Nastupi

Medaqa
sa
premijere

Bajkeri

^arolija
oktana

strana 5

strana 10

Prwavor, jun 2016.

Broj 41

Godina lV

Cijena 1 KM

Sawa PAZUREVI],

preduze}e "Sanino", Prwavor

Moramo
raditi
zbog sebe!
Pojave

Akcije

U Wema~ku
po zdravqe

Dan
po~iwe i
zavr{ava
osmijehom

Osnovci

Dan na
jezeru
strana 11

strana 6

strana 2

strane 8 i 9

Maturanti

Porodice

Slo`ni
Milin~i}i

strana 4

Vesela mladost

DOGA\AJI

APEL ZA POMO]

Vedrana
Kudri}

Vedrani
potrebna
pomo}

SOLIDARNOST PRWAVORSKIH BAJKERA

Desi} i Psalmister
sa Anti}em

mogu}nosti da sami obezbijede novac, pa i

ovim putem mole sve qude dobre voqe da pomognu u skladu sa svojim mogu}nostima.
U~esnici akcije mogu da kontaktiraju sa
Stanislavom Kudri}em na telefon broj
065/203-468. Nov~ana sredstva mogu se uplatiti u NLB Razvojnoj banci, u Prwavoru, na
`iro ra~un broj: 562-002-81332678-43.
Jo{ jedom smo u prilici da svojom humano{}u u~inimo plemenito djelo koje }e
maloj Vedrani omogu}iti normalan `ivot.
Na{ Prwavor kao grad humanih qudi nikada nikome u sli~noj situaciji nije okrenuo le|a, pa ne}e ni ovaj put.(nz)

Vrijedan poklon m:tela

djela za
Elektri~na Dobra
radost
mali{ana
kolica za
Nemawu

ovodom obiqe`avawa devetog

ro|endana ~lanovi Moto-kluba
#Prwavor 07# organizovali
su prikupqawe novca da bi
21-godi{wem invalidu Nemawi Anti}u iz Kosovske
Kamenice uru~ili kolica
na elektri~ni pogon, {to }e
mladi}u olak{ati `ivot.
U doma}instvu Anti}a
sa Nemawom su roditeqi Radovan i Danijela i bra}a
Dejan i Nikola. @ive
skromno, ali su prwavorske
bajkere Gorana Desi}a i
Igora Psalmistera izuzetno srda~no do~ekali i
bratski im zahvalili na
poklonu.

U Gradskom parku

Grb kao poklon gradu

Ma{inbravar @eqko
[u{ak iz prigradskog naseqa
Okolica poklonio je rodnom
gradu neobi~an ru~ni rad. U
svojoj radionici izradio je grb
Prwavora, koji je svoje mjesto
na{ao u Gradskom parku kod
Sportske dvorane #Sloga#.

^etrnaestogodi{woj djevoj~ici Vedrani Kudri} iz Dowe Ilove potrebna je

pomo} kako bi nastavila da normalno `ivi.
Vedrani je odmah po ro|ewu utvr|ena sr~ana
mana, pa je 2007. godine upu}ena u Wema~ku,
gdje je obavqena operacija ugradwe
vje{ta~ke arterije. Po{to je pro{ao
odre|eni period od operacije, sada je neophodna reoperacija koja je zakazana za 21. oktobar ove godine, kada bi trebalo da bude
zamijewena vje{ta~ka arterija.
Da bi Vedrana mogla biti potvrgnuta
operativnom zahvatu, potrebno je prikupiti
43.000 evra. Roditeqi djevoj~ice nisu u

- Drago mi je kada mi poznanici ~estitaju na lijepom gestu,

odnosno neobi~nom poklonu.
Mislim da bi mnogi mogli na
sli~an na~in da makar i siboli~nim potezom i malim finansijskim ulagawima doprinesu
qep{em izgledu na{eg grada -

- Na{i drugari iz Motokluba i ovaj put pokazali su solidarnost i stalnu `equ da

pomognemo drugima. Prikupili
smo i novac, koji smo tako|e
uru~ili Anti}ima, s kojima smo
uspostavili prijateqstvo -ka`e
jedan od inicijatora akcije
Goran Desi}.
I ranijih godina ovda{wi
bajkeri su se isticali akcijama
pomo}i, a posebno je bilo prisutno wihovo anga`ovawe na otklawawu posqedica poplava iz
maja 2014. godine na {ama~kom
podru~ju, kao i drugim
ugro`enim podru~jima Republike Srpske i Federacije
BiH.(nz)

Grb kao
poklon
majstora
@eqka
[u{ka

ka`e [u{ak, kome su predstavnici lokalne uprave

zahvalili na poklonu.
Radnici Komunalnog
preduze}a #Park# uredili su
lokaciju u parku, gdje se od
prije nekoliko dana nalazi i
mali cvjetni prostor.(nz)

Novo igrali{te za
mali{ane u Prwavoru

U Gradskom parku kod

Centra za kulturu u Prwavoru u ~etvrtak, 26. maja, otvoreno je dje~je igrali{te,
koje su prwavorski mali{ani
dobili kao poklon kompanije
m:tel u pro{logodi{woj akciji #Dobro djelo#. Iz Prwavora je prijavqeno 241 dobro
djelo, pa je ova op{tina
postala pobjednik za
2015. godinu, ispred
Bawaluke, sa 183,
Sarajeva, koje je
imalo 61 dobro
djelo i drugih gradova. U konkurenciji je na nivou
Bosne i Hercegovine bilo vi{e od
hiqadu prijavqenih
djela.
-Poklawamo veliku
pa`wu
na{im
mali{anima, jer bez wih

nema ni budu}nosti. Pro{le

godine izgradili smo jedan
vrti}, drugi koji se gradi u Prwavoru, u blizini ovog kompleksa, bi}e zavr{en do
septembra. Ovaj prostor tako|e
}e dobro do}i na{oj djeci rekao je na otvarawu poligona
na~elnik op{tine Sini{a Gatari} zahvaquju}i sugra|anima
koji su prijavqivali dobra
djela.
U ime kompanije m:tel
mali{anima, koji }e koristiti
novoizgra|eni dje~iji park,
~estitala je Milica Stojakovi}, a prvim korisnicima
igrali{ta darodavac je uru~io
i prigodne poklone.
Vaspita~ice iz obli`weg
vrti}a #Na{a radost# i roditeqi djece, tako|e nisu krili
zadovoqstvo otvarawem rekreativnog prostora za male
Prwavor~ane.(nz)

U Grabik Ilovi

Radost starine Svetozara

Za stanovnike Grabik
Ilove po~etak juna imao je posebno vedra obiqe`ja. U centru sela 3. juna po~ela je akcija
modernizacije putnog pravca,
dugog oko 800 metara, kojim }e
ova mjesna zajednica, preko
uzvi{ewa Ibrinac i Ma}inog
brda, biti povezana sa op{tinskim centrom.
Me|u mje{tanima koji su s
posebnom rado{}u do~ekali
gra|evinske ma{ine, bio je i
jedan od najstarijih Grabi~ana,
80-godi{wi Svetozar Gruji}.
- Pamtim dobro stara vremena, kada je ovaj putni pravac

bio te{ko prohodan. Morali

smo se mu~iti putuju}i do grada
zapre`nim kolima, kroz blato
do koqena. Sre}a sam {to sam
do~ekao da savremenim putem
krenem u Prwavor. Ovo je za
nas veliki doga|aj - rije~i su
presre}nog starine Svetozara.
Po~etku radova prisustvovali su i op{tinski
zvani~nici,
predsjednik
Skup{tine op{tine Borko Lukanovi} i na~elnik Odjeqewa
za stambeno-komunalne poslove
Damir Savi}. Vrijednost posla
je 75.000 maraka, a novac je obezbije|en iz op{tinskog buzxeta,

odnosno iz godi{weg plana kapitalnih ulagawa.

Mjesni aktivista Nedeqko
[esti} ka`e da }e i stanovnici Grabik Ilove prikupiti
desetak hiqada maraka, kako bi
uredili jo{ jednu dionicu ovog
putnog pravca, ~ime }e nestati
wihove vi{edecenijske nevoqe
u saobra}ajnoj komunikaciji sa
gradom.
Neboj{a Todi}, koji je godinama vodio ovu mjesnu zajedicu, upoznao je op{tinare sa
neobi~nom, ali hvale vrijedom
~iwenicom, da na ovom
podru~ju nema migracije stano-

Po~etak radova
u Grabik Ilovi

vni{tva, jer je broj Grabi~ana

identi~an stawu kakvo je bilo
u prijeratnom periodu. I to je

dovoqan povod da se ovogodi{wi Spasovdan, ~ije ime

nosi seoska crkva, na tradicio-

nalnom vjerskom narodnom

zboru proslavi na pravi na~in.
(nz)

na{ZAVI^A

Razgovarala:
Jelena DEMOWI]

Odakle zapravo
Sawa u privredi?
PAZUREVI]:
#Sanino# je porodi~na firma,
dakle svi smo u firmi na
razli~itim poslovima. Nakon
po~etka rada u Prwavoru, preuzela sam odgovornost za organizaciju rada u proizvodwi. U
svakodnevnom kontaktu sa qudima sam prona{la svoju ulogu.
Veliko je zadovoqstvo biti dio
tima u kojem se zna {ta ko
treba da radi. To naravno nije
uvijek lako, jer qudi dolaze}i
na posao sa sobom donose i dio
svojih problema i o~ekuju da ih
zajedno rije{avamo. Na{a
bran{a je po svojoj prirodi intenzivna i izrazito nisko akomulativna. Mnogo radnika
u~estvuje u stvarawu finalnog
proizvoda i velika je umjetnost
prona}i odgovaraju}e poslove
za svakog pojedinca. Ali to i
jeste izazov, kada se sve poreda
kako vaqa onda osje}am zadovoqstvo u radu. Najva`nije je da
na{i partneri nemaju velikih
primjedbi na ono {to mi radimo.
Rukovodite jednim
od najve}ih pogona
za proizvodwu
obu}e i
najmnogoqudnijom
firmom u Prwavoru. Da li je
te{ko uskladiti
obaveze poslovne `ene,
koja je istovremeno i majka,
sa obavezama koje kod ku}e
~ekaju svaku `enu? Kako izgleda Va{ radni dan?
PAZUREVI]: Sigurno
je da su obaveze u firmi velike, kvalitet proizvoda i
rokovi isporuke se moraju
po{tovati. Tu nema opravdawa za propuste. Svako jutro
po dolasku na posao prvo provjeravamo jesu li svi radnici
do{li na posao. Analize koje
radimo pokazuju da je veome
visok procenat odsustva s
posla po raznim osnovama. Na
bolovawu je prosje~no 9,28
odsto radnika svaki dan.
Istina, oko ~etiri odsto bolovawa otpada na trudnice,
ali ako vam u lancu svaka deseta karika fali, to je veliki
problem. A onda po~iwe
bitka za plan i za kvalitet.
^este posjete inostranih
partnera nas tjeraju da u svakom momentu sve mora da bude
u skladu sa dogovorom. Moj
stav je da mi ne treba dobro da
radimo i dobro izgledamo
zbog stranaca, mi moramo to
raditi zbog sebe, nivo radne
kulture i pona{awa u procesu
proizvodwe moramo neprestano podizati na vi{i nivo.
Tada mo`emo o~ekivati da budemo dio savremenih procesa
u industrijskoj proizvodwi.
Uz sve to, svakodnevni poslovi uzimaju dio mene, ali ja
sve to radim sa velikim zadovoqstvom. Moji sinovi Nikola i Ivan su, pored toga
{to su dobri u~enici,

PAZUREVI],
GOST Sawa
rukovodilac u preduze}u
"Sanino" u Prwavoru

Biografija
Sawa Pazurevi} ro|ena je 15. januara 1977. god. U rodnoj Derventi
zavr{ila je osmogodi{wu {kolu i
prvi razred Gimnazije, a potom, zbog

ratnih de{avawa, {kolovawe nastavila u Beogradu. Poha|ala je poznatu Jedanaestu beogradsku

gimnaziju. Wena `eqa bila je, ka`e,

da studira psihologiju. Me|utim,

`ivot i roditeqi imali su drugi
plan. Zavr{ila je Politehni~ku
akademiju, obu}arski smjer, a wen

zavr{etak {kolovawa se poklapio

sa po~etkom proizvodwe u Derventi.
I tako nesu|eni psiholog postaje
uspje{an privrednik.

