Ellen G.

White
MARAN ATHA GOSPODIN DOLAZI

Nakladnici
ADVENTUS d.o.o.
www.adventus.hr
i ZNACI VREMENA
Zagreb

Izvornik
Maranatha
The Lord Is Coming
by Ellen G. White
ISBN 0-8280-1387-X

Urednik
Dr. Miroslav idara
Prijevod
Marija Niketi
Lektura
Marijan Malai, prof.
Korektura
Ljiljana idara
Naslovnica
Sanja eb
Prijelom
GENESIS, Zagreb
Tisak
TIPOMAT, 2005.
2

Ellen G. White

MARAN ATHA
Gospodin dolazi

ADVENTUS

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 236.93
225.06
WHITE, Ellen Gould
Maran atha : Gospodin dolazi / Ellen G.
[Gould] White ; [prijevod Marija Niketi]. Zagreb : Znaci vremena, 2005.
Prijevod djela: Maranatha
ISBN 953-183-124-6
I. Novum testamentum -- Tumaenje
II. Eshatologija -- Biblijski izvori
451027105

Rije itateljima

Tema o Drugom Kristovom dolasku je jedna od najznaajnijih u Bibliji, posebice u novozavjetnom dijelu. Isus je esto govorio o stvarnosti svojeg dolaska naglaavajui vanost osobne pripreme za taj as. Istina o Drugom Kristovom dolasku bila je glavni
pokreta u ivotu i propovijedanju Isusovih apostola kao i u prvoj
kranskoj Crkvi kad su se vjernici pozdravljali posebnim pozdravom Maran atha, to je znailo Gospodin dolazi. Tijekom stoljea i tisuljea ljudske povijesti nada u Drugi Kristov dolazak
neprestano se raala u srcima milijuna ljudi koja im je noena
na krilima vjere pruala sigurnost i davala smisao ivota.
Istina je i to da su se na svojem putu vjere i umorili pa ak
i razoarali ekajui taj veliki dan poglavito zato to su stavili
naglasak na datum Njegovog dolaska umjesto na osobnu pripremu. Iako nam se moda ponekad ini da se Kristov dolazak oduljio u nedogled, to ne bi smjelo biti razlogom da posumnjamo da
e On ipak doi. Bez obzira na to to je proteklo ve vie od stotinu ezdeset godina otkako se pojavila Adventistika crkva koja
je poela snano propovijedati pomalo zaboravljenu i zanemarenu istinu o skorom Kristovom dolasku, ona je, vjerujemo, danas
aktualnija nego ikad prije.
Ova je knjiga zbirka tekstova duhovne spisateljice i proroice Ellen White o Drugom Kristovom dolasku i njezina je namjera da ohrabri i potakne itatelje da vie prouavaju, mole se
i oive vjeru u divnu nadu i pripremaju se za taj veliki i slavni
dan.
Maran atha.
Miroslav idara

Teme po mjesecima

Sijeanj

Kraljevstvo dolazi!

Veljaa

Jesmo li spremni za Njegov dolazak?

Oujak

Spremnost za Nebo

Travanj

Poruka Njegovog dolaska

Svibanj

Znaci Kristovog povratka

Lipanj

Dogaaji koji prethode drugom Kristovom dolasku

Srpanj

Vatrena proba i svjedoanstvo Crkve

Kolovoz

Posveenje, zapeaenje i Svetite

Rujan

Dogaaji vezani za kraj probe

Listopad

Dogaaji vezani za drugi Kristov dolazak

Studeni

Nebo i Zemlja tijekom milenija

Prosinac

Konani sud i Nova Zemlja

1. sijenja

Prvi Kristov dolazak

Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina ...
da otkupi podlonike Zakona, da primimo posinjenje. (Galaanima 4,4.5)
Spasiteljev je dolazak bio pretkazan u Edenu. Kad su Adam
i Eva prvi put uli obeanje, oekivali su da e se ono brzo ispuniti.
Oni su radosno pozdravili roenje svog prvenca, nadajui se da
e on moda biti Izbavitelj. Meutim, ispunjenje obeanja se oduljilo.
Oni koji su prvi primili ovo obeanje umrli su ne vidjevi njegova
ispunjenja. Poevi od Henokovih dana, ovo obeanje ponavljali
su patrijarsi i proroci, odravajui ivom nadu o njegovom dolasku, ali On jo nije dolazio. Danielovo proroanstvo otkrilo je vrijeme
Njegova dolaska, ali nisu svi pravilno protumaili vijest. Prolazilo
je stoljee za stoljeem, glasovi proroka su iezli. Ruka tlaitelja teko je ugnjetavala Izrael, i mnogi su bili spremni da uzviknu: Gle, prolaze dani, a od prorotva nita! (Ezekiel 12,22)
Meutim, nalik zvijezdama koje se kreu odreenim putanjama kroz beskrajna prostranstva, Boje namjere ne poznaju urbu
ni zakanjenje. Simbolima velike tame i pei koja se dimi Bog je
otkrio Abrahamu izraelsko ropstvo u Egiptu i objavio da e vrijeme
njihova boravka iznositi etiri stotine godina. Konano e, rekao je On, izii s velikim blagom. (Postanak 15,14) Protiv te
rijei uzaludno se borila sva sila faraonovog oholog carstva. Tono
onoga dana koji je odreen u boanskom obeanju, sve ete Jahvine izioe iz zemlje egipatske. (Izlazak 12,41) Isto je tako na
nebeskom Savjetu odreen i trenutak Kristova dolaska. Kad je
velika ura vremena pokazala taj tren, Isus se rodio u Betlehemu.
Ali kada doe punina vremena, posla Bog svoga Sina. Provienje je upravljalo pokretima naroda i plimom ljudskih pobuda i utjecaja, sve dok svijet nije postao zrelim za dolazak Izbavitelja. ...
Tada je Isus doao da obnovi u ovjeku Stvoriteljevo oblije.
Nitko drugi do Krist nije mogao ponovno oblikovati karakter koji
je upropaten grijehom. On je doao istjerati demone koji su nadzirali ljudsku volju. On nas je doao podignuti iz praine, kako
bi ponovno oblikovao uniteni karakter prema uzoru svog boanskog karaktera i uljepao ga svojom slavom. (DA 31,32,37,38)
7

2. sijenja

Poruka iz Betlehema
Jednako e se i Krist, poto je prinesen samo jedanput da
uzme grijehe sviju, drugi put pokazati onima koji ga iekuju. (Hebrejima 9,28)
U vrijeme prvog Kristovog dolaska, sveenici i knjievnici svetog grada, kojima su bila povjerena Boja proroanstva, mogli su
prepoznati znake vremena i objaviti dolazak Obeanoga. Prorok
Mihej je oznaio mjesto Njegova roenja, a Daniel je odredio tono vrijeme Njegova dolaska. (Mihej 5,2; Daniel 9,25) Bog je ova
proroanstva povjerio idovskim voama; oni nisu imali izgovora
to nisu znali niti objavili narodu da je Mesijin dolazak pred vratima. Njihovo neznanje bilo je posljedica grenog nemara. ...
Sav je narod trebao bdjeti i ekati kako bi meu prvima poelio dobrodolicu Otkupitelju svijeta. Naalost, u Betlehemu dva
umorna putnika s nazaretskih breuljaka prolaze cijelom duinom uske ulice sve do istonog kraja grada i uzalud trae mjesto
na kome bi se te noi odmorili i prenoili. Nijedna vrata se ne
otvaraju da ih prime. Na kraju nalaze zaklon u bijednoj potleuici namijenjenoj stoci i tu se rodio Spasitelj svijeta. ...
Nigdje nema znaka oekivanju Krista ni pripremi za Kneza
ivota. Iznenaen, nebeski se glasnik upravo sprema vratiti na
Nebo sa sramnim izvjetajem, kad primjeuje skupinu pastira koji
nou bdiju pored svoga stada i koji, dok promatraju zvjezdano
nebo, razgovaraju o proroanstvima o Mesiji koji e doi na zemlju
i eznu za dolaskom Otkupitelja svijeta. To je skupina koja je
spremna primiti nebesku objavu. I iznenada se javlja Gospodnji
aneo, navjeujui radosnu vijest. ...
Oh kakva je pouka ova predivna pripovijest o Betlehemu! Kako
ona ukorava nae nevjerstvo, nau gordost i samodovoljnost! Kako nas opominje da se uvamo da zbog svoje zloinake ravnodunosti ne bismo propustili zamijetiti znake vremena i zbog toga
ne prepoznamo dan svoga pohoenja! (GC 313315)

3. sijenja

Kad se Isus rodio ...

Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom ... dooe s istoka
magi u Jeruzalem i upitae: Gdje je novoroeni kralj idovski? (Matej 2,1.2)
Kralj slave ponizio se uzevi ljudsku narav, a aneli koji su
bili svjedoci Njegovog sjaja u nebeskim dvorovima dok su Ga sve
nebeske vojske oboavale, bili su razoarani vidjevi svojeg boanskog Zapovjednika u poloaju tako velikog ponienja.
idovi su otili tako daleko od Boga svojim grenim djelima
da im aneli nisu mogli objaviti vijest o dolasku novoroenog
Otkupitelja. Bog izabire mudrace s istoka da ispune Njegovu volju. ...
Ovi mudri ljudi vidjeli su kako svjetlost obavija nebesku vojsku
koja je objavila dolazak Krista poniznim pastirima ...
Ova svjetlost bila je udaljena skupina sjajnih anela koja se
pojavila kao blistava zvijezda. Neobina pojava velike, sjajne zvijezde koju nikada dotad nisu vidjeli, privukla je njihovu pozornost ... Mudraci su usmjerili svoj put tamo gdje ih je zvijezda
oigledno povela. A kako su se sve vie pribliavali Jeruzalemu,
zvijezda je postala tamna i vie ih nije vodila. Oni su smatrali
da je nemogue da idovi ne znaju za taj veliki dogaaj dolaska
Mesije pa su se raspitivali u okolici Jeruzalema.
Mudraci su bili iznenaeni vidjevi neobinu nezainteresiranost u vezi s Mesijinim dolaskom. ... udili su se nezanimanju
idova i to nisu sretni u istraivanju ovog velikog dogaaja o
Kristovom dolasku.
Crkve sadanjeg vremena trae da ih svijet uzdie. One ne
ele vidjeti svjetlo proroanstava i prihvatiti dokaze njihovog ispunjenja koja govore da Krist treba uskoro doi ba kao to su inili
idovi u vrijeme Njegovog prvog dolaska. Oni su oekivali zemaljsku
i pobjedonosnu vladavinu Mesije u Jeruzalemu. Tobonji krani
naeg doba oekuju svjetovni napredak crkve preko obraenja svijeta i radosti milenija na Zemlji. (RH, 24. prosinca 1872.)

4. sijenja

Nada drugog dolaska

Onaj koji ovo jami izjavljuje: Da, dolazim uskoro! Doi, Gospodine Isuse! (Otkrivenje 22,20)
Gospodnji (drugi) dolazak bio je u svim vjekovima nada Njegovih vjernih sljedbenika. Obeanje to ga je Spasitelj dao na rastanku na Maslinskoj gori da e ponovno doi osvjetljavalo je uenicima budunost, punilo njihova srca radou i nadom koju alost nije mogla uguiti niti nevolje pomraiti. Usred stradanja i
progonstva pojava sjaja velikoga Boga, naega Spasitelja, Isusa
Krista bila je blaena nada. Kad su krani u Solunu oplakivali smrt svojih dragih koji su se nadali da e ivjeti do Gospodnjeg dolaska, Pavao, njihov uitelj, uputio ih je na ukrsnue koje
e pratiti Spasiteljev dolazak. Tada e uskrsnuti umrli u Kristu
i skupa sa ivima biti odneseni u susret Gospodinu. I tako emo, rekao je, zauvijek biti s Gospodinom, Stoga tjeite jedan
drugoga tim rijeima. (1. Solunjanima 4,16-18) ...
Iz tamnica, s lomaa i gubilita na kojima su sveti i muenici svjedoili za istinu dolaze iz svih stoljea uzvici njihove vjere
i nade. Uvjereni u Njegovo osobno uskrsnue, a prema tome i u
svoje vlastito prigodom Njegova dolaska, jedan od ovih krana
kae da su oni prezirali smrt i uzdigli se iznad nje. Bili su voljni
sii u grob, da bi mogli ustati slobodni. Oekivali su da e Gospodin doi u slavi svog Oca, donosei pravednima kraljevstvo.
Valdenzi su njegovali istu vjeru. Wycliffe je oekivao pojavu Otkupitelja kao nadu Crkve. ...
Na stjenovitom Patmosu omiljeni uenik uje obeanje: Da,
dolazim uskoro! i njegov eznutljivi odgovor izraava molitvu Crkve
na svim njenim putovanjima: Doi, Gospodine Isuse! (Otkrivenje 22,20) (GC 302.303)

10

5. sijenja

Glavna misao Svetog pisma

Ja znadem dobro: moj Izbavitelj ivi i posljednji e on nad
zemljom ustati. (Job 19,25)
Jedna od najsveanijih i najslavnijih istina u Bibliji je istina o drugom dolasku Spasitelja kojim e se dovriti veliko djelo
otkupljenja. U obeanju dolaska Onoga koji je uskrsnue i ivot
Bojem je narodu, koji tako dugo mora putovati dolinom smrti,
dana dragocjena i radosna nada da e se prognani vratiti u svoj
dom. Uenje o drugom dolasku je osnovni nauk Svetoga pisma.
Od dana kada je prvi par alosna srca napustio Eden, djeca vjere
ekala su dolazak Obeanoga koji e skriti mo neprijatelja i opet
ih vratiti u izgubljeni raj. ...
Henoku, sedmom potomku od onih koji su prebivali u Edenu, koji je tri stoljea na Zemlji hodio s Bogom, bilo je doputeno da izdaleka vidi dolazak Spasitelja. Pazite! objavio je. Dolazi
Gospodin sa svojim svetim Desettisuama da sudi svima. (Juda
14.15) Patrijarh Job u noi svojih muka uskliknuo je s nepokolebljivim pouzdanjem: Ja znadem dobro: moj Izbavitelj ivi i posljednji e on nad zemljom ustati... Iz svoje u puti tad vidjeti
Boga. Njega u ja kao svojega gledati, i mojim oima nee biti
stranac. (Job 19,25-27) (GC 299)
Neka milostivi Bog tako rasvijetli va razum da moete razumjeti ono to je od vjene vrijednosti, kako bi vam svjetlom istine
vae mane, kojih je mnogo, mogle biti otkrivene upravo onakve
kakve jesu, kako biste mogli poduzeti prijeko potreban napor da
ih uklonite i da umjesto ovih zlih, gorkih plodova moete donijeti dragocjeni rod za vjeni ivot.
Ponizite pred Bogom svoja jadna, ohola srca koja smatraju
da su pravedna; spustite se nisko, veoma nisko svi koji ste slomljeni
svojom grenou pred Njegove stope. Posvetite se u pripremi. Ne
sustajte sve dok ne budete mogli rei: Moj Okupitelj je iv, i zato
to On ivi, i ja u ivjeti.
Ako izgubite Nebo, gubite sve; ako zadobijete Nebo, dobivate
sve. Molim vas, nemojte u ovome pogrijeiti. Ovdje se radi o vjenim
interesima. (2T 88)

11

6. sijenja

Vjera reformatora
Neprijatelj koji e posljednji biti uniten jest smrt. (1. Korinanima 15,26)
Luther je izjavio: Uvjeren sam da nee proi ni tri stoljea
do sudnjega dana. Bog nee, ne moe, vie trpjeti ovaj pokvareni
svijet. Pribliava se veliki dan u koji e propasti kraljevstvo
zloe.
Ovaj ostarjeli svijet nije daleko od kraja, rekao je Melanchthon. Calvin je molio krane da ne oklijevaju, gorljivo elei
dolazak dana Kristovog dolaska kao najsretnijeg od svih dogaaja i objavio da e cijela obitelj vjernih biti upravljena na taj
dan. Trebamo biti eljni Krista, moramo traiti, razmiljati, kae,
do zore onog velikog dana kad e na Gospodin pokazati svu slavu
svog kraljevstva.
Zar se na Gospodin Isus nije uznio na Nebo u naem tijelu
pitao je kotski reformator Knox, i zar se On nee vratiti? Mi
znamo da e se On vratiti i to vrlo brzo. Ridley i Latimer, koji
su poloili svoje ivote za istinu, oekivali su u vjeri Gospodnji
dolazak. Ridley je pisao: Svijet bez sumnje u to vjerujem i
stoga to i kaem ide kraju. Kliknimo iz cijelog srca, zajedno s
Ivanom, Bojim slugom: Doi, Gospodine Isuse!
Razmiljanje o Gospodnjem dolasku, rekao je Baxter, najslaa je i najvea radost. Djelo je vjere i odlika Njegovih svetih
da vole Njegov dolazak i oekuju blaenu nadu. Ako e smrt
biti unitena u asu uskrsnua kao posljednji neprijatelj, moramo
nauiti da vjernici trebaju ozbiljno eznuti za drugim Kristovim
dolaskom i moliti za njega kada e se ostvariti ova posvemanja
i konana pobjeda. To je dan za kojim svi vjerni trebaju eznuti, kojemu se trebaju nadati i kojega trebaju oekivati kao ostvarenje cjelokupnog djela svog spasenja i ispunjenje svih elja i
tenji svoje due. Ubrzaj, o Gospodine, ovaj blagoslovljeni dan!
Takva je bila nada apostolske Crkve, Crkve u pustinji i reformatora. (GC 303,304)

12

7. sijenja

Klju povijesti
Straaru, koje je doba noi? Dolazi jutro, a zatim opet
no. Hoete li pitati, pitajte, vratite se, doite! (Izaija 21,11.
12)
Razumijevanje nade drugog Kristovog dolaska jest klju koji
otkljuava svu povijest koja slijedi i objanjava sva budua zbivanja. (Ev 220)
Glas pravog straara treba se uti svuda: Dolazi jutro, a zatim
opet no. Truba mora dati odgovarajui zvuk jer se mi trebamo
pripremiti za veliki Gospodnji dolazak.
Istine prorotva povezane su jedna s drugom i dok ih prouavamo, one ine divnu cjelinu praktine kranske istine. Sve
to govorimo jednostavno otkriva nae ekanje, rad i molitve za
dolazak Sina Bojeg. Njegov dolazak je naa nada. Ova nada treba
proimati sve nae rijei i djela kao i sva naa druenja i meuljudske odnose ...
Dolazak Sina ovjejeg po drugi put treba biti zadivljujua
tema koja se iznosi ljudima. Ovo je predmet koji ne bi smio biti
izostavljen iz naih razgovora. Vjene istine moraju biti stalno u
umu, a uici koje svijet nudi bit e ono to jesu ispraznost i
tatina. to mi trebamo uiniti s tatinom, slavom, bogatstvom,
au ili uicima ovoga svijeta?
Mi smo hodoasnici ili stranci koji ekaju, nadaju se i mole
za tu blaenu nadu, slavni dolazak naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. Ako vjerujemo u ovo i provedemo u svoj svakidanji
ivot, kakva e snana akcija popratiti ovu vjeru i nadu; kako e
gorljiva biti ljubav jednog prema drugome; kakvo sveto ivljenje
za Boju slavu; kako e oigledna biti crta razgranienja izmeu
nas i svijeta ...
Istina da Krist dolazi trebala bi biti stalno pred oima svih.
(Ev 218220)

13

8. sijenja

Podjednako razoaranje
Pazite! Mi proglaujemo blaenima one koji su ustrajali.
Za Jobovu ste strpljivost uli, a vidjeli ste ishod (njegovim
nevoljama) koji mu je Gospodin dao. Jer Gospodin je pun
samilosti i milosra. (Jakov 5,11)
esto je ljudski um, pa i Bojih slugu, tako zaslijepljen ljudskim miljenjima, predajama i lanim uenjem da samo djelomino
moe shvatiti veliine to ih je On otkrio u svojoj Rijei. Tako je
bilo i s Kristovim uenicima, ak i onda kad je Spasitelj bio osobno
s njima. Njihov je um bio proet zvaninim shvaanjem da e Mesija
kao zemaljski knez uzdii Izraela na prijestolje svjetskog imperija, pa nisu mogli razumjeti znaenje Njegovih rijei kojima je
prorekao svoje stradanje i smrt. ...
Od samog roenja njihove su misli bile usmjeravane na oekivanje slave zemaljskog imperija i to ih je uinilo slijepima kako
za samo proroanstvo tako i za Kristove rijei. ...
Iskustvo uenika koji su prigodom Kristovog prvog dolaska
propovijedali Radosnu vijest o Kraljevstvu slino je iskustvu onih
koji su navijetali Njegov drugi dolazak. ...
Slino prvim uenicima, ni William Miller i njegovi drugovi
nisu posvema shvatili znaaj vijesti koju su objavljivali. Duboko
ukorijenjene zablude u Crkvi spreavale su ih da dou do pravilnog tumaenja jedne vane toke u prorotvu. I stoga su premda
su svijetu objavljivali vijest koju im je Bog povjerio zbog pogrenog razumijevanja njenog smisla ipak doivjeli razoaranje. ...
Kod tih vjernika, kao i kod prvih uenika, ono to se u asu
kunje inilo nerazumljivim, bit e razjanjeno kasnije. Kad budu vidjeli ishod koji... je Gospodin dao, znat e da su se unato
tekoama koje su prouzroile njihove zablude Njegove namjere
ljubavi prema njima neprekidno ostvarivale. Oni e blagoslovljenim iskustvom spoznati da je Gospodin pun samilosti i milosra
i da su sve Njegove staze... istina i ljubav za onog koji uva Savez
njegov i propise. (GC 345,351,352,254)

14

9. sijenja

Ponizni ljudi objavljuju poruku

Tim drimo vrlo sigurnim sve prorotvo. Vi dobro inite
to upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tamnome mjestu dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica
u vaim srcima. (2. Petrova 1,19)
Ova vijest (iz Otkrivenja 14,6.7) proglaena je dijelom neprolazne radosne vijesti. Propovijedanje evanelja nije povjereno anelima, ve ljudima. Svetim anelima je povjereno da upravljaju ovim
djelom; oni rukovode velikim pokretima na spasenje ljudima, ali
smo navjeivanje evanelja vre Kristove sluge na zemlji.
Ovo upozorenje svijetu trebali su objaviti vjerni ljudi, posluni poticajima Bojeg Duha i uenju Njegove Rijei. Ovi su ljudi
drali sigurnim sve prorotvo koje svijetli u tamnome mjestu,
dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vaim srcima.
(2. Petrova 1,19) Oni su Boje poznanje traili vie nego srebro i
smatrali veim dobitkom i od zlata. (Izreke 3,14) A Gospodin
im je otkrio veliine svog kraljevstva. Prisan je Jahve s onima
koji ga se boje i Savez svoj objavljuje njima. (Psalam 25,14)
Ueni teolozi nisu razumjeli ovu istinu, niti su se ukljuili u
njeno objavljivanje. Da su bili vjerni straari, koji marljivo i s
molitvom prouavaju Sveta pisma, oni bi znali koje je vrijeme noi;
proroanstva bi im otkrila dogaaje koji su se trebali zbiti. Ali
oni to nisu uinili, pa je poruka povjerena poniznijim ljudima.
Isus je rekao: Hodite dok imate svjetlo, da vas ne bi osvojila
tama. (Ivan 12,35) Oni koji se odvrate od svjetla to ga je Bog
dao ili zanemare da ga trae dok im je pri ruci, bit e ostavljeni
u tami. Spasitelj je objavio: Tko mene slijedi, sigurno nee ii
po tami, nego e imati svjetlo koje vodi u ivot. (Ivan 8,12) Tko
god iskreno trai da vri Boju volju, ozbiljno pazei na svjetlo
koje mu je ve dano, primit e jo vee svjetlo; toj e dui biti
poslana neka zvijezda nebeskog sjaja da je uputi u svaku istinu.
(GC 312)

15

10. sijenja

Istina e pobijediti
Tada aneo ... zakle se onim koji ivi u vijeke vjekova: Nee
vie biti odlaganja. (Otkrivenje 10,5.6)
Poruka iz Otkrivenja 14 da dolazi as Gospodnjeg dolaska
objavljuje se u vrijeme kraja. Aneo iz Otkrivenja 10 prikazan je
kako jednom nogom stoji na moru a drugom na zemlji pokazujui da e poruka biti odnesena do udaljenih zemalja, da e prijei oceane i otoci na moru ut e objavu posljednje poruke upozorenja. ...
Tada aneo koga sam vidio gdje stoji na moru i na zemlji,
podie desnicu prema nebu i zakle se onim koji ivi u vijeke vjekova, koji je stvorio nebo s onim to je na njemu, zemlju s onim
to je na njoj i more s onim to je u njemu: Nee vie biti odlaganja. (Otkrivenje 10,5.6) Ova poruka objavljuje kraj proroanskog vremena. Razoaranje onih koji su oekivali da e vidjeti
naega Gospodina i koji su tako gorljivo iekivali Njegov povratak 1844. bilo je doista gorko. Bila je to Gospodnja naredba da
do ovog razoaranja treba doi ...
Na Crkvu nije pala nijedna koprena za koju je Bog nije pripremio; nijedna sila koja se protivila nije uspjela omesti Boje
djelo koje je On predvidio. Sve se dogaalo onako kako je On prorekao preko svojih proroka. On nije ostavio svoju Crkvu u mraku,
zaboravljenu, ve je objavio preko proroka to e se dogoditi. Njegovom promisli koja je djelovala u tono odreeno vrijeme svjetske povijesti, odredivi da Njegov Sveti Duh nadahne proroke da
proriu, sve Njegove namjere bit e ispunjene i ostvarene. Njegov
Zakon povezan je s Njegovim prijestoljem, a sotonski podanici zajedno s ljudskima ne mogu ga unititi. Bog nadahnjuje i uva
istinu. Ona e ivjeti i uspjeti iako povremeno moe izgledati da
je prekrivena tamom. Kristovo Evanelje je zakon koji se ogleda
u karakteru. Prijevare koje postoje i protive se ovome, svako orue
koje brani la, sve zablude koje kuju Sotonini podanici na kraju
e zauvijek biti slomljene, a pobjeda istine bit e poput izlaska
sunca u podne. Sunce pravde zasjat e sa zrakama zdravlja na
Njegovim krilima i cijela e Zemlja biti ispunjena Njegovom slavom. (2SM 107,108)

16

11. sijenja

Ubrzajmo povratak naega Gospodina

Jer e Gospodin potpuno i brzo ostvariti rije na zemlji.
(Rimljanima 9,28)
U proroanstvu o unitenju Jeruzalema Krist je rekao: Razmahat e se bezakonje i ljubav e kod mnogih ohladnjeti. Ali tko
ustraje do konca, bit e spaen. Ova Radosna vijest o Kraljevstvu
propovijedat e se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoanstvo. Ovo e se proroanstvo ponovno ispuniti. Veliko bezakonje
onog vremena potpuno odgovara bezakonju u ovom narataju. Tako
je to i s proroanstvom o propovijedanju evanelja. Prije pada
Jeruzalema, Pavao, nadahnut Svetim Duhom, objavljuje da je Radosna vijest propovijedana svakom stvorenju pod nebom. (Koloanima 1,23) Tako i sada, prije dolaska Sina ovjejega, vjeno
evanelje treba propovijedati svakom narodu i plemenu, jeziku
i puku. (Otkrivenje 14,6.14) Bog je odredio dan kada e pravedno suditi svemu svijetu. (Djela 17,31) Krist nam govori kad
e taj dan doi. On ne kae da e se cijeli svijet obratiti, ve da
e se propovijedati Ova Radosna vijest po svemu svijetu, svim
narodima za svjedoanstvo, i tada e doi svretak. U naoj je
moi da objavljivanjem evanelja svijetu ubrzamo Gospodnji dolazak. Mi ne trebamo samo ekati ve i ubrzati dolazak Bojeg
dana (2. Petrova 3,12). Da je Kristova Crkva izvrila svoj odreeni
rad kako joj je to Gospodin zapovjedio, cijeli bi svijet dosad bio
opomenut i Gospodin Isus u sili i velikoj slavi doao bi na nau
Zemlju. (DA 633,634)
Nevjerovanje, svjetovnost, neposveenost i nesloga unutar Gospodnjeg tobonjeg naroda dri nas u ovome svijetu grijeha i tuge
ve toliko mnogo godina. ...
Moda moramo ostati ovdje, u ovom nepokornom svijetu jo
mnogo godina, kao to se dogodilo i s djecom Izraelovom. Ali zbog
Krista Njegov narod ne bi trebao dodavati grijeh na grijeh okrivljujui Boga zbog posljedica svojeg pogrenog smjera djelovanja.
(Ev 696)

17

12. sijenja

Posljednja upozorenja treeg anela

Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazi s
neba. Imao je veliku mo, i zemlja se rasvijetli od njegova
sjaja. (Otkrivenje 18,1)
Aneo koji se pridruuje objavi poruke treeg anela rasvijetlit e itavu Zemlju svojim sjajem. Ovdje je proreeno djelo
svjetskih razmjera i neuobiajene sile. Adventni pokret od 1840.
1844. godine bio je slavno otkrivenje Boje sile; poruka prvog anela
odnesena je u svaku misionarsku stanicu na svijetu i u nekim
se zemljama pojavilo najvee vjersko zanimanje, kakvoga nije bilo
ni u jednoj zemlji od reformacije u esnaestom stoljeu; ali sve
e to daleko nadmaiti silan pokret u vrijeme posljednjeg upozorenja treeg anela. ...
Veliko se djelo evanelja nee zavriti manjim otkrivenjem
Boje sile od one koja je pratila njegov poetak. Proroanstva koja
su se ispunila u izlijevanju rane kie u samom poetku evanelja, opet e se pri njegovu zavretku ispuniti u kasnoj kii. ...
Boje sluge, ozarena lica svetim posveenjem, urit e iz mjesta
u mjesto da objave poruku s Neba. Tisue e glasova, diljem itave
Zemlje, objaviti upozorenje. init e se uda, bolesni e ozdravljati,
a znakovi i udesa pratit e vjerne. I Sotona e djelovati lanim
udesima, ak sputajui vatru s neba naoigled ljudi. (Otkrivenje
13,13) Na ovaj e nain stanovnici Zemlje biti navedeni na odluku. ...
Publikacije to su ih razdijelili misionarski djelatnici izvrile su svoj utjecaj, ali su mnogi, iji su umovi njima bili impresionirani, dosad spreavani da u cijelosti shvate ili posluaju istinu.
Zrake svjetlosti sada prodiru posvuda, istina se vidi u svoj svojoj
jasnoi, a iskrena Boja djeca kidaju veze koje su ih dosad drale.
Obiteljske i crkvene veze su nemone da ih zadre. Istina im je
dragocjenija od svega drugoga. Unato udruenim snagama to
se protive istini, znatan e broj stati na Gospodnju stranu. (GC
611,612)

18

13. sijenja

On e vjeno vladati
I sedmi aneo zatrubi... Tada u nebu odjeknue jaki glasovi: Nad svijetom je pripala kraljevska vlast naemu Gospodinu i njegovu Pomazaniku, i on e vladati u vijeke vjekova. (Otkrivenje 11,15)
Kristov dolazak, kojim e biti uspostavljeno kraljevstvo pravde,
nadahnuo je svete pisce najuzvienijim i najoduevljenijim rijeima. Biblijski pjesnici i proroci pisali su o njemu rijeima to plamte
nebeskim arom. Psalmist je pjevao o sili i velianstvu izraelskog
Kralja. Raduj se, nebo, i klii, zemljo... pred Jahvom, jer dolazi
suditi zemlji. Sudit e svijetu u pravdi i narodima u istini svojoj. (Psalam 96,11-13)
Prorok Izaija kae: I unitit e smrt zasvagda. I suzu e sa
svakog lica Jahve, Gospod, otrti sramotu e svog naroda na
svoj zemlji skinuti: tako Jahve ree. (Izaija 25,8.9) ...
Uoi rastanka s uenicima, Spasitelj ih je u njihovoj tuzi tjeio
obeanjem da e ponovno doi: Neka se ne uznemiruje vae srce... U kui Oca moga ima mnogo stanova... Idem da vam pripravim
mjesto. Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit u se da vas
uzmem k sebi. (Ivan 14,1-3) ...
Aneli koji su nakon Kristova uzaaa ostali uz uenike na
Maslinskoj gori, ponovili su im obeanje o Njegovom povratku:
Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo izmeu vas opet e se
vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo. (Djela
1,11) Apostol Pavao je, govorei Duhom Nadahnua, posvjedoio:
Jer e sam Gospodin sa zapovjednikim zovom, s glasom arkanela i sa zvukom trube Boje sii s neba. (1. Solunjanima 4,16)
Kae prorok s Patmosa: Evo dolazi u pratnji oblaka! I vidjet e
ga svako oko. (Otkrivenje 1,7)
Oko Njegova dolaska roji se sve ono to je dio sveope obnove
koju je Bog nagovijestio odavno preko svojih svetih proroka. (Djela
3,21) Tada e biti skrena duga vladavina zla, kraljevstva ovoga
svijeta postat e kraljevstvo naega Gospodina i Njegova Pomazanika, i on e vladati u vijeke vjekova. (Otkrivenje 11,15) (GC
300,301)

19

14. sijenja

Ilijino proroanstvo
Evo, poslat u vam proroka Iliju prije nego doe Dan
Jahvin, dan velik i straan. (Malahija 3,23)
Vjerni Ilija predstavlja one koji trebaju pripremiti put za drugi
Kristov dolazak, kao to je Ivan doao u Ilijinom duhu da pripremi
put za Kristov prvi dolazak. (3T 62)
Rad Ivana Krstitelja i rad onih koji u posljednje dane idu
naprijed u duhu i sili Ilijinoj da podignu ljude iz njihove ravnodunosti, u mnogim pogledima su isti. Njegovo djelo mora se obaviti
u ovo doba. Krist treba doi po drugi put da sudi svijetu u pravdi. (SW 21. oujka 1905.)
Ivan se odvojio od prijatelja i sjaja ivota. Jednostavnost njegovog odijevanja, odjea izatkana od devine dlake bila je stalan
prijekor neskromnosti i razmetanju idovskih sveenika kao i svim
ostalim ljudima. Njegova prehrana, isto biljna, od skakavaca i
divljeg meda, bila je prijekor poputanju apetitu i pohlepi koja
je svuda prevladavala ... Maha treba uzeti veliki predmet obnove
i treba se pokrenuti javno mnijenje. Umjerenost u svemu treba
biti povezana s porukom, okrenuti Boji narod od njegovog idolopoklonstva, lakomosti i pretjerivanja u odijevanju i drugim stvarima.
Samoodricanje, poniznost i umjerenost koju Bog trai od
pravednih koje posebno vodi i blagoslivlja treba biti predoena
ljudima kao suprotnost ekstravaganciji i navikama koje naruavaju zdravlje u ovo izopaeno doba. Bog je pokazao da je zdravstvena reforma toliko usko povezana s treom aneoskom vijeu kao to je ruka s tijelom. (3T 62)
Kao to je Ivan Krstitelj ... usmjeravao njihovu pozornost na
Deset zapovijedi, tako i mi trebamo objavljivati bez ikakve nesigurnosti poruku: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as
njegova Suda. S ozbiljnou koja je obiljeavala proroka Iliju i
Ivana Krstitelja mi se trebamo boriti da pripremimo put Kristovom drugom dolasku. (4BC 1184)

20

15. sijenja

Uzdignimo Isusa kao sredite

Ja sam Izdanak i potomak Davidov, sjajna zvijezda Danica! (Otkrivenje 22,16)
Pred nama su strahote posljednjih dana i mi u svojem radu
trebamo upozoriti ljude na opasnost u kojoj se nalaze. Ne dopustimo
da sveane istine koje su objavljene preko proroka ostanu netaknute. Kad bi nai vjernici bili napola budni i shvatili blizinu dogaaja koji su opisani u Otkrivenju, dolo bi do reforme u naim
crkvama i mnogo vie njih povjerovalo bi poruci. Mi nemamo vremena za gubljenje ... Krenite naprijed s novim naelima i zbijte
se vrsto u istini. To e biti ma s dvije otrice. Ali ne budite
odvie nagli da zauzmete neprijateljski stav. Doi e vrijeme kad
emo morati ostati mirni i gledati Boje izbavljenje. Neka govori
Daniel, neka govori Otkrivenje i kau to je istina. Ali koja se
god faza dogaaja prikazuje, uzdignite Krista kao sredite cjelokupne nade, Izdanak i potomka Davidovog, sjajnu zvijezdu Danicu.
Mi ne idemo dovoljno duboko u svojem traganju za istinom.
Svaka dua koja vjeruje u istinu za sadanje vrijeme bit e dovedena tamo gdje e se od nje traiti da dade razlog svoje nade.
Boji narod bit e pozvan da stane pred kraljeve, knezove, vladare
i zemaljske velikane i oni moraju znati da ovi doista znaju to je
istina. Oni moraju biti obraeni mukarci i ene. Bog vas moe
nauiti vie za jedan tren svojim Svetim Duhom nego to biste
mogli nauiti od najveih ljudi na zemlji. Svemir promatra borbu koja se odigrava na Zemlji. Po beskonanoj cijeni Bog je dao
svakom ovjeku priliku da sazna ono to e ga uiniti mudrim
za spasenje. Kako aneli gorljivo gledaju ne bi li vidjeli tko e
iskoristiti ovu priliku! Kad se poruka iznese Bojem narodu, on
ne bi trebao ustati i protiviti joj se. Trebao bi uzeti Bibliju usporeujui je sa Zakonom i svjedoanstvima, i ako ne izdri ovaj
ispit, onda nije istinita. Bog eli da nai umovi budu otvoreni.
On nam eli dati svoju milost. Mi moemo obilovati dobrim stvarima svakoga dana jer nam Bog moe otvoriti sve nebeske riznice. (TM 118,119)

21

16. sijenja

Svijet je polje
Idite i uinite sve narode uenicima mojim! Krstite ih u
ime Oca i Sina i Duha Svetoga! (Matej 28,19)
Dok sam boravila u Kaliforniji 1874. godine, dobila sam dojmljiv san. ...
Sanjala sam da je nekoliko brae u odboru smiljalo najbolji
plan za rad tijekom nastupajueg razdoblja. ...
Mladi, kojeg sam esto viala u svojim snovima, uao je u
taj odbor. Sluao je s dubokom zainteresiranou rijei koje su
bile izgovarane, a onda, govorei promiljeno i s uvjerenjem koje
je bilo autoritativno, kazao:
Gradovi i sela ine dio Gospodnjeg vinograda. Oni moraju
uti poruke upozorenja. Neprijatelj istine poduzima krajnje napore da okrene ljude od Boje istine k lai. ... Vi trebate sijati
pokraj svake vode.
Moda neete odmah vidjeti rezultat svojeg rada, ali vas to
ne bi trebalo obeshrabriti. Uzmite Krista za primjer. On je imao
mnogo sluatelja, ali malo sljedbenika. ...
Vjesnik je nastavio: Vi se bavite odvie ogranienim idejama za posao u ovo vrijeme. Pokuavate planirati taj rad tako da
ga moete obuhvatiti svojim rukama. Morate imati ire poglede.
Vae svjetlo ne smije biti stavljeno ispod nekog suda ili kreveta,
ve na svijenjak da moe davati svjetlo svima koji su u kui.
Vaa kua je svijet. ...
Mnoge zemlje ekaju na veliko svjetlo koje im je Gospodin
namijenio, a vaa vjera je ograniena i premala. Vaem konceptu
rada prijeko je potrebno veliko proirenje ... Idite naprijed. Bog
e raditi s velikom silom ako ete vi ii u svoj poniznosti uma
pred Njim. Vjera ne govori o preprekama. S Bogom nita nije
nemogue. Svjetlo obvezujuih pravila Bojeg zakona stavit e svijet
... na provjeru. ...
Vrijeme je kratko i svi koji vjeruju ovoj poruci trebali bi osjeati
uzvienu obvezu koja poiva na njima da postanu nesebini radnici vrei svoj utjecaj na pravoj strani, i nikad se rijeju ili djelom ne bi smjeli svrstati protiv onih koji nastoje unaprijediti Boje djelo. ... Svjetlo koje nam je Bog dao ne vrijedi puno svijetu
sve dok ga on ne bude mogao vidjeti pred sobom. (LS 208210)
22

17. sijenja

Boji sudovi na Zemlji

Ljudi e umirati od straha u oekivanju onoga to e zadesiti svijet, jer zvijea nebeska e se uzdrmati. (Luka
21,26)
O, kada bi Boji narod bio svjestan blizine unitenja na tisue
gradova, koji su sada postali gotovo idolopokloniki! ...
Ne tako davno bio mi je pokazan vrlo dojmljiv prizor. Vidjela sam golemu vatrenu loptu kako pada na prelijepe graevine
uzrokujui njihovo trenutano unitenje. ula sam neije rijei:
Mi smo znali da Boji sudovi dolaze na Zemlju, ali nismo znali
da e doi tako brzo. Drugi su govorili: Znali ste? Zato nam
onda niste rekli? Mi nismo znali. Na sve strane ula sam ovakve rijei. ...
Uskoro e se strane nevolje pojaviti meu narodima nevolje
koje nee prestati sve dok Isus ne doe. Kao nikada prije, mi se
moramo zbiti i biti zajedno sluei Onome koji je pripremio svoje
prijestolje na nebesima i ije e kraljevstvo vladati zauvijek. Bog
nije zaboravio svoj narod, a naa snaga lei u tome da mi Njega
ne zaboravimo.
Boji sudovi su na Zemlji. Ratovi i glasovi o ratovima, unitenje
vatrom i vodom jasno kazuju da je vrijeme nevolje, koje e se
prema kraju umnoavati, vrlo blizu, na samom dohvatu ruke. Mi
nemamo vremena za gubljenje. Svijet je uzburkan duhom rata.
Proroanstva iz jedanaestog poglavlja knjige proroka Daniela gotovo da su se u potpunosti ispunila. ...
Prolog petka ujutro, neposredno prije nego to sam se probudila, bio mi je prikazan vrlo dojmljiv prizor. inilo mi se da
sam se probudila iz sna, ali ne u svojoj kui. S prozora sam mogla gledati straan poar. Velike vatrene lopte padale su na kue,
a iz ovih lopti vatrene strijele letjele su u svim smjerovima. Bilo
je nemogue zaustaviti vatru koja je plamsala i mnoga su mjesta bila unitena. Strah ljudi bio je neopisiv. (WM 136,137)
Ovo e doivjeti tono odreeni gradovi, pa ipak oni nee biti
pogoeni Bojim gnjevom u potpunosti jer e neke due jo uvijek bjeati od neprijateljskih prijevara, pokajat e se i obratiti,
dok e se za veinu gnjev sauvati za dan gnjeva. (Ev 27)

23

18. sijenja

Bolji i plemenitiji put

Operite se, oistite. Uklonite mi s oiju djela opaka, prestanite zlo initi! Uite se dobrim djelima. (Izaija 1,16.17)
Neznanje, ljubav prema uicima i grene navike unitavaju
duu, tijelo i duh inei svijet punim moralne gube; smrtonosna
moralna malarija unitava tisue i desetke tisua. (AH 329)
Mnogi su utonuli u grijeh. Mnogi su u tjeskobi. Oni su pritisnuti patnjom, neimatinom, nevjerovanjem, malodunou. Bolesti svake vrste napadaju njihovo tijelo, ali i duu. Oni ele nai
utjehu za svoje nevolje, a Sotona ih kua da to trae u bludu i
zadovoljstvima koja vode unitenju i smrti. On im nudi voe Sodome koje e se pretvoriti u pepeo na njihovim usnama. (Ev 569)
Bila mi je prikazana uasna slika stanja svijeta. Svuda je
bujao nemoral. Poseban grijeh ovog doba je razvrat. Nikada grijeh nije podignuo svoju unakaenu glavu s takvom smjelou kao
u ovo doba. ... Pokvarenost koja vlada nije samo ograniena na
nevjernike i rugae. To nije bio sluaj samo s njima. Krivi su i
mnogi mukarci i ene koji ispovijedaju Kristovu vjeru. ak i neki
koji tvrde da ekaju Njegov dolazak nisu spremniji za taj dogaaj od samog Sotone. Oni ne iste sebe od sve prljavtine. Toliko
su dugo sluili svojoj pohotljivosti da je potpuno prirodno da njihove misli budu neiste i njihov um izopaen. Uiniti da se njihov
um bavi istim i svetim stvarima bilo bi jednako toliko nemogue koliko i skrenuti tok rijeke Niagare i uiniti da voda njezinih
vodopada ide na gore. ... Svaki kranin morat e nauiti obuzdavati svoje strasti i dopustiti da njegovim ivotom upravljaju naela. ...
Ako su pohota, neistoa, preljub, zloin i ubojstvo uobiajena praksa onih koji ne poznaju istinu i koji odbijaju naela Boje
rijei, koliko bi trebalo biti vano skupini onih koji sebe smatraju Kristovim sljedbenicima, koji su bliski Bogu i anelima, da im
pokau bolji i asniji put! Koliko je vano da svojom istoom i
vrlinama stoje u vidljivom kontrastu prema onima kojima vladaju okrutne strasti! (AH 328,329)

24

19. sijenja

Kad odjekne glasni poklik

Ovo inite jer znate vrijeme (u kojemu ivimo). Ve je naime
as da se probudite od sna, jer je sada nae spasenje blie
nego kad smo prigrlili vjeru. (Rimljanima 13,11)
Kraj je blizu prikradajui nam se potajno, neprimjetno, poput
neujnog pribliavanja lopova u noi. Neka Gospodin uini da ne
spavamo vie kao to to ine drugi, ve da budemo na strai i
budemo trijezni. Istina e uskoro slavno pobijediti, a svi oni koji
izaberu da rade s Bogom i sami e pobijediti s njom. Vrijeme je
kratko; uskoro dolazi no kada nitko nee moi raditi. ...
Dolazi vrijeme kada e se u jednom danu mnogi obratiti kao
i na Pedesetnicu, nakon to su uenici primili Duha Svetog. ...
Kraj mnogih e evaneoski poziv proi nezapaeno; oni su
bili provjereni i iskuani, ali izgledalo je kao da pred njihovim
licima izranjaju prepreke poput planina prijeei njihovo dalje napredovanje. Vjerom, ustrajnou i hrabrou mnogi e svladati ove
prepreke i ui u velianstveno svjetlo.
Gotovo nesvjesno prepreke koje su bile podignute na pravom
i uskom putu, kamenje spoticanja koje je bilo postavljeno na stazi
bit e uklonjeni. Propast e uvari iji su lani pastiri kruili oko
njihovog stada. Tisue e zakoraiti u svjetlo i raditi na njegovu
irenju. Nebeska bia udruit e se s ljudskim snagama. Tako
ohrabrena, Crkva e ustati i zasvijetliti, unosei u borbu svu svoju
posveenu snagu. Tako se Boja zamisao ispunila. Otkriveni su
izgubljeni biseri. ...
Za vrijeme glasne vike, Crkva, potpomognuta milosrdnim posredovanjem svojega uzvienoga Gospodina, proirit e znanje o
spasenju tako obilato da e svjetlo obasjati svaki grad i selo. Zemlja
e biti ispunjena znanjem o spasenju. Boji Duh koji obnavlja obilno
e okruniti uspjehom posebno aktivne podanike, tako da e se
sjaj sadanje istine vidjeti svuda. (Ev 692694)

25

20. sijenja

Vjerni nee pasti

Na tome se temelji postojanost svetih koji uvaju Boje
zapovijedi i vjeru u Isusa. (Otkrivenje 14,12)
Nama je sada potrebno neto vie od ljudske mudrosti u itanju
i istraivanju Pisma. Ako doemo Bojoj rijei poniznih srca, On
e uzdignuti zastavu za nas nasuprot bezakonju.
Teko je odrati trajnim i vrstim nae povjerenje od poetka do kraja, a tekoe se poveavaju kada su stalno na djelu skriveni utjecaji da unesu drugaiji duh, element protivljenja, kada
je Sotona u pitanju. U odsutnosti progonstva u nae e se redove
uvui neki naizgled zdravi krani ije se kranstvo nee dovoditi u pitanje, ali koji bi, kad bi se pojavilo progonstvo, otili od
nas. Za vrijeme krize oni e vidjeti silu u lanom prosuivanju
koje je izvrilo utjecaj na njihov um. Sotona je pripremio razliite zamke za kolebljive umove. Kada se ukine Boji zakon, Crkva
e biti reetana otrim kunjama i vei broj onih za koje se sada
brinemo, okrenut e se zavodljivim duhovima i avolskoj nauci.
Umjesto da budu ojaani kada dou na pravo mjesto, mnogi dokazuju da nisu ive grane Pravog Trsa. ...
Ali kada svijet ukine Boji zakon, kakav e to utjecaj izvriti na istinski poslune i pravedne? Hoe li njih odnijeti snana
bujica zla? Budui da se mnogi svrstavaju u redove pod zastavom kneza tame, hoe li i Boji narod koji dri zapovijedi odstupiti od svoje vjernosti? Nikada! Nijedan koji se oslanja na Krista
nee pogrijeiti niti pasti. Njegovi sljedbenici poklonit e se u poslunosti autoritetu koji je vii od bilo kojeg zemaljskog vladara.
Dok se neposluni uzdiu iznad boanskih zapovijedi i mnoge
navode da potisnu istinu i pokau manje potovanja prema njoj,
vjerni e s jo veom ozbiljnou uzdizati svoje istine po kojima
se razlikuju od njih. Mi nismo ostavljeni da idemo svojim vlastitim putem ... Trebali bismo traiti odgovor u Njegovoj Rijei poniznih srca, pitati Njega za savjet i predati svoju volju Njemu.
Mi ne moemo nita uiniti bez Boga. (2 SM 368,369)

26

21. sijenja

Raditi da se dobije makar jedna dua

Tko od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu, ne ostavi
u pustinji devedeset i devet i ne ide za izgubljenom dok je
ne nae? (Luka 15,4)
Za obraenje jedne due trebali bismo iscrpiti nae izvore u
potpunosti. Oko jedne due koja je zadobivena za Krista zablistat e nebesko svjetlo prodirui u moralnu tamu i spaavajui
druge due.
Ako bi Krist ostavio devedeset devet ovaca da bi mogao traiti
i spasiti jednu izgubljenu ovcu, imamo li mi opravdanje uiniti
manje? Nije li odbijanje da se radi kao to je Isus radio, rtvovati
se kao to se On rtvovao izdaja svetih istina, uvreda upuena
Bogu?
Oglasite uzbunu po cijeloj Zemlji, uzdu i poprijeko. Kaite
ljudima da je dan Gospodnji blizu i da dolazi velikom brzinom.
Neka nitko ne ostane neupozoren. Mogli bismo se staviti u poloaj jadnih dua koje su u zabludi. Mogli bismo se nai meu barbarima. Prema rijeima istine, mi smo primili vie od drugih i
zato smo je duni dijeliti s njima.
Nemamo vremena za gubljenje. Kraj je blizu. Putovanja od
mjesta do mjesta da bi se irila istina uskoro e biti okruena
opasnostima i s desne i s lijeve strane. Poduzet e se sve da se
sprijei put Gospodnjih vjesnika tako da oni nee biti u mogunosti
raditi ono to mogu sada. Mi se moramo suoiti s naim poslom
i napredovati to je bre mogue u estokoj borbi. Zbog svjetla
koje mi je Bog dao znam da sile tame rade izrazitom snagom iznutra i neujnim hodom; Sotona napreduje ne bi li ugrabio one
koji su sada uspavani kao to vuk vreba svoj plijen. Mi imamo
upozorenja koja moemo uputiti i posao koji moemo obavljati.
Ali uskoro e biti mnogo tee nego to moemo i zamisliti. Bog
nam pomae da ostanemo u svjetlu; radimo s pogledom vrsto
uperenim u Isusa, naeg Vou, i strpljivo, ustrajno radimo na tome
da pobijedimo. (6T 22)
U naem zemaljskom ivotu ovdje, premda smo ogranieni
grijehom, najvea radost i najvie obrazovanje nalaze se u slubi.
U budunosti e naa najvea radost i najvee obrazovanje u slubi
biti nesputani ogranienjima grenog ovjeanstva. (FLB 370)
27

22. sijenja

Prouavajte Daniela i Otkrivenje

Blago itau i sluaima rijei ovoga proroanstva ako
vre to je u njemu napisano, jer je (odreeno) vrijeme blizu. (Otkrivenje 1,3)
Poruka koja e podignuti crkve treba biti objavljena. Treba
uiniti svaki napor da se donese svjetlo ne samo naem narodu,
ve itavom svijetu. Pokazano mi je da bi Danielovo proroanstvo i Otkrivenje trebalo biti tiskano u obliku malih knjiga s objanjenjima i poslano cijelom svijetu. Sam na narod treba imati svjetlo
koje e mu biti potpuno jasno. (TM 117)
Oni koji jedu tijelo i piju krv Bojeg Sina, donijet e iz Danielove knjige i Otkrivenja istinu koja je nadahnuta Svetim Duhom. Oni e krenuti u akciju sa snagama koje ne mogu biti zaustavljene. Bit e otvorena usta djece da objave tajne koje su bile
skrivene od ljudskih umova. ...
Mnoga proroanstva trebaju se ispuniti jedno za drugim vrlo
brzo. Svaki djeli snage treba biti uporabljen za rad. Ponovit e
se iskustvo iz prolosti; stari sukobi ponovno e oivjeti i opasnosti e vrebati Boji narod na svakom koraku. estoko e se obruiti na ovjeanstvo i proirit e se svuda po Zemlji. ...
Prouavajte Otkrivenje zajedno s knjigom proroka Daniela
jer e se povijest ponoviti. ... Mi, sa svim prednostima koje posjedujemo u vezi s vjerom, trebamo znati mnogo vie nego to danas
znamo.
Aneli ele zaviriti u istine koje su otkrivene ljudima koji
skruenih srca trae Boju rije i mole se za to dulju, iru, dublju i viu spoznaju koju samo On moe dati.
Kako se pribliavamo kraju povijesti ovoga svijeta, proroanstva vezana za posljednje dane zahtijevaju da ih ozbiljno prouavamo. Posljednja knjiga Novog zavjeta puna je istina koje trebamo razumjeti. Sotona je zamraio umove mnogih ljudi tako da
trae bilo koji izgovor da ne bi prouavali Otkrivenje. Ali Krist
je preko svojeg sluge Ivana ovdje objavio to e se zbivati u
posljednje dane, i On kae: Blago itau i sluaima rijei ovoga
proroanstva ako vre to je u njemu napisano, jer je (odreeno)
vrijeme blizu. (TM 116,117)

28

23. sijenja

Nesnoljivost i progonstvo
Ako su mene progonili, i vas e progoniti. Ako su moju rije
drali, i vau e drati. (Ivan 15,20)
Progonstvo u razliitim oblicima jest razvitak naela koje e
postojati dokle postoji Sotona i dokle kranstvo ima ivotnu snagu.
Nijedan ovjek ne moe sluiti Bogu a da ne pokrene protiv sebe
otpor sila tame. Zli aneli oborit e se na njega, bojei se da im
on svojim utjecajem ne otme plijen iz ruku. Zli ljudi, pokarani
njegovim primjerom, udruit e se s njima, nastojei ga primamljivim kunjama odvojiti od Boga. Ako u tome ne uspiju, primijenit e prisilu da utjeu na njegovu savjest.
Dokle god Isus ostaje ovjekov posrednik u gornjem svetitu, vlastodrci i narod e osjetiti obuzdavajui utjecaj Svetoga
Duha. On jo uvijek u stanovitoj mjeri nadzire zakone zemlje.
Da nije njih, prilike u svijetu bi bile gore no to su danas. Premda
su mnogi nai vlastodrci Sotonini aktivni poslanici, Bog meu
vodeim ljudima nacije ima i svoje poslanike. Neprijatelj potie
svoje sluge da predlau mjere koje bi itekako omele Boje djelo,
ali dravnike koji se boje Gospodina sveti aneli potiu da se neoborivim argumentima usprotive takvim prijedlozima. Na ovaj e
nain nekolicina zadrati monu struju zla. Protivljenje neprijatelja
istine bit e obuzdano kako bi poruka treeg anela mogla obaviti
svoju zadau. Kad bude objavljeno posljednje upozorenje, ono e
privui pozornost ovih vodeih ljudi preko kojih Gospodin danas
radi i neki e ga od njih prihvatiti te ostati uz Boji narod u
vrijeme nevolje. ...
Sinovi sionski, radujte se, u Jahvi se veselite, svojem Bogu;
jer vam daje kiu jesensku u pravoj mjeri, izli na vas kiu kao
neko. (Joel 2,23) U posljednje u vrijeme veli Gospodin
izliti od svoga Duha na svako ljudsko bie. Tko god tada zazove ime Gospodnje, bit e spaen. (Djela 2,17.21)
Veliko se djelo evanelja nee zavriti manjim otkrivenjem
Boje sile od one koja je pratila njegov poetak. (GC 610,611)

29

24. sijenja

Crkva nee pasti

Na toj stijeni sagradit u Crkvu svoju, i Vrata paklena
nee je nadvladati. (Matej 16,18)
Oni koji dre zapovijedi Boje i vjeru Isusovu osjetit e gnjev
zmaja i njegovih vojski. Sotona smatra svijet svojim podanicima;
on je zadobio vlast nad otpalim crkvama, ali postoji vea skupina onih koji se opiru njegovoj vlasti. Kad bi ih mogao zbrisati
sa zemlje, njegova pobjeda bila bi potpuna. Kao to je utjecao na
poganske narode da unite Izrael, tako e i u bliskoj budunosti
pokrenuti zle zemaljske sile da unite Boji narod ... Njegova jedina nada je u Bojoj milosti. Njegova jedina obrana je u molitvi.
Kunje koje su dole na Boji narod u vrijeme Estere nisu
bile svojstvene samo tom vremenu. Pisac Otkrivenja, gledajui kroz
stoljea do kraja vremena, izjavio je: Tada obuzet gnjevom protiv ene, Zmaj ode da vodi rat protiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vre Boje zapovijedi i uvaju Isusovo svjedoanstvo. (Otkrivenje 12,17) Neki koji danas ive na Zemlji vidjet e ispunjenje ovih rijei.
Sotonin gnjev raste kako se vrijeme skrauje, i njegovo djelo prijevare i unitavanja dosei e svoj vrhunac u vrijeme nevolje. (FLB 289)
Sotona e initi uda kako bi varao; nametnut e svoju silu
kao vrhovnu. Izgledat e kao da e Crkva pasti, ali nee. Ona
ostaje dok e grenici u Sionu biti izreetani pljeva e biti odvojena od dragocjene penice. Ovo je teki Boji sud, ali se on
ipak mora dogoditi. Nitko osim onih koji su nadvladali krvlju Janjetovom i rijeju svojeg svjedoanstva nee se nai s onima koji
su ostali odani i vjerni bez mrlje ili ljage grijeha, bez prijevare
na svojim usnama. (7BC 911)
Bog izjavljuje da ak i majka moe zaboraviti svoje dijete,
ali ja neu zaboraviti tebe. ... Bog misli na svoju djecu s najnjenijom brigom i pred sobom uva knjigu za spomen da nikada ne
zaboravi djecu o kojoj se brinuo. (FLB 280)

30

25. sijenja

Lano buenje
Ali ovo znaj: u posljednje e doba nastati teka vremena,
jer e ljudi biti samoivi, lakomi, umiljeni, oholi, psovai,
nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici. ... Oni e sauvati vanjski oblik pobonosti iako su se odrekli njezine
sile. I njih se kloni! (2. Timoteju 3,1.2.5)
Prije no to Boji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem e
narodu doi do takvog buenja prvotne pobonosti kakve nije bilo
od doba apostola. Na Boju e se djecu izliti Njegov Duh i sila.
U to e se vrijeme mnogi odvojiti od Crkava u kojima je ljubav
prema ovome svijetu zamijenila ljubav spram Boga i Njegove Rijei.
Mnogi e propovjednici i ljudi radosno prihvatiti velike istine to
ih je Bog odluio objaviti u to vrijeme kako bi se narod pripremio za drugi Gospodnji dolazak. Neprijatelj dua nastoji omesti
ovo djelo, i prije no to doe vrijeme za takav pokret nastojat e
ga sprijeiti uvoenjem krivotvorine. U Crkvama koje moe pokoriti
pod svoju prevarljivu silu uinit e kao da je izliven Boji posebni blagoslov, pa e se initi kao da se pojavilo veliko zanimanje
za religiju. Mnotvo e klicati od radosti zbog udesnog Bojeg
djelovanja, a zapravo e to biti djelo drugog duha. Pod platem
vjere Sotona e nastojati proiriti svoj utjecaj na cijeli kranski
svijet.
U mnogim su vjerskim buenjima do kojih je dolo u posljednjih pedeset godina, manje-vie na djelu bili isti utjecaji koji e
se u budunosti pokazati u mnogo proirenijim pokretima. Puno
osjeajnog uzbuenja, mijeanja istinitog s lanim, sve je to smiljeno da zavede. Ali nitko ne mora biti prevaren. Nije teko u
svjetlosti Boje Rijei utvrditi narav tih vjerskih pokreta. Kad god
ljudi zanemare svjedoanstvo Biblije, odvraajui se od njenih jasnih
istina to ispituju duu i zahtijevaju samoodricanje i odricanje
od svijeta, budimo sigurni da Boji blagoslov nije izliven. A na
osnovi pravila to ga je sam Krist dao: Prepoznat ete ih po njihovim rodovima! (Matej 7,16), oito je da ovi pokreti nisu djelo
Bojega Duha. (GC 464,465)

31

26. sijenja

Drsko, nemarno odgaanje

Pazite! Dolazim kao lopov. Blago onomu koji bdije i uva
svoje haljine da ne bi iao gol i da se ne bi vidjela njegova sramota! (Otkrivenje 16,15)
Zli sluga govori u svom srcu: Moj Gospodar nee doi zadugo. On ne kae da Krist nee doi. On se ne ruga misli o Njegovom
drugom dolasku. Meutim, u svom srcu, svojim postupcima i rijeima objavljuje da Gospodnji dolazak kasni. On iz umova drugih
potiskuje osvjedoenje da Gospodin dolazi brzo. Njegov utjecaj
vodi ljude k lanom, bezbrinom odlaganju. ... Mijea se sa svijetom. ... To je strano izjednaavanje. Sa svijetom on je uhvaen
u zamku.
Ne bude li bdio, doi u kao lopov, i sigurno nee znati u
koji u te as iznenaditi. (Otkrivenje 3,3) Kristov dolazak iznenadit e lane uitelje. Oni govore: Mir i sigurnost. Kao i sveenici
i uitelji prije pada Jeruzalema, brinu se da crkva uiva zemaljsko blagostanje i slavu. Znake vremena tumae proizvoljno. Ali
to kae rije Nadahnua: Ba tada e se iznenada na njih oboriti propast. (1. Solunjanima 5,3) Dan Gospodnji doi e kao zamka
na sve koji ive na Zemlji, na sve koji od ovog svijeta ine svoj
dom. On e doi za njih kao lupe koji se prikrada.
Svijet, pun pobuna, pun bezbonog zadovoljstva, spava, spava
u tjelesnoj sigurnosti. Ljudi odlau Gospodnji dolazak. Smiju se
opomenama. Gordo se hvaliu: I dalje sve ostaje kako je bilo od
poetka stvorenja. I sutra e biti kao danas, izobilje veliko, preveliko! (2. Petrova 3,4; Izaija 56,12) Jo vie emo uroniti u ljubav prema zadovoljstvu. Ali, Krist kae: Pazite! Dolazim kao lopov. (Otkrivenje 16,15) Upravo u vrijeme kad se svijet s podsmijehom pita: Gdje je njegov obeavani dolazak? znaci se ispunjavaju. Dok viu: Mir i sigurnost, dolazi iznenadno unitenje. Kad
se ruga i onaj koji odbacuje istinu uzohole; kad se nain poslovanja
u raznim djelatnostima za stjecanje novca sprovodi bez potovanja naela; kad uenik udno tei za znanjem svega drugog samo ne Biblije, Krist dolazi kao lupe. (DA 635)

32

27. sijenja

Osvojiti Nebo
Bdijte i molite svaki as. (Luka 21,36)
Dani u kojima ivimo sveani su i znaajni. Duh Boji se
postupno ali sigurno povlai sa Zemlje ...
Stanje u svijetu pokazuje da je vrijeme nevolje upravo ispred
nas. Dnevne novine pune su upozorenja na straan sukob u bliskoj budunosti. Drske pljake dogaaju se esto. esti su i trajkovi. Krae i ubojstva dogaaju se na svakom koraku. Ljudi opsjednuti demonima uzimaju ivote mukaraca, ena i male djece. Oni su zalueni porokom i navedeni na svaku vrstu zla. (9T
11)
Na ovom svijetu sve je u pokretu. Znaci vremena su zloslutni. Dogaaji koji dolaze ve bacaju svoje sjenke. Boji Duh se povlai
sa Zemlje i nesrea slijedi nesreu na moru i kopnu. Podiu se
vihori, potresi, poari, poplave i ubojstva na svakom koraku. ...
Ljudi se brzo svrstavaju pod zastavu koju su izabrali. Uzbueno
ekaju i promatraju pokrete svojih voa. Ima i takvih koji ekaju, strae i rade za dolazak naeg Gospodina. Druga skupina stupa
u redove kojima upravlja veliki otpadnik. Malo njih srcem i duom vjeruje da moramo izbjei grob i zadobiti Nebo.
Kriza nam se postupno prikrada. Sunce sija na nebu, putujui svojom uobiajenom putanjom, a nebesa jo uvijek kazuju slavu
Boju. Ljudi jo uvijek jedu i piju, sade i zidaju, ene se i udaju.
Trgovci jo uvijek kupuju i prodaju. Ljudi se meusobno sukobljavaju u borbi za najvia mjesta. Poklonici zadovoljstva jo uvijek se tiskaju po kazalitima, na konjskim trkama i u kockarnicama. Posvuda prevladava najvee ushienje, a as kunje brzo
se zavrava i svaki sluaj ubrzo e biti odluen za vjenost. ...
Rijei opomene naega Gospodina s Maslinske gore sveano
dopiru kroz sve vjekove do nas danas: Pazite sami na se da vam
srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga za
ivot, da vas ne uhvati iznenada onaj dan kao zamka. (DA 636)

33

28. sijenja

Blagoslovi nad onima koji strae

Blago slugama koje gospodar, kada doe, nae gdje bdiju! Zaista, kaem vam, sam e se pripasati, a njih posaditi
za stol te ih dvoriti. (Luka 12,37)
Bog je uvijek opominjao ljude o sudovima koji e doi. Oni
koji su vjerovali Njegovoj vijesti za svoje vrijeme i koji su se vladali po svojoj vjeri, posluni Njegovim zapovijedima, izbjegli su
osude koje su stigle neposlune i nevjerne. Rije je dola Noi: Ui
ti i sva tvoja obitelj u korablju, jer sam uvidio da si ti jedini preda
mnom pravedan u ovom vremenu. Noa je posluao i bio spaen.
Vijest je dola Lotu: Na noge! Odlazite iz ovog mjesta, jer e Jahve
unititi grad! (Postanak 7,1; 19,14) Lot se stavio pod zatitu nebeskih vjesnika i bio spaen. Tako su i Kristovi uenici dobili opomenu o razorenju Jeruzalema. Oni koji su pazili na znak o nastupanju unitenja i sklonili se iz grada, izbjegli su unitenje. Tako
je i nama sada dana opomena o Kristovom drugom dolasku i o
unitenju koje e doi na svijet. Oni koji posluaju upozorenje bit
e spaeni.
Zato to ne znamo tono vrijeme Njegova dolaska, dobili smo
nalog da straimo. Blago slugama koje gospodar, kada doe, nae
gdje bdiju! (Luka 12,37) Oni koji paze na Gospodnji dolazak ne
ekaju uzalud. Oekivanje Kristova dolaska treba pokrenuti ljude da se boje Gospodina i Njegove osude nad prijestupom. Ono
ih treba probuditi da znaju koliko je veliki grijeh odbiti Njegovu
ponudu milosti. Oni koji oekuju Gospodina iste svoje due poslunou istini. Oni ujedinjuju budno straenje s ozbiljnim radom. Zato to znaju da je Gospodin na vratima, njihova revnost
postaje djelotvorna u suradnji s boanskim silama u radu na spaavanju dua. To su vjerne i mudre sluge koje Gospodnjem domu
u pravo vrijeme daju hranu. (Luka 12,42) Oni objavljuju istinu
koju je posebno mogue primijeniti na sadanje vrijeme. Kao to
su Henok, Noa, Abraham i Mojsije objavljivali istinu za svoje vrijeme, tako e sada Kristove sluge uputiti posebnu opomenu svom
narataju. (DA 634)

34

29. sijenja

Nevolje sa svih strana

Traite Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvravate
odredbe njegove! Traite pravdu, traite poniznost: vi ete
moda biti zatieni u dan gnjeva Jahvina. (Sefanija 2,3)
Nema tunijeg prizora od onog kada se oni koji su otkupljeni Kristovom krvlju ... ponu rugati poruci koja im je milostivo
poslana u Evanelju poriui Kristovu boansku narav, a oslanjajui se na svoj ogranieni razum i argumente koji nemaju osnove. Kada se suoe s nedaama, kada se nau licem k licu sa
smru, sve ove lai u kojima su uivali istopit e se kao mraz na
suncu.
Kako je strano stajati pokraj lijesa onoga tko je odbacio pozive
boanske milosti! Kako je muno rei: Ovdje poiva jedan izgubljeni ivot! Ovdje se nalazi onaj koji je mogao dostii najvie mjesto
i dobiti vjeni ivot, ali je predao svoj ivot Sotoni upavi u zamku uzaludne ljudske filozofije i postao igraka u rukama zlog! Kranska nada je sidro due, sigurno i vrsto; ona ulazi u ono to
je pokriveno velom i kamo je Krist uao kao na pretea. Svatko
od nas treba obaviti posebni posao da bi se pripremio za velike
dogaaje koji su pred nama.
Mladi bi trebali traiti Boga s veom ozbiljnou. Oluja dolazi,
a mi moramo biti spremni za njezin bijes time to emo se pokajati pred Bogom i imati vjeru u naega Gospodina Isusa Krista.
Gospodin e ustati da strano uzdrma Zemlju. Vidjet emo nevolje sa svih strana. Na tisue laa potonut e u morske dubine.
Potonut e ratni brodovi, a ljudski ivoti bit e rtvovani na milijune. Poari e se neoekivano rasplamsati i nikakav ljudski napor
nee ih moi zaustaviti. Zemaljske palae bit e zbrisane u plamenu vatre. Nesree na eljeznicama bit e sve ee; zbunjenost,
sudari i smrt bez trenutka upozorenja dogaat e se na velikim
prometnicama. Kraj je blizu, kunja prestaje. O, traimo Boga
dok se moe nai, zovimo Ga dok je jo blizu! Prorok kae: Traite
Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvravate odredbe njegove! Traite pravdu, traite poniznost: vi ete moda biti zatieni
u dan gnjeva Jahvina. (MYP 88,90)

35

30. sijenja

Posrednike molitve za due

Nadalje vam kaem: ako dvojica od vas na zemlji jednoduno zamole to mu drago, dat e im Otac moj nebeski.
(Matej 18,19)
Sjeam se da je u Battle Creeku bilo onih koji su osjeali
teret za neobraene kao i one koji su bili u tami i nisu vidjeli
svjetlo; oni su organizirali molitvene sastanke za te ljude da dobiju
Boju snagu. U svakom od tih sluajeva djelovala su nebeska razumna bia, udruena s ovim naporima, i due su bile spaene.
(MS 32, 1893.)
Ukoliko postoji veliki broj vjernika u crkvi, neka se lanovi
organiziraju u male skupine da rade ne samo za vjernike, ve i
za nevjernike. Ako u jednom mjestu postoji samo dvoje ili troje
onih koji znaju istinu, neka osnuju skupinu radnika. uvajte da
se ne pokidaju njihove veze zajednitva spajajui ih zajedno u
ljubavi i jedinstvu, ohrabrujui jedan drugoga da idu naprijed,
gdje e svaki dobivati hrabrost i snagu od pomoi ostalih. Neka
otkriju blagost i strpljenje poput Krista ne izgovarajui nagle rijei, a koristei se darom govora da izgrauju jedan drugoga u
najsvetijoj vjeri. Neka rade u ljubavi nalik na Kristovu za one
izvan Crkve. ... Dok oni rade i mole se u Kristovo ime, njihov
broj e se poveavati. (7T 22)
Misionarsko djelo treba biti obavljeno po domovima i mi ujemo prigovor: Budui da postoji toliko mnogo grijeha i potreba
za rad u naoj vlastitoj zemlji, zato pokazivati toliku elju za
rad u stranim zemljama? Ja odgovaram: Svijet je nae polje. ...
Spasitelj je uputio svoje uenike da zaponu rad u Jeruzalemu,
zatim da krenu u Judeju i Samariju, a onda do najudaljenijih
dijelova Zemlje. Samo je mali broj ljudi prihvatio nauk, ali su
vjesnici nosili vijest velikom brzinom od mjesta do mjesta prolazei iz jedne zemlje u drugu, navjeujui Evanelje po svim bliskim i udaljenim mjestima na Zemlji. Ali prije toga su se pripremali. Spasitelj je obeao: Nego ete primiti silu kad sie Duh
sveti na vas; i bit ete mi svjedoci. Oni koji ne ele slijediti svoju vlastitu volju i elje, ve trae savjet od Gospodina, nee biti
loi uenici jer e ih sam Gospodin uiti. (Letter 42a, 1893.)

36

31. sijenja

Plakati ili se radovati?

etva proe, minu ljeto, a mi nismo spaeni! (Jeremija
8,20)
Pozivam lanove naih crkava da ne zanemaruju ispunjavanje znakova vremena koji tako jasno ukazuju na blizinu kraja.
O, koliko e onih koji se ne brinu za spasenje svojih dua uskoro
gorko plakati: etva proe, minu ljeto, a mi nismo spaeni!
O, kada bismo se sjetili da se nad nama odvija sud i da se
rjeavaju nai sluajevi! Sada je vrijeme da budemo budni i molimo se, da uklonimo svako ugaanje vlastitim sklonostima, ponos i sebinost. Dragocjene trenutke, koje mnogi olako trate, trebalo bi provoditi u razmiljanju i molitvi. Mnogi od onih koji izjavljuju da dre Boji zakon slijede svoje sklonosti umjesto dunosti.
Onakvi kakvi su sada, oni ne zasluuju vjeni ivot. Ovim bezbrinim, ravnodunim vjernicima poruila bih: Vae tate misli,
neljubazne rijei i sebina djela zabiljeena su u nebeskoj knjizi.
Aneli koji su bili prisutni na Baltazarovom idolopoklonikom piru,
promatraju kako vi obeaujete svojeg Otkupitelja. Tuno se okreu alei to ste Ga na ovaj nain ponovno razapeli i ostavili da
bude izloen sramoti. ...
Na dan svojeg krunjenja Krist nee priznati nijednog koji nosi
mrlju, ljagu ili neto slino ovome. Ali onima koji su Mu ostali
vjerni dat e krunu besmrtne slave. Oni koji ne ele da On vlada
njima, vidjet e Ga okruenog mnotvom otkupljenih, od kojih svaki
nosi znak GOSPODIN NAA PRAVDA. Oni e vidjeti glavu koja
je jednom bila okrunjena trnovim vijencem, a sada simbolom slave.
Toga dana otkupljeni e sjati u slavi Oca i Njegovog Sina.
Nebeski aneli, svirajui na svojim zlatnim harfama, doekat e
Kralja i trofeje Njegove pobjede one koji su oprani i ubijeljeni
u krvi Janjetovoj. Odjekivat e pjesma pobjede ispunjavajui cijelo Nebo. Krist je pobijedio. On ulazi u nebeske dvorove u pratnji svojih otkupljenih, svjedoka da Njegovo poslanje, patnja i samoportvovnost nije bila uzaludna. (RH 24. listopada 1904.)

37

1. veljae

Trenutak koji se nezaustavljivo

pribliava
Ali tko e podnijeti dan njegova dolaska i tko e opstati
kad se on pojavi? Jer on je kao oganj ljevaev i kao luina bjelioeva. (Malahija 3,2)
Izraelskom je narodu, zbog njegovih grijeha, bilo zabranjeno
pristupiti planini prije no to se Bog spustio da objavi svoj Zakon, da ih ne saee gorua slava njegove prisutnosti. Ako su ovakvi
prikazi njegove sile obiljeavali mjesto objavljivanja njegovog Zakona, kako e straan biti njegov sud kad doe da ispuni svoje
svete uredbe! Kako e oni koji su gazili njegov autoritet izdrati
njegovu slavu na veliki dan suda?
Kad se boanska prisutnost prikazala na Sinaju, slava Gospodnja je u Izraelovim oima bila poput vatre koja saie. Ali kad
Krist doe u slavi sa svetim anelima, cijela e zemlja bljetati
od strane svjetlosti njegove prisutnosti. ...
ovjek nikada, od svog stvaranja, nije bio svjedok takvog prikaza boanske slave kao kad je na Sinaju objavljen Zakon. ... Usred
najstranijih potresa prirode iz oblaka se, poput trube, zauo Boji
glas. Brdo se zatreslo od podnoja do vrha, a mnotvo Izraelaca
se, blijedo i drui od straha, poklonilo licem do zemlje. Onaj
iji je glas potresao zemlju objavljuje: Ja u jo jednom ne samo
potresti zemlju nego i nebo. (Hebrejima 12,26)
Kad se Mojsije vratio iz boanske prisutnosti s planine na
kojoj je primio ploe svjedoanstva, grjeni Izrael nije mogao podnijeti svjetlost koja je obasjavala njegovo lice. Kako e samo prijestupnici gledati Sina Bojeg kad se pojavi u slavi svog Oca okruen nebeskim vojskama, da sudi prijestupnicima njegova Zakona
i onima koji su odbacili njegovo pomirenje.
Ali usred bure boanskog suda Boja djeca nee imati razloga za strah. Ali je Jahve utoite svome narodu i zatita sinovima
Izraela. (Joel 4,16) Dan koji e prijestupnicima Bojeg Zakona
donijeti strah i unitenje, poslunima e donijeti klicanje od veselja neizrecivom i proslavljenom radosti. (1. Petrova 1,8) (PP
339341)

38

2. veljae

Visoka mjerila
Budite mi dakle sveti, jer sam ja, Jahve, svet; ja sam vas
odvojio od tih naroda da budete moji. (Levitski zakonik
20,26)
Takoer sam vidjela da mnogi ne shvaaju kakvi moraju biti
da bi ivjeli u Gospodnjoj prisutnosti bez Velikog sveenika u
Svetitu dok prolaze kroz vrijeme nevolje. Oni koji dobiju peat
ivoga Boga i budu zatieni u vrijeme nevolje, moraju u potpunosti odraavati Isusov lik.
Vidjela sam i da su mnogi odbijali tako potrebnu pripremu,
a ekali su vrijeme osvjeenja i kasnog dada da ih pripremi
da opstanu u dan Gospodnji i ive u Njegovoj prisutnosti. O, koliko mnogo njih sam vidjela u vrijeme nevolje bez zaklona! Oni
su odbacili pripremu koja im je bila toliko potrebna i zato nisu
mogli primiti osvjeenje koje ih sve mora pripremiti da ive pred
svetim Bogom. Oni koji ... nisu oistili svoje due poslunou cijeloj istini ... pojavit e se u vrijeme nevolje i vidjeti da su trebali
biti oblikovani i skladni za gradnju. Ali tada nee biti ... Posrednika da se moli za njihov sluaj pred Ocem. Prije ovog vremena
izreena je izuzetno uzviena vijest: Tko ini nepravdu, neka je
jo ini, tko je neist, neka jo bude neist; tko ini pravdu, neka
jo ini pravdu, tko je svet, neka se jo sveti.
Vidjela sam da nitko nije mogao imati udjela u osvjeenju
sve dok nije pobijedio svaki ukorijenjeni grijeh, ponos, sebinost,
ljubav prema svijetu i svladao svaku runu rije i djelo. Prema
tome, trebali bismo se sve vie i vie pribliavati Gospodinu i biti
ozbiljni u pripremi, to e nam omoguiti da opstanemo u bici u
dan Gospodnji. Neka svi pamte da je Bog svet i da nitko osim
svetih bia ne moe prebivati u Njegovoj prisutnosti. (EW 71)
Danas trebamo bdjeti da se ne uprljamo u rijei ili djelu. ...
Danas moramo traiti Boga i biti odluni da se neemo zaustaviti sve dok ne budemo u Njegovoj prisutnosti. Trebali bismo bdjeti,
raditi i moliti se kao da je ovo posljednji dan koji nam je dan.
Kako bi onda bio ozbiljan na ivot. Kako bismo do tanina pratili Isusa u svim naim rijeima i djelima. (5T 200)

39

3. veljae

Vrijeme ispitivanja
Jer Jahve je sveznajui Bog, pravo on prosuuje djela.
(1. Samuelova 2,3)
Vidjela sam anela kako stoji s vagom u rukama vaui misli i pobude Bojeg naroda, posebno mladih. Na jednoj strani bile
su misli i stremljenja okrenuta k Nebu, a na drugoj misli i pobude
usmjerene k zemlji. Na ovoj strani vage nalazilo se itanje romana,
misli o odijevanju i pokazivanju, tatina, ponos itd. O, kakvog li
sveanog trenutka! Boji aneli stoje s vagama mjerei misli Njegove tobonje djece onih koji tvrde da su mrtvi za svijet, a
ivi za Boga. Strana vage koja je bila natovarena zemaljskim mislima, tatinom i ponosom brzo se spustila. Strana s mislima i
pobudama usmjerenim k Nebu podigla se istom brzinom kojom
se druga spustila. O, kako je ta bila lagana! Ja mogu rei ono
to sam vidjela, ali nikada ne mogu prikazati uzvien i slikovit
prizor koji je ostao u mojem umu kad sam vidjela anela s vagom
kako mjeri misli i tenje Bojeg naroda. Aneo je rekao: Mogu
li ovakvi ui u Nebo? Ne, ne, nikada! Reci im da je nada koju
sada gaje uzaludna i ako se brzo ne pokaju i ne dobiju spasenje,
moraju poginuti. ...
Pokazano mi je da se mnogi mjere izmeu sebe i usporeuju svoj ivot sa ivotima drugih. Tako ne bi trebalo biti. Nama
nitko nije dan kao primjer osim Krista. On je na istinski Uzor
i svatko bi se trebao boriti i isticati u oponaanju Njega. ...
Vidjela sam da neki jo uvijek ne znaju to je to samoodricanje ili rtvovanje, niti to znai patiti zbog istine. Ali nitko nee doi na Nebo a da se nije rtvovao. Trebao bi se njegovati Duh
samoodricanja i portvovnosti. Neki nisu rtvovali sebe, svoje vlastito tijelo na oltar Bogu. Oni poputaju ustrom, hirovitom temperamentu, udovoljavaju svojem apetitu i ugaaju svojim vlastitim, osobnim probicima ne obazirui se na Boga. Oni koji se ele
rtvovati za vjeni ivot, imat ete ga. On je vrijedan patnje, razapinjanja svojeg ja i rtvovanja svakog idola. Vjena slava nadmauje sve zemaljske radosti. (1T 124126)

40

4. veljae

Hoe li izdrati kunju?

