirani arapski despoti.

Levantu kako bi naglasili svoje prisustvo u Siriji ili amu.

i politikim liderom svih muslimana u svijetu.

Strategija djelovanja ISIL-a i upravljanje divljatvom

ca i organizacija tada povezanih s globalnom Al-Kaidom.

28 Loretta Napoleoni, Uspon islamizma, Sandorf, Zagreb, 2015, 83-84.

I dok se o sunitskim, iitskim, pa i kurdskim dobrovoljcima i vojnim frakcijama pisalo i izvjetavalo

30 Prilog BBC-ja na arapskom f19. februara 2014, (http://www.bbc.co.uk/

kao plaenike kada se vrate kui.

osobe za koje se vjeruje da su trenutno u Siriji/Iraku,

osobe koje su pokuale ali nisu uspjele doi do Sirije/Iraka,

osobe koje su pokazale namjeru da putuju ili se pripremaju za put u Siriju/Irak,

osobe za koje se vjeruje da su na putu za Siriju/Irak,

osobe koje su se vratile iz Sirije/Iraka,

osobe koje su poginule u Siriji/Iraku.

izmeu 5 i 10 posto poginulo.

tamonje meunarodne policijske agencije i specijalizirane nevladine organizacije procjenjuju da

mjesta da priteknu u pomo muslimanskom gradu kada ga napadne neprijatelj i da se u tome

zemljama koje nisu u stanju pokazati na zemljopisnoj mapi.

je sluajevima prethodio alternativni zdravstveni tretman nekog psihikog poremeaja, a koji po

tjenja komunikacija i koordinacija s policijskim agencijama na regionalnoj i meunarodnoj razini.

67 Istraivanje je utvrdilo da je jedna od domaih sigurnosnih agencija kontaktirala predstavnike Republike

Predsjedatelj Doma naroda

Parlamentarne skuptine BiH

Usvojena na 7272. sastanku Vijea sigurnosti, 24.septembra 2014. godine

jaaju djelotvorne antiteroristike mjere i da predstavljaju kljuni dio uspjenog antiteroristikog

sigurnosnim prijetnjama, te podsjeajui da prijetnja od stranih teroristikih boraca moe zahvatiti

Prepoznajui da suprotstavljanje prijetnji koju predstavljaju strani teroristiki borci zahtijeva

Pozivajui drave da osiguraju, u skladu sa meunarodnim pravom, posebno u vezi s ljudskim

u borbi protiv ove vrste nasilnog ekstremizma;

podrujima koja su najvie pogoena, ukljuujui razvijanje sveobuhvatnih antiteroristikih

ANEKS 3 PREGLED IZMJENA I DOPUNA

IV. OBJANJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

pisao blau zatvorsku kaznu, uz mogunost osloboenja od kazne.

71 Parlament Kosova usvojio je ovaj zakon u aprilu 2015. godine.

Udruivanje ili ucestvovanje u stranoj vojsci ili policiji, u stranim

72 Makedonski parlament usvojio je ovaj zakon u septembru 2014. godine.

Zakon o dopunama Krivicnog zakonika

73 Skuptina Srbije usvojila je ovu dopunu zakona u oktobru 2014. godine.

II. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA

IZBOR IZ KORITENE LITERATURE I IZVORA

United States. Congress. House. Committee on Foreign Affairs. Subcommittee on Europe,

Buttarelli, G. (2015) Counter-terrorism, De-Radicalisation and Foreign Fighters Joint debate

Izbor relevantnih studija