Moramo raditi

zbog sebe!

ukqu~eni
i u druge oblike
dru{tvenog anga`ovawa. Konkretno, sada su malo vi{e aktivni u sportskim klubovima
i to mi je veoma drago. Svjesna
sam da je to najboqi put koji
djecu vodi u pravom obrazovnom i vaspitnom pravcu.
Wima posve}ujem najvi{e
svoga vremena. ^esto se
odlu~im i na neko putovawe i
u`ivamo u tome.
Koliko firma
kojom rukovodite
ima zaposlenih i
kakva je struktura radnika?
PAZUREVI]: U firmi
#Sanino# trenutno radi 850

radnika, a vi{e od polovine je zaposleno u

Prwavoru. Kvalifikaciona struktura je
veoma nepovoqna. Ve} sada
ispod sedam posto ukupno zaposlenih su kvalifikovani radnici. Sve ostale koji su u
proizvodwi smo mi morali
obu~avati. To }e u budu}nosti
biti veliki problem. Nije
previ{e te{ko nekoga osposobiti da radi u proizvodwi, ali
ako mi `elimo da razvijamo
obu}arstvo kao izvozno orijentisanu privrednu aktivnost,
onda se postavqa pitawe s
kojim profilima zaposlenih
to `elimo uraditi? U robnoj
razmjeni sa inostranstvom
izvoz na{e privredne grane je
na visokom ~etvrtom mjestu u

TE[KO]E
N. Z: [ta Vam najvi{e ote`ava rad u ovim
rovitim ekonomskim prilikama i prepunom
tr`i{tu? Kako doma}a firma uspijeva da na|e
svoje mjesto pod suncem?
PAZUREVI]: Mnogo toga. Kao {to ste rekli nestabilno
tr`i{te. Moramo imati u vidu to da je obu}arska industrija u posqedwih nekoliko godina do`ivjela veliku
ekspanziju. Mi i ne znamo {ta se de{ava u svijetu, ali kod
nas je zastoj u tehnolo{kom razvoju. Pored toga {to ne
obrazujemo kadrove, mi imamo veoma zastarjelu opremu. U
proizvodwi obu}e na svjetskoj utakmici nama su
konkurenti najmnogoqudnije svjetske nacije Kina, Indija,
Vijetnam, Indonezija u Aziji, a u Evropi su Bugarska,
Ukrajina, Rumunija Portugal i jo{ neke. Kako biti od wih
jeftiniji, a u uslovima u kojima mi radimo? Obi~ni qudi
sigurno ne znaju kako je te{ko do}i do dobrog posla, a jo{
mawe kako ga zadr`ati sa na{im radnim navikama i u
uslovima u kojima radimo.

Bosni i Hercegovini. Mislim

da na{a djelatnost ima veliku
{ansu da anga`uje zna~ajan
broj radne snage. Isto tako mislim da bi dru{tvo moralo posvetiti
ve}u
pa`wu
obu}arskoj proizvodwi. Pored
toga {to zapo{qava veliki
broj radnika i to uglavnom
`ena, na{a djelatnost
zapo{qava sredwu klasu qudi
koji su bitan stabilizator u
svakom dru{tvu.
Da li je te{ko
prona}i kvalifikovanu radnu snagu?
PAZUREVI]: Ne da je
te{ko! Mi nemamo nezaposlenih obu}arskih radnika koji
tra`e posao. Osim u Derventi, u Republici Srpskoj
nema obrazovawa u~enika za
poziv obu}ara. I to {to se
radi u Derventi u najve}oj
mjeri je rezultat ogromnog zalagawa na{e firme za to.
Znam da je na{ generalni direktor ve} imao konstruktivne
razgovore
sa
na~elnikom
op{tine
Sini{om Gatari}em i direktorom Gimnazije s ciqem kako
redovnog {kolovawa tako i
prekvalifikacije. Mi smo
kao firma veoma zainteresovani za to. Ipak promjene u
obrazovnom sistemu su veoma
spore i za sada komplikovane.
Da li su mladi
qudi, u ovom
slu~aju, djevojke, s

obzirom na to da je ve}ina zaposlenih we`niji pol, zainteresovane za ovaj posao?

PAZUREVI]: Mislim da
mladi qudi u velikoj mjeri nemaju jasan stav o tome za {ta se
{kolovati. Na`alost, tranzicije kroz koje prolazi na{e
dru{tvo u ovome momentu
veoma nepovoqno uti~u na
formirawe li~nosti mladih
qudi. Mi generalno veoma
malo pri~amo o radu, nedovoqno
ili
nikako
afirmi{emo vrijedne radnike
i mladi qudi nerado `ele i}i
u proizvodwu. Danas je skoro
sramota kazati da radi{ u fabrici, bez obzira na to {ta se
tamo radi. U modi su poslovi u
bankama, osiguravaju}im
ku}ama, op{tinama i eventualno u javnim ustanovama.
Mislim da mi jo{ nismo svjesni da je stvarawe nove vrijednosti najve}i garant sigurne
egzistencije. Nadam se da }e i
to postepeno postati dio
razmi{qawa kod onih koji
tra`e posao.
Sa kim firma #Sanino# sara|uje, koje
proizvodne linije
imate i gdje se plasiraju proizvodi koje proizvedete?
PAZUREVI]: Prili~no
mnogo firmi sara|uje sa nama.
Ipak, na{i strate{ki partneri su firme #Adidas#,
#Meindl# i #Legero#. Do ove
godine smo za firmu #Adidas#
napravili deset miliona pari

PRO[IREWE
N. Z: Firma "Sanino"
najavila je
pro{irewe,
odnosno da bi u
dogledno vrijeme
mogla imati i sopstvenu proizvodnu
liniju. Mo`ete li
nam re}i kakva bi
to bila linija, kada
bi mogla da po~ne
sa radom?
PAZUREVI]: Da, tako
je. Jo{ prije skoro godinu dana smo imali
veoma ozbiqne kontakte
sa firmom "Haix".
Napravili smo probnu
seriju, uradili kalkulacije i pokazali dobre
rezultate. Najava od
strane "Haixsa" je bila
da ve} poslije godi{weg
odmora po~nemo sa
proizvodwom. Mi o~ekujemo da se jave i da i mi
po~nemo pripreme.
Pla{im se da je ovo
i{~ekivawe zbog pomalo
nestabilne situacije
kod nas. Znate kako to
izgleda u poslovnom svijetu. Niko ne `eli da
radi tamo gdje postoje
bilo kakvi rizici.

gorwih dijelova kopa~ki za

fudbal.
koliko dnevno ili
mjese~no proizvedete obu}e? Kako
izgleda bilans za godinu iza
nas i {ta je plan za ovu godinu?
PAZUREVI]: Sve zavisi
od asortimana. Nije isto praviti ku}nu papu~u i cipelu za
NATO vojnike. Ali, godi{wa
proizvodwa je preko 1.650.000
pari gorwih dijelova obu}e. Od
toga preko 160.000 gotove
obu}e. Planovi za ovu godinu su
na nivou pro{logodi{wih.

DOGA\AJI

PRWAVORSKI TAMBURA[I NA DJELU

Aplauzi u Banskom dvoru

Na poziv uprave Gradskog
tambura{kog orkestra Bawa
Luka, tambura{ki orkestar
Gradskog kulturno-umjetni~kog
dru{tva #Pronija# iz Prwavora u~estvovao je na 15. evropskom festivalu trzala~kih
instrumenata pod nazivom
#Ve~e uz tamburu 2016#, koji je
odr`an u Kulturnom centru
Banski dvor u Bawaluci. Ciq
festivala je promovisawe tam-

bura{ke muzike, kao dijela evropske kulturne ba{tine, ali i

tra`ewe novih muzi~kih
formi izra`avawa u svjetlu
tambura{ke muzike.
U~e{}e na ovogodi{wem
festivalu
uzeli
su
tambura{ki orkestri iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i
Bosne i Hercegovin. Prvog
dana nastupali su `enski tambura{ki sastavi, a drugog dana

publici u Banskom dvoru predstavili su se mu{ki

tambura{ki sastavi, kada je nastupio i Tambura{ki orkestar
#Pronije# koji se predstavio sa
~etiri kompozicije. Publici
su se jo{ predstavili Kamerni
ansambl Gradskog tambura{kog
orkestra Bawa Luka, Tambura{ki orkestar #Neolit# iz
Star~eva
(Srbija)
i
tambura{ki
orkestar

#Vojvo|anski san# iz Pan~eva

(Srbija). Nastup u najpoznatijom koncertnoj dvorani u Republici Srpskoj veliki je i

zna~ajan doga|aj za GKUD #Pronija# Prwavor, a dugotrajni

aplauzi, koji su im upu}eni,
predstavqaju dodatni stimu-

lans za ovu slo`nu dru`inu

istinskih zaqubqenika tambure da nastave sa stalnim
muzi~kim usavr{avawem. (nz)

GODI[WI SUSRET MILIN^I]A U GORWIM SMRTI]IMA

vek imajte u vidu

~iji ste potomci i
setite se kojim su
putem i{li va{i
preci da bi stigli u carstvo
Bo`ije, uvek kao qudi i narod
Bo`iji. Tim putem da i mi
idemo i da zaista budemo dostojni potomci svojih svetih
predaka. Pro}i }e sve, ali
du{a, obraz i sve {to je dobro
osta}e zauvek. Tako je govorio
patrijarh Pavle, a ova poruka
nai{la je na plodno tlo i kod
prezimewaka Milin~i}, iz
Gorwih Smrti}a, koji poti~u
od supru`nika Trive i Teodosije Milin~i}. Od zaborava je
ostalo sa~uvano da su Trivo i
Teodosija imali ~etoro djece,
po dva sina i dvije k}erke. Od
wih danas postoji 105 porodica, a najstariji `ivi potomci su Ilinka Jadi} i
Ranko Milin~i}. Oboje su
ro|eni 1940. godine.
Danas su Milin~i}i

Ne}emo
zaboraviti
svoje pretke
Prezimewaci se od pro{le godine
zavjetovali da }e organizovati susrete,
posve}ene Trivi i Teodosiji Milin~i}. Na
drugom susretu okupilo se oko 150
srodnika, koji su proveli dan za pam}ewe
pleme koje se dr`i poruke jednog od najve}ih Srba 20. vijeka.
U maju su organizovali drugo
dru`ewe. Doma}in je ovaj put
bio starina Ranko, na ~ijem
imawu se okupilo oko 150
srodnika. Me|u wima bilo je i
mladog nara{taja.

VODA
Milin~i}i su se dosjetili
da vodu sa izvora, koji su
koristili wihovi daleki
preci, ovog qeta
fla{iraju u male
plasti~ne boce i podijele
okupqenima na Saboru.
Na fla{ici je i
"deklaracija", na kojoj
pi{e: datum pakovawa:
jutros, rok trajawa: 3
dana. Ovakva kreativnost
nai{la je na op{te simpatije u~esnika porodi~ne
zabave, a gotovo sve zalihe pakovawa odmah su
potro{ene.

- Ponosna sam na moje porijeklo. Drago mi je da se sastajemo, makar i jedom

godi{we. Razgovaramo, igramo
se i veselimo i jedva ~ekamo da
se na|emo i narednog qeta, na
tre}em susretu - ka`e 13godi{wa An|ela \eki}.

Iz Beograda je stigao
Predrag Milin~i}, koji se
tamo, daleko od rodnog
ogwi{ta bavi biznisom.
Razmi{qawima je, ka`e, ~esto
uz rodno ogwi{te i vremena
kada je, kao golobradi
mali{an, stasavao na bre`uq-

osta}e u nasqe|e jednako pomiwu}i wihovo ~asno djelo.

A sve je po~elo u
proqe}e 2014. godine .Poslije
napornog radnog dana Mirko
Kne`evi} je sa nekolicinom
poznanika sjedio pod orahom i
uz gajbu piva, razgovarali su o
svemu i sva~emu Tako su do{li
na ideju da obnove }eliju. Milenko ih je podr`ao u wihovoj
nakani i oni su ubrzo pre{li

na djelo. Razmontirali su staru

}eliju, koja je osamdesetih godina sa lokaliteta Nagrada
prenesena na ovu lokaciju, a na
Nagradama je bila izgra|ena
1938. godine. O tome svjedo~i
jedan monogram urezan tesarskim alatom na gredi. Staru
}eliju je Vaso To{i} prenio u
etno-selo Ukrinski raj i ona je
tu postavqena u izvornom
obliku .Temeqna plo~a za novi

cima Gorwih Smrti}a.