Sjeaj se svega puta kojim te Jahve, Bog tvoj, vodio po
pustinji ovih etrdeset godina da te ponizi, iskua i dozna
to ti je u srcu: hoe li drati zapovijedi njegove ili nee. (Ponovljeni zakon 8,2)
Bog e iskuati svoj narod. ... Da je poruka (objavljena 1844.
godine) kratko trajala, kao to su mnogi pretpostavljali, ne bi bilo
vremena da razviju svoj karakter. Mnogi su bili pokrenuti osjeajima, a ne zbog naela i vjere, i ova sveana poruka, puna strahopotovanja, uzdrmala ih je. Ona je djelovala na njihove osjeaje
i pobuivala njihove strahove, ali nije ispunila djelo koje je Bog
odredio. ...
Bog nastavlja voditi svoj narod korak po korak. On ih dovodi
do razliitih mjesta s namjerom da pokau to im je u srcu. Neki izdre do prvog stupnja, ali padnu na sljedeem. to se dalje
ide, srca se vie ispituju i kuaju. Kad bi narod koji se izdaje
kao Boji vidio da se njihova srca protive ispravnom djelovanju,
to bi ih uvjerilo da imaju posao koji trebaju obaviti da bi pobijedili. ... Neki su voljni biti iskuani na jednoj toki, ali kada ih
Bog dovede do druge probne toke, oni ustuknu i povuku se jer
vide da to izravno pogaa njihove omiljene idole. Ovdje oni imaju priliku vidjeti to se nalazi u njihovim srcima koja iskljuuju
Isusa. Oni veliaju neto vie od istine i njihova srca nisu spremna
primiti Isusa. Pojedinci se ispituju i dobivaju dulje vrijeme da bi
se vidjelo jesu li rtvovali svoje idole. ... Oni koji se pojavljuju
na svakom ispitu i poloe ga bez obzira na cijenu, oni koji su
obraali pozornost na savjet Istinitog Svjedoka, primit e kasnu
kiu i tako biti spremni za odlazak na Nebo.
Bog iskuava svoj narod u ovom svijetu. ... Ovdje, u ovom
svijetu, u ovim posljednjim danima, ljudi e pokazati koja sila
utjee na njihova srca i upravlja njihovim djelima. Ako je to sila
boanske istine, ona e voditi k dobrim djelima. Ona e uzdii
primatelja, oplemeniti njegovo srce i uiniti ga velikodunim, ba
kao to je njegov Gospodin Bog. ...
Mladi i stari, Bog vas sad ispituje. Vi odluujete o svojoj vjenoj
sudbini. (1T 186189)

41

5. veljae

Pouzdan vodi
Ali budite izvrioci rijei, a ne samo sluaoci koji zavaravaju sami sebe! (Jakov 1,22)
Bog poziva one koji poznaju Njegovu volju da budu izvritelji Njegove rijei. Slabost, polovinost srca i neodlunost izazivaju sotonske napade, a one koji doputaju ovim karakternim crtama da se razvijaju, uzburkani valovi kunji beznadno e povui
u dubinu. Od svakoga tko priziva Kristovo ime zahtijeva se da
raste do punog rasta visine Kristove, ivog voe krana.
Svima nama potreban je vodi kroz mnoge tjesnace u ivotu,
kao to je mornarima potreban kormilar za plovidbu izmeu podvodnih grebena ili niz rijeku punu sprudova; a gdje se ovakav
vodi moe nai? Mi vam ukazujemo ... na Bibliju. Nadahnuta
od Boga i pisana od strane svetih ljudi, ona ukazuje, s velikom
jasnoom i preciznou, dunosti i starih i mladih. Ona uzdie
um, omekava srce i daje blagost i svetu radost duhu. Biblija prikazuje savren uzor karaktera. Ona je nepogreivi vodi u svim
okolnostima, do kraja ivotnog puta. Uzmite je kao svojeg savjetnika, pravilo vaeg svakidanjeg ivota. ...
U Svetom pismu, skriveno od povrnog tragaa, lei na tisue dragulja istine. Rudnik istine nikada se ne moe iscrpsti. to
vie istraujete Pismo poniznog srca, to e vee biti vae zanimanje
i osjeat ete veu elju da uskliknete s Pavlom: O dubino bogatstva i premudrosti i razuma Bojega! Kako su neispitljivi njegovi sudovi i neistraivi njegovi putovi!
Svakoga dana trebali biste nauiti neto novo iz Svetog pisma. Istraujte ga kao zakopano blago jer ono sadri rijei vjenog ivota. Molite se za mudrost i razumijevanje da biste razumjeli
ove svete spise. Kad biste to jo danas uinili, nali biste novu
slavu u Bojoj rijei. Osjeali biste da ste primili novo i dragocjeno
svjetlo o predmetima u vezi s istinom, a Sveto pismo bi stalno
dobivalo novu vrijednost u vaim oima. ...
Marljivo koristite sva sredstva milosti da se preobrazi va
karakter i da biste mogli uzrasti do pune visine mukaraca i ena u Kristu Isusu. (5T 263267)

42

6. veljae

Spremni na odgovor
tujte u svojim srcima Krista kao Gospodina, uvijek spremni na odgovor svakomu tko vam zatrai razlog nade koja je u vama. (1. Petrova 3,15)
Pokazano mi je da mnogi koji govore da poznaju sadanju
istinu, zapravo ne znaju to vjeruju. Oni ne razumiju svjedoanstva svoje vjere. Ne cijene rad za ovo posljednje vrijeme. Kada
doe vrijeme kunje, neki ljudi koji sada propovijedaju drugima
shvatit e, zahvaljujui poloaju koji zauzimaju, da ima mnogo
stvari na koje ne mogu dati nijedan zadovoljavajui odgovor. Sve
dok na ovakav nain ne budu ispitani, oni nee biti svjesni svojeg velikog neznanja. U crkvi ima mnogo onih koji misle da razumiju ono to govore. Ali sve dok ne doe do borbe, oni nee znati
svoju vlastitu slabost. Kada budu odvojeni od onih koji su vjerni, prisiljeni da stoje sami i objasne svoje vjerovanje, bit e iznenaeni kad vide koliko su zbrkane njihove misli o onome to su
prihvatili kao istinu. ...
Bog e podii svoj narod. Ako druga sredstva propadnu, meu njih e se uvui krivovjerja koja e ih reetati odvajajui kukolj od penice. Gospodin poziva sve koji vjeruju Njegovoj rijei
da se probude iz sna. Dragocjeno svjetlo je dolo, upravo ono koje odgovara ovom vremenu. ... Vjernici se ne smiju oslanjati na
pretpostavke i pogrene predodbe o istini. Njihova vjera mora
biti vrsto utemeljena na rijei Bojoj da, kad doe vrijeme kunje i budu izvedeni pred vijea da odgovaraju za svoju vjeru, mogu
dati razlog svoje nade koja je u njima, s krotkou i poniznou.
(5T 707,708)
Kristovi sluge ne trebaju pripremiti unaprijed smiljen govor koji e iznijeti kada budu izvedeni na sasluanje zbog svoje
vjere. Njihova priprema treba se odvijati iz dana u dan tako da
skupljaju dragocjene istine Boje rijei u svoja srca. Oni se trebaju
hraniti Kristovim naukom i molitvom ojaati svoju vjeru. A onda, kada budu izvedeni na sud, Sveti Duh e ih podsjetiti na istine koje e doprijeti do srca onih koji e doi sluati.
Bog e uiniti da znanje, steeno marljivim istraivanjem Svetog pisma, zablista u njihovom umu u pravo vrijeme kada to bude potrebno. (CSW 40,41)
43

7. veljae

Jelo koje zadovoljava

Blago ednima i gladnima pravednosti, jer e se nasititi!
(Matej 5,6)
Kad bi oni mukarci i ene koji su zadovoljni svojim zakrljalim, obogaljenim stanjem u pogledu boanskih stvari bili iznenada odvedeni na Nebo i za trenutak promatrali uzvieno, sveto
stanje savrenosti kakvo je tamo oduvijek gdje je svaka dua
ispunjena ljubavlju a svako lice zrai radou, postavljam pitanje: Mogu li se takve due pomijeati s nebeskim mnotvom, pjevati
zajedno s njima i podnijeti istu, uzvienu slavu koja zrai iz Boga
i Janjeta? O, ne! ...
Samo oni koji su uvjebali svoj um da uiva u duhovnim stvarima mogu biti preneseni na Nebo i ne mogu biti uniteni istoom i uzvienom nebeskom slavom. Vi moete dobro poznavati
umjetnost, moete biti upueni u znanost, briljirati u glazbi i pisanju, vae ophoenje moe biti ugodno vaim suradnicima, ali
kako ovo moe doprinijeti vaoj pripremi za izlazak pred Boji
sud?
Nemojte se zavaravati. Bog nije laljivac. Nita osim svetosti
ne moe vas pripremiti za Nebo. Samo iskrena, praktina pobonost moe vam dati ist, uzvien karakter i omoguiti vam da
doete u prisutnost Boga koji prebiva u nepristupanom svjetlu.
Nebeski karakter morate stei na Zemlji ili ga nikada neete stei.
(2T 266,267)
elja za dobrim djelima i istinskom svetou ispravna je dok
god postoji; ali ako se tu zaustavite, nee vrijediti nita. Dobre
namjere su ispravne, ali pokazat e se beskorisnima ako ih odluno
ne provedete. Mnogi e biti izgubljeni elei biti krani, ali nisu
poduzeli ozbiljne napore; zbog toga e biti izmjereni na tezulji i
nai e se laki. Volja se mora vjebati u pravom smjeru. Ja elim
biti kranin cijelim srcem. elim spoznati duljinu i irinu, visinu i dubinu savrene ljubavi.
Sluajte Isusove rijei: Blago ednima i gladnima pravednosti,
jer e se nasititi. Krist je dao mnogo toga to siti duu koja je
gladna i edna pravednosti. (2T 265,266)

44

8. veljae

Moralna nezavisnost
Zato iziite izmeu njih i odvojite se veli Gospodin! Ne
dotiite se niega neista, i ja u vas primiti! Ja u vam
biti Otac, a vi ete mi biti sinovi i keri, veli Gospodin Svemogui. (2. Korinanima 6,17.18)
Mnogi danas imaju koprenu na svojim licima. Ova koprena
je sklonost k obiajima i djelima svijeta, koja skriva od njih Gospodnju slavu. Bog eli da upiremo svoj pogled na Njega kako
bismo izgubili zanimanje za stvari ovoga svijeta.
Kad istina ue u praktian ivot, mjerilo treba podizati sve
vie i vie da bi odgovorio na zahtjeve Biblije. Za ovo e biti potrebno odbijanje svjetovne mode, obiaja, djela i naela. Svjetovni utjecaji poput morskih valova udaraju na Kristove sljedbenike
da ih odvoje od pravih naela Njegove krotkosti i milosti. Ali mi
moramo stajati vrsto uz naela kao stijena. To e zahtijevati moralnu snagu, a one, ije due nisu privrene za vjenu Stijenu,
zbrisat e bujica svjetovnosti. Moemo ostati stajati vrsto jedino
ako je na ivot skriven s Kristom u Bogu. Moralna nezavisnost
je u potpunosti na mjestu kada se protivi svijetu. Ako se potpuno
pokorimo Bojoj volji, bit emo postavljeni na mjesto koje prua
prednost i uvidjet emo potrebu da se odvojimo od obiaja i
postupaka svijeta. Ne smijemo podii svoja mjerila samo malo vie
od svjetovnih, ve trebamo uiniti odlunu i vidljivu razliku. ...
Nije lako dobiti neprocjenjivo blago vjenog ivota. Nitko ne
moe postii ovo i biti povuen bujicom svijeta. On mora izii iz
svijeta, odvojiti se i ne doticati se neistoe; ne moe se ponaati
svjetovno a da ga ne odvue koloteina svijeta. Nitko ne moe
ostvariti bilo kakav napredak bez stalnog napora. Onaj tko eli
pobijediti, mora se vrsto drati Krista. On se ne smije osvrtati
unatrag, ve drati pogled uvijek gore, dobivajui milost za milou.
Oprez je cijena sigurnosti. ...
Kraj svemu je tu. Sada su potrebni naoruani i opremljeni
ljudi da se bore za Boga. (6T 146148)

45

9. veljae

Ima li ovdje idola?

Djeice, uvajte se idola! (1. Ivanova 5,21)
Svako istinsko Boje dijete bit e reetano kao penica i u
tom procesu svako zadovoljstvo koje odvraa misli od Boga mora
biti rtvovano. U mnogim obiteljima police iznad kamina, ormari
i stolovi ispunjeni su ukrasima i slikama. ... Zbog toga misli koje
bi trebale biti usmjerene k Bogu i nebeskim stvarima, okrenute
su prema obinim stvarima. Zar ovo nisu primjeri idolopoklonstva?
Zar ne bi trebalo da novac, potroen na ovaj nain, bude iskoriten na blagoslov ovjeanstvu da olaka patnju, odjene gole i nahrani gladne? Ne bi li to trebalo staviti u Gospodnju riznicu kako
bi napredovalo Njegovo djelo i izgradilo se Njegovo nebesko kraljevstvo na Zemlji?
Ovo pitanje je od velikog znaenja i namijenjeno je vama da
se spasite od grijeha idolopoklonstva. Blagoslov e doi na vae
due ako posluate rije koju je izgovorio Svetac Izraelov: Nemoj imati drugih bogova uza me. Mnogi se nepotrebno brinu i
uzrujavaju posveujui vrijeme i misli nepotrebnim ukrasima kojima
pune svoje kue. Potrebna je Boja sila da ih izvue iz ovoga jer
su sve te namjere i svrhe idolopoklonstvo.
Onaj koji ispituje srca eli odvojiti svoj narod od svake vrste idolopoklonstva. Neka se rije Boja, blagoslovljena knjiga ivota, nae na stolovima na kojima se sada nalaze beskorisni ukrasi.
Troite svoj novac na knjige koje e biti sredstvo prosvjetljenja
uma kad je u pitanju istina za sadanje vrijeme. ... vrsto drite
Gospodnju rije kao blago beskonane mudrosti i ljubavi. Ova je
knjiga vodi koji ukazuje na stazu prema Nebu. ...
O, kada biste istraivali Sveto pismo srcem koje se moli i
duhom koji je predan Bogu! O, kada biste razgledali svoja srca
kao s upaljenom svjetiljkom i prekinuli i najtanju nit koja vas
vezuje za svjetovne navike koje okreu um od Boga! Molite Boga
da vam pokae sve ono to odvlai vae misli i osjeaje od Njega. Bog je dao ovjeku svoj sveti Zakon kao Njegovo mjerilo
karaktera. Ovaj Zakon pomoi e vam da uvidite i pobijedite svaki
nedostatak svojeg karaktera. Moete se odvojiti od svakog idola
i povezati se s Bojim prijestoljem zlatnim lancem milosti i istine. (2SM 317,318)
46

10. veljae

Ispitujte svoje srce

Sami sebe istraite! Ili ne poznajete sebe ta Krist je u
vama. Ako ne, pokazujete se nevaljanima. (2. Korinanima 13,5)
Nita nije podmuklije od lukavtine grijeha. On je bog ovoga
svijeta koji vara, zasljepljuje i vodi k unitenju. Sotona ne dolazi
odjednom sa svojom strijelom kunje. On maskira ove kunje slinou s dobrim. ... Kad zavedene due naine prvi korak, spremne
su i za sljedei. ... O, kako Sotona bdije da vidi kako e spremno
zagristi njegov mamac kreui se upravo onom stazom koju im
je on pripremio! ...
Mi se moramo temeljito preispitati i istraivati u svjetlu Boje
rijei. Jesam li zdrav ili sam truo u srcu? Jesam li obnovljen u
Kristu ili sam jo uvijek tjelesan u srcu, a izvana obuen u novu
haljinu? Stanite pred Boji sud i pogledajte u Njegovom svjetlu
postoji li neki skriveni grijeh, neko bezakonje ili idol kojeg se niste odrekli. Molite se ... kao nikada dosad da vas ne prevare sotonska orua i da se ne predate nepromiljenosti, bezbrinosti i tatini duha. ...
Jedan od grijeha koji je ujedno i jedan od znakova posljednjeg vremena jest da oni koji se izdaju za krane vie vole zadovoljstva nego Boga. Ispitujte iskreno svoje due. Pozorno istraujte. Koliko malo njih nakon iskrenog ispitivanja moe pogledati u Nebo i rei: Ja volim vie Boga nego zadovoljstva. Takoer malo njih moe rei: Mrtav sam svijetu i kada se pojavi Onaj
koji je moj ivot, pojavit u se i ja s Njim u slavi.
Kakve li Boje ljubavi i milosti! Dragocjene li blagodati! Ona
je vrednija od najistijeg zlata. Ona uzdie i oplemenjuje duh iznad svih drugih naela. Upravlja srce i osjeaje k Nebu. Dok drugi
oko nas mogu biti zaokupljeni tatinom svijeta, traenjem zadovoljstava i ludostima, na ivot je na nebesima odakle oekujemo Spasitelja. Dua se uzdie Bogu i trai mir i oprost, pravednost
i istinsku svetost. Razgovor s Bogom i razmiljanje o nebeskim
stvarima preobraava duu u Kristovo oblije. (MYP 83,84)

47

11. veljae

Potraga za pitanjima
Tko e uzii na goru Jahvinu, tko e stajati na svetom
mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke iste i srce neduno:
dua mu se ne predaje ispraznosti i ne kune se varavo.
(Psalam 24,3.4)
Dua koja je sjedinjena s Kristom ... borit e se protiv svih
prijestupa i prilaza grijehu. Ona svakoga dana postaje sve vie
nalik jarkoj i blistavoj svjetlosti i pobjeuje. Ona napreduje iz
snage u snagu, a ne iz slabosti u slabost.
Neka nitko ne prevari svoju duu u ovom pitanju. Ako gajite ponos, samopotovanje, ljubav za visokim poloajem, tatinu,
nesvete tenje, gunanje, nezadovoljstvo, gorinu, zle rijei, la,
prijevaru i klevetanje, Krist ne prebiva u vaem srcu. ... Morate
imati kranski karakter koji e biti vrst. ...
Mora doi do potpunog preokreta meu onima koji govore da
vjeruju u istinu ili e propasti na dan suda. Boji narod mora
dostignuti visoka mjerila. On mora biti sveti narod, poseban narod,
izabrani rod gorljiv za injenjem dobrih djela. Krist nije umro
za vas da biste gajili strasti, ukus i navike ljudi iz svijeta. ...
Nitko ne ulazi na vrata slave osim onoga tko svoje srce usmjerava tamo. Stoga pitam: Smetaju li vam ovozemaljske stvari?
Jesu li vae misli iste? Udiete li ozraje Neba? Imate li na sebi
kakvu prljavtinu? ... Jeste li ozbiljni i posveeni sluei Bogu u
istoi i ljepoti svetosti? Iskreno postavite sebi pitanje: Jesam li
Boje dijete ili nisam? ...
Svim naim crkvama potrebna je temeljita promjena. Preobraavajua sila Boja mora doi u crkvu. ... Ne odgaajte dan pripreme. Ne spavajte nepripremljeni, bez ulja u svojim uljanicama.
... Ne ostavljajte pitanje u pogubnoj neizvjesnosti. Iskreno se pitajte: Jesam li meu spaenima? Hou li izdrati? Samo onaj tko
je ubijelio svoje ruke i oistio svoje srce, odrat e se toga dana.
(TM 441443)
Prednost je svakog Bojeg djeteta da bude pravi kranin iz
trenutka u trenutak; tada e cijelo Nebo stati na njegovu stranu. (TM 440,441)

48

12. veljae

Usuuje li se biti drugaiji?

Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko sveenstvo, sveti
puk, narod odreen za Boju svojinu, da razglasite slavna
djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.
(1. Petrova 2,9)
Upozorenje da Sin ovjeji treba uskoro doi obavijen nebeskim
oblacima, postalo je mnogima obina bajka. Oni su prestali ekati i bdjeti. Sebini, svjetovni duh koji se pokazuje u ivotu, otkriva
osjeaje srca: Nee moj gospodar jo za dugo doi. ...
Isti duh sebinosti i prilagoavanja svjetovnim obiajima postoji u nae vrijeme kao i u Noino. Mnogi koji govore da su Boja djeca u velikoj mjeri slijede svoje svjetovne tenje i na taj nain
govore la o onome za to se izdaju. Oni e saditi i graditi, kupovati
i prodavati, jesti i piti, eniti se i udavati sve do posljednjeg trenutka svoje kunje. Ovo je stanje velikog broja naih vjernika. ...
Moja dua je alosna kad vidim veliki nedostatak duhovnosti meu nama. Moda i obiaji svijeta, oholost, ljubav prema zabavama, elja za pokazivanjem, ekstravagancija u odijevanju, stjecanje kua i imanja ovim se potkradaju Boje riznice gomilajui za sebe sredstva koja bi se trebala uporabiti za slanje svjetla
istine svijetu. ...
Djeca svjetla i dana ne trebaju oko sebe skupljati sjene noi
i tame koje obavijaju nepravedne radnike. Naprotiv, oni trebaju
vjerno obavljati svoje dunosti kao nositelji svjetla primajui svjetlo
od Boga da svijetli onima koji su u tami. Gospodin zahtijeva od
svojeg naroda da se dri svoje besprijekornosti ne dohvaajui se
i ne oponaajui ono to ine neznaboci.
Krani e u ovom svijetu biti izabrani rod, sveti puk slavei
Onoga koji ih je pozvao iz tame u svoje udno svjetlo. Ovo svjetlo
ne smije potamnjeti, ve sjati sve sjajnije i sjajnije sve do savrenog dana. ... Uzbudljiva istina koja odzvanja u naim uima
ve mnogo godina Gospod je blizu; budite spremni, nije nita
manje istinita danas nego kada smo po prvi put uli tu poruku.
(5T 914)

49

13. veljae

Iupajte svako sjeme sumnje

Prema tome, ne gubite svoga pouzdanja! Njemu pripada
velika nagrada. Ustrajnost vam je zbilja potrebna da vrenjem volje Boje postignete obeanje. ... A mi ne pripadamo
onima koji otpadaju da propadnu, nego onima koji vjeruju da spase duu. (Hebrejima 10,35-39)
Vidjela sam da se sada nalazimo u nemirnom vremenu. Sotona
radi svim svojim silama da istrgne due iz Kristove ruke i navede
ih da pogaze Bojeg Sina. ...
Karakter se razvija. Boji aneli odmjeravaju moralnu vrijednost. Bog ispituje i iskuava svoj narod. Aneo mi je rekao
ove rijei: Pazite, brao, da ni u jednome od vas ne bude zlo srce
nevjerovanja, da se ne odvajate od ivog Boga. Savjetujte jedan
drugoga svaki dan, dok jo ima vremena, kako ne bi nijedan od
vas bio neosjetljiv za prijevarnost grijeha. Mi smo sudionici s Kristom ukoliko povjerenje kakvo je bilo u poetku zadrimo vrsto
sve do kraja.
Bogu nije drago da bilo tko od Njegovog naroda koji je poznavao silu Njegove milosti govori o svojim sumnjama i na taj nain
uini sebe sotonskim kanalom za prenoenje sumnji drugima. Sjeme
nevjerovanja i zla koje je posijano ne upa se spremno. Sotona
ga hrani svakog asa i ono buja i uvruje se. Dobro sjeme koje
je posijano treba njegovati, zalijevati i njeno se brinuti oko njega
zato to svaki otrovan utjecaj spreava rast i ini da ono vene.
Sotonski napori su sada snaniji nego ikada prije jer on zna da
je njegovo vrijeme da vara kratko. ...
Boji narod bit e reetan, kao to se penica reeta na situ
sve dok se sav korov ne odvoji od istog zrna. Mi trebamo traiti
Krista kao primjer i oponaati Ga kao ponizan uzor. ...
Pokazana mi je nagrada svetaca, besmrtna batina. Zatim
mi je pokazao koliko je mnogo Boji narod podnio za istinu i da
e smatrati kako su Nebo dobili vrlo jeftino. Oni smatraju da patnje
ovog sadanjeg vremena nisu vrijedne usporedbe sa slavom koja
e im biti otkrivena. Narod Boji u ovom posljednjem vremenu
bit e iskuavan. Ali im proe njihova posljednja kunja, oni e
primiti dar vjenog ivota. (1T 429432)

50

14. veljae

Duhovni div ili patuljak?

Budui da imamo ova obeanja, oistimo se, ljubljeni, od
svake tjelesne i duevne ljage, i privedimo k savrenstvu
svoju svetost u strahu Bojemu! (2. Korinanima 7,1)
Gospodin preispituje i popravlja ljude koji govore da dre Njegov Zakon. On ukazuje na njihove grijehe i otkriva njihovu pokvarenost zato to ih eli odvojiti od svih grijeha i grenosti da bi
mogli usavriti svetost u Njegovom strahu i biti spremni umrijeti u Gospodinu ili biti preneseni na Nebo. ...
Bog ne prihvaa nita osim istoe i svetosti. Jedna mrlja,
bora, mana u karakteru, zauvijek e ih odvojiti od Neba zajedno
sa svom njegovom slavom i bogatstvom. (2T 453)
Veina tobonjih krana nemaju osjeaj duhovne snage koju
su mogli dobiti da su bili ambiciozni, gorljivi i ustrajni u nastojanju
da dobiju znanje o boanskim stvarima kao to su eljeli dobiti
jadne, prolazne stvari ovoga svijeta. Mnotvo onih koji se izdaju
za krane zadovoljni su da budu duhovni patuljci. Oni nemaju
sklonosti traiti najprije kraljevstvo Boje i Njegovu pravednost;
otuda je pobonost tajna koju oni ne mogu razumjeti. Oni ne poznaju Krista iz vlastita iskustva. (2T 453,454)
Mnogo toga je pripremljeno za one koji iskreno, ozbiljno i
razumno pristupaju usavravanju svetosti u strahu Gospodnjem.
Snaga, milost i slava omoguene su po Kristu i slubeni aneli
ih donose batinicima spasenja. Nitko nije tako nizak, tako pokvaren i zao da ne moe u Isusu koji je za njega umro nai snagu,
istou i pravednost ukoliko se odrekne svojih grijeha, prestane
s pokvarenou i okrene se svim svojim srcem ivome Bogu. On
eka da mu skine njegove haljine, umrljane i uprljane grijehom
i obue bijelu, svijetlu haljinu pravednosti i poziva ga da ivi, a
ne da umre. U Njemu on moe procvjetati. Njegove grane nee
uvenuti niti biti bez plodova. Ako poiva u Njemu, moe izvlaiti
ivotnu snagu i hranu od Njega, biti proet Njegovim Duhom, hoditi
kao to je On hodio, nadvladati kao to je On nadvladao i biti
uzvien do Njegove desnice. (2T 453,454)

51

15. veljae

Mudri ili ludi?

Tada e biti s kraljevstvom nebeskim kao sa deset djevica
koje uzee svoje svjetiljke te izioe u susret zaruniku. Pet
ih bijae ludih, a pet mudrih. (Matej 25,1.2)
Ne smijemo se zadovoljavati milju da smo spaeni zato to
smo vjernici Crkve, dok, zapravo, ne dajemo nikakvo svjedoanstvo da smo primili Kristovo oblije, ve se vraamo starim navikama i pletemo svoje haljine nitima svjetovnih ideja i obiaja. ...
Deset djevica bdiju u noi ovozemaljske povijesti. Sve govore da su kranke. Sve su pozvane, imaju ime, svjetiljku i sve
tvrde da obavljaju Boju slubu. Naizgled svaka od njih eka Njegovo pojavljivanje. Ali pet to i ele. Drugih pet nai e se zbunjene, potitene, izvan dvorane za gozbu. (RH 31. listopada 1899.)
Mi smo prikazani ili kao mudre ili kao lude djevice. Ima mnogo
onih koji nee ostati kraj Isusovih nogu niti uiti od Njega. Oni
ne poznaju Njegove putove, a nisu spremni ni za Njegov dolazak.
Oni se pretvaraju da ekaju svojega Gospodina. Nisu bdjeli i molili
se s takvom vjerom koja radi s ljubavlju i isti duu. Bezbrino
su ivjeli. uli su i pristali uz istinu, ali je nikada nisu primijenili u svojem praktinom ivotu. Njihove svjetiljke nisu napunjene uljem milosti i oni nisu spremni ui na svadbenu veeru Janjeta.
(RH 31. listopada 1899.)
Nemojte biti poput ludih djevica koje su uzele kao gotovu
injenicu da su Boja obeanja njihova, a nisu slijedile ozbiljne
Kristove opomene. Krist nas ui da samo ime ne znai nita. Ako
netko eli ii za mnom, kae On, neka se odree sebe, uzme
svoj kri i poe za mnom. ...
Kada proemo Boji ispit u procesu ienja i oplemenjivanja;
kada vatra iz pei saee trosku i pojavi se pravo zlato istog
karaktera, jo uvijek moemo rei s apostolom Pavlom: Ja jo
ne mislim da sam to dohvatio. Ali kaem samo jedno: zaboravljajui
to je nazad, ispruajui se prema onome to je naprijed, trim
prema cilju da postignem nagradu nebesko stanje u koje nas
je Bog pozvao po Kristu Isusu. (RH 31. listopada 1899.)

52

16. veljae

Sada uvijek sada

Dakle: bdijte, jer ne znate ni dana ni asa. (Matej 25,13)
Kristov dolazak bit e kao da je pono kad svi spavaju. Dobro e biti da svatko ima sreene raune prije zalaska sunca. Sva
djela jedne osobe trebala bi biti ispravna, a svi njezini odnosi s
drugim ljudima sreeni. Svako nepotenje, sva grena djela moraju biti uklonjena. Ulje milosti trebalo bi biti u naim svjetiljkama. ... Uistinu e biti alosno stanje due koja je imala oblije
pobonosti, ali se odrekla njezine sile; koja je govorila Kriste,
Gospodine, Gospodine, a ipak nije imala Njegovo oblije i na elu napisano Njegovo ime. ...
Bog je milostivo odredio dan kunje, vrijeme ispita. On poziva:
Traite Gospoda dok se moe nai, prizivajte ga dokle je blizu. ...
Danas poziva milostivi glas i Isus vue ljude uzicama svoje
ljubavi. Ali doi e dan kada e Isus obui osvetniku odoru. ...
Grenost ovjeanstva raste svakoga dana i kada dostigne odreenu crtu, knjige e se zatvoriti i poloit e se raun. Nee vie
biti rtava okajnica. Gospodin dolazi. Dugo je milost pruala ruku ljubavi, strpljenja i podnoenja prema grenom svijetu. Poziv
je bio upuen: Neka se uhvate za moju snagu. ... Ali ljudi su
prezreli Njegovu milost i odbacili Njegovu blagodat.
Zato Gospodin tako dugo odgaa svoj dolazak? Cijela nebeska vojska eka da ispuni posljednji zadatak za ovaj izgubljeni
svijet, a ipak posao eka. To je zato to mnogo onih koji govore
da imaju ulja milosti u svojim svjetiljkama nisu postali svjetlo
koje gori i sja u svijetu. To je zato to ima malo misionara. ...
Svaki novi tjedan je tjedan manje, svaki novi dan pribliava
nas odreenom vremenu suda. alosno je to ima mnogo onih koji
imaju vjeru na mahove vjeru koja zavisi od osjeaja i koja
je rukovoena emocijama. Onaj koji izdri do kraja, bit e spaen. Zato pogledajte imate li ulja milosti u svojim srcima. Njegovo posjedovanje izvrit e presudnu razliku na sudu. (RH 27.
travnja 1894.)

53

17. veljae

Posljednje bdjenje
Dakle: bdijte, jer ne znate kad e doi gospodar kue, uveer,
u ponoi, kad se oglase pijetli ili ujutro, da ne bi doao
iznenada i naao vas gdje spavate. (Marko 13,35.36)
Bila mi je prikazana skupina ljudi. ... Njihove oi bile su usmjerene prema Nebu, a na njihovim usnama rijei njihovog Gospodara: Ono to kaem vama, kaem svima: Bdijte. ... Gospodin
najavljuje odgodu prije nego to jutro konano osvane. Ali im On
nee dati da se umore niti da se opuste u svojem ozbiljnom bdjenju zato to zora nije svanula kako su oni oekivali. ...
Vidjela sam da je nemogue biti zaokupljen svjetovnim brigama i uveavanjem zemaljskih posjeda a ipak ekati i bdjeti kao
to je na Spasitelj zapovjedio. Aneo je rekao: Oni su se zatvorili u svijet. Da bi dobili nebesko blago, moraju rtvovati zemaljsko. Ne mogu posjedovati oba svijeta. ...
Vidjela sam da se u prolosti smjenjivala straa za straom.
Bismo li zbog toga trebali biti manje oprezni? O, ne! Sada postoji vea potreba za neprekidnim bdjenjem jer je vrijeme krae
nego za vrijeme prve strae ... Ako smo tada bdjeli s postojanom
budnou, koliko je onda vea potreba za posebnim bdjenjem za
vrijeme te druge strae! Druga straa koja prolazi vodi nas k treoj
i sada nema opravdanja da popustimo u bdjenju. Trea straa poziva na utrostruenu ozbiljnost. Postati sada nestrpljiv znailo bi
gubitak sve nae ozbiljnosti ustrajnog bdjenja dosad. Duga tamna no iskuava, ali jutro se poznaje po milosti, jer kad bi Gospodar
doao, mnogi bi se nali nespremnima. Razlog za toliko odgaanje jest to Bog ne eli da Njegov narod propadne. ...
Razlika izmeu onih koji vole svijet i onih koji ljube Krista
tako je jasna da ne moe doi do pogreke. Dok svjetovni ljudi
ozbiljno i gorljivo nastoje sauvati zemaljska blaga, Boji narod
se ne slae sa svijetom, ve svojim ozbiljnim poloajem straara
na bdjenju pokazuje da je preobraen, da njegov dom nije na ovom
svijetu i da eka bolju zemlju, nebesku domovinu. (2T 192194)

54

18. veljae

Jedini siguran put

Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je spreman,
ali je tijelo slabo. (Matej 26,41)
to bih mogla rei da podignem ostatak Bojeg naroda? ...
Upozoravam sve one koji ispovijedaju Kristovo ime da temeljito
ispitaju sebe i u potpunosti priznaju sve svoje grijehe da bi mogli
opstati u dan suda i da bi aneo, koji vodi izvjetaj, mogao napisati pokraj njihovog imena oproteno. Moj brate, moja sestro,
ako ovi dragocjeni trenuci milosti ne budu iskoriteni, neete imati
izgovora. Ako ne uinite poseban napor da se uzdignete, ako ne
pokaete elju da se pokajete, ovi zlatni trenuci uskoro e proi
i vi ete biti izmjereni na tezulji i nai se lakim. (1T 263)
U upozorenju bdijte i molite Isus je ukazao na jedini siguran put. Mi moramo bdjeti. Naa srca su prijevarna. Zaodjenuti
smo slabou i krhkou ljudskog roda koji Sotona namjerava unititi. Mi moemo prestati bdjeti, ali na neprijatelj nikada nije
besposlen. Poznavajui njegovu neumornu budnost, nemojmo spavati kao to to ine drugi, ve bdijmo i budimo trijezni. Mi se
moramo sresti s duhom i utjecajem svijeta, ali ne smijemo dopustiti
da oni zaposjednu na um i srce. (5T 409)
Temeljito ispitajte svoje srce u svjetlu vjenosti. Ne skrivajte nita dok ga ispitujete. Traite, o, traite kao za svoj ivot i
prekorite sebe, sudite samome sebi i onda vjerom traite da Kristova krv koja isti otkloni mrlje s vaeg kranskog karaktera.
Ne laskajte sebi i ne opravdavajte se. Budite potpuno iskreni pred
sobom. A onda, kada vidite sebe kao grenika, palog, slomljenog
u podnoju kria, Isus e vas primiti, prljave kakvi jeste, oprat
e vas u svojoj krvi i oistiti od sve vae prljavtine i uiniti vas
spremnima za drutvo anela na istom, skladnom Nebu. Tamo
nema nesklada i nesuglasica. Svugdje vlada zdravlje, srea i radost. (2T 81)
Ovaj svijet je kola koja poduava za viu kolu, ovaj ivot
priprema za ivot koji e doi. Ovdje se trebamo pripremati za
ulazak u nebeske dvorove. Ovdje trebamo dobiti, vjerovati i provoditi istinu sve dok ne budemo spremni za dom sa svetima u
slavi. (8T 200)

55

19. veljae

Djelotvorna vjera
Blizu je svretak svega; prema tome budite umjereni i trijezni da se moete posvetiti molitvi! (1. Petrova 4,7)
Vjerujete li da je kraj svih stvari blizu i da se prizori zemaljske
povijesti pribliavaju svojem kraju? Ako vjerujete, pokaite svoju
vjeru u djelima. Tko ima vjeru, pokazat e je. Neki misle da imaju
dovoljno vjere, ali, ako je uope i imaju, ona je mrtva jer nije
upotpunjena djelima. Vjera, ako nema djela, mrtva je. Malo njih
ima istinsku vjeru koja ljubavlju djeluje i isti duu. Ali svi oni
koji smatraju da su vrijedni vjenog ivota moraju posjedovati
moralnu spremnost za njega. Ljubljeni, sada smo djeca Boja, a
to emo biti, jo se nije oitovalo. Ali znamo: kad se to oituje,
bit emo mu slini, jer emo ga vidjeti onakva kakav jest. Tko
god je poloio ovu nadu u njega, isti se od grijeha kao to je on
ist. Pred vas je postavljena ova zadaa. ...
Vi morate iskusiti umiranje sebi i morate ivjeti za Boga.
Ako ustaste s Kristom, traite ono to je gore gdje Krist sjedi s
desne strane Bogu. Nama ne smije upravljati nae ja. Ponos,
samoljublje, sebinost, pohlepa, pouda, ljubav prema svijetu, mrnja, sumnjiavost, ljubomora i zle misli moraju biti uklonjene i
rtvovane zauvijek. Kada se Krist pojavi, vie nitko nee moi
ispraviti ova zla da bi bio moralno spreman za Njegov dolazak.
Ova se priprema mora dogoditi prije Njegovog dolaska. To treba
biti predmet naih misli, prouavanja i ozbiljnog ispitivanja. to
emo raditi da bismo se spasili? Kakvo e biti nae ponaanje da
bismo se mogli pokazati dostojnima Boga?
Kada ste u kunji da gunate, kritizirate i udovoljavate svojim
eljama srdei se, ranjavajui one koji su oko vas, a tako inei
ranjavate i svoju vlastitu duu, o! duboko i ozbiljno ispitujte svoju
duu i postavite si pitanje: Hou li bez grijeha stati pred prijestolje Boje? Tamo e biti samo bezgreni. Nitko nee biti poveden na Nebo sve dok je njegovo srce puno zemaljske prljavtine.
Najprije se mora ispraviti svaka mana u karakteru, ukloniti svaka
mrlja krvlju Kristovom koja isti i nadvladati sve grube, rune
crte karaktera. (1T 704,705)

56

20. veljae

uvajte se sotonskih orua

Duh izriito veli da e u posljednja vremena neki otpasti
od vjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske nauke.
(1. Timoteju 4,1)
Nakon to je prola 1844. godina, mogli smo se susresti s
fanatizmom svake vrste. ... Ponovit e se iskustvo iz prolosti. U
budunosti e sotonsko praznovjerje dobiti novi oblik. Grijesi e
biti prikazani na privlaan i laskav nain. Bojem narodu bit e
prikazane lane teorije, zaodjenute odjeom svjetla. Tako e Sotona
pokuati prevariti, ako bude mogue, i izabrane. Posluit e se
mnogim zavodljivim utjecajima; umovi e biti hipnotizirani.
Pokvarenost svake vrste, slina onoj u pretpotopnom svijetu, bit e nametnuta da bi zarobila umove. Uzvisivanje prirode
kao Boga, neograniena sloboda ljudske volje, savjeti bezbonika
ovo Sotona koristi kao svoja sredstva koja dovode do sigurnog
unitenja. On e zaposliti mo umova da izvri svoje zamisli. Najtunije od svega jest da e ljudi pod njegovim lanim utjecajem
imati oblije pobonosti, ali bez istinske veze s Bogom. Poput Adama
i Eve, mnogi od onih koji su okusili plod s drveta spoznaje dobra
i zla ak se i sada hrane prijevarnim zalogajima grijeha.
Sotonska orua oblae svoje lane teorije u privlanu odjeu, kao to je Sotona u Edenskom vrtu prikrio svoj identitet od
naih praroditelja govorei preko zmije. Ova se orua usauju u
ljudske umove to je krajnje opasno. Sotona e svojim hipnotikim utjecajem zavladati onima koji se okreu od jednostavne Boje
rijei da bi se zadovoljili bajkama.
To su oni koji su imali najvee svjetlo a koje Sotona najustrajnije trai ne bi li ih uhvatio u zamku. On zna da e oni, ako
ih uspije prevariti, pod njegovom vlau zaodjenuti grijeh u odjeu pravednosti i mnoge povesti stranputicom.
Ja kaem svima: Bdijte jer Sotona u obliku anela svjetla
dolazi u svaku skupinu kranskih radnika i u svaku crkvu pokuavajui zadobiti ljude za sebe. Pozvana sam da Bojem narodu
dam upozorenje: Ne varajte se: Bog se ne da ismjehivati (Galaanima 6,7). (8T 292294)

57

21. veljae

Preruene kunje
Znam da e poslije moga odlaska provaliti meu vas okrutni vuci koji nee tedjeti stada; i izmeu vas samih dii
e se neki koji e nauavati opaku nauku da odvuku uenike za sobom. (Djela 20,29.30)
Bog nije mimoiao svoj narod i izabrao jednog pojedinca ovdje,
a drugog ondje kao jedino dostojne da im povjeri svoju istinu.
On ne daje jednom ovjeku novo svjetlo suprotno postojeoj vjeri
Crkve. Pri svakoj reformi ustajali su ljudi koji su tvrdili da su je
oni primili. ...
ovjek prihvaa neke nove i neobine ideje za koje se ini
da se ne sukobljavaju s istinom. On ... govori o njima sve dok
mu se ne uine privlanima i vanima jer ih Sotona ima sposobnost
prikazati u lanom svjetlu. Napokon one postanu sredinja tema
koja istiskuje sve ostale, najvanija toka oko koje se sve okree,
a istina se iskorjenjuje iz srca. ...
Ja vas upozoravam da se uvate ovih sporednih pitanja iji
je cilj da odvrate um od istine. Zabluda nikada nije bezopasna.
Ona nikada ne posveuje, ve donosi zbunjenost i podvajanje. ...
Postoji na tisue zamaskiranih kunji koje su pripremljene
za one koji imaju svjetlo istine i jedina sigurnost za svakog od
nas jest da ne prihvatimo nijedno novo uenje niti novo tumaenje Svetog pisma a da ga prvo nismo iznijeli na ocjenu brai koja imaju iskustva. Iznesite ga pred njih u poniznom duhu, duhu
koji je spreman uiti s ozbiljnom molitvom. Ako ona ne vide u
njemu svjetla, podinite se njihovom sudu. ...
Sotona je stalno na djelu. Ali malo njih ima bilo kakvu predodbu o njegovoj aktivnosti i prepredenosti. Boji narod mora
biti pripremljen da se odupre ovom lukavom neprijatelju. Sotona
se boji ovog otpora. On zna bolje od nas granicu svoje moi i kako
lako moe biti svladan ako mu se odupremo i suoimo s njim.
Uz boansku snagu i najslabije Boje dijete jae je od njega i svih
njegovih anela, i kad bi bilo izloeno kunji, moglo bi dokazati
svoju nadmo. Zbog toga je Sotonin korak neujan, njegovo kretanje
potajno i njegovo oruje maskirano. On se ne usuuje pokazati
javno kako ne bi probudio uspavane snage krana i tako ih, zapravo, uputio da se obrate Bogu u molitvi. (5T 291294)
58

22. veljae

Zato Krist odgaa svoj dolazak

Brao, ovo vam kaem: vrijeme je kratko. (1. Korinanima
7,29)
Boji aneli u svojoj poruci upuenoj ljudima govore da je
vrijeme kratko. Meni je to oduvijek bilo pokazivano. Tono je da
je vrijeme due nego to smo oekivali u ranim danima objavljivanja
ove poruke. Na Spasitelj nije se pojavio tako brzo kako smo se
mi nadali. No je li rije Gospodnja pogrijeila? Nipoto! Valja imati
na umu da su Boja upozorenja i obeanja uvjetovana.
Bog je svojem narodu povjerio posao koji treba obaviti na
Zemlji. Trebala je biti upuena trea aneoska vijest, a umovi vjernika trebali su biti usmjereni na nebesko Svetite kamo je Krist
uao da pomiri svoj narod s Bogom. Trebalo je nastaviti obnovu
subote. Pukotina u Bojem zakonu mora se popraviti. Vijest se
mora objaviti snanim glasom da bi svi stanovnici Zemlje mogli
primiti upozorenje. Boji narod mora oistiti svoje due poslunou istini i biti spreman da bez grijeha stane pred Njim kada
doe.
Da su se adventisti nakon velikog razoaranja 1844. godine
drali vrsto svoje vjere i ujedinjeni slijedili boansku promisao
primivi treu aneosku vijest i u sili Svetoga Duha objavili je
svijetu ... Gospodin bi silno djelovao zajedno s njihovim naporima,
posao bi bio zavren i Krist bi ve doao da svojem narodu dade
njegovu nagradu.
Ali u razdoblju sumnje i neizvjesnosti koja je pratila razoaranje, mnogi od vjernika adventista napustili su svoju vjeru.
... Tako je posao bio zaustavljen a svijet je ostao u tami. ...
etrdeset godina nevjerovanja, gunanja i buntovnikog duha izbacilo je stari Izrael iz kanaanske zemlje. Isti grijesi odgodili su ulazak suvremenog Izraela u nebeski Kanaan. Ni u jednom sluaju Boja obeanja nisu pogrijeila. Tolike godine u ovome
svijetu grijeha i tuge dri nas nevjera, svjetovnost i neposveenost tobonjeg Gospodnjeg naroda. (1SM 6769)

59

23. veljae

Cilj koji treba dostii

I neka se cijelo vae bie duh, dua i tijelo sauva
besprijekorno za dolazak Gospodina naega Isusa Krista.
(1. Solunjanima 5,23)
Kada je Pavao pisao: I neka se cijelo vae bie sauva besprijekorno, nije savjetovao svojoj brai da postave sebi takav cilj
koji je za njih nedostian. On se nije molio da budu obdareni
blagoslovima koji nisu po Bojoj volji. Znao je da svi oni koji ele biti spremni za susret s Kristom u miru moraju posjedovati
ist i svet karakter. (CTBH 54)
Kada bi adventisti sedmoga dana vrili ono to tvrde da vjeruju, kada bi bili iskreni zdravstveni reformatori, oni bi doista
bili udo svijetu, anelima i ljudima. Pokazali bi mnogo veu elju za spasenjem onih koji ne poznaju istinu.
Velika reforma trebala bi se vidjeti meu ljudima koji tvrde
da ekaju skori Kristov dolazak. Meu naim vjernicima jo uvijek nije provedena zdravstvena reforma. Ima onih koji se trebaju
probuditi zbog opasnosti mesne prehrane, koji jo uvijek jedu ivotinjsko meso i tako ugroavaju tjelesno, umno i duhovno zdravlje.
Mnogi koji su se sada polovino odrekli pitanja mesne prehrane
otii e od Bojeg naroda i nikada mu se vie nee pridruiti.
Mo koja upravlja apetitom odvest e u propast tisue, jer
da su pobijedili u ovome imali bi moralne snage da pobijede svaku drugu Sotoninu kunju. Ali oni koji su robovi apetitu nee doprinijeti usavravanju kranskog karaktera. Neprestani grijesi
ovjeanstva tijekom est tisua godina donijeli su bolest, bol i
smrt kao svoj rod. Kako se pribliavamo kraju vremena, Sotonine kunje usmjerene na poputanje apetitu bit e sve snanije
i sve tee e ih se moi pobijediti.
Iznova i iznova pokazivano mi je da nas Bog pokuava vratiti, korak po korak, svojoj prvobitnoj zamisli da ovjek ivi od
prirodnih proizvoda iz zemlje. Meu onima koji ekaju Gospodnji
dolazak mesna hrana konano e biti izbaena. Meso e prestati
biti dio njihove prehrane. Uvijek bismo trebali imati u vidu svretak i nastojati postojano raditi dok ne doe. (CH 450)

60

24. veljae

Nema vremena za avolji posao

Budui da e se ovo sve tako raspasti, kakvi sve onda
morate biti svetim ivljenjem i pobonou dok oekujete
dolazak dana Bojega, dolazak kojim e se nebesa u plamenu raspasti, a poela u ognju rastopiti! (2. Petrova
3,11.12)
Bitno je da svi znaju kakvo ozraje okruuje njihove due;
surauju li s neprijateljem pravde i nesvjesno rade njegov posao
ili su zdrueni s Kristom radei Njegov posao. ...
Sotona bi bio zadovoljan da osvoji nekoga ili sve da budu
njegovi saveznici u slabljenju povjerenja izmeu brae i sijanju
nesklada meu onima koji tvrde da vjeruju u istinu. Sotona moe ostvariti svoju namjeru najuspjenije preko navodnih Kristovih prijatelja koji ne hodaju i ne rade u Kristovim redovima. ...
Ovo je dan Gospodnje pripreme. Mi sada nemamo vremena
govoriti ono to i sami ne vjerujemo ili ... raditi avolji posao.
Neka svatko bude svjestan kolebljive vjere drugih sijui sjeme
zavisti, ljubomore i nejedinstva jer Bog uje rijei i sudi ne prema izjavama za i protiv, ve po rodovima neijih djela. ...
Ipak se etiri vjetra zadravaju sve dok Boji sluge ne dobiju peat na svojim elima. Onda e zemaljske sile postrojiti svoje
snage za posljednju veliku bitku. S kakvom bismo ozbiljnou
trebali iskoristiti ovo malo vremena kunje to nam je ostalo! Kako
bismo ozbiljno trebali ispitivati sebe! ...
Nama je potrebna disciplina duha, ienje srca i misli. To
ima veu vrijednost nego briljantni talenti, sposobnosti ili znanje. Jedan obian um koji je nauio sluati Tako kae Gospodin, bolje je pripremljen za Boje djelo od onih koji imaju sposobnosti, ali ih ne rabe ispravno. ... Ljudi se mogu ponositi svojim znanjem svjetovnih stvari, ali ako ne poznaju pravog Boga,
Krista, Put, Istinu i ivot, oni su naalost neznalice, a njihovo
e znanje propasti zajedno s njima. Svjetovno znanje donosi mo,
ali poznavanje Rijei koje ima preobraavajui utjecaj na ljudski
um, neprolazno je. (RH 27. studenoga 1900.)

61

25. veljae

Sotonina posljednja bitka

Djeice, posljednji je as! I, kako ste uli, Antikrist dolazi. I ve sad su se pojavili mnogi antikristi; po tome znamo da je posljednji as. (1. Ivanova 2,18)
Neprijatelj se priprema za svoju posljednju bitku protiv Crkve. On se tako prikriva od pogleda da mnogi jedva mogu povjerovati da on doista postoji, a jo manje mogu biti uvjereni u njegovu zapanjujuu aktivnost i silu. ...
ovjek je Sotonin zatoenik i ima prirodnu sklonost da slijedi njegove upute i odaziva se na njegove pozive. On nema u
sebi sile kojom bi se mogao uspjeno oduprijeti zlu. Samo kada
Krist stanuje u njemu ivom vjerom ... ovjek se moe usuditi
suoiti s tako stranim neprijateljem. Sva druga sredstva obrane
potpuno su uzaludna; jedino s Kristom sotonska mo je ograniena. To je ozbiljna istina koju bi svi trebali shvatiti. Sotona je
zaposlen svakog trenutka idui tamo-amo, prohodei i obilazei
Zemlju, traei koga bi mogao prodrijeti. Ali iskrena molitva vjere
osujetit e njegove najjae napore. ...
Sotona nastoji uvui ostatak Bojeg naroda u opu propast
koja dolazi na Zemlju. to se vie pribliava Kristov dolazak, on
e biti sve odluniji i lukaviji u svojim naporima da ga upropasti. Mukarci i ene ustajat e tvrdei da imaju neko novo svjetlo ili neko novo otkrivenje ija je namjera da pokolebaju vjeru u
znaajan dogaaj. Njihova nauavanja nee izdrati ispit Boje
rijei, ali e ipak neke due biti prevarene. Kruit e lane glasine i neki e biti uhvaeni u ovu zamku. ... Mi nikada ne moemo biti dovoljno budni protiv svih oblika zabluda jer Sotona uporno
nastoji odvui ljude od istine. ...
Neki ljudi ne posjeduju vrstinu karaktera. Oni su kao napuhani balon i mogu poprimiti bilo koji oblik. ... Ova slabost, neodlunost i neuinkovitost moraju biti prevladani. Istinski kranski karakter je nepopustljiv, on se ne moe mijenjati ili podinjavati u nepovoljnim okolnostima. Ljudi moraju imati moralnu snagu
volje, osobnost koja nee podlei laskanju, podmiivanju ili zastraivanju. ... Bog je postavio ogranienja preko kojih Sotona ne moe
prijei. Ta prepreka je naa najsvetija vjera i ako se izgraujemo
u vjeri, bit emo sigurni jer e nas uvati Silni. (5T 294297)
62

26. veljae

Kroz nebeska vrata

Vjerom je Henok prenesen tako da nije vidio smrti ... Prije,
naime, nego bijae prenesen, primi svjedoanstvo da je
ugodio Bogu. (Hebrejima 11,5)
Mi ivimo u pokvarenom svijetu. ... Zbog pokvarenosti koje
ima sve vie, ljubav mnogih je ohladnjela. Henok je hodio s Bogom tri stotine godina. Sada nas kratkoa vremena, izgleda, pouruje da traimo pravednost. Moraju li se pred nama pojaviti strahote dana Gospodnjeg da bi nas natjerale na ispravne postupke?
Moemo se ugledati na Henoka. Stotinama godina hodio je s Bogom. On je ivio u pokvareno doba kada se moralna pokvarenost
irila svuda oko njega; pa ipak on je vjebao svoj um u posveenosti
i ljubavi prema istoi. Vodio je razgovore samo o nebeskim stvarima. Izvjebao je svoj um da ide ovim putem i nosio je boansko obiljeje. ...
I Henok se susretao s kunjama kao i mi. Bio je okruen
drutvom koje prema pravednosti nije bilo nita vie prijateljski
nastrojeno od ovoga kojim smo mi okrueni. Zrak koji je udisao
bio je zagaen grijehom i pokvarenou ba kao i danas, pa ipak,
on je ivio svetim ivotom. Bio je neokaljan grijesima koji su vladali
u vrijeme u koje je ivio. Prema tome, i mi moemo ostati isti i
neiskvareni. On je bio jedan od predstavnika svetih ljudi koji ive usred opasnosti i pokvarenosti posljednjeg vremena. Zbog svoje
vjerne poslunosti Bogu, bio je prenesen na Nebo. Tako e i vjerni,
koji su ivi i koji e ostati, biti preneseni na Nebo. (2T 121,122)
Blago onima koji su istoga srca, jer e Boga vidjeti. Tri
stotine godina, Henok je tragao za istoom srca da bi mogao biti
u suglasju s Nebom. Tri stoljea hodio je s Bogom. Iz dana u dan
eznuo je za bliskijom zajednicom s Njim. Zajednica je sve vie i
vie rasla dok ga Bog nije uzeo k sebi. Stajao je na pragu vjenog ivota, samo na korak do zemlje blagoslova. I sada su se vrata
otvorila; hod s Bogom, tako dugo odravan na Zemlji, nastavljen
je i on je proao kroz vrata Svetog Grada, prvi izmeu ljudi koji
su tamo uli. ...
Bog nas poziva na takvu zajednicu. Karakter onih koji e
biti otkupljeni prilikom Gospodnjeg drugog dolaska mora biti svet
kao to je bio i Henokov. (8T 331)
63

27. veljae

Vienje je pouzdano
Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme; ispunjenju tei,
ne vara; ako stie polako, ekaj, jer odista e doi i nee
zakasniti! (Habakuk 2,3)
Vjera koja je jaala Habakuka i sve svete i pravedne koji su
ivjeli u to teko vrijeme bila je ona ista vjera koja danas odrava
Boji narod. U najmranijim trenucima, u najteim okolnostima,
kranin se moe osloniti na izvor svekolike svjetlosti i snage. Iz
dana u dan, vjerom u Boga, on moe obnavljati svoju nadu i hrabrost. A pravednik ivi od svoje vjere. U slubi Bogu ne smije
biti malodunosti, kolebanja ni straha. Gospodin e vie nego ispuniti najsmjelija oekivanja onih koji se uzdaju u Njega. On e im
dati mudrosti u skladu s razliitim okolnostima u kojima e se
nai. ...
Apostol Pavao rjeito svjedoi o tome kako se Bog obilno postarao za svaku duu koja je izloena kunji. Njemu je bilo upueno boansko obeanje: Dosta ti je moja milost, jer se moja snaga
savreno oituje u slabosti. Ispunjen zahvalnou i povjerenjem,
Boji prokuani sluga je odgovorio: Zato uivam u slabostima, u
uvredama, u nevoljama, u progonstvima, u tjeskobama koje podnosim za Krista. Jer kada god sam slab, onda sam jak. (2. Korinanima 12,9.10) ...
Mi moramo gajiti i njegovati vjeru o kojoj su svjedoili proroci i apostoli vjeru koja se oslanja na Boja obeanja i koja
eka na izbavljenje u vrijeme koje je Bog odredio i onako kako je
to On zamislio. Pouzdana proroka rije konano e se ispuniti
slavnim dolaskom naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista kao
Kralja nad kraljevima i Gospodara nad gospodarima. Vrijeme ekanja moda izgleda dugako, moda duu pritiskuju obeshrabrujue okolnosti, mnogi u koje smo se uzdali e moda pasti na
putu; meutim, zajedno s prorokom koji je hrabrio Judu u vrijeme
nezapamenog otpada, uzviknimo puni povjerenja: Ali je Jahve
u svojem svetom Hramu: nek sva zemlja zauti pred njime!
(Habakuk 2,20) Neka nam uvijek bude u sjeanju radosna poruka: Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme: ispunjenju tei, ne
vara; ako stie polako, ekaj, jer odista e doi i nee zakasniti
... a pravednik ivi od svoje vjere (Habakuk 2,3.4) (PK 386388)
64

28. veljae

Siguran zaklon
Jer, gle, izii e Jahve iz svog prebivalita da stanovnike
zemljine kazni to se o njeg ogrijeie. Izbacit e zemlja svoju
krv to je na njoj prolivena i nee vie kriti onih koji su
na njoj poklani. (Izaija 26,21)
Stanovnici gradova vrlo brzo i sigurno preuzimaju na svoja
lea teret skoro sveope krivnje zbog sve snanijeg i drskijeg bezakonja. Sveopu pokvarenost ljudsko pero jednostavno nije sposobno opisati. Svakog dana suoavamo se s novim sluajevima
sukoba, podmiivanja, prijevare; svaki dan itamo potresne izvjetaje o nasilju i bezakonju, o ravnodunosti prema ljudskim stradanjima, o okrutnom, neljudskom unitavanju ljudskih ivota. ...
Na Bog je milostiv. Prema prijestupnicima svoga Zakona postupa s velikim strpljenjem i njenom suuti. ... Gospodin dugo
podnosi ljude i gradove, upuujui im u svojoj milosti opomene
ne bi li ih spasio od boanskog gnjeva, ali doi e vrijeme kad se
molbe za milost vie nee usliavati. ...
Stanje u drutvu, posebice u velikim gradovima mnogih naroda, objavljuje gromkim glasom da je doao as Bojeg suda i
da je kraj svega zemaljskoga vrlo blizu. Mi stojimo na pragu najvee
krize svih vjekova. Boje kazne izlijevat e se brzo jedna za drugom poari, poplave, potresi, ratovi i krvoprolia. ...
Priprema se oluja Boje srdbe; opstat e samo oni koji odgovore na pozive milosti, kao to su to uinili stanovnici Ninive
poslije Joninog propovijedanja, i prime posveenje putem poslunosti zakonima boanskog Vladara. Samo e se pravednici sakriti
s Kristom u Bogu dok ne proe pustoenje. Neka molitva nae
due bude:
Ja drugog utoita nemam,
moja se bespomona dua samo tebe hvata,
Nemoj me, o nemoj me ostaviti,
Podupri me i utjei ti!
Sakrij me, o Spasitelju, sakrij me,
Dok ne prou oluje ivota.
Povedi me sigurnim putom u Nebo,
O, primi me, primi, u zagrljaj svoj!
(PK 275278)
65

1. oujka

Kriza je na pomolu
Jao dana! Jer Jahvin dan je blizu i dolazi ko pohara od
Svevinjeg. (Joel 1,15)
Proroanstva koja je veliki JA JESAM dao u svojoj Rijei, i
koja se kao karika za karikom uklapaju u lanac dogaaja, od vjenosti u prolosti do vjenosti u budunosti, govore nam gdje se
nalazimo danas i to se moe oekivati u vremenu koje dolazi.
Sve ono to je proroanstvo najavilo da e se zbiti do dananjega
dana, zapisano je na stranicama povijesti, a mi moemo biti sigurni
da e i ono to se tek treba zbiti biti ispunjeno po svome redoslijedu.
Danas znaci vremena objavljuju da se nalazimo na pragu velikih i sveanih dogaaja. U naem svijetu sve je u pokretu. Pred
naim oima ispunjavaju se Spasiteljeva proroanstva o dogaajima
koji trebaju prethoditi Njegovu dolasku: ut ete za ratove i glasine
o ratovima. ... Dii e se narod protiv naroda i kraljevstvo protiv
kraljevstva. Bit e gladi i potresa zemlje u raznim mjestima. (Matej
24,6.7)
Sadanje vrijeme pobuuje najvee zanimanje svih ljudi. Upravljai i dravnici, ljudi koji zauzimaju povjerljive i odgovorne
poloaje, umni pripadnici svih drutvenih slojeva, usmjerili su svoju
pozornost na dogaaje koji se zbivaju oko nas. Oni prate odnose
meu narodima. Oni promatraju napetost koja je zahvatila svaki
element na Zemlji i shvaaju da se uskoro treba dogoditi neto
veliko i sudbonosno da se svijet nalazi na pragu goleme krize.
Biblija, i samo Biblija, daje pravilno tumaenje svih tih zbivanja. U njoj su otkriveni veliki zavrni prizori povijesti naega
svijeta, dogaaji koji ve bacaju svoju sjenu na ono to se sada
zbiva, dok zvuci onoga to se pribliava ine da Zemlja podrhtava
i ljudska srca zastaju od straha. ...
I danas se ljudi i narodi kuaju viskom u ruci Onoga koji
nikada ne grijei. Svi oni svojom odlukom odreuju svoju sudbinu, a Bog ih sve nadglasava radi ispunjenja svojih namjera. ...
Krani se moraju pripremati za ono to e uskoro zadesiti
svijet kao najvee iznenaenje i tu pripremu trebaju obaviti marljivim prouavanjem Boje Rijei i nastojanjem da svoj ivot usuglase s njezinim propisima. (PK 536,537,626)
66

2. oujka

Lijek za due oboljele od grijeha

Sva je glava bolna, srce iznemoglo; od pete do glave nigdje zdrava mjesta, ve ozljede, modrice, otvorene rane, ni
oiene, ni povijene, ni uljem ublaene. (Izaija 1,5.6)
Postoji lijek za due oboljele od grijeha. Lijek se nalazi u
Isusu. Kakvog li dragocjenog Spasitelja! Njegova milost dovoljna
je i za najslabije, ali i najjai moraju imati Njegovu milost ili e
propasti.
Vidjela sam kako bi bilo mogue dobiti ovu milost. Idite u
svoju klijet i tamo, nasamo, molite Boga: Uini mi isto srce,
Boe, i duh prav ponovi u meni. Budite ozbiljni i iskreni ... Poput Jakova borite se u molitvi. Borite se. ... Morate dati sve od
sebe. ...
Traite Gospodina cijelim svojim srcem. Doite k Njemu s
gorljivou, i kad iskreno osjeate da ete bez Boje pomoi propasti, kad eznete za Njim kao to kouta ezne za potokom, Gospodin e vam dati snagu. Iskusit ete mir koji nadilazi svaki
razum. Ako oekujete spasenje, morate se moliti. Odvojite potrebno
vrijeme. Ne budite uurbani i bezbrini u svojim molitvama. Traite
ustrajno od Boga da u vama izvri potpunu promjenu da biste
rodili duhovne rodove i svijetlili kao svjetlo svijetu. Ne budite smetnja ili prokletstvo za Boje djelo, ve pomo i blagoslov. Govori li
vam Sotona da ne moete uivati potpuno spasenje i slobodu? Ne
vjerujte mu.
Vidjela sam da je prednost svakog kranina da na njega snano utjee Boji Duh. Slatki, nebeski mir ispunjavat e va um, a
vi ete eljeti razmiljati o Bogu i Nebu. Radovat ete se slavnim obeanjima Njegove rijei. ...
Ako oni koji se izdaju kao krani vole Isusa vie nego ovaj
svijet, s radou e govoriti o Njemu, svojem najboljem prijatelju
na kojeg je usredotoena sva njihova ljubav. On im je pritekao u
pomo u asu kad su se osjeali izgubljeni i jadni. Okrenuli su
se Njemu kada su bili umorni i optereeni grijehom. On je uklonio njihov teret krivnje i grijeha ... i dao novi smjer njihove ljubavi.
Ono to su nekad voljeli, sada mrze, a ono to su mrzili, sada
vole.
Je li se ova velika promjena dogodila i u tebi? (1T 158160)
67

3. oujka

Novi ivot
Zaista, zaista kaem ti, tko se ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj ne moe ui u kraljevstvo nebesko. ... Treba da se
odozgo rodite. (Ivan 3,5-7)
Onaj koji pokuava dosegnuti Nebo svojim vlastitim djelima,
dranjem Zakona, pokuava nemogue. Nema sigurnosti za onoga koji posjeduje samo legalistiku religiju, oblije pobonosti.
Kranski ivot nije preinaavanje ili poboljavanje staroga, ve
preobraaj naravi. To znai umiranje svome ja i grijehu i potpuno
novi ivot. Ova se promjena moe provesti samo uspjenim djelovanjem Svetoga Duha. ...
Netko moda ne moe tono odrediti vrijeme i mjesto ili utvrditi sve okolnosti svog obraenja, ali to nije dokaz da je on neobraen. Silom koja je isto tako nevidljiva kao i vjetar, Krist neprekidno radi na srcu. Malo-pomalo, moda nesvjesno za onoga koji
ih prima, nastaju dojmovi koji privlae duu Kristu. ... A onda
odjednom, kada Duh uputi neposredniji poziv, dua se radosno
predaje Isusu. Mnogi ovo nazivaju iznenadnim obraenjem, ali to
je rezultat poziva Bojeg Duha strpljivog, dugotrajnog procesa.
Premda nevidljivo, djelovanje vjetra vidi se i osjea. Tako e
se rad Duha na dui pokazati u svakom djelu onoga koji je osjetio
njegovu spasonosnu silu. Kad Boji Duh osvoji srce, On preobraava i ivot. Grjene misli se odbacuju, zla djela se naputaju;
ljubav, poniznost i mir zauzimaju mjesto srdbe, zavisti i svae.
Radost zauzima mjesto alosti i lice odsjajuje nebeskom svjetlou. Nitko ne vidi ruku koja podie teret ili zamjeuje svjetlost
koja silazi iz nebeskih dvorova. Blagoslov dolazi onda kad se dua
vjerom pokorava Bogu. Tada sila nevidljiva za ljudsko oko stvara novo stvorenje po Bojem obliju.
Ogranienim umovima nemogue je shvatiti djelo otkupljenja. Njegova tajna nadmauje ljudsku spoznaju; ipak onaj koji
prelazi iz smrti u ivot razumije da je to boanska stvarnost. Poetak otkupljenja ovdje moemo spoznati osobnim iskustvom. Njegov rezultat dosee do vjenih vremena. (DA 172,173)

68

4. oujka

Najvea ivotna potreba

Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati! (Matej 6,33)
Ovo je prvi i najvaniji cilj kraljevstvo Boje i Kristova
pravednost. Ostali ciljevi koje elimo dostii trebali bi biti u drugom planu u odnosu na ovaj.
Sotona e prikazati put svetosti kao teak, a stazu svijeta
posutu ruama. U lanim i laskavim bojama odapinjat e na vas
strijele kunji svijeta s njegovim zadovoljstvima. Tatina je jedna od najjaih crta nae izopaene naravi i on zna da to moe
uspjeno iskoristiti. On e vam laskati preko svojih orua. Moe
vam uputiti hvalu koja e laskati vaoj tatini, hraniti va ponos i samopotovanje. Na osnovi toga moete pomisliti da je s
takvim prednostima i svim onim to je privlano doista velika
teta da iziete iz svijeta, odvojite se i postanete kranin. ... Ali
imajte na umu da e zemaljskim uicima doi kraj i da ete eti
ono to sijete. Jesu li tjelesna privlanost, sposobnosti ili talenti
odvie vrijedni da budu posveeni Bogu, vaem Stvoritelju, Onomu koji vas promatra svakog trenutka? Jesu li vae vrline odvie
dragocjene da budu posveene Bogu?
Mladima je hitno potrebno neto da razvesele i zabave svoj
um. Vidjela sam da je zadovoljstvo u marljivosti i zadovoljstvo u
tenji za korisnim ivotom. Neki smatraju da moraju imati neto ... emu se um moe okrenuti za olakanjem i osvjeenjem
od briga i umora koji vam zadaje posao. Ono to im je upravo
potrebno jest kranska nada. Religija e dati vjerniku utjehu i
bit e siguran vodi k Izvoru istinske radosti. Mladi bi trebali
prouavati rije Boju, moliti se i razmiljati i tako e otkriti da
njihovo slobodno vrijeme ne moe biti bolje uporabljeno.
Mladi prijatelji, odvojite vrijeme da sami sebe ispitate ljubite li Boga. Budite odluni u namjeri da izvrite pravi izbor i
donesete ispravne odluke. (1T 502503)
Traite najprije kraljevstvo Boje i Njegovu pravednost. Neka
vam ovo bude prvo i posljednje. Nastojte to ozbiljnije upoznati
Onoga koga poznavati na pravi nain znai vjeni ivot. Krist i
Njegova pravednost donosi spasenje dui. (FE 484)

69

5. oujka

Nebeski bespreijekoran biser

S kraljevstvom je nebeskim kao s trgovcem koji trai skupocjeno biserje i kad se namjeri na dragocjen biser, ode da
proda sve to ima i kupi ga. (Matej 13,45.46)
Sam Krist je dragocjeni biser. ... Kristova pravednost kao ist,
bijeli biser nema mane ni mrlje. Nema ljudske ruke koja bi mogla poboljati tako veliki i dragocjeni Boji dar kao to je biser.
On je besprijekoran. U Kristu se nalazi sakriveno sve blago mudrosti i znanja (Koloanima 2,3). On nam postade mudrost od
Boga, pravednost, posveenje i otkupljenje (1. Korinanima 1,30).
Sve to moe zadovoljiti potrebe i tenje ljudske due, i na ovom
svijetu i na onom koji e doi, nalazi se u Kristu. Na Otkupitelj
je tako dragocjen biser da u usporedbi s Njim sve gubi vrijednost. ...
U usporedbi biser se ne prikazuje kao dar. Trgovac ga je kupio,
s tim to je prethodno morao rasprodati sve to je imao. Mnogi
se zato pitaju to bi ovo trebalo znaiti budui da je Krist u Svetim spisima prikazan kao dar. On doista jest dar, ali samo onima
koji Njemu daju sebe, svoju duu, tijelo i duh bez rezerve. Mi
trebamo dati sebe Kristu i ivjeti ivotom dobrovoljne poslunosti
Njegovim zahtjevima. Sve to jesmo, svi talenti i sposobnosti koje imamo sve to pripada Gospodinu i treba biti posveeno Njegovoj slubi. Kad Mu se na taj nain potpuno predamo, Krist nam
daje sebe zajedno sa svim blagom koje samo Nebo moe dati. Na
taj nain mi doista stjeemo dragocjeni biser. ...
Na tritu kojim upravlja Boja milost, dragocjeni biser prikazan je kao neto to se moe kupiti bez novca i bez cijene. Na
tom tritu nebeska dobra moe dobiti svatko. Riznica dragulja
istine otvorena je za sve. ... Spasiteljev glas poziva nas ozbiljno
i s puno ljubavi: Savjetujem ti da od mene kupi u vatri eenog zlata, da se obogati. ... Najsiromaniji mogu kupiti spasenje isto tako kao i najbogatiji; ali ono se ne moe kupiti nikakvim ovozemaljskim bogatstvom, ve samo dobrovoljnom poslunou
i predajom Kristu kao Njegova otkupljena svojina. ...
Mi ne moemo kupiti spasenje, ali ga trebamo traiti s takvim
zanimanjem i ustrajnou kao da smo spremni za njega dati sve
na svijetu. (COL 115117)
70

6. oujka

Krist jedini Spasitelj

On nas istrgnu iz vlasti tame i prenese u kraljevstvo svoga ljubljenog Sina, u kome imamo otkupljenje, oprotenje
grijeha. (Koloanima 1,13.14)
Nije vano tko ste ili kakav ste ivot vodili; moete biti spaeni jedino na nain koji je Bog odredio. Morate se pokajati; morate bespomoni pasti na Stijenu, Isusa Krista. Morate osjetiti
potrebu za lijenikom i jedinim lijekom za grijeh Kristovom
krvlju. Ovaj lijek moe biti djelotvoran samo ako se pokajete pred
Bogom i vjerujete u naega Gospodina Isusa Krista. ... Kristova
krv koristit e samo onima koji osjeaju potrebu za njezinom silom koja isti.
Nedostine li ljubavi i ponienja! I kada se ne oslanjamo na
boansku milost, Krist nas eli otkupiti! Ali na Veliki Lijenik
trai od svake due bespogovorno pokoravanje. Mi nikada ne smijemo odreivati lijek sami sebi. Krist mora imati potpunu upravu nad naom voljom i djelima. ...
Moemo laskati sebi ... da je na karakter ispravan i da se
ne trebamo poniavati pred Bogom poput kakvog obinog grenika. Ali moramo imati na umu da emo u ivot ui na potpuno
isti nain kao i najvei grenik. Moramo odbaciti svoju vlastitu
pravednost i moliti Krista da u nas bude usaena Njegova pravednost. Moramo zavisiti iskljuivo od Krista kad je u pitanju
naa snaga. Nae ja mora umrijeti. Moramo shvatiti da sve to
imamo potjee od prevelikog bogatstva boanske milosti. Neka sljedee rijei budu jezik naeg srca: Ne nama, o Gospodine, ne nama,
nego Tvojem imenu dajemo slavu za Tvoju milost i istinu.
Prava vjera praena je ljubavlju, a ljubav poslunou. Sve
snage i strasti obraenog ovjeka stavljaju se pod Kristovu vlast.
Njegov Duh je sila koja obnavlja pretvarajui u boansko oblije
sve koji je prime. ...
Nijedan koji je roen od Boga ne grijei. On osjea da je
kupljen Kristovom krvlju i vezan najuzvienijim zavjetom da slavi
Boga u svojem tijelu i duhu koji pripada Bogu. U njemu je uguena
ljubav prema grijehu i samom sebi. Svakoga dana on se pita: to
da uzvratim Jahvi za sve to mi je uinio? Gospodine, to eli
da inim? (5T 218220)
71

7. oujka

Provjerite sami
Kuajte i vidite kako dobar je Jahve: blago ovjeku koji
se njemu utjee! (Psalam 34,9)
Kako emo prepoznati Boju dobrotu i Njegovu ljubav u svojem
ivotu? Psalmist nam ne kae: Sluajte i saznat ete, itajte i znat
ete ili vjerujte i spoznat ete, ve: Kuajte i vidite kako dobar
je Jahve. Umjesto da se oslanjate na rije drugih, provjerite sami.
Iskustvo je znanje koje proistjee iz istraivanja. Religija istraivanja je ono to je sada potrebno. ... Tono je da veliki broj
ljudi ima teoretsko znanje vjerske istine, ali oni nikada nisu osjetili
silu boanske milosti u svojim srcima koja obnavlja. ... Oni vjeruju
u Boji gnjev, ali ne ulau ozbiljne napore da ga izbjegnu. Vjeruju u Nebo, ali se ne rtvuju da ga dobiju. ... Znaju lijek za grijeh,
ali ga ne koriste. Znaju to je ispravno, ali to ne cijene. Sve njihovo
znanje poveat e njihovu osudu. Oni nikada nisu doivjeli i nauili
iz iskustva da je Gospodin dobar.
Postati Kristov uenik znai odbaciti svoje ja i slijediti Isusa
u zlu i dobru. Svako poputanje u onome to nam je drago a koje
koi na vjerski ivot mora se ukloniti. ... Hoemo li uloiti odgovarajui napor i podnijeti rtvu koja je vrijedna cilja koji trebamo dostii?
Svaka zajednica koju stvaramo, kolikogod ograniena, vri
izvjestan utjecaj na nas. Mjera do koje taj utjecaj djeluje na nas
bit e odreena stupnjem bliskog i trajnog prijateljstva, kao i naom
ljubavlju i potovanjem prema onima s kojima se druimo. Na
taj nain, poznanstvom i druenjem s Kristom moemo postati
kao On, bezgreni Primjer.
Zajednica s Kristom kako je neizrecivo dragocjena! Naa
je prednost da uivamo u takvoj zajednici ako za njom eznemo,
ako se rtvujemo da je sauvamo. (5T 221223)
Tako svatko u svojem vlastitom iskustvu potvruje da je Bog
istinit (Ivan 3,33). On moe posvjedoiti: Bila mi je potrebna
pomo i naao sam je u Isusu. Svaki nedostatak je nadoknaen,
glad moje due je utaena. ... Vjerujem u Isusa jer je On za mene
boanski Spasitelj. Vjerujem u Bibliju zato to sam uvidio da je
ona Boji glas mojoj dui. (8T 321)
72

8. oujka

Graani Neba
Prema tome, niste vie tuinci i gosti, nego ste sugraani
svetih i ukuani Boji. (Efeanima 2,19)
Isus kae: Pogledajte, dolazim brzo. Ove rijei trebali bismo uvijek imati na umu i raditi s uvjerenjem da je Gospodnji
dolazak doista blizu a mi da smo putnici i stranci na Zemlji. (5T
266)
Svako sredstvo milosti treba marljivo usavravati da bi se
dua sve vie ispunjavala Bojom ljubavlju, da mognete prosuditi ono to je bolje: da budete isti i besprijekorni za Kristov
dan, puni roda pravednosti (Filipljanima 1,10.11). Va kranski ivot mora biti iv i nepokolebljiv. Vi moete postii visoki ideal koji je izloen u Pismu i morate ga postii ako elite
biti Boja djeca. Ne moete stajati u mjestu; ili ete napredovati
ili nazadovati. ...
Hoete li se zadovoljiti ogranienim kranskim rastenjem ili
ete snano napredovati u duhovnom ivotu? Tamo gdje postoji
duhovno zdravlje, postoji i rast. Boje dijete raste dok ne dosegne punu visinu rasta u Kristu. Nema granice njegovom napredovanju. ...
Oni koji bi trebali biti jaki i utemeljeni u Kristu, novoroenad su u pogledu razumijevanja i poznavanja rada Bojeg Duha.
Nakon godina i godina iskustva oni razumiju samo osnovna naela tog velikog sustava vjere i nauka koji tvori kransku vjeru.
Oni ne razumiju to savrenstvo karaktera koji e dobiti pohvalu:
Dobro je. ...
Mi moramo izvojevati velike pobjede ili emo izgubiti Nebo.
Tjelesno srce mora biti razapeto jer je sklono moralnoj izopaenosti koja vodi u smrt. ... Molite se da mona sila Svetoga Duha,
sa svom svojom oivljavajuom, okrepljujuom i preobraavajuom snagom, kao elektrini ok, potrese umrtvljenu duu, da uini
da svaki ivac zatreperi novim ivotom prenosei cijelog ovjeka
iz njegovog mrtvila, tjelesnosti i putenosti u stanje duhovnog
zdravlja. Tako ete postati dioniari boanske naravi ... i u vaim e duama odsjajivati oblije Onoga ijom ste se ranom izlijeili. (5T 264267)

73

9. oujka

Potpunije znanje o Bogu

A ovo je vjeni ivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i
onoga koga si poslao, Isusa Krista. (Ivan 17,3)
Jedino poznavanjem Boga ovdje, moemo se pripremiti za susret s Njim prilikom Njegovog dolaska. ... Ali mnogi od onih koji
tvrde da vjeruju u Krista zapravo ne poznaju Boga. Oni su samo
povrno poboni. Oni ne vole Boga, ne prouavaju Njegov karakter i zbog toga ne znaju kako da vjeruju, gledaju i ive. Ne poznaju
neumornu ljubav niti to znai hoditi u vjeri. ... Ne shvaaju da
je njihova dunost da primaju kako bi mogli obogatiti druge.
Svijet svojom mudrou ne poznaje Boga. Mnogi vrlo rjeito
govore o Njemu, ali njihovo uvjeravanje ne dovodi ljude blie
Njemu jer oni sami nisu u ivoj zajednici s Njim. Govorei o sebi
da su mudri, postaju ludi. Njihovo je poznavanje Boga nesavreno. (RH 3. veljae 1903.)
Mi ne moemo Boga otkriti pukim traenjem, ali On se otkrio u svojem Sinu koji je svjetlo Oeve slave i otisak Njegove
biti. Ako elimo upoznati Boga, moramo biti nalik na Krista. ...
ivjeti istim ivotom po vjeri u Krista kao osobnog Spasitelja
donijet e vjerniku jasniju, dublju spoznaju o Bogu. (KH 9)
Krist je savrena objava Boga. Nitko ne moe vidjeti Boga, kae On, jedinoroeni Sin koji je u naruju Oevom, On ga
javi. Samo poznavajui Krista, moemo poznavati Boga. I dok
Ga budemo gledali, preobraavat emo se u Njegovo oblije, spremni da se s Njim susretnemo prilikom Njegovog dolaska. ...
Sada je vrijeme da se pripremimo za dolazak naega Gospodina. Spremnost da se susretnemo s Njim ne moe se postii za
jedan trenutak. Priprema za taj velianstveni prizor sastoji se u
marljivom iekivanju i bdjenju zajedno s ozbiljnim radom. Tako
Boja djeca veliaju Njega. Usred uurbanih prizora iz ivota ut
e se njihov glas kako upuuje rijei ohrabrenja, nade i vjere. Sve
ono to imaju i jesu posveeno je slubi Gospodinu. Na taj se nain oni pripremaju da sretnu svojega Gospodina i kada On doe,
rei e s radou: Evo Boga naega; njega ekasmo i on e nas
spasiti. ... Bit emo radosni i uivati u Njegovom spasenju. (RH
3. veljae 1903.)

74

10. oujka

Najuzvienija razmiljanja
Gledajte koliku nam je ljubav otac iskazao, da se zovemo
djeca Boja. A to i jesmo! Zato ne poznaje svijet nas jer
njega nije upoznao. (1. Ivanova 3,1)
O, kakva je to ljubav, kakva nenadmana ljubav, da se mi,
grenici i tuinci, moemo vratiti natrag Bogu i biti posvojeni u
Njegovu obitelj! Moemo Mu se obratiti dragim imenom Oe na.
...
Sva roditeljska ljubav koja je kanalima ljudskih srca tekla
iz generacije u generaciju, svi izvori njenosti koji su se otvarali
u ljudskim duama, samo su majuni potoi u odnosu na beskrajan
ocean kada se usporede s beskonanom, neiscrpnom Bojom ljubavlju. Jezik to ne moe iskazati; pero ne moe opisati. O njoj
moete razmiljati svaki dan u svojem ivotu; moete marljivo
istraivati Sveto pismo da biste je razumjeli; moete se posluiti
svim silama i sposobnostima koje vam je Bog dao nastojei shvatiti ljubav i suosjeanje nebeskog Oca, a opet se pred vama prua
beskraj. Tu ljubav moete prouavati vjekovima, pa ipak nikada
neete u potpunosti shvatiti duljinu, irinu, dubinu i visinu Boje ljubavi koju je pokazao time to je dao svojeg Sina da umre
za svijet. Ni sama vjenost nee je moi u potpunosti otkriti. Ipak,
kad prouavamo Bibliju i razmiljamo o Kristovom ivotu i planu spasenja, tim velikim temama, na um se otvara sve vie i
vie. (5T 739,740)
Krist je doao na ovaj svijet da otkrije Boga kao Boga ljubavi, punog milosti, njenosti i suuti. (5T 738,739)
Bilo bi dobro da provedemo jedan sat svakoga dana razmiljajui i promatrajui Kristov ivot od kolijevke pa sve do Golgote.
Trebali bismo prouavati svaku pojedinost iz Njegovog ivota i u
mati ivo predoiti svaki prizor, osobito one posljednje iz Njegovog zemaljskog ivota. Tako razmiljajui o Njegovom nauku i patnjama kao i o beskonanoj rtvi koju je podnio za otkupljenje ljudskog roda, jaamo svoju vjeru, oivljujemo ljubav i postajemo dublje
proeti duhom koji je ispunjavao i naeg Spasitelja. Ako elimo
biti spaeni, svi moramo uiti u podnoju kria pouku o pokajanju
i vjeri. ... Razmiljanje o Kristu na kriu probudit e u nama zahvalnost i sve to je plemenito i uzvieno. (4T 374)
75

11. oujka

Potrebna je bijela odjea

Tada ue kralj da pogleda goste. Nae ondje jednog ovjeka koji ne bijae obuen u svadbeno ruho te mu ree:
Prijatelju, kako si uao ovamo bez svadbenog ruha? On
ostade nijem. (Matej 22,11.12)
Svadbenim ruhom u usporedbi je prikazan ist i neokaljan
karakter koji moraju imati pravi Kristovi sljedbenici. Crkvi je dano
da se obue u blistav, ist lan, da bude bez ljage, bez bore,
bez iega tomu slina (Efeanima 5,27). ist lan oznauje, kae
Biblija, pravedna djela svetih (Otkrivenje 19,8). To je Kristova
pravednost, Njegov besprijekorni karakter koji se po vjeri daje
svima koji Ga prime kao svojeg osobnog Spasitelja.
Kada je Bog u svetom Edenu nastanio nae praroditelje, nosili
su bijelo ruho nevinosti. ... Ali kada se pojavio grijeh, oni su prekinuli svoju vezu s Bogom, a svjetlo koje ih je dotad okruivalo,
nestalo je. ... ovjek ne moe izmisliti nita to bi zamijenilo izgubljeno ruho nevinosti. ... Samo je haljina pravde koju nam je
osigurao sam Krist prikladna odjea u kojoj se moemo pojaviti
u Bojoj prisutnosti. Ovaj plat, haljinu svoje pravednosti, Krist
e dati svakome tko se kaje i vjeruje. ... Ovo ruho, izatkano na
nebeskom razboju, ne sadri nijednu nit izraenu ljudskom rukom. Krist je u svojoj ljudskoj naravi razvio savreni karakter, i
taj karakter On preporuuje i nudi nama. Sva naa pravda je
kao neista haljina. (Izaija 64,6 DK) Sve ono to inimo mi
sami, zaprljano je grijehom. Ali Sin Boji se pojavio da uzme
grijehe, i grijeha u njemu nema. (1. Ivanova 3,5) ...
Svojom savrenom poslunou On je svakom ljudskom biu
omoguio poslunost Bojim zapovijedima. Kad se predamo Kristu, nae srce sjedinjuje se s Njegovim, naa volja stapa se u Njegovu volju, na um postaje jedno s Njegovim, nae misli su zarobljene u pokornosti Njemu; mi ivimo Njegovim ivotom. To znai
biti obuen u haljine Njegove pravednosti. Onda, kad Gospodin
pogleda na nas, On ne vidi odjeu od smokvinog lia, golotinju
i izopaenost uzrokovanu grijehom, ve svoju vlastitu haljinu
pravednosti koja prikazuje savrenu poslunost Jahvinom zakonu. (COL 310312)

76

12. oujka

Radost u poslunosti
Jahve, za tvojim spasenjem eznem, uivam u tvom Zakonu. (Psalam 119,174)
Pravi se kranin nikada nee aliti da je Kristov jaram bolan
za njegova ramena. On doivljava slubu za Isusa kao istinsku
slobodu. Boji zakon njegova je radost. Umjesto da pokuava umanjiti boanske zapovijedi i prilagoditi ih svojim nedostacima, on
se neprestano bori da se uzdigne do razine njihovog savrenstva.
Takvo iskustvo moramo doivjeti i mi ako elimo biti spremni
da se odrimo u Boji dan. Sada, dok traje kunja, dok se glas
milosti jo uvijek uje, za nas je vrijeme da odbacimo svoje grijehe. ... Bog je osigurao mnoga sredstva da moemo ostati savreni u Njegovoj milosti ne oskudijevajui ni u emu, ekajui na
dolazak naega Gospodina. Jeste li spremni? Jeste li obukli svadbenu odjeu? Ta odjea nee pokriti prijevaru, neistou, pokvarenost ni licemjerje. Nad vama je Boje oko. ... Mi moemo sakriti svoje grijehe od ljudskih oiju, ali nita ne moemo sakriti
od naeg Stvoritelja.
Bog nije potedio svojeg Sina, ve Ga je predao smrti zbog
naih grijeha i podignuo Ga ponovno radi naeg opravdanja. Po
Kristu, bezvrijedni kakvi jesmo, moemo dobiti sve duhovne blagoslove. Dolazimo li k Njemu da bismo mogli imati ivot? (5T
220,221)
Boja volja je izraena u propisima Njegovog svetog Zakona,
a naela ovog Zakona naela su Neba. Nebeski aneli ne posjeduju
nikakvo uzvienije znanje od poznavanja Boje volje, a ispunjavanje
Njegove volje najuzvienija je sluba kojoj mogu posvetiti svoje
sposobnosti.
Meutim, na Nebu se ne obavlja sluba da bi se udovoljilo
Zakonu. Kada se Sotona pobunio protiv Jahvina zakona, misao o
tome da postoji Zakon bila je za anele iznenadno suoavanje s
injenicom o kojoj dotle nisu razmiljali. U svojoj slubi aneli
nisu sluge, ve sinovi. ... Njima poslunost nije nikakav teret. Ljubav prema Bogu ini njihovu slubu radosnom. Tako i u svakoj
dui u kojoj boravi Krist, Nada slave, ponovno odjekuju Njegove
rijei: Hou initi volju tvoju, Boe moj, i zakon je tvoj meni u
srcu. (Psalam 40,8 DK) (MB 109)
77

13. oujka

Oblikovani u Bojoj radionici

Ili zar ne znate da je vae tijelo hram Duha Svetoga, koji
stanuje u vama i koji vam je dan od Boga? Ne znate li da
ne pripadate sami sebi jer ste kupljeni? Proslavite, dakle,
Boga svojim tijelom! (1. Korinanima 6,19.20)
Mi ne pripadamo sami sebi. Skupo smo kupljeni stradanjem
i smru Sina Bojeg. Kad bismo ovo mogli razumjeti i u potpunosti
provesti, osjeali bismo veliku odgovornost koja poiva na nama
da se odrimo u najboljem zdravstvenom stanju i uzvratimo Bogu
savrenu slubu. ...
Mi vjerujemo da Krist uskoro dolazi. ... Ne sumnjamo niti
smo sumnjali prijanjih godina da je doktrina koju drimo danas
istina za sadanje vrijeme i da se pribliavamo sudu. Spremamo
se da sretnemo Onoga koji se treba pojaviti na nebeskim oblacima u pratnji svetih anela da dade vjernima i pravednima zavrni dodir besmrtnosti. Kad On doe, nee nas istiti od naih
grijeha, uklanjati nedostatke naeg karaktera niti nas lijeiti od
slabosti naeg temperamenta i naih sklonosti. Mi emo biti spremni i prije tog vremena.
Kada Gospodin doe, oni koji budu sveti, bit e i dalje sveti.
Oni koji su sauvali svoja tijela i duh u svetosti, posveenju i
asti, na kraju e primiti zavrni dodir besmrtnosti. Ali oni koji
budu nepravedni, neposveeni i prljavi, ostat e takvi zauvijek.
Tada njihovi nedostaci nee moi biti uklonjeni niti e oni moi
dobiti sveti karakter. ... Sve ovo treba biti uinjeno u vrijeme kunje.
Sada je vrijeme da se obavi ovaj posao. ...
Mi se sada nalazimo u Bojoj radionici. Mnogi od nas su grubo
kamenje iz kamenoloma. Ali kada se drimo Boje istine, ona utjee
na nas. Ona nas uzdie i uklanja od nas svaku nesavrenost i
grijeh, kakav god on bio. Na taj nain mi se pripremamo da sretnemo Kralja u svoj Njegovoj ljepoti i konano se ujedinimo sa
svetim nebeskim anelima u kraljevstvu slave. Ovdje taj posao
treba biti obavljen za nas, ovdje nae tijelo i duh trebaju biti spremni za vjenost. (2T 354356)

78

14. oujka

Tjelesno zdravlje i plemenite misli

Ljubljeni, opominjem vas: budui da ste tuinci i stranci,
klonite se tjelesnih pouda, jer one vojuju protiv due. (1.
Petrova 2,11)
Mnogi doivljavaju ovaj tekst kao upozorenje samo protiv razuzdanosti, ali on ima ire znaenje. On zabranjuje svako tetno
poputanje apetitu i strastima. Svaki izopaeni apetit postaje pouda. Apetit nam je dan zbog dobrih pobuda, a ne da postane
gospodar smrti time to emo postati izopaeni, i tako degenerirani predati se tjelesnim poudama koje vojuju protiv due.
Petrov savjet je izravno i snano upozorenje protiv uporabe svih
sredstava za stimulaciju i narkotika. Ova poputanja mogu se sasvim prikladno svrstati u elje koje vre tetan utjecaj na karakter.
(CTBH 54)
Neka nitko tko tvrdi da je poboan ne bude ravnoduan prema
zdravlju tijela i zavarava se da neumjerenost nije grijeh i da nee
utjecati na njegovu duhovnost. Tjelesna i moralna narav blisko
su povezane. Mjerilo vrline ili se uzdie ili degradira tjelesnim
navikama. Ako se pretjeruje u hrani, ona e izazvati nezdravo
stanje moralnih osjeaja. Posljedica e biti ista i ako se jede nezdrava hrana. Bilo koja navika koja ne unapreuje zdravlje u ljudskom sustavu umanjuje vie i plemenitije sposobnosti. ... Poputanje apetitu pojaava ivotinjske nagone dajui im prednost nad
duevnim i duhovnim snagama. (CH 67)
Snaga kunje ugaanja apetitu moe se mjeriti jedino s neizrecivom agonijom naeg Otkupitelja u dugom postu u pustinji.
On je znao da e poputanje izopaenom apetitu tako umrtviti
ljudsko opaanje da nee moi vidjeti svete stvari. ... Budui da
je sila nezajaljivog apetita bila u ljudskom rodu tako jaka, Sin
Boji, da bi slomio njegovu silu, u ljudskom obliju morao je izdrati
post od skoro est tjedana, a to je i zadaa jednog kranina! Pa
ipak, kolikogod bila velika borba, on moe nadvladati. Uz pomo
te boanske sile koja se protivi najeim kunjama koje Sotona
moe smisliti, on takoer moe biti uspjean u borbi sa zlom i
na kraju ponijeti krunu u kraljevstvu Bojem. (CD 167)

79

15. oujka

Sjetva i etva ivota

Od mladenakih strasti bjei! Tei za pravednou, vjerom,
ljubavlju i onim to donosi spasenje, zajedno s onima koji
ista srca zazivaju Gospodina! (2. Timoteju 2,22)
Malo vremena provedenog u sijanju vae divlje zobi, dragi
moji mladi prijatelji, proizvest e usjev koji e vam zagorati cio
ivot. Trenutak nepromiljenosti, poputanje kunji, moe okrenuti cjelokupni tijek vaeg ivota u pogrenom smjeru. Vi moete biti samo jednom mladi u ivotu. Iskoristite to. Kada jedanput
proete zemljom, nikada se vie neete moi vratiti da ispravite
svoje pogreke. ...
Sotona se ... preruava u anela svjetla, dolazi mladima sa
svojim posebnim kunjama i uspijeva ih zavesti, korak po korak,
sa staze dunosti. On je opisan kao onaj koji optuuje, vara, lae,
mui i ubija. ... Sotonin je posao da vas kua, ali je samo na vama
hoete li to prihvatiti. Ni sve Sotonine vojske ne mogu primorati
kuanoga da sagrijei. Za grijeh nema opravdanja. (4T 622,623)
Kunja nije grijeh. Isus je bio svet i ist, a ipak bio je kuan
u svemu kao i mi sa snagom i silom koju ovjek nikada nee morati
izdrati. Uspjeno odoljevi, ostavio nam je svijetli primjer kako
i mi trebamo slijediti Njegove stope. Ukoliko smo samouvjereni
ili mislimo da posjedujemo svoju vlastitu pravednost, bit emo
ostavljeni da padnemo pod silom kunji. Ali ako gledamo u Isusa
i vjerujemo u Njega, mi pozivamo silu koja je pobijedila neprijatelja na bojnom polju i On e nai izlaz. Kada Sotona navali kao
rijeka, moramo se oduprijeti njegovim kunjama maem Duha, a
Isus e biti na pomonik i podii e zbog nas tit protiv njega.
(5T 426)
Jedna loa crta karaktera, jedna grena elja koja se gaji
na kraju e ponititi svu snagu Evanelja. ... Svjetovne brige i
uitci u grijehu veze su kojima Sotona hvata ljude u svoju zamku. Vjernima e se nai samo oni koji bi radije umrli nego uinili
neto greno. (5T 53)
Mladi mogu imati tako vrsta naela da ih ni najjae Sotonine
kunje nee moi odvui od njihove odanosti. (3T 472)

80

16. oujka

Karakter koji Nebo priznaje

Neka te nitko ne prezire zbog tvoje mladosti! tovie, budi uzorom vjernicima u rijei, u vladanju, u ljubavi, u vjeri, u istoi! (1. Timoteju 4,12)
Isus, Velianstvo Neba, ostavio je primjer mladima. On je naporno radio u radionici u Nazaretu za svoj dnevni obrok. Bio je
posluan svojim roditeljima i nije zahtijevao da upravlja svojim
slobodnim vremenom niti da slijedi svoju vlastitu volju. Nemarnim ivotom mladi nikada ne mogu postii pravo savrenstvo kao
ljudi ni kao krani. Bog nam ne obeava udobnost, ast ili bogatstvo u Njegovoj slubi, ali nas uvjerava da emo biti obdareni
svim potrebnim blagoslovima prilikom progonstva i u svijetu koji e doi vjenim ivotom. Krist nee prihvatiti nita manje od
potpunog posveenja Njegovoj slubi. Ovo je pouka koju svatko
od nas mora nauiti. ...
Mi smo vidjeli primjere snage koja podupire vrsta vjerska
naela. ... Lavovi s razjapljenim eljustima nisu mogli odvojiti
Daniela od njegovih svakidanjih molitvi niti je uarena pe mogla natjerati adraka i njegove prijatelje da se poklone pred kipom koji je postavio Nabukodonozor. Mladii koji se vrsto dre
naela izbjegavat e zadovoljstva, radije e prkositi boli i biti
hrabri ak i kada se nau u lavskoj jami i uarenoj pei nego
biti nevjerni Bogu. Pogledajte Josipov karakter. Vrlina je bila na
otroj kunji, ali je njezin trijumf bio potpun. U svakoj prilici
plemeniti mladi izdrali su kunju. Ista uzviena, nesalomljiva
naela javljala su se u svakoj kunji. Gospodin je bio s njima i
Njegova rije bila im je zakon. ...
Oni koji prouavaju Bibliju, savjetuju se s Bogom i oslanjaju na Krista, moi e mudro postupati u svako vrijeme i u svim
okolnostima. Ispravna naela pokazat e se u stvarnom ivotu.
Samo od srca primite istinu za ovo vrijeme i neka ona postane
temelj vaeg karaktera; ona e proizvesti vrstinu cilja i uinit
e nemonima mamce zadovoljstva, kolebljivost obiaja, ljubav prema svijetu i poputanje sebi. Savjest mora biti prosvijetljena, volja se mora pokoriti. Ljubav prema istini i pravednosti mora vladati u dui i tada e se oblikovati karakter koji Nebo moe prihvatiti. (5T 42,43)
81

17. oujka

Penjati se Petrovim ljestvama

Zbog toga uloite svu revnost da sa svojom vjerom spojite
potenje, s potenjem znanje, sa znanjem uzdrljivost, s uzdrljivou postojanost, s postojanou pobonost, s pobonou bratsku ljubav, s bratskom ljubavi ljubav uope! (2.
Petrova 1,5-7)
Ukaite mladima na Petrove ljestve od osam preki i postavite
njihova stopala ne na najviu preku, ve na najniu, i ozbiljno
ih potaknite da se popnu do samog vrha.
Krist ... predstavlja ljestve. Osnova je vrsto priljubljena za
Zemlju preko Njegove ljudske naravi. Najvia preka dopire do
Bojeg prijestolja zbog Njegove boanske naravi. Kristova ljudska narav grli palo ovjeanstvo dok Njegova boanska narav poiva
na Bojem prijestolju. Mi smo spaeni penjui se ljestvama preku po preku gledajui u Krista, drei se Njega, penjui se korak
po korak do visine Kristovog rasta tako da nas On ini mudrima,
pravednima, posveenima i spaenima. Vjera, vrlina, znanje, uzdrljivost, postojanost, pobonost, bratska ljubav i ljubav uope preke
su na ovim ljestvama. Sve ove osobine trebaju se pokazati u karakteru jednog kranina i ako posjedujete ove kreposti te ako
napredujete u njima, one ne doputaju da ostanete ni besposleni
ni besplodni u pravoj spoznaji naega Gospodina Isusa Krista.
(6T 147)
Nemojte misliti da ne moete poeti s razvojem neke druge
vrline sve dok niste usavrili prethodnu. Ne, one se trebaju razvijati zajedno. ... Svakog dana u svojem ivotu moete usavravati ove blagoslovljene osobine, u potpunosti otkrivene u Kristovom karakteru. ... (7BC 943)
Nemojte dopustiti da vas svladaju mnogobrojni poslovi koje
morate napraviti u svojem ivotu jer se od vas ne trai da to sve
odjednom uinite. Primijenite u svakidanjem poslu sve svoje sposobnosti, iskoristite sve prilike. Cijenite pomo koju vam Bog prua
i penjite se uz ljestve preku po preku. Zapamtite da se va ivot
sastoji iz dana koje vam Bog daje jedan za drugim i da e nebeski
izvjetaji pokazati kako ste koristili te prednosti i prilike. Dobro
iskoristite svaki poklonjeni dan od Boga da biste na kraju mogli
uti Gospodarove rijei: Dobro, slugo, dobri i vjerni. (MYP 46)
82

18. oujka

Dah due
Molite se Bogu bez prestanka. (1. Solunjanima 5,18 DK)
Molitva je disanje due, kanal svih blagoslova. Kada dua
koja se kaje uputi molitvu, Bog promatra njezinu borbu, gleda
njezine sukobe i vidi njezinu iskrenost. On stavlja svoj prst na
njezino bilo i zapisuje svaki otkucaj. Nema osjeaja koji zatreperi, nema emocije koja se pokrene, tuge koja baca sjenku, grijeha koji prlja duu niti misli ili namjere koja se stvara a da On
nije upoznat s njom. Ta dua kupljena je po bezgraninoj cijeni i
voljena je posveujuom ljubavlju koja se ne mijenja.
Molitva upuena Velikom Lijeniku za iscjeljenje due donosi Boje blagoslove. Molitva nas ujedinjuje jedne s drugima i s
Bogom. Molitva dovodi Isusa na nau stranu i daje novu snagu
i svjeu milost slaboj, zbunjenoj dui. ...
Na Spasitelj, Isus Krist, bio je kuan u svemu kao i mi, a
ipak je bio bez grijeha. Uzeo je ljudsku narav, obukao odjeu kao
ovjek; imao je ljudske potrebe. Kao ovjek, imao je potrebu da
zadovolji ono to mu je nedostajalo, da se oslobodi tjelesnog umora.
Molitva koju je upuivao svojem Ocu krijepila Ga je za rad i
kunju. Iz dana u dan On je izvravao svoju dunost teei spasiti
due. ... Provodio je itave noi u molitvi za one koji su bili iskuavani. ...
Noi u molitvi koje je Spasitelj proveo na planini ili u pustinji bile su od bitnog znaenja u Njegovoj pripremi za kunju s
kojom se morao suoiti u danima koji su slijedili. Osjeao je potrebu za okrepljenjem i osvjeenjem due i tijela da bi mogao
odoljeti Sotoninim kunjama. Oni koji se bore da ive Njegovim
ivotom osjetit e istu potrebu. ...
On nam kae: Ako tko hoe ii za mnom, neka se odree
samog sebe, neka svaki dan uzme kri svoj i neka me slijedi.
Sam Krist moe nas uiniti sposobnima da se odazovemo Njegovom pozivu: Uzmite jaram moj na se i uite od mene; jer ja sam
krotka i ponizna srca. Ovo znai da nae ja svakoga dana mora
umrijeti. Krist nam moe dati plemenit odgovor, elju da se rtvujemo i bijemo Gospodnje bitke postojanom energijom. Najslabiji, potpomognuti boanskom milou, mogu imati takvu snagu
da e biti i vie od pobjednika. (RH 30. listopada 1900.)
83

19. oujka

Tajna uspjenosti
U nj se, narode, uzdaj u svako doba; pred njim srca izlijevajte: Bog je nae utoite. (Psalam 62,9; 8 u DK)
Moramo biti vie na molitvi ako elimo napredovati u posveenom ivotu. Kada je vijest istine po prvi put bila objavljena, koliko
smo se molili! Kako esto se uo glas posrednike molitve u sobi,
sjeniku, vonjaku ili umi. esto smo provodili sate u ozbiljnoj
molitvi, po dvoje ili troje zajedno pozivajui se na obeanje. esto se uo plani jecaj, a onda glas zahvaljivanja i pjesma hvale.
Sada je dan Bojeg dolaska blii nego to smo isprva vjerovali i
zato bismo trebali biti mnogo ozbiljniji, vatreniji i gorljiviji nego
u tim ranim danima. Opasnosti koje su pred nama vee su sada
nego onda. (5T 161,162)
Isus je za vrijeme svojeg zemaljskog ivota upravo u satima
molitve nasamo primao mudrost i silu. Neka mladi slijede Njegov primjer i neka u zoru i sumrak odvoje tihe trenutke za razgovor sa svojim Ocem na nebesima. Neka i tijekom dana uzdiu
svoja srca Bogu. Na svakom koraku naeg puta On govori: Jer
ja, Jahve, Bog tvoj krijepim desnicu tvoju i kaem ti: Ne boj se,
ja ti pomaem. (Izaija 41,13) Kad bi naa djeca nauila ove pouke
u jutro svoje mladosti, kakvu bi svjeinu i silu, kakvu radost i
zadovoljstvo to unijelo u njihov ivot! (Ed 259)
Neka vam srce puca od enje za Bogom; za ivim Bogom!
Kristov ivot je pokazao to ovjek moe postii kada stekne sudionitvo u boanskoj naravi. Sve to je Krist primio od Boga i
mi moemo primiti. Prema tomu, traite i primit ete! Ispunjeni
ustrajnom Jakovljevom vjerom, s Ilijinom nepokolebljivou, traite da dobijete sve to je Bog obeao!
Neka se u vaem umu oblikuju slavne zamisli o Bogu! Neka
va ivot bude povezan skrivenim vezama s Isusovim ivotom.
Onaj koji je zapovjedio svjetlu da zasja u tami, eli zasjati i u
vaem srcu, udijeliti vam svjetlo spoznaje Boje slave u osobi Isusa
Krista. Sveti Duh e uzeti ono to pripada Bogu i pokazati vama, prenijeti kao ivotnu snagu poslunom srcu. Krist e vas povesti sve do granice beskraja. Moi ete promatrati slavu iza zavjese i objaviti ljudima savrenost Onoga koji uvijek ivi da nas
zastupa. (COL 149)
84

20. oujka

Nepokolebljiva vjera
Ali neka ite s vjerom, bez ikakva sumnjanja, jer je onaj
koji sumnja slian morskom valovlju koje vjetar podie i
amo-tamo goni. (Jakov 1,6)
Molitva i vjera usko su povezane i treba ih zajedno prouavati. U molitvi vjere nalazi se boansko znanje. To je znanje koje
svatko tko eli da njegov ivot bude uspjean mora razumjeti.
Krist kae: Zato vam kaem: to god molei pitate, vjerujte da
ste to ve primili, i bit e vam. (Marko 11,24) On jasno daje do
znanja da nae traenje mora biti u skladu s Bojom voljom. Mi
moramo traiti ono to je On obeao, i sve to primimo mora biti
uporabljeno u ispunjavanju Njegove volje. Ako se ispune uvjeti,
ispunit e se i obeanje.
Moemo traiti oprost grijeha, Svetoga Duha, narav slinu
Kristovoj, mudrost i snagu da obavljamo Njegovo djelo, kao i svaki
dar koji je On obeao; zatim moramo vjerovati da emo primiti
dar i zahvaliti Bogu to smo ga primili. Nije potrebno da traimo bilo kakav vanjski dokaz blagoslova. Dar se nalazi u obeanju i mi se moemo baviti svojim poslom, sigurni da Bog ono to
je obeao moe i ispuniti i da e dar, koji ve imamo, postati stvarnost kad nam bude najpotrebniji.
ivjeti tako od svake Boje rijei znai predati Mu cijeli svoj
ivot. Tada emo neprekidno osjeati svoje siromatvo i zavisnost,
enju srca za Bogom. Molitva je prijeko potrebna jer je to ivot
due. Obiteljska molitva i javna molitva imaju svoje mjesto, ali
tajni razgovor s Bogom odrava ivot due. ...
Uurbanost, kakva se nikada prije nije mogla vidjeti, zahvaa
svijet. Zadovoljstva, stjecanje novca, borba za vlast kao i sama
borba za opstanak, strahovitom silom zaokupljaju tijelo, um i duu.
Bog progovara usred ove sulude jurnjave. On nas poziva da se
povuemo u samou i razgovaramo s Njim. Prestanite i znajte
da sam ja Bog. ...
Ne kratko zaustavljanje u Njegovoj blizini, ve osobna veza
s Kristom, druenje s Njim to je naa potreba. (Ed 257261)

85

21. oujka

isti u srcu i ivotu

Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati. (Matej
5,8)
U Boji grad nee ui nita to oskvrnjuje. Oni koji e jednom
stanovati u njemu, moraju jo ovdje biti istog srca. U onome koji
ui od Isusa sve e vie jaati odvratnost prema nepromiljenom
ponaanju, nedolinim rijeima i nepristojnim mislima. Kada Krist
stanuje u srcu, misli i ponaanje bit e isti i oplemenjeni.
Ali Isusove rijei ... imaju i dublje znaenje trebamo biti
isti ne samo u smislu u kojem svijet razumije neporonost, slobodni od onoga to je tjelesno, neokaljani poudom, nego estiti
u skrivenim namjerama i pobudama srca, slobodni od oholosti i
samoljublja, skromni, nesebini, slini djetetu.
Samo se slini meusobno cijene. Sve dok u svojem ivotu
ne prihvatite naelo portvovne ljubavi, koja je naelo Njegovog
karaktera, ne moete upoznati Boga. ...
Kada Krist doe u svojoj slavi, zli nee biti u stanju gledati
Ga. Svjetlo Njegove prisutnosti koja je ivot onima koji Ga ljube,
zlima je smrt. ... Kada se pojavi, oni e traiti da se sakriju od
lica Onoga koji je umro da ih otkupi.
Ali ljudi ija su srca oiena djelovanjem Svetog Duha koji
u njima boravi, potpuno su se promijenili. Oni mogu upoznati Boga.
Mojsije je bio sakriven u pukotini peine kada mu se otkrila
slava Gospodnja; tako emo i mi, kada smo sakriveni u Kristu,
moi gledati Boju ljubav. ...
Mi Ga ve sada, jo ovdje, gledamo u vjeri. U svojem svakidanjem iskustvu u djelima Njegove providnosti opaamo Njegovu dobrotu i samilost. Prepoznajemo Ga u karakteru Njegovog
Sina. ... Oni koji su ista srca vide Boga na novi i privlaniji nain kao svojeg Otkupitelja, i dok promatraju neokaljanost i ljupkost Njegovog karaktera, ele odsjajivati Njegov lik. U Njemu
gledaju Oca koji ezne da zagrli sina pokajnika i srca im se ispunjavaju neizrecivom radou i slavom. ...
Oni koji su ista srca ive kao da se nalaze u vidljivoj Bojoj prisutnosti. I oni e Ga gledati licem k licu i u buduem besmrtnom stanju kao to Ga je Adam gledao dok je hodio i razgovarao
s Bogom u Edenu. (MB 2427)
86

22. oujka

Biblijsko posveenje odabranih

Posveti ih istinom; tvoja je rije istina. (Ivan 17,17)
Oni koji su posveeni istinom iva su preporuka njezine moi
i predstavnici svojega uskrslog Gospodina. Kristova vjera promijenit e ukus, posvetiti misli, uzdignuti, oistiti i oplemeniti duu pripremajui kranina sve vie i vie za drutvo nebeskih anela. (KH 250)
Ja sebe samog posveujem za njih da i oni budu posveeni
istinom. (Ivan 17,19) Poto ste pokoravanjem istini oistili svoje due da postignete bratsku ljubav, istim srcem ljubite arko
jedan drugoga. (1. Petrova 1,22) Budui da imamo ova obeanja,
oistimo se, ljubljeni, od svake tjelesne i duevne ljage, i privedimo k savrenstvu svoju svetost u strahu Bojemu. (2. Korinanima 7,1) ...
To je biblijsko posveenje. Ono se ne sastoji samo u vanjskom izgledu ili djelu. To posveenje primamo preko istine. To je
istina koju smo primili u srce i koju provodimo u ivot.
Nema biblijskog posveenja za one koji odbacuju dio biblijske istine. Istina koja svijetli u Bojoj rijei dovoljna je tako da
nitko ne mora lutati. ... Isus kao ovjek bio je savren, a ipak je
rastao u milosti. A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milosti
pred Bogom i ljudima. (Luka 2,52) ak i najsavreniji kranin
moe stalno rasti u spoznaji i Bojoj ljubavi. ...
Posveenje nije djelo jednog trenutka, jednog sata ili jednog
dana. To je neprestani rast u milosti. ... Sotona ivi, aktivan je i
potrebno je da svakog dana ozbiljno vapimo k Bogu za pomo i
snagu da bismo mu se oduprli. Sve dok Sotona vlada, morat emo
se boriti da pobijedimo svoje ja i svladamo svoje grene sklonosti. Nikada neemo moi stati i rei da smo u potpunosti postigli
cilj. ...
Kranski ivot je stalno napredovanje. Isus sjedi kao Onaj
koji mijenja i isti svoj narod. Kada se Njegovo oblije bude odraavalo u njima, oni e biti savreni i sveti, spremni za odlazak
na Nebo. (1T 338340)

87

23. oujka

Oprez kad su u pitanju sotonska orua

Budite trijezni i bdijte; va protivnik, avao, obilazi kao
riui lav, traei koga da prodere. Oduprite mu se vrsti
u vjeri, znajui da vaa braa po svijetu podnose iste patnje! (1. Petrova 5,8.9)
Neka svaka dua bude na oprezu. Suparnik je na vaem putu.
Budite budni, marljivo bdijui da ne biste upali u neku paljivo
skrivenu i dobro pripremljenu zamku a da toga niste ni svjesni.
Neka bezbrini i ravnoduni budu na oprezu da ne bi dan Gospodnji
doao na njih kao lopov u noi. Mnogi e skrenuti sa staze poniznosti i odbacivi Kristov jaram, krenut e pogrenim putem.
Zaslijepljeni i zbunjeni napustit e usku stazu koja vodi do Bojega grada. ...
Onaj koji nadvlada, mora bdjeti jer Sotona pokuava odvojiti Kristove sljedbenike svjetovnim zamkama, grijesima i praznovjerjem. Nije dovoljno da izbjegavamo uoljive opasnosti kao i
nedosljedne pokrete. Mi se trebamo drati to blie Kristove strane
koraajui stazom samoodricanja i rtve. Nalazimo se na neprijateljskom teritoriju. Onaj koji je izbaen s Neba, doao je na Zemlju
s velikom moi. Sa svim raspoloivim vjetinama i sredstvima on
nastoji zarobiti due. Ukoliko neprestano ne budemo budni, past
emo kao lak plijen njegovih bezbrojnih prijevara. (8T 99,100)
Sve je sada zaodjenuto sveanou kako bi svi koji vjeruju u
istinu za ovo vrijeme to shvatili. Trebali bi raditi po uputama za
dan Boji. Boji sudovi trebaju se sruiti na svijet i mi se moramo pripremiti za taj veliki dan.
Nae vrijeme je dragocjeno. Imamo samo nekoliko, samo nekoliko dana kunje u kojima se moramo pripremiti za budunost,
vjeni ivot. Ne smijemo si dopustiti da ih provodimo beskorisno.
Sa strahom moramo paziti da Boju rije ne itamo samo na brzinu
i povrno. (6T 407)
Ako je sve vae zanimanje vezano za istinu i pripremu za
ovo vrijeme, vi ete biti posveeni istinom i pripremit ete se za
vjenost. ... Svi koji propovijedaju istinu moraju nastaviti djelo
pripreme, sve dok ne stanemo pred Boje prijestolje bez mane,
mrlje, nedostatka ili bilo ega slinog. Bog e vas oistiti ako Mu
se predate u procesu ienja. (2T 111)
88

24. oujka

Postojanost u svakoj kunji

Prinesite Bogu sami sebe ... a svoje udove kao oruje pravednosti u slubu Bogu! Grijeh, naime, nee gospodariti nad
vama. (Rimljanima 6,13.14)
Postoji samo jedna sila koja moe slomiti mo zla u ljudskim
srcima, a to je Boja sila u Kristu Isusu. ... Samo Njegova milost
moe nas osposobiti da se odupremo i obuzdamo sklonosti svoje
grene naravi. (MH 428)
Bezgranina vrijednost rtve koja je bila potrebna za nae
otkupljenje otkriva injenicu koliko je grijeh straan. Po grijehu
sav ljudski organizam je poremeen, um izopaen, mata iskvarena. Grijeh je degradirao sposobnosti due. Kunje koje dolaze
izvana nalaze plodno tlo u srceu, a stopala se neprimjetno okreu zlu. Kao to je rtva u nau korist bila potpuna, tako i nae
obnavljanje od uprljanosti grijehom treba biti potpuno. Ne postoji greno djelo koje e Zakon opravdati, ne postoji nepravednost
koja e izbjei osudu. Kristov ivot bio je savreno ispunjenje svih
zahtjeva Zakona. On je rekao: Ostat ete u mojoj ljubavi ako
budete vrili moje zapovijedi, kao to sam i ja vrio zapovijedi
Oca svog te ostajem u njegovoj ljubavi. (Ivan 15,10) Njegov ivot
nama je uzor poslunosti i slube. (8T 312)
I danas Sotona podmee iste kunje koje je postavljao Kristu nudei nam sva kraljevstva ovoga svijeta u zamjenu za nau
odanost. Ali nad onim koji gleda na Isusa kao na poetak i svretak
svoje vjere, Sotonine kunje nemaju mo. On ne moe navesti na
grijeh onoga koji vjerom prihvaa vrline Onoga koji je bio kuan
u svemu kao i mi, a ipak nije sagrijeio. (1SM 224)
Istjerivanje grijeha je djelo same due. Istina, mi nemamo
sile da se sami oslobodimo Sotonine vlasti, ali kad se elimo osloboditi grijeha, i u svojoj velikoj potrebi zavapimo za silom koja
je izvan i iznad nas, snage due povezuju se s boanskom silom
Svetog Duha, te se sad pokoravaju nalozima volje u ispunjavanju
Boje volje. (DA 466)
Bog e imati narod koji ezne za dobrim djelima stojei vrsto usred zagaenja ovog pokvarenog doba. Bit e to narod koji
e se vrsto drati boanske snage i ostati postojan u svakoj kunji.
(3T 472)
89

25. oujka

Zato se kunja otee?

Ne odustaje Gospodin od izvrenja obeanja, kako to neki
misle, nego vas strpljivo podnosi jer nee da se itko izgubi, nego da svi pristupe obraenju. (2. Petrova 3,9)
Bila mi je pokazana opasnost koja nam prijeti kao narodu,
da postajemo sve sliniji svijetu nego Kristu. Sada smo na granici vjenog svijeta, ali nas neprijatelj nastoji uvjeriti da je kraj
vremena daleko. Sotona e uporabiti sva mogua sredstva kako
bi zaveo one koji dre Boje zapovijedi i ekaju Spasiteljev dolazak na oblacima s velikom silom i slavom. Pokuavat e zavesti
to vei broj njih da misle kako je daleko strani dan i da budu
slini svijetu povodei se za njegovim obiajima. Bila sam uznemirena kad sam vidjela da duh svijeta vlada mnogima koji tvrde
da visoko cijene istinu. ...
S obzirom na kratkou vremena, mi kao narod trebamo bdjeti
moliti se i ni u kom sluaju ne smijemo sebi dopustiti da zanemarimo sveano djelo pripreme za veliki dogaaj koji je pred nama.
Budui da se vrijeme kraja oigledno produilo, mnogi su postali
bezbrini i ravnoduni u pogledu svojih rijei i djela. Oni ne uviaju opasnost koja im prijeti i ne shvaaju Boju milost koja je
produila njihovu kunju da bi mogli imati vremena oblikovati
karakter za budui vjeni ivot. Svaki trenutak ima golemu vrijednost. Ovo vrijeme nije im dano da ga uporabe u nastojanju da
osiguraju sebi udoban ivot na Zemlji, ve da pobijede svaki
nedostatak u svojem karakteru i pomognu drugima primjerom i
osobnim trudom da vide ljepotu svjetla. Bog ima na Zemlji narod koji u vjeri i svetoj nadi utire put brzom ispunjavanju proreenih dogaaja i nastoji oistiti svoje due poslunou istini da
se ne bi naao bez svadbenog ruha kad se Krist pojavi. ...
Znaci, proreeni u proroanstvu, brzo se ispunjavaju oko nas.
Ovo bi trebalo potaknuti svakog pravog Kristovog sljedbenika da
gorljivo radi. (4T 306,307)

90

26. oujka

Tvoj sluaj je na redu!

Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda! (Otkrivenje 14,7)
Godine 1844. na Veliki sveenik uao je u najsvetije mjesto
u nebeskom Svetitu da bi otpoeo rad istranog suda. (1SM 125)
Kad se na sudu otvore knjige s izvjetajima, pred Boga dolaze ivoti svih koji su uzvjerovali u Isusa. Poinjui s onima koji
su prvi ivjeli na zemlji, na Zastupnik iznosi sluajeve narataja za naratajem i zavrava sa ivima. Svako se ime spominje,
svaki sluaj temeljito ispituje. Neka se imena prihvaaju, a neka
odbijaju. Ako su iji grijesi ostali zapisani u knjigama, nepokajani i neoproteni, ta e imena biti izbrisana iz knjige ivota. ...
Mi sad ivimo u vrijeme velikog dana pomirenja. Dok je veliki sveenik u zemaljskoj slubi vrio pomirenje za Izraelce, od
svih se zahtijevalo da poste, kaju se zbog grijeha i ponize pred
Gospodinom, jer bi u protivnom bili uklonjeni iz naroda. Na isti
nain svi koji bi htjeli da im imena ostanu u knjizi ivota trebaju sada, u ovih nekoliko preostalih dana svoje probe, postiti
pred Bogom, alosni zbog grijeha i iskreno se kajui. Oni moraju
duboko, temeljito ispitati srce. ... Sve koji ele pokoriti zle naklonosti
koje njima nastoje zagospodariti oekuje ozbiljna borba. Priprema je osobna stvar. Mi se ne spaavamo u skupinama. istoa i
pobonost jednoga nee nadoknaditi nedostatke ovih osobina kod
drugoga. ... Svatko mora biti ispitan i naen bez ljage i bez bore,
bez iega tomu slina. (GC 483,489.490)
Svima koji su se istinski pokajali za grijeh i vjerom se pozvali
na Isusovu krv kao na svoju rtvu pomirnicu, bit e pored imena
u nebeskim knjigama napisano: oproteno. Budui da su postali
dionicima Kristove pravednosti, a ustanovljeno je da im je karakter
sukladan s Bojim Zakonom, njihovi e grijesi biti izbrisani a oni
sami proglaeni dostojnima vjenog ivota. Gospodin izjavljuje preko
proroka Izaije: A ja, ja radi sebe opaine tvoje briem, i grijeha
se tvojih ne spominjem. (Izaija 43,25) (GC 483)

91

27. oujka

Uzor kojem moete vjerovati

Obucite se u bojnu opremu Boju da se mognete suprotstaviti avolskim napadima! (Efeanima 6,11)
Svako oivljavanje Bojeg djela potie kneza zla na jo veu
aktivnost. Sada ulae krajnje napore za zavrnu bitku protiv Krista
i Njegovih sljedbenika. Ubrzo e se pred nama otkriti posljednja
velika obmana. Antkrist e pred naim oima izvesti svoja udotvorna djela. Njegova e imitacija biti toliko slina izvorniku da
e ih biti nemogue razlikovati, osim putem Svetoga pisma. Njegovim se svjedoanstvom mora ispitati svaka tvrdnja i svako udo. ...
Samo e oni koji su svoj um utvrdili istinama Biblije moi
opstati tijekom posljednjeg velikog sukoba. Svaka e se dua nai
pred ozbiljnim ispitom: Trebam li Boga sluati vie nego ljude?
Odluujui trenutak je pred vratima. Stoje li nae noge vrsto
na stijeni Boje nepromjenjive Rijei? Jesmo li spremni odluno
stati u obranu Bojih zapovijedi i vjere u Isusa? ...
Prva je i najvea dunost svakog razumnog bia da naui iz
Svetog pisma to je istina, i da onda hodi u svjetlosti i hrabri
druge da slijede njegov primjer. Svakog dana trebamo marljivo
prouavati Bibliju, odvagujui svaku misao i usporeujui redak
s retkom. Svoje miljenje trebamo oblikovati uz boansku pomo,
budui da pred Bogom odgovaramo sami za sebe. ...
Isus je obeao svojim uenicima: A Branitelj, Duh Sveti, kojega
e Otac poslati zbog mene, nauit e vas sve i sjetiti vas svega
to vam rekoh. (Ivan 14,26) Ali se Kristovo uenje mora prethodno
pohraniti u naem umu kako bi nas Boji Duh mogao u trenutku opasnosti na njega podsjetiti. ...
Kad doe vrijeme kunje, otkrit e se oni koji su Boju Rije
uinili pravilom svog ivota. ... Neka se podigne protivljenje, neka
zavladaju vjerska zaslijepljenost i netrpeljivost, neka se raspali
progonstvo, i polovini e se i licemjerni krani pokolebati i odrei vjere; ali e pravi kranin stajati vrsto kao stijena, s jaom vjerom i svjetlijom nadom nego u dane blagostanja. (GC 593
602)

92

28. oujka

Sveto pismo je naa zatita

Zar nisu svi (aneli) slubujui duhovi to se obiavaju
slati da slue onima koji imaju batiniti spasenje? (Hebrejima 1,14)
Sve dok Boji narod uva svoju vjernost prema Njemu, sve
dok se dri ivom vjerom za Isusa, pod zatitom je nebeskih anela
i Sotoni nee biti doputeno da ostvari svoje paklene planove nad
njim da bi ga unitio. Ali oni koji se odvoje od Krista zbog grijeha, u velikoj su opasnosti. ...
Sotona je sada mnogo ozbiljnije zaposlen u igri za ivot dua
nego to je to inio prije; i dok ne budemo neprestano budni, on
e stavljati u naa srca ponos, ljubav prema sebi i prema svijetu
i mnoge druge zle stvari. On e se takoer posluiti svim moguim sredstvima da pokoleba nau vjeru u Boga i u istine Njegove rijei. Ako nismo stekli duboko iskustvo s Bogom i ako temeljito ne poznajemo Njegovu rije, neprijatelj e nas zavesti na
nau propast svojim zabludama i izvrtanjem istine. Lana nauavanja potkopat e temelje mnogih zato to nisu nauili razlikovati la od istine. Naa jedina zatita od Sotoninih lukavstava
jest marljivo prouavanje Svetog pisma, razboritost u razumijevanju razloga nae vjere i vjerno obavljanje svih dunosti. Poputanje jednom grijehu prouzroit e slabost i tamu, a nas podvrgnuti estokim kunjama. ...
Da li mi otvaramo vrata naeg srca Isusu, a zatvaramo svaku mogunost ulaska Sotoni? Dobivamo li svakog dana sve jasnije svjetlo i veu snagu da bismo mogli ostati u Kristovoj pravednosti? Praznimo li svoja srca od sebinosti istei ih i pripremajui se da primimo kasnu kiu s Neba? ...
Posao pobjeivanja veliki je posao. Hoemo li ga se prihvatiti svom snagom i ustrajnou? Sve dok to ne uinimo, naa prljava haljina nee biti uzeta od nas. Nemojmo oekivati da e
ona s nas biti strgnuta na silu; mi najprije moramo pokazati elju da je se rijeimo. Moramo nastojati ukloniti grijeh iz sebe
oslanjajui se na zasluge Kristove krvi; pa kada dou nevolje i
neprijatelj bude vrio pritisak na nas, hodit emo meu anelima. (RH 19. studenoga 1908.)

93

29. oujka

Boje obeanje o zatiti

Gospodin moe izbaviti prave tovatelje iz kunje, a bezbonike sauvati za dan Suda da ih kazni. (2. Petrova 2,9)
U vrijeme nevolje koje je pred nama, Bog obeava da e
zatititi one koji su sauvali rije Njegovog strpljenja. ... Stup od
oblaka, koji objavljuje gnjev i uas prijestupnicima Bojeg zakona, bit e svjetlo, milost i osloboenje onima koji su drali Boje
zapovijedi. Mona ruka koja je tako jaka da moe smrviti buntovnike, oslobodit e vjerne. Svaki vjernik sigurno e biti doveden u tor izbavljenih ... Kakvu e ulogu ti odigrati u zavrnim
prizorima povijesti ovoga svijeta? ... Jesi li svjestan velike pripreme koja se odvija i na Nebu i na Zemlji? ... Neka se nitko ne
igra s grijehom koji je izvor svake nevolje u naem svijetu. ...
Neka sudbina vae due ne bude u neizvjesnosti. Budite naisto
s time jeste li u svemu na Gospodnjoj strani. Neka vam iz iskrenog srca i s drhtavih usana silazi pitanje: Tko e opstati kad se
on pojavi? (Malahija 3,2) Jeste li u ovim posljednjim dragocjenim satima vremena milosti uinili sve da u zgradu svojeg karaktera ugradite najbolji materijal? Jeste li oistili svoju duu od
svake mrlje? Idete li za svjetlom? Odgovaraju li vaa djela ispovijedanju vae vjere?
Utjee li na vas Boja milost koja omekava i popravlja? ...
Doputate li svojem svjetlu da svijetli kako bi obasjalo narode
koji ginu u svojim grijesima? Jeste li svjesni da ste pozvani u
obranu Bojih zapovijedi od onih koji ih gaze?
Mogue je biti polovian, formalan vjernik i tako se nai lak
i izgubiti vjeni ivot. Mogue je da netko ispunjava neke biblijske propise pa se zato smatra kraninom, a da ipak propadne
jer mu nedostaju osobine koje su prijeko potrebne kranskom
karakteru. ... Dok jo ima milosti i Spasitelj jo posreduje, spremimo se temeljito za vjenost. ...
Velika kriza je upravo pred nama. Da bismo se suoili s ispitom
i kunjama i obavili pripreme, potrebna nam je ustrajna vjera.
Meutim, mi moemo slavno trijumfirati. Nijedna dua koja bdije, moli se i vjeruje, nee biti uhvaena u neprijateljevu zamku.
(6T 404,405)

94

30. oujka

Duboko i ivo iskustvo

Kako emo pobjei ne marivi za toliko spasenje? koje poe Gospodin propovijedati, i oni koji su uli potvrdie meu nama. (Hebrejima 2,3 DK)
Pokazano mi je da ne bismo trebali odgaati Gospodnji dolazak. Aneo je rekao: Pripremite se, pripremite se za ono to treba
doi na zemlju. Neka vaa djela odgovaraju vaoj vjeri. Vidjela
sam da na um mora biti usmjeren k Bogu, a na utjecaj bi trebao svjedoiti za Boga i Njegovu istinu. Mi ne moemo dati ast
Bogu ako smo nemarni i ravnoduni. ... Moramo ozbiljno nastojati osigurati spasenje svojih dua kao i drugih. Sve to je vano
treba biti vezano za ovo, a sve ostalo trebalo bi biti u drugom
planu.
Promatrala sam ljepotu Neba. Sluala sam anele kako ushieno pjevaju odajui hvalu, ast i slavu Isusu. Tada sam mogla
razumjeti poneto od divne ljubavi Bojeg Sina. On je napustio
svu svoju slavu i ast na Nebu u elji da nas spasi i sa strpljenjem i poniznou prihvatio pogrde i prijezir kojim su Ga ljudi
obasipali. Bio je izbijen, ranjen i slomljen, a zatim razapet na
kri Golgote gdje je podnio najstraniju smrt da bismo mi bili
oprani Njegovom krvlju, uskrsnuli i ivjeli s Njime u stanovima
koje nam je otiao pripremiti. Tamo emo uivati u svjetlu i slavi Neba sjedinjujui svoje glasove s pjesmama anela.
Vidjela sam da je itavo Nebo zainteresirano za nae spasenje. Zar emo biti ravnoduni kao da je svejedno hoemo li biti
spaeni ili izgubljeni? Zar emo prezreti rtvu koja je bila prinesena za nas? ...
Nama je dana Knjiga da nas vodi kroz opasnosti mranog
svijeta k Nebu. Ona nas ui kako moemo izbjei boanski gnjev,
govori nam o stradanju koje je Krist podnio za nas, o velikoj rtvi koju je pristao podnijeti da bismo mi bili spaeni i radovali
se zauvijek u Bojoj prisutnosti. ...
Oblije pobonosti nikoga nee spasiti. Svatko mora doivjeti duboko i ivo iskustvo. Samo e ga to spasiti u vrijeme nevolje.
Tada e svaija djela biti okuana, i ako smo zidali zlato, srebro
i drago kamenje, nai emo zaklon pod atorom Gospodnjim. (1T
123125)
95

31. oujka

Pripremite se, pripremite se,

pripremite se
Pripravi se, Izraele, da susretne Boga svoga! (Amos 4,12)
Kad bi se danas Krist pojavio na nebeskim oblacima, tko ...
bi bio spreman da Ga susretne? Pretpostavimo da budemo preneseni u kraljevstvo nebesko upravo onakvi kakvi jesmo. Bismo
li bili spremni ujediniti se sa svecima Bojim, ivjeti u skladu s
kraljevskom obitelji, djecom nebeskog Kralja? Na koji nain ste
se pripremili za sud? Jeste li se pomirili s Bogom? elite li pomoi onima oko sebe u svojoj kui, svojim susjedima, onima s kojima dolazite u kontakt a koji ne dre Boje zapovijedi? ... Spremamo li se da susretnemo Kralja? ...
Kad bismo mogli biti primljeni na Nebo onakvi kakvi smo,
koliko nas bi moglo gledati Boga? Koliko nas ima svadbeno ruho? Koliko je onih koji su bez mane i nedostatka ili takvoga ega? Koliko je nas vrijedno da dobije krunu ivota? ... Poloaj ne
ini ovjeka. Krist je taj koji ini ovjeka vrijednim da dobije krunu
ivota koja nee nestati. (GCB 6. travnja 1903.)
Moj je pogled bio upravljen na ostatak Bojeg naroda na Zemlji. Aneo im je govorio: elite li izbjei sedam posljednjih zala?
... Ako elite, morate umrijeti da biste mogli ivjeti. Budite spremni, budite spremni, budite spremni! Morate biti spremniji nego
to ste sada. ... rtvujte sve za Boga. Stavite na Njegov oltar sebe,
svoje imanje i sve kao ivu rtvu. Sve se mora dati da bi se ulo
u slavu. (EW 66,67)
Krist dolazi u velikoj sili i slavi. On dolazi u svoj svojoj slavi
i u slavi svojega Oca. ... Dok nepokajani budu bjeali od Njegove
prisutnosti, Njegovi sljedbenici e se radovati. ... Svojim vjernim
sljedbenicima Krist je bio svakodnevni pratilac i najbliskiji prijatelj. Oni su ivjeli u tijesnoj povezanosti i stalnoj zajednici s
Bogom. Nad njima se pokazala slava Gospodnja. ... Sada se oni
raduju nepomuenim zrakama sjaja i slave Kralja kraljeva u Njegovom velianstvu i krasoti. Oni su spremni za zajednicu Neba
jer im je Nebo jo ovdje bilo stalno u srcu. (COL 420,421)
Ako ste danas pravi pred Bogom, bili biste spremni kad bi
Krist danas doao. (IHP 227)
96

1. travnja

Najvei posao na svijetu

Tada im ree: Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju! (Marko 16,15)
Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom
stvorenju Kristova je zapovijed Njegovim sljedbenicima. To ne
znai da su svi pozvani da budu propovjednici ili misionari u pravom smislu rijei, ali svi mogu biti Njegovi suradnici u objavljivanju Radosne vijesti svojim blinjima. Zapovijed je upuena svima,
velikima i malima, obrazovanima i neobrazovanima, starima i mladima. (Ed 264)
Na svakome tko zna istinu za ovo vrijeme poiva odgovornost
da i druge obavijesti o tome. Kristovi sluge u velikoj su mjeri
odgovorni za dobrobit i spasenje svijeta. Oni trebaju biti Boji
suradnici u radu za zadobivanje dua. (RH 10. oujka 1904.)
Tema koja privlai srce grenika jest Krist i Njegovo raspee. Na kriu, na Golgoti, Isus je otkriven svijetu u neusporedivoj
ljubavi. Predstavljajte Ga tako gladnom mnotvu i svjetlo Njegove ljubavi privui e ljude iz tame k svjetlu, iz grijeha k poslunosti i pravom svjetlu. Promatranje Krista na Golgoti uzdie kao
nita drugo svijest o tome koliko je grijeh gnusan. (RH 22. studenoga 1892.)
Hoe li lanovi nae crkve drati svoj pogled stalno upravljen
na raspetog i uskrslog Spasitelja u kojem su usredotoene sve
nae nade u vjeni ivot? Ovo je naa poruka, na argument, naa
doktrina, opomena nepokajanima, ohrabrenje za one koji tuguju
nada za svakog vjernika. Ako u srcu ljudi uspijemo probuditi
zanimanje i navedemo ih da svoj pogled usmjere na Krista, moemo uiniti i sljedei korak upuujui ih da svoj pogled ne skidaju s Janjeta Bojeg. ... Onaj iji je pogled stalno usmjeren na
Krista, bit e spreman da se odrekne svega. Umrijet e sebinosti. Vjerovat e u potpunosti u Rije Boju koja je tako velianstvena i udesno uzviena u Kristu. (6BC 1113)
Prednost svakog kranina nije samo u tome da eka na Gospodnji dolazak, nego i da ga ubrza. Kako bi se brzo u ovome svijetu
posijalo sjeme Evanelja kad bi donosili rodove svi oni koji kau
da Ga ljube! Tada bi posljednja etva brzo sazrela i Krist bi doao skupiti dragocjeno ito. (8T 22,23)
97

2. travnja

Poruka s kria
A ja sam daleko od toga da se iim ponosim, osim kriem
Gospodina naega Isusa Krista, po kome je meni razapet
svijet i ja svijetu! (Galaanima 6,14)
Bog mi je dao poruku za svoj narod. ... Kupljeni ste skupo i
zato sve ono to jeste i imate treba biti uporabljeno na slavu Bogu i za dobro vaih blinjih. Krist je umro na kriu da spasi svijet od smrti zbog grijeha. On trai vau suradnju u ovom poslu.
Vi trebate biti Njegova desna ruka. S ozbiljnim naporom, neumorni u poslu trebate nastojati spasiti izgubljene. ...
Preobraavajua sila Kristove milosti oblikuje onoga koji daje
sebe u Boju slubu. ... On vie nee biti ravnoduan prema duama koje oko njega propadaju. ... On shvaa da svaki dio Njegovog
bia pripada Kristu koji ga je otkupio od ropstva grijeha; svaki
trenutak njegove budunosti otkupljen je dragocjenom ivotodavnom krvlju Bojeg jedinoroenog Sina.
Cijenite li rtvu prinesenu na Golgoti toliko duboko da ste
voljni svaki drugi interes podrediti djelu spaavanja dua? Ista
snaga elje da spasi grenike koji je obiljeio ivot Spasitelja,
obiljeava i ivote Njegovih istinskih sljedbenika. Kranin ne eli
ivjeti samo za sebe. On e s oduevljenjem posvetiti sve to ima
i jest slubi za Gospodara. Pokretat e ga neopisiva elja da zadobiva due za Krista. ...
Kako mogu na najbolji mogui nain veliati Onoga koji me
je stvorio i otkupio? Ovo je pitanje koje si trebamo postavljati.
Onaj koji je doista obraen, s ozbiljnom zabrinutou nastoji izbaviti
one koji su jo uvijek pod Sotoninom vlau. ...
Ostalo nam je jo jako malo vremena da se pripremimo za
vjenost. ... Ljudima je potrebna istina i s ozbiljnim naporima punim
vjere trebamo s njima uspostaviti komunikaciju. Za due se treba
moliti, raditi i traiti ih. ...
Na nama lei ozbiljna odgovornost da upozorimo svijet o
dolazeem sudu. ... Bog poziva svoju Crkvu da ustane i obue se
u silu. Treba osvojiti krune besmrtnosti i zadobiti nebesko kraljevstvo, a svijet koji gine u neznanju treba biti prosvijetljen. (7T
912,16)

98

3. travnja

Pokrenuti ljubavlju
Ovu zapovijed imamo od njega: tko ljubi Boga, neka ljubi
i svoga brata! (1. Ivanova 4,21)
Ljubav je temelj pobonosti. to god tko govorio, nema iste
ljubavi prema Bogu ukoliko nema nesebine ljubavi prema svojem bratu. ... Kad se nae ja stopi s Kristom, ljubav e se spontano pojaviti. Savrenost kranskog karaktera dostii emo kad
se u naem srcu bude neprestano javljala elja da pomognemo
blinjima i da im donesemo blagoslov kad nebesko sunevo svjetlo ispuni nae srce i pokae se na naem licu. ...
Povezani s Kristom, bit emo povezani i sa svojim blinjima
zlatnim karikama lanca ljubavi. Tada e se i suut i saaljenje
koje je Krist pokazivao pokazati i u naem ivotu. Mi neemo
ekati da siromani i unesreeni dou k nama. Nee biti potrebno da nas netko preklinje da bismo poeli suosjeati s patnjama
drugih. Bit e nam isto tako prirodno da priskoimo u pomo siromanima i napaenima kao to je Kristu bilo prirodno da ide i
ini dobro. ... Slava Neba podie pale i tjei oaloene. ...
Bog ne priznaje nikakve razlike po nacionalnosti, rasi ili drutvenom sloju. ... Svi su ljudi stvaranjem pripadnici iste obitelji,
svi su sjedinjeni otkupljenjem. Krist je doao sruiti svaki zid
razdvajanja, otvoriti svaki odjel Hrama, kako bi svaka dua dobila slobodan pristup Bogu. Njegova je ljubav tako iroka, duboka
i sveobuhvatna da svugdje prodire. Ona izvlai iz kruga Sotoninog utjecaja jadne due koje su bile zavedene... Ona ih stavlja
u blizinu Bojeg prijestolja koje je okrueno dugom obeanja. ...
Krist eli uzdii svakoga komu je stalo do zajednitva s Njim,
kako bismo i mi bili jedno s Njim kao to je On jedno sa svojim
Ocem. On nam doputa da doemo u dodir s napaenima i nastradalima da bi nas izvukao iz nae sebinosti; On se trudi da
u nama razvije osobine svojeg karaktera saaljenje, njenost i
ljubav. ... Gospodin objavljuje: Ako bude mojim putovima hodio
i mojih se pridravao naredaba, ti e biti upravitelj u Domu mojemu... i dat u ti pristup meu one koji ondje stoje meu
anele koji okruuju Njegovo prijestolje (Zaharija 3,7). Suraujui s nebeskim biima u njihovom djelu na Zemlji, mi se pripravljamo za druenje s njima na nebesima. (COL 384389)
99

4. travnja

Mjesto gdje se poinje sa

svjedoenjem
Daj da nam sinovi budu kao biljke to rastu od mladosti
svoje; a keri nae kao stupovi ugaoni, krasne poput hramskog stupovlja. (Psalam 144,12)
Na rad za Krista treba poeti u obitelji. ... Nema vanijeg
misionarskog polja od ovoga. (6T 429)
Sretni su roditelji iji je ivot stvarni odsjaj boanskog ivota, tako da Boja obeanja i zapovijedi pobuuju u djeci zahvalnost i tovanje; roditelji ija njenost, pravino postupanje i
strpljenje tumae djetetu Boju ljubav, pravdu i trpljenje, i koji
time to ue svoje dijete da ih voli, ima u njih povjerenja i bude
im posluno, ue ga istodobno da voli, ima povjerenja i bude posluno svom nebeskom Ocu. Roditelji koji u dijete usade jedan
takav dar, poklonili su mu blago dragocjenije od bogatstva svih
vjekova blago koje e ostati za vjenost. (MH 375,376)
Bog eli da svako dijete jo u ranoj dobi bude Njegovo, da
bude posvojeno u Njegovu obitelj. Koliko god bila mlada, ona mogu
biti lanovi vjernoga doma i stei najdragocjenija iskustva. Mogu
imati njena srca spremna da prime dojmove koji e trajati vjeno. Ona mogu imati srca koja su puna povjerenja i ljubavi prema Isusu i ive za Isusa. Krist e ih uiniti malim misionarima.
itav smjer njihovih misli moe biti promijenjen tako da nee uivati u grijehu, ve e ga se kloniti i mrziti ga. (CT 169)
Odgojem i primjerom roditelji trebaju uiti svoju djecu da rade
za neobraene. Djeca bi trebala biti tako odgojena da mogu suosjeati sa starijima i oaloenima i pokuati olakati patnje jadnima i napaenima. ... Od njihovih najranijih godina u njih treba biti usaeno samoodricanje i portvovnost za dobro drugih i
napredak Kristova djela kako bi mogla biti radnici za Krista. ...
Bog je tako uredio da obitelji na Zemlji budu simbol nebeske obitelji. Kranski domovi, utemeljeni i rukovoeni u suglasnosti s Bojim planom, spadaju u Njegova djelotvorna sredstva
za oblikovanje kranskog karaktera i napredak Njegovog djela.
(6T 429,430)

100

5. travnja

Svijet se nalazi u potrebi

Stog se pravo od nas udaljilo, zato pravda ne dopire do
nas. Nadasmo se svjetlosti, a ono tama; i vidjelu, a ono u
tmini hodimo. (Izaija 59,9)
Ima mnogo onih koji itaju Sveto pismo a ne mogu razumjeti
njegovo pravo znaenje. Po svemu svijetu mukarci i ene s enjom gledaju prema Nebu. Molitve, suze i molbe uzdiu se iz dua
koje eznu za svjetlom, milou i Svetim Duhom. Mnogi su na
rubu kraljevstva; samo ekaju da budu prigrljeni. (AA 109)
Posvuda sreemo srca koja vape za neim to nemaju. Ona
eznu za silom koja e im dati pobjedu nad grijehom, za silom
koja e ih izbaviti iz okova zla, za silom koja e im dati zdravlje,
ivot i mir. Mnogi od onih koji su nekada poznavali silu Boje
Rijei, i ivjeli tamo gdje nitko ne priznaje Boga, sada eznu za
boanskom prisutnosti.
Svijetu danas treba ono to mu je trebalo i prije devetnaest
stoljea Kristovo otkrivenje. Treba izvriti veliko djelo reforme,
a samo se Kristovom milou moe dovriti djelo tjelesne, umne
i duhovne obnove.
Kristov e nain rada sam omoguiti pravi uspjeh u doticaju
s ljudima. Spasitelj je stupao u dodir s ljudima kao onaj kome je
na srcu bilo njihovo dobro. On im je pokazao svoju suut, sluio
im u njihovim potrebama i zadobio njihovo povjerenje. Zatim ih
je pozvao: Hajdete za mnom.
Pribliimo se ljudima osobnim naporima. ... Trebamo plakati
s onima koji plau, radovati se s onima koji se raduju. Praen
silom uvjeravanja, silom molitve, silom Boje ljubavi, ovaj rad nee
i ne moe biti besplodan. (MH 143,144)
Nebeski umovi ekaju na suradnju ljudskih pomonika, da
otkriju svijetu to ljudska bia mogu postati i to se moe postii
u zajednici s Boanskim, za spasenje dua koje su pred propasti.
Ne postoji granica upotrebljivosti onoga koji, ostavljajui svoje ja,
omoguuje Svetome Duhu da djeluje na njegovo srce i koji ivi
ivotom u cijelosti posveenom Bogu. (MH 159)

101

6. travnja

Pouavanje od kue do kue

(Vi znate) kako nisam nita od onoga to je korisno propustio da vam saopim i da vas pouim javno i po kuama. (Djela 20,20)
Meu lanovima naih crkava trebalo bi biti mnogo vie rada
od kue do kue u davanju biblijskih satova i irenju literature.
... Dok sijemo pokraj svake vode, shvatit emo da e onaj koji
mnogo sije obilato eti.
Kristov primjer moraju slijediti oni koji govore da su Njegova djeca. Ublaite tjelesne potrebe svojih blinjih, a njihova
zahvalnost poruit e prepreke i omoguiti vam da doprete do njihovih srca. ... ene se mogu ukljuiti u taj posao kao i mukarci.
... One mogu po kuama raditi ono to ne mogu mukarci, a to
je rad koji dopire do unutarnjeg ivota. One se mogu pribliiti
srcima onih do kojih mukarci ne mogu doprijeti. Njihov rad je
potreban. Razborite i ponizne ene mogu napraviti dobar posao
u objanjavanju istine ljudima u njihovim domovima. Tako objanjena Boja rije djelovat e kao kvasac i ... obratit e se itave obitelji. ... U obiteljskom krugu, pokraj kamina svojih susjeda, kraj bolesnike postelje, moete tiho itati Sveto pismo i govoriti o Isusu i istini. Tako moe biti posijano dragocjeno sjeme
koje e proklijati i donijeti rod. ...
Misionarski posao treba biti obavljen u mnogim mjestima koja
ne obeavaju mnogo. Nae due treba obuzeti misionarski duh
nadahnjujui nas da dopiremo do slojeva na koje nismo raunali,
na nain i u mjestima u kojima nismo planirali raditi. Gospodin
ima svoj plan za sijanje sjemena Evanelja. U sijanju u skladu s
Njegovom voljom toliko emo umnoiti sjeme da e Njegova rije
doprijeti do tisua ljudi. ... (9T 127130)
Tisue tisua i deset tisua puta deset tisua anela ekaju
na suradnju s lanovima naih crkava u svjetlu koje je Bog velikoduno dao kako bi ljudi mogli biti spremni za Kristov dolazak.
(9T 129)
Nae sestre, mlade, srednjih godina i one u poodmaklim godinama, mogu sudjelovati u zavrnom djelu za ovo vrijeme; radei
tako dok imaju priliku, stei e iskustvo od najveeg znaenja za
njih same. Zaboravljajui na sebe, one e rasti u milosti. (Ev 468)
102

7. travnja

Svjedoenje jedan drugome

Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da
ima ivot vjeni. (Ivan 3,16)
Zato svi oni koji izjavljuju da vole Boga ne nastoje prosvijetliti
svoje susjede i prijatelje da vie ne odbijaju ovo veliko spasenje?
Krist je predao sebe sramnoj, muenikoj smrti pretrpjevi velike duevne patnje da spasi one koji ginu. O, Krist moe, eli,
ezne za tim da spasi sve koji hoe doi k Njemu!
Govorite duama koje se nalaze u opasnosti neka gledaju u
Isusa na kriu kako umire da bi im mogao oprostiti. Govorite
greniku srcem koje je preplavljeno njenou, milostivom Kristovom ljubavlju. Budite revni, ali ne i grubi; s usana onoga tko
pokuava pridobiti duu da gleda i ivi ne bi se trebala uti otra rije.
Svoju duu najprije posvetite Bogu. Dok gledate na naeg
Posrednika na Nebu, neka se vaa srca otvore. Tada, smekanog
srca i u poniznosti, moete uputiti grenike koji se kaju kao oni
koji shvaaju silu otkupiteljske ljubavi. Molite se s ovim duama
vjerom koja e ih dovesti do podnoja kria. Uzdignite njihov um
i usmjerite pogled vjere tamo kamo i vi gledate, na Krista, Onoga koji je ponio nae grijehe. Uinite da odvrate svoj pogled sa
sebe, jadnih i grenih, i da ga uprave k Spasitelju; tako e pobijediti. Oni sami vide Janje Boje koje je ponijelo grijehe svijeta.
Oni vide Put, Istinu i ivot. Sunce Pravednosti alje svoje zrake
u srce. Velika plima otkupiteljske ljubavi izlijeva se na suhu i
ednu duu i grenik dobiva spasenje u Isusu Kristu.
Govorite, molite se, pjevajte o razapetom Kristu i to e slomiti i osvojiti srca. Boja sila i mudrost dovodi ljude Kristu. Malo
uspjeha imaju formalne, ustaljene fraze, iznoenje golih dokaza.
Ljudi za koje radnici rade prepoznat e Boju ljubav koja smekava srca. Due su edne vode ivota. Nemojte biti prazne cisterne. Ako im otkrijete Kristovu ljubav, vi moete voditi gladne i
edne ljude Isusu i On e im dati kruh ivota i vodu spasenja.
(6T 66,67)

103

8. travnja

Oglasite uzbunu!
Trubite u trubu na Sionu! Diite uzbunu na svetoj mi gori!
Neka svi stanovnici dru, jer dolazi Jahvin dan. Da, on
je blizu. (Joel 2,1)
Nau pozornost sada trebaju privui stvari koje se tiu naeg vjenog blagostanja. Ne moemo dopustiti da ono to je vezano
za Nebo bude u drugom planu. ... Boji sudovi su na Zemlji. Oni
sveano upozoravaju: Budite spremni, jer u koji as ne mislite,
doi e Sin ovjeji.
U naim crkvama postoji veliki broj onih koji znaju vrlo malo
o pravom znaenju istine za ovo vrijeme. Ja ih pozivam da ne
podcjenjuju ispunjavanje znakova svretka vremena koji tako jasno govore da je kraj blizu. O, koliko e mnogi koji se nisu zanimali za spasenje svojih dua uskoro gorko plakati: Ljeto je prolo, etva minula, a mi se ne izbavismo!
Mi ivimo u zavrnim prizorima zemaljske povijesti. Proroanstva se ispunjavaju velikom brzinom. Sati vremena milosti takoer brzo prolaze. Mi nemamo ni trenutka vremena za gubljenje. Nemojmo biti zateeni kako spavamo na strai. Neka nitko
ne kae u svojem srcu ili pokazuje svojim djelima: Nee moj gospodar jo za dugo doi. Neka poruka o Kristovom skorom dolasku odjekuje ozbiljnim rijeima upozorenja. Osvjedoimo svuda
mukarce i ene da se pokaju i sklone se pred gnjevom koji dolazi.
Podignimo ih na urnu pripremu jer malo znamo o onome to je
pred nama. Neka propovjednici i vjernici laici krenu naprijed u
zrela polja. ...
Gospodin treba uskoro doi i mi moramo biti spremni da Ga
doekamo u miru. Odluimo uiniti sve to je u naoj moi da
podijelimo svjetlo s onima koji su oko nas. Ne budimo tuni, ve
radosni i neka nam Gospodin Isus bude uvijek pred oima. ... Moramo biti spremni i ekati Njegov dolazak. O, kako e biti velianstveno vidjeti Ga i biti doekan dobrodolicom kao Njegovi
otkupljeni! Dugo smo ekali, ali naa vjera ne smije oslabjeti. Kada
ugledamo Kralja u Njegovoj ljepoti, bit emo zauvijek blagoslovljeni. Moram glasno povikati: Mi smo na putu kui. Blizu smo
vremena kada e Krist doi s velikom silom i slavom da odvede
svoje spaene njihovom vjenom domu. (RH 14. srpnja 1903.)
104

9. travnja

Boja posebna poruka za dananje

vrijeme
No je poodmakla. Dan je blizu. Svucimo dakle sa sebe
djela tame, a obucimo se u oruje svjetla! (Rimljanima
13,12)
U vremenu kakvo je ovo trebali bismo imati samo jedan cilj
pred sobom uporabiti svako orue koje je Bog osigurao kako
bi se istina mogla usaditi u srca ljudi. ... Dunost je svakog kranina da se trudi dostii vrhunac svojih sposobnosti kako bi irio znanje istine. (FE 201)
Bog je dugo ekao i jo uvijek eka na ljude koji su Njegovi
po stvaranju i po otkupljenju, koji e sluati Njegov glas, sluati
Ga kao draga, krotka djeca ija je elja da budu blizu Njega i
primaju svjetlo Njegovog lica koje ih obasjava. Mi trebamo odnijeti treu aneosku vijest svijetu upozoravajui ljude da se ne klanjaju Zvijeri i njezinom kipu i upuivati ih da zauzmu svoja mjesta
u redovima onih koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u Isusa.
Bog nam nije otkrio vrijeme kada e Njegova vijest biti okonana ili kada e se vrijeme milosti zavriti. ... Naa je dunost da
bdijemo, radimo i ekamo, da iskoristimo svaki trenutak za spaavanje ljudi koji su spremni za pogibao. ...
Sada, upravo sada je vrijeme da bdijemo, radimo i ekamo.
... Kraj svemu je blizu. ... Duh Gospodnji radi na tome da istinu
iz nadahnute Rijei stavi kao peat na duu tako da e Kristovi
sljedbenici imati svetu, posveenu radost koju e moi dijeliti s
drugima. ...
Postoji potreba za dubljim, snanijim, jaim svjedoanstvom
o sili istine koja se moe vidjeti u praktinoj pobonosti onih koji tvrde da vjeruju u nju. (RH 9. listopada 1884.)
Istina treba biti usaena u naa srca i mi je trebamo poduavati onakvu kakva je u Isusu. Svijet se nalazi u vrlo ozbiljnom
vremenu jer se sada odluuje o vjenoj sudbini dua. Sotona i
njegovi demoni neprestano smiljaju zavjeru protiv Bojeg zakona i na taj nain nastoje zarobiti ljudske due u mree grijeha.
Tama koja pokriva Zemlju sve je vea, ali oni koji ponizno hode
s Bogom nemaju razloga za strah. (RH 9. listopada 1884.)
105

10. travnja

Vrijeme je za odluku!
Danas izaberite kome ete sluiti. (Joua 24,15)
Svijet se danas nalazi u ludilu: kod mukaraca i ena prisutno je bezumlje koje ih ubrzano vodi k vjenoj propasti. Prevladava svaka vrsta poputanja i ljudi su postali toliko zaslijepljeni grijehom da ne ele sluati ni upozorenja ni molbe.
Gospodin poruuje zemaljskim stanovnicima: Danas izaberite kome ete sluiti. Sada svatko odluuje o svojoj vjenoj sudbini. Ljudi se moraju probuditi i shvatiti ozbiljnost vremena i
blizinu dana kada e vrijeme milosti za ljude doi svojem kraju.
Bog ne daje ljudima informaciju hoe li to biti pet, deset ili dvadeset
godina prije nego to zavri povijest ove zemlje. On nee opravdati
niije odgaanje pripreme. Ne bi elio da itko kae, kao to je
uinio nevjerni sluga: Nee moj gospodar jo za dugo doi, jer
ovo vodi nepromiljenom odbacivanju prilika i prednosti koje su
nam dane da se pripremimo za taj veliki dan. Svatko tko tvrdi
da je Boji sluga, pozvan je da obavlja Njegovu slubu kao da je
svaki dan posljednji. ...
Navjeujte brzi dolazak Sina ovjejeg na nebeskim oblacima sa silom i velikom slavom. Ne ostavljajte taj dan za poslije. ...
Ovdje se nalazi veliki teret koji svatko treba ponijeti. Jesu
li moji grijesi oproteni? Je li Krist, nositelj tereta, skinuo moju
krivnju? Imam li isto srce, oieno pravednou Isusa Krista?
Teko onoj dui koja ne trai utoite u Kristu. Jadni su oni koji
e na bilo koji nain odvratiti svoj um od posla i potaknuti bilo
koju duu da bude manje oprezna. ...
Veliki posao od kojeg se um ne bi smio odvratiti jest razmiljanje o naem osobnom poloaju pred Bogom. Jesu li naa
stopala na ivoj Stijeni? Krijemo li se u svojem jedinom Utoitu? Oluja dolazi, nemilosrdna u svojem bijesu. Jesmo li se spremni
suoiti s njom? Jesmo li jedno s Kristom kao to je On s Ocem?
Jesmo li Boji batinici i zajedniari s Kristom? ...
Kristov karakter treba biti i na. Mi trebamo biti preobraeni obnovom svojih srca. U tome se nalazi naa jedina sigurnost. Nita ne moe odvojiti ivog kranina od Boga. (RH 27.
studenoga 1900.)

106

11. travnja

ivi da spasi druge

Zatim ree svima: Ako tko hoe ii za mnom, neka se odree
samog sebe, neka svaki dan uzme kri svoj i neka me slijedi! (Luka 9,23)
Grijeh kojem se u najveoj mjeri poputa, a koji nas odvaja
od Boga i izaziva toliko duhovnih poremeaja, jest sebinost. Gospodinu se ne moemo vratiti bez samoodricanja. Mi sami ne moemo uiniti nita, ali uz pomo Boga koji nas snai, moemo initi
dobro drugima. Na ovaj nain sauvat emo se od zla sebinosti.
Ne moramo ii u neznaboake zemlje da bismo se potpuno posvetili
Bogu i ivjeli korisnim, nesebinim ivotom. To bismo trebali initi u svojoj obitelji, crkvi, meu onima koji nas okruuju i s kojima
radimo. Upravo u svojim svakidanjim dunostima trebamo se
naviknuti na samoodricanje.
Pavao je mogao rei: Ja umirem svaki dan. Svakidanje umiranje sebi u malim ivotnim stvarima ini nas pobjednicima. Trebali
bismo zaboraviti svoje ja u elji da inimo dobro drugima. Kod
mnogih postoji nedostatak ljubavi za druge. Umjesto da vjerno
obavljaju svoju dunost, oni radije trae vlastita zadovoljstva.
Bog jasno zapovijeda svojim uenicima da budu na blagoslov
drugima svojim utjecajem i sredstvima i da trae mudrost odozgo koja e ih osposobiti da uine sve to je u njihovoj moi da
oplemene misli i osjeaje onih s kojima dolaze u dodir. Kad smo
na ovaj nain izvor blagoslova za druge, osjeat emo radosno zadovoljstvo i unutarnji mir, to e biti naa najvea nagrada. Gonjeni ovom velikom i plemenitom eljom da budemo na korist svojim blinjima, nai emo pravu sreu u vjernom izvravanju dunosti. Imat emo vie nego samo zemaljsku nagradu jer aneo
biljei u nebesku knjigu svaku dunost koju smo obavili vjerno i
nesebino.
Na Nebu nitko nee misliti na sebe i na svoje uivanje. Svi
e iz nesebine i iste ljubavi nastojati usreiti one koji ih okruuju. Ako se elimo radovati u drutvu nebeskih bia na novoj
Zemlji, ovdje trebamo ivjeti po nebeskim naelima. (2T 132,133)
Najvee djelo koje moemo uiniti na naem svijetu jest da
veliamo Boga ivei Kristov karakter. (6T 439)

107

12. travnja

Staza u ivot
Uite na uska vrata, jer iroka vrata i irok put vode u
propast, i mnogo ih je koji idu njim. Kako su uska vrata i
tijesan put koji vodi u ivot, i malo ih je koji ga nalaze!
(Matej 7,13.14)
Krist nas poziva da idemo uskom stazom na kojoj svaki korak znai odricanje sebe. Zove nas da stanemo na stranu vjene
istine i da se borimo, da, da se ozbiljno borimo za vjeru koja je
jednom dana svetima. ...
Kako se pribliavamo vremenu kada e vlasti, sile i duhovna
bezbonost na najviim mjestima biti u potpunosti ukljuene u
borbu protiv istine, kada Sotonina prijevarna sila bude tako velika da e pokuati, ako bude mogue, prevariti ba izabrane, nae
prosuivanje mora biti izotreno boanskim prosvjetljenjem da ne
budemo neznalice kad su u pitanju sotonska orua. ... Davi nam
pomo svetih anela, Bog je uinio moguim da na posao doivi
... velianstveni uspjeh. Ali uspjeha nema tamo gdje nema jedinstva. Potrebno je da se svi lanovi crkve ujedine u zajednikom
djelovanju.
Crkvi su danas potrebni ljudi koji, kao i Henok, hode s Bogom otkrivajui Krista svijetu. lanovi crkve trebaju dostii vii
stupanj. Nebeski glasnici ele komunicirati s onima ije ja nije
u prvom planu, koji su u svojem ivotu ispunili rijei: ivim
ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni: ivot koji sada provodim u
tijelu, provodim u vjeri u Sina Bojega, koji mi je iskazao ljubav
i samoga sebe za mene predao. Crkva mora imati takve mukarce
i ene prije nego to e njezino svjetlo moi zasjati svijetu istim,
jasnim zrakama. Na pogled na Sunce Pravednosti zaklonjen je
oblacima zbog toga to smo okrenuti sebi. Mnogi iznova razapinju Krista kad ugaanjem sebi doputaju Sotoni da nad njima
preuzme vlast. ...
Boja je namjera da svi budu ispitani i provjereni kako bi
mogao vidjeti jesu li ili nisu odani zakonima koji upravljaju nebeskim kraljevstvom. Bog do posljednjeg trenutka doputa Sotoni da se otkrije kao laljivac, klevetnik i ubojica. Zbog toga e
konana pobjeda Njegovog naroda biti tim znaajniji, slavniji i
potpuniji. (RH 4. prosinca 1900.)
108

13. travnja

U zajednici s Kristom
Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moete nita uiniti. (Ivan 15,5)
Kraj je blizu! Bog poziva Crkvu da uredi ono to je ostalo.
Vama koji radite zajedno s Bogom, Gospodin je dao silu da povedete i ostale u kraljevstvo. Trebate biti Boji ivi zastupnici, kanali svjetla svijetu; okrueni ste nebeskim anelima s ovlau koju
im je Krist dao da vas potkrijepe, osnae i podupru u radu za
spaavanje dua. ...
Ostanite odvojeni i drugaiji od svijeta u svijetu, ali ne
od svijeta, odsjajujui svijetle zrake Sunca Pravednosti, isti, svijetli,
neumrljani i u vjeri nosei svjetlo u sve krajeve Zemlje.
Neka se crkve probude prije nego to zauvijek bude kasno.
Neka svaki vjernik preuzme svoj dio posla i obrani Gospodnje ime
onako kako je pozvan. Neka zdrava vjera i ozbiljna pobonost
zauzmu mjesto lijenosti i nevjerovanja. Kada je vjera utemeljena
na Kristu, istina e donijeti radost dui, a vjerska sluba nee
biti dosadna i nezanimljiva. ... Svakog dana imat ete bogato iskustvo ako budete ivjeli kao krani kao to tvrdite. Grenici e
biti obraeni. ...
O, kad bi svi ustali i pokazali svijetu da je njihova vjera iva,
da se radi o pitanju ivota, da e Isus uskoro doi. Neka ljudi
vide da vjerujemo da se nalazimo na granici vjenosti.
Uspostavljanje Bojeg kraljevstva usporava se ili ubrzava zavisno od nevjere ili vjere ljudskih orua. Posao koi nevoljkost
ljudi da surauju s Bogom. Ljudi se mogu moliti: Doi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji; ali
ako ne uspiju provesti molitvu u svojem ivotu, njihove molbe
bit e bez roda. Ali iako moete biti slabi, lutati i biti greni, Gospodin vam nudi zajednicu sa sobom. On vas poziva da prihvatite boanske upute. Ujedinjeni s Kristom moete obavljati Boje
djelo. Bez mene, kae Krist, ne moete uiniti nita. (6T 436
438)

109

14. travnja

Spasiteljevi predstavnici
A vladajte se lijepo meu poganima da bi u onome u emu vas sada kleveu kao zloince, zbog vaih dobrih djela,
kad ih promatraju, pomno hvalili Boga na dan pohoenja! (1. Petrova 2,12)
Bog oekuje od onih koji nose Kristovo ime da budu Njegovi
predstavnici ... Oni trebaju biti posveen, oplemenjen i svet narod prenosei svjetlo svima s kojima dolaze u dodir. ...
Kristovi sljedbenici trebaju biti odvojeni od svijeta kad su u
pitanju naela i probici, ali ne smiju se izolirati od svijeta. I sam
Spasitelj se stalno druio s ljudima, ali ih nikada nije ohrabrivao ni na to to ne bi bilo u skladu s Bojom voljom, ve samo
na ono to ih je uzdizalo i inilo boljima. Ja sebe samog posveujem za njih, izjavio je, da i oni budu posveeni istinom (Ivan
17,19). Tako i krani trebaju boraviti meu ljudima da njihov
utjecaj, poput ugodnog okusa boanske ljubavi, bude kao sol koja
uva svijet od izopaenosti. ...
Sila uzvienijeg, istijeg i plemenitijeg ivota naa je najvea potreba. Ljudi ovoga svijeta budno paze da vide kakve plodove
u svojem ivotu donose oni koji tvrde da su krani. ... U mislima svih onih s kojima moramo suraivati neprestano se stvaraju povoljni ili nepovoljni dojmovi prema biblijskoj vjeri.
Nas promatraju i Bog i aneli. Bog eli da Njegov narod svojim
ivotom pokae prednost kranstva nad svjetovnou, da se rukovodi uzvienijim i svetijim naelima. On eli da pokau da je
istina koju su dobili uinila od njih djecu nebeskog Kralja. ezne da ih uini kanalima preko kojih e obilje svoje ljubavi i milosti
moi izlijevati na svijet.
Krist eka s dubokom enjom da se Njegov Duh oituje u
Crkvi. Kad se Kristov karakter bude savreno ogledao u pripadnicima Njegovog naroda, On e doi po svoje. Prednost je svakog
kranina ne samo da oekuje dolazak naega Gospodina, nego i
da ga ubrza. Kad bi svi koji ispovijedaju Njegovo ime donosili
plodove Njemu na slavu, kako bi brzo cijeli svijet bio zasijan
sjemenom Evanelja! Posljednja velika etva brzo bi bila ponjevena i Krist bi ve doao. (CT 322324)

110

15. travnja

Karakter koji e svijet prepoznati

Da budete besprijekorni i isti, neporona djeca Boja usred
nastranog i pokvarenog narataja u kojem svijetlite kao
zvijezde u svemiru. (Filipljanima 2,15)
Boja je namjera da preko pripadnika svojeg naroda otkrije
svijetu naela svojega kraljevstva. Da bi u ivotu i karakteru mogli
otkriti ova naela, On ih eli odvojiti od obiaja, navika i prakse
ovoga svijeta. ... Promatrajui dobrotu, milost, pravdu i ljubav Boju
otkrivenu u Njegovoj Crkvi, svijet treba stei sliku o Njegovom
karakteru. I kada se Boji zakon potvrdi primjerom i ivotom,
ak e i svijet priznati da su oni koji iz ljubavi i strahopotovanja slue Bogu nadmoniji od svakog drugog naroda na Zemlji.
Adventisti sedmog dana vie od svih drugih ljudi trebali bi
biti primjer pobonosti, obraenosti i svetosti srca. Njima su povjerene najsveanije istine koje su ikada dane smrtnicima. Svi
darovi milosti i sile potrebni za uspjeh u duhovnom ivotu, dani
su im u najveem izobilju. Oni oekuju da se Krist uskoro pojavi
na nebeskim oblacima. Ako pred svijetom ostavljaju dojam da vjera
nije sila koja upravlja njihovim ivotom, oni sramote Boga.
Budui da se sila Sotoninih kunji stalno poveava, vrijeme
u kojem ivimo prepuno je opasnosti za Boju djecu i mi trebamo stalno uiti od Velikog Uitelja kako bismo svaki korak poduzimali u pravdi i sigurnosti. Pred nama se otkrivaju udesni prizori. U ovo vrijeme ivot Bojeg naroda treba biti ivo svjedoanstvo kako bi svijet mogao vidjeti da i u ovom vijeku, kad zlo
prevladava na sve strane, jo postoji narod koji se odrie vlastite
volje i elja u tenji da vri Boju volju narod u ijem je srcu
i ivotu zapisan Boji zakon. ...
Njihove misli trebaju biti iste i svete, a svojim rijeima trebaju
oplemenjivati druge. Kristova vjera treba biti utkana u sve to
govore i ine. Oni trebaju biti posveen, oplemenjen i svet narod
prenosei svjetlo svima s kojima dolaze u dodir. Njegova je namjera
da oni, primjenjujui istinu u svojem svakidanjem ivotu, budu
na slavu na Zemlji. Kristova milost dovoljna je da se to postigne. (CT 321,322)

111

16. travnja

Svjedoanstvo koje je svijetu

potrebno
Vi ste naa preporuka upisana u naim srcima koju poznaju i itaju svi ljudi. (2. Korinanima 3,2)
Preobraaj karaktera treba svjedoiti svijetu da u nama stanuje
Kristova ljubav. Gospodin eli da Njegov narod pokae kako spasonosna sila milosti moe djelovati na nesavren karakter i potaknuti u njemu skladan razvitak i donoenje bogatih plodova.
Meutim, da bismo mogli ispuniti Boju namjeru, mi se moramo pripremiti. Gospodin nam nalae da oistimo svoja srca od
sebinosti koja je korijen otuenosti. On ezne za tim da izlije
na nas svojeg Svetog Duha u obilnoj mjeri i poziva nas da Mu
svojim samoodricanjem oistimo put. Kada se pokorimo Bogu, nae
e se oi otvoriti da vidimo kamenje spoticanja koje smo svojim
nekranskim ponaanjem stavili na put drugih. Bog nas poziva
da sve ovo uklonimo. On kae: Prema tome, ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite. (Jakov 5,16) Tada moemo imati sigurnost koju je imao David kad
se nakon priznanja svojega grijeha molio: Vrati mi radost svoga
spasenja i uvrsti me duhom spremnim! Uit u bezakonike tvojim stazama, i grenici tebi e se obraati. (Psalam 51,14.15)
Kada Boja milost vlada u dui, ona e biti okruena ozrajem vjere, hrabrosti i kranske ljubavi, ozrajem koje osvjeava
duhovni ivot svih koji ga udiu. ... Svaki onaj koji je dioniar
Kristove ljubavi koja prata, svaki onaj koji je prosvijetljen Bojim Duhom i obraen istini, osjetit e se zbog tih dragocjenih
blagoslova dunikom prema svakoj dui s kojom dolazi u dodir.
Gospodin e uporabiti one koji su ponizni u srcu da dopre do dua kojima se rukopoloeni propovjednici ne mogu pribliiti. Oni
e biti pokrenuti da govore rijei koje e otkrivati Kristovu spasonosnu milost.
Sluei na blagoslov drugima, i sami e biti blagoslovljeni.
Bog nam daje priliku da dijelimo milost kako bi nas mogao ispuniti jo veom milou. Nada i vjera jaat e kad kao Boji sluge
budemo radili s talentima i sposobnostima koje nam je Bog darovao.
U svojem radu imat emo boansku potporu. (6T 43,44)
112

17. travnja

Kad Bog nadoknauje nedostatke

Kao njegovi suradnici mi vas opominjemo da ne primate
uzalud milosti Boje. (2. Korinanima 6,1)
Mi trebamo biti Boji suradnici u poslu irom svijeta. Gdje
god se nalaze due koje treba spasiti, mi im trebamo ponuditi
svoju pomo da bi mnogi sinovi i keri mogli biti dovedeni Bogu.
Kraj je blizu i zato trebamo umnoiti svaku od povjerenih sposobnosti i svako orue koje pomae da se posao obavi. ...
Kako se aneli osjeaju kad vide da se kraj pribliava, a tako
je mnogo onih kojima je povjerena posljednja poruka milosti prema kojoj se nemarno odnose posjeujui sastanke zbog vlastite
koristi i osjeajui se nezadovoljnima ako se puno ne propovijeda, dok sami nose mali teret i malo rade za spasenje drugih? Svi
koji su istinski ujedinjeni s Kristom ivom vjerom, bit e dioniari boanske naravi. Oni e neprestano od Njega primati duhovni
ivot i nee moi utjeti.
ivot se uvijek pokazuje u akciji. Ako je srce ivo, ono e
slati krv koja ivot znai svakom dijelu tijela. One ija su srca
ispunjena duhovnim ivotom nee trebati pourivati da to otkriju. Boanski ivot potei e od njih u velikoj bujici milosti. Kada
se mole, govore i rade, slavi se Bog ...
Ljudi iji rad daje najvee i dugotrajne rezultate nisu najbriljantniji ni najtalentiraniji. Tko su najefikasniji radnici? Oni
koji e se odazvati na poziv: Uzmite jaram moj na se i uite od
mene, jer sam krotka i ponizna srca.
Ako ljudi kojima je Bog povjerio umne talente odbiju uporabiti ove darove Njemu na slavu, On e ih nakon provjere i kunje prepustiti njihovim vlastitim zamislima i uzet e ljude koji
na prvi pogled nisu tako bogato obdareni, koji nisu jako samouvjereni i od slabih nainit e jake jer oni vjeruju da Bog za njih
ini ono to oni sami ne mogu uiniti. Bog e prihvatiti slubu iz
cijelog srca i sam e nadoknaditi nedostatke. (6T 440,443,444)
Aneli sluaju kakav ete izvjetaj odnijeti svijetu o svojem
nebeskom Gospodaru. (SC 119)

113

18. travnja

Propovijedanje sa silom
U ono vrijeme pojavi se Ivan Krstitelj, propovijedajui u
pustinji judejskoj: Obratite se govorio je jer je blizu
kraljevstvo nebesko! (Matej 3,1.2)
Dok je ivio u pustinji, Ivana Krstitelja je poduavao Bog.
On je u prirodi prouavao Boja otkrivenja. Pod vodstvom Bojeg Duha prouavao je proroke spise. I danju i nou Krist je bio
predmet njegovog prouavanja i razmiljanja, sve dok mu vienje
slave nije ispunilo i srce i duu.
Gledao je Kralja u Njegovoj krasoti, dok je sebe gubio iz vida.
Promatrajui velianstvenost svetosti, uvidio je svoju slabost i
nedostojnost. Njegova dunost je bila da objavi ljudima Boju
poruku. On se odrao zahvaljujui Bojoj sili i Njegovoj pravdi.
Bio je spreman postati glasnik Neba ne plaei se ljudskog, jer
je imao pred oima boansko. Mogao je bez straha stajati pred
zemaljskim vladarima jer se drhtei klanjao pred Kraljem nad
kraljevima.
Ivan je objavio svoju vijest bez ikakvih razraenih argumenata i suptilnih teorija. Snaan i strog, ali ipak pun nade, uo
se njegov glas iz pustinje: Obratite se jer je blizu kraljevstvo
nebesko! (Matej 3,2) To je s novom, neobinom snagom utjecalo
na ljude. Sav narod se uzbudio. Mnotvo je hrlilo u pustinju. ...
U ovo doba, neposredno prije nego to se na oblacima nebeskim pojavi Krist po drugi put, treba izvriti djelo slino Ivanovom. Bog poziva ljude koji e pripremiti narod da se odri u veliki
dan Gospodnji. ... Kao narod koji vjeruje u skori Kristov dolazak, mi moramo objaviti poruku: Pripravi se, Izraele, da susretne Boga svoga! (Amos 4,12) Naa poruka mora biti isto onako
neposredna kao to je bila i Ivanova. On je ukoravao kralja i
kraljicu zbog njihovog bezakonja. Iako mu je ivot zbog toga bio
u opasnosti, nije se ustruavao objaviti Boju rije. I nae djelo
u ovo vrijeme mora biti isto tako vjerno izvreno.
Da bismo vjerno objavili vijest kakvu je Ivan objavio, moramo imati duhovno iskustvo kakvo je on imao. U nama se mora
izvriti isto djelo. Moramo vidjeti Boga i gledajui Njega izgubiti
iz vida sebe. (8T 331333)

114

19. travnja

Evo Jaganjca Bojeg

Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Ivan 1,29)
Ivan je po naravi imao ljudskih nedostataka i slabosti, ali
dodir boanske ljubavi ga je preobrazio. Kad su njegovi uenici,
poto je otpoela Kristova sluba, doli k njemu i poalili mu se
da svi idu za novim Uiteljem, Ivan je jasno pokazao da on potpuno razumije svoj odnos prema Mesiji i koliko je radostan to
moe pozdraviti Onoga komu je pripremio put.
Nitko ne moe nita prisvojiti, rekao je, to mu nije dano
s neba. I sami ste mi svjedoci da sam rekao: Ja nisam Mesija,
ve sam poslan pred njim. ... Ovo je moje veselje sad doseglo vrhunac. On mora rasti, a ja se umanjivati! (Ivan 3,27-30)
Gledajui u vjeri na Otkupitelja, Ivan se uzdigao do samoodricanja. On nije nastojao ljude privui k sebi, nego je njihove
misli sve vie uzdizao i usmjeravao na Janje Boje. On sam bio
je samo glas, glas u pustinji. Sad je s radou prihvatio tiinu u
sjeni kako bi sve oi bile usmjerene na Svjetlo ivota.
Oni koji vjerno vre svoj poziv Bojih glasnika, ne trae za
sebe nikakve poasti. Ljubav prema Kristu baca u zasjenak ljubav prema samome sebi. Oni e uvidjeti da je njihova dunost
da kao i Ivan Krstitelj objavljuju: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Ivan 1,29) Oni e uzdizati Isusa, a s Njim e
se uzdii i ovjeanstvo. ...
Prorokova dua, iz koje je on istisnuo svoje ja, bila je ispunjena boanskim svjetlom. ... On je bio svjedok Spasiteljeve
slave. ... Svi Kristovi sljedbenici trebaju biti dioniari u ovoj Kristovoj slavi. ... Nebesko svjetlo moemo dobiti samo ako smo voljni
odbaciti sebinost i vlastito ja. Upoznati Boji karakter i primiti Krista moemo samo putem vjere, ako pristanemo svaku misao
podiniti poslunosti Kristu. Svima koji tako ine, Sveti Duh se
daje bez mjere. Budui da u Kristu ivi svaka punina boanstva, po njemu ste i vi ispunjeni (Koloanima 2,9.10). (8T 333,334)

115

20. travnja

Boji poziv na obnovu

On e ii pred njim s Ilijinim duhom i snagom, da vrati
srca otaca prema djeci, a nepokorne nazoru pravednika,
te pripremi Gospodinu sklon narod. (Luka 1,17)
Ivan Krstitelj je iao naprijed u duhu i sili Ilijinoj da pripremi
put Gospodinu i obrati ljude k mudrosti pravednika. On je bio
predstavnik onih koji ive u ove posljednje dane i kojima je Bog
povjerio da svetu istinu predstave svijetu kako bi pripremili put
za drugi Kristov dolazak. ...
Oni koji trebaju pripremiti put za drugi Kristov dolazak prikazani su kao vjerni Ilija, kao to je Ivan doao u Ilijinom duhu
pripremiti stazu za Kristov prvi dolazak. Treba pokrenuti i ukazati na znaaj obnove i potaknuti javno miljenje. Umjerenost u
svemu treba biti povezana s porukom da se Boji narod treba
odvojiti od idolopoklonstva, pohlepe i pretjerivanja u odijevanju i
drugim stvarima.
Samoodricanje, poniznost i umjerenost koja se zahtijeva od
pravednika koje Bog posebno vodi i blagoslivlja pred svijetom, treba
biti suprotnost razuzdanosti i navikama koje unitavaju zdravlje
ljudi koji ive u ovo izopaeno doba. Bog je pokazao da je zdravstvena reforma usko povezana s treom aneoskom vijeu kao
to je ruka povezana s tijelom. Nigdje se ne moe nai tako veliki razlog za tjelesno i moralno propadanje kao u odbijanju ove
vane vijesti. Oni koji poputaju apetitu i strastima i zatvaraju
svoje oi pred svjetlom zbog straha da e uvidjeti grene uitke
kojih se ne ele odrei, krivi su pred Bogom. ...
Providnost izvodi Boji narod iz neuravnoteenih navika ovoga
svijeta, daleko od ugaanja apetitu i strastima, da zauzme stav
samoodricanja i umjerenosti u svemu. Narod koji Bog vodi bit e
poseban narod. On nee biti slian svijetu. Ako bude slijedio Boje
vodstvo, ispunit e Njegove namjere i pokorit e svoju volju Njegovoj. Krist e prebivati u srcu. ...Vae tijelo, kae apostol, hram
je Svetoga Duha. (3T 6163)

116

21. travnja

Unaprijedite zdrav nain ivota

Zaklinjem vas, brao, milosrem Bojim da prinesete sebe kao rtvu ivu, svetu i ugodnu Bogu kao svoje duhovno
bogotovlje. (Rimljanima 12,1)
ovjek ne moe prinijeti svoje tijelo kao ivu rtvu, svetu i
ugodnu Bogu ako uporno poputa navikama koje ga liavaju tjelesne, umne i moralne snage. Apostol ponovno kae: Nemojte se
prilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preobliavajte se obnovom
svoga uma da mognete uoavati to je volja Boja: to je dobro,
ugodno i savreno! (Rimljanima 12,2) (CH 23)
Mi se nalazimo u svijetu koji je u suprotnosti pravednosti i
istoi karaktera, a posebno rastu u milosti. Kamo god pogledamo, vidimo oskvrnue i prljavtinu, pokvarenost i grijeh. Koliko
je sve ovo suprotno djelu koje mora biti obavljeno u nama upravo
prije nego to primimo dar besmrtnosti! Oni koje je Bog izabrao
moraju ostati isti usred prljavtine koja ih okruuje u ovim posljednjim danima. Njihova tijela moraju biti sveta, njihov duh ist.
Ako ovaj posao treba biti obavljen, odmah ga se moramo latiti
ozbiljno i s razumijevanjem. Boji Duh treba imati savrenu kontrolu utjeui na svako djelo.
Zdravstvena reforma jedan je ogranak velikog djela koje treba
pripremiti ljude za Gospodnji dolazak. ... Mukarci i ene ne mogu
naruavati prirodne zakone ugaajui izopaenim apetitima i strastima punim poude a da pritom ne kre Boji zakon. Zbog toga
je On dopustio da nas obasja svjetlo zdravstvene reforme, da bismo mogli shvatiti grenost u krenju zakona koje je On usadio
u nae bie. ...
Jasno izloiti prirodne zakone i pozvati na njihovu provedbu zadaa je koja prati treu aneosku vijest. ... Bog je odredio
da temu o zdravlju treba pokrenuti, a javnost duboko zainteresirati za istraivanje; jer je nemogue da mukarci i ene cijene
svetu istinu dok god su pod vlau grenih navika koje unitavaju zdravlje i um. ...
Onaj tko cijeni svjetlo koje mu je Bog dao preko zdravstvene
reforme, dobiva vanu pomo u posveenju istinom i spreman je
za besmrtnost. (CH 20,22)

117

22. travnja

Vrlina zaboravljanja na sebe

ivim ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni; ivot koji
sada provodim u tijelu, provodim u vjeri Sina Bojega, koji
mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao. (Galaanima 2,20)
Vjerom je apostol Pavao batinio Kristovu milost i ova je milost
zadovoljila potrebe njegove due. Vjerom je primio nebeski dar i
podijelio ga s duama koje su eznule za svjetlom. To je iskustvo
koje je i nama potrebno. ... Molite se za ovakvu vjeru. Borite se
za nju. Vjerujte da e vam je Bog dati.
U naem svijetu treba biti obavljen veliki posao. Ovo nije
zemlja snova. Pred nama je iva realnost. Svugdje se vide oitovanja Sotonine sile. Suraujmo s Onim koji obnavlja i uzdie. Ne
zaboravimo da onaj koji radi s Kristom mora crpsti svoju snagu
na izvoru svih snaga. ... Kranima je potrebna snaga misli, vrsta volja i znanje koje dolazi od prouavanja Boje rijei. Oni ne
mogu dopustiti sebi da svoj um pune ispraznou. Svakoga dana
moraju biti obnovljeni duhovnom silom.
Nauite od Onoga koji je rekao: Ja sam blag i poniznog srca.
Uei od Njega, pronai ete mir. Iz dana u dan doivljavat ete
iskustva s Bogom, shvaati veliinu Njegovog spasenja i slavu jedinstva s Njim. Neprestano ete uiti kako da bolje ivite kao
Krist i neprestano ete rasti sve vie nalik Spasitelju.
Ako umremo sebi, ako proirimo svoje razumijevanje o tome
to Krist moe biti nama i to mi moemo biti Njemu, ako se
ujedinimo jedan s drugim vezama Kristovog prijateljstva, Bog e
raditi preko nas monom silom. Tada emo biti posveeni istinom. Bog e nas doista odabrati a Sveti Duh upravljati nama.
Svaki dan bit e nam dragocjen zato to emo u njemu vidjeti
priliku da iskoristimo darove koji su nam povjereni za blagoslov
drugima. (RH 30. svibnja 1907.)
Mi moramo zaboraviti na sebe dok u ljubavi obavljamo slubu za druge. ... Moda se ne sjeamo nekih djela ljubaznosti koja smo uinili ... ali vjenost e iznijeti na svjetlo svako djelo uinjeno za spasenje dua, svaku rije izgovorenu za utjehu Bojoj
djeci; ova djela, uinjena u Kristovo ime, bit e dio nae radosti
kroz svu vjenost. (IHP 230)
118

23. travnja

Mladi, Boja orua

Dobro je ovjeku da nosi jaram za svoje mladosti. (Tualjke 3,27)
Bog poziva mladie u snazi i jaini njihove mladosti da podijele
s Njim samoodricanje, rtvu i patnju. Ako prihvate poziv, postat
e Njegova orua za spaavanje dua za koje je On umro. Ali On
hoe da oni budu svjesni cijene i u potpunosti se upoznaju s uvjetima u kojima e raditi dok slue raspetom Otkupitelju ...
Na prvi posao trebao bi biti da uskladimo svoja srca s Bogom i tada emo biti spremni raditi za druge. Nekada su nai
ozbiljni radnici duboko ispitivali svoja srca. Oni su se zajedno savjetovali i bili ujedinjeni u poniznoj, usrdnoj molitvi za boansko
vodstvo. ... Kristov dolazak je blii nego to mislimo. Sa svakim
novim danom imamo jedan dan manje za objavljivanje poruke
upozorenja svijetu. Kad bi danas postojala ozbiljnija veza s Bogom, bilo bi vie poniznosti, istoe i vjere. (5T 87,88)
Velik je posao koji trebamo obaviti za Gospodara, otvoriti rije Boju onima koji su u tami grijeha. Mladi prijatelji, ponaajte se kao da vrite svetu slubu. Vi biste trebali prouavati Bibliju i uvijek biti spremni na odgovor svakom ovjeku kad vas pita
za razlog vae nade. Ali svojim istinskim kranskim dostojanstvom vi dajete svjedoanstvo da imate istinu koju bi svi trebali
uti. Ako je ova istina usaena u duu, ona e se pokazati na
izgledu lica i u ponaanju, u mirnom, plemenitom stavu i miru
koji kranin posjeduje. Oni koji gaje iskrenu poniznost i iji su
se umovi razvili zahvaljujui istinama Evanelja, posjedovat e
utjecaj koji e se osjeati. Oni e izvriti utjecaj na um i srce.
(5T 401)
Ja ne elim nita vie od toga nego da vidim nae mlade
nadahnute duhom iste vjere koja e ih povesti da uzmu kri i
slijede Isusa. Idite naprijed, mladi Kristovi uenici, usmjeravani
naelima, odjeveni u odjeu istoe i pravednosti. Va Spasitelj
dovest e vas u najbolju priliku u kojoj ete moi iskazati svoje
talente i u kojoj ete moi biti najkorisniji. Moete biti sigurni
da ete na stazi dunosti primiti milost dovoljnu za taj dan. (5T
87)

119

24. travnja

Posao za svako ivotno doba

Oci, piem vama jer ste upoznali onoga koji je od poetka. Mladii, piem vama jer ste pobijedili Zloga. (1. Ivanova 2,14)
Ima mnogo podruja gdje se mladima moe pruiti prilika
za korisne napore. ... Pri svretku evaneoskog rada treba osvojiti jo veliko podruje, i vie nego ikada prije na posao trebaju
biti pozvani pomonici iz redova obinih ljudi. I mladi i stariji
bit e pozvani s polja, iz vinograda i trgovina da objave poruku
svojega Gospodara. Mnogi od njih moda su imali malo prilika
za obrazovanje, ali Krist vidi u njima osobine koje e ih osposobiti da ispune Njegovu namjeru. Ako svoja srca stave u slubu i
budu i dalje uenici, On e ih pripremiti da rade za Njega. ...
Koliko god vai talenti bili veliki ili mali, znajte da vam je
ono to imate dano na povjerenje. Tako vas Bog provjerava dajui vam priliku da se dokaete. Njemu dugujete sve svoje sposobnosti. Njemu pripadaju vae snage tijela, uma, due i one trebaju
biti uporabljene za Njega. Vae vrijeme, utjecaj, mogunosti, sposobnosti sve morate dati na raspolaganje Onome koji daje sve.
(YI 3. oujka 1908.)
Mladi koji nalaze radost i sreu u itanju Boje rijei, u asu molitve neprestano se osvjeavaju vodom iz Izvora ivota. Oni
e postii visinu moralne savrenosti i dubinu misli koju drugi
nee moi razumjeti. ... Bog e one koji na takav nain povezuju
svoju duu Njim priznati kao svoje sinove i keri. Oni se stalno
penju sve vie i vie dobivajui jasniju sliku o Bogu i vjenosti
sve dok ih Gospodin ne uini kanalima svjetla i mudrosti ovome
svijetu. (4T 624)
S takvom vojskom pravilno izvjebanih radnika, kakva bi mogla biti naa mlade, kako bi se vijest o razapetom i uskrslom
Spasitelju koji e uskoro doi brzo odnijela cijelome svijetu! Kako bi brzo doao svretak kraj patnjama, alosti i grijehu! (Ed
271)

120

25. travnja

Zato ima toliko mnogo besposliara?