- Mi smo uspjeli ovdje, u
rodnom selu da uredimo i aznu,
odnosno izvori{te vode, koju
su koristili na{i daleki
preci. Postavqena je jedna drvena #kaca# , iz koje te~e
zdrava voda. Nastojimo da
sa~uvamo neke zanate, obi~aje,
ru~ne radove, kulturu, da
bismo se na neki na~in pribli`ili na~inu `ivota kakav
je nekada bio - isti~e Predrag.
Najstariji Milin~i},
doma}in Ranko, presre}an je
susretom sa srodnicima i
na~inom na koji su nastavili
da weguju ne{to {to je
za`ivjelo u qeto 2015. godine.
Ima Milin~i}a svuda po svijetu, gdje su sa~uvali obraz i
po{tewe, kao vrijedni
doma}ini i ~estiti qudi.
@ele takvi i da ostanu i da se
dosqedno pridr`avaju poruke
patrijarha Pavla.
B. RADULOVI]

IZ NA[IH SELA: Pe~eneg Ilova

Svetkovina kod nove }elije

Na Jeli}a raskr{}u, u
Pe~eneg Ilovi, sredinom maja
kr{tena je novoizgra|ena
}elija, svojevrsni vjerski objekat u kome se obavqaju molitve
za usjeve i rodna poqa, za
podru~je Kne`evi}a, Jeli}a i
Ivanovi}a. To je prostor gdje
}e se ubudu}e organizovati i
narodni zborovi, takozvana
masla, kao dio vi{edecenijske
lijepe tradicije, koju, ko zna od
kada, weguju u mnogim na{im
selima.
Kr{tewu je prisustvovalo
vi{e od stotinu mje{tana, kao
i mnogi gosti i zvanice. Vjerski obred su slu`ili paroh
ilovski Sreten @ivkovi},
protojerej Ratko Kraji{nik
tako|e ilovski paroh u penziji
i paroh Tomislav \uri}. Kumovi na kr{tewu su bili Dragoqub \uri} i wegova supruga

Milosava iz Gorwih Smrti}a,

ina~e ~estiti doma}ini koji
izwedri{e sve{tenika. Po
zavr{enom vjerskom obredu
pre{lo se pod {ator gdje je uz
muziku u`ivo nastavqeno veseqe i gdje su obavqeni jo{
neki uobi~ajeni detaqi, poput
pozdravnih govora, zdravica,
uru~ivawa po{tewa, razmjene
poklona i dodjele priznawa
najzaslu`nijim qudima koji su
pru`ili nesebi~nu materijalnu i drugu pomo} na izgradwi }elije.
Najve}i teret na izgradwi
nove }elije ponijela je porodica Milenka Kne`evi}a, ~iji
su ~lanovi donirali materijal
i odradili sav organizacioni
posao u toku izgradwe, te
ure|ewa objekta i okolnog terena kao i svu organizacionu
pripremu za kr{tewe. Tako|e

i porodica Miladina Ivanovi}a je pru`ila veliku i nesebi~nu pomo} doniraju}i

vlastito zemqi{te na kome je
prvo osamdesetih godina
izgra|ena stara a sada i nova
}elija, tako da su te dvije porodice svojim nesebi~nim gestom
zadu`ile budu}e generacije
na{eg kraja i zaslu`ile svako
po{tovawe. Ovde, najzad, ne
mo`emo a da ne pomenemo
imena ~etvorice mladi}a, majstora, koji su svojim vje{tim
rukama i volonterskim radom
napravili ovu bogomoqu. To su
bra}a Sini{a i Dejan Ivanovi}, Dragan Ivanovi}, te
Qubi{a Kne`evi}. I oni su za
trud i po`rtvovawe dobili
simboli~na priznawa, ali prelijepa drvena gra|evina, koju
oni stvori{e, budu}im
nara{tajima na{eg kraja

objekat salivena je 10. i 11. maja

2014. godine. Za kratko vrijeme
poslije toga nova }elija je bila
izgra|ena, pod sigurnim rukovodstvom Milenka Kne`evi}a
i pomenutih majstora. Zablistala je punim sjajem,
potvr|uju}i da se uz malo vi{e
dobre voqe i sloge i skromnim
ulagawima, mo`e podi}i objekat kojim se u Pe~eneg Ilovi
sada ponose.(nz)

na{ZAVI^A

DOGA\AJI 5

Gatari} u
^apqini

Na sve~anosti
u ^apqini

Na 11. manifestaciji #Vrijeme je za

Evropu#, odr`anoj povodom #Dana Evrope# u
^apqini, na~elnik op{tine Prwavor Sini{a Gatari} dobio je priznawe #Op{tina
Prwavor - top lokalna zajednica za investirawe u BiH#. Gatari}u je uru~ena i plaketa za
afirmaciju multikulturalnosti i o~uvawe
nacionalnog identiteta nacionalnih mawina.
Na sve~anoj akademiji u ^apqini plake-

Plakete
Prwavor~anima

ta je uru~ena i Branku Deketu, odborniku nacionalnih mawina u Skup{tini op{tine

Prwavor.
Organizator skupa u ^apqini bio je
#Evropski pokret u Bosni i Hercegovini#,
koji je sli~nu manifestaciju imao u maju 2013.
godine, kada je na{ grad ugostio brojna poznata imena iz politi~kog i privrednog `ivota
nekoliko zemaqa Balkana.(nz)

ZAPA@EN NASTUP PRWAVORSKOG PJEVA^KOG DRU[TVA

Hor Dru{tva
iz Prwavora

Nova {kola "Branko ]opi}"

Proslava u dvije gradske {kole

Smotra |a~kih
postignu}a

Prvi nastup za

zlatnu medaqu!

la no vi
Srpskog
crkve nog pje va ~kog
dru{tva #Sveti Georgije# iz Prwavora
nastupali su na tradicionalnim #Majskim muzi~kim susretima# u Bijeqini,
gdje su ostvarili do sada najve}i uspjeh. Prwavor~ani su,
pod vo|stvom dirigenta, jereja Radislava Nuni}a osvojili

98,2 od mogu}ih stotinu bodova, a pripala im je zlatna medaqa za kvalitet izvo|ewa. U

generalnom plasmanu pripalo
im je drugo mjesto.
Uspjeh jo{ vi{e dobija
na vrijednosti kada se zna da
se u Bijeqini predstavilo 40
horova, sa vi{e od 1.700 izvo|a~a.
- Predstavili smo se sa

~etiri duhovne kompozicije,

koje su ocjewivali vrhunski
muzi~ki stru~waci. Ostavili
smo izuzetno povoqan utisak,
{to }e nam biti dodatni motiv a i za bu du }a predstavqawa ma ksi mal no se
ozbiqno pripremamo - ka`e
za mje nik pred sje dni ka Iz vr{nog odbora Dru{tva Milan Mari}.

Dirigentu Nuni}u sti`u

~estitke sa svih strana, ali
ovoj slo`noj dru`ini uspjeh u
Bijeqini donosi dodatne obaveze u pripremawu narednog
repertoara. Novih izazova se,
ka `u ~la no vi Dru{ tva, ne
pla{e, jer su uporni i istrajni, pa treba o~ekivati sli~na
priznawa i sa drugih smotri i
festivala.(nz)

Sje}awa na mladost

Na proslavu s drugog kraja svijeta

I nekada{we generacije
{kolaraca, bilo da se radi o
osnovcima ili sredwo{kolci ma, ovih qe tnih da na se
okupqaju na jubilarnim godi{wicama. Tako je bilo i 4.
juna, kada su se u Prwavoru
okupili nekada{wi polaznici prwavorske Gimnazije, koji
su se od {kol skih klu pa
oprostili prije 50 godina. Bilo je dirqivo, emotivno, sa
ponekom suzom radosnicom,
jer jednom se obiqe`ava takav
jubilej.
Naj ve }u re la ci ju da bi
stigao na dru`ewe prevalio je
Milo{ Ninkovi}. Rodom je iz
Loznice, ali ga je splet okolnosti doveo u Prwavor, gdje je
zavr{io Gimnaziju. Putevi sudbine odveli su Ninkovi}a u

Samarxi}
(lijevo) i
Ninkovi}

daleku Australiju, gdje ve} decenijama `ivi. Na{ao je slobodnog vremena i uputio se,
makar i na samo nekoliko dana, nazad, u Prwavor, koji ba{
kao rodnu Loznicu, smatra svojim gradom. Ovdje se, nakon
mnogo godina, na{ao sa Milanom Samarxi}em iz Pala~kova ca, ko ji oda vno `i vi u
Kni}u, kod Kragujevca, sa Mirom Ru{~uki}, Nedimom Ru{~u ki }em, Na dom Te len,
[efikom Softi}em i brojnim drugim kolegama iz nekada{weg vremena.
Bilo je to dru`ewe za pam}ewe. Milo{ }e imati o ~emu
da pri~a na Petom kontinentu.
Ovakve srda~nosti i opu{tenosti nema tamo, u zemqi kengura...(br)

Brojnim prigodnim sa- tralnoj i dvije podru~ne {kole

dr`ajima, koje su pripremili u [trpcima.
u~enici, zajedno sa svojim nasVeselo je prvih junskih datavnicima, u Prwavoru je na bilo i u najbrojnijoj osnoobiqe`en Dan u~eni~kih pos- vnoj {koli na podru~ju na{e
tignu}a u obje gradske deveto- op{tine, gdje je nastavu poha|agodi{we {kole. Kolektiv lo 944 |aka. [kola #Nikola
{kole #Branko ]opi}# ujedno Tesla# tako|e je proslavila
je proslavio i Dan {kole, a svoj praznik. Na sve~anosti su
prigodnom okupqawu radnika progla{eni najuspje{niji u~eprisustvovali su i penzionisa- nici, a zvawe |aka generacije
ni prosvjetari, koji su radni stekla je Jovana Moravac. Divijek zavr{ili kao ~lanovi te plome vukovca dobile su jo{ i
{kole.
Tatjana Spasojevi}, Emana Ha- U ovoj ustanovi weguju lili} i Nikolina \uki}, koje
lijepu praksu da na Dan {kole su tako|e tokom svih devet
pozivaju i nas penzionere. Ra- {kolskih godina znale samo za
duje me da je odziv veoma dobar, petice.
{to samo potvr|uje da me|usoSve~anosti u {koli #Nibne niti, koje nas povezuju, nisu kola Tesla# prisustvovao je mipokidane. Susret sa kolegama je nistar Zlatan Kloki}, gdje je
dobra prilika da se podsjetimo imao i srda~ne susrete sa nenekih starih, lijepih vremena, kim od svojih biv{ih nastavniali i da se upoznamo sa mladim ka.(nz)
prosvjetarima - rekao je penzioner @arko Cvijanovi}.
Direktor Rajko Aleksi}
uru~io je prigodni poklon u~itequ Luki Ivi}u, koji je odnedavno
tako|e
poja~o
penzionerske redove.
- Radio sam u nekoliko
{kola i dobro se sje}am svih
mjesta u kojima sam u~iteqovao.
Izveo sam brojne generacije uspje{nih poslovnih qudi, a
ovom prilikom istakao bih
Dragu Malinovi}a, koji je kod
mene poha|ao nastavu u Velikoj
Ilovi. Sudbina je htjela da nekoliko decenija kasnije Malinovi} izgradi, kao
vrhunski zadu`binar,
ovu lijepu {kolu u
Prwavoru - kazao je
Ivi}, koji je, kako isti~e, ve} osmislio na~ i n e
prekra}ivawa
penzionerskih
dana.
[kolu
#Branko ]opi}#
~inilo je u minuloj {kolskoj godini 720 |aka u cen- Jovana Moravac

@IVOT

TAWA @IVKOVI], MAJKA PETOGODI[WEG URO[A IZ PRWAVORA, NA PRIJEDLOG TIMA QEKARA

OSNOVALA JE KREATIVNI KUTAK U KOME NASTAJU NAJQEP[E PRALINE PUNE RAZUMIJEVAWA I QUBAVI

Dan po~iwe
i zavr{ava

RIJE^ NAU^NIKA

!
m
o
h
e
j
i
osm

Svi mi imamo svoj mali svijet i oko wega Kineski zid, kao {to ka`e stih poznate
pjesme Bore \or|evi}a. Uro{ @ivkovi}, petogodi{wi dje~ak iz Prwavora, uz
roditeqsku pomo}, svojim malim svijetom ne}e graditi zidove, nego mostove koji }e
povezivati wegov ~arobni kutak sa ostatkom svijeta.Upravo to je i ideja Ukijevog
kreativnog kutka, u kome vrijedne ruke wegove majke Tawe, uz Uro{evu pomo},
izra|uju ukusne praline, ~okoladne poslastice i razne druge |akonije.