Bit ete mi svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje. (Djela 1,8)
U zadai povjerenoj prvim uenicima sudjelovali su vjernici
u svakom razdoblju. Svakomu tko je primio Evanelje bila je povjerena sveta istina koju je trebao prenijeti svijetu. Boji vjerni
ljudi uvijek su bili marljivi misionari koji su svoje snage posvetili proslavljanju Njegovog imena i mudrom koritenju talenata
u slubi Njemu. ...
lanovi Boje crkve bili su gorljivi u djelima ljubavi, odvojeni od svjetovnih tenji i hodili su stopama Onoga koji je prolazio
inei dobro. Srcima ispunjenim ljubavlju i saaljenjem, oni trebaju sluiti onima kojima je potrebna pomo upoznavajui ih sa
Spasiteljevom ljubavlju. Takav rad zahtijeva poseban napor, ali
donosi bogatu nagradu. Oni koji se u njega ukljue s iskrenom
namjerom, vidjet e due zadobivene za Spasitelja. ...
Duh i zarunica vele: Doi! Tko uje, neka rekne: Doi!
(Otkrivenje 22,17) Nalog za upuivanje ovog poziva odnosi se na
cijelu Crkvu. Tko god uje ovaj poziv, treba ga objaviti tako da
odjekuje preko bregova i dolina: Doi! ...
Stotine, da, tisue onih koji su uli vijest spasenja jo uvijek stoje besposleni na trgu, a mogli bi raditi u nekoj grani djela. Njima Krist govori: to stojite ovdje vazdan besposleni? i
dodaje: Idite i vi u moj vinograd. (Matej 20,6.7) Zato vei broj
njih ne odgovara na poziv? Je li to zato to misle da imaju izgovor
jer ne stoje za propovjedaonicom? Neka shvate da izvan propovjedaonice postoji veliko djelo koje trebaju obaviti tisue posveenih vjernika.
Dugo je Bog ekao da duh slube obuzme cijelu Crkvu i da
svatko prema svojim sposobnostima radi za Njega. Ako vjernici
Boje crkve obave posao koji im je u tuzemstvu i inozemstvu povjeren u ispunjavanju evaneoskog naloga, cijeli svijet e uskoro
biti opomenut i Gospodin Isus e se sa silom i velikom slavom
vratiti na Zemlju. Ova Radosna vijest o kraljevstvu propovijedat e se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoanstvo, i
tada e doi svretak. (Matej 24,14) (AA 109111)

121

26. travnja

Sve nae bogatstvo pripada Bogu

Badava ste primili, badava i dajte! (Matej 10,8)
Sve to ovjek prima od Bojeg obilja, jo uvijek pripada Bogu. On nas je obdario divnim i dragocjenim zemaljskim darovima da bi nas okuao i ispitao dubinu nae ljubavi prema Njemu
i koliko cijenimo Njegovu ljubav. Bez obzira na to jesu li naa
blaga materijalne ili duhovne naravi, trebamo ih poloiti pred Isusove noge kao dragovoljni prilog. (5T 736)
Dajui svojim uenicima nalog: Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju, Krist je ljudima povjerio zadau da upoznaju svijet s Njegovom milou. Meutim,
dok jedni odlaze propovijedati, On poziva ostale da priloe darove kojima e se podupirati Njegovo djelo na Zemlji. (9T 255)
Ne mogu svi prinositi velike darove, ne mogu svi initi velika i hvale dostojna djela, ali svi mogu njegovati samoodricanje,
svi se mogu ugledati na nesebinost naeg Spasitelja. Neki mogu donositi velike priloge u Gospodnju riznicu, a neki samo pokoju
leptu, ali Gospodin prima svaku rtvu koja je iskreno prinesena.
(9T 54,55)
Mnogi e se iznenaditi kad vide koliko se moe utedjeti za
Boje djelo zahvaljujui samoodricanju. Male svote, uteene po
cijenu rtve, uinit e vie za napredak Bojeg djela nego veliki
darovi za koje nije bilo potrebno nikakvo samoodricanje. (9T 157,158)
Duh dareljivosti je duh Neba. Na kriu je pokazano koliko
je Krist bio samoportvovan u svojoj ljubavi. Da bi spasio ovjeka, On je dao sve to je imao, a na kraju i samoga sebe. Kristov
kri poziva svakog Njegovog sljedbenika da ini dobra djela. Naelo otkriveno na kriu glasi: Dajte, dajte. ... Naelo svijeta je: to
vie uzimati, uzimati. ... Svjetlo Evanelja koje sja s Kristovog kria
ukorava sebinost. ... Mnogi u Bojem narodu nalaze se u opasnosti da upadnu u zamke pohlepe i svjetovnih elja. Oni bi trebali
shvatiti da Njegova milost upuuje sve ee pozive na prilaganje
sredstava. ... Na taj nain je On uinio ovjeka posrednikom preko
kojeg se Boji blagoslovi izlijevaju na Zemlju. Bog je osmislio sustav dobroinstava da bi ovjek mogao postati slian svojem Stvoritelju, milosrdan i nesebian po karakteru, da bi s Kristom bio
sudionik u vjenoj, slavnoj nagradi. (9T 254,255)
122

27. travnja

Dvostruki ivot
Nae je zajednitvo s Ocem i Sinom njegovim Isusom Kristom. (1. Ivanova 1,3)
Nita nije tako potrebno u naem radu kao vidljivi rezultati
zajednice s Bogom. Mi bismo trebali pokazati u svojem svakidanjem ivotu da imamo mir i odmor u Spasitelju. Njegov mir u
srcu sjat e na licu. ... Zajednica s Bogom oplemenit e na karakter
i ivot. Ljudi e vidjeti, kao to je bio sluaj s prvim uenicima,
da smo bili s Isusom. Ovo e Bojem suradniku dati silu kakvu
mu nita drugo ne moe dati. On si ne smije dopustiti da bude
lien ove sile. Mi moramo ivjeti dvostrukim ivotom ivotom
misli i djela, tihe molitve i usrdnog rada. (MH 512)
Svima koji ue od Boga potrebni su trenuci potpune tiine i
smirenosti za razgovor sa svojim vlastitim srcem, s prirodom i
Bogom. ... Mi osobno moramo uti Njegov glas kako govori naem srcu. Kad svi ostali glasovi utihnu, i kad u tiini ekamo
pred Njim, tada utnja doprinosi da Boji glas naoj dui postaje
jo jasniji. On nas poziva: Prestanite i znajte da sam ja Bog.
(Psalam 46,10) Ovo je djelotvorna priprema za sve koji rade za
Boga. Tko je na ovaj nain okrijepljen, taj e usred uurbanog
mnotva i sve vee napetosti u napornoj ivotnoj aktivnosti biti
okruen ozrajem svjetla i mira. On e primiti novi dar tjelesne
i duhovne snage, njegov ivot e odisati ugodnim mirisom i otkrivati
boansku mo koja privlai ljudska srca. (MH 58)
Mnogi ak ni u trenucima molitve ne primaju blagoslov stvarne
zajednice s Bogom. Oni se previe ure. Brzim koracima prolaze
kroz krug Kristove drage prisutnosti, zaustavljajui se moda samo
za trenutak u njegovim svetim granicama, ali ne ekaju na savjet.
Oni nemaju vremena da ostanu s boanskim Uiteljem. Sa svojim teretima vraaju se na posao.
Ovakvi radnici ne mogu nikada postii uspjeh sve dok ne naue
u emu je tajna sile. Oni moraju odvojiti vrijeme za razmiljanje
i molitvu i ekati da Bog obnovi njihove tjelesne, umne i duhovne
snage. Njima je potreban okrepljujui utjecaj Bojeg Duha. Kad
Ga prime, bit e proeti novim ivotom. (Ed 260,261)

123

28. travnja

Pogrena gorljivost
Uistinu, svjedoim za njih da revnuju za Boga, ali ne s
ispravnim razumijevanjem. (Rimljanima 10,2)
Postoji buna gorljivost, bez cilja i svrhe, koja nije u skladu
s naukom, slijepa u svojim postupcima i razorna po svojim posljedicama. Ovo nije kranska gorljivost. Pravom gorljivou upravljaju naela i ona nije povremena. Ona je iskrena, duboka i snana
te proima cijelu duu.
Spaavanje dua i interesi Bojeg kraljevstva od najveeg su
znaenja. Je li igdje potrebna tolika usrdnost kao u spaavanju
dua na slavu Boju? To su predmeti preko kojih se ne moe olako
prelaziti. Oni se mogu mjeriti s vjenou. U pitanju je vjena
sudbina. Mukarci i ene odluuju se za blaenstvo ili jad. Kranska gorljivost ne ogleda se samo u rijeima, nego u snanim
i djelotvornim osjeajima i postupcima. Ipak, ona se ne oituje s
ciljem da bi je drugi primijetili. Poniznost e karakterizirati svaki napor i vidjet e se u svakom postupku. Kranska gorljivost
navodi na iskrene molitve i skruenost, na vjerno ispunjavanje
kunih dunosti. U obiteljskom okruenju tada e se odraavati
blagonaklonost i ljubav, dobrota i suosjeanje, a sve je to plod
kranske gorljivosti. ...
O, kako je malo onih koji osjeaju koliko vrijedi jedna dua!
Kako je malo onih koji su voljni podnositi rtve kako bi druge
upoznali s Kristom! Mnogi samo priaju, samo tvrde da osjeaju.
Rijei nita ne znae. Potrebna je iskrena kranska gorljivost
koja e se ogledati u djelima. Svatko mora najprije sam sebe izgraditi, a kad bude imao Isusa u svojem srcu, upoznat e Ga i s
drugima. Dua u kojoj stanuje Krist, ne moe a da ne govori o
Njemu, ba kao to se vode Niagare ne mogu zaustaviti da teku
preko vodopada. (2T 232,233)
Vjeni ivot trebao bi izazvati najdublje zanimanje svakog
kranina. Kako je divno biti suradnik s Kristom i nebeskim anelima u velikom planu spasenja! Koji se posao moe usporediti s
ovim! Od svake spaene due dolazi Bogu slavna nagrada koja
obasjava spaenu duu i orue njezinog spasenja. (2T 232)

124

29. travnja

Siguran temelj
Ali vrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovaj
peat: Gospodin poznaje svoje i: Neka se odijeli od zloe
svaki koji zaziva ime Gospodnje! (2. Timoteju 2,19)
Gospodin e imati narod koji e biti pouzdan kao elik, s
vjerom vrstom kao stijena. Boja djeca trebaju biti Njegovi svjedoci u svijetu, orua koja trebaju izvriti posebno, slavno djelo u
dan Njegove pripreme. ...
Propovjednici koji su propovijedali istinu sa svom gorljivou i ozbiljnou, mogu otpasti i prikljuiti se redovima neprijatelja, ali hoe li to preokrenuti istinu u la? Ali, kae apostol,
tvrdo stoji temelj koji je Bog postavio. (2. Timoteju 2,19) Vjera
i osjeaji ljudi mogu se promijeniti, ali istina Boja nikada. ...
Sigurno je da mi imamo istinu kao to je sigurno da Bog
postoji. Sotona sa svim svojim prijevarama i paklenim silama ne
moe promijeniti boansku istinu u la. Dok e se veliki neprijatelj svim silama truditi da uniti utjecaj Boje rijei, istina mora
ii naprijed poput svjetiljke koja gori.
Gospodin nas je izabrao i uinio predmetom svoje divne milosti. Hoemo li se zanositi praznim priama otpadnika? Hoemo
li stati na stranu Sotone i njegove vojske? Hoemo li se pridruiti prijestupnicima Bojeg zakona? Radije u molitvi recimo: Gospodine, stavi neprijateljstvo izmeu mene i zmije. Ako mi nismo
u neprijateljstvu s njegovim djelima tame, on e nas privui u
svoj zagrljaj i njegov alac bit e spreman da nas svaki as ubode u srce. Trebali bismo ga smatrati smrtnim neprijateljem i
usprotiviti mu se u Kristovo ime. Nae djelo jo uvijek ide naprijed.
... Neka se svi koji se zovu Kristovim imenom obuku u oruje
pravde. ...
Dolo je vrijeme kada sami moramo znati zato vjerujemo
na ovakav nain. ... Pripremimo dobar temelj za vrijeme koje treba
doi da bismo mogli vjeno ivjeti. Moramo raditi, ne u svojoj vlastitoj sili, ve u sili naeg uskrslog Gospodina. to emo uiniti
za Isusa? (4T 594597)

125

30. travnja

Nebo eka na tebe

Kao to je mene poslao Otac, tako ja aljem vas. (Ivan
20,21)
O apostolima je pisano: A oni odoe i poee propovijedati
svuda. Gospodin je s njima djelovao i potvrivao Rije udesima
to su je pratila. (Marko 16,20) Kao to je slao uenike, tako
Krist danas alje vjernike svoje Crkve. Njima stoji na raspolaganju ista sila koju su imali i apostoli. Ako Boga uine svojom snagom, On e djelovati s njima i njihov rad nee biti uzaludan. Neka
shvate da je na djelo u koje su ukljueni Gospodin stavio svoj
peat. Bog je Jeremiji rekao: Ne govori: Dijete sam! Ve idi k
onima kojima te aljem i reci sve ono to u ti narediti. Ne boj
ih se: jer ja sam s tobom da te izbavim. Zatim je pruio ruku i
dotaknuo usta svojeg sluge govorei: Evo, u usta tvoja stavljam
rijei svoje. (Jeremija 1,7-9) On nas alje da idemo i govorimo
rijei koje nam daje, osjeajui na svojim usnama Njegov sveti
dodir.
Krist je Crkvi dao sveti nalog. Svaki vjernik treba biti sredstvo preko kojeg e Bog svijetu slati blago svoje milosti, neiskazano Kristovo bogatstvo. Nema niega to bi Spasitelj toliko elio
kao imati predstavnike koji e svijetu predstaviti Njegovog Duha i Njegov karakter. Nita svijetu nije toliko potrebno kao ljudi
preko kojih e se oitovati Spasiteljeva ljubav. Cijelo Nebo eka
na mukarce i ene preko kojih Bog moe otkriti snagu kranstva.
Crkva je Boje sredstvo za navijetanje istine; On ju je opunomoio za vrenje posebnog djela. Ako bude vjerna Njemu, posluna svim Njegovim zapovijedima, u njoj e nastavati bogatstvo boanske milosti. Ako bude odana, ako bude potovala Gospodina Boga Izraelova, nema sile koja joj se moe oduprijeti.
Revnost za Boga i Njegovo djelo poticala je uenike da sa
silnom snagom svjedoe za Radosnu vijest. Ne bi li slina gorljivost trebala zapaliti naa srca odlunou da iznosimo vijest o
otkupiteljskoj ljubavi, o Kristu i to razapetom? Prednost je svakog kranina ne samo da oekuje, ve da ubrza Spasiteljev dolazak.
(AA 599,600)

126

1. svibnja

Bog e voditi svoj narod

Kad preko vode prelazi, s tobom sam; ili preko rijeke, nee
te preplaviti. Poe li kroz vatru, nee izgorjeti, plamen
te opaliti nee. (Izaija 43,2)
Bog ima Crkvu na Zemlji, svoj izabrani narod koji dri Njegove zapovijedi. On ne vodi neki sluajni izdanak, jednog ovdje,
jednog ondje, ve narod.
Nema potrebe za sumnjom, strahom da djelo nee uspjeti.
Bog je na elu tog djela i On e dovesti sve u red. Ako u tom
djelu bude potrebno dovesti stvari u red na njegovom elu, Bog
e se pobrinuti za to i uiniti da se ispravi sve to je pogreno.
Imajmo vjeru da e Bog upravljati brodom koji sigurno nosi Njegov narod u luku.
Kada sam putovala iz Portlanda u dravi Maine, u Boston,
prije mnogo godina, zatekla nas je oluja i veliki valovi bacali su
nas tamo-amo. Svijenjaci su pali, a trupci su se kotrljali s jedne
strane na drugu, poput lopti. Putnici su bili prestravljeni i mnogi su vritali ekajui smrt.
Nakon izvjesnog vremena na palubu je doao kormilar. Kada je ovaj uzeo kormilo, pokraj njega je stao kapetan i izrazio
bojazan o kursu broda. Hoete li vi uzeti kormilo? upitao je kormilar. Kapetan nije bio spreman na to jer je znao da mu nedostaje iskustva. Onda su bojaljivo ustali neki od putnika govorei da se boje da e ih kormilar navesti na hridi. Hoete li vi,
moda, preuzeti kormilo? upitao je kormilar, ali su oni znali da
ne mogu upravljati kormilom.
Kada mislite da je djelo u opasnosti, molite se: Gospodine,
stani za kormilo. Vodi nas kroz nevolje. Dovedi nas sigurno u luku. Nemamo li razloga vjerovati da e nas Gospodin pobjedonosno provesti kroz njih? ...
Vi ne moete svojim ogranienim umom shvatiti sva djela
Boje providnosti. Dopustimo Gospodinu da se On brine za svoj
posao. (FLB 282)

127

2. svibnja

Sotona udvostruava svoje napore

Aneo Jahvin tabor podie oko njegovih tovalaca da ih
spasi. (Psalam 34,8)
Mo i zloba Sotone i njegovih vojski mogli bi nas opravdano
zastraiti kad ne bismo mogli nai zaklon i spas u nadmonijoj
sili naeg Otkupitelja. Mi briljivo osiguravamo svoje kue zasunima i bravama kako bismo zatitili imutak i ivot od zlih ljudi,
ali rijetko kad pomislimo na zle anele koji nam se uporno nastoje pribliiti, a od ijih se napada ne moemo obraniti svojom
snagom. Ako im dopustimo, oni mogu pomutiti na um, poremetiti i muiti nae tijelo, unititi nau imovinu i ivot. Njihovo je
jedino uivanje u izazivanju bijede i unitavanju. Zastraujue je
stanje onih koji se opiru boanskim zahtjevima, a poputaju Sotoninim kunjama dok ih Bog ne prepusti vlasti zlih duhova. Oni,
pak, koji slijede Krista uvijek su sigurni pod Njegovom zatitom.
Aneli, jaki u sili, poslani su s Neba da ih zatite. Zli ne moe
probiti strau koju je Bog postavio oko svog naroda. ...
Veliki sukob izmeu Krista i Sotone, koji traje ve gotovo
est tisua godina, uskoro e zavriti. Stoga Zli udvostruuje svoje
napore da sprijei Kristovo djelo u prilog ovjeka i uhvati due u
svoje zamke. Njegov je cilj zadrati ljude u tami i nepokajanosti
dok se ne svri Spasiteljevo posredovanje i vie ne bude rtve za
grijeh.
Sotona nije zabrinut dokle god nema posebnih napora u
opiranju ovoj sili, dokle god u Crkvi i svijetu prevladava ravnodunost, jer nema opasnosti da e izgubiti one koje vodi zarobljene po svojoj volji. Ali kad je pozornost usmjerena na vjene
predmete pa due pitaju: to mi treba initi da se spasim?, on
je tu, nastojei svojom snagom biti ravan Kristovoj i sprijeiti utjecaj
Svetoga Duha. ...
S istim ciljem [Sotona] dolazi kad se ljudi okupe na bogosluje.
Premda skriven od ljudskih oiju, on marljivo nastoji zavladati
umovima tovatelja. (GC 517,518)

128

3. svibnja

Pred nama je odluujua bitka

Treba se vie pokoravati Bogu nego ljudima. (Djela 5,29)
Boji narod oekuje velika kriza. Kriza oekuje i svijet. Najvanija bitka svih vremena upravo je pred nama ... Nametanje
svetkovanja nedjelje postalo je pitanje od nacionalnog interesa i
znaenja. Mi dobro znamo kakav e biti rezultat ovog pokreta.
No jesmo li spremni za to? Jesmo li vjerno ispunili dunost koju
nam je Bog povjerio da upozorimo ljude na opasnost koja je pred
njima? ...
Ima mnogo onih koji nikada nisu razumjeli svetkovanje biblijske subote ni lani temelj na kojem poiva ustanova nedjelje.
Svaki pokret u prilog ozakonjenju religije doista znai in povlastice papinstvu koje se toliko mnogo stoljea borilo protiv slobode savjesti. Svetkovanje nedjelje duguje svoje postojanje takozvanoj
kranskoj instituciji tajna bezakonja, a njezino nametanje bit
e priznavanje naela koja su sam kamen temeljac rimokatolike
doktrine. Kada naa nacija pod prisilom uvede naela njezine vladavine kao to je ozakonjenje zakona o nedjelji, protestantizam
e u ovom inu pruiti ruku papinstvu. To nee biti nita drugo
do oivljavanje tiranije koja dugo i gorljivo eka svoju priliku da
ponovno krene u aktivno samovlae ...
Ako papinstvo ili njegova naela ponovno zakonski stupe na
snagu, rasplamsat e se vatre progonstava protiv onih koji ne budu
htjeli rtvovati svoju savjest i istinu te usvojiti opeprihvaene
zablude. Ovo zlo samo to se nije ostvarilo.
Kad nam je Bog dao svjetlo pokazujui nam opasnosti, kako
moemo stajati isti pred Njim ako ne poduzimamo nikakav napor koji je u naoj moi da ga donesemo svijetu? Moemo li biti
zadovoljni i sretni ako ljude prepustimo da se suoe s ovom znaajnom injenicom a da ih nismo ni upozorili? ...
Kada zakoni zemaljskih vladara budu doneseni nasuprot zakonima Vrhovnog Vladara svemira, Boji odani podanici ostat e
Njemu vjerni. (5T 711713)

129

4. svibnja

Iskrivljavanje Svetog pisma

On to ini i u svim poslanicama u kojima govori o ovome.
U tim poslanicama ima teko razumljivih mjesta, koja neuki i nepostojani ljudi izvru kao i ostala Pisma na
svoju vlastitu propast. (2. Petrova 3,16)
Miljenje da nije vano to ljudi vjeruju jedna je od najuspjenijih Sotonininih obmana. On zna da istina, prihvaena s ljubavlju, posveuje duu onoga koji je prima; stoga je stalno pokuava zamijeniti lanim teorijama, priama, drugim evaneljem. ...
Neodreena i udna tumaenja Svetog pisma i mnoge proturjene teorije o vjeri to ih nalazimo u kranskom svijetu, djelo
su naeg velikog protivnika da zbuni umove kako ne bi mogli prepoznati istinu. Nesloga i podvajanje meu Crkvama u kranskom
svijetu u velikoj se mjeri moe pripisati prevlaujuem obiaju
iskrivljavanja Svetog pisma kako bi se podrala neka omiljena
teorija. Namjesto podrobnog prouavanja Boje Rijei s poniznim
srcem, kako bi stekli spoznaju o Njegovoj volji, mnogi samo nastoje otkriti neto neobino ili novo.
U nakani da potkrijepe lana uenja ili nekranske obiaje,
neki poseu za stanovitim stavcima Svetoga pisma izdvojenima
iz konteksta, katkad navodei samo polovicu jednog retka da bi
dokazali svoje miljenje, dok bi preostali dio pokazao sasvim suprotni smisao. Lukavou zmije ukopavaju se iza nepovezanih izraza, sloenih tako da odgovaraju njihovim tjelesnim eljama. Na
ovaj nain mnogi namjerno izvru Boju Rije. Drugi, bujne mate, poseu za slikama i simbolima Svetog pisma, tumae ih kako
to odgovara njihovoj predodbi, ne obazirui se na svjedoanstvo
Svetog pisma da je ono vlastiti tuma, i nakon toga svoje izmiljotine predouju kao uenja Biblije.
Kad god se prouavanju Svetog pisma pristupa bez molitvenog, krotkog i pouljivog duha, i najjasnijim i najjednostavnijim
kao i najteim dijelovima bit e iskrivljeno pravo znaenje. ...
Boja Rije jasna je svima koji je prouavaju iskrenim srcem uz molitvu. Svaka istinski iskrena dua doi e k svjetlu istine. Svjetlost svie pravedniku. (Psalam 97,11) Nijedna Crkva
ne moe napredovati u svetosti ako njezini pripadnici istinu ne
trae ozbiljno kao skriveno blago. (GC 520522)
130

5. svibnja

Lane teorije o Bogu

Jer iako su upoznali Boga, nisu mu iskazali ni slavu ni
zahvalnost kao Bogu. Naprotiv, postali su isprazni u mislima svojim i njihovo je nerazumno srce potamnjelo. (Rimljanima 1,21)
Teorija da je Bog bitak koji proima svu prirodu, jedna je
od najlukavijih Sotoninih prijevara. Ona lano prikazuje Boga i
sramota je za Njegovu mo i velianstvo.
Boja rije ne podupire panteistike teorije. Svjetlo Njegove
istine otkriva da su one pogubne za ljudsku duu. Tama je njihov sastavni element, a razvrat njihov djelokrug. One ugaaju
tjelesnom srcu i odobravaju njegove sklonosti. Rezultat prihvaanja ovih teorija je odvajanje od Boga. ...
Postoji samo jedna sila koja moe slomiti utjecaj zla u ljudskim srcima, a to je Boja sila u Isusu Kristu. Oienje od grijeha postie se samo krvlju raspetog Krista. Jedino nas Njegova
milost moe osposobiti da se odupremo sklonostima svoje grene
naravi i da ih svladamo. Kristova mo jedina moe slomiti mo
spiritistike teorije o Bogu. Ako je Bog bitak koji proima cijelu
prirodu, onda On stanuje u svim ljudima. Da bi postigao svetost,
ovjek treba samo razvijati silu koja je u njemu samome.
Ako se ove teorije slijede do njihovog loginog zakljuka, one
ine besmislenom svu kransku logiku. One iskljuuju potrebu
za pokajanjem, a ovjek vjeruje da je sam sebi spasitelj. Sudei
po onome to se u tim teorijama govori o Bogu, Njegova rije gubi
svaku silu. Oni koji ih prihvaaju nalaze se u velikoj opasnosti
da cijelo Sveto pismo proglase izmiljotinom. Moda e oni vjerovati da je vrlina bolja od zla, ali kad uzmu Bogu mjesto koje Mu
pripada kao Vladaru, oni poklanjaju povjerenje ljudskoj moi koja bez Boga nema vrijednosti. Liena potpore, ljudska volja nee
imati snage da se suprotstavi zlu i da ga nadvlada. Obrana due
je slomljena. ovjek nema vie niega to bi ga zatitilo od grijeha.
Kad ovjek jednom odbaci i prezre ogranienja koja postavlja Boja
rije i Njegov Duh, nismo ni svjesni do koje dubine moe potonuti.
Oni koji se i dalje budu drali ovih spiritistikih teorija, sigurno e upropastiti svoje kransko iskustvo, prekinuti vezu s
Bogom i izgubiti vjeni ivot. (Ev 601,602)
131

6. svibnja

Opasnost od lanog nauka

O Timoteju, uvaj povjereno blago! Kloni se svjetovnih i
ispraznih govora i prigovora lano nazvane spoznaje! (1.
Timoteju 6,20)
U New Hampshireu neki su bili aktivni u irenju lanih predodbi o Bogu. Dobila sam svjetlo da su ti ljudi, koristei se svojim idejama, od kojih su neke vodile k zastupanju teorije o slobodnoj ljubavi, uinili da istina izgubi svaku silu. Bilo mi je pokazano da ti ljudi zavode due iznoenjem spekulativnih teorija
o Bogu. ...
Izmeu ostalih svojih shvaanja, tvrdili su da oni koji su jednom posveeni vie ne mogu grijeiti; to su iznosili kao evaneosku hranu. Njihove lane teorije, sa svom teinom svojeg prijevarnog utjecaja, nanosile su veliku tetu njima samima, a i drugima. Oni su dobivali spiritistiku mo nad onima koji nisu mogli uoiti zlokobnu narav tih lijepo odjevenih teorija. Zbog toga
su nastala strana zla. Nauavanje da su svi ljudi sveti dovelo
je do vjerovanja da osjeaji posveenih nikada nisu u opasnosti
da krenu pogrenim putem. Rezultat ovog vjerovanja bio je ispunjavanje zlih elja srca koja su, iako, navodno, posveena, bila
daleko od istoe misli i ivota.
Ovo je samo jedan od primjera gdje sam bila pozvana da
ukoravam one koji su iznosili nauk o bezlinom bogu koji se nalazi u prirodi, kao i nauk o svetom tijelu.
U budunosti e ljudska pravila i nauavanja oponaati istinu. Lane teorije bit e prikazivane kao pouzdane doktrine. Lani
nauk jedan je od sredstava kojima se Sotona koristio u nebeskim dvorovima, a kojim se i danas slui. ...
Preklinjem one koji rade za Boga da ne prihvaaju la kao
istinu. Cijela Biblija je puna najdragocjenije istine. Nama nisu
potrebne nikakve pretpostavke niti lano uzbuenje. U zlatnom
kadioniku istine koja nam je prikazana u Kristovom nauku imamo ono to e due osvjedoiti i obratiti. U Kristovoj jednostavnosti iznosite istine koje je On doao objaviti ovome svijetu; sila
vae vijesti sama e nai put do srca. Ne propovijedajte teorije
ili mjerila koja nemaju uporite u Bibliji. (Ev 600,601)

132

7. svibnja

Remek-djelo Sotoninih prijevara

to je sakriveno, pripada Jahvi, Bogu naemu, a objava
nama i sinovima naim zauvijek, da vrimo sve rijei ovoga Zakona. (Ponovljeni zakon 29,28)
ovjekova spoznaja, kako u materijalnom tako i u duhovnom
pogledu, djelomina je i nepotpuna; stoga mnogi ne mogu svoja
gledita o znanosti uskladiti s biblijskim izjavama. Mnogi kao
znanstvene injenice prihvaaju teorije i spekulacije, i misle da
se Boja Rije treba ispitati uenjem lano nazvane spoznaje.
(1 Timoteju 6,20) Stvoritelj i Njegova djela nadmauju njihovo
shvaanje; budui da ih ne mogu objasniti prirodnim zakonima,
biblijski izvjetaj smatraju nepouzdanim. Oni koji sumnjaju u izvjetaje Staroga i Novoga zavjeta esto idu korak dalje i sumnjaju
u postojanje Boga, a beskrajnu silu pripisuju prirodi. Budui da
su napustili sidrite, preputeni su da se razbiju o stijene nevjerstva.
Na ovaj nain mnogi odlutaju od vjere pa ih avao zavede.
... Ljudska je filozofija pokuavala istraiti i objasniti tajne koje
ni u vjenosti nee biti otkrivene. Kad bi ljudi htjeli prouavati i
razumjeti ono to je Bog objavio o sebi i svojim nakanama, stekli
bi takvo gledite o Jahvinoj slavi, velianstvu i moi, shvatili bi
koliko su maleni i bili bi zadovoljni onim to je otkriveno njima
i njihovoj djeci. ...
Remek-djelo Sotoninih obmana jest zadrati umove ljudi da
istrauju i nagaaju o onome to Bog nije objavio i to nije namijenio naem razumijevanju. Zbog toga je i Lucifer izgubio svoje mjesto na Nebu. Bio je nezadovoljan jer mu nisu bile povjerene sve tajne Bojih nauma, potpuno prezrevi ono to mu je bilo
otkriveno o njegovoj vlastitoj zadai na uzvienu poloaju koji mu
je bio dodijeljen. Izazivanjem istog nezadovoljstva u anelima pod
svojim zapovjednitvom prouzroio je njihov pad. Sad nastoji
ucijepiti u ljude isti duh i tako ih navesti da prezru izravne Boje
zapovijedi. (GC 522,523)

133

8. svibnja

Vrijeme i prilike
Ne spada na vas odgovori im da znate vrijeme i priliku
koje je Otac odredio svojoj vlasti. (Djela 1,7)
Bog dri u svojoj vlasti vrijeme i prilike. Zato nam nije dao
znanje o tome? Zato to to ne bismo na pravi nain iskoristili.
Kad bismo znali kad e to biti, meu naim ljudima bi zavladalo
stanje koje bi znatno usporilo Boje djelo u pripremanju naroda
da opstane u veliki dan koji e doi. ... Isus je rekao svojim uenicima da bdiju, ali ne za neko odreeno vrijeme. Njegovi sljedbenici trebaju se postaviti kao oni koji sluaju naredbe svojeg Poglavara. Oni trebaju bdjeti, ekati, moliti se i raditi kako se pribliavaju vremenu Gospodnjeg dolaska. Ali nitko nee moi predvidjeti kada e se to tono dogoditi, jer o danu tome i asu nitko
ne zna. Neete moi rei da e On doi za jednu, dvije ili pet
godina, niti smijete odgaati Njegov dolazak tvrdei da On nee
doi za deset ili dvadeset godina. ... Nije nae da znamo tono
vrijeme izlijevanja Svetog Duha ni Kristovog dolaska. (Ev 221)
Ukazano mi je na pojedince koji se nalaze u velikoj zabludi
vjerujui da im je dunost otii u stari Jeruzalem*, mislei da
tamo imaju zadau koju moraju obaviti prije nego to Gospodin
doe. Takvo shvaanje svodi se na to da se misli i zanimanje odvrate od sadanjeg Bojeg djela i objavljivanja tree aneoske vijesti. Oni koji smatraju da treba ii u Jeruzalem stalno e misliti samo o tome pa e i svoja sredstva uskratiti za propovijedanje sadanje istine da bi omoguili sebi ili drugima takvo putovanje. Vidjela sam da takva misija nee izii na dobro jer bi trebalo mnogo vremena da samo neki idovi povjeruju ak i u prvi
Kristov dolazak, a daleko vie da povjeruju u Njegov drugi dolazak. (EW 75)

* Ovo je napisano ranih pedesetih godina devetnaestog stoljea kada su zagovornici tzv. vremena koje dolazi nauavali da e stari Jeruzalem
biti izgraen kao sredinji kranski spomenik ime e se ispuniti neka
proroanstva iz Starog zavjeta.

134

9. svibnja

Kao to je bilo u Noino doba

U vrijeme kada doe Sin ovjeji bit e kao to je bilo u
Noino doba. (Luka 17,26)
Pokazani su mi strani uvjeti koji postoje na naem svijetu.
Aneo milosti sklapa svoja krila spreman da ode. ... Boji zakon
za mnoge vie nema vrijednosti. Gledamo i sluamo o pometnji i
zabuni, oskudici i gladi, potresima i poplavama. Ljudi ine strane zloine; njima vie ne vlada razum, nego strast. Gnjev Boji
samo to se nije izlio na stanovnike svijeta koji e ubrzo postati
tako iskvaren kao to su bili stanovnici Sodome i Gomore. Vatra
i voda ve unitavaju tisue ivota i bogatstvo koje je bilo sebino nagomilano tlaenjem siromaha. Gospodin treba uskoro zavriti svoj posao i uiniti kraj grijehu. O, kada bi prizori bezakonja
ovih posljednjih dana koji su mi bili prikazani mogli ostaviti dubok dojam na srca naroda koji tvrdi da je Boji!
Kao to je bilo u Noino doba, tako e biti i kad se pojavi Sin
ovjeji. Gospodin se povlai sa Zemlje i uskoro e smrt i unitenje, sve vei zloini i okrutna osveta stii bogatae koji su se uzdigli nad siromanima. Oni koji ne budu imali Boju zatitu, nee biti sigurni ni na jednom mjestu i ni na kakvom poloaju. Ljudi
se obrazuju i koriste se svojim pronalazakim sposobnostima da
bi izmislili to ubitanije sprave i orua za unitavanje. ...
Moja brao i sestre ... ja vas pozivam. ... Mnogi ive odvie
ugodnim i bezbrinim ivotom. ... Oni smatraju sebe kranima,
ali ne znaju to znai praktini kranski ivot. ... to znai biti
kranin? To znai biti nalik na Krista. ... Suraujte s Bogom radei
u skladu s Njim. Izbacite iz hrama due sve to je slino nekom
idolu. Sad je Boje vrijeme, a Njegovo vrijeme je i vae vrijeme.
Borite se u dobroj borbi vjere odbijajui svaku pomisao ili razgovor o nevjerovanju. Svijet treba uti posljednju vijest opomene.
(8T 4953)

135

10. svibnja

Velika nevolja e uskoro doi

Postali smo prizorom svijetu, anelima i ljudima. (1.
Korinanima 4,9)
Svijet je pozornica; njegovi stanovnici su glumci koji se
pripremaju za svoju ulogu u posljednjoj velikoj drami. Kod veine ljudi nema jedinstva, osim kada se udrue radi ispunjenja
svojih sebinih ciljeva. Bog to promatra. Njegove namjere vezane
za pobunjene podanike bit e ostvarene. Svijet nije u potpunosti
preputen ljudskim rukama, mada Bog doputa da s vremena na
vrijeme zavladaju elementi pomutnje i nereda. Sile podzemlja rade
na tome da ubrzaju posljednje velike prizore u toj drami dolazak Sotone kao Krista i rad sa svakom prijevarom u onima koji
se povezuju u tajnim drutvima. Oni koji se predaju strasti stupanja u saveze, ostvaruju planove neprijatelja. Nakon uzroka doi
e i posljedice.
Grijeh je skoro dostigao svoju granicu. Svijet je ispunjen pomutnjom i veliki strah i uas doi e na ovjeanstvo. Kraj je vrlo
blizu. Mi koji znamo istinu, trebamo se pripremiti za ono to e
uskoro naii na svijet kao zaprepaujue iznenaenje. ...
Jesmo mi kao narod zaspali? O, kad bi mladi mukarci i ene
u naim ustanovama koji su danas nespremni da doekaju Gospodina i neprikladni da postanu lanovi Gospodnje obitelji mogli prepoznati znakove vremena, kakva bi se promjena vidjela na
njima! Gospodin Isus poziva samoportvovne radnike da slijede
Njegove stope, hode i rade za Njega, uzmu svoj kri i pou kuda
ih On vodi.
Mnogi se zadovoljavaju time da Gospodinu posvete beznaajnu slubu. Njihovo kranstvo je slabo. Krist je dao sebe radi
grenika. S kakvom bismo zabrinutou za spasenje dua trebali
biti ispunjeni dok gledamo ljude koji propadaju u grijehu! Ove
due su otkupljene beskrajnom cijenom. Smrt Bojeg Sina na Golgoti mjera je njihove vrijednosti. Iz dana u dan oni odluuju hoe
li dobiti vjeni ivot ili vjenu smrt. (T8 2729)

136

11. svibnja

Mladost i sindrom ovisnosti

Zato se raduj, mladiu, za svoje mladosti, i veseli se u danima svoga mladenatva; idi putovima svoga srca i slijedi
elje svojih oiju; ali znaj da e ti za sve to suditi Bog.
(Propovjednik 11,9)
Sotona je bio prvi pobunjenik na Nebu i otkad je izbaen s
Neba, on nastoji svakog pripadnika ljudske obitelji uiniti otpadnikom od Boga ba kao to je i on sam. On izlae svoje planove
unitenom ovjeku i preko poputanja apetitu koje je protivno
Bojem zakonu navodi ga na krenje boanske zapovijedi. On je
naveo Adama i Evu da uberu zabranjeni plod i tako je uspio izazvati
njihov pad i dovesti do istjerivanja iz Edena. Koliko mnogo njih
kae: Da sam ja bio na Adamovom mjestu, nikada ne bih sagrijeio u tako jednostavnoj kunji. Ali vi, koji se ovako hvaliete,
imate priliku pokazati snagu svoje volje i svoju odanost naelima kada budete provjeravani. ... Da li Bog doista ne vidi grijeh
u vaem ivotu? ...
Na sve strane Sotona pokuava navesti mlade na stazu gdje
e se izgubiti. Ako ih jednom uspije navesti na nju, on ih pouruje da se strmoglave vodei ih od jednog do drugog raskalaenog naina ivota sve dok njegove rtve ne izgube osjetljivost savjesti i izgube strahopotovanje prema Bogu. Sve manje i manje
se suzdravaju. Postaju ovisnici o uporabi vina, alkohola, duhana
i droga i tako padaju sve dublje i dublje. Oni su robovi apetitu.
Savjete koje su nekada potovali, poeli su prezirati. Zaogrnuli
su se oholou i hvalisanjem kad su postali robovi pokvarenosti.
Oni podrazumijevaju pod slobodom to to su robovi sebinosti,
iskvarenog apetita i razuzdanosti. ...
Sotona je nakanio ljudski rod podiniti kao svoje podanike,
ali Krist je platio beskonanu cijenu da bi ovjek mogao biti spaen od neprijatelja i da se moralni Boji lik moe ponovo obnoviti u palom ljudskom rodu. ... Ljudi koji su pali mogu po Kristu
nai pristup Ocu i dobiti milost koja e ih osposobiti da pobijede
zaslugama raspetog i uskrslog Spasitelja. (Te 273,274)

137

12. svibnja

Vanjski sjaj poganske sile

Jer doi e vrijeme kad ljudi nee podnositi zdrave nauke, nego e prema svojim strastima sebi nagomilati uitelje da im kaklju ui. (2. Timoteju 4,3)
Ljudi se brzo postrojavaju pod zastavu koju su izabrali, neumorno ekajui i pratei kretanje svojih voa. Ima i onih koji
bdiju, ekaju i rade za dolazak naega Gospodina, dok druga strana
velikom brzinom upada u redove pod zapovjednitvom prvog velikog
otpadnika. Oni trae Boga u ljudskoj naravi, a Sotona oponaa
onoga koga oni trae. Mnotvo e biti toliko zavedeno zbog svojeg odbijanja istine da e prihvatiti prijevaru. Ljudska narav smatra
se Bogom. (FLB 322)
Kako se pribliavamo svretku vremena, vanjski sjaj poganske sile bit e sve vei. Poganska boanstva oitovat e svoju mo
i pokazati se pred gradovima ovoga svijeta, a ovo se ve poelo
ispunjavati. Razliitim prizorima Gospodin Isus predstavio je Ivanu
greni karakter i privlaan utjecaj onih koji su se razlikovali po
tome to su progonili Boji narod. Svima je potrebna mudrost da
pomno istrauju tajnu pokvarenosti koja toliko dugo prebiva u
vrtlogu zemaljske povijesti. ... Upravo u ovo vrijeme u kojem ivimo
Gospodin je pozvao svoj narod i dao mu poruku koju treba nositi. On ga je pozvao da ukae na bezbonost ovjeka bezakonja
koji nedjeljnom zakonu daje posebnu silu i pomilja promijeniti
blagdane i Zakon te se usprotiviti Bojem narodu koji stoji vrsto, slavei Boga dranjem jedine istinske subote, subote stvaranja. ...
Opasnosti posljednjih dana nadvijaju se nad nama i naa je
zadaa da upozorimo ljude na opasnost u kojoj se nalaze. Ne dopustimo da sveani prizori koje su otkrila proroanstva ostanu
netaknuti. Kad bi na narod bio polovino budan, kad bi shvatio
blizinu dogaaja koji su opisani u Otkrivenju, dolo bi do obnove
u naim crkvama i mnogo vie njih povjerovalo bi u poruku. Mi
nemamo vremena za gubljenje. Bog nas poziva da bdijemo nad
svojim duama jer emo morati poloiti raun. (TM 117,118)

138

13. svibnja

Mete u gradovima
Dok e zli ljudi i varalice, ujedno zavodnici i zavedeni,
napredovati iz zla u gore. (2. Timoteju 3,13)
Boja namjera nije bila da Njegov narod bude koncentriran
u gradovima i skuplja se na terasama i stambenim zgradama.
On je u poetku postavio nae praroditelje u vrt meu prelijepe
prizore i privlane zvukove prirode, a eli da ljudi u ovome i danas
uivaju. (7T 87)
Dano mi je svjetlo da e gradovi biti ispunjeni zbrkom, nasiljem, zloinom i da e ovakvih pojava biti sve vie prema kraju
povijesti ove zemlje. (7T 84)
Vrijeme je da nae obitelji krenu iz gradova u zabaenija
mjesta budui da e mnogi mladi kao i mnogi stariji biti uhvaeni u zamku i neprijatelj e ih odvesti. (8T 101)
Iziite iz gradova, iziite iz gradova! ovo je Gospodnja
poruka koju mi je dao. (LS 409)
Uzbuna i zbrka koja ispunjava ove gradove, zahtjevi koje postavljaju radniki sindikati i trajkovi u mnogome e usporiti na
rad. One koji se bave razliitim djelatnostima pokuava se pod
prisilom povezati s odreenim sindikatima. Ovo nije Boji plan,
ve plan sile koju mi ni po koju cijenu ne bismo smjeli prihvatiti. Boja rije se ispunjava; grenici se povezuju u snopove spremni
da izgore.
Mi sada trebamo uporabiti sve svoje sposobnosti koje su nam
povjerene dajui posljednju poruku upozorenja svijetu. U ovom
poslu trebamo sauvati svoju individualnost. Ne trebamo se ujedinjavati s tajnim drutvima ili sindikatima. Trebamo stajati slobodno u Bogu gledajui neprestano na Krista. (7T 84)
Bezboni gradovi naeg svijeta trebaju biti zbrisani s lica Zemlje unitenjem. U nesreama koje se sada dogaaju pojedinim
zgradama i dijelovima gradova Bog nam pokazuje to e doi na
cijelu Zemlju. Rekao nam je: Razumijte ovu usporedbu na primjeru
smokve! im joj granje postane njeno i potjera lie, znajte da
je ljeto blizu. Tako i vi, kad vidite sve to, znajte da je blizu
na samim vratima! (Matej 24,32.33) (7T 83)

139

14. svibnja

Predrasude u porastu
Nemojte se uditi, brao, ako vas svijet mrzi. Mi znamo
da smo preli iz smrti u ivot, jer ljubimo brau. Tko ne
ljubi, ostaje u smrti. (1. Ivanova 3, 13.14)
Onaj koji je prisno povezan s Kristom, uzdie se iznad rasnih i klasnih predrasuda. Njegova vjera se vrsto dri vjene stvarnosti. Trebamo uzdizati boanskog Zaetnika istine. Naa srca
trebaju biti ispunjena vjerom koja djeluje kroz ljubav i isti duu. Djelo milostivog Samarijanca primjer je na koji se treba ugledati. (9T 209)
Bit e nemogue dovesti u sklad sva pitanja koja se odnose
na boju koe u skladu s Gospodnjom naredbom, sve dok oni koji
vjeruju u istinu ne budu tako blisko povezani s Kristom da su
jedno s Njim. I bijelci i crnci, lanovi naih crkava, trebaju se
obratiti. Ima u objema skupinama onih koji su nerazumni i kada se raspravlja o pitanju boje koe, oni pokazuju neposveene,
neobraene crte karaktera. Do svae lako dolazi kod onih koji su
tvrdoglavi i nepopustljivi zato to nikada nisu nauili nositi Kristov jaram. Takvi bukom i neposveenom odlunou trae prvenstvo. (Letter 105, 1904.)
Kako vrijeme odmie i kako se rasne predrasude umnoavaju, u mnogim mjestima radnicima-bijelcima bit e onemogueno
da rade za crnce. Ponekad e se bijelci, koji nisu naklonjeni naem radu, pridruiti crncima u protivljenju tvrdei da je cilj naeg nauavanja razbijanje drugih crkava i stvaranje tekoa zbog
subote. Propovjednici, i bijelci i crnci, iznosit e lane tvrdnje,
to e kod ljudi izazvati takve osjeaje protivljenja da e biti spremni unitavati i ubijati.
Sile pakla uporabljuju svu svoju otroumnost da onemogue
objavljivanje posljednje poruke milosti crncima. Sotona se na sve
mogue naine trudi da propovjednicima Evanelja i uiteljima
otea prevladavanje predrasuda koje postoje izmeu bijelaca i crnaca.
Slijedimo put mudrosti. Ne inimo nita to bi bez potrebe
stvaralo protivljenje nita to bi moglo ometati objavljivanje
Radosne vijesti. (9T 207,208)

140

15. svibnja

Pohota za golotinjom
A ja vam kaem da je svaki koji s poudom pogleda enu
ve u svom srcu s njom uinio preljub. (Matej 5,28)
Veliki dio mladih luduje za knjigama. itaju sve to im padne
pod ruku. Uzbudljive ljubavne prie i neiste slike vre lo utjecaj na mlade. Mnogi itaju romane koji stvaraju neistu matu.
Po vlakovima se esto nude fotografije nagih ena. Ove odvratne
slike ... objeene su o zidove radionica koje se bave bakrorezima.
Ovo je doba kad svuda prevladava pokvarenost. Slikama i tivom budi se elja oiju i zle strasti. Mata izopauje srce. Ljudi
vole promatrati prizore koji bude niske, ivotinjske strasti. Te porone slike, koje djeluju na izopaenu matu, kvare dobre obiaje i potiu prevarene, zaslijepljene ljude da se preputaju svojoj
pohotljivosti. Zatim slijedi grijeh i zloin koji poniavaju bia
stvorena po Bojem obliju na razinu ivotinja i najzad ih odvlae u propast. Izbjegavajte itanje i gledanje onoga to e izazvati
neiste misli. Razvijajte moralne i umne snage. Nemojte dopustiti da te plemenite snage oslabe i izopae se itanjem ak i
pria ...
Mlade ne moe imati zdrav razum i ispravna vjerska naela
ako ne ita rije Boju. Ova knjiga sadri najzanimljivije prie,
ukazuje na put spasenja po Kristu, i ona je njihov vodi k uzvienijem i boljem ivotu. Svi bi je oni proglasili najzanimljivijom
knjigom koju su ikad itali da njihova mata nije izopaena itanjem uzbudljivih, izmiljenih pria. Vi koji oekujete da va Gospodin doe po drugi put kako bi vaa smrtna tijela uobliio
prema svojem slavnom tijelu, morate se pozabaviti uzvienijim
planom djelovanja. Morate raditi s uzvienijeg stajalita nego dosad,
inae vas nee biti meu onima koji e dobiti besmrtnost. (2T
410,411)

141

16. svibnja

Oni koji oglaavaju mir

Doite, donijet u vina; napit emo se pia estoka, i sutra e biti kao danas, izobilje veliko, preveliko! (Izaija
56,12)
Zli sluga kae u svojem srcu: Nee moj gospodar jo zadugo
doi. On ne kae da Krist nee doi. On se ne ruga ideji o
Njegovom drugom dolasku. Ali u svojem srcu, djelima i rijeima,
on objavljuje da Gospodnji dolazak kasni. On izbacuje iz umova
drugih njihovo uvjerenje da Gospodin brzo dolazi. Svojim utjecajem navodi ljude na drsko, bezbrino odgaanje. Oni se utvruju
u svojoj svjetovnosti i mrtvilu. Njihov um zaposjedaju zemaljske
strasti, pokvarene misli. Zli sluga jede i pije s pijanicama, udruuje se sa svijetom u traenju zadovoljstava. On tue svoje sluge
optuujui i osuujui one koji su vjerni svojem Gospodaru. ...
Kristov dolazak e iznenaditi lane uitelje. Oni govore: Mir
je i sigurnost. Poput sveenika i uitelja prije pada Jeruzalema,
i oni u crkvi trae zemaljski napredak i slavu. Znakove vremena
tumae kao nagovjetaj ovoga. Ali to kae nadahnuta Rije? Iznenadna pogibao dolazi na njih. ...
Ljudi smatraju da je Gospodnji dolazak daleko i da je odgoen. Oni se smiju upozorenjima. Hvale se: I dalje sve ostaje kako
je bilo od poetka stvorenja. I sutra e biti kao danas, izobilje
veliko, preveliko (2. Petrova 3,4; Izaija 56,12). Mi emo ii sve
dublje u ljubavi prema zadovoljstvima. Ali Krist kae: Pazite!
Dolazim kao lopov. (Otkrivenje 16,15) Ba kada svijet s prijezirom postavlja pitanje: Gdje je njegov obeavani dolazak?, znaci
se ispunjavaju. Kada rugai, oni koji odbacuju istinu, postanu drski,
kada se na razliitim mjestima novani poslovi budu obavljali bez
obzira na naela, kada student bude eljno traio znanje iz svih
podruja osim iz Biblije, Krist e doi kao lopov. (FLB 342)

142

17. svibnja

Prizori, zvukovi i kriminal

Neu stavljati pred oi svoje nita opako. Mrzim ovjeka
koji ini zlo: on nee biti uza me. Opako e srce biti daleko
od mene; o zlu neu da znadem. (Psalam 101,3.4)
Ima razloga da budete duboko zabrinuti zbog vae djece koja
nailaze na kunje na svakom koraku. Ona ne mogu izbjei kontakt
s loim drutvom. ... Ona vide prizore, uju zvukove i izloena
su utjecajima koji ih obeshrabruju i koji e, ako nisu pod potpunim nadzorom, neprimjetno ali sigurno pokvariti njihova srca i
izopaiti karakter. ...
Neki oevi i majke toliko su ravnoduni i tako bezbrini da
misle da je svejedno pohaaju li njihova djeca kolu pri crkvi ili
dravnu kolu. Mi smo u svijetu, kau oni, i ne moemo izii
iz njega. Ali, roditelji, mi moemo dobrim dijelom izii iz svijeta
ako tako odluimo. Moemo izbjei mnoga zla koja se mnoe takvom brzinom u ovim posljednjim danima. ...
Aktivnom umu djece i mladih prizori oslikani u zamiljenom
otkrivenju budunosti ine se kao stvarnost. Pretkazivanje sukoba i opis postupaka koji rue ograde Zakona i samosvladavanja
utjeu na njihov duh. Oni su navedeni da ine ak i gore zloine
od onih koje pisci opisuju. Preko ovakvih utjecaja drutvo postaje
izopaeno. Sjeme bezakonja je nadaleko posijano. Stoga nije nikakvo
udo da je rezultat etve kriminal. ...
Recite odluno: Ja neu protratiti dragocjene trenutke u
itanju od kojeg neu imati koristi i koje me jedino ini nespremnim
da budem na usluzi drugima. Posvetit u svoje vrijeme i svoje
misli u pripremanju za Boju slubu. Zatvorit u svoje oi pred
bezvrijednim i grenim stvarima. Moje ui pripadaju Gospodinu
i ja neu sluati lukava doaptavanja neprijatelja. Moj glas ni u
kojem sluaju nee biti podreen volji koja nije pod utjecajem
Gospodnjeg Duha. Moje tijelo je hram Duha Svetoga i sve snage
svojeg bia posvetit u vanim poslovima. (AH 406409)

143

18. svibnja

Spiritizam i revolucija
Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim a svoga blinjega kao samoga sebe! (Luka 10,27)
Kad mladi stupaju u svijet da se suoe s njegovim mamljenjem na grijeh sa strau za stjecanjem novca, sa zabavama i
popustljivou, razmetljivou, obiljem i nastranostima, nadmudrivanjem, podvalama, s iskoritavanjem i upropatavanjem s
kakvim e se uenjima tamo susresti?
Spiritizam tvrdi da su ljudi bezgreni polubogovi; da e svaka
dua suditi sama sebi; da prava spoznaja uzdie ovjeka iznad
svih zakona; da su svi grijesi bezazleni; da je dobro sve to
se ini i da Bog ne osuuje. Najpodlije ljudsko bie on prikazuje kao da je na Nebu i da tamo uiva visoku ast. Tako on
objavljuje svim ljudima: Nije bitno to inite; ivite kako hoete,
Nebo je va dom. Mnogi su tako navedeni da vjeruju da je elja
najvii zakon, razuzdanost sloboda, a da je ovjek odgovoran jedino sebi.
Kad se s takvim uenjem susretne pri samom stupanju u ivot,
kad su nagoni najjai, a potreba za obuzdavanjem i neporonou najvea, kako onda zatititi vrlinu? to e sprijeiti svijet da
ne postane druga Sodoma?
U isto vrijeme anarhija pokuava odbaciti sve zakone, ne samo
boanske, ve i ljudske. Centralizacija bogatstva i moi, velike
udruge za bogaenje manjine na raun veine, udruge siromanijih klasa za obranu vlastitih interesa i zahtjeva, duh nemira,
bune i krvoprolia, irenje po cijelom svetu istih uenja koja su
dovela do francuske revolucije sve to tei da cijeli svijet umijea u borbu slinu onoj koja je potresla Francusku.
S ovakvim utjecajima suoava se dananja mlade. Da bi se
odrala usred takvih preokreta, ona treba sada uvrstiti temelje
karaktera.
U svakom narataju i svakoj zemlji pravi temelj i uzor izgradnje karaktera uvijek je isti. Boanski zakon: Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim a svoga blinjega kao samoga sebe! (Luka 10,27), veliko naelo koje se izrazilo u karakteru i ivotu naeg Spasitelja, jedini je siguran temelj i jedini
siguran vodi. (Ed 227229)
144

19. svibnja

Budite oprezni
uvajte se zlih radnika ... Jer (pravo) obrezani smo mi
koji uz poticaj Duha Bojega vrimo bogosluje i koji se
ponosimo Kristom Isusom, a ne stavljamo svoga pouzdanja u tijelo. (Filipljanima 3,2.3)
Ima onih ija srca trebaju biti dodirnuta utjecajem boanskog Duha. Tada e poruku za ovo vrijeme smatrati svojom odgovornou. Oni nee tragati za ljudskim mjerilima niti za neim
to je novo i neobino. Subota, dan odmora iz etvrte zapovijedi
je mjerilo, kamen kunje za ovo vrijeme. (Ev 213)
Boja zapovijed koja je gotovo svugdje bila odbaena, ispit
je odanosti za ovo vrijeme. ... Dolazi vrijeme kada e se svi koji
slue Bogu prepoznavati po tom znaku. Po ovom obiljeju odanosti Nebu prepoznat e se Boji sluge. Meutim, sva ljudska mjerila odvraat e misli ljudi od velikih i vanih injenica koje tvore sadanju istinu.
Sotonina elja i plan jesu da meu nas uvede ljude koji u
velikoj mjeri idu u krajnost ljude uskih shvaanja, sklone kriticizmu i otrim rijeima, vrlo uporne u zastupanju vlastitih zamisli o tome to je istina. Oni e biti neumoljivi u svojim zahtjevima
i nastojat e silom provesti neke svoje grube zamisli. Oni se zadravaju na manje vanim injenicama, a u isto vrijeme zanemaruju
znaajnije elemente Bojeg zakona Boji sud, milost i ljubav.
Zahvaljujui djelovanju nekolicine iz redova ovakvih, svetkovatelji subote bit e kao cjelina obiljeeni kao licemjeri ... i fanatici.
Bog ima poseban posao za ljude s iskustvom. Oni trebaju uvati Boje djelo. Trebaju uvidjeti da Boje djelo nije povjereno
ljudima koji smatraju prednou rad po svojem nezavisnom sudu, propovijedanje onoga to im godi i slobodom da nikome ne
budu odgovorni za svoje nauavanje i rad. Dopustimo li da samo
u jednom meu nama zavlada ovaj duh samozadovoljstva, nestat
e skladnog djelovanja, jedinstva u duhu, sigurnosti u radu i
zdravog napretka djela. ... Krist se molio da Njegovi sljedbenici
budu jedno kao to su On i Otac jedno. Oni koji ele vidjeti odgovor
na tu molitvu, trebaju se suprotstaviti i najmanjoj tenji k
razjedinjavanju i nastojati da meu braom odre duh jedinstva
i ljubavi. (Ev 212,213)
145

20. svibnja

I Sotona moe lijeiti

Budite trijezni i bdijte: va protivnik, avao, obilazi kao
riui lav, traei koga da prodere. (1. Petrova 5,8)
Sotonske prijevare se sada umnoavaju tako da e oni koji
skrenu sa staze istine izgubiti smjer. Ne imajui u vidu za to bi
se uhvatili, oni e biti noeni od jedne zablude k drugoj, dok e
ih vjetar nepoznatih i udnih nauka bacati tamo-amo. Sotona je
siao s velikom silom. Mnoge e zavesti njegova uda. (Ev 362)
Naloeno mi je da kaem da e u budunosti trebati puno
bdjeti. Meu Bojim narodom ne smije doi do duhovnog neznanja. Zli duhovi aktivno su ukljueni u pokuaj da zavladaju ljudskim umom. Ljudi se povezuju u snopove spremni da ih proguta
vatra posljednjih dana. Oni koji odbacuju Krista i Njegovu pravednost prihvatit e mudrovanje koje preplavljuje svijet. Krani
trebaju biti razboriti i oprezni, uporno odbijajui svojeg neprijatelja avla koji ide unaokolo kao riui lav traei koga da prodre. Pod utjecajem zlih duhova ljudi e initi uda. ...
Nema potrebe da budemo prevareni. Uskoro e se odigrati
zadivljujui prizori iza kojih e stajati Sotona. Boja rije govori
da e Sotona initi uda. On e uiniti da se ljudi razbole, a onda
e iznenada iz njih povui svoju sotonsku mo. Tada e se smatrati da su izlijeeni. Ovi sluajevi oiglednog izljeenja stavit e
adventiste sedmoga dana na kunju. ...
Ako oni preko kojih se dogaaju izljeenja na raun ovih
oitovanja opravdavaju svoje odbacivanje Bojeg zakona i nastavljaju s neposlunou, ne znai da posjeduju Boju silu premda
imaju neogranienu silu. Naprotiv, to je udesna sila velikog
varalice. On je prekrio moralni Zakon i rabi svako orue koje
moe ne bi li bi zaslijepio ljude da ne vide njegov pravi karakter.
Mi smo upozoreni da e on u posljednjim danima initi znakove
i lana uda. I init e ta uda sve do kraja vremena kunje kao
dokaz da je aneo svjetla, a ne tame. (RB 48,49)

146

21. svibnja

Zemlja pred unitenjem

Kad Janje otvori esti peat, nastade velik potres zemlje.
(Otkrivenje 6,12)
Prorotvo ne samo to prorie nain i cilj Kristova dolaska
ve iznosi i znake po kojima ljudi mogu znati kada se pribliio.
... Pisac Otkrivenja opisuje prve znakove koji prethode drugom
dolasku: Nastade velik potres zemlje, sunce postade crno kao tkanina od kostrijeti, a cijeli mjesec postade kao krv. (Otkrivenje
6,12)
Ovi su se znaci pokazali prije poetka devetnaestog stoljea.
Kao ispunjenje ovog proroanstva, 1755. godine dogodio se najstraniji potres koji je ikada zabiljeen. Premda vie poznat kao
lisabonski potres, on se osjetio u veem dijelu Europe, Afrike i
Amerike. Osjetio se na Grenlandu, u Zapadnoj Indiji, na otoku
Madeiri, u Norvekoj i vedskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Obuhvatio je povrinu ne manju od deset milijuna kvadratnih kilometara. U Africi je potres bio gotovo iste jaine kao i u Europi.
Veliki dio Alira bio je razoren, a nedaleko od Maroka nestao je
gradi koji je brojao osam ili deset tisua stanovnika. Golemi val
preplavio je obalu panjolske i Afrike, plavei gradove i uzrokujui veliku pusto.
Potres se s izuzetnom snagom osjetio u panjolskoj i Portugalu. Kau da je u Cadizu udarni val dosegnuo visinu veu od
osamnaest metara. Neke od najviih planina u Portugalu bile
su estoko potresene takorei iz temelja... Potres se zbio na blagdan kada su crkve i samostani bili puni naroda i vrlo se malo
ljudi spasilo. Rauna se da je tog kobnog dana poginulo oko devedeset tisua ljudi. (GC 304,305)
Kako esto sluamo o potresima i uraganima, o unitenjima
vatrom i vodom, uz veliki gubitak ljudskih ivota i imovine! Prividno su ove nevolje samo provale hirovitih, neorganiziranih i nesreenih prirodnih sila koje su potpuno izvan ovjekove kontrole, ali u svemu tome moe se itati Boja namjera. To su sredstva
kojima Bog pokuava natjerati ljude da postanu svjesni opasnosti koja im prijeti. (PK 277)

147

22. svibnja

Znaci na nebu
Sunce e se prometnut u tminu, a mjesec u krv, prije nego
svane Jahvin dan, velik i straan. (Joel 2,31)
U razgovoru sa svojim uenicima na Maslinskoj gori, nakon
to je opisao dugo razdoblje nevolja za Crkvu tisuu dvjesta i
ezdeset godina papinskog progonstva, za koje je rekao da e se
skratiti, Spasitelj je spomenuo neke dogaaje koji e prethoditi Njegovom dolasku i odredio vrijeme kada e se prvi od njih
pojaviti: U ono vrijeme, poslije te nevolje, sunce e pomrati, mjesec
nee sjati. (Marko 13,24) Tisuu dvjesta i ezdeset dana, odnosno
godina, zavrilo je 1798. godine. etvrt stoljea ranije progonstvo
je gotovo posve prestalo. Nakon njega, prema Kristovim rijeima,
trebalo je sunce pomrati. Ovo se proroanstvo ispunilo 19. svibnja
1780. godine.
Gotovo, ako ne i posvema usamljen meu pojavama ove vrste... stoji tajanstveni i do danas nerazjanjeni Mrani dan, 19.
svibnja 1780. godine neobjanjivo pomraenje cijelog vidljivog
neba i atmosfere u Novoj Engleskoj.
Sunce je ujutro izalo u punom sjaju, ali je uskoro poelo
tamniti. Pojavili su se niski oblaci i iz njih, mranih i prijeteih,
ubrzo su bljesnule munje, zaula se grmljavina i palo je neto
kie. Oko devet sati oblaci su se razili i poprimili bakrenu boju,
a zemlja, stijene, drvee, zgrade, voda i ljudi inili su se drukijima
u tom udnovatom, nezemaljskom osvjetljenju. Nekoliko minuta
kasnije cijelim se nebom proirio teki crni oblak, osim uskom
crtom na obzorju, pa je nastao mrak kakav je obino ljeti oko
devet sati uveer. ...
Opis ovog dogaaja, kako nam ga prikazuju oevici, samo je
odjek Gospodnjih rijei to ih je zapisao prorok Joel dvije tisue
i pet stotina godina prije njihova ispunjenja: Sunce e se prometnut
u tminu, a mjesec u krv, prije nego svane Jahvin dan, velik i
straan. (Joel 3,4)
Krist je naloio svom narodu da pazi na znakove Njegova
dolaska i da se raduje kad bude primijetio znamenja dolaska svog
Kralja. (GC 306308)

148

23. svibnja

S neba padaju zvijezde

S neba e zvijezde padati i nebeska zvijea e se uzdrmati. (Matej 24,29)
1833. godine ... zbio se posljednji znak to ga je Spasitelj prorekao kao znamenje svog drugog dolaska. Isus je rekao: S neba
e zvijezde padati. (Mt 24,29) Promatrajui u vienju prizore koji
e najaviti Gospodnji dan, Ivan je u Otkrivenju objavio: Zvijezde s neba padoe na zemlju, kao to svoje nezrele plodove strese
smokva kad je zatrese silan vjetar. (Otk 6,13) Ovo je proroanstvo
upadljivo i dojmljivo ispunjeno velikim meteorskim pljuskom 13.
studenoga 1833. godine. Po prostranstvu bio je to najvelianstveniji prizor padanja zvijezda koji je ikada zabiljeen. Cijeli nebeski svod iznad Sjedinjenih Drava satima je plamtio ognjem. Otkad je osnovano prvo naselje doseljenika u toj zemlji nije bilo prirodne pojave koju bi jedni promatrali s tolikim divljenjem, a drugi
s tolikim strahom i uzbuenjem. Mnogi se jo ivo sjeaju njene uzvienosti i zastraujue ljepote. ... Nikada jo nije bilo jaeg pljuska kie od ovog padanja meteora; na istoku, zapadu, sjeveru i jugu posvuda ista slika. Jednom rijei, kao da je cijelo
nebo bilo u pokretu. ... Prizor, kako ga je opisao profesor Silliman u Journalu, bio je vidljiv nad cijelom Sjevernom Amerikom.
... Od dva sata ujutro pa do svijetlog dana, na vedrom nebu bez
oblaka trajala je neprekidna igra bljetavih nebeskih tijela.
Tako je prikazan posljednji od onih znakova Njegova dolaska za koje je Isus rekao svojim uenicima: Tako i vi, kad vidite
sve to, znajte da je blizu na samim vratima! (Matej 24,33)
Nakon ovih znakova Ivan je kao sljedei veliki dogaaj vidio kako
je nebo ieznulo kao knjiga koja se smota, dok se zemlja tresla,
gore i svi otoci se pokrenuli sa svojih mjesta, a grjenici u strahu pokuavali pobjei pred Sinom ovjejim. (Otkrivenje 6,12-17)
(GC 333,334)
Ali dan i sat svojeg dolaska Krist nije otkrio. ... Tono vrijeme
drugog dolaska Sina ovjejeg Boja je tajna. (FLB 344)

149

24. svibnja

Otomansko Carstvo u proroanstvima

Odvei etiri anela koji su svezani na velikoj rijeci Eufratu! I bie odvezana etiri anela spremna za sat, za
dan, za mjesec i za godinu da pobiju treinu ljudi. (Otkrivenje 9,14.15)
Povijest naroda koji su se jedan za drugim pojavljivali u
odreeno vrijeme i na odreenom prostoru, nesvjesno svjedoei
u prilog istini iji smisao sami nisu shvaali, govori i nama. Svakom
narodu i svakom pojedincu danas Bog je odredio mjesto u svojem velikom planu. Danas ljude i narode mjeri s viskom u ruci
Onaj koji ne grijei. Svi oni svojim vlastitim izborom odreuju
svoju sudbinu, a Bog sve vodi tako da se ispunjavaju Njegove
namjere. ...
Sve to je prorotvo objavilo da e se zbiti do naih dana,
zabiljeeno je na stranicama povijesti i mi moemo biti sigurni
da e se po odreenom redu ispuniti i sve ono to je jo pred
nama. (Ed 178)
Jo jedno vano ispunjenje prorotva pobudilo je 1840. godine veliku pozornost. Dvije godine ranije Josiah Litch, jedan od
vodeih propovjednika koji su navjeivali drugi dolazak, objavio
je tumaenje devetog poglavlja knjige Otkrivenje, najavljujui pad
Otomanskog Imperija. Prema njegovom raunanju, ova sila trebala je pasti 1840. godine, negdje u kolovozu, a samo nekoliko
dana prije ispunjenja pisao je: Ako dopustimo da se prvo razdoblje
od 150 godina ispunilo tono prije no to je Deacozes s doputenjem Turaka stupio na prijestolje, i da 391 godina i petnaest dana
poinju krajem tog prvog razdoblja, ono e zavriti 11. kolovoza
1840. godine, kad moemo oekivati pad otomanske sile u Carigradu. I to e, vjerujem, tako i biti.
U najavljeno vrijeme Turska je preko svojih veleposlanika
prihvatila zatitu europskih saveznikih sila i tako se stavila pod
nadzor kranskih naroda. Ovim se dogaajem prorotvo tono
ispunilo. ... Kad je to objavljeno, mnogi su se osvjedoili u ispravnost
naela tumaenja proroanstava to su ih prihvatili Miller i njegovi suradnici, i to je bio udesan poticaj adventnom pokretu. (GC
334,335)

150

25. svibnja

Niska razina morala

A bludnost i svaka vrsta neistoe ili poude neka se i ne
spominje meu vama, kao to se pristoji svetima! (Efeanima
5,3)
Ono to danas zabrinjava jest vulgarnost u razgovorima, a
to pokazuje nisku razinu razmiljanja i morala. Vrlo se rijetko
moe nai istinsko dostojanstvo karaktera kao i prava skromnost
i suzdrljivost. Malo je onih koji su isti i neokaljani. ...
Prljave misli koje se gaje postaju navika tako da dua biva
osramoena i uprljana. Kada se jednom uini grijeh, tu mrlju nita ne moe izbrisati osim Kristove krvi. Ukoliko se navika ne
nadvlada vrstom odlukom, dua ostaje iskvarena i iz ovog prljavog
izvora teku potoci koji kvare i druge.
Ima mukaraca i ena koji prizivaju kunje; oni se izlau mjestima gdje e biti kuani, gdje ne mogu a da ne budu kuani,
kada se nalaze u nevaljalom drutvu. Najbolji nain da se dre
podalje od grijeha jest da se kreu oprezno u pravom smjeru u
svako doba i u svim okolnostima i da nikad ne reagiraju prema
trenutanim osjeajima. Hodite u strahu Bojem i bit ete sigurni da postupate ispravno. (IHP 197)
Svaki dan poveavaju se opasnosti u pogledu morala kojima
su izloeni i stari i mladi. Moralna poremeenost, koju nazivamo
poronou, nalazi dosta prostora za svoje djelovanje, a utjecaj
koji vre mukarci, ene i mladi koji se izdaju za krane nizak
je, tjelesan i avolski. ...
Oni koji su nauili istinu a ne ine djela koja su u skladu s
njihovim ispovijedanjem vjere, podloni su Sotoninim kunjama.
Susreu se s opasnostima na svakom koraku. U kontaktu su sa
zlom, vide prizore i uju zvukove koji e probuditi njihove nesavladane strasti. Oni su podloni utjecajima koji ih vode da izaberu
radije zlo nego dobro zato to nisu ispravni u srcu. ...
Nama nije nita toliko potrebno kao pripremanje mladia i
djevojaka da budu moralno asni i oiste svoje due od svake mrlje,
ljage i moralne prljavtine. (IHP 196)

151

26. svibnja

Fanatizam i govorenje jezika

Duhovi proroka podloni su prorocima, jer Bog nije Bog
nereda, nego reda. (1. Korinanima 14,32.33)
Duh fanatizma zavladao je izvjesnom skupinom ljudi koji
svetkuju subotu. ... Oni su malo pili s izvora istine i ne poznaju
duh poruke treeg anela. Nita se ne moe uiniti za takve ljude dok ne isprave svoja fanatina gledita. ...
Neki od ovih imaju neto to nazivaju darovima i kau da
ih je Bog postavio u Crkvi. Oni izgovaraju nerazumljive rijei koje
nazivaju stranim jezicima, koji su u stvarnosti nerazumljivi ne
samo ljudima, ve i Bogu i cijelom Nebu. Takvi darovi proizvod
su mukaraca i ena, a u tome im pomae veliki varalica. Fanatizam, lani zanos, lano govorenje jezicima i buka smatraju se
darovima koje je Bog dao Crkvi. Neki su prevareni. Plod svega
toga nije dobar. ...
Ima mnogo ljudi nemirnog duha koji se ne ele podvrgnuti
stezi i redu. Oni misle da bi bila uskraena njihova sloboda kad
bi napustili svoje gledite i prihvatili miljenje onih koji su iskusniji od njih. Boje djelo nee napredovati dok se ljudi ne podvrgnu redu i dok ne izagnaju sa svojih sastanaka duh fanatizma,
bezobzirnosti i nereda. Dojmovi i osjeaji nisu dokaz da neku osobu
vodi Bog. I Sotona moe izazvati u nama takve osjeaje i dojmove ako nismo na oprezu. Ovo nisu pouzdani voe. Svi bi se
trebali upoznati s dokazima nae vjere, gledati kako da ukrase
svoje zvanje kao krani i donijeti plod u slavu Bogu. ... Trebali
bismo odbaciti neozbiljnost, podrugivanje i nemarnost. Nije nikakav dokaz da je milost Boja u srcu onih koji na sastanku lijepo govore i rjeito se mole, a kad iziu van, grubi su i lakomisleni u govoru i ponaanju. ...
Boja istina nikad ne poniava i ne izopauje primatelja, ve
oplemenjuje njegov ukus, posveuje njegovo prosuivanje i usavrava ga za drutvo istih i svetih anela u kraljevstvu Bojem.
(1T 411415)

152

27. svibnja

Sve provjeravajte
uvajte se lanih proroka to vam dolaze u ovjem runu,
a unutra su grabeljivi vuci! (Matej 7,15)
U poslu na koji je mojeg supruga i mene pozvala Boja providnost i to od samog poetka 1843. i 1844. godine, Gospodin je
mislio i planirao za nas, i On je izvravao svoje namjere preko
svojih ivih orua. esto nam je ukazivano na lane staze, a istinite
i sigurne staze bile su jasno definirane u svakom pothvatu vezanom za posao koji nam je dan te mogu sa sigurnou rei da nisam neznalica kad su u pitanju Sotonina orua kao ni kad se
radi o Bojim putovima i poslovima. Morali smo napregnuti sve
snage svojeg uma oslanjajui se na Boju mudrost da nas vodi u
naim istraivanjima, budui da smo morali razmatrati razliite
teorije koje su privlaile nau pozornost odmjeravajui njihove
pozitivne i negativne strane kroz prizmu svjetla koje sja iz Boje
rijei i svjedoanstava, da ne bismo bili prevareni ili da mi ne
prevarimo druge. Svoju volju i ivotni put predali smo Bogu i najiskrenije se molimo za Njegovu pomo da nikada ne traimo uzalud.
Mnoge godine bolnog iskustva u radu za Boga uinile su da se
upoznam sa svim vrstama lanih pokreta. Mnogo puta bila sam
poslana u razliita mjesta s porukom: Imam jedan posao za tebe
u tom mjestu; ja u biti s tobom. Kada bi dolo vrijeme, Gospodin bi mi davao poruku za one koji su imali lane snove i vienja,
a ja sam u Kristovoj snazi donosila svoje svjedoanstvo na Gospodnji poziv. ...
U proteklih etrdeset pet godina morala sam se susretati s
ljudima koji su tvrdili da su dobili od Boga poruke opomene za
druge. Ova faza vjerskog fanatizma irila se jo od 1844. godine.
Sotona je radio na mnogo naina da utvrdi pogrena nauavanja.
Neke stvari u ovim vienjima bile su prihvaene, ali mnogo toga
vezanog za vrijeme Kristovog dolaska, kraja vremena kunje i dogaaja koji se imaju dogoditi, dokazano je kao potpuno lano. ...
Dakle: pazite kako sluate! (Luka 8,18) Kristovo je upozorenje. ... Pomno ispitujte, sve provjeravajte (1. Solunjanima 5,20).
... Ovo je Boji savjet; hoe li nam biti potreban? (2SM 7579)

153

28. svibnja

Falsifikati!
Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako, zoru
nee doekati. (Izaija 8,20)
Boji narod upuen je na Pismo kao na zatitu protiv utjecaja lanih uitelja i prijevarnih sila duhova tame. Sotona rabi
svako mogue orue ne bi li sprijeio ljude da dobiju znanje iz
Biblije jer ove jednostavne izjave otkrivaju njegove prijevare. Svaki
put kad oivljava Boje djelo knez zla ustaje na jo snaniju
aktivnost. On sad ulae krajnje napore za posljednju bitku protiv Krista i Njegovih sljedbenika. Posljednja velika prijevara uskoro e se pokazati pred nama. Antikrist treba izvesti svoja
zadivljujua djela pred naim oima. Falsifikat e toliko liiti na
original da e ga biti nemogue razlikovati osim uz pomo Svetog pisma. Ono mora potvrditi istinitost svake izjave i svakog
uda. ...
Osoba koja preko injenja uda ispituje svoju vjeru, otkrit
e da Sotona moe prijevarom initi uda koja izgledaju kao da
su prava.
Sotona je lukavi radnik i on e se posluiti podmuklim zabludama da pomrai i zbuni um i iupa iz njega doktrinu spasenja. Oni koji ne prihvaaju Boju rije i ono to u njoj pie, bit
e uhvaeni u njegovu zamku.
Zli demoni su svakog trenutka na naem putu. ... Oni pripremaju novi teren i ine uda pred naim oima. ...
Neki e biti kuani da prihvate ova uda kao da su od Boga.
Bolesni e biti izlijeeni pred nama. uda e se dogaati pred
naim oima. Jesmo li pripremljeni za kunje koje nas oekuju
kada lanih Sotoninih uda bude jo vie? Nee li mnoge due
biti uhvaene u klopku i zavedene? Okreui se od jednostavnih
uredbi i Bojih zapovijedi i poklanjajui pozornost bajkama, umovi
mnogih pripremaju se da povjeruju u ova lana uda. Svi mi sada se moramo naoruati za bitku u kojoj emo uskoro sudjelovati. Vjera u Boju rije koja se s molitvom prouava i praktino
primjenjuje bit e na tit od Sotonine sile i uinit e nas pobjednicima po Kristovoj krvi. (RB 47,48)

154

29. svibnja

Pazite se onih koji gaje duh podjele!

Nije mogue da ne dou sablazni, ali jao onomu po komu
dolaze! (Luka 17,1)
Bog dovodi ljude i priprema ih da budu kao jedno, ujedinjeni,
da govore iste stvari i mole se za svoje uenike kao Krist. ... Da
svi budu jedno. Kao to si ti, Oe, u meni, i ja u tebi, tako neka
i oni u nama budu jedno.
Stalno se pojavljuju skupine onih koji vjeruju da je Bog samo
s nekolicinom, s rijetkima, a njihov utjecaj treba sruiti i pomrsiti ono to Boji sluge grade ... Ljude koji ulau svaki napor da
u skladu s Bojom rijeju budu jedno, koji su utvreni u treoj
aneoskoj vijesti, oni gledaju sa sumnjom zato to vre svoju zadau
i okupljaju due k istini. Promatraju ih kao svjetovne jer oni imaju
utjecaj u svijetu. ...
Jedan ovjek ustaje izjavljujui da ga Bog vodi, a zastupa
krivovjerje da nema uskrsnua za grene. ... Drugi iznose pogrene poglede koji se tiu budunosti. ... Svi oni ele potpunu vjersku slobodu, svaki je nezavisan u odnosu na drugoga, a ipak
izjavljuju da Bog posebno radi u njihovim redovima. ... Ovi ljudi
nisu razboriti. Oni ive u lanom uzbuenju, a mi znamo da nemaju istinu. ... Kad bi traili Boga, On bi ih ili reformirao ili bi
oni napustili svetkovanje subote. Onda ne bi stajali u redovima
nevjernika. ...
Bog se ljuti na one koji ustrajavaju u nastojanju da ih svijet
zamrzi. Ako kranina mrze zbog njegovih dobrih djela i zato to
slijedi Krista, on e dobiti nagradu. Ali ako ga mrze zato to on
ne eli biti voljen, nekulturan je i svaa se sa svojim susjedima
oko pitanja istine i zato to im subotu nastoji uiniti to je mogue nepodnoljivijom, on je kamen spoticanja grenicima, ukor
svetoj istini i sve dok se ne pokaje, za njega bi bolje bilo da vee
vodeniki kamen oko vrata i baci se u more. (4SG 158160)

155

30. svibnja

Posljedice lanih vienja

Svako stablo, ako ne raa dobrim rodom, sijee se i baca
u oganj. Dakle: prepoznat ete ih po njihovim rodovima.
(Matej 7,19.20)
Nekoliko onih koji sada ive (1890.) skeptici su, ne vjeruju
u darove Crkve, nemaju vjeru u istinu, uope nisu religiozni. Pokazano mi je da su postali takvi kao posljedica lanih vienja. ...
Sotona ... neprestano lae da bi ih odveo od istine.
Posljednja Sotonina prijevara bit e da svjedoanstvo Bojeg
Duha ne utjee ni na koga. Kad objave nema, narod se razuzda.
(Izreke 29,18) Sotona e vjeto raditi na razliite naine i preko
razliitih orua da pokoleba povjerenje Bojeg ostatka u pitanju
pravog svjedoanstva. On e dati lana vienja da zavede, pomijeat e la s istinom i omraziti ljudima sve to nosi naziv vienje
kao primjer fanatizma, ali iskrene due, usporeujui lano i istinito, moi e uoiti razliku. ...
Nema niega tetnijeg za duu, njezinu istou, istinitost i
sveto razumijevanje Boga, svetih i vjenih pitanja, nego to je velianje i uporno poklanjanje pozornosti onome to nije od Boga. To
truje srce i kvari razumijevanje. ista istina dolazi iz boanskog
Izvora i svojim utjecajem uzdie, oplemenjuje i posveuje karakter onoga koji je prima. Tvorac istine ovako se molio svojem Ocu:
Ne molim samo za njih, nego i za one koji e po njihovoj rijei
vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao to si ti, Oe, u meni, i
ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje
da si me ti poslao! (Ivan 17,20.21)
Stalno e se dogaati neto da izazove razjedinjenost i da
ljude udalji od istine. Ovo sumnjienje, kritiziranje, optuivanje
i osuivanje drugih nije dokaz Kristove milosti u srcu. To ne donosi jedinstvo. Takvo to dogaalo se u prolosti kada su ljudi
izjavljivali da imaju divno svjetlo, a duboko su ogrezli u grijehu.
(2SM 78,79)

156

31. svibnja

Svrstavanje u redove
Gledajte, ubogi, i radujte se, nek vam oivi srce, svima koji
Boga traite. (Psalam 69,33)
Vaa je prednost da se radujete u Gospodinu i uivate u spoznaji Njegove milosti koja vas odrava u ivotu. Neka Njegova
ljubav obuzme um i srce. Bdijte da ne postanete preumorni, izjedeni brigom, depresivni. Nosite svjedoanstvo koje uzdie. Skrenite svoj pogled s onog to je mrano i obeshrabrujue i gledajte
na Isusa, naeg velikog Vou, pod ijim je budnim nadzorom sadanja istina, kome dajemo svoj ivot i sve ostalo to je predodreeno da slavno trijumfira. ...
O, neka se vidi ... da Isus prebiva u srcu, podupire vas, snai,
tjei. Vaa je prednost da iz dana u dan dobivate bogatu mjeru
Njegovog Svetog Duha i da imate irok pogled na znaenje i opseg poruke koju objavljujemo svijetu. Gospodin vam eli otkriti
udesne stvari iz svojeg Zakona. ekajte Ga s poniznim srcem.
Molite se najiskrenije za razumijevanje vremena u kojem ivimo, za potpuniju spoznaju Njegove namjere i veu uinkovitost
u spaavanju dua. ...
Za nas bi bilo dobro da shvatimo to e uskoro doi na Zemlju. Ovo nije vrijeme za beznaajne stvari i sebinost. Ako vrijeme u kojem ivimo ne moe ozbiljno utjecati na na um, to onda
moe? ...
Sada su potrebni ljudi zdravog prosuivanja. Bog poziva na
potpunu reformaciju one koji ele da ih vodi Sveti Duh. Vidim
krizu koja je pred nama, a Gospodin poziva svoje radnike da se
svrstaju u redove. Svaka bi dua trebala izgraivati dublju, istinitiju posveenost Bogu nego to je to inila dosad. ...
Duboko su me dojmili prizori koji su mi nedavno bili pokazani u nonom vienju. Izgledalo je da je u pitanju veliki pokret
djelo oivljavanja koje je napredovalo u mnogim mjestima. Na
narod svrstavao se u redove odazivajui se na Boji poziv. ... Neemo
li obratiti pozornost na Njegov glas? Neemo li pripremiti svoje
svjetiljke i djelovati kao ljudi koji ele da njihov Gospodin doe?
Vrijeme je takvo da poziva na noenje svjetla, na akciju. (2SM
399402)

157

1. lipnja

Jasno otkriveni dogaaji koji dolaze

Nita ne ini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije
slugama svojim prorocima. (Amos 3,7)
Dogaaji povezani sa zavretkom vremena milosti i s djelom
pripreme u vrijeme nevolje jasno su predoeni. Ali mnogi ne razumiju nita bolje ove vane istine nego da im nikada nisu bile
otkrivene. Sotona budno pazi da ukloni svaki utjecaj koji bi ih
mogao uiniti mudrim za spasenje, pa e ih vrijeme nevolje nai
nespremne. (GC 594)
Kako se pribliavamo kraju povijesti svijeta, proroanstva
vezana za posljednje dane zahtijevaju nau posebnu pozornost.
Posljednja knjiga Novog zavjeta puna je istina koje trebamo razumjeti. (COL 133)
Sveane poruke koje su iznesene u Otkrivenju trebaju zauzeti prvo mjesto u mislima Bojeg naroda. ...
Dragocjeno vrijeme brzo prolazi i mnogi su u opasnosti da
zakidaju od vremena koje bi trebali posvetiti objavljivanju vijesti koju Bog alje palom svijetu. Sotona je zadovoljan kad vidi
da se pozornost, koju bi trebalo posvetiti prouavanju istina o vjenoj stvarnosti, skree na neki drugi predmet.
Svijetu se mora objaviti Isusovo svjedoanstvo, svjedoanstvo
koje ima najsveanije obiljeje. U itavoj knjizi Otkrivenja nalaze se najdragocjenija, najuzvienija obeanja, a takoer i opomene koje imaju strahovito ozbiljno znaenje. Zar oni koji tvrde da
poznaju istinu nee proitati svjedoanstvo koje je sam Krist dao
Ivanu? Ovdje nema nagaanja, nema znanstvene obmane. Tu se
nalaze istine koje se odnose na nau sadanju i buduu dobrobit.
to e pljeva sa penicom? (8T 302)
Samo e oni koji su marljivo prouavali Sveto pismo i prihvatili
ljubav prema istini biti zatieni od mone prijevare koja e osvojiti
svijet. Uz pomo svjedoanstva Svetoga pisma otkrit e preruenog varalicu. Vrijeme kunje e doi na sve. Istinski e krani
biti otkriveni sitom kunje. Je li Boji narod danas tako utvren
u Njegovoj Rijei da nee popustiti pred dokazima to ih pruaju
njihova osjetila? Hoe li se u takvoj krizi uhvatiti Biblije i samo
Biblije? (GC 625)

158

2. lipnja

Priprema za ono to slijedi

Traite Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvravate
odredbe njegove! Traite pravdu, traite poniznost: vi ete
moda biti zatieni u dan gnjeva Jahvina. (Sefanija 2,3)
Pometnja je ispunila svijet, a veliki strah e uskoro doi na
ljudski rod. Kraj je vrlo blizu. Boji narod se treba pripremati
za ono to e se kao silno iznenaenje obruiti na ovaj svijet. (CG
555)
Uskoro e nastupiti vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako
je ljudi i bit e nam potrebno iskustvo koje sad nemamo, a koje
mnogi zanemaruju stei. esto se dogodi da nam se nevolja koju
oekujemo ini veom no to je ustvari, ali to nije sluaj s krizom koja je pred nama. Ni najivlji prikaz ne moe predoiti
veliinu ove kunje. U to vrijeme nevolje svaka dua mora stajati pred Bogom za sebe. Ako bi u zemlji preostali samo Noa,
Daniel i Job, ivota mi moga rije je Jahve Gospoda oni
nee spasiti ni sinova ni keri, nego samo sebe svojom pravednou. (Ezekiel 14,20) (GC 622,623)
Posljednji veliki sukob izmeu istine i zablude samo je zavrna bitka dugotrajnog sukoba po pitanju Bojeg Zakona. Mi sad
ulazimo u ovu bitku u bitku izmeu ljudskih zakona i Jahvinih propisa, izmeu biblijske religije i religije izmiljenih pria i
tradicije. (GC 582)
Trebali bismo prouavati velike meae koji ukazuju na vrijeme u kojem ivimo. ... Sada bismo se trebali najusrdnije moliti
da budemo spremni za bitke velikog dana Bojeg. (HC 340)
Oni koji su se pokorili Bojoj vlasti, koje On vodi, uhvatit
e se za vrstu nit dogaaja koje je On unaprijed odredio. Nadahnuti Duhom Onoga koji je dao svoj ivot za ivot svijeta, oni
nee vie biti nemoni upirui prstom u ono to ne mogu. Kad
obuku nebesko oruje, ii e naprijed, u bitku, sa eljom da rade
i prihvate se posla za Boga znajui da e Njegova svemonost
zadovoljiti sve njihove potrebe. (7T 14)

159

3. lipnja

Sotonina priprema za posljednji

sukob
On e huliti na Svevinjega, zatirati Svece Svevinjega; pomiljat e da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci e biti
predani u njegove ruke na jedno vrijeme i dva vremena i
polovinu vremena. (Daniel 7,25)
Tijekom kranske vladavine svijetom, veliki neprijatelj ljudske
sree posebno je napadao dan odmora iz etvrte zapovijedi. Sotona kae: Usprotivit u se svim Bojim namjerama. Ovlastit u
svoje sljedbenike da uklone uspomenu na Boga, sedmi dan, subotu.
Tako u pokazati svijetu da je dan, koji je Bog posvetio i blagoslovio, zamijenjen. Taj dan ne smije ivjeti u mislima ljudi. Ja
u izbrisati i uspomenu na njega. Umjesto njega postavit u dan
koji nee imati boansku potvrdu, dan koji nee moi biti znak
izmeu Boga i Njegova naroda. One koji prihvate taj dan navest
u da njemu pripiu svetost koju je Bog dao sedmom danu.
Preko svoga zamjenika uzvisit u sebe. Prvi dan e biti uzdignut, i protestantski e svijet prihvatiti tu lanu subotu kao
pravu. Nepotovanjem subote koju je utemeljio Bog, izloit u prijeziru i sav Njegov Zakon. Rijei: Neka bude znak izmeu mene
i vas od narataja do narataja, upotrijebit u tako da potvruju
moj dan odmora.
I tako e svijet postati moj. Bit u vladar Zemlje, knez ovoga
svijeta. Tako u zavladati umom onih koji su pod mojom upravom da e Boja subota postati predmet posebnog prijezira. Znak?
Pretvorit u svetkovanje sedmoga dana u znak nevjerstva zemaljskim vlastima. Ljudski e zakoni postati tako strogi da se ljudi
nee usuivati potovati sedmi dan subotu. Zbog straha da e ostati
bez hrane i odjee, oni e se pridruiti svijetu u krenju Bojeg
Zakona. Zemlja e biti potpuno u mojoj vlasti. (PK 183,184)
Subota e biti veliki ispit vjernosti, jer je toka istine posebno izloena napadima. Kad za ljude doe posljednji ispit, onda
e biti povuena granina crta izmeu onih koji slue Bogu i onih
koji Mu ne slue. (GC 605)

160

4. lipnja

avolska strategija protiv onih koji

svetkuju subotu
Zar je bezbono sudite u savezu s tobom kad nevolje stvara pod izlikom zakona? Nek samo pritiu duu pravednog,
nek osuuju krv nedunu. (Psalam 94,20.21)
Kako se Boji narod pribliava opasnostima posljednjih dana,
Sotona se ozbiljno savjetuje sa svojim anelima kako bi stvorili
najuspjeniji plan da unite njegovu vjeru. ...
Veliki varalica kae: ... Subota je veliko pitanje oko kojeg
e se odluivati o sudbini dua. Mi moramo uzdii subotu koju
smo mi stvorili. Uinili smo da je prihvate i svjetovni ljudi i lanovi crkve. Sada crkvu treba navesti da se ujedini sa svijetom i
dobije njegovu potporu. Moramo se koristiti znakovima i udesima da zaslijepimo njihove oi pred istinom i navedemo ih da
ostave po strani ono to je pravo i strahopotovanje prema Bogu
te slijede obiaje i predaju.
Utjecat u na ugledne propovjednike da skrenu pozornost
svojih sluatelja s Bojih zapovijedi. ... Ali naa je najprea briga da uutkamo ovu sektu koja potuje subotu. Moramo pobuditi
gnjev ljudi protiv njih. Pridobit emo na svoju stranu velike i mudre
ljude i potaknuti one koji su na vlasti da izvre nae namjere.
Onda e subota koju sam ja uspostavio biti nametnuta najstroim i najzahtjevnijim zakonima. Oni koji ih odbace, bit e istjerani iz gradova i sela da gladuju i ive u oskudici. im dobijemo
vlast, pokazat emo to moemo raditi s onima koji ne budu htjeli
odstupiti od svojeg zajednitva s Bogom. ... Sada dok dovodimo
protestantske crkve i svijet u sklad s ovom naom snanom desnicom, konano emo imati zakon kojim emo unititi sve one koji
se ne budu htjeli pokoriti naem autoritetu. Kad se donese smrtna kazna za krenje nae subote, mnogi koji su sada u redovima
onih koji dre zapovijedi, prijei e na nau stranu.
Ali prije nego to prijeemo na ove krajnje mjere, moramo
... uhvatiti u zamku one koji svetkuju pravu subotu. Mnoge moemo odvojiti od Krista svjetovnou, poudom i ponosom. Oni mogu
misliti za sebe da su sigurni jer vjeruju u istinu, ali poputanje
apetitu ili niskim strastima koje e pomutiti njihovo prosuivanje, izazvat e njihov pad. (TM 472,473)
161

5. lipnja

Uspostavljen kip Zvijeri

[Ona] zavodi stanovnike zemlje udesima koja su joj dana da ih ini u slubi Zvijeri, svjetujui stanovnicima zemlje
da naprave kip Zvijeri koja bi ranjena maem, ali ostade
na ivotu. (Otkrivenje 13,14)
Kip Zvijeri pojavit e se prije svretka vremena kunje; to
e biti najvei ispit za Boji narod na kojem e biti odluena njegova vjena sudbina. ...
U Otkrivenju 13 ovaj predmet je jasno prikazan: Potom opazih
drugu Zvijer gdje izlazi iz zemlje: imala je dva roga kao u janjeta,
a govorila je kao zmaj. Svu vlast prve Zvijeri ona vri u njezinoj
slubi i ini da se zemlja i njezini stanovnici klanjaju prvoj Zvijeri kojoj bi izlijeena smrtonosna rana. Tada se otkriva sila koja
ini uda: I zavodi stanovnike zemlje udesima koja su joj dana
da ih ini u slubi Zvijeri, svjetujui stanovnicima zemlje da
naprave kip Zvijeri koja bi ranjena maem, ali ostade na ivotu.
ak joj je bilo doputeno da udahne ivot kipu Zvijeri, tako da
kip Zvijeri progovori i prouzrokova da se pobiju svi koji se ne
htjedoe pokloniti kipu Zvijeri. Ona ini da svi mali i veliki,
bogati i siromani, slobodni i robovi udare sebi ig na desnicu
ili na elo i da nitko ne moe ni kupiti ni prodati ako nema udaren ig: ime Zvijeri ili broj njezina imena.
Ovo je ispit kojem se Boji narod mora podvrgnuti prije nego to bude zapeaen. Svi koji dokau svoju odanost Bogu potujui Njegov zakon i odbijajui prihvatiti lanu subotu, stat e pod
barjak Gospodina Boga Jahve i dobit e peat ivoga Boga. Oni
koji odbacuju istinu nebeskog podrijetla i prihvaaju nedjelju kao
subotu, dobit e ig Zvijeri. ... (Letter 11, 1890.)
Dok je Ivanu bila prikazivana posljednja velika borba Crkve
sa zemaljskim vlastima, bilo mu je doputeno da vidi i konanu
pobjedu i izbavljenje vjernih. ... Gledajui iza dima i praine koju
je prouzrokovala bitka, vidio je jednu skupinu na gori Sion s Janjetom imajui umjesto iga Zvijeri ime oca njihova napisano na
elima svojima. (5T 572)

162

6. lipnja

Otpadnitvo priprema put

Neka vas nitko i nikako ne obmane! Jer ako prije ne doe
onaj otpad i ne pojavi se ovjek grijeha Sin propasti.
(2. Solunjanima 2,3)
Kad se prva Crkva pokvarila naputanjem jednostavnosti
evanelja i prihvaanjem neznaboakih obreda i obiaja, izgubila je Duh i Boju silu. Da bi mogla nadzirati savjest ljudi, traila je potporu svjetovne vlasti. Rezultat je bilo papinstvo, Crkva
koja je nadzirala dravnu vlast i upotrebljavala je za postizanje
svojih ciljeva, a posebno za kanjavanje krivovjerstva. ...
Kad god je Crkva pribavila dravnu vlast, ona se njome sluila da kanjava neslaganje s njenim uenjem. Protestantske Crkve koje su stvaranjem saveza sa svjetovnim silama slijedile stope Rima, pokazale su slinu elju za ograniavanjem slobode savjesti. Primjer je Anglikanska crkva, koja je dugo vremena progonila one koji se nisu slagali s njenim uenjem. U esnaestom i
sedamnaestom stoljeu tisue nekonformistikih propovjednika bilo
je prisiljeno pobjei iz svojih crkava, a mnogi su pastori i vjernici bili izloeni novanim kaznama, zatvoru, muenju i muenikoj
smrti.
Otpad je naveo prvu Crkvu da potrai pomo graanske vlasti,
a to je pripravilo put razvitku papinstva, Zvijeri. Pavao je rekao
da e doi otpad i da e se pojaviti ovjek grijeha. (2. Solunjanima 2,3) Tako e otpad u Crkvi pripraviti put kipu Zvijeri. (GC
443,444)
Biblija, govorei o tom vremenu, izjavljuje da e Sotona raditi
svom snagom i svakovrsnim pokvarenim zavoenjem (2. Solunjanima 2,9.10). Njegovo djelovanje jasno e se oitovati sve veom tamom, mnogobrojnim zabludama, herezama i prijevarama
tih posljednjih dana. Ne samo da e Sotona nastojati zarobiti svijet,
ve e se svojim prijevarama pokuavati uvui i u crkve koje tvrde
da pripadaju naemu Gospodinu Isusu Kristu. Veliki otpad pretvorit
e se u tamu kao u pono. Za Boji narod bit e to no nevolje,
no plakanja, no progonstva radi istine. Ali iz te tamne noi zasjat e Boje svjetlo. (PK 717)

163

7. lipnja

Uloga spiritizma u prijevari

Ljubljeni, nemojte vjerovati svakom duhu, ve duhove podvrgnite kunji da vidite jesu li od Boga, jer su se pojavili
mnogi lani proroci u svijetu. (1. Ivanova 4,1)
Mnogi e se uhvatiti u zamku vjerovanjem da je spiritizam
samo ljudska prijevara. Takvi e, kad se suele s pojavama koje
mogu smatrati samo nadnaravnima, biti prevareni i navedeni da
ih prihvate kao veliku Boju mo. (GC 553)
Budui da su Crkve prihvatile uenje spiritizma, te su tako
uklonjene ograde nametnute tjelesnom srcu, ispovijedanje religije
postat e platem za prikrivanje najpodlijeg bezakonja. Vjera u
spiritistike pojave otvara vrata zavodnikim duhovima i avolskim uenjima, pa e se u Crkvama osjetiti utjecaj zlih anela.
(GC 603,604)
Propovjednici popularnih religija ne mogu se uspjeno oduprijeti spiritizmu. Oni nemaju nita ime bi zatitili svoje stado
od njegovog razornog utjecaja. Ovi propovjednici bit e odgovorni
za mnoge kobne posljedice spiritizma jer gaze istinu i vie vole
bajke. (1T 344)
Sotona se dugo pripremao za konani pokuaj da prevari svijet.
Temelje svom djelovanju poloio je obeanjem danom Evi u Edenu: Ne, neete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s
njega jeli otvorit e vam se oi, i vi ete biti kao bogovi, koji razluuju dobro i zlo. (Post 3,4.5) Sotona je razvojem spiritizma malo-pomalo pripravljao put za svoje remek-djelo prijevare. Jo nije
u cijelosti uspio ostvariti svoje nakane, ali e u tome uspjeti u
posljednjem ostatku vremena. Prorok kae: Uto opazih... tri neista
duha kao abe. To su, uistinu, proroki duhovi avolski koji proizvode znakove i koji dolaze kraljevima cijeloga svijeta da ih skupe
za rat velikoga Dana Boga, Svemoguega. (Otkrivenje 16,13.14)
Osim onih koji e se odrati Bojom silom, vjerom u Njegovu Rije, cijeli e svijet biti uvuen u ovu obmanu. Ljudi se brzo predaju kobnoj sigurnosti, a probudit e ih tek izlijevanje Boje srdbe.
(GC 561,562)

164

8. lipnja

Duhovi i pitanje zakona o nedjelji

Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako, zoru
nee doekati. (Izaija 8,20)
Sila koja ini uda otkrivena preko spiritizma upotrijebit e
svoj utjecaj protiv onih koji su odluili radije sluati Boga nego
ljude. Poruke to e ih slati duhovi objavit e da ih je Bog poslao kako bi one koji odbijaju prihvatiti nedjelju osvjedoile da
su u zabludi, uz potvrdu da zemaljske zakone valja potovati kao
Boji Zakon. Oni e jadikovati zbog velike zloe u svijetu i podrati svjedoanstvo vjerskih uitelja da je opadanje morala prouzroeno oskvrnuem nedjelje. Veliko e se ogorenje podignuti protiv
svih koji ne budu prihvatili njihovo svjedoanstvo. (GC 590,591)
One koji se protive uenju spiritizma napadaju ne samo ljudi nego i Sotona i njegovi aneli. Takvi su ustali protiv Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnik ovog mranog svijeta i protiv
zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. Sotona nee ustupiti ni stope svog tla, osim ako ne bude prisiljen da se povue
silom nebeskih glasnika. Boji mu se narod treba znati oprijeti
kao na Spasitelj rijeima Pisano je. Sotona moe i danas, kao
u Isusovo vrijeme, navoditi iz Svetoga pisma, i on e izvrtati njegovo
uenje kako bi podrao svoje obmane. Oni koji e opstati u ovo
pogibeljno vrijeme moraju osobno razumjeti svjedoanstvo Svetoga pisma.
Mnogi e se suoiti s avolskim duhovima koji e se predstaviti
u liku njihovih voljenih roaka ili prijatelja i objavljivati najopasnija
krivovjerja. Ovi e posjetitelji raunati s naim najnjenijim
osjeajima i initi uda da bi potkrijepili svoje tvrdnje. Moramo
biti spremni oprijeti im se biblijskom istinom da mrtvi ne znaju
nita i da su oni koji se pojavljuju avolski duhovi. (GC 559,560)
Sotonini podanici u ljudskom obliku uzet e udjela u ovom
posljednjem velikom sukobu da bi se suprotstavili uspostavi Bojeg
kraljevstva. Ali i nebeski aneli prerueni u ljudsko oblije bit
e na bojnom polju. Dvije suprotne strane postojat e sve dok se
ne zatvori i posljednje veliko poglavlje povijesti svijeta. (RH 5.
kolovoza 1909.)

165

9. lipnja

Lano buenje
I tada e se pojaviti Bezbonik koga e Gospodin Isus ubiti
dahom svojih usta i unititi sjajem svoga dolaska. (2. Solunjanima 2,8.9)
Pavao u svojoj Drugoj poslanici Solunjanima upuuje na posebno Sotonino djelovanje kroz spiritizam kao o dogaaju koji e
se odigrati prije samog drugog Kristovog dolaska. Govorei o drugom Kristovom dolasku on kae: Dolazak Bezbonika bit e, dakako, uz suradnju sotone, popraen svakovrsnim silnim djelima,
varavim udesnim znakovima. (2. Solunjanima 2,9) (PP 686)
Prije no to Boji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem e
narodu doi do takvog buenja prvotne pobonosti kakve nije bilo
od doba apostola. Na Boju e se djecu izliti Njegov Duh i sila.
U to e se vrijeme mnogi odvojiti od Crkava u kojima je ljubav
prema ovome svijetu zamijenila ljubav spram Boga i Njegove Rijei.
Mnogi e propovjednici i ljudi radosno prihvatiti velike istine to
ih je Bog odluio objaviti u to vrijeme kako bi se narod pripremio za drugi Gospodnji dolazak. Neprijatelj dua nastoji omesti
ovo djelo, i prije no to doe vrijeme za takav pokret nastojat e
ga sprijeiti uvoenjem krivotvorine. U Crkvama koje moe pokoriti
pod svoju prevarljivu silu uinit e kao da je izliven Boji posebni blagoslov, pa e se initi kao da se pojavilo veliko zanimanje
za religiju. Mnotvo e klicati od radosti zbog udesnog Bojeg
djelovanja, a zapravo e to biti djelo drugog duha. Pod platem
vjere Sotona e nastojati proiriti svoj utjecaj na cijeli kranski
svijet. (GC 464)
Pojavit e se mladii i djevojke koji e za sebe tvrditi da imaju
posebnu blagonaklonost i da su pozvani da uine neke velike stvari.
Mnogi e se preobratiti nakon udne naredbe, ali oni nee nositi
boanski potpis. Doi e do nemorala i pretjerivanja i mnogi e
doivjeti brodolom svoje vjere. (2SM 59)

166

10. lipnja

Kako e nastati kip Zvijeri

Svu vlast prve Zvijeri ona vri u njezinoj slubi i ini da
se zemlja i njezini stanovnici klanjaju prvoj Zvijeri kojoj
bi izlijeena smrtonosna rana. (Otkrivenje 13,12)
Da bi Sjedinjene Drave mogle nainiti kip Zvijeri, vjerska
sila mora tako nadzirati graansku vlast da se Crkva za postizanje svojih vlastitih ciljeva moe sluiti autoritetom drave. ...
Kip Zvijeri predstavlja oblik otpaloga protestantizma koji
e se razviti kada protestantske Crkve budu traile pomo graanske vlasti za provoenje svog uenja. ...
Ali kad svetkovanje nedjelje bude nametnuto zakonom i svijetu bude jasna obveza prema pravoj suboti, onda e svi koji budu prestupali Boju zapovijed, da bi posluali propis iza kojega
nema veeg autoriteta no to je Rim, time tovati papinstvo vie
nego Boga. Takvi e se pokloniti Rimu i sili koja silom namee
instituciju koju je uveo Rim. Oni se klanjaju Zvijeri i njenom kipu.
Kad budu odbacili instituciju koju je Bog proglasio znakom svog
autoriteta i namjesto nje iskazivali potovanje onoj koju je Rim
izabrao kao znak svoje vrhovne vlasti, ljudi e time primiti znak
odanosti Rimu ig Zvijeri. I tek kad ovaj predmet bude jasno
iznesen ljudima i oni dou u poloaj da biraju izmeu Bojih i
ljudskih zapovijedi, tada e oni koji nastave s prestupanjem primiti ig Zvijeri. ...
Po ovom e se pitanju cijeli kranski svijet podijeliti na dvije
velike skupine na one koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u
Isusa i one koji se klanjaju Zvijeri i njenom kipu i primaju njen
ig. Premda e Crkva i drava ujediniti svoju mo da mali i veliki, bogati i siromani, slobodni i robovi silom prime ig Zvijeri (Otk 13,16), Boji ga narod nee primiti. Prorok s Patmosa
je vidio pobjednike Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena,
gdje stoje na staklenom moru s citrama Bojim. Oni pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Bojega i pjesmu Janjeta. (Otkrivenje 15,2.3)
(GC 443,445,449,450)

167

11. lipnja

Subota se objavljuje u jo veoj mjeri

Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviem dijelu neba nosei jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu
je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu
i plemenu, jeziku i puku. Vikao je jakim glasom: Bojte se
Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova suda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda! (Otkrivenje 14,6.7)
Na poetku vremena nevolje mi emo biti ispunjeni Svetim
Duhom da bismo mogli jo potpunije objaviti subotu. (EW 33)
Poetak vremena nevolje, koji se ovdje spominje, ne odnosi
se na vrijeme kad e se poeti izlijevati zla, nego na kratko razdoblje neposredno prije toga, dok se Krist jo nalazi u Svetinji. U
to vrijeme, dok se djelo spaavanja pribliava kraju, nevolje e
zadesiti Zemlju i narodi e se razgnjeviti, ali e biti zadrani da
ne bi sprijeili djelo treeg anela. U to e vrijeme doi kasna
kia ili osvjeenje od lica Gospodnjeg, da bi dala silu glasnoj vici
treeg anela i pripremila svete da se odre u vrijeme izlijevanja
sedam posljednjih zala. (EW 85,86)
Aneo iz Otkrivenja 14 iznosi poruku koja treba biti objavljena svijetu prije nego to Krist doe na nebeskim oblacima. ...
Ba prije ovog vremena pozornost ljudi treba biti usmjerena k
pogaenom Bojem zakonu koji je sauvan u Kovegu saveza. ...
Oni vide da umjesto svetkovanja sedmog dana, dana koji je
Bog posvetio i zapovjedio da se potuje, dre prvi dan tjedna. Ali
iskreno izvravaju Boju volju i poinju istraivati Sveto pismo
ne bi li nali razlog za promjenu. Ne uspjevi pronai nijedan
dokaz iz Svetog pisma za taj obiaj, naviru pitanja: Hoemo li
prihvatiti istinu koja je postala nepopularna i posluati Boje zapovijedi ili emo ostati u svijetu i sluati ljudske zapovijedi? S
otvorenim Biblijama oni plau, mole se i usporeuju Pismo s Pismom sve dok, uvjereni u istinu, svjesno ne zauzmu svoje mjesto
kao tovatelji Bojih zapovijedi. (ST 5. svibnja 1887.)

168

12. lipnja

Druga aneoska vijest treba biti

ponovljena
Drugi aneo nastupi za njim viui: Pade, pade veliki Babilon koji vinom srdbe i vinom svoga bluda napoji sve narode! (Otkrivenje 14,8)
Vijest drugog anela iz Otkrivenja 14. poglavlja prvi je put
objavljena u ljeto 1844. godine i tada je izravnije primijenjena
na Crkve u Sjedinjenim Dravama u kojima je upozorenje o sudu
iroko objavljeno i openito odbaeno, i u kojima je dolo do najbreg opadanja u Crkvama. Ali poruka drugoga anela nije se u
cijelosti ispunila 1844. godine. Crkve su u ono vrijeme doivjele
moralni pad kao posljedicu odbijanja svjetlosti adventne vijesti,
ali taj pad nije bio potpun. Kad su nastavile odbacivati posebne
istine za to vrijeme, padale su sve dublje i dublje. Meutim jo
uvijek se ne moe rei: Pade Veliki Babilon... koji vinom srdbe
i vinom svoga bluda napoji sve narode. Babilon to jo nije uinio. (GC 389)
Ali Bog jo uvijek ima jedan narod u Babilonu i prije no to
Babilon stignu Boje kazne, ove vjerne valja pozvati da iziu iz
njega, da ne postanu sudionicima u njegovim grijesima i da ne
dijele njegovih zala. (GC 604)
Ova je poruka istovjetna s porukom koju je objavio drugi
aneo: Pade, pade veliki Babilon koji vinom srdbe i vinom svoga bluda napoji sve narode. ta je zapravo to vino? Njegov lani
nauk. Babilon je svijetu dao lanu subotu umjesto subote iz etvrte zapovijedi i ponovio la koju je Sotona prvi put izgovorio
Evi u Edenu o uroenoj besmrtnosti due. On je proirio nadaleko i nairoko mnoge sline zablude uei naukama i zapovijedima ljudskim. ...
U posljednjoj opomeni svijetu upuuju se dva razliita poziva crkvama. Poruka drugog anela glasi: Pade, pade veliki Babilon koji vinom srdbe i vinom svoga bluda napoji sve narode. A
u glasnoj vici treeg anela s Neba uje se glas: Iziite iz nje,
moj narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne
dijelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bog
se sjetio njezinih opaina. (7BC 985)
169

13. lipnja

Subota nasuprot nedjelji

Trei aneo nastupi za njima viui jakim glasom: Tko
se god pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primi ig na svoje
elo ili na svoju ruku, pit e vino Boje srdbe koje stoji
natoeno, isto, u ai njegova gnjeva. (Otkrivenje 14,9.10)
Dosad su navjestitelje istina poruke treeg anela esto smatrali paniarima. Njihova su proroanstva da e u Sjedinjenim
Dravama zavladati vjerska netrpeljivost, da e se Crkva i drava
udruiti u progonstvu onih koji vre Boje zapovijedi, proglaena
za neutemeljena i apsurdna. ... Ali dok se nairoko raspravlja o
pitanju prisilnog svetkovanja nedjelje, zamjetno je primicanje dogaaja u ije se ostvarenje dugo nije vjerovalo i sumnjalo, pa e
poruka treeg anela imati uinak koji ranije nije mogla imati. ...
Ljudi vjere i molitve bit e pokrenuti da pou u svetoj revnosti,
objavljujui rijei koje im Bog daje. Grijesi Babilona bit e razotkriveni. Zastraujue posljedice nametanja crkvenih svetkovina
to su ih provodile graanske vlasti, prodor spiritizma, potajno
ali naglo jaanje papinske moi sve e to biti raskrinkano. Ova
e sveana upozorenja probuditi narod. ... Kad se narod bude obratio svojim bivim sveenicima ozbiljnim pitanjem: Je li to tako?, sveenici e iznositi prie, proricati ono to im je ugodno,
kako bi ublaili njihov strah i utiali njihovu probuenu savjest.
Budui da se mnogi nee zadovoljiti samo autoritetom ljudi i zahtijevati jasno Tako veli Gospodin, popularne e sveenike i pastore,
kad se njihov autoritet bude doveo u pitanje, poput drevnih farizeja u staro doba, obuzeti srdba, pa e poruku proglasiti Sotoninom
i potaknuti mnotvo koje voli grijeh na mrnju i progonstvo onih
koji je objavljuju.
Kako se sukob bude proirio na nova podruja i misli ljudi
budu usmjerene na Boji pogaeni Zakon, Sotona e se uznemiriti.
Sila koja prati poruku samo e razbjesniti one koji joj se protive.
Kler e uloiti gotovo nadljudske napore da zakloni svjetlost kako ne bi obasjala njihovo stado. Svim raspoloivim sredstvima nastojat e sprijeiti raspravu o ovim pitanjima od ivotne vanosti. Crkva e pozvati u pomo jaku ruku graanske vlasti i u tomu
e se papisti i protestanti ujediniti. (GC 605607)

170

14. lipnja

Simbolizam triju aneoskih vijesti

Evo, poslat u vam proroka Iliju prije nego doe Dan
Jahvin, dan velik i straan. (Malahija 4,5)
Da bi se pripravio narod koji e se odrati u Boji dan, trebalo je izvriti veliku reformu. Bog je vidio da mnogi koji se nazivaju Njegovim narodom ne grade za vjenost, pa im je u svojoj
milosti bio gotov poslati vijest opomene da ih probudi iz njihovog mrtvila i povede u pripremu za Gospodnji dolazak.
Ovo upozorenje nalazimo u Otkrivenju 14. poglavlju. Tu je
prikazano kako nebeska bia objavljuju trostruku vijest, kojoj odmah zatim slijedi dolazak Sina ovjejeg, etva na zemlji. (GC
311)
Aneli su prikazani kako lete posred neba objavljujui svijetu vijest upozorenja. Oni imaju izravnu objavu za ljude koji ive
u posljednjim danima povijesti ovog planeta. Nitko ne uje glas
ovih anela jer oni simboliziraju Boji narod koji radi u skladu s
Nebom i svemirom. (LS 429)
Poruke trojice anela trebaju se ispreplitati dajui svoje trostruko svjetlo svijetu. U Otkrivenju Ivan kae: Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazi s neba. Imao je veliku mo,
i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja. ... Ovo znai objavljivanje
trostruke i posljednje opomene svijetu. (7BC 985)
Otkrivenje 18. poglavlje upuuje na vrijeme u koje e Crkva,
kao posljedicu odbacivanja trostrukog upozorenja iz Otkrivenja
14,6-12, u cijelosti dosegnuti stanje proreeno pojavom drugog
anela i Boji e narod, koji je jo uvijek u Babilonu, biti pozvan
da se odvoji od njegove zajednice. Ovo e biti posljednja vijest
upuena svijetu i ona e izvriti svoju zadau. Kad oni koji nisu
vjerovali u istinu, ve pristali uz nepravdu (2. Solunjanima 2,12)
budu preputeni djelotvornoj zabludi da vjeruju lai, tada e
svjetlost istine obasjati one ija su srca otvorena da je prime, i
sva e Gospodnja djeca koja su jo u Babilonu posluati poziv:
Iziite iz nje, moj narode! (Otkrivenje 18,4) (GC 390)

171

15. lipnja

Oruani sukob posljednjih dana

Ovako veli Jahve nad vojskama: Evo, nesrea ve zahvaa narod za narodom; nevrijeme strano ve se prolama s
krajeva zemlje. (Jeremija 25,32)
Uskoro e se meu narodima podii strane nevolje, nevolje
koje nee prestati sve dok Isus ne doe. Trebamo se moliti kao
nikada prije sluei Onome koji je pripremio svoje prijestolje na
nebesima i ije e kraljevstvo vladati nad svim. Bog nije zaboravio svoj narod, a i naa snaga lei u tome da ni mi Njega ne
zaboravimo.
Boji sudovi su na Zemlji. Ratovi i glasovi o ratovima, unitenja vatrom i vodom jasno govore da je vrijeme nevolje, koje e
biti sve vee prema kraju, jako blizu, nadohvat ruke. Mi nemamo vremena za gubljenje. Svijet je uznemiren ratnim duhom. Proroanstva iz 11. poglavlja Daniela gotovo da su se u potpunosti
ispunila. (WM 136)
Uskoro e buknuti borba meu narodima s takvom estinom
kakvu sada ne moemo ni zamisliti. ivimo u vrijeme silnog zanimanja za sve to je ivo. Pozornost vladara i dravnika, ljudi koji zauzimaju poloaje od povjerenja i autoriteta, mislim i na ene
i na mukarce, usmjerena je na dogaaje koji se odvijaju oko nas.
Oni promatraju zategnute odnose meu narodima koji izazivaju
uznemirenost. Promatraju napetost koja uzima maha u svakom
zemaljskom elementu i shvaaju da se treba odigrati neto veliko i odluujue, da je svijet na rubu velike krize.
Bog nam je u svojoj milosti dao vrijeme odgode. Svaka snaga
koju nam je Nebo pozajmilo sada se koristi u radu za one koji
ginu u neznanju. Ne smije biti odgaanja. Istina se mora objaviti
u onim mjestima na Zemlji koja pokriva mrak. ... Treba biti obavljen
veliki posao, a povjeren je onima koji poznaju istinu za ovo vrijeme. (RH 17. studenoga 1910.)
U posljednjim prizorima ovozemaljske povijesti bjesnjet e rat.
Bit e epidemija, pomora i gladi. Vode iz dubina preplavljivat e
preko svojih granica. Imovina i ivoti bit e uniteni vatrom i
vodom. Mi bismo se trebali pripremati za stanove koje je Krist
otiao pripremiti onima koji Ga ljube. Tu je odmor od zemaljskih
sukoba. (RH 19. listopada 1897.)
172

16. lipnja

Vrijeme nevolje je upravo pred nama

Potom opazih etiri anela gdje stoje na etiri ugla zemlje, drei etiri zemaljska vjetra, da ne bi nikakav vjetar
puhao na zemlju ni na more, ni na ijedno stablo. (Otkrivenje 7,1)
etiri silna anela jo uvijek dre etiri zemaljska vjetra.
Spreavaju da se strano unitenje obavi u potpunosti. Vjetrovi
e uzburkati narode da krenu u smrtonosnu bitku, dok aneli
zadravaju etiri vjetra ne doputajui stranoj sotonskoj sili da
se obori u svoj estini sve dok Boji sluge ne dobiju peat na svojim
elima. (RH 7. lipnja 1887.)
Znakovi vremena svjedoe da se nebeski sud izlijeva i da je
dan Gospodnji blizu. Dnevni listovi puni su slutnji estokih sukoba u budunosti. Drske pljake dogaaju se esto. trajkovi su
uobiajena pojava. Krae i ubojstva dogaaju se na svakom koraku.
Ljudi opsjednuti demonima uzimaju ivote mukaraca, ena i male
djece. Sve ovo svjedoi da je Gospodnji dolazak blizu.
Blagi Boji Duh ve se povlai s ovoga svijeta. Uragani, oluje,
bure, nesree na moru i zemlji slijede jedni za drugima velikom
brzinom. Znakovi koji se gomilaju oko nas govorei o pribliavanju Sina Bojeg, pripisuju se svemu drugom do istinskom razlogu. ...
Upravo pred nama je vrijeme kada e svijetom zavladati alost koju nijedan ljudski balzam nee moi iscijeliti. ak i prije
velikog unitenja koje dolazi na svijet, ponosni spomenici ljudske veliine bit e zdrobljeni u prah i pepeo. Boji osvetniki sudovi izlit e se na one koji su, iako suoeni s velikim svjetlom,
nastavili ivjeti u grijehu. Podiu se skupe graevine za koje se
pretpostavlja da su otporne na poar. Ali kao to je Sodoma unitena u plamenu Boje osvete, tako e i ove ponosne graevine
postati pepeo. Vidjela sam brodove goleme vrijednosti kako se bore
s monim oceanom pokuavajui se suprotstaviti razbjenjelim valovima. Meutim, sa svim svojim riznicama punim zlata i srebra
i sa svim svojim teretom potonuli su u vodeni grob. ... Ali u svoj
toj uzrujanosti, uzbuenju i zbunjenosti na svakom mjestu, Boje djelo treba biti obavljeno na svijetu. (ST 9. listopada 1901.)

173

17. lipnja

Boji narod optuen za nesree

Jao vama, zemljo i more, jer je avao siao k vama s velikim
gnjevom, svjestan da ima samo jo malo vremena! (Otkrivenje 12,12)
Dok se ovjek sve vie udaljava od Boga, Sotoni je doputeno da ima vlast nad neposlunom djecom. On potie ljude da se
meusobno unitavaju. Dogaaju se nesree na moru i na kopnu.
Imovinu i ivote unitavaju poari i poplave. Sotona e ovo ponoviti
nad onima koji se odbiju pokloniti idolima koje je on postavio.
Njegovi sluge pokazuju na adventiste sedmog dana kao na uzrok
nesree. Ovi ljudi stoje nasuprot zakonu, kau oni. Oni oskvrnjuju nedjelju. Ako ih se prisili da potuju zakon o nedjelji, prestat e ovi strani sudovi. (RH 16. srpnja 1901.)
Doi e najstranije i najmanje oekivane nesree; ova pustoenja nizat e se jedno za drugim. Ako ljudi posluaju opomene
koje je Bog dao, a crkve se pokaju i vrate svojoj vjernosti, drugi
gradovi bit e poteeni jo izvjesno vrijeme. Ali ako oni koji su
bili zavedeni nastave ii putem kojim su ili ne obazirui se na
Boji zakon i iznosei zablude drugima, Bog e dopustiti da na
njih dou nevolje ne bi li se njihova osjetila probudila. (Ev 27)
Sudovi e biti primjereni grjenosti naroda i spoznaji istine
koju su imali. Ako su imali istinu, u skladu s tom spoznajom bit
e i kazna
Sotona iznosi svoje tumaenje dogaaja i oni [vodei ljudi]
misle, budui da su njegovi, da su nesree koje haraju Zemljom
posljedica krenja nedjelje. Mislei da e utiati Boji gnjev, ovi
utjecajni ljudi stvaraju zakone koji primoravaju na svetkovanje
nedjelje. Oni misle da uzdizanjem ovog lanog dana odmora, lane subote, slue Bogu. Na one koji slave Boga svetkujui pravu
subotu gleda se kao na one koji nisu vjerni Bogu, a takvi su upravo
oni koji ih tako ocjenjuju i sami su nevjerni jer gaze svojim nogama
subotu koja potjee jo iz Edena. (MS 85, 1899.)

174

18. lipnja

Svetkovateljima subote potrebna je

mudrost
Evo, aljem vas kao ovce meu vukove. Zato budite mudri
kao zmije, a bezazleni kao golubovi! (Matej 10,16)
Kada praktini ivot ljudi ne dolazi u sukob s Bojim zakonom, moete se uskladiti s njima. Ako radnici tako ne postupe,
ne samo da e usporiti svoj vlastiti rad, ve e i postaviti kamenje spoticanja na putu onih za koje rade, a i ometat e ih u prihvaanju istine. Nedjelja je dobra prilika kada misionari mogu
drati nedjeljnu kolu, posjeivati ljude i na najnenametljiviji mogui nain govoriti im o Isusovoj ljubavi za grenike i poduavati ih iz Svetog pisma. ...
Danas dranje nedjelje nije ispit. Doi e vrijeme kada e
ljudi ne samo zabraniti rad nedjeljom, nego e pokuati prisiliti
druge da rade subotom i potpiu se da e svetkovati nedjelju ili
e izgubiti slobodu i svoj ivot. Ali vrijeme kad e se ovo dogaati jo uvijek nije dolo zato to istina mora biti iznesena potpunije ljudima kao dokaz ...
Dobila sam svjetlo da bi Boji sluge trebali ii tiho na posao
propovijedajui velike, dragocjene biblijske istine Krista, i to
razapetog, Njegovu ljubav i neizmjernu rtvu pokazujui da
je Krist umro zbog toga to je Boji zakon nepromjenjiv, vjean.
Subotu moramo poduavati na jasan nain, ali budite oprezni kako
se odnosite prema neznaboakoj nedjelji. Mudrima je i jedna rije
dovoljna. ...
Suzdravanje od rada u nedjelju ne znai primanje iga Zvijeri. Kada se to pone dogaati, posao bi trebao biti zavren. Mi
ne bismo trebali izlaziti i raditi nedjeljom. ...
Kada oni koji uju i vide svjetlo subote stanu u obranu svetkovanja Bojeg svetog dana, pojavit e se tekoe. Protiv njih e
biti uloeni napori te e mukarci i ene biti primorani kriti Boji
zakon. Oni tada moraju ostati vrsti da ne bi povrijedili Boji
zakon. Ukoliko se protivljenje i progonstvo odluno nastavi, neka
obrate pozornost na Kristove rijei: Ako vas progone u ovom gradu,
bjeite u drugi. (RH 6. travnja 1911.)

175

19. lipnja

Misionarski rad nedjeljom

Propovijedaj rije pristupi (k vjernicima) bilo da im
je zgodno, bilo nezgodno kori, prijeti, opominji u svoj strpljivosti i svakoj vrsti pouke. (2. Timoteju 4,2)
Prkositi zakonu o svetkovanju nedjelje znailo bi samo jo
vie ohrabriti vjerske fanatike u njihovom nastojanju da nametnu svoj zakon. Nemojte im pruiti priliku da vas nazivaju prijestupnicima. ... Vi samo nastavite svoj misionarski rad s Biblijom
u rukama i neprijatelj e uvidjeti da je pretrpio neuspjeh u vlastitom dvoritu. Nitko nee primiti ig Zvijeri zbog toga to uvia
da je mudro sauvati mir time to se suzdrava od rada koji moe
izazvati negodovanje te ako istodobno vri djelo koje je od najveeg znaenja. ... Kad nedjelju posvetimo misionarskom radu, uzet
emo bi iz ruku samovoljnih fanatika koji bi se radovali da adventiste sedmog dana ponize. ...
Nedjelja se moe iskoristiti za raznovrstan rad koji e mnogo
pridonijeti Gospodnjem djelu. Toga dana mogu se odravati sastanci pod vedrim nebom i u selima. Moete raditi od kue do kue.
Oni koji piu, mogu taj dan posvetiti pisanju lanaka. Kad god
je to mogue, vjerske slube treba odravati i nedjeljom. Neka
ovi sastanci budu to zanimljiviji. Pjevajte od srca himne koje uzdiu i govorite snano i s uvjerenjem o Spasiteljevoj ljubavi. Govorite o umjerenosti i o istinskom vjerskom iskustvu. Na taj nain
nauit ete mnogo o tome kako treba raditi i privui ete mnoge
due. ...
Zakon o svetkovanju prvog dana tjedna proizvod je otpalog
kranstva. Nedjelju, dijete papinstva, uzdie kranski svijet iznad posveenog dana Bojeg odmora. Boji narod ni u kojem sluaju ne smije odavati poast i priznanje tom danu. Ipak, ja bih
eljela da Boji narod shvati kako ne ini Boju volju ako protivnicima prkosi; Bog eli da se to izbjegne. (9T 232,233,235)
Pred nama se otvaraju prekrasni prizori. U ovo vrijeme treba
se roditi ivo svjedoanstvo u ivotu naroda koji se izdaje kao
Boji da svijet moe vidjeti kako u ovo doba, kada zlo vlada na
sve strane, jo uvijek ima ljudi koji stavljaju na stranu svoju volju
i ele initi Boju volju narod u ijim je srcima i ivotima zapisan
Boji zakon. (CT 322)
176

20. lipnja

Boji zakon ukinut u Americi

as je, o Jahve, da se javi: oskvrnue Zakon tvoj. (Psalam
119,126)
Dolazi vrijeme kada Boji zakon treba, u posebnom smislu,
biti ukinut u naoj zemlji [Sjedinjene Drave]. Voe nae nacije
nametnut e, zakonskim odredbama, zakon o nedjelji i tako e
Boji narod biti doveden u veliku opasnost. Kada naa nacija u
svojim zakonodavnim vijeima propie zakone da primora savjest
ljudi u vezi s njihovim vjerskim pravima nameui svetkovanje
nedjelje i uspostavljajui tlaiteljsku silu protiv onih koji svetkuju
subotu, Boji zakon bit e potpuno ukinut u naoj zemlji. (RH
18. prosinca 1888.)
Kada zemlja koju je Gospodin pripremio kao utoite za svoj
narod da bi Ga mogao slaviti prema svojoj vlastitoj savjesti, zemlja
nad kojom je mnogo godina bio tit Svemogueg, zemlja koja je
Bogu omiljela time to ju je nainio mjestom iste Kristove religije kada se ta zemlja preko svojih zakonodavaca odrekne naela protestantizma i dade potporu rimskom otpadnitvu u izvravanju neovlatenih promjena u Bojem zakonu, tada e konano djelo ovjeka grijeha biti otkriveno. Protestanti e u potpunosti
izvriti svoj utjecaj i uporabiti snagu u prilog papinstvu. Nacionalnim zakonom koji namee lanu subotu oni e dati ivot i snagu
iskvarenoj vjeri Rima prihvaajui njegovu tiraniju i ugnjetavanje savjesti. To e biti vrijeme kada e Bog raditi s monom silom
da bi obranio svoju istinu.
Prorok kae: Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje
silazi s neba. Imao je veliku mo, i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja. On povika jakim glasom: Pade, pade veliki Babilon. ...
Uto uh drugi glas s neba gdje govori: Iziite iz nje, moj narode,
da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bog se sjetio
njezinih opaina. Kada e njezini grijesi doprijeti do Neba? Kad
Boji zakon bude konano ukinut od zakonodavaca, oajno stanje Bojeg naroda bit e prilika da Bog pokae tko je vladar Neba
i Zemlje. Kad sotonska sila pokrene elemente iz podzemlja, Bog
e poslati svjetlo i silu svojem narodu da bi vijest istine mogla
biti objavljena cijelom svijetu. (ST 12. lipnja 1893.)
177

21. lipnja

Znak za naputanje velikih gradova

Dakle, kad vidite grozu pustoi o kojoj govori prorok Daniel,
gdje stoji na svetom mjestu tko ita, neka shvati! tada
neka bjee u gore koji budu u Judeji. (Matej 24,15.16)
Nije tako daleko vrijeme kad emo, poput uenika iz rane
Crkve, biti primorani traiti utoite u naputenim i samotnim
mjestima. Kao to je opsada Jeruzalema od strane rimske vojske
bila znak idovskim kranima da bjee, tako e prisvajanje sile
od strane naeg naroda [Sjedinjene Drave] u dekretu koji namee papinsku subotu biti upozorenje za nas. Tada e biti vrijeme
da napustimo velike gradove i pripremimo se za odlazak iz manjih mjesta u osamljene domove u zabitim planinskim mjestima.
(5T 454,465)
Godinama sam dobivala posebno svjetlo da mi ne trebamo
usredotoivati svoj posao na gradove. Nemir i zbrka koji ispunjavaju ove gradove i uvjeti koje nameu radniki sindikati i trajkovi bit e velika prepreka naem radu. Ljudi nastoje pod prisilom
dovesti zaposlenike u razliitim trgovakim zadrugama u odreene radnike sindikate. Ovo nije Boji plan, ve plan sile koju ni
na koji nain ne bismo trebali priznati. Boja rije se ispunjava.
Grenici se povezuju u snopove spremni da budu spaljeni. (7T 84)
Radniki sindikati i svjetovni savezi predstavljaju zamku.
Brao, klonite se i bjeite od njih. Nemojte nita imati s njima.
Upravo zbog ovih sindikata i saveza, naim e ustanovama uskoro
biti jako teko obavljati posao u gradovima. ... Pouite na narod
da ode iz gradova u sela gdje mogu dobiti mali komadi zemlje i
napraviti dom za sebe i svoju djecu. ...
Zatim e doi do takve borbe i zbrke u gradovima da oni koji ih budu eljeli napustiti, to vie nee moi uiniti. (2SM 142)
Mi se ne trebamo nastanjivati tamo gdje emo biti primoravani na blisku zajednicu s onima koji ne slave Boga. ... Kriza,
vezana za svetkovanje nedjelje, uskoro dolazi. ...
Stranka koja zastupa nedjelju jaa u svojim lanim tvrdnjama, a to e znaiti protivljenje onima koji su odluni u svetkovanju Gospodnje subote. ... Ako u Bojoj providnosti moemo osigurati mjesta daleko od gradova, Gospodin e se pobrinuti za to.
Pred nama su burna vremena. (Country Living 20,21)
178

22. lipnja

Hrana i imovina u posljednjim danima

Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutranji dan, jer e se
sutranji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove
muke. (Matej 6,34)
Gospodin mi je ponovo pokazao u vienju da je suprotno Bibliji praviti zalihe za nae privremene potrebe u vrijeme nevolje.
Vidjela sam da ako sveti budu imali hranu pokraj sebe ili na poljima u vrijeme nevolje kada ma, glad i epidemija budu harali
Zemljom, nasilnike ruke e im to oteti, a tuinci e poeti njihova polja. To e biti vrijeme da se u potpunosti uzdamo u Boga
i On e nas hraniti. Vidjela sam da emo u to vrijeme imati osiguran kruh i vodu tako da neemo oskudijevati niti gladovati.
Gospodin mi je pokazao da e neki od Njegove djece strahovati
kad vide kako rastu cijene hrane i da e kupovati hranu i skladititi je za vrijeme nevolje. Tada, u vrijeme nevolje, vidjela sam
ih kako odlaze po svoju hranu koja se uscrvala i puna je ivih
stvorenja te stoga nije za uporabu. (To Those Who Are Receiving
the Seal of the Living God (Broadside), 31. sijenja 1849.)
Kue i zemlja nee biti svetima ni od kakve koristi u vrijeme nevolje budui da e morati bjeati od razbjenjele rulje, i u
to vrijeme njihova imovina nee se moi uporabiti za unapreenje istine za sadanje vrijeme. ...
Vidjela sam da Gospodin nee ukazati na dunost onima koji
se vrsto dre svoje imovine i ne pitaju to trebaju initi. Njima
e biti doputeno da zadre ono to imaju, ali e se u vrijeme
nevolje to preprijeiti na njihovom putu i kao planina zaprijetiti
da ih satre. Oni e tada pokuati rasprodati svoja imanja, ali to
vie nee biti u stanju uiniti. ... Meutim, ako ele biti poueni,
On e ih kad ustreba pouiti kada i koliko da prodaju. (EW 56,57)
U posljednjem velikom sukobu borbe sa Sotonom, oni koji e
biti odani Bogu vidjet e da im je uskraena svaka zemaljska potpora. Zato to odbijaju kriti Njegov Zakon da bi bili posluni
zemaljskim silama, njima e biti zabranjeno kupovati i prodavati. Na kraju e biti izdana naredba za njihovo unitenje. ... Meutim, poslunima je dano obeanje: On e prebivati u visinama,
tvre na stijenama bit e mu utoite, imat e dosta kruha i vode
e mu svagda dotjecati. (Izaija 33,16) (DA 121.122)
179

23. lipnja

Radniki sindikati i udruge

Prema tome, strpite se, brao, do dolaska Gospodnjega! Pazite! Poljodjelac iekuje skupocjen rod od zemlje, strpljivo ekajui na nj, dok ne primi ranu i kasnu kiu. (Jakov 5,7)
Radniki sindikati bit e jedno od orua koje e na ovu zemlju
donijeti takvo vrijeme nevolje kakvog nije bilo od postanka svijeta.
(Country Living 10)
U svim naim velikim gradovima oformljeni savezi i sindikati povezivat e se meusobno. Ljudi e vladati nad drugim ljudima i stavljati pred njih velike zahtjeve. ivoti onih koji odbiju
pristupiti ovim sindikatima bit e u opasnosti. (MS 145, 1902.)
Zadaa Bojeg naroda jest da se pripremi za budue dogaaje koji e uskoro doi sa zasljepljujuom snagom. U svijetu e
biti oformljeni gigantski monopoli. Ljudi e se ujediniti u sindikate to e ih uhvatiti u neprijateljev tabor. Jedan broj ljudi e
se povezati da bi prigrabili sva sredstva kako bi se nali u odreenim poslovnim krugovima. Oformit e se radniki sindikati, a oni
koji se odbiju pridruiti, bit e igosani. ... Ova udruenja jedan
su od znakova posljednjih dana. Ljudi se povezuju u snopove spremni da budu spaljeni. Oni mogu biti lanovi Crkve, ali sve dok pripadaju ovim udrugama, vjerojatno nee moi drati Boje zapovijedi
jer pripadnost ovim sindikatima znai zanemarivanje Dekaloga.
Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom, svom snagom svojom i svom pameu svojom a svoga
blinjega kao samoga sebe. ... Kako ljudi mogu potovati ove rijei
i stvarati saveze koji potkradaju siromane zbog koristi koja pripada upravo njima onemoguujui im da kupuju ili prodaju, osim
pod posebnim uvjetima? (Country Living 1012)
Oni koji tvrde da su Boja djeca, neka se ni u kom sluaju
ne ukljuuju u radnike sindikate koji se osnivaju ili koji e se
osnovati. Ovo Gospodin zabranjuje. Zar oni koji prouavaju proroanstva ne vide ni razumiju to nas oekuje? (Country Living 12)
Uskoro emo se morati suoiti s vanim pitanjima, a mi elimo
biti skriveni u pukotini stijene da bismo mogli vidjeti Isusa i biti
ohrabreni Njegovim Svetim Duhom. Nemamo vremena za gubljenje,
nijedan trenutak. (CW 113)
180

24. lipnja

Zabrana kupnje i prodaje

I da nitko ne moe ni kupiti ni prodati ako nema udaren
ig: ime Zvijeri ili broj njezina imena. (Otkrivenje 13,17)
Dolazi vrijeme kad neemo moi prodavati ni po kojoj cijeni.
Uskoro e izii proglas koji e zabraniti ljudima da ne smiju
kupovati ni prodavati nikome tko nema ig Zvijeri. (5T 152)
U posljednjem velikom sukobu borbe sa Sotonom, oni koji e
biti odani Bogu vidjet e da im je uskraena svaka zemaljska potpora. Zato to odbijaju kriti njegov Zakon da bi bili posluni
zemaljskim silama, njima e biti zabranjeno kupovati i prodavati.
(DA 121,122)
Vjerske vlasti koje izjavljuju da su povezane s Nebom i tvrde da imaju osobine janjeta, pokazat e svojim postupcima da im
je srce kao u zmaja, da ih potie i vodi Sotona. Dolazi vrijeme
kada e Boji narod osjetiti ruku progonstva samo zato to svetkuje sedmi dan. (9T 229)
Dolazi vrijeme kada oni koji svetkuju Boje zapovijedi nee
moi ni kupiti ni prodati. Pourite se da otkopate svoje zakopane talente. Ako vam je Bog povjerio novac, pokaite da ste dostojni povjerenja. Skinite svoj ubrus i odnesite svoje talente mjenjaima novca da Krist, kada doe, moe primiti svoje s kamatom.
Na kraju, prije nego to se ovaj posao okona, tisue e radosno
stajati pod oltarom. Mukarci i ene osjeat e blagoslovljenu prednost to sudjeluju u pripremi dua da opstanu u veliki dan Boji.
Oni e davati na stotine dolara tako spremno kao to sada daju
jedan dolar. Kad bi Kristova ljubav gorjela u srcima naroda koji
govori da je Njegov, mi bismo i danas vidjeli oitovanje istog duha. Kada bi on shvaao koliko je blizu kraj rada na spaavanju
dua, dragovoljno bi rtvovao svoju imovinu ba kao to su to
inili lanovi rane Crkve. Radio bi za napredak Bojeg djela tako
ozbiljno kao to rade i ljudi u svijetu da bi se obogatili. Vjebao
bi svoju taktinost i razvijao sposobnosti, a ozbiljan i nesebian
rad proirio bi na pribavljanje sredstava, ne da bi zgrtao za sebe, ve da bi to davao u Gospodnju riznicu. (Historical Sketches
292)

181

25. lipnja

U gradovima treba djelovati

iz vanjskih centara
Zato iziite izmeu njih i odvojite se veli Gospodin! Ne
dotiite se niega neista, i ja u vas primiti. (2. Korinanima 6,17)
Kao Boji narod koji dri zapovijedi, mi moramo napustiti
gradove. Kao to je inio Henok, moramo raditi u gradovima, ali
ne i ivjeti u njima. (Country Living 31)
Koliko god je to mogue, nae ustanove trebale bi biti smjetene daleko od gradova. ... Boja volja nije da se Njegov narod
naseli u gradove gdje vladaju stalni nemiri i zbrka. Njegova djeca trebala bi biti poteena ovoga jer je itav sustav izopaen urbom, trkom i bukom. Gospodin eli da se Njegov narod preseli u
sela gdje e moi obraivati zemlju, uzgajati vlastito voe i povre i gdje e njihova djeca moi doi u izravan dodir s Bojim djelima u prirodi. Moja je poruka da odvedete svoje obitelji daleko
od gradova. ... Istina se mora govoriti bez obzira na to hoe li je
ljudi sluati ili e je ostaviti. Gradovi su puni kunji. Mi bismo
trebali planirati svoje poslove na takav nain da drimo svoju
mlade to je mogue dalje od ovog zagaenja.
Gradove treba obraivati iz vanjskih centara. Boji glasnik
je rekao: Zar gradovi nee biti upozoreni? Hoe, ali to nee uiniti
ljudi koji ive u njima, ve oni koji e u njih dolaziti i upozoravati
na ono to dolazi na Zemlju. (Country Living 30)
Kad narod ogrezne u grijehu, treba se uti glas, netko tko
e opominjati i savjetovati, kao to je to inio Lot u Sodomi. Lot
je mogao sauvati svoju obitelj od mnogih zala da svoj dom nije
sagradio u ovom pokvarenom gradu. Sve to su Lot i njegova obitelj
radili u Sodomi, mogli su uiniti ivei u nekom mjestu podalje
od grada. Henok je hodio s Bogom, ali nije ivio u gradu ukaljanom svim oblicima nasilja i zloe kao Lot u Sodomi. (Ev 78)
Henok nije izabrao boravite meu neznabocima. ... Smjestio
se sa svojom obitelji tamo gdje je ozraje bilo to je mogue istije.
Zatim bi odatle povremeno odlazio meu stanovnike svijeta
prenosei im Bogom danu poruku ... Objavivi svijetu svoju poruku,
svaki put je sa sobom u svoje samotno i povueno boravite poveo i ponekog od onih koji su primili opomenu. (1BC 1087,1088)
182

26. lipnja

Osloboenje od tjelesnih patnji

Na svom putu navjeujte: Blizu je kraljevstvo nebesko! Lijeite bolesnike, uskrisujte mrtvace, istite gubavce, izgonite
zle duhove! Badava ste primili, badava i dajte! (Matej 10,7.8)
Vrijeme nevolja je pred nama. itav svijet bit e zahvaen
pometnjom i tjeskobom. Bolesti svake vrste doi e na ljudski rod,
a neznanje koje sada vlada u vezi sa zakonima o zdravlju, pokazat
e svoje posljedice u velikoj patnji i gubitku mnogih ivota koji
su mogli biti sauvani. ...
Dok vjerska agresija rui slobodu nae nacije, oni koji se zalau
za slobodu savjesti nai e se u nepovoljnom poloaju. Za njihovo
vlastito dobro trebali bi, dok imaju priliku, postati razboriti u pogledu bolesti, njezinih uzroka, prevencije i lijeenja. Oni koji ovo
ine nai e polje rada svugdje. Bit e bolesnih, mnogo onih kojima
je potrebna pomo ne samo meu naim vjernicima, ve, uglavnom,
meu onima koji ne znaju istinu. (CH 504506)
Zdravstveno djelo koje se obavlja a povezano je s navjeivanjem tree aneoske vijesti, treba dati divne rezultate. To treba
biti posveen, organiziran rad, kao to dolikuje djelu koje je veliki Poglavar Crkve predao prvim uenicima. ... Okupivi sve svoje
uenike, Krist im je dao nalog: Na svom putu navjeujte: Blizu
je kraljevstvo nebesko! Lijeite bolesnike, uskrisujte mrtvace, istite gubavce, izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava i
dajte! Evo, aljem vas kao ovce meu vukove. Zato budite mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi! (Matej 10,7.8.16)
Za nas je dobro da itamo ovo poglavlje i dopustimo da nas
njegove upute pripreme za nau zadau. Prvi uenici ili su po
Kristovom nalogu, pod Njegovim vodstvom. Njegov duh trebao je
pred njima pripremiti put. Trebali su osjeati da e s takvom
porukom koju nose, s takvim blagoslovima koje dijele, biti primljeni s dobrodolicom u kuama ljudi. (CH 540,541)
Bog dopire do srca preko osloboenja od tjelesnih patnji. Sjeme
istine posijano je u umu i Bog ga je zalio. Potrebno je mnogo
strpljenja prije nego to e sjeme poeti pokazivati znakove ivota, ali e ono na kraju isklijati i donijeti plodove za vjeni ivot.
Kako sporo ljudi shvaaju Boju pripremu za dan kada e
pokazati svoju silu! (MM 246)
183

27. lipnja

Nametnut zakon o nedjelji

Sav svijet zamrzit e vas zbog mene. (Matej 24,9)
Kad pokret za nametanje svetkovanja nedjelje postane smjeliji
i odluniji, bit e izglasan zakon protiv onih koji vre Boje zapovijedi. Zaprijetit e im novanim kaznama i zatvorom, a nekima
e ponuditi utjecajne poloaje, uz druge nagrade i prednosti, kako bi ih privoljeli da se odreknu svoje vjere. Ali njihov e odluni odgovor glasiti: Pokaite nam iz Boje Rijei da smo u zabludi. ... Oni koji budu dovedeni pred sudove, odluno e braniti
istinu i neki koji ih budu sluali bit e potaknuti na odluku da
vre sve Boje zapovijedi. Na ovaj e nain svjetlost doi do tisua drugih koji inae o ovim istinama nita ne bi znali.
Savjesna e se poslunost Bojoj Rijei smatrati pobunom.
Zaslijepljen od Sotone, roditelj e grubo i okrutno postupati spram
djeteta koje vjeruje; gospodar ili gospodarica e vriti nasilje nad
slugom koji vri Boje zapovijedi. Ljubavi e nestati; djeca e biti
razbatinjena i otjerana od kue. Doslovno e se ispuniti Pavlove
rijei: A i svi koji hoe pobono ivjeti u Kristu Isusu bit e progonjeni. (2. Timoteju 3,12) Budui da e branitelji istine odbiti
da potuju nedjelju, neki e od njih dopasti zatvora, neki e biti
prognani, a s nekima e se postupati kao s robovima. ...
U to e se vrijeme progonstva ispitati vjera Gospodnjih slugu. Oni su vjerno objavili upozorenje, gledajui samo na Boga i
Njegovu Rije. Boji Duh, djelujui na njihovo srce, nagnao ih je
da govore. ... Ali kad se na njih bude sruila oluja protivljenja i
ruganja, neki e, ispunjeni zabrinutou, biti gotovi da uzviknu:
Da smo mogli predvidjeti posljedice naih rijei, mi bismo utjeli. Bit e okrueni nevoljama. Sotona e ih napadati estokim
kunjama. Uinit e im se da djelo to su ga preuzeli na sebe
nadmauje njihove sposobnosti. Zaprijetit e im unitenje. Nestalo
je oduevljenja koje ih je pokretalo, ali povratka nema. Tada e,
svjesni potpune bespomonosti, potraiti snagu kod Svemoguega. (GC 607609)

184

28. lipnja

Protestantizam se ujedinjuje
s papinstvom
Deset rogova koje si vidio, to je deset kraljeva koji jo nisu vladali, ali e primiti kraljevsku vlast, samo za jedan
sat, skupa sa Zvijeri. Ovi su svi sloni da predadnu Zvijeri i svoju silu i svoju vlast. (Otkrivenje 17,12.13)
Kako se pribliavamo zavrnoj krizi, od ivotnog je znaenja
da meu Gospodnjim oruima vladaju sklad i jedinstvo. Svijet je
preplavljen olujama, ratovima i neslogom. Ipak, ljudi e se ujediniti
pod jednim poglavarom papinskom vlasti da bi se usprotivili
Bogu u liku Njegovih svjedoka. (7T 182)
Tko je taj koji e svoju vlast predati ovoj sili? Protestantizam, sila, koja, dok tvrdi da ima karakter i duh janjeta i da je
saveznik Neba, progovara glasom zmaja. Njega na to pokree i
potie sila iz bezdana. (7BC 983)
Ovi su svi sloni. To e biti sveope ujedinjenje, savez
Sotoninih snaga. da predadnu Zvijeri svoju silu i svoju vlast.
Na taj se nain oituje ista ona tiranija i tlaiteljska sila protiv
vjerske slobode, protiv slobode da se Bogu slui prema svojoj savjesti kakvu je oitovalo papinstvo kad je u prolosti proganjalo
sve one koji se nisu htjeli prilagoditi ritualu i vjerskim ceremonijama rimokatolianstva.
U borbi koja e se u posljednje dane povesti protiv Bojeg
naroda, ujedinit e se snage svih onih koji su se odvojili od Boga
nepriznavanjem Njegovog zakona. Veliki razlog spora u tom sukobu bit e subota iz etvrte zapovijedi jer se upravo u toj zapovijedi
veliki Zakonodavac dokazuje kao Stvoritelj neba i zemlje. (7BC
983)
Dvjema velikim zabludama, zabludom o besmrtnosti due i
zabludom o svetosti nedjelje, Sotona e uspjeti obmanuti ljude.
Dok prva polae temelj spiritizmu, druga stvara vezu prijateljstva s Rimom. Protestanti Sjedinjenih Drava prvi e preko bezdana pruiti ruku da prihvate ruku spiritizma; posegnut e preko
ponora da prihvate ruku rimske sile, i pod utjecajem ovog trostrukog saveza ova e zemlja poi stopama Rima u gaenju prava savjesti. (GC 588)
185

29. lipnja

Dvije velike skupine krana

I vidio sam jednu od njezinih glava kao smrtonosno ranjenu. Ali njezina je smrtonosna rana bila izlijeena. (Otkrivenje 13,3)
Sjedinjene Drave nee biti jedine koje e se pokloniti papinstvu. Daleko od toga da je skren utjecaj Rima u zemljama koje
su jednom priznale njegovu vlast. (ST 15. veljae 1910.)
U posljednjem sukobu subota e biti posebni predmet borbe
irom kranskog svijeta. Svjetovni vladari i vjerski voe ujedinit
e se da nametnu svetkovanje nedjelje. Ono u emu ne uspiju
blaim mjerama, uspjet e s najokrutnijim zakonima koje e donijeti. Zahtijevat e da se ne poputa nekolicini onih koji se protive
crkvenoj ustanovi i zemaljskim zakonima. ... Rimokatolika vjera u Starom svijetu i otpali protestantizam u Novom, ponaat e
se na slian nain prema onima koji potuju boanske odredbe.
(4SP 444,445)
Takozvani kranski svijet bit e poprite velikih obmanjivakih pothvata. Ljudi od autoriteta koji imaju zakonodavnu vlast,
donijet e zakone kojima e se omoguiti vladanje nad savjeu
ljudi kao to je to inilo i papinstvo. Otrovnim vinom svojega bluda,
Babilon e opiti sve narode. U to e biti uvueni svi narodi svijeta. [citirano Otkrivenje 18,3-7.]
Upozorenje treeg anela [iz Otkrivenja 14] ... prikazano je
u proroanstvu anelom koji leti posred neba objavljujui jakim
glasom, i to e privui pozornost svijeta. (7BC 949)
Po ovom e se pitanju cijeli kranski svijet podijeliti na dvije
velike skupine na one koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u
Isusa i one koji se klanjaju Zvijeri i njenom kipu i primaju njen
ig. Premda e Crkva i drava ujediniti svoju mo da mali i veliki, bogati i siromani, slobodni i robovi silom prime ig Zvijeri (Otk 13,16), Boji ga narod nee primiti. Prorok s Patmosa
je vidio pobjednike Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena,
gdje stoje na staklenom moru s citrama Bojim. Oni pjevaju pjesmu
Mojsija, sluge Bojega i pjesmu Janjeta. (Otkrivenje 15,2.3) (GC
450)

186

30. lipnja

Zbrka mnogih glasova

Uto uh drugi glas s neba gdje govori: Iziite iz nje, moj
narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da
ne dijelite njezinih zala! (Otkrivenje 18,4)
U posljednjoj opomeni svijetu, crkvama se upuuju dva razliita poziva. Poruka drugog anela glasi: Pade, pade veliki Babilon
koji vinom srdbe i vinom svoga bluda napoji sve narode! U glasnoj
vici treeg anela uje se s neba jedan glas: Iziite iz nje, moj
narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala! Jer, njezini su grijesi doprli do neba i Bog se
sjetio njezinih opaina. (RH 6. prosinca 1892.)
Kao to je Bog pozvao djecu Izraelovu da iziu iz Egipta da
bi mogla svetkovati Njegovu subotu, tako On zove i svoj narod
da izie iz Babilona da ne bi oboavao Zvijer i njezin kip. ...
Nakon to se istina objavi kao svjedoanstvo svim narodima, sve sile zla bit e na djelu, a umovi ljudi bit e zbunjeni
mnogim glasovima koji e govoriti: Pogledajte, Krist je ovdje, gledajte, Krist je tamo. To je istina, ja imam poruku od Boga. On
me je poslao s velikim svjetlom. Tada e doi do uklanjanja meaa i pokuaja da se srue stupovi nae vjere. Jo e odluniji
biti napor da se uzdigne lana subota i da se prezre sam Bog
uklanjanjem dana koji je On blagoslovio i posvetio. Ova lana subota treba biti nametnuta tiranskim zakonom. ... Ali dok Sotona
bude inio svoja lana uda, ispunit e se vrijeme koje je proreeno u Otkrivenju i moni aneo koji je obasjavao zemlju svojom
svjetlou, objavit e pad Babilona i pozvati Boji narod da izie
iz njega. (RH 13. prosinca 1892.)
Kada e njezini grijesi doprijeti do Neba? Kada Boji zakon
bude konano ukinut od zakonodavaca. Tada e oajno stanje
Bojeg naroda biti prilika da Bog pokae tko je vladar Neba i
Zemlje. Kad sotonska sila pokrene elemente iz podzemlja, Bog
e poslati svjetlo i silu svojem narodu da bi vijest istine mogla
biti objavljena cijelom svijetu. (ST 12. lipnja 1893.)

187

1. srpnja

Trostruki vjerski savez

Uto opazih gdje iz usta Zmaja, iz usta Zvijeri i iz usta
lanog Proroka izlaze tri neista duha kao abe. To su, uistinu, proroki duhovi koji proizvode znakove i koji odlaze
kraljevima cijeloga svijeta da ih skupe za rat velikoga Dana
Boga, Svemoguega. (Otkrivenje 16,13.14)
Naredbom kojom se ozakonjuje jedna papinska ustanova u
krenju Bojeg zakona, naa nacija [Sjedinjene Drave] potpuno
e se odrei pravde. Kad protestantizam prui preko ponora ruku rimskoj sili, kada preko bezdana prui ruku spiritizmu, kad
pod utjecajem ovog trostrukog saveza naa zemlja odbaci sva ustavna naela svoje protestantske i republikanske vlasti, kad omogui irenje papinskih zabluda i obmana, tada znamo da je dolo
vrijeme za udotvorno djelovanje Sotone i da je kraj blizu. (5T
451)
Dvjema velikim zabludama, zabludom o besmrtnosti due i
zabludom o svetosti nedjelje, Sotona e uspjeti obmanuti ljude.
Dok prva polae temelj spiritizmu, druga stvara vezu prijateljstva s Rimom. Protestanti Sjedinjenih Drava prvi e preko bezdana pruiti ruku da prihvate ruku spiritizma; posegnut e preko ponora da prihvate ruku rimske sile, i pod utjecajem ovog trostrukog saveza ova e zemlja poi stopama Rima u gaenju prava
savjesti. ...
Papisti, protestanti i svjetovni ljudi prihvatit e vanjski oblik pobonosti, ali bez njezine sile, i u ovom ujedinjenju vidjet e
velianstveni pokret za obraenje svijeta i poetak dugo oekivanog milenija. (GC 588)
Kada se naa nacija [Sjedinjene Drave] u tolikoj mjeri odrekne naela svoje vladavine da donese zakon o nedjelji, protestantizam e ovim inom pruiti ruku papinstvu. To nee znaiti
nita drugo nego ponovno oivljavanje nasilja koje je tako dugo i
eljno ekalo priliku da ponovno dobije despotsku vlast. (5T 712)

188

2. srpnja

Sotona i trostruki savez

Ljudi se poklonie Zmaju to je Zvijeri predao vlast. (Otkrivenje 13,4)
Imala je dva roga kao u janjeta, a govorila je kao zmaj.
Iako se izjanjavaju kao sljedbenici Janjeta Bojeg, ljude sve vie
nadahnjuje duh Zmaja. Govore o sebi da su blagi i ponizni, ali
govore i donose zakone u sotonskom duhu pokazujui svojim djelima suprotno od onoga to tvrde. Ova sila nalik na janje sjedinjuje se sa Zmajem u ratovanju protiv onih koji vre zapovijedi
Boje i uvaju svjedoanstvo Isusa Krista. Sotona se ujedinjuje s
protestantima i katolicima djelujui u suradnji s njima kao bog
ovoga svijeta, upravljajui ljudima kao da su podanici njegovog
kraljevstva, vladajui i nadzirui ih kako mu se prohtije. Ako ljudi
ne pristanu pogaziti Boje zapovijedi, pokazat e se duh Zmaja.
Bit e zatvarani, izvoeni pred vijea i osuivani na novane kazne. Ona ini da svi mali i veliki, bogati i siromani, slobodni i robovi udare sebi ig na desnicu ili na elo. ak joj je
bilo doputeno da udahne ivot kipu Zvijeri, tako da kip Zvijeri
progovori i prouzrokova da se pobiju svi koji se ne htjedoe pokloniti
kipu Zvijeri. Tako Sotona prisvaja Jahvina prava. ovjek grijeha
sjedi na mjestu Bojem proglasivi sebe da je Bog i uzdie se iznad Boga.
Uoljiva je suprotnost izmeu onih koji nose Boji peat i
onih koji oboavaju Zvijer i njezin kip. Boji vjerni sluge doivjet
e najgora progonstva od lanih uitelja koji ne ele uti rije Boju
i koji se pripremaju da postave kamenje spoticanja na put onih
koji bi je eljeli uti. Ali Boji narod se ne treba bojati. Sotona
ne moe ii dalje od odreene granice. Gospodin e biti branitelj
svojeg naroda. On doivljava uvrede koje su nanesene Njegovim
slugama zbog istine kao da su nanesene Njemu. Kada bude donesena posljednja odluka, kada svatko bude na odreenoj strani,
bilo na strani Krista i Zapovijedi ili na strani velikog otpadnika,
Bog e ustati u svojoj sili i usta onih koji su hulili na Njega bit
e zauvijek zatvorena. Svaka sila koja se protivi, dobit e svoju
kaznu. (Letter 28, 1900.)