ri~a o Ukijevom kreativnom kutku po~ela je

na prijedlog qekara,
po{to je od starta pokazivao
qubav prema kuvawu i u stopu
pratio majku Tawu u kuhiwi.
- Na{ mali Uro{ nije kao
svako drugo dijete, on ima svoj
svijet, samo wemu prepoznatqiv i
svojstven. Pri wegovom ro|ewu
desio se momenat koji nama nije
do kraja obja{wen, ali se Uki
vodi kao indigo dijete - po~iwe
svoju pri~u Tawa @ivkovi}, ponosna majka tri sina, od kojih je
Uro{ najmla|e dijete.
Najbitnije je da se on razvija
dobro.
- Medicina nema konkretne
odgovore kada su indigo djeca u
pitawu, ali moj suprug i ja smo
odlu~ili da uzmemo stvari u svoje
ruke i da obezbijedimo Uro{u egzistenciju kada jednog dana nas ne
bude da ga mo`emo podr`ati ka`e Tawa.
Tako je nastala kreativna
radionica ~okoladnih pralina.
Tawa je napustila svoj frizerski

posao i u potpunosti se posvetila

izradi pralina i torti.
- Po~ela sam pro{le godine
u junu. Prvo je to bila neka vrsta
eksperimenta, ali sada smo ve}
dosta napredovali Uki i ja i polako ali sigurno pe~emo svoj
zanat. Na{ kutak je sada prerastao u pravu ku}nu radinost izrade pralina, a na{e proizvode
izla`emo i na sajmovima.
Uki obo`ava prirodu i
`ivotiwe, voli svijet oko sebe, a
naro~ito ga raduju jarke boje i boravak na otvorenom. Odjednom,
istr~i napoqe, ubere cvijet i donese ga majci, a wegova energija
toliko je pozitivna da nikoga ne
ostavqa ravnodu{nim.
- On voli svijet oko sebe, wegova plava aura je ne{to po ~emu
je prepoznatqiv. Moja `eqa je da
Ukijev svijet u~inim boqim, a uz
podr{ku mog mu`a Borislava,
mislim da to i uspijevam. Veliku
qubav mu daju i wegova dva starija brata, Stefan i Miqan, koji
mu uga|aju, {tite ga i divno je
znati da pored wih dvojice, Uki

nikada ne}e ostati sam - ka`e

Tawa.
Ciq kreativnog kutka u kojima Uro{ i Tawa provode
najvi{e vremena je da na Uro{ev
deseti ro|endan izdaju kwigu recepata, koja bi malog Ukija
u~inila prepoznatqivim. Za sada
Tawa obavqa najve}i dio posla, a
~okoladna srca, an|eli, kockice
i {koqke jednoga dana posta}e
Uro{ev brend.
- Mnoge stvari koje sam smatrala bitnim, dolaskom Uro{a
shvatila sam da su tako nebitne.
Samo je va`na qubav prema djeci.
Jer oni su tako kratko djeca, vrlo
brzo odrastu i odu da mi nismo ni
svjesni toga. Stalno im govorimo
da ne ska~u, da ne budu nemirni, a
kada odu od nas, upravo to nam
fali - isti~e hrabra majka.
Uro{ danas ima pet godina,
veoma je sre}an dje~ak i wegov
svaki dan po~iwe i zavr{ava
osmijehom od uha od uha, jer je postigao svoj unutra{wi mir. Wegovi roditeqi u~inili su sve da
Uki provodi sre}no i bezbri`no

djetiwstvo. On je
indigo dijete,
i kao svako
drugo dijete sa posebnim potrebama,
uz malo vi{e pa`we
i pru`enom prilikom, mo`e biti
uspje{an ~ovjek.
Ono {to svako od
nas mo`e da uradi
kada pro~ita tekst o
Ukiju jeste da dopusti
sebi da budu otvoreniji za razli~itosti.
Jer, kao {to ka`e
na{a sagovornica, ponosna majka malog
Uro{a, svi smo mi na
ovaj svijet do{li sa
razlogom i bez obzira
na sve razli~itosti, jedino {to treba svi da
radimo je da volimo i
pru`amo
podr{ku.
Marijan
POPADI]

Sje}awe na tragi~nu sudbinu bawalu~kih beba

Rane se ne mogu zalije~iti

Maida ]uran iz Kowuhovaca i
Milena Sandi} iz Crkvene bile su u
grupi 12 nesre}nih majki koje su zbog
nedostatka kiseonika u qeto 1992. godine u bawalu~koj bolnici izgubile
svoje bebe. Danas Maida `ivi u Kowuhovcima, sa mu`em i dvadesetogodi{wim sinom, kao djetetom sa

posebnim potrebama. Rana koju nosi

za izgubqenom bebom, ne}e, ka`e, nikada biti zlalije~ena.
- Otpustili su me iz bolnice, a
dijete je ostalo u bolnici. Po dolasku ku}i dobila sam telegram iz bolnice da je moje dijete umrlo. Ina~e,
to je bila druga beba koju sam izguMaida ]uran,
druga zdesna

bila - pri~a Maida, koja je kasnije sa

mu`em Nazifom stekla sina. Od
prava koja joj pripadaju danas prima
150 maraka, a sre}a u nesre}i je {to
su ona i mu` zaposleni u prwavorskom #Saninu#, pa su
rije{ili egzistenciju.
Sli~na sudbina zadesila je i Milenu Sandi},
koja je tako|e telegramom
obavije{tena o smrti svoje
tek ro|ene bebe. Tu,
me|utim, nije bio kraj tragedije porodice Sandi}. Krajem maja 1995. godine na Ozrenu
je nestao wen mu` Radomir, ~ije
tijelo je prona|eno i sahraweno 18
godina nakon nestanka. U takvim
uslovima uspjela je othraniti dvoje
djece, koje je stekla sa pokojnim
mu`em. Danas `ivi od skromne penzije, koju prima po osnovu smrti svog
mu`a.

Indigo djeca su takav naziv dobila zbog aure

plave boje. Nau~no je prihva}ena teza da svaki
~ovjek zra~i odre|eno elektromagnetno poqe
koje se mo`e interpretirati kao boja aure i koja
je razli~ito obojena kod svakoga. Indigo djeca se
odlikuju brzom logikom, posebnom nadareno{}u,
dubokim emocijama, kreativno{}u i neprihvatawem autoriteta. Rade samo
ono {to ih interesuje.
Nau~nici navode da su to
posebno napredna
autisti~na hipersenzitivna
djeca koja upijaju sve vibracije iz sopstvenog
okru`ewa i koja su
stalno u svom li~nom
svijetu boja, mirisa,
zvukova, emocija. Wihova jedina za{tita
od tog unutra{weg
haosa je potpuna
zaokupqenost jednim objektom ili
aktivno{}u koju
neprestano
ponavqaju.
Roditeqi
sa malim
Uro{em

Milena
Sandi},
u sredini

Prwavorskoj javnosti gotovo je nepoznato

da je me|u 12 umrlih bawalu~kih beba bilo i
dvoje djece iz na{e
op{tine. Aktiv `ena novoformiranog Op{tinskog
odbora #Ujediwene Srpske# iz
Prwavora povukao je lijep potez, jer
su se sjetile Maide i Milene i posjetile ih u wihovim doma}instvima.
Od lokalnih i republi~kih vlasti nikada ih niko nije posjetio,
ka`u te dvije majke, pa ih je, koliko

iznenadio, toliko i obradovao dolazak aktivistkiwa #Ujediwene Srpske#.

- Ciq na{e posjete je bio da se
upoznamo sa problemima i potrebama
majki heroja, te da uti~emo na nosioce vlasti na poboq{awu wihovog
statusa u dru{tvu. Dan sje}awa na
dvanaest bawalu~kih beba i dosada{wi status wihovih majki su
premalo u odnosu na `rtve koje su
Milena i Maida podnijele - rekli su
nam u sjedi{tu prwavorske #Ujediwene Srpske#.(NZ)

na{ZAVI^A

SELO 7

J
SA FARME KOZA PORODICE VIDOVI]

Potreba prerasla u hobi

U doma}instvu
Vidovi}a trenutno
ima 36 koza, od
kojih 16 odraslih,
18 mladun~adi i
dva mu`jaka.
Proizvodi od
kozjeg mlijeka sve
tra`eniji kod
potro{a~a

o se nije bavio kozama

- taj ne zna {ta je
qubav prema `ivotiwama. Ovo je misao
koju }e vam re}i skoro svaki uzgajiva~ koza.
U doma}instvu porodice
Vidovi} iz sela [trpci ovaj
vid sto~arstva po~eo je iz potrebe, da sinu sa alergijskim
bronhitisom poku{aju na}i
lijek u kozjem mlijeku.
- ^ili smo da je kozje mlijeko jako zdravo za lije~ewe
alergija. Prvu kozu smo dobili
prije pet-{est godina i weno
mlijeko pokazalo se kao efikasan lijek. Sina vi{e nismo vodili

kod doktora zbog bronhitisa.

Kozje mlijeko je zdravo i pitko
- pri~a Bo`ana Vidovi}.
Vidovi}ima je danas ta potreba postala poqoprivredna
orijentacija, jednako koliko i
hobi. Jer, na kraju, kozama prosto nisu mogli odoqeti. Pored
toga {to su korisne, koze su
umiqate i dru`equbive.
- Bavqewe kozarstvom nije
zahtjevno. Kao i u svakom drugom poslu, mora postojati doza
qubavi, da se ~ovjek posveti
tome, da obrati pa`wu {ta je
dobro i zdravo za wih. Koze
treba da jedu zdravu hranu i
piju ~istu vodu - ka`eBo`ana
dodaju}i da su wene miqenice
poprili~no vragolaste i
`ivahne `ivotiwe.
- Moraju biti pod kontrolom, jer ako ne, onda odu u
povr}e, da bi napravile {tetu,
s osmijehom dodaje na{a sagovornica.
U doma}istvu Vidovi}a
trenutno ima 36 koza, od kojih
16 odraslih, 18 mladun~adi i
dva mu`jaka. Hranu za wih obezbje|uju uku}ani. To je zapravo
najva`nija i najskupqa stavka u
uzgoju koza, jer ishrana mora
biti ade-

kvatna i kvalitetna tokom cijele godine.

- Kosimo travu, pravimo
im i mje{avinu kukuruza, zobi,
soje, dodajemo im mineralne dodatke... Pu{tamo i da idu da
brste. Da imamo {umu, pa da ih
pustimo i tamo, bilo bi
idealno. Ovako, moraju se zadovoqiti
time
~ime
raspola`emo. ^uvaju ih djeca, a
i oni i mu` mnogo poma`u oko
koza. Da nije wih sama ne bih
mogla - ka`e Bo`ana Vidovi}.
Trenutno, ka`e, muze
sedam koza. U jednoj
mu`i, dodaje, daju
oko devet litara mlijeka,
od koje dio
koriste za
pripremawe
sireva.
- Dio
mlijeka
prodajemo,
mada

na{ narod slabo koristi kozje

proizvode. Mnogima je opravdawe da mlijeko i sir imaju
specifi~an miris. Tako je
dok ga ne probaju. Pored
toga {to su zdravi, kozji
proizvodi su i ukusni ka`e Bo`ana.
Briga o kozi je ozbiqna odgovornost, dodaje
ova vrijedna doma}ica, jer
se pogotovo mora obratiti
pa`wa na wihovo zdravqe
i ishranu. Znawe o kozama
sticala je iskqu~ivo u vlastitoj re`iji.
- Nisam bila na predavawima o uzgoju koza, ali
mnogo ~itam o tome na internetu ili po forumima.
Poma`e mi i suprug, kao
i susreti, razgovori i
razmjena iskustva sa
dugim uzgajiva~ima.
Tako se saznaju bitni
podaci {ta, kada i
kako treba raditi,
jer je to bitno
za kvalitetno
mlijeko

ili
pripremawe
sireva - dodaje
Bo`ana.
Ina~e, proizvodi od kozjeg
mlijeka postali su u ovom vijeku tra`en i skup specijalitet, prije svega, zdrav i
gotovo nezamjenqiv u
~ovjekovoj is-

hrani.
Kad se tome
doda qubav prema ovoj `ivotiwi, onda uspjeh mora biti zagarantovan.
J. DEMOWI]

U doma}instvu Dragana Vasi}a u Gorwoj Mravici

Na imawu nema odmora

Slo`na porodica na svom posjedu ima plastenike povr}a, jagoda i planta`u vinove loze, a nedavno su po~eli i tov junadi
Poqoprivrednik Dragan
Vasi} iz Gorwe Mravice plasteni~kom proizvodwom bavi
se deset godina. Pod plastenicima ima preko dvije hiqade
kvadrata. U wegovim plastenicima su razne vrste povr}a i jagode. Ovu poslasticu uzgaja u
posqedwih osam godina.
- Trenutno imam oko tri
hiqade sadnica. Svake godine
obnavqam zasad, sa po hiqadu
sadnica. Ove godine jagoda je
kasnila zbog vremenskih
uslova, po~ela je po~etkom maja
i sad se ve} sezona zavr{ava.
Zbog ki{e i hladno}e ni prinos nije bio kakav je trebao, a
cijena je bila ve}a nego do sada
- ka`e Dragan Vasi}.
Vasi} uzgaja raniju sortu
#kleri#. Sadi je u avgustu, a u
proqe}e sqede}e godine daje
rod.
- Sav rod prodamo ili po
naruxbi ili po tezgama.