189

3. srpnja

Iskvarena istina
Ako vam tko tada rekne: Sluaj! Mesija je ovdje ili ondje ne vjerujte. (Matej 24,23)
Prije posljednje pojave otpada, doi e do zbrke u pitanju vjere.
Predodbe o postojanju Boga bit e nejasne i neodreene. Jedna
istina za drugom bit e iskvarene. (ST 28. svibnja 1894.)
Kad istina bude objavljena za svjedoanstvo svim narodima,
sve mogue sile zla bit e aktivirane i umovi ljudi bit e zbunjivani mnogim glasnim povicima: Evo, ovdje je Krist, ili: Ondje
je. Ovdje je istina, ja imam poruku od Boga. On me je poslao s
velikim svjetlom. Zatim e se uklanjati stare mee i initi smiljeni napori da se srue stupovi nae vjere. Poduzimat e se jo
odluniji napori da se uspostavi lana subota i izloi prijeziru sam
Bog potiskivanjem dana koji je On sam posvetio i blagoslovio. Ova
lana subota bit e prisilno nametnuta silom zakona. (7BC 985)
U budunosti e se pojaviti svakojake prijevare. Zato moramo
imati vrsto tlo pod nogama i jake stupove graevine. Nijedna
sitnica ne smije se oduzeti od onoga to je Gospodin uspostavio.
Neprijatelj e iriti lane utjecaje kao to je tvrdnja da Svetite
ne postoji. Ovo je jedna od toaka zbog koje e neki odstupiti od
vjere. (Ev 224)
Bit e lanih snova i lanih vienja koja e sadravati neto
istine, ali e udaljavati od prave vjere. Gospodin je dao ljudima
pravilo po kojem e ih prepoznati: Uza Zakon! Uza svjedoanstvo!
Tko ne rekne tako, zoru nee doekati. (Izaija 8,20) (2SM 98)
to se vie pribliavamo kraju, la e se toliko mijeati s istinom da e samo oni koji se nalaze pod stalnim vodstvom Svetoga
Duha biti sposobni uoiti razliku izmeu istine i zablude. Mi moramo uloiti sve napore da se vrsto drimo Gospodnjeg puta. Ni
u kojem sluaju ne smijemo napustiti Njegovo vodstvo oslanjajui se na ovjeka. Boji aneli dobili su zadatak da budno bdiju
nad onima koji svoje povjerenje stavljaju u Gospodina, i ti aneli
trebaju biti naa posebna pomo u svakoj naoj potrebi. Svakog
dana trebamo dolaziti Gospodinu u vrstoj vjeri i od Njega traiti mudrost. ... Oni koji se rukovode rijeju Gospodnjom jasno
e i sa sigurnou uoavati razliku izmeu istine i lai, izmeu
grijeha i pravde. (7BC 907)
190

4. srpnja

Sjedinjene Drave u proroanstvu

Potom opazih drugu Zvijer gdje izlazi iz zemlje: imala je
dva roga kao u janjeta, a govorila je kao zmaj. (Otkrivenje
13,11)
Samo jedna jedina nacija odgovara pojedinostima ovog proroanstva; ono neizbjeno upuuje na Sjedinjene Amerike Drave.
(GC 440)
Ovo je upadljiv opis nae nacije koja se uzdie i raste. Janje
s rogovima, simbol nevinosti i njenosti, dobro prikazuje karakter nae vlade koji se oituje u dva temeljna naela, republikanizmu i protestantizmu. (4SP 277)
Gospodin je uinio za Sjedinjene Drave vie nego za bilo koju
drugu dravu pod suncem. Ovdje je On osigurao utoite za svoj
narod, gdje ga je mogao oboavati prema svojoj savjesti. Ovdje je
kranstvo napredovalo u svojoj istoi. ivotodavna doktrina o
jednom Posredniku izmeu Boga i ovjeka slobodno se nauavala.
Bog je uredio da ova zemlja zauvijek ostane slobodna kako bi Ga
svi ljudi mogli slaviti prema vlastitoj savjesti. Njezine graanske institucije u razvitku trebale su zastupati slobodu Evanelja.
Meutim, neprijatelj svake pravde ima svoje planove za ovu
dravu. On e pokuati navesti ljude da zaborave da Bog postoji.
Svjetovnost i pohlepa, a to je idolopoklonstvo, zavladat e pod
utjecajem starog varalice, sve dok Boji zakon u svakom pogledu
ne bude proglaen nevaeim. (MS 17, 1906.)
Pokazano mi je da nam se Sotona stalno prikrada. On e
Boji zakon proglasiti nitavnim. Upravo e u naoj zemlji koja
se hvali slobodom, doi kraj vjerskoj slobodi. (Ev 236)
Kada naa nacija svojim zakonodavnim aktima nametne zakone kojima e se ograniavati savjest ljudi u pogledu njihovih
vjerskih prava, kad svetkovanje nedjelje bude prisilno nametano
i kad oni koji svetkuju subotu kao sedmi dan budu nemilosrdno
tlaeni, Boji zakon e biti proglaen nevaeim u naoj zemlji i
kao posljedica takvog nacionalnog otpada uslijedit e nacionalna
propast. (7BC 977)

191

5. srpnja

Progonstvo od strane protestanata i

katolika
A vas e mrziti svi zbog mene, ali tko ustraje do konca,
taj e se spasiti. (Matej 10,22)
Nema potrebe da razmiljamo o tome hoemo li moi izdrati progonstvo. Mi emo morati proi kroz strana vremena. (RH
29. travnja 1890.)
Progonstva protestanata od strane rimokatolika koji su vjeru Isusa Krista gotovo unitili, pretvorit e se u nadmetanje kad
se protestantizam i papinstvo ujedine. (MS 30, 1890.)
Boji narod koji vri zapovijedi uskoro e biti stavljen u najvee kunje, ali oni koji su hodali u svjetlu i irili ga, shvatit e
da Bog posreduje u njihovu korist. Kada sve bude izgledalo kao
velika opasnost, Gospodin e otkriti svoju silu vjernima. Kada nacija
za koju je Bog radio na tako udesan nain i nad kojom je rairio tit Svemoguega, napusti protestantska naela i preko svoje
zakonodavne vlasti dade pomo i potporu katolianstvu u ograniavanju vjerske slobode, Bog e silno raditi za svoj narod koji
Mu je ostao vjeran. Rim e provoditi svoju tiraniju, ali Krist je
nae utoite. (TM 206)
Kad vodee Crkve u Sjedinjenim Dravama, ujedinjene u tokama uenja koje smatraju zajednikima, budu utjecale na dravu da nametne njihove propise i podupre njihove ustanove, tada
e protestantska Amerika podii kip rimokatolike hijerarhije, a
neizbjena posljedica bit e odreivanje graanskih kazni onima
koji misle drukije. (GC 445)
Sveto pismo nauava da papinstvo treba povratiti svoju izgubljenu prevlast i da e se vatre progonstva ponovno rasplamsati kada takozvani protestantski svijet uini ustupke. U ovo opasno
vrijeme moemo opstati samo ako imamo vjeru i Boju silu. ...
Mogunost da se netko nae u opasnosti i nevolji ne treba izazvati
malodunost, ve bi to trebalo oivjeti snagu i nadu u Bojem
narodu jer je vrijeme njegove nevolje prilika za Boga da mu dade
jasnije oitovanje svoje snage. (2SM 367370)

192

6. srpnja

Progonjeni zbog Krista

A i svi koji hoe pobono ivjeti u Kristu Isusu bit e progonjeni. (2. Timoteju 3,12)
Kao to su Krista mrzili iako za to nije bilo razloga, tako e
i pripadnike Njegovog naroda mrziti zato to se pokoravaju Bojim zapovijedima. Ako je Onaj koji je bio ist, svet i neopoganjen,
koji je svijetu inio dobro i samo dobro, bio izjednaen s najgorim zloincem i osuen na smrt, i Njegovi sljedbenici mogu oekivati samo slian odnos, bez obzira na to to njihov ivot moe
biti potpuno besprijekoran.
Ljudske odredbe i zakoni koje su stvorili Sotonini podanici
pod izgovorom da se zatiti dobro a ogranii i sprijei zlo, bit e
uzdizani, dok e Boje svete zapovijedi biti prezirane i baene pod
noge. I svi koji svoju odanost Bogu dokazuju pokoravanjem Jahvinom zakonu, moraju biti spremni na liavanje slobode i izvoenje
pred vijea i sudove onih koji za svoje mjerilo ne uzimaju uzvieni i sveti Boji zakon. (7BC 977)
Oni koji ive u posljednjim danima zemaljske povijesti saznat e to znai biti gonjen zbog istine. Na sudovima e vladati
nepravda. Suci nee htjeti sasluati razloge onih koji su vjerni
Bojim zapovijedima jer znaju da injenice idu u prilog etvrtoj
zapovijedi na to nemaju odgovor. Rei e: Mi imamo zakon i po
naem zakonu on ili ona treba umrijeti. Boji zakon za njih ne
znai nita. Na zakon za njih je najvie mjerilo. Na one koji
potuju ove ljudske zakone gledat e se blagonaklono, a za one
koji se ne budu htjeli pokloniti idolskoj suboti nee biti milosti.
(ST 26. svibnja 1898.)
Ljeti nema vidljive razlike izmeu zimzelenog i ostalog drvea; ali kad dou zimske oluje, zimzeleno drvee ostaje nepromijenjeno, dok ostalo drvee ostaje bez lia. Tako se sada ni lani
vjernik ne moe razlikovati od pravog kranina, ali pred nama
je upravo vrijeme kada e razlika postati oitom. Neka se podigne protivljenje, neka zavladaju vjerska zaslijepljenost i netrpeljivost, neka se raspali progonstvo, i polovini e se i licemjerni krani pokolebati i odrei vjere; ali e pravi kranin stajati vrsto
kao stijena, s jaom vjerom i svjetlijom nadom nego u dane blagostanja. (GC 602)
193

7. srpnja

Najgori progonitelji biva braa

I mnogi e tada posrnuti u vjeri; izdavat e jedni druge i
mrzit e se meusobno. (Matej 24,10)
Kad se oluja priblii, veliki broj onih koji su tvrdili da vjeruju u poruku treeg anela, ali nisu bili posveeni poslunou
prema istini, napustit e svoje poloaje i pridruiti se redovima
protivnika. Budui da e se ujediniti sa svijetom i postati dionicima njegova duha, oni e promatrati stvari u gotovo istom svjetlu,
a kad kunja doe, bit e spremni izabrati laku, popularniju stranu. Daroviti ljudi, ugodna govora, koji su se nekada radovali u
istini, upotrijebit e svoje snage da prevare i zavedu due. Oni
e postati najogoreniji neprijatelji svojoj negdanjoj brai. Kad
svetkovatelji subote budu izvedeni pred sudove da odgovaraju za
svoju vjeru, ovi e otpadnici biti najdjelotvorniji Sotonini izaslanici da ih krivo predstave i optue, te da lanim izvjeima i sumnjienjima potaknu vlastodrce protiv njih. (GC 608)
Vrijeme nevolje koje oekuje Boji narod zahtijevat e nepokolebljivu vjeru. Njegova djeca morat e pokazati da je jedino On
dostojan slavljenja i da ih nikakve okolnosti, pa ak ni smrtna
opasnost, ne mogu navesti da daju i najmanji ustupak lanom
bogotovlju. (PK 512)
U to vrijeme zlato e se odvojiti od troske. Vidjet e se jasna
razlika izmeu prave pobonosti i one prividne i ukrasne. Mnoga
zvijezda ijem smo se sjaju divili zai e tada u tamu. Oni koji
su se kitili ukrasima svetita, ali se nisu odjenuli Kristovom pravednou, pojavit e se tada u sramoti svoje golotinje.
Meu stanovnicima Zemlje koji su rasijani po svim krajevima ima i onih koji nisu savili koljena pred Baalom. Kao zvijezde
na nebu koje se pojavljuju jedino nou, ovi e vjernici zasjati kad
mrak pokrije zemlju i tama narode. ... U asu najveeg otpada,
kad e Sotona uloiti najvei napor da navede sve male i velike,
bogate i siromane, slobodne i robove da prime, pod prijetnjom
smrtne kazne, znak prihvaanja lanog dana odmora ti vjernici, besprijekorni i isti, neporona djeca Boja, zasvijetlit e
kao zvijezde u svemiru (Otkrivenje 13,16; Filipljanima 2,15). to
tama bude gua, to e sjajnija biti njihova svjetlost. (PK 188,189)

194

8. srpnja

Izdani od prijatelja i roaka

ovjeku e biti neprijatelji njegovi ukuani. (Matej 10,36)
Kada Boji zakon bude proglaen nevaeim a Crkva izreetana vatrenim kunjama kojima e biti podvrgnuti svi koji ive
na Zemlji, veliki broj onih za koje se smatra da su iskreni, okrenut e se zavodljivim duhovima, postat e izdajice koje e izdati
svete istine. Dokazat e se kao nai najgori progonitelji. I izmeu vas samih postat e ljudi koji e govoriti izvrnutu nauku da
odvraaju uenike za sobom; i mnogi e se okrenuti zavodljivim
duhovima. (RH 8. lipnja 1897.)
Oni koji su otpali u vrijeme nevolje nosit e lano svjedoanstvo i izdat e svoju brau da bi osigurali vlastitu sigurnost.
Oni e dojavljivati gdje se njihova braa kriju dovodei vukove
na njihov trag. Krist nas je na ovo upozorio da ne bismo bili iznenaeni zbog okrutnog, neprirodnog ponaanja naih prijatelja i
roaka. (RH 20. prosinca 1898.)
Trebamo shvatiti da se moramo osloboditi svih ruku osim ruke
Isusa Krista. Pokazat e se da smo imali lane prijatelje koji e
nas izdati. Roaci koje je neprijatelj prevario mislit e da slue
Bogu time to nam se protive i ulau najvee napore da nas dovedu na teka mjesta nadajui se da emo se odrei svoje vjere.
Ali mi moemo vjerovati Kristovoj ruci koja nas dri u mraku i
opasnosti. (MS 21, 1889.)
Kristovi sljedbenici moraju oekivati da e se susresti sa
zamkama. Bit e izrugivani. Njihove rijei i vjera bit e pogreno
prikazivani. Hladnoa i prijezir mogu pasti tee od samog muenitva. ...
Roditelji e se grubo okrenuti protiv svoje djece koja e prihvatiti nepopularnu istinu. Oni koji savjesno slue Bogu bit e
optueni za pobunu. Imanje koje je bilo oporueno djeci ili drugim roacima koji vjeruju u sadanju istinu, bit e predano u druge
ruke. Straari e opljakati ono to pripada siroadi i udovicama. Oni koji se odvoje od zla, postat e plijen zbog zakona koji
su doneseni da silom utjeu na savjest. Ljudi e prisvojiti za sebe imanja na koja nemaju prava. Rijei apostola ostvarit e se u
bliskoj budunosti: A i svi koji hoe pobono ivjeti u Kristu Isusu
bit e progonjeni. (Letter 30a, 1892.)
195

9. srpnja

Pod prijetnjom smrti

Jer bude li u ovoj prilici utjela, doi e idovima pomo i spas s druge strane, a ti e s kuom svoga oca propasti. Tko zna nisi li se ba i popela do kraljevske asti
zbog asa kao to je ovaj? (Estera 4,14)
Uskoro e se pred svijetom odigrati velianstveni dogaaji.
Blizu je kraj svih stvari. Na Boji narod dolazi vrijeme nevolje.
U to e vrijeme biti donesen proglas kojim e se zabraniti svetkovateljima Gospodnje subote da kupuju ili prodaju uz prijetnju kazne
ak i smru ako ne budu potovali prvi dan tjedna kao subotu.
(RH 19. listopada 1908.)
Naredba koja e biti izdana protiv Bojeg naroda bit e vrlo
slina onoj koju je u doba Estere Ahasver izdao protiv idova. ...
Sotona je poticao ovu zavjeru u namjeri da s lica zemlje zbrie
one koji su sauvali spoznaju o pravom Bogu. Ali njegove zle namjere osujeene su zahvaljujui drugoj sili koja vlada meu sinovima ljudskim. ...
Dananji protestantski svijet gleda u maloj skupini onih koji
uvaju subotu Mordokaja na vratima. Njihov karakter i potovanje
Bojeg zakona stalni je ukor za one koji su odbacili strah Gospodnji i bacili pod noge Njegovu subotu; ovaj nepoeljni uljez mora
svim sredstvima biti uklonjen s puta.
Isti majstorski um koji je kovao zavjeru protiv vjernih u prolim vjekovima, jo uvijek pokuava ukloniti sa Zemlje one koji
se boje Boga i dre Njegov Zakon. Sotona e izazvati ogorenje
protiv malog ostatka koji po svojoj savjesti odbija prihvatiti omiljene obiaje i predaje. Ljudi od utjecaja i ugleda pridruit e se
bezakonicima i zlima u dogovaranju protiv Bojeg naroda. ... Budui da se ne budu mogli sluiti dokazom Tako kae Biblija,
niti njezine rijei uporabiti protiv branitelja biblijske subote, oni
e se posluiti mjerama pritiska da nadoknade taj nedostatak. ...
Na ovom bojnom polju odigrat e se posljednji veliki sukob izmeu istine i zablude. Mi nismo ostavljeni u nedoumici o ovome.
Gospodin e obraniti svoju istinu i svoj narod danas kao i u dane
Mordokaja. (5T 450,451)

196

10. srpnja

Muenici posljednjih dana

Izopavat e vas iz sinagoga. Jo vie! Doi e as kada
e svaki koji vas ubije misliti da Bogu slui. (Ivan 16,2)
Svaki pojedinac u naem svijetu svrstat e se pod jednu od
dvije zastave. (IHP 48)
Dvije razliite vojske bit e odvojene, a ova e razlika biti
tako uoljiva da e mnogi koji su uvjereni u istinu prijei na stranu
tovatelja Bojeg zakona. Budui da se ovaj veliki posao treba
odigrati za vrijeme bitke, uoi posljednjeg i zavrnog sukoba, mnogi
e biti uhieni, mnogi e pobjei iz velikih i manjih gradova da
bi sauvali svoje ivote, a mnogi e biti muenici zbog Krista stojei
u obrani istine. (MS 6, 1889.)
Naredbom kojom se ozakonjuje jedna papinska ustanova u
krenju Bojeg zakona, naa nacija [Sjedinjene Drave] potpuno
e se odrei pravde. ...
Kao to je pribliavanje rimske vojske uenicima bilo znak
o neposrednom razorenju Jeruzalema, tako e i ovaj otpad biti
za nas znak koji e pokazati da je dostignuta granica Bojeg strpljenja, da je mjera bezakonja nae nacije puna i da se aneo milosti
sprema da odleti i da se vie nikad ne vrati. Boji narod e tada
zapasti u nevolju i muku koju su proroci opisali kao vrijeme Jakovljeve nevolje. Vapaji progonjenih vjernika dizat e se do neba. Kao
to je Abelova krv vikala sa Zemlje, tako e i glasovi muenika
vikati k Bogu iz svojih grobova, iz morskih grobnica, iz planinskih
pilja i samostanskih samica: Dokle e, sveti i pravedni Vrhovnie, odgaati sud i osvetu nae krvi nad stanovnicima zemlje?
(5T 451)
Kada je bio otvoren peti peat, Ivan je u Otkrivenju ispod
rtvenika vidio skupinu koja je bila zaklana za rije Boju i svjedoanstvo Isusa Krista. Nakon ovoga, pokazani su mu prizori u
18. poglavlju kada e oni koji su vjerni i istiniti biti pozvani da
iziu iz Babilona. (7BC 968)
Krist e obnoviti ivote onih koji su poginuli jer je On ivotodavac. On e nagraditi pravednike besmrtnim ivotom. (RH 7.
prosinca 1897.)

197

11. srpnja

Vrijeme reetanja
Razmahat e se bezakonje i ljubav e kod mnogih ohladnjeti. (Matej 24,12)
im Boji narod bude zapeaen na svojim elima to nije
nikakav vidljivi peat ili znak, ve utvrenost u istini, umno i
duhovno, tako da ih nita vie nee moi pokolebati im Boji
narod bude zapeaen i spreman za reetanje, ono e doi. Ono
je, zapravo, ve poelo; Boje kazne ve snalaze Zemlju i opominju nas da znamo to nailazi. (4BC 1161)
Brzo se pribliavaju dani kada e doi do velike pomutnje i
zbrke. Sotona, zaodjenut u aneosku odjeu, prevarit e ako bude mogue i izabrane. Bit e mnogo bogova i gospodara. Puhat
e vjetrovi svakojakih nauka. ...
ig Zvijeri bit e nam ubrzo nametnut. Oni koji su korak po
korak popustili svjetovnim zahtjevima i prilagodili se njegovim
obiajima, radije e se pokoriti tim silama nego da budu izvrgnuti
ruglu, uvredama i prijetnjama zatvorom i smru. Borba se vodi
izmeu zapovijedi Bojih i zapovijedi ljudskih. U to vrijeme u Crkvi
e se odvojiti zlato od troske. Istinska pobonost jasno e se razlikovati od izvanjskog i lanog sjaja. Mnoge zvijezde kojima smo
se divili zbog njihovog sjaja, tada e potonuti u mrak. Vjetar e
otpuhati pljevu poput oblaka ak i s mjesta gdje vidimo samo
gusto klasje penice. Svi koji prisvajaju ukrase Svetita a nisu
obueni u Kristovu pravednost, pojavit e se u sramoti svoje golotinje. (5T 80,81)
Meutim, ima ljudi koji e primiti istinu i oni e zauzeti mjesta
onih koji su otili zato to su bili uvrijeeni i ostavili istinu. ...
Ljudi vrstih kranskih naela zauzet e njihovo mjesto i
postati vjerni, odani domaini dostojni povjerenja. Zastupat e rije
Boju onakvom kakva jest, u njezinoj jednostavnosti. Gospodin
e uiniti da nezadovoljnici budu odvojeni od iskrenih i odanih.
... Redovi se nee prorijediti. Oni koji su vrsti i vjerni, zauzet
e ispranjena mjesta koja su oslobodili oni koji su se uvrijedili
i otpali. (MS 97, 1898.)

198

12. srpnja

Reetanje
U ljubomori svojoj i u ognju jarosti svoje odluih: U onaj
dan bit e silan potres u zemlji Izraelovoj. (Ezekiel 38,19)
Vidjela sam neke kako s jakom vjerom i bolnim ridanjem vape
Bogu. Njihovo lice bilo je blijedo i na njemu se vidjela duboka
zabrinutost koja je odavala njihovu unutarnju borbu. Odlunost
i velika ozbiljnost vidjele su se na njihovim licima; krupne kapi
znoja padale su s njihovih ela. ...
Zli aneli gomilali su se oko njih obavijajui ih tamom i pokuavajui njihov pogled odvratiti od Isusa, a usmjeriti na mrak
koji ih je okruivao; tako bi bili navedeni da posumnjaju u Boga
i gunaju protiv Njega. Njihova jedina sigurnost bila je samo u
tome da svoj pogled upravljaju gore. Boji aneli bili su zadueni
za Njegov narod i kako je zatrovano ozraje zlih anela okruivalo te uznemirene due, nebeski aneli su neprestano mahali
svojim krilima iznad njih da bi odagnali gusti mrak.
Dok su ovi molitelji nastavljali upuivati svoje usrdne vapaje, do njih su s vremena na vrijeme dopirale zrake Kristovog
svjetla da ohrabri njihova srca i osvijetli im lica. Vidjela sam da
neki ne sudjeluju u tom bolnom ridanju i molitvi. Izgledali su
ravnoduno i bezbrino. ... Boji aneli ... doli su u pomo onima
koji su se usrdno molili. ... Ali Njegovi aneli napustili su one
koji nisu inili nikakav napor da pomognu sebi i ja ih vie nisam vidjela.
Zapitala sam kakvo je znaenje reetanja koje sam vidjela i
pokazano mi je da e ono biti prouzrokovano nedvosmislenim svjedoanstvom koje se zasniva na savjetu Vjernog Svjedoka upuenom Laodiceji. ...
Moja pozornost je onda bila usmjerena na skupinu koja je
bila estoko reetana. ... Skupina anela uvara koja ih je okruivala udvostruila se, a oni su bili naoruani od glave do pete. ...
ula sam one koji su bili obueni u sve oruje Boje kako
objavljuju istinu s velikom silom. To je imalo snaan utjecaj ...
Upitala sam to je dovelo do tako velike promjene. Jedan aneo
je odgovorio: Kasna kia, odmaranje od lica Gospodnjeg, glasna
vika treeg anela. (EW 269271)

199

13. srpnja

Jedinstvo i odvajanje tijekom glasne

vike
Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista
Slava Jahvina, a zemlju, evo, tmina pokriva, i mrklina narode! A tebe obasjava Jahve, i Slava se njegova javlja nad
tobom. (Izaija 60,1.2)
Kako se oko nas gomilaju kunje, u naim e redovima biti
i odvajanja i ujedinjenja. Neki koji su sada spremni da se naoruaju
za bitku, u vrijeme stvarne opasnosti pokazat e se da nisu gradili na vrstoj stijeni. Oni e podlei kunji. Oni koji su imali
veliko svjetlo i dragocjene prednosti ali ih nisu umnoili, pod ovim
ili onim izgovorom otii e od nas. Budui da nisu zavoljeli istinu, bit e zavedeni neprijateljevim laima. Svoju pozornost poklonit e zavodljivim duhovima i avolskim naukama te e napustiti vjeru. Ali, s druge strane, kada se oluja progonstva doista
obrui na nas, vjerno stado ut e glas pravog Pastira. Uloit e
napor samoodricanja da spase izgubljene i mnogi koji su otili iz
tora vratit e se i slijediti velikog Pastira. Boji narod e se ujediniti i postaviti prema neprijatelju jedinstvenu frontu. Kad se
pojavi opa opasnost, prestat e borba za prvenstvo. Nee biti rasprava o tome tko je najvei. Nitko od pravih vjernika nee rei:
Ja sam Pavlov, ja sam Apolonov, a ja Kefin. Svjedoanstvo pojedinaca i svih bit e: Pristajem uz Krista. Radujem se u Njemu
kao svojem osobnom Spasitelju. (6T 400,401)
Kada poruka treeg anela preraste u glasnu viku, velika
sila i slava pratit e njegovu objavu. Lica Bojeg naroda zasjat
e nebeskom svjetlou. (7T 17)
Mnogim vladarima upravlja Sotona, ali ... Bog ima svoja orua
ak i meu vladarima. Neki od njih ipak e se okrenuti istini. ...
Nekoliko Bojih orua imat e vlast da zaustave veliku najezdu
zla. I tako e se djelo odvijati sve dok vijest treeg anela ne
izvri svoju zadau. Na glasnu viku treeg anela ovi ljudi imat
e priliku primiti istinu i neki od njih e se obratiti i zajedno sa
svetima prolaziti kroz vrijeme nevolje. (1T 203,204)

200

14. srpnja

Izgleda kao da e Crkva pasti

Sion ree: Jahve me ostavi, Gospod me zaboravi. Moe li
ena zaboravit svoje dojene, ne imati suuti za edo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravila, tebe ja zaboraviti
neu. (Izaija 49,14.15)
Sotona e initi udesa da bi zaveo ljude; svoju e silu isticati
kao nadmoniju. Ponekad e izgledati da je Crkva toliko oslabjela da samo to nije pala, ali ona nee pasti, ona ostaje, dok e
grenici u Sionu biti izreetani pljeva e se odvojiti od dragocjenog zrna. Ovo je strana kunja, ali bilo kako bilo, ona se mora odigrati. Nitko osim onih koji su pobijedili krvlju Janjetovom
i rijeju Njegovog svjedoanstva nee ostati odan i vjeran, bez
nedostatka ili neistoe grijeha i bez prijevare u ustima. ... Ostatak
koji isti svoje due poslunou istini, skuplja snagu u munom
procesu kunje i provjeravanja pokazujui ljepotu svetosti iako
okruen otpadnitvom sa svih strana. (7BC 911)
Znam da Gospodin voli svoju Crkvu. Ne smijemo biti neorganizirani ili se raspasti u nezavisne djelie. U ovome ne postoji
ni najmanja naznaka kao ni najmanji dokaz da e se takvo to
dogoditi. Oni koji pozornost poklone lanoj poruci i pokuaju promijeniti druge, bit e prevareni i spremni da prime budue prijevare tako da e propasti. (2SM 68,69)
Ja sam ohrabrena i blagoslovljena jer znam da Bog Izraelov
jo uvijek vodi svoj narod i da e biti s njim do kraja. (GCB 27.
svibnja 1913., 165)
Mi sada ne moemo odstupiti od temelja koje je Bog postavio. Ne moemo ui u neku novu organizaciju jer bi to znailo
otpadnitvo od istine. (2SM 390)
Crkva, koja e uskoro ui u svoj najotriji sukob, bit e neto najdrae Bogu na Zemlji. Sile podzemlja pokrenut e savez
zla i Sotona e baciti sve mogue kritike na izabrane koje ne bude mogao prevariti i zavesti svojim avolskim izmiljotinama i
laima. Ali, hoe li uzvieni Knez i Spasitelj koji daje pokajanje
Izraelu i otputenje grijeha, Krist, na predstavnik i poglavar,
zatvoriti svoje srce, povui svoju ruku ili prekriti svoja obeanja? Ne, nikada, nikada. (TM 20)

201

15. srpnja

ienje Crkve
I zasjest e kao onaj to topi srebro i proiava. Oistit
e sinove Levijeve i proistit e ih kao zlato i srebro, da
prinose Jahvi rtvu u pravednosti. (Malahija 3,3)
Pred nama je vrijeme kad e sila starog varalice kojom ini
uda biti zasigurno otkrivena. Njegovih zavodljivih prijevara bit
e sve vie tako da e one zbunjivati i, ako bude mogue, prevariti i izabrane. Knez tame sa svojim zlim anelima radi u kranskom svijetu navodei one koji priznaju Kristovo ime da stanu
pod zastavu mraka i zarate se s onima koji vre zapovijedi Boje
i imaju vjeru Isusovu.
Otpala crkva ujedinit e se s vlastima zemlje i pakla da bi
dobila na elo i ruku ig Zvijeri i nagovorila Boji narod da oboava Zvijer i njezin kip. Oni e ih pokuavati natjerati da se odreknu svoje vjernosti Bojem zakonu i poklone se papinstvu. Tada
e doi vrijeme kad e se okuati due ljudi. Savez otpadnitva
zahtijevat e da se odani Boji podanici odreknu Jahvinog zakona i odbace istinu Njegove rijei. Tada e zlato biti odvojeno od
troske; bit e oigledno tko je poboan, tko vjeran i istinit, a tko
nije, tko je troska i tko je povran. Kolike e oblake pljeve tada
otpuhati Boja vjetrenjaa! Tamo gdje sada nae oi vide samo
bogate klasove penice, Boja vjetrenjaa otpuhat e pljevu. Nijedan koji nije uvren u Kristu nee izdrati ispit ni Boji sud
toga dana. Dok e oni koji su obueni u Kristovu pravednost stajati vrsto uz istinu i dunost, oni koji su se uzdali u svoju vlastitu pravednost bit e svrstani pod crni barjak kneza tame. Tada e se vidjeti tko je izabrao Krista, a tko Belzebuba.
Oni pak koji su bili nesigurni u sebe, tako pasivni da se nisu
usuivali suoiti sa sramotom i prijekorima, na kraju e se javno
izjasniti za Krista i Njegov zakon, dok e se mnogi koji su izgledali kao rascvjetano drvee, ali koji nisu donijeli rod, pridruiti
mnotvu inei zlo te e dobiti ig otpadnitva na elo ili na ruku. (RH 8. studenoga 1892.)

202

16. srpnja

Sotona oponaa Krista prvi dio

Pazite odgovori im da ne budete zavedeni, jer e mnogi
doi pod mojim imenom i rei: Ja sam? i: Dolo je vrijeme. Ne idite za njima! (Luka 21,8)
U ovo vrijeme antikrist e se pojaviti kao pravi Krist, a tada
e Boji zakon u potpunosti biti proglaen nevaeim meu svim
narodima svijeta. Pobuna protiv Bojeg svetog Zakona potpuno
e sazrijeti. Ali pravi voa svih ovih pobuna je Sotona odjeven u
anela svjetla. Ljudi e biti prevareni i uzdizat e ga kao Boga i
oboavati ga. Meutim, umijeat e se Svemoni, a otpale crkve
koje se ujedinjuju u uzviavanju Sotone stii e kazna: Zato e
u jedan dan doi zla njezina: smrt, pla i glad, i saei e se ognjem; jer je jak Gospodin Bog koji joj sudi. (TM 62)
Preruen u anela svjetla, Sotona e hodati Zemljom kao udotvorac. Prelijepim jezikom iznosit e uzviene osjeaje. Izgovarat e mile rijei i odglumiti djela dobroinstva. On e oponaati
Krista, a razlika e se vidjeti samo u jednoj toki. Sotona e odvraati ljude od Bojeg zakona. (FE 471,472)
Izjavit e da je subota promijenjena od sedmog na prvi dan
tjedna. Kao gospodar prvog dana tjedna, on e prikazati ovu lanu subotu kao ispit odanosti njemu. (MS 153, 1902.)
Nemogue je zamisliti doivljaje Bojeg naroda koji e se zatei
na Zemlji kad se u isto vrijeme pojavi nebeska slava i ponove
progonstva iz prolosti. Boji narod hodit e u svjetlu koje dolazi
od Bojeg prijestolja. Posredovanjem anela odravat e se neprekidna veza izmeu Neba i Zemlje. Sotona e, okruen zlim anelima, tvrdei da je on Bog, initi uda svake vrste da bi, ako
bude mogue, prevario ak i izabrane. Boji narod nee nai sigurnost u injenju uda jer e Sotona oponaati uda koja e biti
uinjena. Boji iskuani i provjereni narod nai e svoju silu u
znaku o kojem se govori u Izlasku 31,12-18. On se treba osloniti
na ivu rije: Pisano je. Ovo je jedini temelj na kojem e moi
stajati bez opasnosti. (9T 16)

203

17. srpnja

Sotona oponaa Krista drugi dio

Nije ni udo, jer se sam sotona pretvara u anela svjetla. (2. Korinanima 11,14)
Sotona priprema svoje prijevare tako da u svojem posljednjem pohodu protiv Bojeg naroda ovaj ne moe prepoznati da
se radi zapravo o njemu. Nije ni udo, jer se sam sotona pretvara
u anela svjetla. ... Sotona e uporabiti svu svoju mo da mui,
kua i zavodi Boji narod.
Onaj koji se usudio kuati i ismijavati naega Gospodina, onaj
koji je imao silu uzeti Ga u svoje ruke i odvesti na vrh hrama,
na vrlo visoku planinu, pokazat e svoju mo u najveoj mjeri
sadanjem narataju koji je daleko slabiji od Gospodina u pitanju mudrosti i koji gotovo nita ne zna o njegovoj prepredenosti
i snazi.
Na zadivljujui nain utjecat e na tijela onih koji su po naravi skloni izvravanju njegovih zapovijedi. (MYP 51,52)
On e se prikazivati kao Isus Krist inei silna uda, tako
da e ljudi padati pred njim klanjajui mu se kao Kristu.
I od nas e se zahtijevati da se poklonimo tom biu koje e
svijet slaviti kao Krista. to emo mi raditi tada? Kazati da
nas je Krist upozorio da se uvamo upravo takvog protivnika koji je ovjekov najgori neprijatelj iako tvrdi za sebe da je Bog. Kada
Krist doe, to e biti u velikoj slavi i sili, praen tisuama tisua
i deset tisua puta deset tisua anela. Kada doe, prepoznat emo
Njegov glas. (6BC 1105,1106)
Dolazi vrijeme kad e Sotona initi uda upravo pred vaim
oima tvrdei da je on Krist, i ako niste vrsto utemeljeni na
Bojoj istini, pokolebat ete se i napustiti svoje stajalite. (7A
BC 911)
Sotona je odluio ratovati do kraja. Pojavljujui se kao aneo svjetla i tvrdei za sebe da je Krist, on e zavesti svijet. Ali
njegova pobjeda bit e kratkog vijeka. Nikakve oluje kunji nee
pomaknuti one ija su stopala uvrena na naelima vjene istine. Oni e se odrati u to vrijeme gotovo sveopeg otpada. (6BC
1106)

204

18. srpnja

Sotonina uda prvi dio

Jer e se pojaviti lane mesije i lani proroci te e initi
tolike udesne znakove da bi zaveli, kad bi bilo mogue, i
same izabranike. (Matej 24,24)
Neprijatelj se priprema prevariti itav svijet svojom moi injenja udesa. On e se drznuti da oponaa anele svjetla i Isusa
Krista. (2SM 96)
Sve dok se njegova sila iri, on e initi prava uda. Pismo
kae: On ... varae one koji ive na zemlji udesima za koja mu
bjee dana vlast da ih ini, i to ne samo ona koja namjerava
uiniti. Ovim se rijeima Svetog pisma ukazuje na neto vie od
pukih prijevara. Meutim, postoji granica preko koje Sotona ne
moe pa on ovdje poziva u pomo prijevaru i krivotvori ono za
to zapravo nema moi da izvede. U posljednjim danima pojavit
e se na takav nain i navesti ljude da povjeruju kako je Krist
po drugi put doao na ovaj svijet. On e se doista pretvoriti u
anela svjetla. (5T 698)
Doi e oponaajui Isusa Krista i inei silna uda. Ljudi
e se klanjati i oboavati ga kao da je Isus Krist. I nama e biti
nareeno da oboavamo ovo bie koje e svijet veliati kao Krista. (RH 18. prosinca 1888.)
Upravo je pred nama as kunje koji e doi na sav svijet
da podvrgne kunji stanovnike zemlje. (Otk 3,10) Svi kojima vjera
nije vrsto utemeljena na Bojoj Rijei bit e zavedeni i nadvladani. Sotona radi sa svakovrsnim pokvarenim zavoenjem ne
bi li stekao kontrolu nad sinovima ovjejim i njegove e se obmane stalno poveavati. Ali on moe postii svoj cilj samo ako
ljudi dragovoljno popuste njegovim kunjama. Oni koji iskreno
trae poznanje istine i tee da pokoravanjem istini oiste svoje
due, inei ono to mogu u pripremi za sukob, nai e u Bogu
istine sigurnu obranu. Budui da si sauvao moju poruku o
postojanosti, i ja u tebe sauvati (Otk 3,10), obeao je Spasitelj. On bi prije poslao sve anele s Neba da zatiti svoj narod
nego ostavio i jednu duu koja se uzda u Njega da je Sotona nadvlada. (GC 560)

205

19. srpnja

Sotonina uda drugi dio

Ona ini velika udesa, tako da i vatru s neba sputa na
zemlju naoigled ljudi. (Otkrivenje 13,13)
Kako se Boji narod pribliava opasnostima posljednjih dana, Sotona se ozbiljno savjetuje sa svojim anelima usavravajui
plan da uniti njihovu vjeru. On vidi da su se mnoge crkve ve
uspavale njegovom lanom silom. Privlanim mudrovanjem i lanim udesima on ih odrava pod svojom vlau. Zbog toga posebno nareuje svojim anelima da postave zamke onima koji ekaju na drugi Kristov dolazak i nastoje vriti sve Boje zapovijedi.
(TM 472)
Mi smo upozoreni da e on u posljednje dane initi znakove
i lana uda. Sotona e nastaviti s ovim udima sve do svretka
vremena kunje ne bi li nas uvjerio da je on aneo svjetla, a ne
tame. (RH 17. studenoga 1885.)
Sotona e pokuati prevariti ako je mogue i izabrane. Tvrdit e da je Krist pretvarajui se da je veliki misionar-lijenik.
Uinit e da i oganj sie s neba naoigled ljudi ne bi li dokazao
da je Bog. (MM 87,88)
Svijet e zarobiti lana avolska uda i on e uiniti da vatra
sie s neba pred ljudima. On e initi uda, a ova zadivljujua
sila koja ini uda proirit e se po svijetu. (2SM 51)
Neki e doi u kunju da prihvate ova uda kao da dolaze
od Boga. Bolesni e biti iscijeljeni u naoj prisutnosti, pred nama e se dogaati uda. Jesmo li spremni oduprijeti se kunji
koja nas eka kad Sotonina lana uda budu potpunije otkrivena? Zar nee mnoge due biti prevarene? Budui da su se udaljili od jasnih uredaba i zapovijedi Bojih i povjerovali bajkama,
mnogi e biti skloni prihvatiti ova lana uda. Mi se trebamo sada
svi naoruati za borbu u koju emo uskoro biti uvueni. Vjera u
Boju rije, koju trebamo s molitvom prouavati i provoditi u ivot, bit e na tit protiv Sotonine moi i pomoi e nam da pobijedimo Kristovom krvlju. (1T 302)

206

20. srpnja

Boji narod na kunji

Mnogi e mi u onaj dan rei: Gospodine, Gospodine, zar
nismo pomou tvoga imena prorokovali, pomou tvoga imena
izgonili zle duhove, pomou tvoga imena udesa inili? Tada
u im kazati: Nikad vas nisam poznavao. Odlazite od mene, zlotvori! (Matej 7,22.23)
Nema potrebe da budemo prevareni. Uskoro e se odigrati
udesni prizori s kojima e Sotona biti usko povezan. Boja rije
objavljuje da e Sotona initi uda. On e initi da se ljudi razbole, a onda e iznenada ukloniti od njih svoju avolsku silu. Tada
e oni biti proglaeni zdravima. Ova tobonja iscjeljenja stavit e
adventiste sedmog dana na kunju. Mnogi koji su imali veliko
svjetlo nee uspjeti hoditi u njemu jer nisu postali jedno s Kristom. (2SM 53)
Vidjela sam na narod u velikoj tjeskobi, plau i molitvi za
sigurna Boja obeanja, dok su bezbonici bili svuda oko nas rugajui nam se i prijetei nam da e nas unititi. Ismijavali su
nau nemo, to nas je u malom broju, podrugivali nam se smiljenim rijeima koje su duboko vrijeale. Optuivali su nas to
smo zauzeli nezavisan poloaj u odnosu na cio ostali svijet. Obustavili su nam opskrbu tako da nismo mogli ni kupovati ni prodavati i ukazivali na nae siromatvo i jadne uvjete. Nisu vidjeli
kako bismo mi mogli ivjeti bez svijeta; zavisni smo od svijeta
pa se moramo pokoriti obiajima, praksi i svjetovnim zakonima
ili izii iz njega. Sva zbivanja grubo opovrgavaju da smo mi jedini narod na svijetu kojima je Gospodin ukazao ast. Oni izjavljuju da imaju istinu, ine uda, aneli s Neba razgovaraju i hodaju s njima, da oni posjeduju veliku silu, a znaci i uda dogaaju se u njihovoj sredini. To je Milenij koji su oni tako dugo
oekivali. Cijeli svijet se preobratio i uskladio sa zakonom o nedjelji.
Ove sitne i slabe ljudske due ustale su u obranu zemaljskih i
Bojih zakona tvrdei da su jedino oni na Zemlji u pravu. (Letter
6, 1884.)
Boji narod nee nai sigurnost u injenju uda jer e Sotona oponaati bilo koje udo koje e biti uinjeno ... On treba
zauzeti vrst stav zasnovan na ivoj Rijei Pisano je. (2SM
55)
207

21. srpnja

Nadnaravni prizori
Bit e velikih potresa zemlje, a u raznim mjestima bit e
kuge i gladi. Bit e strahovitih pojava i na nebu velikih
znakova. (Luka 21,11)
Kako se budemo pribliavali svretku vremena, bit e sve
vie izvanjskog oitovanja neznaboake moi. Poganska boanstva pokazivat e svoju neobinu silu i pojavljivat e se pred gradovima svijeta. Neto od toga ve se poelo ispunjavati. (TM 117,118)
Spasiteljevo proroanstvo o sudovima koji e zadesiti Jeruzalem
ima i drugo ispunjenje, prema kome je ovo pustoenje samo blijeda
slika. U sudbini izabranog grada moemo vidjeti sudbinu itavog
svijeta koji je odbacio Boju milost i pogazio Njegov Zakon. (GC
36)
Najavljujui nesreu i propast, pojavili su se znakovi i udesa.
Nad Hramom i rtvenikom usred noi pojavila se nadnaravna svjetlost. Pri zalasku sunca, na oblacima su bila prikazana bojna kola
i vojnici koji se pripremaju za bitku. (GC 29)
Prolog petka ujutro (24. kolovoza 1906.), ba prije nego to
sam se probudila, bio mi je prikazan vrlo dojmljiv prizor. Izgledalo je da se budim iz sna, ali ne u svojem domu. S prozora sam
mogla vidjeti straan poar. Velike vatrene lopte padale su na
kue, a vatrene strijele letjele su u svim smjerovima. Nemogue
je bilo ustanoviti je li vatra ugaena, a mnoga su mjesta bila unitena. Strah ljudi bio je neopisiv. (Ev 29)
Uskoro e se na nebu pojaviti strani nadnaravni prizori, znak
moi demona da ine uda. avolski e duhovi otii kraljevima
cijeloga svijeta da ih utvrde u obmani i potaknu kako bi se udruili
sa Sotonom u njegovoj posljednjoj borbi protiv nebeske vladavine. Ovim e putem vladari i podanici biti podjednako prevareni.
Pojavit e se osobe, pretvarajui se da su Krist, i zahtijevati titule i tovanje koje pripada Otkupitelju svijeta. One e izvesti
neobina uda lijeenja i tvrditi da s Neba imaju otkrivenja koja
se suprote svjedoanstvu Svetoga pisma. (GC 624)

208

22. srpnja

Boji peat i ig Zvijeri

Pohrani ovo svjedoanstvo, zapeati ovu objavu meu
uenicima svojim. (Izaija 8,16)
Prije svretka vremena kunje ivi pravednici dobit e Boji
peat. (1SM 66)
Boji znak ili peat otkriva se u potovanju sedmog dana
subote, Gospodnjeg spomenika stvaranja. ... Suprotnost njemu je
ig Zvijeri potovanje prvog dana tjedna. (8T 117)
Svetkovanje nedjelje jo nije ig Zvijeri i nee biti dok ne
stupi na snagu proglas kojim e ljudi biti primoravani da slave
tu idolsku subotu. Doi e vrijeme kad e taj dan biti kamen kunje, ali to vrijeme jo nije dolo. (7BC 977)
Nitko jo nije primio ig Zvijeri. Vrijeme kunje jo nije
nastupilo. Iskrenih krana ima u svakoj crkvi, ne izuzimajui
ni Rimokatoliku. Nitko nee biti osuen dok ne primi svjetlo i
ne uvidi obveze iz etvrte zapovijedi. Ali kad izie naredba koja
e nametati lani dan odmora i kad glasna vika treeg anela
upozori ljude da se ne poklone Zvijeri i njezinom kipu, tada e
biti povuena jasna crta izmeu lai i istine. Tada e oni koji i
dalje budu grijeili primiti ig Zvijeri. (Ev 234,235)
Ako ste primili svjetlo koje istie dan odmora iz etvrte
zapovijedi i pokazuje da u Bojoj rijei nema osnove za svetkovanje nedjelje, a ipak se drite lanog dana odmora odbijajui
svetkovati subotu koju Bog naziva moj sveti dan, primit ete
ig Zvijeri. Kada e se to zbiti? Kad posluate naredbu koja zapovijeda da u nedjelju ne radite i da se tada molite Bogu, iako
znate da Biblija nijednom rijeju ne spominje nedjelju drugaije
nego kao obian radni dan, vi primate ig Zvijeri, a odbacujete
Boji peat. (Ev 235)
Uskoro e svako Boje dijete dobiti Njegov peat. O, kad bi
mogao biti stavljen na naa ela! Tko moe podnijeti pomisao da
e ga aneo zaobii kad bude iao i zapeaivao Boje sluge na
njihovim elima? (RH 28. svibnja 1889.)

209

23. srpnja

Zapeaenje i kasna kia

Ali vrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovaj
peat: Gospodin pozna svoje i: Neka se odijeli od zloe svaki
koji zaziva ime Gospodnje! (2. Timoteju 2,19)
Prije nego to se zavri djelo i dovri zapeaivanje Bojeg
naroda, na nas e biti izliven Boji Duh. Meu nama e biti nebeski
aneli. (1SM 111)
Na nebeski Otac ne postavlja pred nas zahtjeve koje ne
moemo izvriti. On eli da Njegov narod ozbiljno radi na tome
da ostvari Njegovu namjeru. Oni trebaju moliti za silu, oekivati
je i primiti da bi mogli rasti kao mukarci i ene do pune visine
rasta Isusa Krista.
Ne njeguju svi lanovi Crkve osobnu pobonost. Stoga oni ne
razumiju koja je njihova odgovornost. Ne shvaaju da je njihova
prednost i dunost da dostignu visoko mjerilo kranskog savrenstva. ... Radujemo li se mi kasnoj kii oekujui s povjerenjem
bolje dane, kada e Crkva biti darivana silom odozgo i pripremljena za rad? Kasna kia nikada nee osvjeiti niti okrijepiti ravnodune koji ne koriste silu koju im je Bog dao.
Nama je doista potrebno isto, ivotodavno ozraje koje njeguje i krijepi duhovni ivot. Potrebna nam je vea revnost. Uzviena
poruka koja nam je dana, svijetu trebamo objaviti s veim arom,
ak sa snagom koja e utjecati na nevjernike da vide da s nama
radi Najuzvieniji, da je On izvor naeg djelovanja i snage. ...
Koristite li sve svoje snage u naporu da dovedete izgubljene
ovce natrag u tor? Postoje milijuni onih koji su u neznanju i koji
bi trebali biti upozoreni. Molite se kao to se nikada prije niste
molili za snagu koju daje Krist. Molite se da vas Njegov Duh nadahne i ispuni eljom da spasite one koji ginu. Neka se Nebu
uzdie molitva: Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas, obasjao
nas licem svojim, da bi sva zemlja upoznala putove tvoje, svi puci tvoje spasenje! (Psalam 67,1.2) (IHP 338)

210

24. srpnja

Ostatak i zapeaenje
Aneo Jahvin ree Satanu: Suzbio te Jahve, Satane! Suzbio te Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja iz
ognja izvuena? (Zaharija 3,2)
Crkva ostatka nai e se pred velikom kunjom i agonijom.
Oni koji vre Boje zapovijedi i imaju vjeru Isusovu, osjetit e
gnjev Zmaja i njegovih vojski. Sotona smatra da su ljudi koji ive na svijetu njegovi podanici. On je zadobio vlast nad otpalim
crkvama. Ali tu je mala skupina onih koji odolijevaju njegovoj
nadmoi. Kad bi ih mogao zbrisati s lica Zemlje, njegova bi radost
bila potpuna. Kao to je utjecao na neznaboake narode da unite Izrael, tako e i u bliskoj budunosti pokrenuti zemaljske sile
da unite Boji narod. Od svih e se zahtijevati poslunost ljudskim zapovijedima kako bi se prekrio boanski Zakon. Oni koji
ostanu vjerni Bogu i dunosti, bit e izloeni prijetnjama, optuivani
i proganjani. Izdavat e ih roditelji, braa, roaci i prijatelji.
Njihova jedina nada je u Bojoj milosti, a jedina obrana bit
e molitva. Kao to se Joua molio pred Anelom, tako e i Crkva ostatka, slomljenog srca i s iskrenom vjerom, moliti za oprost
i osloboenje Isusa, svojeg Branitelja. ... Sotona iznosi pred Boga
optube protiv njih izjavljujui da su oni zbog svojih grijeha proigrali boansku zatitu i tvrdei da ih on ima pravo unititi budui da su grenici. ... Meutim, Kristovi sljedbenici, iako su grijeili, nisu dopustili da zlo njima zavlada. Ostavili su svoje grijehe i traili Gospodina u poniznosti i skruenosti, a boanski Branitelj moli se u njihovu korist. ...
Boji narod uzdie i plae zbog gadosti koje se ine na Zemlji. Sa suzama u oima on upozorava grenike na opasnost od gaenja boanskog Zakona i s neizrecivom tugom u poniznosti stoji
pred Gospodinom zbog svojih grijeha. Grenici se rugaju njegovoj tuzi, ismijavaju njegove ozbiljne molbe i s prijezirom gledaju
na ono to smatraju njegovom slabou. Ali muenje i poniavanje Bojeg naroda nepogreivo je svjedoanstvo da on iznova dobiva
snagu i plemenitost karaktera koji je izgubio kao posljedica grijeha.
... Dok je Sotona iznosio svoje optube, nevidljivi sveti aneli prolazili su gore-dolje, tamo-amo, stavljajui na njega peat ivoga
Boga. (RH 9. sijenja 1908.)
211

25. srpnja

Svi narodi slijede ameriko vodstvo

Zato, im zaue zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira,
gajda i svakovrsnih drugih glazbala, bacie se na tlo svi
narodi, plemena i jezici klanjajui se zlatnome kipu to ga
podie kralj Nabukodonozor. (Daniel 3,7)
Povijest e se ponoviti. Lana religija bit e uzviena. Prvi
dan tjedna, obian radni dan koji nikada nije bio posveen, bit
e uzdignut kao nekada babilonski kip. Svim narodima, jezicima
i plemenima bit e zapovjeeno da oboavaju ovu lanu subotu.
Ovo je Sotonin plan da bi omalovaio dan koji je sam Bog proglasio
svetim i ostavio ga svijetu kao spomenik stvaranja.
Proglas o prisilnom svetkovanju ovog dana proirit e se po
svem svijetu. (7BC 976)
Kada se Amerika, zemlja vjerske slobode, ujedini s papinstvom da prisiljava i vri pritisak na ljude da odaju ast lanoj
suboti, stanovnici svih drava na zemaljskoj kugli bit e prisiljavani da slijede njezin primjer. (6T 18)
Drugi narodi slijedit e primjer Sjedinjenih Drava. Iako one
u svemu tome prednjae, ista kriza doi e na nae vjernike u
svim dijelovima svijeta. (6T 395)
Narodi e se kretati k svojem sreditu. Pristanak nee dati
samo oni koji istiu jedino Boji kriterij pravednosti, jedini siguran ispit karaktera. Svi koji se ne budu htjeli pokoriti uredbi dravnih parlamenata i zakonima koji uzvisuju subotu koju je uspostavio ovjek grijeha da bi obezvrijedio Boji sveti dan, osjetit e
ne samo tiransku silu samog pape, ve i protestantskog svijeta,
ikone Zvijeri. (2SM 380)
Vrijeme nevolje koje oekuje Boji narod zahtijevat e nepokolebljivu vjeru. Njegova djeca morat e pokazati da je jedino On
dostojan slavljenja i da ih nikakve okolnosti, pa ak ni smrtna
opasnost, ne mogu navesti da daju i najmanji ustupak lanom
bogotovlju. Za vjerna e srca naredbe grenih, smrtnih ljudi biti
potpuno nevane ukoliko se one suprote Rijei vjenoga Boga. Istina
e biti uzdignuta i po cijenu tamnice, progonstva ili smrti. (PK
512,513)

212

26. srpnja

Poetak kraja
Ovako govori Jahve: Jedna nesrea, evo, dolazi! Kraj dolazi, dolazi ti kraj, evo, dolazi! (Ezekiel 7,5.6)
Zastraujue je stanje u kome e se svijet nai. Zemaljske
snage, udruene u ratu protiv Bojih zapovijedi, objavit e da se
svi mali i veliki, bogati i siromani, slobodni i robovi (Otk
13,16) moraju pokoriti crkvenim obiajima svetkujui lanu subotu. Tko se ne bude htio pokoriti, bit e izloen graanskim kaznama, a na kraju e biti objavljeno da zasluuje smrt. S druge
strane, Boji Zakon koji nalae potovanje Stvoriteljeva dana odmora, zahtijeva poslunost i prijeti srdbom protiv svih koji kre
njegove propise.
Kad se ovo bude jasno iznijelo ljudima, tko god bude gazio
Boji Zakon da bi posluao ljudske naredbe, primit e ig Zvijeri; on prima znak odanosti sili koju je odluio sluati namjesto
Boga. ...
Subota e biti veliki ispit vjernosti, jer je toka istine posebno izloena napadima. Kad za ljude doe posljednji ispit, onda
e biti povuena granina crta izmeu onih koji slue Bogu i onih
koji Mu ne slue. Dok e svetkovanje lane subote sukladno dravnim zakonima, suprotno etvrtoj zapovijedi, biti priznanje vjernosti sili koja se protivi Bogu, svetkovanje prave subote je, u poslunosti Bojem Zakonu, dokaz vjernosti Stvoritelju. Dok e jedni
primanjem znaka pokornosti zemaljskim vlastima primiti ig
Zvijeri, drugi e izborom znaka vjernosti boanskom autoritetu
primiti Boji peat.
Dosad su navjestitelje istina poruke treeg anela esto smatrali paniarima. ... Ali dok se nairoko raspravlja o pitanju prisilnog svetkovanja nedjelje, zamjetno je primicanje dogaaja u ije
se ostvarenje dugo nije vjerovalo i sumnjalo, pa e poruka treeg
anela imati uinak koji ranije nije mogla imati. (GC 604606)

213

27. srpnja

Propast naroda prati njegovo

otpadnitvo
Oskvrnjena je zemlja pod iteljima svojim, jer prestupie
Zakon, pogazie odredbu, Savez vjeni razvrgoe. (Izaija
24,5)
Narod Sjedinjenih Drava je privilegiran narod, ali kada ogranii vjersku slobodu, odrekne se protestantizma i dade potporu
papinstvu, mjera njegove krivnje bit e puna, a otpadnitvo naroda
bit e zabiljeeno u nebeskim knjigama. Posljedica ovog otpada
bit e propast nacije. (RH 2. svibnja 1893.)
Naredbom kojom se ozakonjuje jedna papinska ustanova u
krenju Bojeg zakona naa nacija potpuno e se odrei pravde.
Kad protestantizam prui preko ponora ruku rimskoj sili, kada
preko bezdana prui ruku spiritizmu, kad pod utjecajem ovog trostrukog saveza naa zemlja odbaci sva ustavna naela svoje protestantske i republikanske vlasti, kad omogui irenje papinskih
zabluda i obmana, tada znamo da je dolo vrijeme za udotvorno
djelovanje Sotone i da je kraj blizu. (5T 451)
Sotona se s pomou spiritizma pojavljuje kao dobroinitelj
ljudskog roda; lijei bolesti ljudi i tvrdi da donosi novi i uzvieniji sustav religije; a istodobno radi na ruenju. ...
Predstavljajui se sinovima ljudskim kao veliki lijenik koji
moe izlijeiti sve njihove bolesti, on e donijeti bolest i nesreu,
dok gusto napueni gradovi ne budu pretvoreni u ruevine i pusto. ...
I tada e veliki varalica uvjeriti ljude da su uzronici ovih
zala oni koji slue Bogu. (GC 589,590)
to se ljudi vie udaljavaju od Boga, Sotoni je doputena vea
vlast nad neposlunom djecom. On dovodi do unitenja meu ljudima. Nesree se dogaaju i na kopnu i na moru. Poari i poplave
unitavaju imovinu i ivote. Sotona se odluuje obraunati s onima koji se odbijaju klanjati kipu koji je uspostavio. Njegovi podanici
pokazuju na adventiste sedmoga dana kao na uzrok njihovih nevolja. Ovi ljudi ne potuju zakon, kau oni. Oni oskvrnjuju subotu. Kada bi bili natjerani da potuju zakon o nedjelji, prestali
bi ovi strani sudovi. (RH 6. srpnja 1901.)
214

28. srpnja

Svijet protiv Bojeg naroda

Tada, obuzet gnjevom protiv ene, Zmaj ode da vodi rat
protiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vre
Boje zapovijedi i uvaju Isusovo svjedoanstvo. (Otkrivenje 12,17)
Nae se vjernitvo smatra odvie beznaajnim da bi bilo vrijedno spomena, ali sve e se promijeniti. Danas kranski svijet
stvara pokrete koji e neizbjeno istaknuti ljude koji dre Zakon.
(5T 546)
Cijeli svijet e postati neprijateljski raspoloen prema adventistima sedmog dana zato to ne budu htjeli odati potovanje papinstvu svetkujui nedjelju, tu ustanovu sile antikrista. Sotonina je namjera da ih zbrie s lica zemlje kako se njegova nadmo
nad svijetom ne bi mogla osporiti. (TM 37)
Svaki stav istine koji zastupaju nai ljudi moi e se obraniti od kritike najjaih umova. Najvei svjetski ljudi doi e u
dodir s istinom i zato svako svoje stajalite kritiki ispitajmo i
provjerimo na temelju Svetog pisma. Zasad se ini da nas nitko
ne primjeuje, ali nee uvijek biti tako. Odreena zbivanja izbacit e nas u prvi plan, i kada bi povjesniarima i velikim ljudima svijeta polo za rukom da razbiju nau istinu, oni bi to i uinili.
Mi moramo, svatko za sebe, znati to je istina i biti spremni
da damo razlog svoje nade, krotko, ponizno, u Kristovom duhu a
ne u oholoj, ponositoj samouvjerenosti. Pribliavamo se vremenu
kada e svatko stajati za sebe i davati razlog svoje vjere. (Ev 69)
Bit emo napadani u svakoj toki, iskuavani do krajnjih
granica. Mi se ne elimo drati nae vjere samo zato to smo je
primili od naih otaca. Takva vjera nee izdrati straan ispit koji
je pred nama. Mi elimo znati zato smo adventisti sedmoga dana i koji je pravi razlog da smo se odvojili od svijeta kao drugaiji
narod ...
Sile tame otvorit e svoju paljbu na nas i svi koji su ravnoduni
i bezbrini, koji temelje svoje sklonosti na zemaljskom blagu i
koji ne ele razumjeti Boje djelovanje, bit e njihove rtve. Ne
mo, ve poznavanje istine koja je u Isusu, uinit e nas vrstima;
i s tom istinom jedan e moi otjerati njih tisuu, a dvoje natjerati
deset tisua da uzmaknu. (RH 29. travnja 1884.)
215

29. srpnja

Aneo iz Otkrivenja 18
Poslije toga opazih nekoga drugog anela gdje silazi s neba.
Imao je veliku mo, i zemlja se rasvijetli od njegova sjaja.
(Otkrivenje 18,1)
Uskoro e se ispuniti proroanstva iz 18. poglavlja Otkrivenja. Tijekom objavljivanja tree aneoske vijesti, drugi aneo
treba sii s Neba; imao je veliku mo, i zemlja se rasvijetli od
njegova sjaja. Duh Gospodnji e tako milostivo blagosloviti posveena ljudska orua da e mukarci, ene i djeca otvoriti svoja
usta u slavu i hvalu punei Zemlju spoznajom o Bogu i Njegovom nenadmanom slavom kao to vode pokrivaju more.
Oni koji su odrali svoje povjerenje od poetka do kraja bit
e probueni u vrijeme kad e se s velikom silom objavljivati trea
aneoska vijest. Za vrijeme glasne vike, Crkva, potpomognuta Providnou i posredovanjem njezinog uzvienog Gospodina, irit e
spoznaju spasenja tako obilato da e svjetlo obasjati svaki grad i
mjesto. Zemlja e biti ispunjena poznavanjem nauka o spasenju.
Duh Boji koji obnavlja tako e bogato okruniti uspjehom aktivne podanike da e svjetlo istine za sadanje vrijeme svuda svijetliti.
(RH 13. listopada 1904.)
U ovo vrijeme treba se dogoditi itav niz dogaaja koji e
otkriti da je Bog Gospodar situacije. Istina e biti objavljivana
jasnim jezikom s nepogreivom tonou. Kao narod, mi moramo
pripremiti put Gospodnji pod vodstvom Svetoga Duha. Evanelje
treba objavljivati u njegovoj istoi. Potok ive vode treba produbiti i proiriti svoj tok. U svim poljima, blizu i daleko, ljudi e
biti pozvani od pluga i zanimanja koja zaokupljaju njihov um i
poduavat e ih iskusni ljudi. Kad naue aktivno raditi, objavljivat e istinu sa silom. Najdivnijim djelima boanske Providnosti,
planine tekoa bit e premjetene i baene u more. ut e se i
razumjeti poruka koja toliko znai stanovnicima Zemlje. Ljudi e
znati to je istina. Djelo e napredovati sve vie dok cijela Zemlja ne bude upozorena, a onda e doi kraj. (RH 5. srpnja 1906.)

216

30. srpnja

Rana i kasna kia

Sinovi sionski, radujte se, u Jahvi se veselite, svojem Bogu;
jer vam daje kiu jesensku u pravoj mjeri, izli na vas kiu, jesensku i proljetnu kiu kao neko. (Joel 2,23)
U crkvama treba doi do velianstvenog oitovanja Boje sile,
ali to nee pokrenuti one koji se nisu ponizili pred Gospodinom i
otvorili vrata svojih srca priznanjem i pokajanjem. U oitovanju
te sile koja osvjetljava Zemlju Bojom slavom oni e vidjeti samo
neto to e u njihovom sljepilu izgledati opasno, neto to e ih
uplaiti te e se povezati jedni s drugima da bi se obranili. Oni
e se protiviti radu zato to Gospodin ne djeluje u skladu s njihovim
zamislima i oekivanjima. Pa, rei e, zar mi ne bismo trebali
prepoznati Boji Duh kad smo toliko mnogo godina proveli u radu? Razlog je to nisu odgovorili na upozorenja, preklinjanja i
Boje poruke, ve su uporno govorili: Bogat sam, nagomilao sam
bogatstvo; nita mi ne treba.
Talenti ni dugogodinje iskustvo nee ljude uiniti kanalima
svjetla sve dok se ne izloe svijetlim zrakama Sunca Pravde i ne
budu pozvani, izabrani i pripremljeni darom Svetoga Duha. Kada se ljudi koji upravljaju svetim stvarima pokore monoj ruci
Boga, Gospodin e ih podii. On e ih uiniti otroumnima, ljudima bogatim milou Njegovog Duha. Njihove jake, sebine crte
karaktera i njihova nepopustljivost vidjet e se u svjetlu koja sja
iz Svjetla svijeta. Ako se ne obrati, doi u k tebi i ukloniti
tvoj svijenjak s njegova poloaja. Ako traite Gospodina svim
svojim srcem, pronai ete Ga. (RH Extra 23. prosinca 1890.)
Ne smije se odbijati milost koja je prikazana kasnom kiom.
Samo oni koji ive u svjetlu, primit e jo vee svjetlo. Sve dok
svakodnevno ne budemo napredovali u pokazivanju djelotvornih
kranskih vrlina svojim primjerom, mi neemo prepoznati objavu Svetoga Duha u kasnoj kii. On se moe izlijevati na srca svuda
oko nas, ali mi ga neemo prepoznati niti emo ga primiti. (TM
507)

217

31. srpnja

Krajnje je vrijeme da se probudimo!

Ovo inite jer znate vrijeme (u kojemu ivimo). Ve je naime
as da se probudite od sna, jer je sada nae spasenje blie
nego kad smo prigrlili vjeru. No je poodmakla. Dan je blizu.
Svucimo dakle sa sebe djela tame, a obucimo se u oruje
svjetla! (Rimljanima 13,11.12)
Velika borba blii se kraju. Svi izvjetaji o nesreama na moru
ili kopnu svjedoe o injenici da je kraj svega blizu. Ratovi i glasovi o ratovima to objavljuju. Postoji li ijedan kranin ije bilo
ne kuca bre dok oekuje velike dogaaje koji se zbivaju pred nama?
Gospodin dolazi. Ve ujemo Boje korake koji se pribliavaju. (HC
346)
Ne bismo smjeli dopustiti da ova svijest o blizini Kristovog
dolaska izgubi svoju snagu a mi postanemo nehajni, nepaljivi i
padnemo u drijeme u neosjetljivost i ravnodunost prema stvarnosti. Dok drijemamo, nalazimo se u nestvarnom svijetu i neosjetljivi smo za stvari koje se dogaaju oko nas. ...
Ima onih koji imaju arko svjetlo istine to sjaji svuda oko
njih, pa ipak su neosjetljivi na njega. Neprijatelj ih je zaarao
drei ih pod ljuturom svoje arobne moi. Oni nisu spremni za
veliki dan koji e uskoro doi na na svijet. ini se da su potpuno neosjetljivi za vjersku istinu.
Zar nema bar mladih koji su budni? Oni koji vide da se pribliava no, a nakon nje jutro, trebali bi raditi neumorno i energino da probude svoje prijatelje koji spavaju. Ako oni ne osjeaju opasnost koja im prijeti, molite se za njih i pokaite im svojim vlastitim ivotom i karakterom da vjerujete da e Krist uskoro
doi. ... Brzo smanjivanje vremenskog razmaka izmeu nas i vjenosti trebalo bi nas uozbiljiti. Sa svakim danom koji proe ostaje
nam jedan dan manje da zavrimo svoj rad na usavravanju karaktera. ...
Velik broj ljudi je uspavan; mnogi troe dragocjene trenutke
u bezbrinoj ravnodunosti kao da se ne nalaze na samom rubu
vjenosti. Oni koji doista vjeruju moraju biti trijezni, budni, ozbiljni,
marljivi i moraju bdjeti s molitvom. ...
Dragi mladi, da li vae svjetiljke sjaje i gore? (HC 346)

218

1. kolovoza

U ovo vrijeme kunje

Uistinu veli: Usliah te u pravo vrijeme, pomogoh ti u dan
spasenja. Pazite! Sad je pravo vrijeme, sad je dan spasenja! (2. Korinanima 6,2)
Mi vjerujemo ne sumnjajui da Krist uskoro dolazi. To za
nas nije bajka niti smo ikada sumnjali da su doktrine koje danas
drimo sadanja istina i da smo blizu suda. Spremamo se za susret s Onim koji se treba pojaviti na nebeskim oblacima praen
svetim anelima da konano vjernima i pravednima udijeli besmrtnost. Kada On doe, nee nas istiti od naih grijeha, otklanjati
mane iz naeg karaktera ili nas lijeiti od slabosti naeg temperamenta i sklonosti. Ovaj posao bit e izvren u potpunosti prije
tog vremena. Kada Gospodin doe, oni koji su sveti bit e i dalje
sveti. Oni koji su sauvali svoje tijelo i duh u svetosti, posveenju i slavi, tada e prijei u besmrtnost. Ali oni koji su nevjerni,
neposveeni i neisti, takvi e i ostati zauvijek. Nikakvo djelo tada
nee biti uinjeno za njih da otkloni njihove mane i dade im sveti
karakter. Onaj koji isti, vie ne sjedi i ne vri svoje djelo oienja, otklanjanja njihovih grijeha i njihove pokvarenosti. Sve to
treba biti uinjeno u ovo vrijeme kunje. Ovaj posao treba biti
izvren za nas sada.
Mi prihvaamo Boju istinu razliitim sposobnostima i kada
doemo pod utjecaj te istine, u nama e se izvriti djelo koje je
potrebno da nam dade moralnu spremnost za kraljevstvo slave i
zajednicu s nebeskim anelima. Sada smo u Bojoj radionici. Mnogi
od nas su grubo kamenje iz kamenoloma. Ali kada se oslonimo
na Boju istinu, njezin utjecaj e djelovati na nas. Ona nas podie i otklanja od nas svako nesavrenstvo i grijeh bilo koje vrste.
Tako se pripremamo da ugledamo Kralja u Njegovoj ljepoti i konano se ujedinimo s istim, nebeskim anelima u kraljevstvu slave.
To djelo treba biti obavljeno za nas ovdje, ovdje se nae tijelo i
duh treba pripremiti za besmrtnost. (2T 355,356)

219

2. kolovoza

Sr karaktera
Mi se ne hvalimo preko mjere plodovima tueg truda.
Ali se nadamo da emo s napretkom vae vjere sve vie i
vie rasti meu vama, ve prema veliini naega podruja. (2. Korinanima 10,15)
Trebali biste se drati podalje od Sotoninog zaaranog podruja i ne dopustiti svojem umu da zastrani od privrenosti Bogu. U Kristu ete biti sretni i u Njemu moete stei naviku samokontrole. ak se i vae misli moraju podiniti Bojoj volji, a
vai osjeaji trebaju biti pod kontrolom razuma i vjere. Mata vam
nije dana da joj dopustite da ide svojim putem bez ikakvog pokuaja obuzdavanja ili stege. Ako su misli pogrene, i osjeaji e
biti pogreni, a misli i osjeaji zajedno ine karakter. ... Ukoliko
se preputate svojim dojmovima i doputate mislima da lutaju u
labirintu sumnje i kolebanja, bit ete meu najnesretnijim smrtnicima. ...
Draga sestro F., ti ima bolesnu matu i sramoti Boga doputajui svojim osjeajima da imaju potpunu kontrolu nad tvojim
razumom i prosuivanjem. Ima vrstu volju, to uzrokuje da se
um opire tijelu izazivajui poremeaj cirkulacije i navalu krvi u
odreene organe. Ti rtvuje svoje zdravlje svojim osjeajima.
Grijei i ako ne ispravi tu pogreku, nee zavriti samo
sa svojom unitenom sreom. Ti ini tetu ne samo sebi, ve i
drugim lanovima svoje obitelji. ... Dopustila si svojoj mati da
upravlja razumom. Kad ne bi imala mo nad svojim osjeajima,
ovo ne bi bio grijeh, a ovako nee imati opravdanja to si se
predala neprijatelju. Tvoja volja treba biti posveena i podinjena Bogu, umjesto da Mu se protivi. ...
ovjek se nalazi u svijetu tuge, brige i zbunjenosti. Ovdje je
postavljen da bude kuan i provjeravan kao to su bili Adam i
Eva, kako bi mogao razviti ispravan karakter i donijeti harmoniju umjesto nesklada i zbunjenosti. Ima mnogo toga to trebamo uiniti a od presudnog je znaenja. ... Ali ima i mnogo toga u
emu moemo uivati. Po Kristu smo dovedeni u vezu s Bogom.
Njegova milost trajno nas obvezuje; osjeajui se nedostojnima Njegovih darova, trebamo cijeniti i one najmanje. (5T 310,311)

220

3. kolovoza

Karakter i vrijednost due

emu spominjat prozirac, koralje, bolje je stei Mudrost
no biserje. (Job 28,18)
Jedino blago koje emo ponijeti s ovog svijeta na onaj drugi
jest karakter oblikovan prema boanskom obliju. Oni koji sluaju Kristove upute u ovom svijetu, ponijet e sa sobom sve boansko obrazovanje u nebeske stanove. A na Nebu emo ga nastaviti jo vie usavravati. ...
Umna sposobnost i nadarenost ne ine karakter jer ove osobine obino posjeduju oni koji su u potpunoj suprotnosti prema
dobrom karakteru. Karakter ne ini ni ugled. Istinski karakter
je svojstvo due koje se otkriva u ponaanju.
Dobar karakter je kapital mnogo vee vrijednosti od zlata
ili srebra. Na njega ne utjeu panika na burzi i padovi. Onog
dana kad zemaljska dobra budu zbrisana, on e donijeti bogat
dobitak. Neporonost, vrstina i postojanost kvalitete su koje bi
svatko trebao ozbiljno traiti i njegovati. One daju onome tko ih
posjeduje neodoljivu silu silu koji ga ini snanim da ini dobro, odlunim da se odupre zlu i jakim da podnese nevolje.
Snaga karaktera sastoji se od dvojega: moi volje i moi samokontrole. Mnogi mladi brkaju snane, neukroene strasti s vrstinom karaktera, a istina je da je onaj kime gospodare njegove
strasti slabi. Prava veliina i plemenitost mjeri se njegovom moi
da svlada svoje osjeaje, a ne da mo njegovih osjeaja svlada i
podini njega. Najjai ovjek je onaj koji, iako osjetljiv na nepravdu,
obuzdava strasti i oprata svojim neprijateljima.
Kad bi se kod mladih posjedovanje dobrog karaktera i prijateljske naravi smatralo jednako vanim kao i oponaanje svjetovne
mode u oblaenju i ponaanju, tamo gdje je danas jedan, vidjeli
bismo na stotine mladih koji se penju stepenicama aktivnog ivota
spremni da vre plemenit utjecaj na drutvo. (CG 161,162)

221

4. kolovoza

Krist na Pomonik i Otkupitelj

Jer kao to su nepokornou jednoga ovjeka svi postali
grenici, tako e i pokornou jednoga svi postati pravednici. (Rimljanima 5,19)
Nakon to je ovjek pao i nije mogao nadvladati Sotonu svojom ljudskom snagom, Krist je doao iz kraljevskih dvorova na
Nebu da bi mu pomogao svojom ljudskom i boanskom snagom.
Krist je znao da se Adam u Edenu, sa svim prednostima koje je
uivao, mogao oduprijeti Sotoninim kunjama i pobijediti ga. On
je takoer znao da se izvan Edena, odvojen od Boje svjetlosti i
ljubavi nakon pada, ovjek nee moi oduprijeti Sotoninim kunjama svojom vlastitom snagom. Da bi mu donio nadu i spasio
ga od potpunog unitenja, ponizio je sam sebe i uzeo ljudsku narav.
Svojom boanskom i ljudskom silom mogao je doprijeti do ovjeka tamo gdje se nalazio. Priskrbio je Adamovim palim sinovima
i kerima snagu koju sami nisu imali. Tom snagom u Njegovo
ime oni mogu nadvladati Sotonine kunje. ...
Adam i Eva ivjeli su u Edenu u najpovoljnijim okolnostima. ... Nisu bili pod osudom grijeha. ... Tvorac njihovog postojanja bio je njihov uitelj. Ali oni su podlegli kunjama prepredenog neprijatelja i pali pod njegovu vlast. etiri tisue godina Sotona je radio protiv Boje vladavine i dobio snagu i iskustvo iz
prakse. Pali ljudi nisu imali prednosti kakve je imao Adam u
Edenu. Oni su bili odvojeni od Boga etiri tisue godina. Mudrosti da prepoznaju Sotonine kunje i snage da im se odupru bivalo
je sve manje dok se nije uinilo da Sotona pobjedonosno vlada
Zemljom. Apetit i strasti, ljubav prema svijetu i drski grijesi bili
su veliki korijeni zla od kojih se umnoila svaka vrsta pokvarenosti. (1SM 279,280)
Nai ivoti mogu izgledati zamreni, ali ako se povjerimo mudrom, Velikom Graditelju, On e izgraditi uzorak ivota i karaktera koji e biti na njegovu slavu. Taj karakter koji izraava slavu karakter Kristov bit e primljen u Boji raj. (DA 331)
Svaki onaj koji vjerom slua Boje zapovijedi, dostii e stanje bezgrenosti u kojem je Adam ivio prije svojeg sagreenja.
(ST 23. srpnja 1902.)