Ve}inom imamo svoje mu{terije - ka`e Vasi}.

Dodaje da se u ovo vrijeme
Dragan Vasi}

ne mo`e `ivjeti samo od jagoda,

ve} da cijelu godinu doma}in
poput wega mora imati i neku

drugu proizvodwu.
- Za mjesec dana ne mo`emo
zaraditi da `ivimo 12 mjeseci.
Mi imamo u plastenicima i
povr}e. Prvo ide salata, luk, jagode, krastavac, paprika, paradajz i tako cijelu godinu imamo
posla. Posla ima najvi{e
preko qeta kad stigne vrijeme
berbe i prodaje. Preko zime radimo pripremu plastenika,
tako da na poqoprivrednom
imawu i nema odmora - pri~a
Vasi}.
U plastenicima porodice
Vasi} ukupno je oko pet hiqada
sadnica povr}a. Uprkos tome
{to je na{e tr`i{te preplavqeno uvoznim proizvodima,
kvalitetni doma}i proizvodi
na|u svoje mjesto. Kao i jagode,
Vasi}i svoje povr}e prodaju
stalnim mu{terijama.
- U doma}instvu mi
poma`u svi uku}ani. Vrijedni
su, marqivi i savjesni. Kada je

puno posla pla}amo

radnike da bi se sve
stiglo u optimalnim
rokovima - ka`e ovaj
~estiti doma}in.
@ivot poqoprivrednika je te`ak i neizvjestan. To
se dokazuje iz godine u godinu.
Koliko god se trudili da privrijede, neizvjesne i promjenqive vremenske prilike su
veliki neprijateq usjevima i
zasadima. Tako je hladno vrijeme i ove godine uzelo danak,
jer je mraz uni{tio rod iz vinograda Vasi}a, u kome je 1.100
~okota.
I pored svih neda}a, vrijedni doma}ini ne odustaju. Naprotiv, pro{iruju proizvodwu.
Pored plastenika, Vasi} se odnedavno bavi i tovom junadi.
- Tovom junadi bavim se u
posqedwih godinu dana. Imam
16 grla, dovoqno hrane, a ve}
smo ne{to pripremili i za

zims k i
period.
Puno toga
smo i zasijali,
tako da se nadam da
}e taj posao uspjeti - ka`e Dragan, koji je na selu i ro|en i
odrastao na poqopriredi. Trgovina i ugostiteqstvo, ~ime
se nekada bavio, su ga, ka`e,
umorili. Posvetio se korijenima, selu i poqoprivredi,
zapo~eo plasteni~ku proizvodwu i sa vjerom u boqe sutra nastavio da obra|uje zemqu.
Svrstava se me|u vode}e
poqoprivrednike Gorwe Mravice, a uro|ena marqivost nikada ga ne napu{ta. Bio bi,
ka`e, sre}an kada bi wegovim
stopama krenuli i wegovi potomci, ali djeci ostavqa pravo
da izaberu posao od kojeg }e
`ivjeti.
J. D.

Foto-`urnal "Na{eg zavi~aja"

Rastanak

obiqe`ili
zovnoj ustan
mladi su o
gorwe
nal

p
k
o
s

na{ZAVI^A

k generacije

rajem maja maturanti

Centra sredwih {kola #Ivo
Andri}# u Prwavoru organizovali su matursku zabavu, kojom su u vedrom i raspjevanom raspolo`ewu
i zavr{etak {kolovawa u ovoj vaspitno-obranovi. Po ve} ustaqenom, lijepom obi~aju,
organizovali {etwu od Spomen-parka, u
em dijelu grada, do hotela #Novi Naciol#, gdje se odvijala finalna zabava.
Od {kolskih klupa ustanove koju
predvodi direktor Dragoslav Ninkovi} rastali su se polaznici 12
odjeqewa. Jo{ jedno dru`ewe ima}e
sredinom juna, kada }e u velikoj sali
Doma kulture biti organizovana dodjela diploma i progla{ewe najboqih sredwo{kolaca generacije.
Maturanti Gimnazije u Prwavoru proslavu su pomjerili za kraj
avgusta zbog iznenadne smrti svog
drugara i vr{waka Emira Juge iz
Prwavora.
Maturski rastanci organizovani su i u svih osam devetogodi{wih {kola na podru~ju
prwavorske op{tine.

10

DOGA\AJI
U PRWAVORU ODR@AN DEVETI BAJK FEST
DRAGAN IZ TETOVA
Pet dana prije po~etka zabave u Prwavor
je stigao Dragan Simovski iz Tetova.
Prevalio je vi{e od 800 kilometara u
jednom pravcu, da bi do{ao ranije i direktnim u~e{}em pomogao u pripremama.
-Ovdje imam mnogo prijateqa, sa kojima
sam u bratskim odnosima. Naravno u
prvom planu je velika qudina, popularni
Sipa, odnosno Slavi{a Milin~i}, kod
koga sam bio smje{ten. Prwavor~ani su
se jo{ jednom predstavili u blistavom izdawu, pa se sa puno impresija vra}am
ku}i. Vidimo se po~etkom juna naredne godine - rekao je Dragan
napu{taju}i
omiqeni
grad.

Defile
gradskim
ulicama

Vremenske prilike
nisu bile povoqne,
ali ni nemilosrdno,
ki{no nebo nije
u ve}oj mjeri
umawilo dra`
susreta koji je
okupio oko 1.500
motorista. Smotra
protekla bez
ikakvih zastoja
u realizaciji
obimnog posla,
koji je bio pred
aktivistima
Moto-kluba
"Prwavor 07"

Dani

e
k
s
n
a
t
k
o~arolije

Dragan Simovski,
lijevo, u Boriku

Boro Miji} kao jedan od

doma}ina, sa Slovencima

a prostoru izleti{ta Borik

odr`ana je jo{
jedna, deveta motorijada, koja je u svim
segmentima ispunila o~ekivawa, kako odva`nih jaha~a
sna`nih #~eli~nih kowa#, tako
i onih koji su dolazili da
vide spektakl i jedan od
najmasovnijih
godi{wih skupova
na
podru~ju
n a { e
op{tine.
Stigli su
bajkeri iz
desetak evropskih zemaqa, jer
su ranije
~uli da postoji #tamo na
Balkanu jedan
Prwavor, sa dobrom `urkom i masovnom posjetom#. Zabava je
svake godine kompletna, tako je
bilo i prvog junskog vikenda,
kao tradicionalnog datuma
okupqawa bajkera.

U koloni i
najmodernije
ma{ine

- Iako
sam rodom
sa ovog podru~ja,
iz obli`we Dowe Ilove, prvi
put do{ao sam pro{le godine.
Uvjerio sam se da ovaj grad zna

kako se organizuje jedna nezaboravna `urka, pa }u ubudu}e, zajedno sa drugarima, redovno

biti u~esnik manifestacije
koja pokazuje svu qepotu bajkerskog poziva - rekao je Boban
Miladinovi}, koji `ivi u
vojvo|anskom gradu Oxaci.
Stigao je Boban da obi|e i
ro|ake u Dowoj Ilovi, ali se u
selu kratko zadr`ao. @elio je
da ni{ta ne propusti od
de{avawa u izleti{tu Borik.
Dan nakon zavr{ne ve~eri,
u Organizacionom odboru napravili su kratki sa`etak pri-

Ure|ivawe motora pred izlazak iz kampa

redbe. Procjewuju da je bilo

oko 1.500 motorista i najmawe
4.000
posjetilaca,
Prwavor~ana i wihovih go-

stiju iz drugih mjesta, koji su

stigli da se uvjere u oktansku
~aroliju kakva se malo gdje
de{ava kao ovdje, u #Maloj Ev-

ropi#.
Motor
b i ,
predla`u Prwavor~ani, mogao
da na|e svoje mjesto i u
nekom budu}em grbu Prwavora,
vra}aju}i se, uz bajk fest, i na
osamdesete godine pro{log vijeka, kada su ovdje organizovane
moto-trke za prvenstvo Jugoslavije.
- Mi smo se mjesecima pripremali za ovaj doga|aj. Ima tu
mnogo posla, priprema, hodawa,
kontakata sa qudima. @eqeli
smo da sve funkcioni{e prema
planu. Sada smo sre}ni jer su
na{i napori donijeli ono {to
uvijek `elimo: da budemo organizatori za primjer - rije~i su
sekretara Moto-kluba #Prwavor 07# @eqka Bo`unovi}.
I potpredsjednik kluba
Boro Miji} ka`e da su zadovoqni, ali ne propu{ta da zahvali svima koji su pomagali,
boqe re}i prihvatili se jednog
te{kog i odgovornog posla
kroz direktno u~e{}e u poslovima.
Bajkeri su uo~i finalne
ve~eri prodefilovali gradskim ulicama. Na svoj na~in
`eqeli su da odaju po{tu
biv{em ~lanu prwavorskog
kluba Milanu \ukari}u, iz
Dowe Ilove, koji je nedavno
tragi~no, u saobra}ajnoj
nesre}i, u Kanadi, izgubio
`ivot.
Ni ove godine nije izostalo takmi~ewe mladih, neafirmisanih muzi~kih sastava,
a prvo mjesto osvojila je grupa
#Misti rok# iz Bawaluke, kojoj
je pripalo hiqadu evra. Prwavorski moto-klub mo`e se pohvaliti da ima svoju rok grupu
#[edou 07#, koja je tako|e davala ton muzi~kom dijelu zabave. (nz)

na{ZAVI^A

KOLA@

11

U PRWAVORU USKORO

Drugovawe mladih iz tri dr`ave

Povodom 12 godina od osnivawa Omladinski ko{arka{ki klub #Prwavor# organizova}e 12. juna u Prwavoru turnir pionirskih
ekipa iz tri dr`ave. Predstavi}e se Findo iz
Doboja, VBS iz Tesli}a, Top basket iz Topole, ^elarevo i Strmac iz Nove Gradi{ke.
- Turnir }e okupiti igra~e ro|ene 2003. i
2004. godine, a na{i gosti iz Srbije dolaze u
Prwavor dan ranije i bi}e smje{teni u ku}ama kod na{ih igra~a. Na taj na~in, kao i dru-

govawem sportista na terenu, `elimo da mali{ani pro{ire krug prijateqa - ka`e {ef
stru~nog {taba popularnih #buldogsa# Aleksandar Bokur.
Od jeseni na nivou regije bi}e pokrenuta
pionirska liga, a u OKK #Prwavor# planiraju da se u novoj sezoni ukqu~e u drugoliga{ko
seniorsko takmi~ewe i to sa juniorskim pogonom za koji nastupa i nekoliko izuzetno talentovanih ko{arka{a.(nz)

Podmladak OKK Prwavor

OSNOVCI "OKUPIRALI" OBALE JEZERA DRENOVA

Ne mo`e{ svakoj budali dati vlast.

Zato postoje izbori!

Mladi
ribolovci

Ekipa iz Smrti}a sa peharom

VEDRODROM
Rodio sam se u siroma{noj porodici,
~iju tradiciju uspje{no nastavqam!
Pro{ao sam cijeli svijet, ali narod nigdje
boqe ne `ivi nego na na{oj televiziji.
Volim kada je na izbornoj listi vi{e
kandidata. Du`e psujem.
Repertoar na politi~koj sceni pred izbore je
sve slabiji. Nema karakternih uloga.

U~enica {kole iz
Smrti}a ulovila
1.010 grama ribe,
~ime je nadma{ila
i mu{ke kolege.
Odabrana
selekcija za
regionalna i
republi~ka
takmi~ewa

ukovodstvo Sportsko-ribolovnog udru`ewa #Ukrinski

cvijet# organizovalo
je prije nekoliko dana drugo
op{tinsko takmi~ewe osnovaca u ulovu ribe na plovak. Osnovna namjera je da se kod
mladih razvije svijest o potrebi boravka u prirodi i da se
kod wih populari{e ribolov.
Odziv je bio zadovoqavaju}i,
jer se predstavilo petnaestak
ekipa, me|u kojim su bili i
mladi ribolovci iz Doboja.
U~esnici su bili raspore|eni u tri sektora, a u sektoru A najuspje{nija je bila
Dajana \uri}, u~enica {kole
#Sveti Sava# iz Smrti}a, sa
1.010 grama ulovqene ribe.
Ni ko li na Mi tro vi} iz
Dowih Vija~ana osvojila je
drugo, a Prwavor~anke Maja
@uni} i Teodora Novi} tre-

Dajana \uri}
APSOLUTNI
[AMPION
}e i ~etvrto mjesto. Biqana
Preradovi} iz Smrti}a pobijedila je u sektoru B, dok su
Jovana Jawi} iz Dowih Vija~ana i Prwavor~anke Tamara
Lisi~i} i Danijela Marinko
bile u najbli`oj pratwi. Bojana We`i} iz Prwavora pobi je di la je u se kto ru C
ostavqaju}i iza sebe An|elu
\u ri} iz Smrti }a, Jo va nu
Slijep~evi} iz Dowih Vija~ana i Jovanu Ili{kovi} iz
Prwavora.
Neizvjesno je bilo i na
takmi~ewu osnovaca gdje je Jovan @ivkovi} predvodio pobjedni~ku listu ispred
Danijela Gavri}a, Marina Novarli}a, Milana Wewi}a, Jovana ^erekovi}a, Tarika
Ihtijarevi}a...
U generalnom plasmanu
pojedina~no Dajana \uri} je

postala apsolutni {ampion

jezera Drenova, ba{ kao i `enski sastav {kole #Sveti Sava# iz Smrti}a u ekipnoj
konkurenciji.
Takmi~ewe je iskori{}eno i za izbor reprezentacije
koja }e nastupati na regionalnom i republi~kom prvenstvu
u kategoriji osnovaca. Prvenstvo je pratio i potpredsjednik Republi~kog saveza
Milovan @ivkovi}, koji je pohvalio mlade takmi~are, kao i
organizatore, ~lanove rukovodstva Dru{tva #Ukrinski
cvijet#.
Me|u u~esnicima su bili
i polaznici Centra za djecu sa
posebnim potrebama #Neven#
iz Prwavora, sa svojim roditeqima, koji su imali samo rije~i pohvala na ra~un
uspje{no sprovedene ideje o

takmi~ewu mladih.
- Ovakav oblik popularizacije sportskog ribolova za`ivio je od pro{le godine i
ve} daje dobre rezultate. Nastavi}emo sa sli~nim projektima i u narednom periodu istakao je predsjednik Izvr{nog odbora prwavorskog
dru{tva Pero Jankovi}.
Predsjednik Skup{tine
#Ukrinskog cvijeta# Bore Mitri} ka`e da uslovi za ribolov i nisu bili ba{ povoqni,
ali da su osnovci pokazali da
ve} raspola`u solidnim umije}em u rukovawu ribolova~kim priborom. Takmi~ewu su
prisustvovali i predstavnici
op{tinske uprave, a pun doprinos organizaciji dalo je i
rukovodstvo {kole #Vuk Karaxi}# iz obli`wih Dowih
Vija~ana.(nz)

U~esnici takmi~ewa na jezeru Drenova

Kod nas jedan zaposleni izdr`ava jednog

penzionera, a jedan penzioner izdr`ava
troje nezaposlenih.
Dokle }e nove puteve kod nas
zacrtavati nepismeni?
Mi smo otvorena zemqa.
Kod nas za krizu uvijek ima mjesta.
Po~ela je predizborna kampawa.
Na svakom koraku mogu se vidjeti
makete odu{evqenog naroda.
Ipak se okre}e, re~e Galilej
i stavi prase na ra`aw.
U Srbiji `ivi pola miliona izbjeglica
i sedam miliona onih koji jo{
nisu uspjeli da pobjegnu.
Ne treba nam vlada nacionalnog spasa.
Nama treba spas od ovakve vlade.
Tra`e mi klinci novac, a ja radim za eksere.
Dok beba ne zapla~e
majka joj ne da mobilni telefon.
Imamo dobru polaznu osnovu.
[teta {to ne znamo kud smo po{li.
Ponekad nemamo {ta da jedemo,
ali ponekad imamo.
Opet se koqemo.
Ne mo`e se `ivjeti od uspomena.

12

KOLA@

SUSRET U SARAJEVU

Matarela razgovarao sa Roverom

Kao po~asni gost samita #Brdo - Brioni# u Sarajevu je boravio predsjednik Italije Ser|o Matarela. Bila je to wegova prva posjeta Bosni i
Hercegovini. Me|u brojnim susretima koje je
imao Matarela je primio i Frawu Rovera iz [tivora, predsjednika Udru`ewa nacionalnih mawina Republike Srpske. Razgovarali su o

polo`aju Italijana na prwavorskom podru~ju i u

BiH, kao i aktivnostim Udru`ewa Trentinci u
svijetu, koje okupqa i poma`e italijansku dijasporu, ~iji su korijeni iz oblasti Trenta, ali i
ostvaruje tijesnu saradwu sa onim gradovima i
op{tinama po svijetu, u kojima je italijanska zajednica brojnija.(nz)

Rover i
Matarela

I z istorije Prwavora

Oslobo|ewe na Aran|elovdan

Pi{e:
Dario TOPI]

oliti~ke vlasti i
slu`be u sistemu unutra{we bezbjednosti
Austrougarske su i prije
zvani~ne objave rata Srbiji 28. jula 1914. godine
preduzimale i vr{ile
pritisak i represalije nad srpskim
stanovni{tvom Monarhije, a posebno
na prostoru Bosne i Hercegovine.
Ubistvo prestolonasqednika Crno`ute monarhije Franca Ferdinanda i
wegove supruge Sofije Hotek Hohenberg u Sarajevu 28. juna 1914. godine
zao{trilo je jo{ vi{e ve} ionako
slo`ene odnose izme|u Srba i
zvani~nih vlasti Austrougarske
dr`ave. Javne li~nosti, prije svega
srpskog porijekla, sve{tenici, trgovci, li~nosti anga`ovane u
dru{tveno-politi~kom i kulturom

`ivotu na cijeloj teritoriji Bosne i

Hercegovine, bez razlike da li dolaze iz mawih ili ve}ih mjesta, bile
su izlo`ene pritiscima, hap{ewima,
saslu{avawima i sudskim procesima.
Ni Prwavor nije bio izuzet od takvih postupaka. Ve} u prvim mjesecima rata vi|eniji Srbi iz
Prwavora uzimani su kao taoci te
odvo|eni i zatvarani u logor u Doboju, Brodu, a jedna grupa qudi iz Prwavora internirana je u logor u
Aradu (dana{wa sjeverozapadna Rumunija). Osim toga, srpsko stanovni{tvo okoline Prwavora
mobilisano je u austrougarsku vojsku.
Ovdje je, me|utim, zanimqivo prikazati detaqe iz dva dokumenta od 14.
i 19. avgusta 1914. godine, koji oslikavaju atmosferu u Prwavoru neposredno poslije Sarajevskog atentata i u
prvim mjesecima rata, a ~iji su glavni protagonisti Hasib ef. Softi},
tada{wi gradona~elnik Prwavora,
zatim Emilijan Bla`ekovi}, kotarski predstojnik u Prwavoru, ina~e
porijeklom Hrvat, i Zaim Tetari},
trgovac i posjednik iz Bawe Luke.
Zaim Tetari} je, prema sopstvenom svjedo~ewu, odnosno izjavi koju
je 14. avgusta 1914. godine dao u kancelariji Okru`ne oblasti u Bawaluci, a o ~emu je kod iste sa~iwen i
zapisnik, bio u Prwavoru 7. avgusta
1914. godine te se susreo i sa gradona~elnikom Softi}em koji mu je
govorio o stawu i doga|ajima u Prwavoru neposredno poslije Vidov-

dana 1914. godine. Tom prilikom

Softi} je pri~ao Tetari}u da je kotarski predstojnik Bla`ekovi} na
dan objave rata Srbiji 28. jula 1914.
godine, odr`ao jedan sastanak sa
vi|enijim gra|anima me|u kojima je
bio prwavorski trgovac i tada{wi
gradski vije}nik Jovo Stankovi} i
sve{tenik Jovo Jovanovi} i molio
da se uti~e na
djecu u Prwavoru da ne idu
ulicama i ne
kli~u u ~ast
kraqa Petra.
Tako|e, Tetari}
je mogao ~uti da
se Srbi u Prwavoru, s obzirom
na ratne okolnosti, jako slobodno i drsko
pona{aju {to
navodno vrije|a
ostale gra|ane.
Naveo je kako
prwavorski trgovac i #srbofil To{o Todorovi} hoda po
~ar{iji s pu{kom# i kako time
`eli pokazati da mu novonastale politi~ke i ratne okolnosti ne smetaju. Sli~ne istupe imali su i drugi,
za to vrijeme poznati Prwavor~ani
Stevo Ostiji}, Jeftan Kova~evi} i
Jovo Markovi}. Posvjedo~io je Tetari} i o verbalnim istupima
sve{tenika Luke Davidovi}a iz

Vija~ana nakon {to se doznalo za

atentat u Sarajevu. Prema wegovim
navodima, prota Davidovi} je
rije~ima iskazao zadovoqstvo zbog
doga|aja u Sarajevu govore}i: #Danas
se veselimo, a sutra }emo na{e veseqe potvrditi i jo{ se boqe veseliti#. O tome je gradona~elnik
Softi} obavijestio kotarskog preds t o j n i k a
Bla`ekovi}a
koji je tada iskazao svoju namjeru
da pozove vija~anskog sve{tenika
na razgovor, ali
je dodao da ta wegova izjava i nije
ne{to #golema#
stvar {to je
S o f t i } a
za~udilo.
Ve} 19. avgusta
1914. godine kod
iste okru`ne
Emilijan
oblasti bi}e saBla`ekovi}
stavqen novi zapisnik, ali ovog
puta izjavu }e dati tada{wi gradona~elnik Prwavora Hasib ef.
Softi}. Wegova izjava nije se mnogo
razlikovala od izjave Zaima Tetari}a, me|utim, Softi} je dodao
kako su u svim kotarevima qudi zatvarani i uzimani za taoce i da samo u
Prwavoru nisu iako ima razloga za
to, jer se mnogi Srbi drsko pona{aju
i mnogi su sumwivi. Imena koja je u

svom iskazu pomenuo Tetari}, pomenuo je i Softi} s tim {to je Softi}

dodao kako je ~uo da je kotarski predstojnik Bla`ekovi} vratio oduzete
pu{ke Jovi Markovi}u i To{i Todorovi}u i da je ovog drugog i li~no
vidio kako sa pu{kom hoda. Govore}i
o situaciji u Prwavoru Hasib ef.
Softi} se jo{ jednom dotakao kotarskog predstojnika Emilijana
Bla`ekovi}a i tvrdio da je ovaj
prvih dana avgusta bio sa prwavorskim Srbima na dva teferi~a gdje se
peklo jagwe i pjevalo. Svoj iskaz
tada{wi gradona~elnik Prwavora
zavr{io je osvrnuv{i se na verbalne
istupe prote Luke Davidovi}a iz
Vija~ana, {to je pomenuo i Zaim Tetari} u svom iskazu, ali Softi} dodaje kako je ~uo da je taj sve{tenik
ve} uhap{en.
Mawak istorijskih izvora ne
dopu{ta nam da u ve}em obimu pratimo de{avawa i `ivot u Prwavoru
i wegovoj okolini u vrijeme Velikog,
odnosno Prvog svjetskog rata. Odmah
nakon atentata u Sarajevu odnos vlasti u Prwavoru prema Srbima naglo
se zao{trava. Zabrawen je rad svim
srpskim dru{tvima, a wihova imovina je zaplijewena.
Srpska vojska sa potporu~nikom
Ratkom Blagoti}em na ~elu, oslobodila je Prwavor 21. novembra 1918.
godine, na dan kada na{a pravoslavna
crkva proslavqa Sabor svetog arhangela Mihaila, odnosno Aran|elovdan.