222

5. kolovoza

Visoko duhovno stanje je dostino

Onomu koji vas moe ouvati od pada i postaviti neporone
i razdragane pred njegovom slavom. (Juda 24)
Krist je bio posluan svim zahtjevima Zakona. ... Svojom savrenom poslunou On je omoguio svakom ljudskom biu da potuje Boe zapovijedi. Kada se pokorimo Kristu, srce se ujedinjuje
s Njegovim srcem, volja se sjedinjuje s Njegovom, um postaje jedno
s Njegovim, misli se stapaju s Njegovim mislima i mi ivimo Njegovim ivotom. To znai biti odjeven u haljinu Njegove pravednosti. Pa kad Gospodin pogleda na nas, On ne vidi odjeu od smokvinog lia, golotinju i izoblienost izazvanu grijehom, ve svoju
vlastitu haljinu pravednosti, savrenu poslunost Jahvinom zakonu. (FLB 113)
Preko plana otkupljenja Bog je osigurao sredstva za svladavanje svake grene crte i pobjedu nad svakom kunjom koliko
god bila snana. (1SM 82)
I najjaa kunja nije izgovor za grijeh. Koliko god se veliki
pritisak obruio na nau duu, prijestup je nae vlastito djelo.
Nije ni u zemaljskoj vlasti ni u vlasti pakla da natjera nekoga
da sagrijei. Volja mora biti pokorena i srce to mora dopustiti,
inae strast ne moe nadvladati razum niti pokvarenost pobijediti pravednost. (ST 15. travnja 1913.)
Ako stanete pod krvlju umrljanu zastavu Kneza Emanuela
vjerno obavljajui Njegovu slubu, nikada se neete morati predati kunji jer na vaoj strani stoji Onaj koji vas moe sauvati
od pada. (HC 19)
Neemo osjeati potrebu da zadravamo ijednu sklonost prema grijehu. (Efeanima 2,1-6) ...
Kao sudionici boanske naravi, odbacit emo sve uroene i
steene sklonosti prema zlu i postati iva sila na dobro. Uei
stalno od boanskog uitelja, uzimajui svakodnevno udjela u Njegovoj naravi, mi suraujemo s Bogom u svladavanju kunji koje
nam Sotona stalno podmee. Bog radi, i ovjek radi, i na taj nain ovjek postaje jedno s Kristom kao to je Krist jedno s Ocem.
Tako mi sjedimo zajedno s Kristom na nebesima. Um se odmara
u miru i sigurnosti u Isusu. (7BC 943)

223

6. kolovoza

Kako dostii visinu kranske

savrenosti
Onomu koji, prema snazi to silu svoju oituje u nama,
moe uiniti neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti. (Efeanima 3,20)
Ako dopustite da Bog bude vaa snaga, moi ete i u najnepovoljnijim okolnostima dostii visinu i irinu kranske savrenosti za koju ste jedva i mislili da ju je mogue dostii. Vae e
misli biti uzdignute, imat ete plemenite elje, jasno razumijevanje istine i ciljeve koji e vas uzdignuti iznad svega neistog.
Vae misli i djela moraju biti savreni ukoliko elite dostii
savrenstvo karaktera. Dok ste u kontaktu sa svijetom, trebali
biste paziti da ne oekujete odobravanje ljudi i ne ivite za njihovo miljenje. ... Razvijajte milosrdnu poniznost i predajte svoje
bespomone due Kristu. ... Usred zbrke i kunji svjetovnog mnotva, vi moete savrenom prijaznou odrati nezavisnost svoje
due.
Ako ste u svakodnevnoj zajednici s Bogom, nauit ete ljude
gledati Bojim oima, a osjeaj obveze da donesete blagoslov napaenom ovjeanstvu naii e na dragovoljan odaziv. Vi niste svoji.
Va Gospodin polae pravo na vae najdublje osjeaje i na najuzvieniju slubu u vaem ivotu. On vas ima pravo uporabiti i
vae tijelo i va duh do najpotpunije mjere vaih sposobnosti
sebi na ast i slavu. Koji god kri se od vas zatrai da ga ponesete to trebate prihvatiti bez gunanja. ...
Mnogi ljudi na svijetu ive bez Boga i nade. Oni su optereeni krivnjom, pokvareni i ponieni, zarobljeni Sotoninim prijevarama. Ali Krist je i za njih siao s Neba da ih otkupi. Oni su
predmet najnjenijeg saaljenja, ljubavi i neumornih napora jer
su na rubu propasti. Oni pate od nezadovoljenih elja, razuzdanih
strasti i osude svoje vlastite savjesti. Oni su jadni u svakom smislu
te rijei zato to gube oslonac u ovom ivotu i nemaju nade za
ivot koji e doi.
Vi imate vano polje rada i trebali biste biti aktivni i marljivi
odazivajui se na Gospodarove pozive s radou i bezuvjetnom poslunou. (4T 567,568)
224

7. kolovoza

Savrenost u domeni ljudske naravi

Dakle: budite savreni kao to je savren Otac va nebeski. (Matej 5,48)
Na Spasitelj je savreno poznavao ljudsku narav i On kae
svakom ljudskom biu: Budite savreni kao to je savren Otac
va nebeski. Kao to je Bog savren u svojoj naravi, tako i ovjek treba biti savren u domeni svoje naravi. Oni koji prime Krista,
nalaze se meu onima kojima su upuene rijei pune nade: A
koji ga primie, dade im vlast da budu sinovi Boji, koji vjeruju
u ime njegovo. Ove nam rijei kazuju da trebamo teiti za savrenim i najuzvienijim karakterom, karakterom koji je slian
boanskom. Kada netko posjeduje takav karakter, ivot, predanost i istoa vjere pouan je primjer drugima. (MM 112,113)
Ali oni koji misle da e doivjeti arobnu promjenu karaktera bez uloenog napora da nadvladaju grijeh, bit e razoarani. Mi nemamo razloga za strah sve dok gledamo na Isusa, nemamo
razloga sumnjati da On moe spasiti sve koji dou Njemu. Meutim, uvijek postoji opasnost da naa stara narav iznova prevlada
i tako neprijatelj pripremi neku zamku ime bismo ponovno postali njegovi zarobljenici. Svoje spasenje trebamo postii sa strahom i drhtanjem jer je Bog taj koji ini u nama da elimo i uinimo kako je Njemu ugodno. Svojim ogranienim snagama trebamo biti sveti u svojoj sferi kao to je Bog u svojoj. U granicama
svojih sposobnosti trebamo pokazati istinu, ljubav i savrenstvo
boanskog karaktera. Kao to vosak prianja za peat, tako i dua
treba prionuti za Boji Duh i odraavati Kristov lik.
Svakodnevno trebamo rasti u duhovnoj krasoti. esto neemo
uspjeti u svojim naporima da oponaamo boanski uzor. esto emo
se morati pokloniti do Kristovih nogu i plakati zbog svojih nedostataka i pogreaka, ali nemojmo se obeshrabriti. Moramo se moliti
jo usrdnije, vjerovati potpunije i iznova pokuati s veom snagom
uzrasti u Gospodnje oblije. Budui da ne vjerujemo svojim vlastitim
snagama, vjerovat emo sili naeg Otkupitelja i dati slavu Bogu
koji je izvor zdravlja naeg bia i na Bog. (1SM 336,337)

225

8. kolovoza

asni u pobudama i djelima

Mjesto toga budite jedan prema drugom prijazni, puni
milosra! (Efeanima 4,32)
Naela, pravednost i estitost trebalo bi uvijek njegovati. estitost se nee zadrati tamo gdje se ugnijezdilo laskanje. One
se nikad nee sloiti; jedna potjee od Baala, a druga je od Boga.
Gospodar trai od svojih slugu da budu asni u pobudama i djelima. ... Oni koji izaberu estitost kao svojeg prijatelja, ona e se
oitovati u svim njihovim djelima. Mnogima takvi ljudi nisu dragi, ali Bogu jesu.
Sotona tako radi da se svugdje nametne. On eli razdvojiti
prave prijatelje. Ima ljudi koji uvijek priaju, ogovaraju i ire lano
svjedoanstvo ime siju sjeme nejedinstva i izazivaju sukobe. Nebo
gleda na ovu skupinu kao na Sotonine najefikasnije sluge. Ali
ovjek koji je povrijeen nalazi se u mnogo manjoj opasnosti od
onoga kojemu se laska i velia ga se za par naizgled uspjenih
pokuaja. Pohvala tobonjih prijatelja opasnija je od ukora.
Svatko tko hvali sebe brie ugled koji je stekao svojim iskrenim naporima. Istinski plemenit karakter nee sagnuti glavu
i uzeti za zlo lane optube neprijatelja; svaka tako izgovorena
rije ne vrijea, budui da osnauje ono to nije mogla sruiti.
Gospodin bi elio da se Njegov narod vrsto ujedini s Njim, Bogom
ljubavi i strpljivosti. Svi bi trebali pokazati Kristovu ljubav u svojem
ivotu. Neka se nitko ne usudi omalovaiti ugled ili poloaj drugog. To je samoljublje. ...
Nikada ne govorite s prijezirom o bilo kojem ovjeku jer on
moe biti velik u Gospodnjim oima, dok oni koji se osjeaju velikima, pred Bogom mogu biti neznatni zbog pokvarenosti svojeg
srca. Naa jedina sigurnost nalazi se u tome da se spustimo u
podnoje kria, ponizimo se i vjerujemo u Boga jer samo On ima
mo da nas uini velikima. ...
Sada nam je svima potrebna otroumnost i sposobnost. Posao svakog ovjeka dovoljno je vaan da bude izveden briljivo i
vjerno. Jedan ovjek ne moe uiniti posao svih. Svatko ima svoje odreeno mjesto i posebnu zadau. Svatko bi trebao shvatiti
da nain na koji obavlja svoj posao mora izdrati ispit suda. (4T
607,608)
226

9. kolovoza

Svladati loe navike

Sam sebe uvaj ista! (1. Timoteju 5,22)
Znaajan dio odgoja tvori znanje o tome to ini istou uma,
due i tijela.
Kada karakteru nedostaje istoa, kada grijeh postane dio
karaktera, to je arobna sila koja je jednaka ai neke otrovne
tekuine. Snagu samokontrole i razumno ponaanje potiskuje praksa koja prlja cijelo bie. Ukoliko se ove grene aktivnosti nastave, mozak slabi, postaje bolestan i gubi svoju ravnoteu. Takvi
ljudi donose nesreu sebi i svima onima koji imaju bilo kakvu
vezu s njima. ...
Mnogo je lake izgraditi loe navike nego dobre. Loe navike
pobjeuju se s mnogo vie napora. Pokvarenost srca pripisuje se
dobro poznatoj injenici da je potrebno mnogo manje truda da se
obeshrabri mlade, pokvare njihovi ideali i poboan karakter nego da se u njihov karakter usadi ustrajnost, istoa i iste vrline
pravednosti i istine. Poputanje sebi, ljubav prema uicima, mrnja, ponositost, oholost, zavist i ljubomora spontano e rasti bez
opomene i pouke. U naem sadanjem palom stanju dovoljno je
da um i karakter prepustimo njihovim prirodnim sklonostima. U
svijetu prirode ostavite polje neobraeno i uskoro e zarasti u korov
i trnje; ali ako elite da rodi dragocjeno ito i raste prekrasno
cvijee, morate prionuti na obraivanje i stalan rad.
Sada stavljamo pred vas potrebu stalnog opiranja zlu. itavo
Nebo je zainteresirano za mukarce i ene koje je Bog toliko cijenio da je dao svojeg voljenog Sina da umre da ih spasi. Nijedno drugo bie koje je Bog stvorio nije sposobno za takav napredak,
takvu plemenitost, takvu ast kao ovjek. A kad ljudi otupe u svojim
pokvarenim strastima i potonu u grijeh, kako ih Bog takve moe
gledati! ovjek ne moe zamisliti to moe biti i to moe postati.
Zahvaljujui Kristovom milosru, on moe stalno umno napredovati. Ako dopusti da svjetlo istine zasja u njegovom umu i ljubav
Boja se izlije u srce, milou Krista koji je umro da mu prui
ivot moe biti silan ovjek zemaljsko dijete, ali i batinik besmrtnosti. (IHP 195)

227

10. kolovoza

Posveenje cijelog ovjeka

Te da se iz dana u dan obnavljate duhom u kojem mislite
i da se obuete u novoga ovjeka, stvorena na sliku Boju
u istinskoj pravednosti i svetosti. Efeanima 4,23.24)
Istina mora posvetiti cijelo bie um, misli, srce i sve snage.
ivotne sile se vie ne troe na osjetilna i nedoputena zadovoljstva. ovjek mora pobijediti sve to ili e to pobijediti njega. ...
Misli trebaju biti iste. Koliko mukaraca i ena ne shvaa da
sve to ine sa svojim tijelom utjee na snagu i istou uma i
srca.
Pravi kranin stjee iskustvo koje donosi svetost. On je bez
ijedne mrlje i osjeaja krivnje na svojoj savjesti ili bilo kakvog
traga izopaenosti due. Duh Bojeg zakona s naelima koja ograniavaju, utkan je u sam njegov ivot. Svetost istine prosvjetljuje
njegovo razumijevanje i svijest. ar savrene ljubavi prema Otkupitelju razgoni otrovno ozraje koje je odvajalo njegovu duu od
Boga. Boja volja koja je sada postala i njegova uzdie ga, isti,
oplemenjuje i posveuje. Njegovo lice odraava nebesko svjetlo.
Tijelo mu postaje prikladan hram Svetog Duha. Svetost krasi njegov
karakter. Bog moe s njim odravati tijesnu vezu jer je i duom
i tijelom u potpunom skladu s Bogom. ...
Bog eli da shvatimo da On ima pravo na um, duu, tijelo i
duh nad svim to posjedujemo. Mi smo Njegovi po stvaranju i
otkupljenju. Kao na Stvoritelj, On eli da Mu sluimo u potpunoj odanosti. Kao Spasitelj, On ima pravo na nau ljubav, takvu
ljubav koja se ni s im ne moe usporeivati. Ovog Njegovog prava
trebamo biti svjesni u svakom trenutku svojeg ivota. ... Nae
tijelo, dua i ivot pripada Njemu ne samo zato to je to Njegov
besplatni dar, ve zato to nas obasipa svojim blagoslovima i daje
nam snage da iskoristimo pruene prednosti. ... On kae: A koji
ga primie dade im vlast da budu sinovi Boji, koji vjeruju u ime
njegovo. ...
Oni koji su doista djeca Boja predstavljat e Krista svojim
karakterom. Njihova e djela odisati njenou, suosjeanjem, ljubavlju i istoom Sina Bojeg. I to se duh, dua i tijelo potpunije pokore Duhu Svetom, to e miomiris naeg prinosa biti ugodniji
Gospodinu. (7BC 909)
228

11. kolovoza

U skladu sa Zakonom
Poui me da se tvoga drim Zakona, i uvat u ga svim
srcem. (Psalam 119,34)
Novoroeno srce dovedeno je u sklad s Bogom kao i s Njegovim
zakonom. Kada se u greniku dogodi snana promjena, on prelazi iz smrti u ivot, iz grijeha u svetost, iz prijestupa i pobune
u poslunost i vjernost. ...
Pogrene teorije o posveenju ... koje se javljaju zbog nemara
ili odbacivanja boanskog Zakona, imaju istaknuto mjesto u vjerskim pokretima dananjice. Ove teorije su i lane u pitanju doktrine i opasne u praksi; zbog injenice da se na njih, uopeno govorei, gleda blagonaklono, dvostruko je vano da svi imaju jasno
razumijevanje o tome to Sveto pismo govori o ovom pitanju.
Pravo posveenje je biblijska doktrina. Apostol Pavao, u svojem
pismu solunskoj crkvi, izjavljuje: Ovo je, naime, volja Boja: vae
posveenje, i moli: A sam Bog, izvor mira, neka vas potpuno
posveti! (1. Solunjanima 4,3; 5,22). Biblija jasno nauava to znai
posveenje i kako se ono postie. Spasitelj se molio za svoje uenike:
Posveti ih istinom; tvoja je rije istina. Ja sebe samog posveujem za njih da i oni budu posveeni istinom. (Ivan 17,17.19) I
Pavao nauava da vjernici trebaju biti posveeni Duhom Svetim
(Rimljanima 15,16). Koja je zadaa Svetog Duha? Isus je rekao
svojim uenicima: A kada doe on, Duh Istine, uvest e vas u
svu Istinu. (Ivan 16,13) Psalmist kae: Zakon je tvoj istina.
Ljudima su preko Boje rijei i Njegova Duha objavljena velika
naela pravednosti utkana u Njegov Zakon. Budui da je Boji
zakon svet, pravedan i dobar, prijepis boanskog savrenstva,
slijedi da e karakter, oblikovan poslunou tom Zakonu, biti svet.
Krist je savren primjer takvog karaktera. On kae: Ja sam vrio
zapovijedi svojega Oca. Ja uvijek inim to je njemu ugodno.
(Ivan 15,10; 8,29) Kristovi sljedbenici trebaju biti nalik na Njega
Bojom milou oblikovati karakter u skladu s naelima Njegovog
svetog Zakona. To je biblijsko posveenje.
Ovo djelo moe biti dovreno jedino vjerom u Krista i silom
Duha koji prebiva u Bogu. (RB 13,14)

229

12. kolovoza

Lano posveenje
Tko god tvrdi: Poznajem ga, a ne vri njegovih zapovijedi, laac je, i u njemu nema istine. Ali tko god vri njegovu rije, uistinu, u tome je do savrenstva dola ljubav
Boja. Po tome znamo da smo u njemu. (1. Ivanova 2,4.5)
Posveenje koje danas zauzima istaknuto mjesto u vjerskom
svijetu nosi sa sobom duh samouzdizanja i preziranja Bojeg zakona, to je strano biblijskoj vjeri. Njegovi zagovornici nauavaju
da je posveenje trenutano djelo pri emu se samo vjerom postie savrena svetost. Samo vjeruj, kau oni, i bit e blagoslovljen. Nikakav daljnji napor od strane primatelja nije potreban. Istodobno oni poriu autoritet Bojeg zakona, naglaavajui
da su osloboeni obveze dranja zapovijedi. No mogu li ljudi biti
sveti i u skladu s Bojom voljom i karakterom ako se ne usklade
s naelima koja su izraz Njegove naravi i volje? ...
elja za lakom religijom koja ne zahtijeva borbu, samoodricanje i odbacivanje besmislica ovoga svijeta, uinila je doktrinu
o vjeri i samo vjeri popularnom, ali to kae Boja rije? Apostol
Jakov govori: to koristi, brao moja, ako tko rekne da ima vjeru,
a djela nema? Zar ga vjera moe spasiti? eli vidjeti, o luae, da je vjera bez djela beskorisna?
Boja rije svjedoi protiv ove doktrine o vjeri bez djela kao
velikoj zamki. Nije vjera ta koja tvrdi da se zasluge Neba mogu
postii bez ispunjavanja uvjeta na temelju kojih se milost daje;
to je pretpostavka. Prava vjera utemeljena je na obeanjima i odredbama Svetog pisma.
Neka se nitko ne zavarava mislei da moe postati svet dok
namjerno kri neke od Bojih zahtjeva. Uinjeni grijeh uutkava
glas Svetoga Duha i odvaja duu od Boga ... Tko god tvrdi: Poznajem ga, a ne vri njegovih zapovijedi, laac je, i u njemu nema
istine. Ali tko god vri njegovu rije, uistinu, u tome je do savrenstva dola ljubav Boja. Po tome znamo da smo u njemu. (1.
Ivanova 2,4.5) (RB 1517)

230

13. kolovoza

Dojmovi, osjeaji i narkotici

Po tvojim naredbama postajem razuman, stoga mrzim sve
putove lane. (Psalam 119,104)
Ima mnogo nemirnih duhova koji se ne ele pokoriti stezi,
organizaciji i redu. Oni misle da e njihova sloboda biti uskraena ako stave na stranu svoje prosuivanje i pokore se prosuivanju
ljudi s iskustvom. Boje djelo nee napredovati sve dok se takvi
ne odlue pokoriti redu i odbace lakomislen, neuredan duh fanatizma sa svojih sastanaka.
Dojmovi i osjeaji nisu pouzdan dokaz da nekoga vodi Gospodin. Sotona e, ako se na njega ne sumnja, davati osjeaje i
dojmove. To nisu sigurni vodii. Svi bi se trebali u potpunosti upoznati s dokazima svoje vjere i prouavati o tome kako mogu uljepati svoj poziv i donijeti plodove na slavu Bogu. ...
Neko vrijeme, on [pacijent u sanatoriju u Battle Creeku] je
mislio da dobiva novo svjetlo. Bio je jako bolestan i trebao je uskoro umrijeti. ... Oni kojima je iznio svoje vienje sluali su ga
nestrpljivo, a neki su misli da je nadahnut. ... Mnogima je izgledalo da je njegovo razmiljanje bez ikakve mane. Govorili su o
silnim poticajima koje su uli u njegovoj bolesnikoj sobi. Najljepi
prizori proli su pred njim. Meutim, koji je bio izvor njegovog
nadahnua? Bio je to morfij koji je dobivao da bi mu bili olakani bolovi.
U mnogim tobonjim lijekovima nalaze se otrovi koji stvaraju navike i apetite koji unitavaju i duu i tijelo. Mnogi od nadrilijekova koji se zovu patentirani lijekovi, pa ak i neki lijekovi
koje prepisuju lijenici, djeluju tako da stvaraju podlogu za ovisnost o piu, opiju i morfiju, tim stranim prokletstvima za ovjeanstvo. (MH 127)
Ako blagoslov one koji tvrde da su posveeni i da su ga dobili navede da se oslanjaju na neki posebni osjeaj, a oni izjave
da nema potrebe za istraivanjem svetog pisma jer im je objavljena
Boja volja, tada je navodni blagoslov zapravo prijevara jer on
navodi one koji ga posjeduju da prosuuju na temelju svojih neposveenih emocija i mate i da zatvore svoje ui pred Bojim
glasom u Njegovoj rijei. (RB 55)

231

14. kolovoza

Bubnjevi, ples i buka

Ali sve neka bude pristojno i uredno! (1. Korinanima
14,40)
Ono to ste mi opisali ... Gospodin mi je pokazao da e se
dogaati i neposredno prije kraja vremena milosti. Svakovrsna
pretjerivanja doi e do izraaja. Bit e galame, udaranja u bubnjeve, bit e glazbe i plesa. Osjeaji razumnih ljudi bit e toliko
poremeeni da nee biti u stanju donositi pravilne odluke. Ovo
se naziva pokretom koji vodi Sveti Duh.
Sveti Duh se nikada ne objavljuje takvim metodama ludom bukom. Ovo je Sotonin izum da prikrije svoje dobro smiljene metode kojima eli uiniti da ista, iskrena istina za ovo
vrijeme koja uzdie, oplemenjuje i posveuje nema efekta. ... Luda buka potresa osjetila i izopauje ono to bi moglo biti na
blagoslov kada bi se pravilno uporabilo. Utjecaji sotonskih sila
mijeaju se s galamom i bukom i pretvaraju u karneval, i sve se
to naziva djelovanjem Svetoga Duha. ... Sudjelovanje u takvom
navodnom buenju navodi ljude da se prepuste vjetru i valovima.
Oni ne mogu rei to su prije znali vezano za biblijska naela.
Ovakvu vrstu bogosluja ne bi trebalo odobravati. Ista vrsta
utjecaja uvukla se nakon 1844. godine. Vidjeli su se isti prizori.
Ljudi su bili ushieni i radili sa silom za koju su mislili da je od
Boga. ...
Mukarci i ene koji su mislili da ih vodi Sveti Duh odravali su sastanke goli. Govorili su o svetom tijelu. Priali su da
su izvan domaaja sile kunje. Pjevali su, vikali i buili na sve
mogue naine. ... Sotona je bio njihov pokreta, a rezultat je bio
blud. Ono to je vezano za Boga osramoeno je. Ljudi su istinu,
svetu istinu oborili u prah. ...
Nosila sam svoje svjedoanstvo objavljujui da su ovi fanatini pokreti, ova buka i galama nadahnuti sotonskim duhom koji
je inio uda ne bi li prevario ako je mogue i izabrane.
Mi trebamo bdjeti i odravati blisku zajednicu s Kristom da
ne bismo bili prevareni. Gospodin eli da u Njegovoj slubi vladaju red i disciplina, a ne uzbuenje i zbrka. (RB 5052)

232

15. kolovoza

Nema mjesta hvalisanju

Rekoh: Jao meni, propadoh, jer ovjek sam neistih usana, u narodu neistih usana prebivam, a oi mi vidjee
Kralja, Jahvu nad Vojskama! (Izaija 6,5)
Oni koji su doivjeli biblijsko posveenje pokazat e duh
poniznosti. Poput Mojsija, oni vide svu veliinu svetosti kao i svoju
vlastitu nedostojnost u usporedbi s istoom i uzvienom savrenou Beskonanog.
Prorok Daniel bio je primjer istinskog posveenja. Njegov dugi
ivot bio je ispunjen uzvienom slubom za svojega Gospodara.
On je bio miljenik (Daniel 10,11) Neba. Ipak, umjesto da sebe
naziva istim i svetim, ovaj potovanja vrijedan prorok poistovjetio
se s doista grenim Izraelom dok je molio Boga u ime svojeg naroda: Prikloni uho svoje i sluaj jer mi te ne molimo zbog
svoje pravednosti, ve zbog velikih smilovanja tvojih. Mi sagrijeismo, mi zlo uinismo. On izjavljuje: Ja sam jo govorio, molei se i priznavajui grijehe svoje i grijehe svog naroda Izraela.
(Daniel 9,18.15.20)
Kada je Job uo Gospodnji glas iz vihora, uzviknuo je: Sve
rijei svoje zato ja poriem i kajem se u prahu i pepelu. (Job
42,6) Kada je Izaija vidio Gospodnju slavu i uo kerubine kako
kliu: Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama, uzviknuo je: Jao
meni, propadoh, jer ovjek sam neistih usana! (Izaija 6,3.5) Pavao,
nakon to je bio odnesen na tree nebo i uo stvari koje ovjek
ne moe izgovoriti, govori o sebi kao najmanjemu od najmanjega (2. Korinanima 12,2-4; Efeanima 3,8). Voljeni Ivan koji se
naslanjao na Kristove grudi i gledao Njegovu slavu, pao je pred
noge anela kao mrtav (Otkrivenje 1,17).
Nema samouzvienja niti hvalisavih izjava o slobodi od grijeha kod onih koji hodaju u sjenci kria s Golgote. Oni osjeaju
da je njihov grijeh prouzrokovao agoniju Bojeg Sina slamajui
Njegovo srce i ova misao e ih voditi do samoponienja. Oni koji
ive sasvim blizu Krista vide u najjasnijem svjetlu slabosti i grenost ovjeanstva i njihova je jedina nada samo u raspetom i
uskrslom Spasitelju. (RB 14,15)

233

16. kolovoza

Spasenje iz dana u dan

Dakle, tko misli da stoji neka se uva da ne padne! (1.
Korinanima 10,12)
Petrov pad nije bio trenutaan, ve postupan. Samopuzdanje ga je dovelo do uvjerenja da je spaen i korak po korak silazio je sve nie sve dok se nije odrekao svojega Gospodina. S ove
strane neba nikada ne moemo biti sigurni u sebe ili svoje osjeaje niti da smo sigurni od kunji. One koji prihvate Spasitelja,
koliko god njihovo obraenje bilo iskreno, nikada ne bi trebalo
uiti da govore ili osjeaju da su spaeni. To je pogreno. Svakog
bi trebalo uiti da njeguje nadu i vjeru, ali ak i kad se predamo
Kristu i znamo da nas On prihvaa, mi nismo izvan dometa kunji.
... Samo onaj tko izdri kunju dobit e krunu ivota (Jakov 1,12).
Oni koji prihvaaju Krista i u svojoj prvoj ljubavi kau: Ja
sam spaen, nalaze se u opasnosti da vjeruju u sebe. ... Rijei
iz 1. Korinanima 10,12 savjetuju nas: Tko misli da stoji, neka
se uva da ne padne! Naa jedina sigurnost je u stalnom nepovjerenju u sebe i u ovisnosti o Kristu.
Ima mnogo onih koji propovijedaju Krista, ali koji nikada nisu
postali zreli krani. Oni priznaju da je ovjek pao, da su njegove sposobnosti oslabljene i da nije spreman za moralna dostignua, meutim, kau da je Krist ponio sav teret, svu patnju i
samoodricanje i da Mu ele prepustiti da ga i dalje nosi. Govore
da oni ne trebaju initi nita osim da vjeruju; ali Krist je rekao:
Ako, dakle, tko hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe,
neka uzme svoj kri i neka me slijedi! (Matej 16,24) ...
Nikada si ne smijemo dopustiti stanje samozadovoljstva i
oputenosti ili da prestanemo napredovati govorei: Spaen sam.
Kada se bavimo ovom milju, prestaju postojati razlozi za bdjenje, molitvu i ozbiljno nastojanje da se doe do viih dostignua.
Nijedan posveeni jezik nee izgovoriti ove rijei sve dok Krist
ne doe i mi uemo kroz vrata u Boji grad. Tada emo, uz najvee
poasti, moi odati slavu Bogu i Janjetu za vjeno spasenje. (RB
42,43)

234

17. kolovoza

Znaenje obraenja
Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor, staro je nestalo, novo je, evo, nastalo. (2. Korinanima 5,17)
Stara narav, roena od krvi i volje tijela, ne moe batiniti
kraljevstvo Boje. Stari putovi, naslijeene sklonosti i prijanje
navike moraju se odbaciti jer se milost Boja ne stjee naslijeem. Novoroenje se odraava u novim pobudama, novom ukusu
i novim sklonostima. Oni koji su preporoeni Svetim Duhom u
nov ivot, postaju dionici boanske naravi, i u svim svojim navikama i praksi pruaju oevidne dokaze o svojoj ivoj povezanosti
s Kristom. Ako oni koji tvrde da su krani zadre sve svoje mane i sklonosti, po emu se onda razlikuju od svijeta? Oni istinu
nisu prihvatili kao neto to posveuje i oplemenjuje duu. Oni
nisu nanovo roeni. ...
Pravo obraenje mijenja uroene i steene sklonosti k zlu.
Boja vjera je kao vrsta tkanina koja se sastoji od bezbroj vjeto isprepletenih niti. Samo mudrost koja dolazi od Boga ini ovu
tvorevinu tako kompletnom. Ima mnogo vrsta tkanina koje na prvi
pogled izgledaju jako fine, ali ne mogu izdrati ispit. Prilikom
pranja pokae se da su njihove boje nepostojane. Na ljetnoj temperaturi one blijede i gube svoj izgled. Takve tkanine ne mogu
izdrati grubo rukovanje.
Tako je i s vjerom mnogih. Kad osnova i potka karaktera ne
mogu izdrati ispit kunje, materijal od kojeg su nainjeni pokae se bezvrijednim. Napori da se na staru tkaninu stave nove
zakrpe bit e neuspjeni, jer se stara izlizana tkanina kida od
nove inei rupu jo veom nego to je bila. Krpanje nee pomoi. Jedini nain je da se staro sve zajedno odbaci i zamijeni potpuno novim.
Kristov plan je jedini siguran. On izjavljuje: Evo sve inim
novo. Ako je tko u Kristu, on je novi stvor. ... Krpana vjera
nema pred Bogom ni najmanje vrijednosti. On trai cijelo srce.
(6BC 1101)
Isus je dao svoj ivot ... za nas. Pa zar mi neemo dati Njemu svoje najbolje osjeaje, najsvetije elje, najpotpuniju slubu?
(IHP 350)

235

18. kolovoza

Posveenje predvieno za one koji

svetkuju subotu
Sjeti se da svetkuje dan subotni. ... A sedmoga je dana
subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi. (Izlazak 20,8-10)
Bog je objavio u svojoj Rijei da je sedmi dan znak izmeu
Njega i Njegovog izabranog naroda znak njegove odanosti. ...
Sedmi dan je Boji izabrani dan. Bog nije ostavio da ovo
pitanje preinae sveenici ili vladari. Ono je odvie znaajno da
bi bilo preputeno ljudskom sudu. Bog je vidio da e ljudi traiti
svoju vlastitu korist i udobnost i izabrati dan koji e najvie
odgovarati njihovim eljama, dan koji nee nositi boanski autoritet te je jasno izjavio da je sedmi dan subota Gospodnja.
Svaki ovjek na svijetu koji je Bog stvorio nalazi se pod zakonima Njegove vladavine. Bog je stavio subotu u sredite Dekaloga i uinio je mjerilom poslunosti. Preko nje moemo uiti o
Njegovoj moi koja se oituje u Njegovim djelima i objavljena je
u Njegovoj rijei. ...
Ljudi se nisu mogli postaviti u oitiju oporbu u odnosu na
Boje djelo i Njegov Zakon nego time to su poduprli dan za koji
nema nijednog dokaza da je svet i objavili da Boga treba slaviti
u taj dan. Oni koji su promijenili Zakon zamjenjivanjem svete
Boje subote lanom subotom i koji su nametnuli svetkovanje ove
lane subote, uzdigli su sebe iznad Boga i veliaju lano umjesto
pravoga.
Oni koji odbacuju Boji sveti dan odmora zbog lane subote,
ti navodni krani govore o posveenju. Ali Bog izjavljuje da On
posveuje samo one koji odaju ast jedino Njemu time to potuju Njegove zapovijedi. Posveenje o kojem govore oni koji i dalje
uporno grijee lano je posveenje. Tako je svijet, kad je u pitanju vjera, prevaren od strane Bojeg i ljudskog neprijatelja. ...
Ljudi tragaju za novim otkriima. Uzeli su obian dan koji
Bog nije posvetio niti ga blagoslovio. Proglasili su ga svetim danom,
ali to nije nikakav dokaz posveenja. Oni vrijeaju Boga prihvaajui ljudske ustanove i pokazujui svijetu kao kransku subotu dan za koji ne postoji Tako ree Gospodin. (ST 31. oujka
1898.)
236

19. kolovoza

ujte vijest uzbune

Misli na nj na svim svojim putovima, i on e ispraviti tvoje
staze. (Izreke 3,6)
Na svim svojim putovima trebali bismo priznati Boga i On
e upravljati naim stazama. Trebali bismo se pozivati na Njegovu rije poniznih srca, traiti Njegov savjet i odrei se svoje volje da bismo inili Njegovu. Mi ne moemo nita uiniti bez Boga.
Imamo najvei razlog da slavimo pravu subotu i stanemo u
njezinu obranu jer je to znak koji odvaja Boji narod od svijeta.
Zapovijedi koju je svijet uinio nevaeom Boji narod e upravo
zbog ovog razloga dati najveu ast. To e biti onda kad nevjernici odbace s prijezirom Boju rije, a budu pozvani vjerni Kalebi. Tada e oni stajati vrsto na mjestu svoje dunosti bez parade i bez odstupanja zbog prijekora. Nevjerni uhode stajali su
spremni da unite Kaleba. On je vidio kamenje u rukama onih
koji su donijeli lani izvjetaj, ali ga to nije zaplailo; on je imao
poruku i elio ju je prenijeti. Isti duh e pokazati i oni koji su
vjerni Bogu.
Psalmist kae: Oskvrnue Zakon tvoj. Stoga ljubim zapovijedi tvoje vie no zlato, zlato eeno. (Psalam 119,126.127) Kada
se ljudi priblie Isusu, kada Krist prebiva vjerom u njihovim srcima, njihova ljubav prema Bojim zapovijedima sve snanije raste
u odnosu na prijezir koji svijet gomila prema Njegovim svetim
propisima. U ovo vrijeme prava subota mora biti objavljena svijetu perom i glasom. Budui da se etvrta zapovijed i oni koji je
svetkuju odbacuje i prezire, vjerni osjeaju da je vrijeme da ne
kriju svoju vjeru, ve da uzdignu Jahvin zakon, razviju zastavu
na kojoj je ispisana poruka treeg anela, Boje zapovijedi i Isusovo svjedoanstvo.
Neka oni koji imaju istinu kakva je u Isusu ne odobravaju,
ak ni svojom utnjom, djelovanje tajne bezakonja. Neka nikad
ne prestanu objavljivati uzbunu. ... Istina ne smije biti skrivana,
odbacivana ili zamaskirana, ve je treba potpuno priznati i hrabro objavljivati. (2SM 369,370)

237

20. kolovoza

Pravi znak istine

Ree mu: Proi gradom Jeruzalemom i znakom tau obiljei ela sviju koji tuguju i plau zbog gnusoba to se u
njemu ine! (Ezekiel 9,4)
Obratite pozornost da oni koji primaju peat istine silom
Svetoga Duha, a ovo djelo zapeaivanja ovdje je prikazano slikom ovjeka odjevenog u lan, jesu oni koji tuguju i plau zbog
gnusoba to se ine u Crkvi. (3T 267)
Oni koji ne osjeaju alost zbog svojega duhovnog pada niti
tue nad grijesima drugih, ostat e bez Bojeg peata. ...
Nee svi koji tvrde da svetkuju subotu biti zapeaeni. ak
i meu onima koji ue druge istinu ima mnogo onih koji nee
primiti Boji peat na svoje elo. Oni su imali svjetlo istine, znali su volju svojega Gospodara, razumjeli su svaku toku nae vjere,
ali nisu imali odgovarajua djela. ...
Nitko od nas nee primiti Boji peat dok god se u njegovom karakteru nalazi jedna mrlja ili nedostatak. Na nama je da
otklonimo nedostatke svojeg karaktera, da oistimo hram due
od svake neistoe. Tek tada e se izliti na nas kasna kia kao
to se rana kia izlila na uenike. ...
to vi inite, brao, u ovo vrijeme pripreme? Oni koji se
sjedinjuju sa svijetom postaju slini njemu i spremaju se da prime ig Zvijeri. Oni koji se ne uzdaju u sebe, koji su ponizni pred
Bogom i iste svoju duu pokoravajui se istini, postaju slini Nebu
i spremaju se da prime Boji peat na svoje elo. Kad izie zapovijed i peat bude utisnut, njihov karakter ostat e ist i neokaljan za svu vjenost.
Sada je vrijeme za pripremu. Boji peat nee nikad biti
stavljen na elo grenih mukaraca i ena. On nee nikad biti
stavljen na elo astoljubivih mukaraca i ena koji vole svijet.
On nee nikad biti stavljen na ela mukaraca i ena lanog jezika i dvolinog srca. Svi koji prime peat moraju biti bez mane
pred Bogom kandidati za Nebo. (5T 211,213216)

238

21. kolovoza

Tko prima peat?

U njihovim se ustima ne nae la; oni su bez mane. (Otkrivenje 14,5)
Samo oni koji prime peat ivoga Boga imat e ulaznicu s
kojom e moi proi kroz vrata Svetoga Grada. ...
Peat ivoga Boga bit e stavljen samo na ela onih koji su
po karakteru slini Kristu.
Kao to na peatnom vosku ostaje otisak peata, tako se i u
duu utiskuje Boji Duh i zadrava na sebi Kristov lik.
Mnogi nee primiti peat Boji zato to ne dre Zapovijedi i
ne donose rod pravde.
Velik broj takozvanih krana doivjet e gorko razoaranje
na dan Bojeg suda jer nee imati peat Boga ivoga na svojim
elima. Svojom mlakou i polovinou u vjeri oni obeauju
Boga daleko vie nego otvoreni nevjernici. Oni pipaju po mraku,
dok bi mogli hodati kao u podne po blistavom svjetlu Boje rijei
pod vodstvom Onoga koji nikada ne grijei. ...
Oni koje e Janje voditi na izvore ive vode i s ijih e oiju
sam Bog otrti svaku suzu, bit e samo oni koji sada crpe spoznaju i znanje iz objave zapisane u Bibliji, Bojoj rijei. ...
Nijedno ljudsko bie ne treba nam biti uzor. Nema ljudskog
bia dovoljno mudrog da bi bilo nae mjerilo. Mi trebamo gledati
na Krista koji je, uzevi na sebe ljudsku narav, ostao savren u
pravdi i svetosti. On je zaetnik i zavritelj nae vjere. On nam
je ostavio savreni primjer. Njegov ivot je mjerilo koje trebamo
dostii. Njegov karakter je na uzor. Odvratimo stoga svoje misli
od zbunjenosti i tekoa svakidanjeg ivota i usmjerimo ih na
Njega da bismo se, promatrajui Ga, mogli preobraziti u Njegovo
oblije. S tim se ciljem trebamo na Njega ugledati. Sa sigurnou se moemo u svemu ugledati na Krista, jer je On izvor svake
mudrosti. I dok tako promatramo Krista i mislimo o Njemu, On
se nastanjuje u nama kao nada slave.
Borimo se i trudimo svim silama koje nam je Bog podario
da se naemo meu sto etrdeset etiri tisue. (7BC 970)

239

22. kolovoza

Vrijeme zapeaenja se pribliava

Dok je dan, meni treba initi djela onoga koji me posla.
Dolazi no, kad nitko ne moe raditi. (Ivan 9,4)
Vrijeme zapeaenja je vrlo kratko i uskoro e se zavriti.
Sada je vrijeme, dok etiri anela jo dre vjetrove, da svoj poziv i izbor utvrdimo. (EW 58)
U duhu sam bila prenesena u vrijeme kad e se objavljivanje vijesti treeg anela privoditi kraju. Na vjernima je poivala
Boja sila. Oni su zavrili svoje djelo i bili spremni za as kunje.
Oni su primili kasnu kiu ili osvjeenje od lica Gospodnjeg i
ivo svjedoanstvo ponovno oivljava. Posljednja velika opomena
svugdje je odjeknula i to je raspalilo bijes stanovnika Zemlje koji
nisu bili voljni tu vijest prihvatiti.
Vidjela sam anele kako urno odlaze i ponovno se vraaju
na Nebo. Jedan aneo sa spravom pisarskom uz bedro vraa
se sa Zemlje i obavjetava Isusa da je njegovo djelo dovreno i
da su sveti izbrojeni i zapeaeni. Zatim sam vidjela Isusa ... kako
sputa kadionicu. Podigao je svoje ruke i snanim glasom uzviknuo: Svri se! (EW 279)
Vidjela sam takoer da mnogi ne shvaaju kakvi moraju biti
da bi u vrijeme nevolje, kad Veliki sveenik vie ne bude u Svetitu, mogli opstati pred Bogom. U onima koji e primiti peat
Boga ivoga i u vrijeme nevolje biti zatieni, mora se potpuno
ogledati Isusov lik.
Vidjela sam da mnogi zanemaruju toliko potrebnu pripremu
mislei da e ih osvjeenje ili kasna kia osposobiti da opstanu u dan Gospodnji i da ive u Njegovoj prisutnosti. O, koliko
njih sam vidjela u vrijeme nevolje bez Boje zatite! (EW 71)
Kada Isus napusti Svetite, tada e oni koji se zateknu sveti
i pravedni i dalje ostati sveti i pravedni. Svi njihovi grijesi bit
e izbrisani, a oni zapeaeni peatom ivoga Boga. Meutim, nepravedni i pogani zauvijek e ostati takvi jer vie nee biti Sveenika koji bi njihove rtve, priznanja i molitve prinio Oevom
prijestolju. Stoga ono to treba uiniti da bi due bile spaene od
bure srdbe koja nailazi, mora biti uinjeno prije nego to Isus
napusti Svetinju nad svetinjama nebeskog Svetita. (EW 48)
240

23. kolovoza

Aneli mogu itati Boji znak

Zatim opazih jednoga drugog anela gdje uzlazi od istoka, nosei peat ivoga Boga, i poe vikati jakim glasom
etirma anelima kojima je bilo doputeno da opustoe
zemlju i more: Ne pustoite ni zemlje, ni mora, ni stabala,
dok ne zabiljeimo peat sluge naega Boga na njihovim
elima! (Otkrivenje 7,2.3)
itav svijet se nalazi u stanju uznemirenosti. Narodi su razjareni i vre se velike pripreme za rat. Stvaraju se meunarodne
zavjere i ustaje narod na narod i kraljevstvo na kraljevstvo. Veliki
dan Bojeg suda naglo se pribliava. Ali iako narodi svijeta okupljaju svoje snage za rat i krvoprolie, zapovijed dana anelima
da zadravaju etiri vjetra dok sluge Boje ne budu zapeaeni
na svojim elima, jo je na snazi. (7BC 968)
etiri vjetra se zadravaju sve dok Boji sluge ne budu zapeaeni na svojim elima. Tada e sile ovoga svijeta svrstati svoje
vojske za posljednju veliku bitku. Kako bismo briljivo trebali koristiti ovo malo preostalog vremena kunje! (7BC 968)
Um koji poputa svojim mislima treba se promijeniti. Misli
moraju biti usredotoene na Boga. Sada je vrijeme da se uloe
najozbiljniji napori da bi se svladale prirodne sklonosti tjelesnog
srca. (FLB 336)
Neposredno prije nego to emo ui u vrijeme nevolje, svi
primamo peat ivoga Boga. Tada sam vidjela etiri anela kako
prestaju zadravati etiri vjetra. Vidjela sam glad, epidemije i ma;
narodi su ustali na narode i cijeli svijet je bio u pomutnji. (7BC
968)
to je peat ivoga Boga koji se stavlja na ela Njegovog naroda? To je znak, nevidljiv za ljudske oi, obiljeje koje mogu proitati samo aneli jer aneo krvnik mora zapaziti taj znak otkupljenja. Njegov um vidi znak golgotskog kria na Gospodnjim
posvojenim sinovima i kerima. Grijeh prestupanja Bojeg zakona
uklonjen je. Oni imaju na sebi svadbeno ruho i vjerno se pokoravaju svim Bojim zapovijedima. (7BC 968)
Gospodin nee opravdati one koji znaju istinu ukoliko ne budu
potovali Njegove zapovijedi rijeju i djelima. (FLB 33)

241

24. kolovoza

Znak po kojem se razlikuje Boji

narod
Dadoh im i svoje subote, kao znak izmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem. (Ezekiel 20,12)
Kao to je subota bila znak po kojem su se Izraelci razlikovali
kada su izili iz Egipta da bi uli u zemaljski Kanaan, tako je i
danas znak koji odvaja Boji narod koji je iziao iz svijeta da bi
uao u nebeski odmor.
Svetkovanje subote je sredstvo koje je Bog uspostavio da bi
se sauvalo znanje o Njemu i vidjela razlika izmeu Njegovih
vjernih podanika i onih koji kre Njegov zakon.
Subota pripada Kristu. ... Budui da je On stvorio sve, stvorio je i subotu. On ju je odvojio kao spomen na djela stvaranja.
Ona ukazuje na Njega kao Stvoritelja i Onoga koji posveuje. Ona
objavljuje da je On, koji je stvorio sve na Nebu i na Zemlji i koji
sve odrava, Glava Crkve i da smo Njegovom silom pomireni s
Bogom. Jer, govorei o Izraelu, On kae: Dadoh im i svoje subote, kao znak izmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve
koji ih posveujem. Stoga je subota znak Kristove moi da nas
uini svetima. Ona je dana svima onima koje Krist posveuje. Kao
znak Njegove posveujue sile, subota je dana svima koji po Kristu postaju dio Bojeg Izraela. ...
Svima koji prime subotu kao znak Kristove stvaralake i
otkupiteljske sile, ona e biti radost. Budui da u njoj vide Krista, oni se raduju u Njemu. Subota im ukazuje na djela stvaranja kao dokaz Njegove mone sile u otkupljenju. Dok doziva u
sjeanje izgubljeni mir Edena, ona govori i o miru koji ponovno
nalazimo u Spasitelju. Sve u prirodi ponavlja Njegov poziv: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti.
(Matej 11,28)
Subota je zlatna spona koja ujedinjuje Boga i Njegov narod.
(FLB 33)

242

25. kolovoza

Vanost i slava subote

Tad e u Jahvi svoju milinu nai, i ja u te provesti po
zemaljskim visovima, dat u ti da uiva u batini oca tvog
Jakova, jer Jahvina su usta govorila. (Izaija 58,14)
U subotu smo proveli ugodno, slavno vrijeme. ... Mi smo stvoreni da se radujemo i slavimo Boga za Njegovu neizmjernu dobrotu prema nama. ... Bila sam uznesena u vienju. ...
Vidjela sam da osjeamo i shvaamo vrlo malo od vanosti
subote iju bismo vanost i slavu trebali razumjeti i poznavati.
Vidjela sam da jo uvijek ne znamo to znai biti izveden na
zemaljske visove i to znai biti hranjen Jakovljevom batinom.
Ali kada osvjeavajua kasna kia doe od Gospodnje prisutnosti i slave Njegove moi, znat emo to znai biti izveden na
zemaljske visove i to znai biti hranjen Jakovljevom batinom.
Tada emo vidjeti pravu vanost i slavu subote. Meutim, neemo je vidjeti u punoj slavi i znaenju sve dok Boji glas s nama
ne naini savez mira i dok se ne otvore biserna vrata Novog
Jeruzalema i zanjiu na svojim zlatnim arkama, a divan i radostan glas dragog Isusa, ljepi od bilo kakve glazbe koju je smrtno uho ikad ulo, pozove nas da uemo unutra. Pokazano mi je
da emo imati savreno pravo u gradu jer smo drali zapovijedi
Boje, a Nebo, slatko Nebo, na je dom. (Letter 3, 1851.)
Vidjela sam na njima [kamenim ploama] Deset zapovijedi
napisanih prstom Bojim. Na jednoj ploi bilo je etiri zapovijedi,
a na drugoj est. Ali etvrta, zapovijed o suboti, sjala je vie od
svih drugih. Subota je bila odvojena da sauva ast Bojeg svetog imena. Sveta subota izgledala je velianstveno vijenac slave
cijelu ju je okruivao. Primijetila sam da zapovijed o suboti nije
bila prikovana za kri. Da je bila ona, bilo bi i drugih devet i
smjeli bismo ih sve slobodno kriti kao i etvrtu. ...
Pokazano mi je da sveta subota jest i da e biti zid razdvajanja izmeu pravog Bojeg Izraela i nevjernika kao i da je subota veliko pitanje oko kojeg e se ujediniti srca Bojih dragih
svetaca koji Ga ekaju. (EW 32,33)

243

26. kolovoza

Subota je Boji znak

I svetkujte moje subote, neka one budu znak izmeu mene
i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve, Bog va! (Ezekiel
20,20)
Izraelci su, da bi pokazali da pripadaju Gospodinu, na svoje
dovratke stavljali znak krvi. Tako e i Boja djeca u ovom vijeku, usklaujui svoj ivot sa svetim Bojim zakonom, nositi znak
koji je sam Bog odredio. Znak koji se stavlja na svakog pojedinca iz Bojeg naroda, ba kao i znak koji je bio stavljan na dovratnike hebrejskih kua, treba zatititi ljude od ope pogibije. Bog
objavljuje: Dadoh im i svoje subote kao znak izmeu mene i njih,
neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem. (7BC 968)
Svaka dua u naem svijetu Boje je vlasnitvo po stvaranju i po otkupljenju. Svaki pojedinac biva kuan i ispitivan u ovom
ivotu. Je li dao Bogu ono to Mu po pravilu pripada? Je li Mu
predao sve to je Njegovo kao otkupljena svojina? Oni kojima je
Gospodin sve u ivotu podinit e se Njegovoj vlasti i primit e
Boji znak ili peat po emu e se vidjeti da su Njegovo posebno
vlasnitvo. Kristova pravda ii e pred njima i slava Gospodnja
bit e im nagrada i zadnja straa. Gospodin titi svako ljudsko
bie koje nosi Njegov peat.
Jahve opet ree Mojsiju: Reci sinovima Izraelovima: Subote
moje morate odravati, jer subota je znak izmeu mene i vas od
narataja do narataja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posveujem. Drite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. ... est
dana neka se vre poslovi, ali sedmi dan neka bude dan posvemanjeg odmora, Jahvi posveen. Tko bi u dan subotni obavljao
kakav posao, neka se pogubi. Stoga neka Izraelci dre subotu
svetkujui je od narataja do narataja kao vjeni savez. Neka
je ona znak, zauvijek, izmeu mene i Izraelaca. Ta Jahve je za
est dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo.
Ovo Boje priznanje od najvee je vrijednosti svakom ljudskom biu. Svi koji Ga ljube i slue Mu vrlo su dragocjeni u Njegovim oima. On ih eli postaviti tamo gdje e biti dostojni predstavnici istine kakva je u Isusu. (7BC 969)

244

27. kolovoza

Prouavajte predmet Svetita

Odgovori: Jo dvije tisue i tri stotine veeri i jutara, tada e Svetite biti oieno! (Daniel 8,14)
Trebali bismo biti ozbiljni istraivai proroanstava. Ne smijemo se zaustaviti sve dok ne budemo dobro informirani o predmetu Svetita koji je otkriven u vienjima prorocima Danielu i
Ivanu. Ovaj predmet baca veliko svjetlo na nae sadanje stanje
i zadau i daje nam nepogreivi dokaz da nas je Bog vodio u prolosti. On objanjava nae razoaranje 1844. godine pokazujui
nam da Svetite koje je trebalo biti oieno nije bila Zemlja kao
to smo mi pretpostavljali, nego je Krist tada uao u najsvetiji
dio nebeskog Svetita gdje se odigrava zavrno djelo Njegove
sveenike slube kao ispunjenje rijei anela upuenih proroku
Danielu.
Otkriveno je da je 2300 dana poelo u jesen 457. godine prije
nove ere, kada je na snagu stupila zapovijed kralja Artakserksa
da se obnovi i izgradi Jeruzalem. Uzimajui ovu godinu kao polaznu
toku, vidjeli smo savreni sklad u ispunjavanju svih dogaaja
proreenih u objanjenju tog razdoblja iz Daniela 9,25-27. ... Sedamdeset tjedana ili 490 godina trebalo se odnositi samo na idove.
Po isteku ovog razdoblja, taj je narod zapeatio svoje odbacivanje Krista progonstvom Njegovih uenika te su se apostoli okrenuli neznabocima 34. godine nove ere. Prvih 490 od 2300 godina tada se zavrilo, a 1810 godina produilo se do 1844. godine.
Tada e Svetite, rekao je aneo, biti oieno.
Naa vjera koja se odnosila na prvu, drugu i treu aneosku
vijest bila je ispravna. Veliki putokazi pokraj kojih smo proli ne
premjetaju se. Iako ih vojske pakla mogu pokuati iupati iz
njihovog temelja, one u tome nee uspjeti. Ovi stupovi istine ostaju
vrsti poput vjenih planina koje se ne mogu premjestiti nikakvim naporima ljudi udruenih sa Sotonom i njegovom vojskom.
Mi moemo mnogo nauiti i trebali bismo stalno istraivati Sveto pismo da vidimo je li to tako. (FLB 208)

245

28. kolovoza

ienje Svetita
Gledah u nonim vienjima i gle na oblacima nebeskim
dolazi kao Sin ovjeji. On se priblii Pradavnome, i dovedu ga k njemu. (Daniel 7,13)
Nakon uzaaa na Spasitelj je otpoeo svoje djelo kao na
Veliki sveenik. Pavao kae: Krist, naime, nije uao u Svetinju
nad svetinjama napravljenu rukom, koja je samo slika prave, nego
u samo nebo, da posreduje za nas pred licem Bojim. (Hebrejima 9,24)
Osamnaest stoljea ova je sluba obavljana u prvom dijelu
Svetita. Kristova krv zastupala je vjernike koji su se kajali, osiguravala njihov oprost i prihvaanje kod Oca, ali su ipak njihovi
grijesi ostali u knjigama. Kao to je u zemaljskoj slubi na kraju
godine bila vrena sluba pomirenja, tako e prije zavretka Kristovog djela otkupljenja doi do ienja Svetita od grijeha. Ova
je sluba poela nakon isteka razdoblja od 2300 dana. U to vrijeme ... na Veliki sveenik je uao u Svetinju nad svetinjama da
obavi posljednji dio Svojeg uzvienog posla da oisti Svetite.
...
Dolazak Krista kao naeg Velikog sveenika u najsvetije mjesto da bi se oistilo Svetite, to se moe vidjeti u Danielu 8,14,
dolazak Sina ovjejeg pred Pradavnoga kako stoji u Danielu 7,13
i Gospodnji dolazak u Njegov hram koji je prorekao Malahija, opisi
su istog dogaaja. Ovo je takoer prikazano dolaskom zarunika
na svadbu koju je opisao Krist u usporedbi o deset djevica u Mateju 25.
ienje Svetita ... ukljuuje djelo istrage suenje. Ovo
djelo mora se obaviti prije dolaska Krista da otkupi svoj narod;
jer kad On doe, donijet e i nagradu svakom ovjeku prema njegovim djelima.
U dan posljednjeg obrauna poloaj, utjecaj ili bogatstvo nee nimalo promijeniti niiji sluaj. Ljudima e suditi sveznajui
Bog prema njihovoj istoi, plemenitosti i ljubavi prema Kristu.
(FLB 207)

246

29. kolovoza

Poruke iz nebeskog Svetita

Pristupajmo njemu iskrena srca sa sigurnim uvjerenjem
poto smo oistili srca od zle savjesti i oprali tijelo istom
vodom. (Hebrejima 10,22)
I gle na oblacima nebeskim dolazi kao Sin ovjeji, on se
priblii Pradavnome i dovedu ga k njemu. (Daniel 7,13) ... Kristov
dolazak koji je ovdje opisan nije Njegov drugi dolazak na Zemlju.
On dolazi do Pradavnoga na Nebu da primi vlast, slavu i kraljevstvo koje e Mu biti dano po zavretku Njegovog posla kao
posrednika. Taj dolazak, a ne Njegov drugi dolazak na Zemlju,
proreen je u proroanstvu o 2300 dana za 1844. godinu. Praen
nebeskim anelima, na Veliki sveenik ulazi u Svetinju nad svetinjama i tamo se pojavljuje pred Bogom ... da obavi djelo istranog suda i izvri djelo pomirenja za sve one koji imaju pravo na
pomilovanje. (FLB 209)
Neka nam Gospodin dade da vidimo potrebu za vodom ivota sa ivog izvora. Njezini isti potoci osvjeit e nas i izlijeiti,
a osvjeit e i one koji dolaze u dodir s nama. O, kad bi naa
srca bila podinjena Bojem Duhu! Kad bi nae oi gledale Boju
slavu, kakva bi se bujica nebeskog svjetla izlila na duu! Onaj
koji je govorio kao to nije govorio nijedan ovjek, bio je uitelj
na Zemlji. Nakon svojeg uskrsnua bio je uitelj osamljenim, razoaranim uenicima koji su ili za Emaus i okupljenima u gornjoj
sobi. Ukazao im je na Sveto pismo koje je govorilo o Njemu i ispunio
njihova srca svetom i novom nadom i radou.
Iz Svetinje nad svetinjama dolaze poruke. Boji aneli komuniciraju s ljudima. Krist obavlja slubu u Svetitu. Mi Ga ne pratimo onamo kao to bismo trebali. Krist i aneli rade u srcima
ljudi. Crkva na Nebu sjedinjena s onom na Zemlji bori se u dobroj borbi na Zemlji. Mora doi do ienja dua ovdje na Zemlji,
to je u skladu s Kristovim ienjem Svetita na Nebu. (Letter
37, 1887.)
Boji narod sada treba upraviti svoj pogled na nebesko Svetite, gdje ... na Veliki sveenik ... posreduje za svoj narod. (FLB
209)

247

30. kolovoza

Sud nad ivima

Prema tome, sjeti se kako si primio i uo rije, vri je i
obrati se! Ne bude li bdio, doi u kao lopov, i sigurno
nee znati u koji u te as iznenaditi. (Otkrivenje 3,3)
U vrijeme odreeno za sud po svretku 2300 dana 1844.
godine poelo je djelo istrage i brisanje grijeha. Svatko tko je
ikada priznao ime Kristovo, mora proi istrani postupak. I ivima i mrtvima treba biti sueno prema onom to je napisano u
knjigama, po svojim djelima (Otkrivenje 20,12).
Sudac govori: Svi e biti opravdani svojom vjerom i sueni
po svojim djelima.
Grijesi koji nisu okajani i zaboravljeni nee biti oproteni niti
izbrisani iz knjiga, ve e svjedoiti protiv grenika u onaj dan,
dan Boga. ...
Ozbiljna borba odvija se u svakome tko eli nadvladati zle
sklonosti koje se u njemu bore za prevlast. Djelo pripreme je posao svakog pojedinca. Mi se ne spaavamo u skupini. Neija istoa i posveenost nee nadoknaditi pomanjkanje tih osobina u
drugima. Iako se svi narodi trebaju pojaviti na sudu pred Bogom, On e prouiti i istraiti sluaj svakog pojedinca tako pomno kao da je jedino bie na Zemlji. Svatko mora proi ispit i pojaviti se bez mane ili bore ili ega takvog.
Suenje se sada odvija u nebeskom Svetitu. Ovo djelo traje
godinama. Uskoro nitko ne zna koliko skoro prijei e se
na sluajeve ivih. U stranoj prisutnosti Boga na red e doi i
na ivot. U ovo vrijeme ljudi bi vie od svega trebali obratiti
pozornost na Spasiteljevo upozorenje: Budite oprezni! Bdijte, jer
ne znate kad e doi to vrijeme! (Marko 13,33) Ne bude li bdio,
doi u kao lopov, i sigurno nee znati u koji u te as iznenaditi. (Otkrivenje 3,3) (FLB 211)

248

31. kolovoza

Istrani sud
Nekih su ljudi grijesi svakomu oiti i ovi idu na sud pred
njima, a drugih idu za njima. (1. Timoteju 5,24)
Istrani sud i brisanje grijeha treba biti zavreno prije drugog Gospodnjeg dolaska. Budui da mrtvi trebaju biti osueni za
ono to je zapisano u nebeskim knjigama, nemogue je da grijesi
ljudi budu izbrisani sve dok se ne obavi suenje na kojem njihovi sluajevi trebaju biti ispitani. ... Kada se istrani sud zavri, doi e Krist i s Njime Njegova nagrada da je dade svakome
po njegovim djelima.
Svima e biti sueno prema onome to je zapisano u nebeskim knjigama i svatko e dobiti nagradu u skladu sa svojim djelima. Ovo suenje se ne dogaa prilikom smrti.
U simbolikoj slubi veliki sveenik, poto je pomazao Izrael, iziao bi i blagoslovio narod. Tako e se Krist po svretku svojeg
posrednikog djela pojaviti bez grijeha na spasenje da daruje
vjeni ivot svojem narodu koji Ga eka. Kao to je sveenik prigodom ienja Svetita ispovijedao grijehe na glavi jarca za Azazela, tako e i Krist staviti sve ove grijehe na Sotonu, uzronika
i poticatelja na grijeh. Jarac za Azazela, nosei grijehe Izraela,
bio je protjeran u pustinju. Tako e i Sotona, nosei krivnju svih
grijeha na koje je poticao Boji narod, biti tisuu godina vezan
za Zemlju koja e tada biti opustoena, bez stanovnika, a on e
napokon ispatati u potpunosti kaznu za grijeh u vatri koja e
unititi sve bezbonike.
Malo njih, da, samo malo njih izmeu golemog broja ljudi
sa Zemlje bit e spaeno za vjeni ivot, dok e mnotvo onih koji
nisu bili posluni istini biti odreeni za drugu smrt.
Dok se grijesi pokajanih vjernika uklanjaju iz Svetita, na
Zemlji treba doi do posebnog djela oienja i uklanjanja grijeha Bojeg naroda. (FLB 213)

249

1. rujna

Kad budemo stajali pred sudovima

i vijeima
Pred kraljevima o tvojim u propisima govorit, i zbunit
se neu. (Psalam 119,46)
U velikom zavrnom djelu susrest emo se s ozbiljnim tekoama s kojima se neemo moi boriti, ali ne zaboravimo da su
tri velike nebeske sile aktivne, da je boanska ruka na kormilu
i da e Bog izvriti svoje namjere. (Ev 65)
Doi e vrijeme kada emo biti izvedeni pred vijea i pred
tisue zbog Njegovog imena i svatko e morati dati razlog svoje
vjere. (RH 18. prosinca 1888.)
Svaki stav istine koju zastupa na narod moi e odgovoriti
na kritiku najjaih umova. Najvei ljudi svijeta doi e u dodir s
istinom i zato svako svoje stajalite kritiki ispitajmo i provjerimo na temelju Svetog pisma. Sada nam se ini da nismo zapaeni, ali nee uvijek biti tako. Odreena zbivanja izbacit e nas
u prvi plan, ali kad bi povjesniarima i velikim ljudima svijeta
polo za rukom da razbiju nau istinu, oni bi to i uinili. (Ev 69)
Gospodin Isus dat e uenicima vjetinu i mudrost da ih njihovi
neprijatelji ne mogu ni opovrgnuti ni oduprijeti im se. Oni koji
nisu mogli razumom nadvladati sotonske prijevare, iznosit e potvrena svjedoanstva koja e zbuniti navodno uene ljude. Rijei
e dolaziti s usana neuenih s takvom uvjerljivom silom i mudrou
da e se ljudi preobratiti na istinu. Na tisue ljudi bit e obraeno na temelju njihovog svjedoanstva.
Zato e nepismeni ljudi imati ovu silu dok je ueni nee imati?
Neuk ovjek vjerom u Krista doao je u ozraje iste, jasne istine, a onaj koji je uen, okrenuo se od istine. Taj mali ovjek je
Kristov svjedok. On se ne moe pozvati na povijest ili takozvanu
visoku znanost, ali on skuplja silno svjedoanstvo iz Boje rijei.
Istina koju govori nadahnut Svetim Duhom tako je ista, uvjerljiva i nosi sa sobom neospornu silu da se njegovo svjedoanstvo
ne moe porei. (MS 53, 1905.)

250

2. rujna

Svjedoenje pred velikanima svijeta

Izvodit e vas zbog mene pred upravitelje i kraljeve da svjedoite pred njima i poganima. (Matej 10,18)
Nije daleko vrijeme kada e Boji narod biti pozvan da dade
svoje svjedoanstvo pred zemaljskim vladarima. Ni jedan od dvadeset vjernika ne shvaa koliko se brzim koracima kreemo prema najveoj krizi u povijesti naeg planeta. ... Nema vremena za
tatinu, triarije niti da zaokupljamo um nevanim stvarima. (RH
26. travnja 1892.)
Kraljevi, upravitelji i velikani ut e o vama preko izvjetaja
vaih neprijatelja te e im vaa vjera i karakter biti pogreno
prikazani. Ali oni koji budu lano optueni, imat e se priliku
pojaviti pred svojim tuiteljima i sami govoriti. Oni e imati prednost da donesu svjetlo onima koji se smatraju velikim ljudima
na Zemlji, a ako prouavate Bibliju, ako ste spremni dati odgovor svakom ovjeku koji vas zapita o nadi koja je u vama ponizno i sa strahom, vai neprijatelji nee moi porei vau mudrost.
Sada imate priliku postii najveu intelektualnu snagu prouavajui rije Boju. Meutim, ukoliko ste ravnoduni i ne kopate dublje u rudnicima istine, neete biti spremni za krizu koja
uskoro treba doi na nas. O, kada biste shvatili da je svaki trenutak
zlata vrijedan! Ako ivite od svake rijei koja izlazi iz usta Bojih, neete se nai nespremni. (RH 26. travnja 1892.)
Vi ne znate kamo moete biti pozvani da date svoje svjedoanstvo o istini. Mnogi e morati stati pred zakonodavne sudove,
neki pred kraljeve i uene ljude da daju svjedoanstvo o svojoj
vjeri. Oni koji imaju samo povrno razumijevanje istine nee moi
jasno protumaiti Sveto pismo i dati prave razloge svoje vjere.
Bit e zbunjeni i nee biti kao oni radnici koji se nemaju ega
postidjeti. Neka nitko ne misli da ne treba uiti zato to ne propovijeda za propovjedaonicom. Vi ne znate to Bog moe traiti
od vas. (FE 217)

251

3. rujna

Pripravi se da susretne Boga svoga

Stog u, Izraele, ovako s tobom postupiti, i jer u tako s
tobom postupiti, pripravi se, Izraele, da susretne Boga svoga! (Amos 4,12)
Mnogi ne shvaaju kakvi moraju biti da bi u vrijeme nevolje,
kad Veliki sveenik vie ne bude u Svetitu, mogli opstati pred
Bogom. Oni koji prime peat ivoga Boga i budu zatieni u vrijeme
nevolje, moraju u potpunosti odsjajivati Isusov lik. (EW 71)
Njihova odjea mora biti neokaljana, a njihov karakter kropljenjem krvlju oien od grijeha. Bojom milou i vlastitim marom moraju biti pobjednici u borbi sa zlom. Dok se na Nebu vri
istrani sud i dok se grijesi vjernih koji se kaju uklanjaju iz Svetita, u Bojem se narodu na Zemlji mora izvriti posebno djelo
ienja, odstranjivanja grijeha. (GC 425)
Vidjela sam da mnogi zanemaruju toliko potrebnu pripremu
oekujui da e ih osvjeenje ili kasna kia osposobiti da opstanu u dan Gospodnji i da ive u Njegovoj prisutnosti. O, koliko njih sam vidjela u vrijeme nevolje bez Boje zatite! Oni su
zanemarili potrebnu pripremu te stoga nisu mogli primiti osvjeenje koje svi moraju primiti da bi mogli ivjeti u prisutnosti
Svetoga Boga. (EW 71)
Oni koji odbiju da budu tesani od strane proroka, ne iste
svoje due pokoravajui se cijeloj istini i koji su skloni miljenju
da je njihovo stanje daleko bolje nego to zapravo jest, probudit
e se tek u vrijeme sedam posljednjih zala i uvidjeti da je to tesanje
i oblikovanje bilo potrebno za njihovu izgradnju. ...
Vidjela sam da nitko nee moi sudjelovati u osvjeenju dok
ne pobijedi svaki ukorijenjen grijeh, ponos, sebinost, ljubav prema svijetu, svaku runu rije i postupak. Stoga bismo se trebali
jo vie pribliiti Gospodinu i usrdno nastojati izvriti potrebnu
pripremu koja e nam omoguiti da opstanemo u boju u dan Gospodnji. Imajmo svi na umu da je Bog svet i da nitko izuzev svetih bia ne moe boraviti u Njegovoj prisutnosti. (EW 71)

252

4. rujna

Obeanje boanske pomoi

A kad vas predadnu, ne budite zabrinuti kako ete ili to
ete govoriti, jer e vam se onoga asa dati to treba da
govorite. (Matej 10,19)
Kristovi sluge ne trebaju pripremati govore kad budu dovedeni pred sudove zbog svoje vjere. Oni se trebaju pripremati iz
dana u dan stavljajui u svoja srca dragocjene istine Boje rijei.
Trebaju se hraniti Kristovim naukom i u molitvi jaati svoju vjeru. Tada e ih, kad budu dovedeni na sud, Sveti Duh podsjetiti
na pravu istinu koja e doprijeti do srca onih koji e doi sluati. Bog e obasjati njihov um znanjem koje su stekli marljivim
istraivanjem Svetog pisma u pravo vrijeme, kada to bude potrebno.
(CSW 40,41)
Vi sada treba biti spremni za vrijeme kunje. Sada trebate
znati jesu li vae stope uvrene na Vjenoj Stijeni. Morate imati
svoje osobno iskustvo i ne biti zavisni od drugih za svoje svjetlo.
Kada budete izloeni kunji, kako ete znati da niste sami bez
ijednog zemaljskog prijatelja na vaoj strani? Hoete li tada biti
u mogunosti shvatiti da je Krist vaa potpora? Hoete li se moi
sjetiti obeanja: Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta? Oko vas e biti nevidljivih bia koja e eljeti vau propast.
Sotona i njegovi pomonici nastojat e vas na svaki nain pokolebati
u vaoj vrstini i privrenosti Bogu i Njegovoj istini. Ali ako budete gledali na Njegovu slavu, ne trebate misliti kako ete svjedoiti o Njegovoj istini. (RH 26. travnja 1892.)
Mladii i djevojke, rastete li do pune visine mukaraca i ena u Kristu da u vrijeme nevolje ne budete odvojeni od Izvora
svoje snage? Da bismo opstali tijekom tog vremena kunje, mi
moramo sada, u vrijeme mira, doivjeti ivo iskustvo s Bogom.
Mi sada moramo osjetiti duboko djelovanje Svetoga Duha. Krist
nam mora biti sve i u svemu, Alfa i Omega, prvi i posljednji,
poetak i svretak. (RH 3. svibnja 1892.)

253

5. rujna

Dolazi druga Pedesetnica!

Njih i sve oko brda svojega uinit u blagoslovom, i dat
u im na vrijeme kiu, i bit e to kia blagoslova. (Ezekiel
34,26)
Slikom rane i kasne kie, koja u istonim zemljama pada u
vrijeme sjetve i etve, hebrejski su proroci prorekli izlijevanje
duhovne milosti u posebnoj mjeri na Boju crkvu. Izlijevanje Duha
na apostole bio je poetak te rane kie, a rezultati su bili slavni. ...
Ali pri svretku zemaljske etve obeano je posebno izlijevanje duhovne milosti da pripravi Crkvu za dolazak Sina ovjejega. Ovo je izlijevanje Duha usporeeno s kasnom kiom. ... (AA
54,55)
Veliko se djelo evanelja nee zavriti manjim otkrivenjem
Boje sile od one koja je pratila njegov poetak. Proroanstva koja
su se ispunila u izlijevanju rane kie u samom poetku evanelja, opet e se pri njegovu zavretku ispuniti u kasnoj kii. ...
Boje sluge, ozarena lica svetim posveenjem, urit e iz mjesta
u mjesto da objave poruku s Neba. Tisue e glasova, diljem itave Zemlje, objaviti upozorenje. init e se uda, bolesni e ozdravljati, a znakovi i udesa pratit e vjerne. I Sotona e djelovati
lanim udesima, ak sputajui vatru s neba naoigled ljudi. (Otkrivenje 13,13) Na ovaj e nain stanovnici Zemlje biti navedeni
na odluku.
Vijest se nee toliko iriti dokazivanjem koliko dubokim osvjedoenjem Bojeg Duha. Dokazi su bili predoeni. Sjeme je bilo
posijano, a sada e niknuti i donijeti plod. ... Zrake svjetlosti sada
prodiru posvuda, istina se vidi u svoj svojoj jasnoi, a iskrena
Boja djeca kidaju veze koje su ih dosad drale. Obiteljske i crkvene
veze su nemone da ih zadre. Istina im je dragocjenija od svega
drugoga. Unato udruenim snagama to se protive istini, znatan e broj stati na Gospodnju stranu. (GC 611,612)

254

6. rujna

Harmagedonska bitka
Ovi e ratovati protiv Janjeta, ali e ih Janje zajedno sa
svojim pozvanima, izabranima i vjernima pobijediti, jer je
ono Gospodar gospodara i Kralj kraljeva. (Otkrivenje 17,14)
Trebamo prouavati izlijevanje sedme ae Boje srdbe. Sile
zla nee se u posljednjem sukobu predati bez otpora. Ali Providnost e odigrati svoju ulogu u harmagedonskoj bici. Kad Zemlja
bude obasjana slavom anela iz osamnaestog poglavlja Ivanovog
Otkrivenja, to e probuditi iz sna sve vjerske elemente, elemente
i dobra i zla, i vojske ivoga Boga izii e na poprite. (7BC 983)
etiri mona anela zadravaju sile ovoga svijeta dok Boji
sluge ne prime peat na svoja ela. Narodi svijeta nezadrivo se
pripremaju za sukob, ali ih ovi aneli jo uvijek obuzdavaju. Kad
se ta obuzdavajua sila ukloni, naii e vrijeme nevolje i strane
duevne tjeskobe. Bit e izumljeno smrtonosno ratno oruje. Brodovi, zajedno sa svojim ivim teretom, bit e pokopani u velikim
dubinama. Svi oni koje ne bude vodio duh istine, ujedinit e se
pod vodstvom Sotoninih pomonika. Ali sve e to biti zadravano
dok ne doe vrijeme za veliku harmagedonsku bitku. (7BC 967)
Zlo u svim moguim oblicima spremno je na intenzivnu aktivnost. Zli aneli udruuju svoje snage sa zlim ljudima, i budui
da su u viestoljetnom sukobu stekli iskustvo u najlukavijem obmanjivanju i borbama, oni e se i u velikoj posljednjoj bici oajniki boriti. Cijeli svijet bit e na jednoj ili na drugoj strani. Doi e do harmagedonske bitke, a taj dan nikoga od nas ne smije
zatei na spavanju. Moramo biti sasvim budni i kao mudre djevojke imati ulja u svojim svjetiljkama. ...
Na nas se mora izliti sila Svetoga Duha i Vojskovoa Gospodnje vojske nalazit e se na elu nebeskih anela da bi rukovodio tom bitkom. Ozbiljni dogaaji odigravaju se upravo pred
nama. Trube se oglaavaju jedna za drugom, ae gnjeva jedna
za drugom izlijevaju se na stanovnike Zemlje. Prizori od golemog
znaenja odigravaju se pred nama. (7BC 982)

255

7. rujna

Dogaaji se odvijaju po redoslijedu

Ali vi, brao, niste u tami da bi vas onaj dan mogao iznenaditi kao lopov. (1. Solunjanima 5,4)
Bilo mi je pokazano da Isus nee napustiti Svetinju nad svetinjama dok ne bude rijeen sluaj svake due na izbavljenje ili
propast, i da Boji gnjev nee naii prije nego to Isus zavri svoje
djelo u Svetinji nad svetinjama, skine svoju sveeniku odoru i
obue haljinu osvete. Tada e napustiti mjesto posrednika izmeu
svojeg Oca i ovjeka i Bog se vie nee ustezati da na one koji
odbacuju Njegovu istinu izlije svoj gnjev. Vidjela sam da su gnjev
neznaboaca, Boji gnjev i vrijeme suenja mrtvima razliite i
odvojene pojave koje slijede jedna za drugom, kao i to da Mihael
jo nije ustao i da vrijeme nevolje, kakvoga nikad prije nije bilo,
jo nije poelo. Narodi se ve gnjeve, ali kad na Veliki sveenik
zavri svoje djelo u Svetitu, On e ustati, obui osvetniku haljinu
i tek tada e doi do izlijevanja sedam posljednjih zala.
Vidjela sam da e etiri anela drati etiri vjetra sve dok
Isusovo djelo u Svetitu ne bude zavreno, a zatim e uslijediti
sedam posljednjih zala. Ova zla raspaljuju gnjev bezbonih ljudi
protiv pravednika jer oni smatraju da smo mi navukli Boje kazne na njih i da bi nevolje prestale kad bi nas istrijebili sa Zemlje. Bio je izdan proglas da se sveti pobiju zbog ega su oni dan
i no vapili Bogu za izbavljenje. To je bilo vrijeme Jakovljeve nevolje. Tada su svi sveci zavapili u duevnom strahu i Bog ih je
izbavio svojim glasom. (EW 36,37)
Prije svoga raspea Spasitelj je svojim uenicima objasnio da
treba biti ubijen i da e nakon toga uskrsnuti iz groba. ... Ali su
uenici oekivali osloboenje od rimskog jarma, pa nisu mogli podnijeti pomisao da bi Onaj u koga su polagali sve svoje nade morao
umrijeti sramotnom smru. ... U proroanstvima je budunost i
nama otkrivena tako jasno kao to je u Kristovim rijeima bila
otkrivena uenicima. Dogaaji povezani sa zavretkom vremena
milosti i s djelom pripreme u vrijeme nevolje jasno su predoeni.
Ali mnogi ne razumiju nita bolje ove vane istine nego da im
nikada nisu bile otkrivene. Sotona budno pazi da ukloni svaki
utjecaj koji bi ih mogao uiniti mudrim za spasenje, pa e ih vrijeme nevolje nai nespremne. (GC 594)
256

8. rujna

Kratko vrijeme mira

Dok ljudi budu govorili: Mir i sigurnost, ba tada e se
na njih iznenada oboriti propast kao poroajna bol na
trudnu enu, i nipoto joj nee umai. (1. Solunjanima 5,3)
Kad se djelo spaavanja priblii kraju, na Zemlju e naii
nevolje i narodi e se razgnjeviti, ali e biti zadrani da ne bi
sprijeili djelo treeg anela. U to e se vrijeme spustiti kasna
kia, ili osvjeenje od lica Gospodnjeg, da bi dala silu glasnoj
vici treeg anela i pripremila svete da se odre u vrijeme izlijevanja sedam posljednjih zala. (EW 85,86)
Vidjela sam stanovnike Zemlje u velikoj zbrci. Ratovi, krvoprolia, oskudica, glad i epidemije irili su se po Zemlji. Budui
da je ovo okruivalo Boji narod, vjernici su se drali jedni uz
druge i odbacili svoje male potekoe. Ponos koji su gajili vie
nije upravljao njima; to mjesto zauzela je duboka poniznost. Patnja, zbunjenost i oskudica bili su razlog da razum ponovno zauzme svoje mjesto te je strastven i nerazuman ovjek postao razuman i ponaao se promiljeno i mudro.
Moja pozornost je tada bila odvraena od tog prizora. Izgledalo je da je ostalo malo vremena mira. Jo jednom su mi bili
pokazani stanovnici Zemlje i ponovno je sve bilo u velikoj zbrci.
Borbe, ratovi, krvoprolie, glad i neimatina bjesnjeli su na sve
strane. Rat je izazvao glad. Nestaica i krvoprolie prouzrokovali
su epidemije, a srca ljudi ispunila su se strahom pred onim to
dolazi na Zemlju. (1T 268)
Aneli danas zadravaju vjetrove sukoba sve dok svijet ne
bude opomenut da dolazi propast, ali die se oluja spremna da
se obori na Zemlju. Kada Bog zapovijedi svojim anelima da puste vjetrove, nastat e prizori kakve nijedno pero nije u stanju
opisati. ...
Bog nam je u svojoj milosti pruio trenutak predaha. Uporabimo svaku silu koja nam je darovana s Neba u objavljivanju
djela koje nam je Gospodin povjerio za one koji propadaju u neznanju. (Ev 704)

257

9. rujna

Objava mira i sigurnosti

Olako lijee ranu naroda moga, viui: Mir! Mir! Ali mira nema. (Jeremija 6,14)
Papisti, protestanti i svjetovni ljudi ... u ovom ujedinjenju
vidjet e velianstveni pokret za obraenje svijeta i poetak dugooekivanog milenija. (GC 588,589)
Ali e doi dan Gospodnji kao lopov; u taj e dan nebesa
ieznuti s velikom lomljavom, poela e se u ognju rastopiti, a
zemlja se sa svojim ostvarenjima nee vie nai. (2. Petrova 3,10)
Kad miljenja filozofa odagnaju strah od Bojeg suda, kad vjerski uitelji budu stavljali naglasak na dugo razdoblje mira i napretka, i kad svijet bude zaokupljen poslom i zadovoljstvima, saenjem i graenjem, zabavama i veseljem, odbacujui Boja upozorenja i vrijeajui njegove vjesnike, tada e ih iznenada sustii
unitenje i oni nee umai (1. Solunjanima 5,3). (PP 104)
Poput stanovnika Sidimske doline ljudi sanjaju o blagostanju i miru. Bjei, da ivot spasi, upozorenje je Bojih anela,
ali uju se i drugi glasovi kako govore: Ne uzbuujte se, nema
razloga za uzbunu. Mnotvo vie: Mir i sigurnost, dok Nebo
objavljuje da unitenje samo to nije dolo na prijestupnike. U
noi prije njihova unitenja gradovi u ravnici su uivali u zadovoljstvima i rugali se strahu i upozorenjima Bojih vjesnika, ali
ti su rugai nestali u plamenu, te iste noi vrata milosti su se
zauvijek zatvorila za bezbone, bezbrine stanovnike Sodome. Boga
se ne moe uvijek vrijeati, s Njim se nee moi jo dugo igrati.
Dolazi nesmiljeni Jahvin dan gnjev i jarost da u pusto
zemlju prometne, da istrijebi iz nje grenike. (Izaija 13,9) Velik
dio svijeta e odbaciti Boju milost i zahvatit e ga brzo i nepovratno unitenje. Ali oni koji obrate pozornost na upozorenje
prebivat e pod zatitom Svemoguega i u sjeni Svemoguega.
Njegova e istina biti njihov tit i obrana. (PP 167)

258

10. rujna

Boje djelo je zavreno

Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat e se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoanstvo, i tada e doi svretak. (Matej 24,14)
Sveana, sveta poruka upozorenja mora biti objavljena u najnepristupanijim podrujima i u gradovima okorjelim u grijehu,
na svakom mjestu gdje svjetlo znaajne trostruke evaneoske
poruke jo nije zasjalo. Svatko treba uti posljednji poziv na
Janjetovu svadbenu veeru. Poruku sadanje istine treba nositi
iz grada u grad, iz sela u selo i to ne izvanjskim pokazivanjem,
ve u sili Duha. (GW 27)
Vijest o sili Boje milosti koja obnavlja bit e noena u svaku zemlju i svaki kraj sve dok istina ne obuhvati cijeli svijet.
Meu zapeaenima bit e ljudi iz svakog naroda, plemena i jezika. Iz svake zemlje skupit e se mukarci i ene koji e stajati
pred Bojim prijestoljem i Janjetom uzvikujui: Spasenje je djelo Boga naega, koji sjedi na prijestolju, i Janjeta! (Otkrivenje
7,10) (CT 29)
Cijela Zemlja treba biti osvijetljena slavom Boje istine. Svjetlo
treba sjati svim zemljama i svim narodima. Oni koji su dobili
svjetlo trebaju ii naprijed i svijetliti. Zvijezda Danica zasjala je
nama, a mi trebamo odsjajivati njezino svjetlo na stazu onih koji
su u tami.
Kriza je upravo pred nama. Mi sada moramo uz pomo sile
Svetoga Duha objaviti velike istine za ove posljednje dane. Jo
malo i svatko e uti upozorenje i donijeti odluku za sebe. Tada
e doi kraj. (6T 24)
Istina koja se nalazi u prvoj, drugoj i treoj aneoskoj vijesti
mora doprijeti do svakog naroda, plemena i jezika. Ona mora obasjati tamu svakog kontinenta i proiriti se na morske otoke. U
ovom poslu ne smije biti odgaanja.
Naa lozinka treba biti: Naprijed, uvijek naprijed! Nebeski
aneli ii e ispred nas da pripreme put. Svoju odgovornost za
udaljene krajeve ne moemo ostaviti po strani sve dok cijela Zemlja
ne zasja Gospodnjom slavom. (GW 470)

259

11. rujna

Bog ustaje u obranu svojeg naroda

ujte, narodi, vi svi! Sluaj, zemljo i sve to te ispunja!
Gospod Jahve protiv vas e svjedoiti Gospod iz svetoga
Hrama svojega! Jer evo: Jahve izlazi iz svetoga mjesta svojega, silazi i hodi po visovima zemaljskim. (Mihej 1,2.3)
Tek e se u doba krize otkriti karakter. ... Veliki konani ispit doi e na svretku vremena milosti za ljudski rod i tada vie nee biti prilike da se zadovolje nezadovoljene potrebe ljudske
due. (COL 412)
Bog se sprema na obraun s narodima. U svim stoljeima
ove zemaljske povijesti zli radnici nagomilavali su srdbu za dan
gnjeva; onog trenutka kada pokvarenost prijee postavljene granice Boje milosti, Njegovom strpljenju e doi kraj. Kada se
nebeske knjige napune grijesima velikog broja ljudi, doi e gnjev
nepomijean s milou i tada e se vidjeti kako je strano izigrati boansko strpljenje. Do ove krize e doi kad se narodi ujedine da Boji zakon proglase nevaeim.
Doi e dani kad e pravedni biti pokrenuti da revnuju za
Boga zbog prevelike pokvarenosti. Nitko bez boanske sile nee
moi izdrati drskost Sotone koji se ujedinio sa zlim ljudima. Ali
u asu najvee opasnosti za Crkvu, vjerni Ostatak upuivat e
usrdne molitve. Bog e ih uti i odgovoriti u pravo vrijeme, kada
krivnja grenika dostigne svoj vrhunac. On e osvetiti svoje izabrane koji dan i no plau pred njim iako i On nosi s njima njihove
terete. (5T 524)
Zamjena lai za istinu posljednji je in u drami. Kada ova
zamjena postane sveopa, Bog e se objaviti. Kada ljudski zakoni budu uzdignuti iznad boanskih, kada zemaljske sile pokuaju
primorati ljude da svetkuju prvi dan tjedna, znajte da je dolo
vrijeme da Bog djeluje. On e ustati u svom velianstvu i Zemlja
e se strano zatresti. Sii e sa svojeg mjesta da kazni stanovnike
Zemlje zbog njihove pokvarenosti. Zemlja e pokazati svoju krv i
vie nee moi prikrivati svoj grijeh. (RH 23. travnja 1901.)

260

12. rujna

Zavrava se vrijeme milosti

Neka nepravednik i dalje bude nepravedan; neka se neisti i dalje oneiuje; neka pravednik i dalje ivi pravedno;
neka se sveti i dalje posveuje! (Otkrivenje 22,11)
Kada se zavri istrani sud, bit e odluena sudbina svih ljudi
za ivot ili smrt. Vrijeme milosti zavrava se neposredno prije
pojavljivanja Gospodina na nebeskim oblacima. (RH 9. studenoga 1905.)
Rugai su upuivali na prirodne pojave na nepromjenjivu
smjenu godinjih doba, na vedro nebo s kojega jo nije nikada
pala kia, na zelena polja osvjeena blagom nonom rosom i
uzvikivali: Zar on ne pria bajke? S prijezirom su izjavili da je
propovjednik pravde neobuzdani zanesenjak i nastavili spremnije
no ikada uivati u zadovoljstvima, jo uporniji na svojim zlim putovima. Ali njihovo nevjerstvo nije sprijeilo proreeni dogaaj.
Bog je dugo podnosio njihovu zlou, dajui im mnotvo prilika za
pokajanje, ali u odreeno vrijeme Njegovi su sudovi pohodili one
koji su odbili Njegovo milosre.
Krist izjavljuje da e slino nevjerstvo postojati u vezi s
Njegovim drugim dolaskom. Kao to ljudi u Noino vrijeme nita
nisu nasluivali dok ne doe potop i sve ih odnese, tako e, prema rijeima naeg Spasitelja, biti i za dolaska Sina ovjejega.
(Matej 24,39) Kad se tobonji Boji narod bude sjedinio sa svijetom i ivio kao to on ivi pridruivi mu se u zabranjenim zadovoljstvima; kad sjaj svijeta postane sjajem Crkve; kad budu odzvanjala svadbena zvona i svi se budu nadali dugim godinama
svjetskog napretka tada e iznenada, kao to sjevne munja,
doi kraj njihovim sjajnim vizijama i prevarljivim nadama. (GC
338,339)
Dogaaji povezani sa zavretkom vremena milosti i s djelom
pripreme u vrijeme nevolje jasno su predoeni. Ali mnogi ne
razumiju nita bolje ove vane istine nego da im nikada nisu bile
otkrivene. Sotona budno pazi da ukloni svaki utjecaj koji bi ih
mogao uiniti mudrim za spasenje, pa e ih vrijeme nevolje nai
nespremne. (GC 594)

261

13. rujna

Zavretak vremena milosti prolazi

neopaeno
A to se tie, brao, vremena i asa, nemate potrebe da
vam se o tome pie: i sami dobro znate da e Dan Gospodnji doi kao lopov u noi. (1. Solunjanima 5,1.2)
Pravednici i grenici jo e uvijek ivjeti na Zemlji kao smrtnici. Ljudi e saditi i graditi, jesti i piti potpuno nesvjesni da je
u nebeskom Svetitu izreena konana, neopoziva odluka. Bog je
Nou i njegovu obitelj prije potopa, nakon to su uli u korablju,
zatvorio, a bezbonike je sprijeio da uu. Meutim, ljudi su ne
znajui da je njihova sudbina zapeaena, sedam dana ivjeli bezbrinim ivotom ispunjenim uicima i rugali se upozorenjima suda
koji se pribliavao. Spasitelj kae: Takav e biti dolazak Sina
ovjejeg. Tiho, neprimjetno poput lopova u pono, doi e odluujui as kad e se zapeatiti sudbina svakog ovjeka, a milost
koja je bila ponuena grenim ljudima konano povui. (RH 9.
listopada 1905.)
Ljudi se brzo uljuljaju u kobnoj sigurnosti, a bude se tek kad
se izlije Boji gnjev. (ST 8. prosinca 1909.)
Gospodin koji sudi na kraju vremena proi e Zemljom i poet e se izlijevati straan pomor. Tada e oni koji su prezirali
Boju rije, koji su je malo cijenili, ii od mora do mora i od sjevera
ak do istoka. Trat e na sve strane da trae Gospodnju rije,
ali je nee nai. ... Boji propovjednici zavrit e svoj posljednji
zadatak, posljednji put se pomoliti, proliti svoju posljednju gorku suzu za buntovniku crkvu i bezbonike. (MS1, 1857.)
Kristov pogled bio je usmjeren u budue vjekove kada je rekao: Kad bi i ti u ovaj dan priznao ono to ti je za mir! Jo
uvijek je tvoj dan, o, Crkvo Boja, kojoj je On povjerio svoj Zakon.
Ovaj dan vjere i kunje ide svojem kraju. Sunce uri k zapadu.
Moe li se dogoditi da zae, a ti nee znati ono to ti je za
mir? Neopoziva presuda mora biti izreena: Ali je sad sakriveno tvojim oima (Luka 19,42). (Letter 58,1887.)

262

14. rujna

Vrijeme nevolje kakvog nije bilo

U ono e vrijeme ustati Mihael, veliki knez koji titi sinove tvog naroda. Bit e to vrijeme tjeskobe kakve ne bijae
otkako je ljudi pa do toga vremena. (Daniel 12,1)
Kad bude zavreno objavljivanje poruke treeg anela, milost vie ne moli za grene stanovnike Zemlje. Boji je narod zavrio posao. Primio je kasnu kiu, utjeen je od Gospodnje prisutnosti i pripremljen za as kunje koji je pred njim. Aneli na
Nebu su u pokretu. Aneo koji se vraa sa Zemlje objavljuje da
je zavrio zadau; svijet je bio izloen zavrnom ispitu i svi koji
su se pokazali vjerni boanskim propisima primili su peat ivoga Boga. Tada Isus obustavlja svoje posredovanje u nebeskom
Svetitu. Podie svoje ruke i jakim glasom kae: Svreno je! ...
Kad On napusti Svetite, tama prekriva stanovnike Zemlje.
U to zastraujue vrijeme pravedni moraju ivjeti bez posrednika
pred svetim Bogom. Uklonjene su ograde koje su sputavale zle i
Sotona ima posvemanju kontrolu nad grjenicima koji se nisu
pokajali. Bojem je strpljenju kraj. Svijet je odbacio Njegovo milosre, prezreo Njegovu ljubav i pogazio Njegov Zakon. Zli su preli
granice vremena milosti; Boji Duh, kome su se uporno protivili,
napokon se povukao. Nezatieni boanskom milou, nemaju zatite pred Zlim. Tada e Sotona zemaljske stanovnike izloiti posljednjoj velikoj nevolji. Kad Boji aneli budu prestali zadravati divlje vjetrove ljudskih strasti, svi e elementi sukoba biti
odrijeeni. Cijeli e svijet biti zahvaen propau stranijom od
one koja je zadesila drevni Jeruzalem. (GC 613,614)
Samo oni koji su iste ruke i bezazlena srca opstat e u to
vrijeme kunje. ... Sada je vrijeme, dok etiri anela zadravaju
etiri vjetra, da utvrdimo svoj poziv i izbor. (EW 58)

263

15. rujna

Putena etiri vjetra

Ne pustoite ni zemlje, ni mora, ni stabala, dok ne zabiljeimo peat sluge naega Boga na njihovim elima! (Otkrivenje 7,3)
Aneli krue oko Zemlje pobijajui Sotoninu tvrdnju da ima
pravo na ovu Zemlju zato to je mnotvo njegovih privrenika tako
veliko. Mi ne ujemo njihove glasove niti svojim tjelesnim oima
moemo vidjeti postupke tih anela, ali su njihove ruke vrsto
spojene oko Zemlje i oni budno zadravaju Sotonine vojske dok
se ne zavri zapeaivanje Bojeg naroda. (7BC 967)
Ivan vidi elemente u prirodi potrese, bure i politike borbe
koje etiri anela zadravaju. Ovi vjetrovi se nalaze pod kontrolom sve dok im Bog ne kae da zapuu. Boja crkva je sigurna.
Aneli Boji provode Njegove naredbe zadravajui vjetrove da
ne puu na zemlju ni na more, niti na bilo koje drvo dok Boji
sluge ne prime peat na svoja ela. (TM 444)
Sada je vrijeme od posebnog interesa za sve ljude. Pozornost
vladara i dravnika, ljudi koji zauzimaju poloaje od povjerenja i
autoriteta, obrazovanih ena i mukaraca svih slojeva, usmjerena
je na dogaaje koji se zbivaju oko nas. Oni promatraju zategnute, nemirne odnose meu narodima. Vide napetost koja obuzima
svaki zemaljski element i shvaaju da e se dogoditi neto veliko
i znaajno da je svijet na rubu neobine krize.
Aneli sada zadravaju vjetrove rata dok svijet ne bude opomenut na dan suda koji se pribliava. Ali oluja se priprema, spremna da se obrui na Zemlju, i kada Bog zapovijedi svojim anelima da puste vjetrove, doi e do takvih prizora sukoba koje nijedno
pero ne moe opisati. ...
Bog je milostivo produljio vrijeme. S Neba nam je dana svaka
sila da obavimo zadau koju nam je Gospodin povjerio zbog onih
koji ginu u neznanju. Poruka upozorenja treba odjeknuti u svim
dijelovima svijeta. ... Treba biti obavljen velik posao, a on je povjeren onima koji znaju istinu za ovo vrijeme. (RH 23. studenoga
1905.)