U Ukrajinskoj zajednici

Sje}awe na velikog ~ovjeka

U Ukrajinskom duhovnom centru

svetog Bazilija Velikog, u Prwavoru, prigodnim okupqawem rodbine, prijateqa i vjernika,
obiqe`eno je deset godina od smrti
Petra Ovada, dugogodi{weg sve{tenika i starje{ine Ukrajinske grkokatoli~ke crkve Preobra`ewa
Gospodweg. Brojni po{tovaoci
uglednog vjerskog slu`benika posje-

tili su i wegovo grobno mjesto u Babanovcima, gdje su molitvom i prigodnim besjedama obnovili sje}awa
na velikog ~ovjeka. Jedinstven je
zakqu~ak da je Petar Ovad ostavio
zna~ajan pe~at u `ivotu prwavorskih, ali i Ukrajinaca ovog dijela
Republike Srpske, isti~u}i se i tijesnim i bliskim odnosom sa zemqom maticom.(nz)

na{ZAVI^A

13

PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA" ^ESTITAJU VAM VIDOVDAN

KOMUNALNO PREDUZE]E PARK PRWAVOR

Sa vama za
~istiji grad

14 SPORT
[IBOVSKA ^EKA VOJVODINU IZ NOVOG SADA

"Lale" dolaze za jubilej

F

u dbal ski klub

Borac iz [ibovske obiqe`i }e
ove godine sa neko li ko pri go dnih sadr`aja pedeset godina
postojawa. S ponosom neki od
svjedoka vremena kada je po~ela
istorija Borca sje}aju se tog perioda. Jedan od wih je penzioner
Ne|o Crnadak, rodom iz Milosavaca, kod Lakta{a, koji je najve}i dio radnog vijeka proveo u
[ibovskoj, kao po{tanski ~inovnik.
- Nekoliko nas oti{lo je
1966. godine kod Pere Maru{i}a,
koji je tada bio ~ovjek koga se
mnogo toga u Prwavoru pitalo.
Volio je sport, pa smo zakucali
na prava vrata. Predlo`ili smo

mu da se formira Op{tinska liga u malom fudbalu. Dok sam ranije radio u Biha}u, vidio sam
kako to oni organizuju. Ve} 1967.
godine Liga je startovala i imala
je ogromnu popularnost, jer su
utakmice bile u mnogo sela jedi-

ni javni, zabavni sadr`aj - prisje}a se Crnadak.

Obradovala je ovog biv{eg
sportistu ideja da se osmisli
proslava 50 godina postojawa
kluba u [ibovskoj i da se od zaborava sa~uva ne{to veliko, ne{to

{to je u zna~ajnoj mjeri afirmisalo ovu mjesnu zajednicu,

okupqaju}i na stotine mladih,
koji su u razli~itim generacijama bili ~lanovi Borca.
Centralni sadr`aj bi}e
prijateqska utakmica sa Vojvodi-

nom iz Novog Sada. Delegacija

{ibova~kog kluba boravila je u
Novom Sadu, gdje je utvr|en i datum dolaska #lala#. Bi}e to u subotu, 16. jula.
- Obradovalo nas je obe}awe
Novosa|ana da }e do}i i uveli~ati na{ jubilej. Bi}e to, siguran
sam, istinski sportski praznik za
na{e mjesto i susjedna sela. Nastoja}emo do tada da kvalitetno
obavimo sve pripreme, a povodom
jubileja trebalo bi da zavr{imo
i snimawe filma o Bor~evih pet
decenija uspje{nog rada - ka`e
predsjednik Kluba Du{ko Jovani}.
Vijest o dolasku Vojvodine
brzo se pro~ula, pa su i biv{i
igra~i po~eli da prebiraju po
sa~uvanim dokumentima i isje-

~cima iz {tampe o vremenu kada

su oni igrali. A dres Borca nosilo je mnogo igra~a. U arhivi
Ne|e Crnatka imali smo priliku vidjeti jednu sa~uvanu, crnobijelu fotografiju, staru vi{e
od 35 godina. Na fotografiji su,
u gorwem redu, slijeva: Fahrudin
Ramovi}, Mladen Milin~i},
Slobodan Kalini}, Jasminko Bo`unovi}, Borislav Vukovi}, Nevenko Vukovi}, @ivojin
Stani{i}, Dragan Tomi}, Milorad Vukovi}, Slavko Tomi}, Radivoje Tomi}, Todor Vukovi},
dowi red: Slobodan Kiti}, Milenko Milin~i}, Ne|o Crnadak,
Brane Vukovi}, Vito Stevanovi}, Drago Risti}, Zdravko Bobar, Nedeqko Bo`unovi} i
Anton Andreata.(br)

Karate turnir u Prwavoru

[otokan superioran
Takmi~ari Karate kluba
[otokan iz Bawaluke osvojili
su prvo mjesto i vrijedan pehar
na desetom \ur|evdansko-vaskr{wem turniru u Prwavoru.
Predstavniku kluba Rajku
Vrawe{u trofej je uru~io Dragan Milankovi}, predsjednik
Izvr{nog odbora Karate kluba
Ipon, kolektiva koji se jo{ jednom potvrdio kao dobar doma}in skupa, na kome se
predstavilo 315 takmi~ara u

svim starosnim kategorijama.

- Raduje nas ~iwenica da
smo i u ovim finansijski te{kim vremenima uspjeli da nastavimo lijepu tradiciju i
privu~emo veliki broj klubova
i boraca. Tako smo na najboqi
na~in sa~uvali visok rejting
koji ima ova ugledna smotra u
na{em gradu - naglasio je Milankovi}.
Drugo i tre}e mjesto osvojili su takmi~ari bawalu~kog

Sin|eli}a i #Bawaluke#.
U Prwavoru je organizovan
tako|e tradicionalni Kup nacija, na kome je prvo mjesto pripalo reprezentaciji Bosne i
Hercegovine, ispred selekcija
Srbije i Republike Srpske. Popularno takmi~ewe u Prwavoru
pratio je i na~elnik op{tine
Sini{a Gatari}, koji je nedavno
dobio i zvawe nosioca crnog pojasa, osmi dan, a za zasluge u unapre|ewu karate sporta. Me|u

Selekcije Srpske i Srbije

karatistima je i bukvalno uvijek na #svom terenu#, jer je svojevremeno imao vrijedna

ostvarewa kao takmi~ar i na
svjetskom planu. Brane}i boje

Blistavi rezultati {ahovskog talenta Luke Kne`evi}a iz Pe~eneg Ilove

reprezentacije Jugoslavije stigao je prije rata i do medaqe na

Svjetskom prvenstvu, odr`anom
u ju`noafri~kom gradu San Siti, a imao je velike domete i na

evropskom planu, gdje je zahvaquju}i trijumfu na prvenstvu

Starog kontinenta, u Italkiji,
progla{en za sportistu godine
Republike Srpske.(nz)

FOTO-ZAPIS IZ [TRBACA

Hrabro do prvih medaqa

Desetogodi{wi Luka Kne`evi} iz Pe~eneg Ilove postaje u {ahovskom svijetu
Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine sve poznatije ime.
U porodi~nu ku}u ve} je donio
prve trofeje. Nastupao je na
nekoliko republi~kih i dr`avnih prvenstava, u pionirskoj
konkurenciji, a u wegovoj kolekciji je ve} pet medaqa. Svi
oni koji su imali priliku da ga
prate na turnirima u Bawi
Vru}ici, Bijeqini, Obudovcu
i drugim mjestima, ka`u da se
radi o izuzetnom talentu, koji
u igri na crno-bijelim poqima
mo`e daleko sti}i.
Ro|en je 8. septembra 2006.
godine, a od svoje {este godine
zakora~io je u svijet {aha.
Imao je punu podr{ku uku}ana,
majke Svjetlane, oca Slavi{e,
bake Mileve i djeda Save. Prvi
sparing partneri na ku}nom nivou bili su mu djed i baka, pa
Luka ne zaboravqa da im zahvali, ali ~esto pomiwe i roditeqe koji pokazuju stalnu
spremnost da sa wim putuju na
turnire.
- Ni sam ne znam kako se u
meni probudila qubav prema
{ahu, ali sam ve} poslije prvih
partija odlu~io da pro{irujem
znawe u ovoj igri. Imao sam

Luka Kne`evi}
sa ocem

sre}u da su me uku}ani podr`avali, jer su i oni shvatili da u

meni postoji talenat za tu vje{tinu - ka`e desetogodi{wi

mladi}.
Nastavu poha|a u {koli
#Sveti Sava# u Smrti}ima, gdje
je od u~iteqice Slavice Vuja-

sinovi} dobio obe}awe da }e

nastojati da na nivou {kole za`ivi {ahovska sekcija.
Mali Luka postao je ~lan
[ahovskog kluba #Derventa#.
Povremeno putuje u klupske
prostorije u tom gradu, gdje se,
uz dobre tehni~ke uslove, zna~ajna pa`wa poklawa mladim
talentima. Glavni instruktor
za mlade snage je Dragan Kokanovi}, koji se tako|e za kratko
vrijeme uvjerio u nadarenost
mali{ana iz Pe~eneg Ilove. I
tokom {kolskog raspusta u
Derventi }e nastojati da ne
prekidaju aktivnost sekcije
podmlatka, kako bi mlade snage
dubqe ulazile u tajne crno-bijelih figura.
Slobodno vrijeme u rodnom selu i ovog qeta }e koristiti za odmjeravawe snaga sa
uku}anima, me|u kojima je i
wegov ~etvorogodi{wi brat
Pavle. Na eventualnom prvenstvu porodice Kne`evi} prvak
se unaprijed zna: to je desetogodi{wi Luka, koji ve} hrabro i
odlu~no kora~a ka novim medaqama i peharima. Marqivost, upornost i disciplina
su karakteristike koje ga krase
i nagovje{tavaju blistavu karijeru i na budu}im turnirima.(br)

Kapitenov "niski otkos"

Iako ima mnogo obaveza
i ~esta de`urstva na poslu,
gdje je profesionalno anga`ovan, kapiten drugoliga{a
Qubi}a Danko Segi} sti`e
re do vno i na tre nin ge u
Sportsko-rekreativnom centru #Borik#. Povremene povre de na fu dbal skim
terenima ne zna~e da Segi}
miruje. Ono malo slobodnog

vremena koristi da pomogne

ro di teqima Bo `i da ru i
Vinki u [trpcima, koji se
ve} desetak godina bave plaste ni ~kom proi zvodwom.
Marqivi Danko ne bira na
selu posao, a kamera #Na{eg
za vi ~a ja# za te kla ga je na
imawu roditeqa, gdje se prihvatio kosa~ice da bi uredio
dvori{te.(nz)

na{ZAVI^A

15

Lijep primjer
saradwe
iz Prwavora

Predstavnik ugledne firme FTL iz Slovenije, koja se bavi proizvodwom sportske opreme, Tadej Fornazari~, iz Nove Gorice, posjetio
je Prwavor i predstavniku drugoliga{a Qubi}a Draganu An~i}u uru~io komplet sportske
opreme.
- Svaka pomo} nam dobro do|e pa smo izuzetno zahvalni slovena~koj kompaniji. Ono {to je
tako|e vrijedno pa`we je ~iwenica da smo se
dogovorili o oblicima budu}e saradwe, a na do-

Slovenci
poma`u
Qubi}

brom smo putu da odigramo i nekoliko utakmica

sa liga{ima iz Slovenije. Na{a op{tina weguje saradwu sa op{tinama Se`ana i Kr{ko, {to
otvara i mogu}nost sportskih odnosno fudbalskih dru`ewa - ka`e sekretar Qubi}a An~i}.
Gost iz Nove Gorice istakao je zadovoqstvom {to je upoznao nove poslovne partnere i prijateqe, najavquju}i nove oblike pomo}i
najpoznatijem prwavorskom sportskom kolektivu.(nz)

An~i}, lijevo i Fornazari~

ELDA ME[I] OSVOJILA MEDAQU NA PRVENSTVU EVROPE

Naj dra `i tro fej

obra forma, do koje

je stigla strpqivim
vi {e mje se ~nim
pripremama, Eldi
Me{i} je nedavno
donijela do sada najboqi plasman. Na prvenstvu Evrope za
starije juniorke, odr`anom u
Gr~koj, osvojila je srebrnu medaqu, {to je najboqe ostvarewe
ove 16-godi{we djevojke, u~enice prwavorske Sredwe {kole.
^lanica je Tekvondo kluba
#Prwavor#, gdje ve} osam godina
trenira pod nadzorom iskusnog
stru~waka Brane Wegovana.
- Ovo mi je do sada najzna~ajniji plasman. Znala sam da
me ~eka jaka konkurencija i rivalke koje imaju znatno boqe
uslove za kvalitetne pripreme.
U meni je proradio onaj pozitivni takmi~arski inat, jer sam
`eqela da poku{am da stignem

do medaqe. Ostvarila sam svoj

sportski san, a da nisam imala
povredu nosa u polufinalnoj
borbi, mo`da bi i ostvarewe u
finalu bilo jo{ boqe. Ja sam,
ipak prezadovoqna - ka`e Elda.
U bogatoj kolekciji medaqa i pehara Me{i}eva ima i
bronzu sa prvenstva Evrope u
kadetskoj konkurenciji, koju je
osvojila prije tri godine u
Sloveniji.
- Zahvalna sam svima koji
su mi omogu}ili putovawe i
nastup u Gr~koj. Tu su, prije
svih, na~elnik na{e op{tine
Sini{a Gatari}, ali i Islamska zajednica u Prwavoru. Veoma dobrim plasmanom
opravdala sam i wihova o~ekivawa. Naravno, veliku podr{ku
imam i od roditeqa, Besima i
Zeline, koji me bodre i podr`avaju u svim situacijama.

Oni od mene ne tra`e da osvajam medaqe, ali su presre}ni

kada se vratim ku}i sa priznawem - pri~a djevojka koja ima
izuzetno bogatu kolekciju nagrada osvojenih na raznim turnirima i prvenstvima.
Svrstava se me|u najboqe
bosanskohercegova~ke takmi~arke u ovom sportu, a vrijeme
{kolskog raspusta maksimalno }e is ko ris ti ti da bi se
{to boqe pripremila za naredna takmi~arska isku{ewa,
koja }e ve} u septembru imati
u Italiji.
Elda o~ekuje da }e imati
ve}u podr{ku, kako bi se dobro
pripremila i nastavila da na
pravi na~in predstavqa svoj
rodni grad i klub u kome je ponikla.
Po povratku iz Gr~ke imala je prijem kod na~elnika op-

Na turniru u Palama

Drugovawe u Drvaru

Karatisti "Bijelih lavova"

kom qetnog {kolskog raspusta za mlade

~lanove dru`ine trenera Novice Jeli}a imati nekoliko takmi~ewa u regiji.(nz)

Biv{i fudbaleri Qubi}a gostovali su dva dana

u Drvaru, gdje su boravili na poziv golmana Du{ka
Raduna iz tog grada, koji je svojevremeno kratko vrijeme bio ~lan Qubi}a. Prwavor~anima }e, kako isti~u,
boravak u Drvaru ostati u izuzetno dragoj uspomeni,
jer je susret sa starim igra~ima doma}eg Borca iskori{}en i za obnavqawe nekada{wih uspomena. Gosti
su posjetili i neke interesantne lokalitete drvarske
op{tine, a u prijateqskoj utakmici golovima Dejana
Radi{e, Dragana An~i}a i Zoran Deketa, #plavi# su
pobijedili doma}ina sa 3:2. Jo{ su igrali Goran Deket, Branko Daki}, Qubi{a Pezer, Dragan Blagojevi}, Qubi{a Deket, Zoran Radan, Vladimir Deket,

Xudista Nikola Moravac

Za osam godina 130 medaqa

Za Nikolu Moravca mo`e
se s punim pravom re}i da je veliki potencijal u xudo sportu.
U klubu #Soko M# trenira ve}
osam godina, a u wegovoj kolekciji je oko 130 medaqa.
- Postala mi je navika da
sakupqam medaqe. Imam bezbroj titula, a najdra`a su mi
prva mjesta koja sam osvojio ove
godine, sti~u}i zvawe prvaka
Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine. To su ostvarewa
koja su mi otvorila vrata prvenstva Balkana - ka`e mladi
nosilac plavog pojasa.
Nastupao je i u Bugarskoj,
Francuskoj, Austriji, Srbiji, a
svako novo predstavqawe na borili{tu donosi mu zna~ajno is-

{tine Sini{e Gatari}a, koji

je osvaja~ici srebrne medaqe
uru~io prigodan poklon i nov~anu nagradu. Prijemu je prisustvovao i wen trener Brane
Wegovan, kome je Elda i najvi{e zahvalna za vlastitu afirmaciju i ostvarewa u
tekvondou. Ugledni stru~wak,
koji ima zvawe majstora tekvondoa {esti dan, za 23 godine
rada u Tekvondo kluba, stvorio
je brojne uspje{ne borce, me|u
kojima su u prvom planu bili
Tijana Luki}, Andrea Kora},
Milo{ Vujinovi}, Bojan Male{evi}...
Elda Me{i} je na dobom
putu da ih nadma{i. Septembar
i nastup u Italiji na Svjetskom
prvenstvu je prva naredna {ansa
da vrijednosti djevojke ro|ene
10. januara 2000. godine ponovo
do|u do punog izra`aja. (nz)

Veterani Qubi}a aktivni

"Lavovima"
pet medaqa
^lanovi Karate kluba #Bijeli lavovi# (na slici) nastupali su na jakom
turniru u Palama, gdje su osvojili pet
medaqa. Srebrom su se okitili Slavko
Stani}, Gorana Preradovi} i mu{ka juniorska ekipa u sastavu: Dean Buri},
Slavko Stani} i Boban Aleksi}, dok su
Mirko ^oli} i Dejan Male{evi} imali u~inak vrijedan bronzanih medaqa.
Bio je to samo jedan iz serije ovogodi{wih nastupa #lavova#, koji }e i to-

Elda i
na~elnik
Gatari}

Nikola na pobjedni~kom postoqu

kustvo. Ni ko lu kra si upor nost na treninzima i velika

qubav prema ovoj borila~koj
vje{tini. Posebno je zahvalan treneru @ivku Milija{u za ko ga ka `e da je

vrhunski stru~wak i pedagog,

a u prvoj grupi onih koji su
mu tako|e uvijek pri ruci su
naravno roditeqi, ali i drugari iz kluba, jer se me|usobno bodre i poma`u.(nz)

Igra~i Qubi}a i Borca

Dalibor Toma{ i Goran Kostre{evi}, a ulogu trenera imao je Mladen ]uri}. Dogovoreno je da se saradwa
nastavi novim susretom, koji }e ovaj put biti organizovan u Prwavoru. (nz)

Tenis

Petrovi} u
stalnom usponu
Prwavorski teniser Dra`en Petrovi} (na
slici) osvojio je u paru sa Leom Puqi}em titulu prvaka Bosne i Hercegovine u dublu na
turniru organizovanom u Zenici.
Uz to, Petrovi} je stigao i do drugog mjesta
u pojedina~noj konkurenciji na dr`avnom nivou. Uspjesi jo{ vi{e dobijaju na vrijednosti kada se zna da Dra`en ima 13 godina, a
takmi~io se sa rivalima u kategoriji do
16 godina.
Pred prwavorskim mladim asom su
Evropski turnir u Tuzli, kao i jo{
nekoliko me|unarodnih takmi~ewa,
gdje }e imati priliku za novo napredovawe na listi najboqih mladih
tenisera
Bosne
i
Hercegovine.(nz)

FUDBALERI QUBI]A OKON^ALI SEZONU NA

11.

Ukratko

MJESTU

Turnir
Obiqe`avaju}i godi{wicu postojawa, [K PO[K organizovao je u
Poto~anima, otvoreno prvenstvo
Prwavora, na kome je nastupalo 13
igra~a. Prvo mjesto osvojio je
@ivko Danojevi}, sa 6,5 poena iz 7
partija. Dalibor Dudi} i Ilija
[ormaz osvojili su drugo i tre}e
mjesto. Mladi poto~anski igra~i
Ilija [ormaz i Simo \uri} nastupali su u maju i na juniorskom prvenstvu Republike Srpske, a turnir su
zavr{ili na zadovoqavaju}im pozicijama, petom i {estom mjestu.

Odbojka
Od 4. do 10. jula na Trgu srpskih
boraca u Prwavoru bi}e organizovan odboja{ki turnir pod nazivom
#Fortuna strit volej bol#. Prema
rije~ima organizatora Vlade Vuwaka bi}e to prvi turnir ove vrste u
Bosni i Hercegovini.

Delegati
:Ekipa Qubi}a

Uspje{no
proqe}no
bu|ewe

gog svjetskog rata, u aprilu 1946.

godine, a tako vrijedan jubilej svakako zaslu`uje da se obiqe`i.
I dok se igra~i Qubi}a od 6.
juna nalaze na odmoru, pred
igra~ima Borca iz [ibovske
su jo{ dva nastupa. Putova}e
u

Pod vo|stvom trenera Milorada

Segi}a ekipa osvojila u nastavku
prvenstva 23 boda, odnosno osam
vi{e nego u jesewoj etapi.
Ho}e li biti proslave jubileja

ostovawem u Modri~i,
gdje su u okviru 30. kola
pora`eni sa 2:1, fudbaleri Qubi}a zavr{ili su
prvenstvo na 10. mjestu. Zbir od 38
bodova mo`e se ocijeniti kao solidno ostvarewe i zna~ajan napredak u odnosu na jesewu etapu, koju
su Prwavor~ani zavr{ili sa samo
15 bodova. Dodu{e, nisu #plavi#
bili nijednog trenutka u opasnoj
zoni, ali zar klub takve reputacije uop{te smije do}i u poziciju
da strahuje za drugoliga{ki opstanak.
Jedini proqe}ni kiks imali

su u pretposqedwem kolu, kada su

na doma}em terenu pora`eni od
Mladosti iz Dowe Slatine sa 2:1.
I to je podno{qivo, odnosno boqe
nego jesenas, kada su u Prwavoru
uspjeli da remiziraju i sastavi
Lije{}a, Ozrena, Sloge iz Trna i
Modri~e, dok je Omarska odnijela
kompletan bodovni plijen.
Krajwi bilans je bio: deset
pobjeda, osam remija i 12 poraza, uz
negativnu gol-razliku 64:55. [ampion je o~ekivano postala dobojska Sloga, a status drugoliga{a
izgubili su Lije{}e, @upa i
dubi~ki Borac. Novi ~lanovi

g r u p e
Zapad su bawalu~ki
@eqezni~ar i
povratnik, Mineral
iz
Bawe
Vru}ice. U ovaj rang }e
preseliti dvije Slobode, iz
Novog Grada i Mrkowi} Grada,
koje su se nedavno oprostile od
Prve lige Srpske.
Jo{ se u klupskom rukovodstvu ne govori o eventualnom
obiqe`avawu 70 godina od osnivawa Qubi}a. Podsjeti}emo, ovaj
kolektiv za`ivio je poslije Dru-

Na sjednici Skup{tine Podru~nog

fudbalskog saveza Gradi{ka, umjesto Dragi{e Savi}a, za novog predsjednika izabran je Milo{ Brki} iz
Lakta{a. Delegati u rukovodstvu regionalnog saveza ispred Op{tinskog fudbalskog saveza Prwavor
bi}e @eqko Durowi} i Dragan
An~i}.

Rukomet
Zbog besparice koja ih odavno prati,
rukometni drugoliga{ Sloga iz Prwavora odustao je od proqe}nog dijela prvenstva. Predsjednik kluba
Vlado [qivi} ka`e da drugog
rje{ewa nije bilo, pogotovo kada se
zna da polusezona traje 11 kola.
Ipak, u klubu vjeruju da se aktivnost
ne}e potpuno ugasiti, jer je u planu
da na okupu ostanu mla|e klupske selekcije.

Utakmica
Dowe
P o d gradce, sastavu Slobode, a
u posqedwem kolu ugosti}e Mladi
Kraji{nik iz Kukuqa. Pred
[ibov~anima je realna {ansa, da
poslije remija protiv Milana iz
Kosjereva (1:1), ostvarenog 5. juna,
sa~uvaju trenutno {esto mjesto, u
konkurenciji jo{ 12 ~lanova
Podru~ne lige. (nz)

Budite s nama i u julu jer

DIO
qeMI
p{{egSMO
Prwavorra
P

Na stadionu Kamberovi}a poqe,

u Zenici, odigrana je finalna utakmica Kupa regija Bosne i Hercegovine, u kojoj je reprezentacija
Kantona Tuzla savladala selekciju
PFS Gradi{ka sa 1:0. Za Gradi{ku
su nastupali i prvotimci Qubi}a,
golman Sr|an Radulovi} (na slici,
lijevo), Vladimir An~i} i Danko
Segi}. Pobjedni~ki sastav Tuzle
predstavqa}e BiH na prvenstvu Evrope za amatere, odnosno igra~e
ni`ih rangova takmi~ewa.

:
:
: , . 4,

:51/660-707, 65/520-590
I- E: radulovic@blic.net
naszavicajprnjavor@gmail.com

Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture Republike
Srpske, broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine, Na{
zavi~aj Prwavor, upisan je u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj iza{ao je 15. marta 2012. godine.
S,