264

16. rujna

Sedam posljednjih zala poinju se

izlijevati
Potom uh jak glas to govori sedmorici anela: Idite i
izlijte sedam aa Bojega gnjeva na zemlju! (Otkrivenje
16,1)
Kad Krist zavri s posredovanjem u Svetitu, izlit e se ista
srdba na one koji tuju Zvijer i njen kip i primaju njen ig.
(Otkrivenje 14,9.10) Zla koja su snala Egipat kad je Bog oslobaao Izrael slina su ovim stranijim i eim kaznama koje e
snai svijet prije konanog izbavljenja Bojeg naroda. Opisujui
ove zastraujue kazne pisac Otkrivenja veli: Tada se pojavi opasan
i poguban ir na osobama koje su imale ig Zvijeri i koje se klanjaju njezinu kipu. More postade kao krv mrtvaca te uginu svako
ivo bie u moru. Rijeke i izvori voda postadoe krv. Koliko
god bile strane ove kazne, Boja je pravda u cijelosti obranjena.
Boji aneo objavljuje: Pravedan si, o Svee, to si ih udario tim
kaznama, budui da su prolili krv svetih i proroka. Sad im daje
da piju krv; to su zasluili. (Otkrivenje 16,2-6) Osuivanjem Bojeg
naroda na smrt navukli su krivnju za njihovu krv kao da su je
prolili svojim rukama. ...
U zlu koje slijedi, suncu e biti dana mo da pali ljude vatrom.
A ljudi su, gorei u velikoj egi, psovali ime Boga. (Otkrivenje
16,8.9) ...
Ova zla nee biti sveopa, jer bi inae svi zemaljski stanovnici bili istrijebljeni. Ipak e ona biti najstraniji bi kojega su
smrtni ljudi ikada upoznali. Sve su kazne koje su snalazile ljude
prije zavretka vremena milosti bile pomijeane s milosrem. Kristova moliteljska krv titila je grjenika da ne primi punu mjeru
kazne za svoju krivnju. Ali na posljednjem sudu srdba e se izliti nepomijeana s milosrem. (GC 627629)
Strijele Bojeg gnjeva samo to nisu poletjele i kad On pone
kanjavati grenike, nee biti predaha sve do kraja. Sprema se
oluja Bojeg gnjeva i samo oni koji su posveeni istinom u Bojoj
ljubavi bit e skriveni s Kristom u Bogu dok pustoenje ne proe. (TM 182)

265

17. rujna

Izdan proglas o smrti

ak joj je bilo doputeno da udahne ivot kipu Zvijeri, tako
da kip Zvijeri progovori i prouzrokova da se pobiju svi koji se ne htjedoe pokloniti kipu Zvijeri. (Otkrivenje 13,15)
Kada Isus napusti Svetinju nad svetinjama, Njegov Duh koji
zadrava sile povui e se od vladara i naroda. Oni e biti preputeni vlasti demona. Tada e po savjetu i uputi Sotone biti doneseni takvi zakoni da nijedno tijelo ne bi moglo biti sauvano kad
se ne bi skratili oni dani. (1T 204)
Vidjela sam da e aneli zadravati etiri vjetra sve dok Isusovo djelo u Svetitu ne bude zavreno, a zatim e uslijediti sedam posljednjih zala. Ova zla su raspalila gnjev bezbonih ljudi
protiv pravednika. Oni su smatrali da smo mi navukli Boje kazne na njih i da e nevolje prestati ako nas istrijebe sa Zemlje.
Stoga je izdan proglas da se sveti pobiju zbog ega su vjerni dan
i no vapili Bogu za izbavljenje. Ovo je bilo vrijeme Jakovljeve
nevolje. (EW 36,37)
Vidjela sam vodee ljude na Zemlji kako se savjetuju, a Sotona i njegovi aneli bili su zaposleni oko njih. Vidjela sam pisma
koja su bila umnoena i razaslana u razliite dijelove svijeta u
kojima se nareuje ljudima da pobiju i prije odreenog vremena
svece ako se budu drali svoje udne vjere, ako ne odustanu od
subote i ne budu potovali prvi dan tjedna. (EW 282,283)
Premda je opim dekretom odreeno vrijeme kad vritelje zapovijedi mogu pobiti, njihovi e im neprijatelji u nekim sluajevima i prije tog vremena pokuati uzeti ivot. Ali nitko ne moe
proi pored silnih uvara postavljenih oko svake vjerne due. Neke
napadaju pri bijegu iz gradova i sela, ali maevi podignuti protiv njih slomit e se i pasti bespomoni poput slamke. Druge e
tititi aneli u obliku ratnika. (GC 631)
Kad bi mogli gledati nebeskim oima, ljudi bi vidjeli skupine anela, jakih u sili, smjetenih oko onih koji su sauvali Kristovu poruku o postojanosti. Sa suosjeajnom blagou aneli su
bili svjedoci njihove nevolje i uli njihove molitve. Oni ekaju na
rije svog Zapovjednika da ih istrgnu iz pogibelji. Ali moraju jo
malo ekati. Boji narod mora piti iz ove ae i krstiti se ognjem.
(GC 630,631)
266

18. rujna

Osueni na smrt
Po skoroteama razaslane su svim kraljevim pokrajinama poslanice da se svi idovi, od djeaka do staraca, djeca i ene unite, pobiju, zatru, a njihova dobra da se zaplijene u jednom jedinom danu, i to trinaestog dana dvanaestog mjeseca, mjeseca Adara. (Estera 3,13)
Ukaz koji e biti proglaen protiv Bojeg naroda ostatka bit
e slian proglasu koji je Ahasver izdao protiv Hebreja. (PK 603)
Kad onima koji potuju Boji Zakon bude uskraena zatita
ljudskih zakona, u razliitim e se zemljama istodobno pojaviti
pokret za njihovo unitenje. Kad se priblii vrijeme odreeno
dekretom, ljudi e se urotiti da istrijebe omraenu sektu. Odluit e da jedne noi zadaju konani udarac kojim e zauvijek uutkati glas neslaganja i prijekora. (GC 635)
Izii e zakon koji e ih primoravati da prestanu drati subotu kao etvrtu zapovijed i da svetkuju nedjelju ili e izgubiti
ivot. Meutim, oni nee popustiti i pogaziti Gospodnju subotu
da bi se pokorili papinskoj ustanovi. Sotonine vojske i zli ljudi
okruit e ih i likovati nad njima mislei da im Boji narod sada
ne moe utei. (1T 353,354)
Kad ovo vrijeme nevolje doe, svaki e sluaj ve biti rijeen.
Vie nee biti vremena milosti ni kunje za one koji se nisu pokajali.
Peat ivoga Boga bit e na Njegovom narodu. Ovaj mali ostatak,
nemoan da se sam obrani u borbi na ivot i smrt sa zemaljskim
silama koje predvodi vojska Zmaja, potrait e u Bogu svoju obranu.
Najvie zemaljske vlasti izdat e zakon da svi moraju sluiti Zvijeri
i primiti njezin ig pod prijetnjom progonstva i smrti. (5T 213)
Vidjela sam kako svete obuzima veliki duevni strah. Izgledalo
je da su sa svih strana okrueni bezbonim stanovnicima Zemlje.
Sve je izgledalo kao da je protiv njih. Neki su se poeli bojati da
ih je Bog na kraju prepustio ovim bezbonicima da ih pobiju. ...
Ovo je za svete bio as najuasnijeg straha. Dan i no vapili
su Bogu za osloboenjem. Gledano izvana, nije bilo nikakvih izgleda za njihovo osloboenje. Bezbonici su ve poeli trijumfirati dovikujui: Zato vas va Bog ne izbavi iz naih ruku? Zato
se ne uznesete da spasite svoje ivote? Ali sveti nisu na njih
obraali pozornost. (EW 283)
267

19. rujna

Aneoska zatita u vrijeme nevolje

Hajde, narode moj, ui u sobe i vrata za sobom zatvori.
Sakrij se askom dok jarost ne proe. (Izaija 26,20)
U dan stranog suda Krist e rei: Hajde, narode moj, ui
u sobe i vrata za sobom zatvori. Sakrij se askom dok jarost ne
proe. Kakve su to sobe u koje se oni trebaju sakriti? One prikazuju Kristovu zatitu i zatitu svetih anela. Boji narod u ovo
vrijeme nije okupljen na jednom mjestu. On se nalazi u raznim
zemljama u svim dijelovima svijeta. (HS 158)
Vidjela sam svete kako naputaju gradove i sela i zdruuju
se u skupine. ive na najsamotnijim mjestima. Aneli su im donosili
vodu i hranu dok su bezbonici patili od gladi i ei. (EW 282)
Tijekom noi bio mi je prikazan vrlo dojmljiv prizor. Izgledalo je kao da se radi o velikoj zbrci i sukobima vojski. Gospodnji glasnik stao je ispred mene i rekao mi: Pozovi svoje ukuane.
Ja u te voditi; slijedi me. Vodio me je mranom stazom, prvo
kroz umu, a zatim kroz usjeke planina i rekao: Ovdje si sigurna. Tamo je bilo i drugih koji su bili dovedeni do ovog utoita.
Nebeski vjesnik je rekao: Vrijeme nevolje je dolo kao lopov u
noi, kako vas je Gospodin upozorio. (MS 153, 1905.)
U vrijeme nevolje, pred sam Kristov dolazak, pravednike e
spasiti sluba nebeskih anela, ali za prijestupnike Bojeg Zakona nee biti zatite. Aneli ne mogu zatititi one koji zanemaruju jednu od boanskih uredbi. (PP 256)
Kao to je uinio u vrijeme adraka, Meaka i Abed Nega,
tako e i u zavrnim danima povijesti ove Zemlje Gospodin silno
djelovati u korist onih koji su stali na stranu pravednosti. ... Usred
vremena nevolje nevolje kakve nije bilo od poetka vremena
Njegovi izabranici ostat e nepokolebani. Sotona, sa svim svojim etama zla, nee moi unititi ni najslabijega od Bojih svetih. Aneli, koji su silni krepou, zatitit e ih, i radi njih e se
Gospodin otkriti kao Bog nad bogovima, sposoban da zauvijek
spasi one koji se u Njega uzdaju. (PK 513)

268

20. rujna

Bezbonici tijekom nevolja

Evo, dani dolaze rije je Jahve Gospoda kad u poslati glad na zemlju, ne glad kruha ni e vode, ve sluanja rijei Jahvine. Tumarat e od mora do mora, od sjevera do istoka potucati se itui rije Jahvinu, ali je nee
nai. (Amos 8,11.12)
Kada blagi glas milosti nestane, strah i uas obuzet e bezbonike. Na njih su strano djelovale rije: Kasno je! Prekasno
je! (EW 281)
Krist na kriu osjeao se isto tako kao to e se grenici osjeati kada se Boji gnjev izlije na njih. Crni oaj poput mrtvakog pokrova past e na njihove grene due i tada e u potpunosti shvatiti svu veliinu grijeha. (ST 15. veljae 1883.)
Oni koji nisu cijenili Boju rije urili su tamo-amo, lutajui
od mora do mora i od sjevera do juga traei Gospodnju rije.
Aneo je rekao: Oni je nee nai. Na Zemlji je glad; ne glad za
kruhom ni e za vodom, nego za sluanjem rijei Gospodnjih.
to bi dali za samo jednu rije Bojeg odobravanja! ...
Mnogi grenici bili su jako gnjevni jer su patili od posljedica epidemija. Bio je to prizor strane agonije. Roditelji su ogoreno
prekoravali svoju djecu a djeca roditelje, braa svoje sestre a sestre opet brau. ... Ljudi su se obraali svojim propovjednicima s
gorinom i mrnjom prigovarajui im rijeima: Niste nas upozorili. Govorili ste nam da se cijeli svijet treba obratiti i vikali: Mir!
Mir! da biste utiali svaki strah koji bi se pojavio. Niste nam
govorili o ovom asu, a one koji su nas upozoravali na to proglasili
ste fanaticima i zlim ljudima koji nas ele unititi. Ali ja sam
vidjela da niti propovjednici nisu utekli od Bojeg gnjeva. Njihove patnje bile su deset puta vee od patnji ovih ljudi. (EW
281,282)
U vrijeme kad se Boji sudovi izliju bez milosti, o, kako e
za grenike nedostian biti poloaj onih koji prebivaju u zaklonu Najvieg u atoru u koji e sam Bog skloniti sve one koji
su Ga ljubili i potovali Njegove zapovijedi! (3BC 1150)

269

21. rujna

Vrijeme Jakovljeve nevolje

Jao, jer velik je dan ovaj, slina mu ne bi! Vrijeme je nevolje
za Jakova, al e se izbaviti iz nje. (Jeremija 30,7)
Vidjela sam da e aneli zadravati etiri vjetra sve dok Isusovo djelo u Svetitu ne bude zavreno, a zatim e uslijediti sedam posljednjih zala. Ova su zla raspalila gnjev bezbonih ljudi
protiv pravednika. Oni su smatrali da smo mi navukli Boje kazne na njih i da e nevolje prestati ako nas istrijebe sa Zemlje.
Stoga su izdali proglas da se sveti pobiju zbog ega su vjerni vapili Bogu za izbavljenje dan i no. To je bilo vrijeme Jakovljeve
nevolje. (EW 36,37)
Kao to je Sotona potaknuo Ezava da krene protiv Jakova,
tako e u vrijeme nevolje poticati zle da unite Boji narod. I kao
to je optuio Jakova, tako e optuivati i Boji narod. Ovaj svijet
ubraja meu svoje podanike, ali se mala skupina koja vri Boje
zapovijedi protivi njegovoj prevlasti. Kad bi je mogao zbrisati sa
zemlje, njegova bi pobjeda bila potpuna. On vidi da ih uvaju sveti
aneli pa zakljuuje da su im grijesi oproteni; ali ne zna da je
njihov sluaj odluen u nebeskom Svetitu. On dobro zna grijehe
na koje ih je naveo pa ih iznosi pred Bogom u uvelianom svjetlu, tvrdei da ti ljudi ne zasluuju Boju naklonost kao ni on
sam. Tvrdi da Gospodin ne moe biti pravedan ako njima oprosti
grijehe a njega i njegove anele uniti. On tvrdi da su njegov
plijen i zahtijeva da mu budu predani u ruke kako bi ih unitio.
Budui da Sotona optuuje Boji narod za njihove grijehe,
Gospodin doputa da ih iskua do krajnjih granica. Njihovo pouzdanje u Boga, njihova vjera i odlunost bit e ozbiljno iskuani. Dok se sjeaju prolosti, njihove nade tonu, jer u cijelom svom
ivotu mogu vidjeti malo dobra. Posvema su svjesni svoje slabosti i nedostatnosti. Sotona ih nastoji zastraiti milju da je njihov
sluaj beznadan i da se mrlje njihove okaljanosti nikada ne mogu oprati. Nada se da e unititi njihovu vjeru kako bi popustili
njegovim kunjama i odrekli se svoje odanosti Bogu. (GC 618,619)

270

22. rujna

Zato postoji vrijeme nevolje

Bog nam je zaklon i utvrda, pomonik spreman u nevolji. (Psalam 46,1)
Premda e Boji narod biti opkoljen neprijateljima koji su
ga odluili unititi, tjeskoba koja ih titi nije strah od progonstva zbog istine; oni se boje da se nisu pokajali za svaki grijeh i
da zbog neke svoje nutarnje slabosti nee doivjeti ispunjenje
Spasiteljeva obeanja da e ih sauvati od asa kunje koji e
doi na sav svijet. (Otkrivenje 3,10) Kad bi pouzdano znali da
im je oproteno, ne bi ustuknuli pred muenjem ili smru, ali ako
bi se pokazali nedostojnima i izgubili ivot zbog vlastitih nedostataka u karakteru, osramotili bi Boje sveto ime.
Sa svih strana uju kovanje zavjera i vide djelovanje pobune; u njima se budi snana elja, iskrena tenja due da se uniti ovaj veliki otpad i uini kraj zloi zlih. No dok mole Boga da
zaustavi djelovanje pobune, oni osjeaju ozbiljnu grinju savjesti
to nemaju snage da se opru i zaustave monu plimu zla. Uvjereni su kako bi Sotonine sile imale manje snage da ih nadvladaju da su uvijek sve svoje sposobnosti upotrebljavali u Kristovoj slubi i jaali snagom od asa do asa.
Oni mue svoje due pred Bogom, podsjeajui na svoje ranije
pokajanje za mnoge grijehe i pozivajui se na Spasiteljevo obeanje: Ili u moje neka doe okrilje, neka sklopi mir sa mnom, mir
neka sklopi sa mnom. (Izaija 27,5) Ne ponestaje njihove vjere
stoga to nema odmah odgovora na njihove molitve. Premda trpe
najveu tjeskobu, strah i nemir, oni ne prestaju upuivati svoje
molbe. Hvataju se za Boju snagu kao to se Jakov uhvatio Anela,
a dua im govori: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi. (GC
619,620)
Vrijeme nevolje je ispit na kojem se treba pokazati Kristov
karakter. To je vrijeme kad Boji narod treba odbaciti Sotonu i
njegove kunje. (RH 12. kolovoza 1884.)

271

23. rujna

Boje oko bdije nad Njegovim

narodom
Pa da Bog zbilja ne obrani svoje izabranike koji dan i no
vapiju prema njemu? I da zategne s njihovom stvari? Kaem vam, brzo e ih obraniti. Ali, hoe li Sin ovjeji,
kada doe, nai pouzdanja na zemlji? (Luka 18,7.8)
Tako bi i Boji narod u vrijeme nevolje bio nadvladan ako
bi imao nepriznatih grijeha koji bi se pojavili pred njihovim oima dok se mui u strahu i tjeskobi; oaj bi uguio njihovu vjeru
i oni ne bi imali slobodu da mole Boga za spasenje. Premda imaju dubok osjeaj vlastite nevrijednosti, nemaju skrivenih greaka
koje bi trebali otkriti. Njihovi su grijesi otili na sud pred njima
pa su izbrisani i oni ih se vie ne mogu sjetiti. ...
Ovi krani po imenu, koji e nespremni doekati ovaj strani posljednji sukob, u svom e oaju priznati svoje grijehe rijeima duboke tjeskobe, dok e zli uivati u njihovoj muci. ...
Jakovljev ivotopis je i jamstvo da Bog nee odbaciti one koji
su bili prevareni, kuani i navedeni na grijeh, ali su Mu se obratili
iskrenim kajanjem. Dok Sotona nastoji unititi ove ljude, Bog e
poslati svoje anele da ih utjee i zatite u vrijeme pogibelji. Sotona napada ogoreno i odluno, i njegove su obmane strane; ali
Boje oko poiva nad Njegovim narodom i Njegovo uho uje njihov jauk. Njihova je muka velika, a plamen ognjene pei kao da
e ih progutati; ali Ljeva e ih proistiti kao to se zlato proiava
u vatri. U vrijeme njihovog najteeg kuanja Boja ljubav prema
Njegovoj djeci je isto tako snana i njena kao u dane njihovog
najveeg procvata, ali je za njihovo dobro da dou u ognjenu pe.
Njihova svjetovnost mora izgorjeti, kako bi se u njima mogao savreno odraziti Kristov lik.
Vrijeme nevolje i tjeskobe to je pred nama zahtijevat e vjeru
koja moe podnijeti umor, odlaganje i glad vjeru koja nee oslabiti premda je na ozbiljnoj kunji. Razdoblje probe osigurano je
svima da se mogu pripremiti za to vrijeme. ... Svi koji se kao
Jakov budu oslanjali na Boja obeanja, i kao on budu ozbiljni i
ustrajni, uspjet e kao to je on uspio. (GC 620,621)

272

24. rujna

Veliko vrijeme nevolje

Jer e to biti dani takve nevolje kakve nije bilo od poetka stvorenja, koje Bog stvori, do sada, i sigurno je vie nee biti. (Marko 13,19)
Uskoro e nastupiti vrijeme nevolje kakvog nikada nije bilo.
Nama je potrebno iskustvo koje sada nemamo, a mnogi su odvie nezainteresirani da ga steknu. esto se dogaa da je nevolja vea u predvianju nego u stvarnosti. Ali nije tako kad je u
pitanju nevolja koja je pred nama. Ni najslikovitiji prikaz ne moe
opisati veliinu tih muka. I sada, dok milosrdni Spasitelj vri pomirenje za nas, mi bismo trebali teiti da postanemo savreni u
Kristu. Boja providnost je kola u kojoj trebamo nauiti blagost
i poniznost od Isusa. Gospodin je uvijek pred nama, ne na putu
koji smo mi izabrali, koji je laki i nama ugodniji, ve na putu
pravih ivotnih ciljeva. Nitko ne smije odbaciti ili odloiti ovaj
posao ako ne eli neto najstranije svojoj dui.
Apostol Ivan je u vienju uo prodoran glas na Nebu koji je
glasno govorio: Jao vama, zemljo i more, jer je avao siao k
vama s velikim gnjevom, svjestan da ima jo samo malo vremena! Strani su prizori o kojima vie ovaj glas s Neba. Sotonin
gnjev raste kako se vrijeme skrauje, a njegov posao prijevare i
razaranja dostie svoj vrhunac u vrijeme nevolje. Zavrilo je vrijeme Bojeg dugotrajnog strpljenja. Svijet je odbacio Njegovu milost, prezreo Njegovu ljubav i pogazio Njegov zakon. Grenici su
prevrili granicu svoje kunje i Gospodin povlai svoju zatitu i
ostavlja ih na milost i nemilost voe kojeg su izabrali. Sotona e
imati vlast nad onima koji su se pokorili njegovoj vlasti i on e
uvui stanovnike Zemlje u veliku, konanu nevolju. Kada Boji
aneli prestanu zadravati strane vjetrove ljudskih strasti, svi
elementi sukoba bit e puteni. itav svijet e biti uvuen u propast straniju od one koja je zadesila stari Jeruzalem. (4SP 440,441)
Usred vremena nevolje nevolje kakve nije bilo od poetka
vremena Njegovi izabranici ostat e nepokolebani. Sotona, sa
svim svojim etama zla, nee moi unititi ni najslabijega od Bojih
svetih. (PK 513)

273

25. rujna

Krunski in prijevare
Budui da si sauvao moju poruku o postojanosti, i ja u
tebe sauvati od asa kunje koji e doi na sav svijet da
podvrgne kunji stanovnike zemlje. (Otkrivenje 3,10)
Kako se drugi dolazak naega Gospodina Isusa Krista pribliava, Sotonina orua pokreu se iz dubine Zemlje. Sotona se
nee pojaviti samo kao ljudsko bie, ve e oponaati Isusa Krista.
Svijet koji je odbacivao istinu, primit e njega kao Gospodara nad
gospodarima i Kralja nad kraljevima. (5BC 1105,1106)
Sotonina srdba raste kako se njegovo vrijeme skrauje, a
njegovo e djelo obmane i razaranja dosegnuti vrhunac u vrijeme nevolje. ...
Kao zavrni in velike obmanjujue drame, sm e Sotona
glumiti Krista. Crkva je dugo tvrdila da eka na Spasiteljev dolazak kao na ostvarenje svojih nada. Sad e veliki varalica pokazati kao da je Krist doao. U razliitim krajevima svijeta Sotona
e se pojaviti meu ljudima kao velianstveno bie bljetava sjaja, slino opisu Bojeg Sina u Ivanovu Otkrivenju. (Otkrivenje 1,1315) Slava kojom je okruen nadmauje sve to su smrtne oi ikada
vidjele. Zrakom odzvanja pokli pobjede: Krist je doao! Krist je
doao! Ljudi padaju niice pred njim, dok on die ruke i izrie
blagoslov kao to je Krist blagoslivljao svoje uenike dok se nalazio
na Zemlji. Njegov je glas mek i priguen, ali melodian. Blagim,
suosjeajnim tonom iznosi neke od onih prekrasnih nebeskih istina to ih je Spasitelj izgovorio; lijei bolesti ljudi i tada, glumei Krista, tvrdi da je subotu promijenio u nedjelju, i svima zapovijeda da svetkuju dan koji je on blagoslovio. On objavljuje da
oni koji uporno svetkuju sedmi dan hule na njegovo ime, jer odbijaju
posluati njegove anele koje im je poslao sa svjetlou i istinom.
Ovo je silna, gotovo neodoljiva obmana. Poput Samarijanaca koje
je imun Mag prevario, mnotvo e, od najmanjeg do najveeg,
povjerovati ovim prijevarama govorei: Ovaj je snaga Boja, nazvan Velika. (Djela 8,10)
Boji narod nee biti zaveden. Uenja ovog lanog Krista nisu sukladna sa Svetim pismom. (GC 623625)

274

26. rujna

Nema muenika nakon to se zavri

vrijeme milosti
Zazvat e me, a ja u ga usliiti, s njim u biti u nevolji,
spasit u ga i proslaviti. (Psalam 91,15)
Boji narod nee biti poteen stradanja; no premda progonjen i zbunjen, premda oskudijeva i strada zbog nestaice hrane,
nee biti ostavljen da izgine. ...
Ipak e se ljudskom oku initi da Boji narod svoje svjedoanstvo mora uskoro zapeatiti krvlju kao muenici prije njih. Oni
sami poinju strahovati da ih je Gospodin pustio da padnu od
ruke svojih neprijatelja. Ovo je vrijeme strahovite agonije. Danju i nou viu Bogu za izbavljenje. ...
Gledajui kroz stoljea, Boje oko je bilo upravljeno na krizu
koja oekuje Boji narod, kad na nj ustanu zemaljske sile. Poput
zatoenih prognanika bit e u smrtnom strahu zbog gladi ili nasilja. Ali Sveti, koji je pred Izraelcima razdvojio Crveno more, pokazat e svoju monu silu i ukinuti njihovo ropstvo. Moji e biti,
moja steevina govori Jahve nad Vojskama. U dan koji spremam bit u im milostiv kao to je milostiv otac sinu koji mu slui. (Malahija 3,17) Kad bi ovaj put bila prolivena krv vjernih
Kristovih svjedoka, ona ne bi, poput krvi muenika, bila posijano
sjeme koje bi donijelo etvu na slavu Bogu. Njihova vjernost ne
bi bila svjedoanstvo koje bi druge uvjerilo o istini, jer je okorjelo srce odbijalo valove milosra dok se nisu prestali vraati. Kad
bi pravedni sad bili preputeni da padnu kao rtve svojih neprijatelja, bio bi to trijumf za kneza tame. Psalmist kae: U sjenici
svojoj on me sklanja u dan kobni; skriva me u skrovitu atora
svoga. (Psalam 27,5) Krist je rekao: Hajde, narode moj, ui u
sobe i vrata za sobom zatvori. Sakrij se askom dok jarost ne
proe. Jer, gle, izii e Jahve iz svog prebivalita da stanovnike
zemljine kazni to se o njeg ogrijeie. (Izaija 26,20.21) Slavno
e biti izbavljenje onih koji su strpljivo ekali Njegov dolazak i
ija su imena zapisana u knjizi ivota. (GC 629,630,634)

275

27. rujna

Boji narod osloboen

Da, ovako govori Jahve: Bit e oduzet suanj junaku, pobjei e plijen pobjedniku! S onima koji se s tobom spore
ja u se sporiti, tvoju djecu ja u izbaviti. (Izaija 49,25)
Kad onima koji potuju Boji Zakon bude uskraena zatita
ljudskih zakona, u razliitim e se zemljama istodobno pojaviti
pokret za njihovo unitenje. Kad se priblii vrijeme odreeno dekretom, ljudi e se urotiti da istrijebe omraenu sektu. Odluit
e da jedne noi zadaju konani udarac kojim e zauvijek uutkati glas neslaganja i prijekora.
Boji narod neki u zatvorskim elijama, neki skriveni u
samotnim sklonitima u umama i planinama jo uvijek vapi
za boanskom zatitom, dok se na sve strane skupine naoruanih ljudi, poticane od vojski zlih anela, pripremaju za smrtonosno djelo. I upravo sada, u asu najvee opasnosti, Bog e se Izraelov umijeati da izbavi svoje izabranike. ...
S pobjedonosnim uzvicima, uz podrugljivo dovikivanje i kletve, gomile zlih ljudi samo to se nisu obruile na svoj plijen,
kad, gle, na zemlju pada gusti mrak, crnji od najcrnje noi. Zatim
dga, sjajei slavom s Bojeg prijestolja, premouje nebesa i kao
da okruuje svaku skupinu koja se moli. Gnjevno mnotvo iznenada zastaje. Zamiru njihovi podrugljivi uzvici. Zaboravili su predmet svog ubilakog bijesa. Sa stranim slutnjama gledaju u simbol Bojeg Saveza i tee se zatititi od njegova nepodnoljiva sjaja.
Boji narod uje jasan, melodian glas kako govori: Podignite glavu! I kad dignu pogled prema nebu, vide dugu obeanja.
Crni, prijetei oblaci koji su prekrivali nebeski svod sad se razdvajaju i poput Stjepana slobodno gledaju u Nebo i vide Boju
slavu i Sina ovjejega gdje sjedi na svom prijestolju. (GC 635,636)
Dok e cijeli svijet biti obavijen tamom, u svakom stanu svetih
sjat e svjetlo. Oni e ugledati ve prve zrake Njegova dolaska.
(PK 720)

276

28. rujna

Ponono osloboenje
Zaglave za tren, usred gluhe noi: komeaju se narodi, prolaze; ni od ije ruke moni padaju. (Job 34,20)
Bog je uvijek birao krajnosti da bi oitovao svoju silu kada
je izgledalo da nema izbavljenja od Sotoninog djelovanja. (5T 714)
U ponoi Bog pokazuje svoju mo da izbavi svoj narod. Pojavljuje se sunce u punom sjaju. Znakovi se i udesa brzo niu.
Zli s uasom i uenjem gledaju prizor, dok pravedni u sveanoj
radosti promatraju znakove svog izbavljenja. ini se da se sve u
prirodi poremetilo. Potoci prestaju tei. Pojavljuju se tamni, teki oblaci i buno se sudaraju. Usred razbjenjelog neba svjetli
je prostor neopisive slave, odakle dolazi Boji glas kao glas mnogih voda, govorei: Svreno je! (Otkrivenje 16,17) (GC 636)
Na Boji glas pokrenut e se nebeske sile. Tada e se Sunce, Mjesec i zvijezde pomaknuti sa svojih mjesta. Oni nee nestati, nego e se samo potresti na Boji glas.
Tamni, gusti oblaci gomilaju se udarajui jedan o drugi. Atmosfera se para i uvija. Tako kroz taj otvoreni prostor moemo
vidjeti Orion odakle dolazi Boji glas. (EW 41)
to se tie dolaska Sina ovjejeg, to se nee dogoditi prije
nego to Zemlju pogodi straan potres, prije nego to narod uje
Boji glas. Ljudi se nalaze u oaju i nevolji kakve nije bilo otkako je ljudi, a Boji narod e proivljavati muku. Nebeski oblaci e se sudarati i nastat e tama. Zatim dolazi glas s neba, a
oblaci se poinju valjati kao svitak. Pojavljuje se svijetli, jasni
znak Sina ovjejeg. Djeca Boja znaju to taj oblak znai. (MS
81, 1886.)
Sto etrdeset i etiri tisue trijumfiraju dok im lica odsjajuju slavom Bojom. (EW 37)
Kada Boji glas izmijeni udes Njegova naroda, dolazi do velikog
otrenjenja meu onima koji su u velikom ivotnom sukobu izgubili sve. (GC 654)
Dan gnjeva za Boje neprijatelje istovremeno je i dan konanog
izbavljenja za Njegovu Crkvu. (PK 727)

277

29. rujna

Bog se obara na prirodu

A sedmi izli svoju au u zrak. Tada iz hrama, od prijestolja, doe jak glas koji povie: Svreno je! Uto udare
munje, grmljavine, gromovi i velik potres zemlje, kakav nikad ne bi otkada se ljudi pojavie na zemlji tako velik
bijae taj potres, tako snaan! (Otkrivenje 16,17.18)
Trebali bismo prouavati izlijevanje sedme ae Bojega gnjeva.
Sile zla se u posljednjem sukobu nee predati bez otpora. (7BC
983)
Usred razbjenjelog neba svjetli je prostor neopisive slave,
odakle dolazi Boji glas kao glas mnogih voda, govorei: Svreno
je! (Otkrivenje 16,17)
Taj glas potresa nebesa i zemlju. Nastaje silan potres, kakav
nikad ne bi otkada se ljudi pojavie na zemlji tako veliki bijae taj potres, tako snaan. (Otkrivenje 16,17.18) Kao da se nebeski svod otvara i zatvara. Kao da na trenutak kroz njega bljesne slava s Bojeg prijestolja. Planine se tresu poput trske na
vjetru, a odlomljene stijene padaju na sve strane. uje se tutanj
kao od nadolazee oluje. More je uskipjelo. uje se urlanje orkana poput glasa razbjenjelih demona. itava se zemlja nadima i
sputa poput morskih valova. Njena povrina puca. ini se da
poputaju njezini temelji. Planinski lanci tonu. Napueni otoci nestaju. Razbijenjele vode gutaju morske luke koje su poput Sodome postale poznate po zlu. Bog se sjeti velikog Babilona da
mu dadne au vina svoga uskipjelog gnjeva. Golema tua, svako
zrno teko kao talenat, dovrava ovo razaranje. (Otkrivenje 16,1921) Najponosniji gradovi sravnjeni su sa zemljom. Raskone palae, na koje su velikani ovoga svijeta nemilice troili svoje bogatstvo s nakanom da se proslave, pretvaraju se pred njihovim oima u ruevine. Zidine zatvora se rue, a Boji narod koji je u
njima bio zatvoren zbog svoje vjere sada je osloboen. (GC 636,637)

278

30. rujna

Izvanredno uskrsnue
Tada e se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vjeni ivot, drugi za sramotu, za vjenu gadost. (Daniel 12,2)
Upravo je u pono Bog odluio osloboditi svoj narod. Dok su
mu se bezbonici kojima je bio okruen rugali i smijali, odjednom se pojavilo sunce sjajei svom snagom, a i mjesec je jo uvijek
sjao. ... Tamni, teki oblaci gomilali su se i meusobno sudarali.
Meutim, na jednom mjestu pojavljuje se sjaj neopisive slave odakle
dopire Boji glas slian hujanju mnogih voda koji potresa nebo i
zemlju. Nastaje straan potres. Otvaraju se grobovi i oni koji su
umrli vjerujui u vijest treeg anela i svetkujui subotu, ustaju
proslavljeni iz svojih grobova i praha koji im je bio postelja da
nazoe savezu mira koji e Bog uiniti s onima koji su odrali
Njegov zakon. (EW 285)
Oni koji spavaju u Isusu bit e pozvani iz svojih tamnica ...
u slavnu besmrtnost. ... On je ustao, dragi prijatelji, i u svojem
beznau znajte ... da je Isus pokraj vas da vam dade mir.
Ja znam o emu govorim. Proivjela sam vrijeme kada sam
mislila da e me valovi svladati. U to vrijeme sam osjetila koliko
mi je Spasitelj dragocjen. Kada je umro moj najstariji sin, osjeala sam veliku bol, ali k meni je doao Isus i tada sam osjetila
Njegov mir u dui. aa utjehe dotaknula je moje usne.
A onda je umro i onaj koji je bio kraj mene trideset est godina. ... Zajedno smo radili u djelu, ali smo morali sklopiti ruke
ovog borca i poloiti ga na poinak u tihi grob. Ponovno je moja
bol bila strana, ali nakon svega dola je aa utjehe. Meni je
Isus dragocjen. Bio je pokraj mene ... a bit e i pokraj vas. Kad
nai prijatelji odlaze u grob, oni ostaju u naem sjeanju. Moda
emo se oprostiti od svojeg oca ili majke: kada ponovo dou, one
bore e nestati, ali lik e ostati i mi emo ih prepoznati. ...
Budimo spremni da se susretnemo s ovim dragim prijateljima kad se pojave u jutro uskrsnua. ... Hoemo li se drati nade
koja se nalazi u evaneljima da emo biti kao On jer emo Ga
vidjeti kao to jest? (IHP 353)

279

1. listopada

Prvo uskrsnue nepravednih

Evo dolazi u pratnji oblaka! I vidjet e ga svako oko, i
oni koji su ga proboli. (Otkrivenje 1,7)
A i oni koji su ga proboli (Otkrivenje 1,7), koji su se izrugivali
Kristovim samrtnim mukama i najogoreniji protivnici Njegove
istine i Njegova naroda, podignuti su da Ga gledaju u Njegovoj
slavi i vide ast koja je dana odanima i poslunima. (GC 637)
Na kraju, podiui svoju desnicu prema nebu, Kaifa se u obliku
sveane zakletve obratio Isusu: Zaklinjem te ivim Bogom da nam
rekne jesi li ti Mesija, Sin Boji? ...
Svako je uho bilo spremno sluati i svako je oko netremice
promatralo Njegovo lice kad je odgovorio: Ti kaza. Kao da je
nebeska svjetlost obasjala Njegovo blijedo lice kad je dodao: Ali
ja vam kaem da ete poslije ovoga vidjeti Sina ovjejega gdje
sjedi s desnu Svemoguega i gdje dolazi na oblacima nebeskim.
Za trenutak je Kristovo boanstvo bljesnulo kroz Njegovu
ljudsku prirodu. Prvosveenik je drhtao pred Spasiteljevim prodornim pogledom. ... Za trenutak je ugledao straan prizor kako
grobovi vraaju svoje mrtvace s tajnama za koje su smatrali da
e biti vjeno sakrivene.
Prizor je iezao ispred sveenikovih oiju. ... Razderavi svoje
haljine ... zahtijevao je da se ... zatvorenik osudi zbog huljenja
na Boga. emu nam trebaju vie svjedoci?, rekao je. U ovaj
isti as uli ste pogrdu. to vam se ini? I svi su Ga osudili.
(DA 706708)
Tako su idovski starjeine nainili svoj izbor. Njihova odluka zabiljeena je u knjizi koju je Ivan vidio u ruci Onoga koji
sjedi na prijestolju, u knjizi koju nijedan ovjek ne moe otvoriti. U svoj svojoj optuujuoj snazi ova odluka pojavit e se pred
njima onoga dana kad knjigu otvori Lav iz plemena Judina. (COL
294)
Kada Krist doe po drugi put, oni Ga nee vidjeti kao zatvorenika okruenog ruljom. Ugledat e Ga kao nebeskog Kralja. ...
Tada e se sveenici i vladari jasno sjetiti prizora u sudskoj dvorani. Svaka sitnica pojavit e se pred njima kao da je napisana
vatrenim slovima. (ST 17. sijenja 1900.)

280

2. listopada

Rastopljena poela i usijana vrelina

Ali e doi dan Gospodnji kao lopov; u taj e dan nebesa
ieznuti s velikom lomljavom, poela e se u ognju rastopiti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima nee vie nai. (2.
Petrova 3,10)
U dan Gospodnji, ba pred Kristov dolazak, Bog e u svojem
gnjevu poslati munje s Neba koje e se sjediniti s vatrom na Zemlji.
Planine e gorjeti kao pe i izbacivat e strane bujice lave unitavajui vrtove, polja, sela i gradove; i kako budu izbacivale rastopljenu rudu, stijene i uareno blato u rijeke, init e da one kljuaju kao kotlovi, a odlomljene komade masivnih stijena razbacivat e po zemlji s neopisivom silovitou. Rijeke e u potpunosti
presuiti. Zemlja e se tresti i bit e stranih erupcija i potresa
na sve strane. Bog e pogoditi epidemijama grene stanovnike Zemlje sve dok ne budu potpuno uniteni. (3SG 82,83)
Zemlja e se ljuljati tamo-amo kao pijan ovjek i premjestit
e se kao koliba. Stihije e se od vatre raspasti, a nebesa e se
saviti kao svitak. (5BC 1110)
Zemljina kora bit e rascijepljena provalom elemenata skrivenih u zemljinoj utrobi. Ovi elementi, jednom osloboeni, zbrisat e blaga onih koji su ga godinama skupljali gomilajui imetak na raun svojih izgladnjelih radnika. (MS 24, 1891.)
Veliki sveopi poar upravo je pred nama kada e sav ovaj
uzaludni posao u ivotu biti zbrisan za jednu no i jedan dan.
(4T 49)
Doi e ... do velikog unitavanja ljudskih ivota. Ali kao to
je u dane velikog potopa Noa bio sauvan u korablji koju je Bog
pripremio za njega, tako e i u ovim danima unitenja i nesree
Bog biti utoite onima koji vjeruju u Njega. Preko psalmista On
objavljuje: Jer bi me sakrio u kolibi svojoj u zlo doba; sklonio bi
me pod krovom atora svojega; na kamenu goru popeo bi me.
Zar onda neemo uiniti Gospodina svojom sigurnou i obranom?
(Letter 258, 1907.)
Mi bismo se trebali pripremati za stanove koje je Krist pripremio za one koji Ga vole. Tamo nee biti sukoba meu ljudima.
(RH 19. listopada 1897.)

281

3. listopada

Jedna ilustracija sedmog zla

Zar si stigao do riznica snijega i zar si tue spremita vidio to ih priuvah za dane nevolje, za vrijeme boja i krvava rata? (Job 38,22.23)
Byron Belden, Sarah Belden i sestra May Lacey pratili su
me na moj zakazani sastanak u mjestu Prospect u Australiji. im
smo napustili kuu gdje je bio odran sastanak, vidjeli smo da
dolazi oluja. ... tako zloslutno da smo osedlali konje to smo bre
mogli. Kad smo ve bili blizu kue, oluja se razbjesnjela. Poela
je padati krupna tua velika kao kokoje jaje. ... To je preplailo mladog konja jer je tua padala po njemu stranom silinom.
Kazala sam: Byrone, odmah izii van. ... Idi do konja, razgovaraj s njim. Neka konji znaju da nisi ti taj koji ih tue. On je
iskoio na ovaj prijedlog. Zatim sam rekla: May Lacey i Sarah,
iziite. Uinile su to ... a onda sam izila i ja dok su mi May
Lacey i Sarah pomagale. ... Vjetar je puhao takvom snagom da
su nam eiri odletjeli s glava a i jastuci bili otpuhani iz koija.
Teki jastuci, kiobrani i odjea odletjeli su u polje u svim snjerovima. ...
Kakvog li prizora! Sestra Belden, May Lacey i ja stigle smo
kui bez eira. ... Byron je bio s jadnim mladim preplaenim konjem. ... Jedino to smo mogli bilo je da se obratimo Bogu za
pomo. ...
Ovo je najgore iskustvo koje sam ikada doivjela s koijom
u oluji. ... Razmiljala sam o danu kada e se Boji sud sruiti
na svijet, kada e tama i uasan mrak zaodjenuti nebesa kao vrea
od kostrijeti. ... U mati sam naslutila do ega e doi kad Gospodnji
moni glas d naredbu svojim anelima: Izlijte sedam aa gnjeva
Bojeg na zemlju. ...
Otkrivenje 6 i 7 puno je znaenja. Boji sudovi koji su opisani strani su. Sedam anela stoje pred Bogom da prime naredbe.
Njima je dano sedam truba. Gospodin je krenuo da kazni stanovnike Zemlje. ...
Kada Boja zla pogode Zemlju, na grenike e padati tua
teine jednog talenta*. (MS 59, 1895.)
* jedan talenat = 34 kg

282

4. listopada

Zemlja se izmie kao knjiga

Nebesa u potresti, maknut e se zemlja s mjesta od srdbe Jahve nad Vojskama, u dan kad se izlije gnjev njegov. I
tada, kao gazela preplaena, kao ovce koje nitko ne prikuplja, svatko e se vratit svom narodu, svatko e u zemlju svoju pobjei. (Izaija 13,13.14)
Gusti oblaci jo prekrivaju nebo, ali tu i tamo se probija sunce
nalik na osvetniko Jahvino oko. Razjarene munje paraju nebo
ovijajui Zemlju plamenim platem. Jai od strahovite grmljavine
gromova, tajanstveni i strani glasovi objavljuju sudbinu zlih. Svi
ne razumiju izgovorene rijei, ali ih dobro razumiju lani uitelji. Oni koji su do maloas bili toliko bezobzirni, toliko hvalisavi
i prkosni, toliko uivajui u svojoj okrutnosti prema narodu koji
vri Boje zapovijedi, sada su svladani zaprepatenjem i dru
od straha. Njihovi jauci nadmauju buku prirodnih sila. Demoni
priznaju Kristovo boanstvo i dru pred Njegovom moi, dok ljudi
ispunjeni uasom puzajui preklinju za milost. ...
Kroz procjep u oblacima blista zvijezda iji je sjaj etverostruko uvean tamom. Ona je vjernima znak nade i radosti, a
prekriteljima Bojeg Zakona znak neumoljivosti i srdbe. Oni koji
su za Krista rtvovali sve, sada su sigurni, skriveni kao u Gospodnjem atoru. Bili su iskuani, i pred svijetom i pred onima
koji su prezreli istinu oni su pokazali svoju vjernost Onome koji
je za njih umro. udesna se promjena zbiva na onima koji su
ostali nepokolebljivo vjerni suoeni sa smru. Oni su iznenada osloboeni mrane i strane tiranije ljudi preobraenih u demone. Njihova lica, donedavno blijeda, zabrinuta i iscrpljena, sada zrae
uenjem, vjerom i ljubavlju. Njihovi se glasovi uzdiu u trijumfalnoj pjesmi: Bog nam je zaklon i utvrda, pomonik spreman u
nevolji. Stoga, ne bojmo se kad se ljulja zemlja, kad se bregovi
rue u more. Nek bue i bjesne valovi morski, nek bregovi dru
od estine njihove. (Psalam 46,2-4) (GC 637,639)

283

5. listopada

Na nebu se pojavljuje Boji zakon

Nebesa objavljuju pravednost njegovu: on je Bog sudac!
(Psalam 50,6)
Dok se ove rijei svetog povjerenja podiu Bogu, oblaci se
razilaze i vidi se zvjezdano nebo, neizrecivo sjajno nasuprot mranom i uzburkanom svodu na objema stranama. Kroz pritvorena
vrata bljeti slava nebeskoga grada. (GC 639)
U hramu e se vidjeti Koveg saveza s dvije kamene ploe
na kojima je ispisan Boji zakon. Te dvije kamene ploe bit e
iznesene iz svojeg tajnog skrovita i na njima e se vidjeti Deset
zapovijedi napisanih Bojim prstom. Te kamene ploe koje sada
lee u Kovegu saveza bit e uvjerljivo svjedoanstvo u prilog istini
i obvezatnosti svih zahtjeva Bojeg zakona. (7BC 972)
Ljudi bogohulnih misli i srca smatrali su da su dovoljno jaki
da promijene Jahvina vremena i zakone, ali siguran u nebeskim
arhivima, u Bojem kovegu, nalazi se original Bojih zapovijedi
ispisan na dvije kamene ploe. Nema takvog silnika na Zemlji
koji bi mogao uzeti te ploe iz njihovog svetog skrovita, ispod
prijestolja milosti. (7BC 972)
Zatim se na nebu pojavljuje ruka koja dri sklopljene dvije
kamene ploe. Prorok kae: Nebesa objavljuju pravednost njegovu: on je Bog sudac! (Psalam 50,6) Ovaj sveti Zakon, Boja
pravednost, koji je usred grmljavine i plamena objavljen sa Sinaja da bude ivotni vodi, sad se ljudima otkriva kao mjerilo po
kojem e se suditi. Ruka otvara ploe pa se vide propisi Dekaloga, upisani kao plamenim perom. Rijei su tako jasne da ih svi
mogu itati. Bude se sjeanja, iz uma nestaje tame praznovjerja
i krivovjerja, a deset kratkih, saetih i autoritativnih Bojih rijei izloeno je pogledu svih stanovnika Zemlje.
Nemogue je opisati uas i oaj onih koji su gazili Boje svete
zahtjeve. ...
Neprijatelji Bojeg Zakona, od sveenika pa sve do najmanjeg meu njima, stjeu novo razumijevanje istine i dunosti. Prekasno uviaju da je subota etvrte zapovijedi peat ivoga Boga.
(GC 639,640)

284

6. listopada

Objavljen dan i sat Kristovog dolaska

to se tie onog dana i asa, o tome nitko nita ne zna;
ni aneli nebeski, ni Sin, ve jedino Otac. (Matej 24,36)
S neba se uje Boji glas koji objavljuje dan i sat Isusova
dolaska i proglauje vjeni savez sa svojim narodom. Poput tutnja najjaeg groma prolamaju se Zemljom Njegove rijei. (GC 640)
On je izgovarao reenicu po reenicu, a onda zastao dok su
se rijei pronosile Zemljom. Boji Izrael stajao je oiju uperenih
prema gore sluajui rijei koje su izlazile iz usta Jahve i prolamale se Zemljom slino udarcu najjaeg groma. Bilo je izuzetno
sveano. Na kraju svake reenice sveci su uzvikivali: Slava! Aleluja! (EW 285,286)
ivi sveti, njih 144.000, poznavali su i razumjeli taj glas, dok
su grenici mislili da je u pitanju grmljavina i potres. (EW 15)
Boji Izrael stoji sluajui, pogleda uprtog prema gore. Njihova su lica obasjana Njegovom slavom i sjaje kao Mojsijevo lice
kad je siao sa Sinaja. Zli ne mogu gledati u njih. A kad je izreen
blagoslov nad onima koji su tovali Boga svetkujui Njegovu subotu, prolama se pobjedniki usklik. (GC 640)
Tada zapoinje slavlje jer se zemlja treba odmoriti. (EW 35)
Velianstveno svjetlo obasjavalo je njihova lica. Kako su divno
sada izgledali! Nestalo je svakog traga brige i iznurenosti, a zdravlje
i ljepota blistali su na svakom licu. Njihovi neprijatelji neznaboci svuda oko njih padali su na zemlju kao mrtvi jer nisu mogli
izdrati svjetlo koje je obasjavalo osloboene pravednike. Ovo svjetlo
i slava zadrala se na njima sve dok se Isus nije pojavio na nebeskim oblacima. (EW 272,273)
Vidjela sam kako plameni oblak dolazi do mjesta na kojem
je stajao Isus. Onda je Isus ... zauzeo svoje mjesto na tom oblaku
koji Ga je nosio k Istoku, gdje se prvi put ukazao svetima na
Zemlji mali, crni oblak koji je bio znak Sina ovjejeg. Dok je
oblak prolazio od Svetinje nad svetinjama prema Istoku, to je
trajalo danima, sotonska sinagoga molila je pred nogama svetaca. (To the Little Remnant Scattered Abroad (Broadside), 6. travnja 1846.)

285

7. listopada

Zrake svjetla zlatnog jutra

Jer e dolazak Sina ovjejega biti slian munji to sijevne
na istoku i rasvijetli sve do zapada. (Matej 24,27)
Dok e cijeli svijet biti obavijen tamom, u svakom stanu svetih
sjat e svjetlo. Oni e ugledati ve prve zrake Njegova dolaska.
(PK 720)
Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao pola
dlana ljudske ruke. To je oblak koji okruuje Spasitelja i koji iz
daljine izgleda kao obavijen tamom. Boji narod zna da je to znak
Sina ovjejega. U sveanoj tiini oni ga netremice promatraju
dok se pribliava Zemlji i postaje sve svjetliji i sjajniji, dok ne
preraste u veliki bijeli oblak, kojemu donji dio slii na razgorjelu
vatru, a nad kojim lebdi duga saveza. Isus se pribliuje kao silni
pobjednik. Ovaj put ne dolazi kao ovjek boli, da ispije gorku
au sramote i muka, nego kao pobjednik na Nebu i na Zemlji,
da sudi ivima i mrtvima. Vjerni i Istiniti... sudi i vojuje pravedno.
Prate Ga nebeske vojske. (Otkrivenje 19,11.14) Sveti aneli, golemo, bezbrojno mnotvo, prate Ga zvucima nebeskih himni. ini se da je nebeski svod prepun sjajnih bia tisue tisua...
mirijade. Nema ljudskog pera koje bi moglo opisati ovaj prizor;
nema uma smrtnog ovjeka koji bi mogao zamisliti njegov sjaj.
Velianstvo njegovo zastire nebesa, zemlja mu je puna slave. Sjaj
mu je ko svjetlost. (Habakuk 3,3.4) Kako se ivi oblak pribliuje, svako oko vidi Kneza ivota. Trnov vijenac sad ne nagruje
Njegovu svetu glavu, na njoj poiva kruna slave. Njegovo lice nadmauje sjajem zasljepljujuu svjetlost podnevnog sunca. Na svom
ogrtau na boku nosi napisano ime: Kralj kraljeva i Gospodar
gospodara. (Otkrivenje 19,16) (GC 640,641)
Podignutih ruku, sa svijetlim zrakama Sunca Pravednosti koje
ih obasjavaju, radosni to je njihovo osloboenje blizu, oni [ivi
sveti] idu u susret Zaruniku govorei: Gle, ovo je Bog na, u
njega se uzdasmo, on nas je spasio. (HC 367)

286

8. listopada

Drugi Kristov dolazak

Bog na dolazi i ne uti. Pred njim ide oganj to prodire, oko njega bjesni silna oluja. On zove nebesa odozgo i
zemlju da sudi narodu svojemu. (Psalam 50,3.4)
Ubrzo nae oi privlai pojava malog crnog oblaka na istoku
veliine otprilike pola ovjejeg dlana i svi znamo da je to znak
Sina ovjejeg. Svi u sveanoj tiini promatramo kako se oblak
pribliava i postaje sve svjetliji i velianstveniji da bi se konano pretvorio u veliki bijeli oblak. Donja strana mu je kao u plamenu. Iznad njega se uzdie duga dok se oko njega nalaze deseci
tisua anela koji pjevaju najdivnije pjesme, a na oblaku sjedi
Sin ovjeji. (EW 15,16)
Kada se prvi put pojavio u daljini, ovaj oblak je izgledao vrlo
mali. Aneli su rekli da je to znak Sina ovjejeg. Kako se pribliavao Zemlji, mogli smo vidjeti nevjerojatnu Isusovu slavu i
velianstvo dok se kretao naprijed da osvaja. (EW 286)
Njegova kosa je bila bijela i u uvojcima se sputala do ramena, a na glavi je imao mnogo kruna. Noge su Mu bile kao razgorio oganj, u desnoj ruci je imao srp, a u lijevoj srebrnu trubu.
Oima koje su bile kao jarki plamen prodirao je u svoju djecu do
dna due. Problijedjela su lica svih okupljenih, a lica onih koje
je Bog odbacio i pocrnjela. Svatko se glasno pitao: Tko e opstati? Je li moja haljina bez mrlje? Onda su aneli prestali pjevati
i za trenutak je zavladala grobna tiina dok je Isus progovorio:
Opstat e samo oni u kojih su iste ruke i isto srce; dosta vam
je moja milost. Na te su se rijei naa lica ponovno oblila sjajem, a radost je ispunila svako srce. Aneli su sada pjevali jo
glasnije kako se oblak sve vie pribliavao. (EW 16)
Zemlja je podrhtavala pred Njim, nebo se izmicalo kao svitak i sve planine i otoci pomaknuli su se sa svojih mjesta. Zemaljski kraljevi, velikai, vojskovoe, bogatai, mogunici, svi
robovi i slobodni sakrie se po piljama i gorskim peinama.
(EW 286,287)

287

9. listopada

U jamama i piljama
Uite u rupe meu peinama i u spilje zemaljske pred uasom Jahvinim, pred sjajem velianstva njegova, kad ustane da potrese zemlju. (Izaija 2,19)
Oni koji su bili skriveni, ratrkani su zbog ljudskog neprijateljstva protiv Jahvinog zakona. Oni su bili ugnjetavani od svih
zemaljskih sila. Bili su ratrkani po jamama i piljama zemaljskim dok je trajalo nasilje njihovih protivnika zato to su bili vjerni
i posluni Jahvinim zakonima. Ali osloboenje Bojem narodu dolazi
od Boga. Njegovom neprijatelju Bog e se pokazati kao Bog pravde
i kaznen ...
Iz zemaljskih jama i pilja, svojih tajnih i skrovitih utoita,
Boji narod je pozvan da izae kao Njegov istiniti i vjerni svjedok.
Ljudi koji su bili hrabri u svojoj pobuni, ispunit e opis koji
se nalazi u Otkrivenju 6,15-17. U ovim piljama i jamama shvaaju istinu da pisma i zapisi svjedoe upravo protiv njih. Pastiri
koji su vodili ovce po lanim stazama ut e optube usmjerene
protiv sebe: Vi ste pravili svjetlo istine. Vi ste nam rekli da su
Boji zakoni ukinuti i da su oni ropski jaram. Vi ste nam oglaavali
lane doktrine kad smo bili uvjereni da ovi adventisti sedmoga
dana imaju istinu. Krv naih dua je na vaim sveenikim odorama. ... Pa sada, hoete li vi platiti otkup za nae due? ... to
da radimo mi koji smo sluali iskrivljeno tumaenje Svetog pisma i vae izvrtanje istine koja bi nas, da smo je posluali, spasila?
Kada Krist doe da se osveti onima koji su nauavali i pripremali ljude da pogaze Boju subotu, da odbace sjeanje na Njega
i zgaze svojim nogama hranu s Njegovih panjaka, kajanje e biti
uzaludno. Oni koji su vjerovali lanim pastirima, istraivali su
Boju rije i pronali da e Bog suditi svakom ovjeku koji je znao
istinu, ali se okrenuo od svjetla zato to je to zahtijevalo samoodricanje i kri. Stijene i planine ne mogu ih zatititi od srdbe
Onoga koji sjedi na tronu i od gnjeva Janjeta. (Letter 86, 1900.)

288

10. listopada

Kristova pojava prilikom Njegovog

drugog dolaska
A naa je domovina na nebesima, odakle i Spasitelja postojano oekujemo, Gospodina Isusa Krista, koji e, prema
djelotvornosti kojom moe sve podloiti sebi, preobraziti nae
bijedno tijelo i uiniti ga jednakim svome slavnom tijelu.
(Filipljanima 3,20.21)
Krist je uzaao na Nebo u ljudskom obliku. Uenici su vidjeli
oblak koji Ga je prihvatio. Isti Isus koji je hodao, govorio i molio
se s njima, koji je lomio kruh s njima, koji je bio s njima u njihovim
amcima na jezeru i koji se tog istog dana muio s njima penjui
se sve do Maslinske gore taj isti Isus je sada otiao dijeliti
prijestolje svog Oca. Aneli su ih uvjeravali da e isti Onaj koga
su vidjeli kako ide na Nebo, doi ponovno isto tako kako je uzaao. (DA 832)
Slava Kristove ljudske naravi nije se vidjela dok je bio na
Zemlji. ... Sada se pojavljuje u istoj ljudskoj naravi kada se vraa s Neba, obuen u slavu, kao pobjednik, uzvien. (IHP 358)
Krist e doi u svojoj vlastitoj slavi, u slavi svoga Oca i slavi
svetih anela. Deset tisua puta deset tisua i tisue tisua anela,
prelijepih, pobjedonosnih sinova Bojih nenadmane ljupkosti i
slave, pratit e Ga na Njegovom putu. Umjesto krune od trnja,
On e nositi krunu slave krunu u krunama. Umjesto one stare
grimizne haljine bit e zaodjenut najbjeljim haljinama kako ih
ne moe obijeliti nijedan bjelilac na zemlji (Marko 9,3). Na Njegovoj haljini i bedrima bit e napisano ime: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara (Otkrivenje 19,16). (HC 367)
Cijelo Nebo bit e prazno, bez anela, dok e Ga sveti ekati i gledati u nebo kao Galilejci kada se uznio s Maslinske gore.
Tada e samo oni koji su sveti, samo oni koji su slijedili u potpunosti krotki Primjer, kad Ga ugledaju, radosno i oduevljeno
klicati: Gle, ovo je Bog na, u njega se uzdasmo, on nas je spasio.
I u jedan hip, u tren oka oni e se preobraziti na glas posljednje trube koja budi zaspale svete i poziva ih iz njihovih pranjavih postelja obuenih u slavnu besmrtnost koji kliu: Pobjeda! Pobjeda nad smru i grobom! (EW 110)
289

11. listopada

Sud prilikom Kristovog drugog

dolaska
Zaklinjem te pred Bogom i Kristom Isusom koji e suditi ive i mrtve i njegovim dolaskom i njegovim kraljevstvom. (2. Timoteju 4,1)
Prizor suda odigrat e se u prisutnosti svih svjetova jer e
na ovom sudu Boja vladavina biti obranjena a Njegov Zakon proglaen kao svet, pravedan i dobar. Tada e svaki sluaj biti odluen i svakom e biti izreena osuda. Grijeh tada nee biti privlaan, ve e se vidjeti u svoj svojoj uasnoj veliini. (SD 361)
Nijedan ljudski jezik ne moe opisati prizore drugog dolaska Sina ovjejeg na nebeskim oblacima. On e doi u svojoj
slavi, slavi Oca i slavi svetih anela. Doi e obuen u haljinu
svjetla koju je nosio od vjenosti. Pratit e Ga aneli. Deset tisua puta deset tisua pratit e Ga na Njegovom putu. ut e se
zvuk trube pozivajui iz grobova mrtve koji spavaju. Kristov glas
doprijet e do grobova i prodrijeti do uiju mrtvih i svi koji su u
grobovima ... izii e.
Pred njim e biti skupljeni svi narodi. Onaj koji je umro
za ovjeka treba mu suditi u posljednji dan jer Otac je sav sud
dao Sinu ... dao mu je i vlast da sudi, jer je Sin ovjeji. Kakav
e to biti dan za one koji su odbacili Krista i iji su Ga grijesi
proboli! (RH 5. listopada 1899.)
Prilikom Njegovog drugog dolaska, svako srce e biti osvjedoeno. Oni koji su se okrenuli od Njega beznaajnim stvarima
ovoga svijeta traei sebine probitke i ast svijeta, u dan Njegovog dolaska priznat e svoju pogreku. Ovo su oni o kojima je
govorio pisac Otkrivenja: Zbog njega e proplakati svi narodi na
zemlji. ...
I oni koji su ga proboli. Ove se rijei ne odnose samo na
ljude koji su razapeli Krista kada je visio na golgotskom kriu,
ve i na one koji Ga zlim rijeima i loim djelima razapinju danas. (ST 28. sijenja 1903.)

290

12. listopada

Oni koji su Ga proboli

I vi ete vidjeti Sina ovjejega gdje sjedi s desnu Svemoguega i gdje dolazi na oblacima nebeskim. (Marko 14,62)
Dok [idovski voe] gledaju Njegovu slavu, pred njima se
pojavljuje sjeanje na Sina ovjejeg obuenog u haljinu ljudske
naravi. Sjeaju se kako su postupali s Njim, kako su Ga odbacili
i stali na stranu velikog otpadnika. Prizori iz Kristovog ivota
pojavljuju se pred njima u svoj svojoj jasnoi. Sve to je uinio,
sve to je rekao i ponienje kojem je bio izloen da bi ih spasio
od zaraze grijeha, izranja pred njima da ih osudi.
Gledaju Ga kako jae kroz Jeruzalem i vide Ga slomljenog
u duevnoj patnji i suzama nad okorjelim gradom koji odbacuje
Njegovu vijest. Pred njima se pojavljuje prizor iz Getsemanskog
vrta i oni uju Kristovu iznenaujuu molitvu: Oe moj! Ako je
mogue, neka me mimoie ovaj kale!
Ponovo uju Pilatov glas: Ja ne naoh na njemu nita to
bi zasluivalo smrt. Oni vide prizor pun ponienja u sudnici kada je Baraba stajao pokraj Krista, a oni su imali mogunost izabrati Onoga bez krivnje. Ponovno uju Pilatove rijei: Koga od
dvojice hoete da vam pustim? Barabu ili Isusa, prozvanoga Krista? uju i odgovor: Ne njega, nego Barabu! Na Pilatovo pitanje: to da onda uinim Isusom? dolazi odgovor: Razapni ga!
Opet vide svoju rtvu koja nosi sramotu kria. uju glasne,
pobjedonosne glasove uz podrugljive uzvike: Ako si Sin Boji,
sii s kria! Druge je spasio, a sam sebe ne moe spasiti.
Sada Ga ne vide u Getsemanskom vrtu, ni u sudnici, ni na
golgotskom kriu. Znaci Njegovog ponienja su proli, a oni gledaju u Boje lice lice koje su pljuvali, lice koje su sveenici i
voe udarali dlanovima svojih ruku. Sada im je otkrivena istina
u svoj svojoj jasnoi. (RH 5. rujna 1899.)

291

13. listopada

Grenici ubijaju jedni druge

I po svim svojim gorama pozvat u na njega ma rije
je Jahve Gospoda s maem e se brat na brata dii. (Ezekiel 38,21)
Zli ale, ali ne zbog grenog zanemarivanja Boga i blinjih,
ve zato to je Bog pobijedio. Jadikuju zbog posljedica, a ne kaju
se zbog svoje zloe. Kad bi mogli, ne bi propustili upotrijebiti svako
sredstvo da pobijede. ...
Propovjednici i narod uviaju da nisu isticali vanost odravanja pravog odnosa spram Boga. Uviaju da su se pobunili protiv
Autora svekolike pravde i pravinih zakona. Odbacivanje boanskih propisa omoguilo je stvaranje tisua izvora zla, nesklada,
mrnje, zloe, dok Zemlja nije postala golemo polje sukoba, kaljuom pokvarenosti. Ovaj se prizor sada pojavljuje pred onima
koji su odbacili istinu i odluili njegovati la. Nema jezika koji
moe izraziti enju to je neposluni i nevjerni osjeaju za onim
to su zauvijek izgubili za vjenim ivotom. Ljudi koje je svijet oboavao zbog njihove darovitosti i rjeitosti, sada sve to vide
u pravome svjetlu. Shvaaju to su prijestupom izgubili te padaju pred noge onih iju su vjernost prezirali i ismijavali i priznaju da ih je Bog ljubio.
Ljudi uviaju da su bili obmanuti. Optuuju jedni druge da
su ih vodili u propast, ali se svi ujedinjuju u najogorenijem osuivanju sveenika. Nevjerni su pastiri proricali samo ono to je bilo
ugodno; svoje su sluatelje navodili da Boji Zakon proglase nevaeim i progone one koji bi ga drali svetim. Oajni, ovi uitelji
sada pred svijetom priznaju svoje prijevarno djelo. Mnotvo je ispunjeno bijesom. Mi smo izgubljeni, viu, a vi ste uzrok naoj
propasti! Zatim ustaju protiv lanih pastira. Upravo oni koji su
im se nekada najvie divili izgovorit e protiv njih najstranije
kletve. Iste ruke koje su ih nekada okrunile lovorikama podignut e se da ih unite. Maevi kojima su namjeravali pobiti Boji
narod sada slue da unite njegove neprijatelje. Posvuda dolazi
do sukoba i krvoprolia. (GC 654656)

292

14. listopada

Janjetova srdba
Zemaljski kraljevi, velikai, vojskovoe, bogatai, mogunici, svi robovi i slobodni sakrie se po piljama i gorskim peinama, govorei gorama i peinama: Padnite na
nas i sakrijte nas od lica onoga koji sjedi na prijestolju i
od Janjetove srdbe, jer doe veliki dan njegove srdbe!
Tko moe opstati? (Otkrivenje 6,15.16)
Podrugljivo dobacivanje je prestalo. Laljive su usne uutkane. Utihnuo je zveket oruja i bojni mete, svaki plat krvlju
natopljen. (Izreke 9,4) Ne uje se nita osim glasa molitve i zvuka
plaa i jadikovke. S usana onih koji su se do malo prije rugali
izbija krik: Jer doe veliki dan njegove srdbe i tko moe opstati?
Zli mole da ih pokopaju gorske stijene samo da se ne sretnu s
licem Onoga koga su prezreli i odbacili.
Poznat im je glas koji dopire do uiju mrtvih. Koliko puta ih
je njegov molei, njeni glas pozivao na pokajanje! Koliko puta su
ga uli u dirljivim molbama nekog prijatelja, brata, Otkupitelja!
Onima koji su odbacili Njegovu milost nijedan glas ne moe biti
toliko pun osude, tako optereen optubom kao glas koji je toliko
dugo molio: Obratite se, dakle, obratite se od zloga puta svojega!
Zato da umrete? (Ezekiel 33,11) Kad bi to bar bio glas tuinca!
Isus kae: Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste posluali moje
opomene. (Izreke 1,25) Ovaj glas budi sjeanja koja bi rado izbrisali
prezrena upozorenja, odbijene pozive, omalovaene prednosti.
Tu su oni koji su se rugali Kristovu ponienju. Uzbudljivom
snagom dolaze im na um rijei Patnika, kada je na zaklinjanje
velikog sveenika sveano izjavio: Ali ja vama kaem da ete poslije
ovoga vidjeti Sina ovjejega gdje sjedi s desnu Svemoguega i
gdje dolazi na oblacima nebeskim. (Matej 26,64) Sada Ga vide
u Njegovoj slavi, a jo Ga trebaju vidjeti kako sjedi s desne Svemoguega. ... U ivotu svih koji odbacuju istinu ima trenutaka kad
se savjest budi, kad iz sjeanja izranjaju bolne uspomene na ivot ispunjen licemjerstvom i kad duu mui uzaludno kajanje. Ali
to je to prema grinji savjesti onog dana kad navali na vas strah
kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor. (Izreke 1,27) Oni
koji su naumili unititi Krista i Njegov vjerni narod sada su svjedoci
slave koja poiva na njima. (GC 642,644)
293

15. listopada

Bog intervenira u Harmagedonu

Do svih stanovnika dopire bojni klik do nakraj svijeta
jer Jahve se parbi s narodima, izlazi na sud sa svakim
tijelom, bezbonike e mau izruiti rije je Jahvina.
(Jeremija 25,31)
est tisua godina traje veliki sukob; Boji Sin i njegovi nebeski glasnici bili su u sukobu sa silom Zloga da bi upozorili,
prosvijetlili i spasili sinove ovjeje. Sada su svi odluili; zli su
se u cijelosti ujedinili sa Sotonom u njegovoj borbi protiv Boga.
Dolo je vrijeme da Bog opravda autoritet svog pogaenog Zakona. Sada se borba ne vodi samo sa Sotonom ve i s ljudima. Jahve
se parbi s narodima, bezbonike e mau izruiti.
Znakom izbavljenja obiljeeni su oni koji tuguju i plau zbog
gnusoba to se u njemu ine. Sada kree aneo smrti koji je u
Ezekielovu vienju predoen ljudima sa zatornim orujem u ruci, kome je zapovijeeno: Starce, mladie, djevojke, djecu i ene;
istrijebite ih sve do posljednjega. Ali na kome bude znak tau,
njega ne dirajte. Ponite od mojega Svetita! Prorok dodaje: I
oni poee od starjeina koji stajahu pred Domom. (Ezekiel 9,16) Djelo unitenja poinje meu onima koji su tvrdili da su duhovni
uvari naroda. Prvo padaju lani uvari. Nema se koga saaljevati
niti tedjeti. Mukarci, ene, djevojke i mala djeca svi e zajedno izginuti.
Jer, gle, izii e Jahve iz svog prebivalita da stanovnike
zemljine kazni to se o njeg ogrijeie. Izbacit e zemlja svu krv
to je na njoj prolivena i nee vie kriti onih koji su na njoj poklani. (Izaija 26,21) ... U ludilu vlastitih raspaljenih strasti i uslijed
uasnog izlijevanja Boje nepomijeane srdbe, padaju zli stanovnici
Zemlje sveenici, vladari i narod, bogati i siromani, veliki i
mali. U onaj dan bit e pobijenih Jahvinih od jednoga kraja svijeta do drugoga. Za njima nitko nee naricati, niti e ih tko pokupiti
i sahraniti. (Jeremija 25,33) (GC 656,657)

294

16. listopada

Narav konane bitke

Jahve otvori svoju orunicu, izvue oruje gnjeva svojega.
(Jeremija 50,25)
Bog po svojoj volji poziva sile prirode da slome mo njegovih
neprijatelja. Ognju i grade, snijee i maglo, olujni vjetre, to rije
njegovu izvrava! (Psalam 148,8) Kad su se neznaboaki Amorejci
podigli da se suprotstave njegovoj namjeri, Bog je posredovao i
bacio... s neba na njih tuu kamenja na Izraelove neprijatelje.
Nama je reeno da e se na kraju povijesti ove Zemlje odigrati
vea bitka kad Jahve otvori svoju orunicu, izvue oruje gnjeva svojega (Jeremija 50,25). Zar si stigao do riznica snijega i
zar si tue spremita vidio to ih priuvah za dane nevolje, za
vrijeme boja krvava i rata? (Job 38,22.23)
Prorok opisuje unitenje koje e se dogoditi kad iz hrama...
jak glas... povie i objavi: Svreno je! On kae: Golema tua
teka kao talenat! spusti se s neba na ljude. (Otkrivenje
16,17.21) (PP 509)
U posljednjim prizorima povijesti ove Zemlje bjesnjet e rat.
(RH 19. listopada 1897.)
Sile zla nee odustati bez borbe. Ali Providnost ima svoju
ulogu u harmagedonskoj bici. (7BC 983)
Zapovjednik Gospodnje vojske stajat e na elu nebeskih anela
da bi upravljao bitkom. (7BC 982)
Onaj na ijoj je haljini napisano ime Kralj kraljeva i Gospodar gospodara vodi nebeske vojske na bijelim konjima. Oni su
obueni u lanene haljine, iste i bijele. (7BC 982)
Kad bude ponovno doao na Zemlju, On e potresti ne samo
zemlju nego i nebo. Zemlja e zateturati poput pijanca, zanjihat se poput kolibe. Nebesa se svie kao knjiga, poela e se
u ognju rastopiti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima nee vie
nai. Ali je Jahve utoite svome narodu i zatita sinovima Izraela. (Hebrejima 12,26; Izaija 24,20; 34,4; 2. Petrova 3,10; Joel
4,16) (DA 780)

295

17. listopada

Budite spremni
Zato i vi budite pripravni, jer e Sin ovjeji doi u as
kad se ne nadate. (Matej 24,44)
Kad bi se Krist danas pojavio na nebeskim oblacima, tko ...
bi bio spreman da se susretne s Njim? Pretpostavimo da emo
biti preneseni u nebesko kraljevstvo takvi kakvi jesmo. Bismo li
bili spremni pridruiti se Bojim svecima, ivjeti u skladu s kraljevskom obitelji, djecom nebeskog Kralja? Kako ste se pripremili
za sud? Jeste li se pomirili s Bogom? ... Nastojite li pomoi onima
koji se nalaze oko vas, onima u vaem domu, onima u vaem susjedstvu, onima s kojima dolazite u dodir a ne dre Boje zapovijedi?
... Sjetite se da je zvanje bezvrijedno bez prakse koja se stjee
svakodnevnim radom. Bog zna drimo li mi Njegov zakon u istini.
On zna to radimo, to mislimo i govorimo. Jesmo li spremni za
susret s Kraljem? Kada On doe na nebeskim oblacima sa silom
i velikom slavom, hoete li moi rei: Gle, ovo je Bog na, u njega se uzdasmo, on nas je spasio? (Izaija 25,9) Onima koji ovo
mogu rei, Krist e uputiti rijei: Doite. Na ovoj zemlji ste me
voljeli. eljeli ste initi moju volju. Sada moete ui u Sveti Grad
i primiti krunu vjenog ivota.
Kad bi bilo mogue da budemo primljeni na Nebo ovakvi kakvi
jesmo, koliko nas bi moglo pogledati u Boga? Koliko nas ima
svadbeno ruho? Koliko nas je bez mrlje i bore ili bilo kakvog nedostatka? ...
Ovo je vrijeme naeg ienja i klesanja vrijeme kada
trebamo oistiti haljine svojeg karaktera u krvi Janjetovoj. Ivan
kae: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta! (Ivan 1,29)
... Zar se neemo osloboditi svojih grijeha? ...
Preklinjem vas, brao i sestre, da ozbiljno radite kako biste
dobili krunu vjenog ivota. Za ovu nagradu se vrijedi boriti, vrijedi
uloiti napor. ... U utrci u kojoj trimo svatko moe dobiti nagradu krunu vjenog ivota. Ja elim ovu krunu. Nadam se da
u je uz Boju pomo dobiti. Namjeravam se vrsto drati istine
da bih mogla vidjeti Kralja u Njegovoj ljepoti. (IHP 356)

296

18. listopada

Ope uskrsnue pravednih

Tvoji e mrtvi oivjeti, uskrsnut e tijela. Probudite se i
kliite, stanovnici praha! Jer rosa je tvoja rosa svjetlosti i zemlja e sjene na svijet dati. (Izaija 26,19)
Kralj kraljeva sputa se na oblaku, obavijen razbuktalom
vatrom. Nebesa se svijaju kao svitak, Zemlja drhti pred Njim, a
sve se gore i svi otoci pokreu sa svojih mjesta. ...
Usred posrtanja Zemlje, bljeskova munja i tutnjave gromova, glas Bojeg Sina poziva svete koji spavaju. On gleda grobove
pravednih i zatim, diui ruke prema Nebu, uzvikuje: Probudite
se, probudite se, probudite se, vi koji spavate u prahu zemljinu,
i ustanite! Uzdu i poprijeko cijele zemlje mrtvi e uti ovaj glas
i oni e koji ga uju oivjeti. itava e zemlja odzvanjati koracima izuzetno velike vojske iz svakog naroda i plemena, jezika i
puka. Oni dolaze iz tamnice smrti, obueni besmrtnom slavom,
kliui: Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj alac?
(1. Korinanima 15,55) A ivi pravedni i uskrsnuli sveti sjedinjuju svoje glasove u dugi, radostan pokli pobjede.
Svi izlaze iz svojih grobova rastom kakvi su bili kad su uli
u grob. ... Ali svi ustaju u svjeini i snazi vjene mladosti. ... Smrtan, propadljiv oblik, lien pristalosti, nekada oskvrnjen grijehom,
postaje savren, lijep i besmrtan. Svi su nedostaci i deformiteti
ostali u grobu. ...
ivi pravedni se preobraavaju u jedan hip, u tren oka. Na
Boji su glas proslavljeni; sada su besmrtni i sa uskrsnulim svetima
odneseni u zrak u susret Gospodinu. Aneli sakupljaju svoje
izabranike od etiri vjetra, od kraja zemlje do kraja neba. (Marko 13,27) (GC 641,644,645)
I dok mala djeca ustaju u besmrtnost iz svojih pranjavih
postelja, ona u trenutku pronalaze svoj put do majinih rairenih ruku (2SM 260)
Prijatelji, dugo rastavljeni smru, opet su sjedinjeni da se
nikada vie ne rastanu i s pjesmama radosti zajedno ulaze do
Bojega grada. (GC 645)

297

19. listopada

Pobjeda svetih koji su zaspali u

Gospodinu
Ne udite se tomu! Dolazi, naime, as kada e svi koji
poivaju u grobovima uti njegov glas, te izii iz njih: koji
su inili dobro, na uskrsnue na ivot; koji su inili zlo,
na uskrsnue na propast. (Ivan 5,28.29)
Darovatelj ivota pozvat e svoje otkupljene u prvom uskrsnuu, a do tog trijumfalnog trenutka, kada se posljednja truba
oglasi i velika vojska krene prema vjenoj pobjedi, svi sveti koji
spavaju u grobu bit e spaeni i uvani kao dragulji od neprocjenjive vrijednosti koje Bog poznaje po imenu. Spasiteljevom silom
koja je prebivala u njima dok su bili ivi i zato to su bili dionici
u boanskoj naravi, oni su podignuti iz mrtvih. (SD 359)
Dolazi as, kazao je Krist, kada e svi koji poivaju u grobovima uti njegov glas, te izii iz njih. Taj glas treba ponovno
odjeknuti kroz sve grobove i svi sveti koji spavaju u Isusu probudit
e se i izii iz svojih tamnica. Tada e nas vrline karaktera koje
smo primili od Kristove pravednosti sjediniti s istinskom veliinom najvieg poretka. (SD 359)
U jutro uskrsnua pobjeda svetih koji spavaju bit e velianstvena. ... Darovatelj ivota okrunit e besmrtnou sve koji iziu iz grobova. (SD 359)
Tamo stoji vojska uskrienih. Njihova posljednja misao bila
je o smrti i boli koju ona donosi. Posljednje misli koje su imali
bile su o grobu i sahrani, ali sada oni uzvikuju: Gdje ti je, smrti,
alac? Gdje ti je, grobe, pobjeda? ... Oni stoje i bivaju taknuti
posljednjim dodirom besmrtnosti, a zatim odlaze u susret Gospodinu na Nebo. ... Okruuju ih s obje strane kolone anela ... tada
aneoski zbor poinje pjevati himnu pobjede; aneli podijeljeni u
dvije kolone prihvaaju pjesmu, a pridruuje im se i otkupljeno
mnotvo kao da su pjevali tu pjesmu na Zemlji, kao to i jesu.
O, kakve li glazbe! Nema neskladnih tonova. Svi glasovi uzvikuju: Dostojno je zaklano Janje. Krist vidi trud svoje due i zadovoljan je. (SD 359)

298

20. listopada

Tajne uskrsnua
Ja znadem dobro: moj Izbavitelj ivi i posljednji e on nad
zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi e me dii: iz
svoje u puti tad vidjeti Boga. Njega ja u kao svojega gledati, i oima mojim nee biti stranac: za njime mi srce ezne u grudima. (Job 19,25-27)
Prilikom uskrsnua bit e sauvan na osobni identitet mada ne i one iste estice tvari ili materijalna supstanca koja je
poloena u grob. udesna Boja djela za ovjeka su tajna. Duh,
ljudski karakter, vraa se Bogu da bi ga sauvao. Prilikom uskrsnua svaki e pojedinac imati svoj vlastiti karakter. Bog e u svoje
vrijeme podii umrle, udahnuti im ponovno dah ivota i oivjeti
suhe kosti. Uskrsli e ustati iz groba u istom obliku, ali bez bolesti
i nedostataka. Oni ponovno ive nosei istu individualnost u pogledu crta lica tako da e prijatelj prepoznati prijatelja. U prirodi ne postoje Boji zakoni koji pokazuju da Bog vraa iste, identine estice tvari koja je sainjavala tijelo prije smrti. Bog e
uskrslim pravednicima dati tijelo koje e Ga proslaviti.
Pavao ovo ilustrira sijanjem sjemena u zemlju. Posijano zrno
istrune, ali iz zemlje izie novo zrno. Nikad se ne pojavljuje ona
ista tvar zrna koje je istrunulo u prirodi, ali Bog mu daje tijelo
kakvo hoe. Ljudsko tijelo bit e sazdano od mnogo savrenije materije jer e to biti novo stvaranje, novo raanje. Sije se smrtno
tijelo, a ustat e duhovno tijelo. (6BC 1093)
Vjernik moe umrijeti kao to je i Krist umro, ali u njemu
je Spasiteljev ivot. Njegov ivot je sakriven s Kristom u Bogu.
Ja sam doao da imaju ivot. On vjernike provodi kroz veliki
proces u kojem postaju jedno s Njim u ovom, sadanjem ivotu,
da bi bili jedno s Njim kroz svu vjenost. ...
U posljednji dan On e ih uskrisiti kao dio sebe samoga. ...
Krist je postao jedno s nama da bismo mi mogli postati jedno s
Njim u boanstvu. (RH 18. lipnja 1901.)

299

21. listopada

Vjeni ivot poinje sada

A ovo je to svjedoanstvo: Bog nam je dao ivot vjeni, i
taj je ivot u njegovu Sinu. (1. Ivanova 5,11)
Isusovo uskrsnue bilo je slika konanog uskrsnua svih koji
spavaju u Njemu. (ST 26. rujna 1878.)
Kranin moe umrijeti, ali Kristov ivot je u njemu i prilikom uskrsnua pravednih on e ustati u novi ivot. (RH 1. listopada
1901.)
U njoj [Rijei] bijae ivot i ivot bijae svjetlo ljudima.
Ovdje nije istaknut fiziki ivot, ve besmrtnost, ivot koji je
iskljuivo Boje vlasnitvo. Rije koja je bila kod Boga i koja je
bila Bog, imala je ovaj ivot. Tjelesni ivot je neto to svaki
pojedinac prima. To nije neto vjeno ili besmrtno jer ga Bog, Darovatelj ivota, ponovo uzima. ovjek nema vlast nad svojim ivotom. Ali Kristov ivot nije bio pozajmljen. Nitko ne moe uzeti
ivot od Njega. Ja ga sam polaem, rekao je. U Njemu je bio
ivot, pravi, nepozajmljen, proiziao ni iz ega. Ovaj ivot ovjek
ne nasljeuje. On ga moe posjedovati samo po Kristu. (ST 8.
travnja 1897.)
Dok je nosio ljudsku narav, Kristov ivot je zavisio od Svemogueg. U svojoj ljudskoj naravi drao se boanstva, a u ovome
svaki lan ljudske obitelji ima jednaku prednost. ...
Ukoliko se pokajemo za svoje grijehe i primimo Krista kao
ivotodavca ... mi postajemo jedno s Njim i naa volja dolazi u
sklad s boanskom voljom. Postajemo dioniari Kristovog ivota
koji je vjean. Besmrtnost dobivamo od Boga primajui Kristov
ivot jer u Kristu ivi sva punina Boanstva. Ovaj ivot je tajnovita zajednica i suradnja boanskog s ljudskim. (ST 17. lipnja
1897.)
Krist je postao jedno tijelo s nama, da bismo mi mogli postati
jedan duh s Njim. Posredovanjem ovog jedinstva ustat emo iz
groba ne samo kao izraz Kristove sile, nego zato to je Njegov
ivot vjerom postao naim ivotom. Oni koji promatraju Krista u
Njegovom pravom karakteru i primaju Ga u srce, imaju vjeni
ivot. Krist prebiva u nama Duhom, a Boji Duh, primljen vjerom u srca, zaetak je vjenog ivota. (DA 388)

300

22. listopada

Prepoznat emo jedni druge

A onda u savreno spoznati kao to sam spoznat. (1.
Korinanima 13,12)
Mi emo znati svoje prijatelje onako kao to su uenici poznavali Isusa. Oni mogu biti izoblieni, bolesni ili unakaeni u
ovozemaljskom ivotu, ali ustat e u savrenu zdravlju i ljepoti;
ipak e se u proslavljenom tijelu savreno sauvati osobitost njihove linosti. ... U licu koje e se blistati svjetlou koja zrai s
Isusova lica prepoznat emo crte lica onih koje volimo. (DA 804)
Otkupljeni e sresti i prepoznati one iju su pozornost usmjerili na uzalog Spasitelja. Kakav blagoslovljeni preobraaj se
dogodio u ovim duama! Bio sam grenik, rei e, bez Boga i
bez nade u svijetu a ti si doao k meni i usmjerio moju pozornost
na dragocjenog Spasitelja kao moju jedinu nadu. ... Drugi e rei:
Bio sam bezbonik u bezbonom svijetu. Ti si napustio svoje
prijatelje i udoban dom i doao k meni uputiti me kako da pronaem Isusa i vjerujem u Njega kao jedinog i pravoga Boga. Unitio
sam svoje idole i slavio Boga, a sada Ga vidim licem k licu. Spaen sam, spaen za vjenost da zauvijek gledam Onoga koga volim.
... Drugi e izraziti svoju zahvalnost onima koji su nahranili gladne
i obukli gole. Kada je oaj umotao moju duu u nevjerovanje,
Gospodin te je poslao k meni, rei e oni, da mi progovori rijei
nade i utjehe. Donio si mi hranu za moje tjelesne potrebe i otvorio
rije Boju pobudivi u meni zanimanje za moje duhovne potrebe.
Ponaao si se prema meni kao prema bratu. Suosjeao si sa mnom
u mojim tugama i obnovio moju oslabljenu i ranjenu duu tako
da sam se mogao uhvatiti za Kristovu ruku koja je bila ispruena
da me spasi. U mojem neznanju strpljivo si me uio da imam
Oca na Nebu koji se brine za mene. itao si mi dragocjena obeanja
iz Boje rijei. Probudio si u meni spasonosnu vjeru. ... Ja sam
ovdje, spaen, vjeno spaen da zauvijek ivim u Njegovoj prisutnosti i slavim Onoga koji je dao svoj ivot za mene.
Kakva e to biti radost kada se ovi otkupljeni sretnu i pozdrave s onima koji su ponijeli teret za njihovo dobro! A oni koji
su ivjeli ne da ugode sebi, ve da budu blagoslov nesretnicima
koji su imali tako malo blagoslova kako e njihova srca treperiti od zadovoljstva! (MLT 353)
301

23. listopada

Blaena nada
Kao ljudi koji iekuju blaeno ispunjenje nade, naime,
pojavu sjaja velikoga Boga, naega Spasitelja, Isusa Krista. (Titu 2,13)
Isus je rekao da e otii i pripremiti stanove za nas da i mi
budemo gdje je On. Zauvijek emo ivjeti i uivati u svjetlu Njegovog dragocjenog lica. Moje srce poskakuje od radosti za blaenom nadom. Mi smo skoro kod kue. Nebo, slatko Nebo! Ono je
na vjeni dom. Sretna sam za svaki trenutak Isusovog ivota; i
zato to On ivi, i mi ivimo. Moja dua kae: Slavite Gospodina. Punina je u Isusu, potpora za svakog, za sve, i zato da umiremo za kruhom ili budemo gladni u stranim zemljama?
Gladna sam i edna za spasenjem, za potpunim skladom s
voljom Bojom. Mi imamo pravu nadu u Isusu. Ona je sigurna i
nepokolebljiva. Ona nas tjei u boli, daje nam radost u strahu,
raspruje tamu oko nas i ini da kroz nju gledamo besmrtnost i
vjeni ivot. ... Zemaljska blaga za nas nisu poticaj dokle god imamo
tu nadu koja jasno ukazuje na prolaznost ovozemaljskog blaga i
dri se besmrtne batine, blaga koje je trajno, isto, istinito i koje ne prolazi. ...
Naa smrtna tijela moraju umrijeti i biti poloena u grob.
Ipak blaena nada i dalje ivi sve do uskrsnua, kad e Isusov
glas pozvati one koji spavaju u prahu. Tada emo se radovati punini
blaene i slavne nade. Mi znamo u koga smo vjerovali. Ne trimo uzalud niti radimo uzalud. Bogata, slavna nagrada je pred
nama. To je nagrada zbog koje trimo i ako hrabro ustrajemo,
sigurno emo je dobiti. ...
Nama je ponueno spasenje i zato da ostanemo daleko od
izvora? Zato ne doemo i pijemo da bi nae due bile osvjeene,
okrijepljene i osnaene u Bogu? Zato se toliko veemo za zemaljske
stvari? Razgovarajmo i razmiljajmo o onome to ima veu vrijednost od zemaljske. Neka se nae misli kreu u okvirima Neba.
O, kad bismo se u ivotu oslanjali na Isusov ljupki karakter bez
mrlje i mijenjali u Njegovo oblije! Budite hrabri. Imajte vjeru u
Boga. (IHP 352)

302

24. listopada

Uznesenje pravednih na Nebo

Jer e sam Gospodin sa zapovjednikim zovom, s glasom
arkanela i sa zvukom trube Boje sii s neba, i najprije
e uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim emo mi ivi, mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima u
susret Gospodinu. I tako emo zauvijek biti s Gospodinom.
(1. Solunjanima 4,16.17)
Uskoro se pojavio veliki bijeli oblak. Izgledao je ljepi nego
ikad. Na njemu je sjedio Sin ovjeji. Isprva nismo na oblaku
vidjeli Isusa, ali kako se pribliavao Zemlji, mogli smo vidjeti Njegov
dragi lik. ... Glas Sina Bojeg pozvao je zaspale svete obuene u
besmrtnu slavu. ivi sveti su se preobrazili u tren oka i zajedno
s njima bili su uzeti u kola od oblaka koja su, uzdiui se k Nebu,
velianstveno izgledala. Kola su sa svake strane imala krila a
odozdo kotae koji su prilikom penjanja vikali: Svet, a krila su
u pokretu odgovarala: Svet! Sveti aneli pratioci koji su okruivali
oblak takoer su ponavljali: Svet, svet, svet, Gospodin Bog Svemogui! I sveci su na oblaku klicali: Slava! Aleluja! (EW 35)
Svi smo se skupa na oblaku uznosili sedam dana do staklenog mora, kad je Isus donio krune i vlastitom ih desnicom stavljao na glavu svakog od nas. Dao nam je i zlatne harfe i palme
pobjede. Tu, na staklenom moru, u savrenom etverokutu stajale su 144.000. Neki od njih su imali vrlo blistave krune, a drugi
ne ba tako sjajne. Neke krune su bile teke od zvijezda, dok su
ih druge imale vrlo malo. Svi su bili savreno sretni sa svojim
krunama. Svi su bili obueni u velianstvene bijele haljine od
ramena do stopala. Aneli su bili svuda oko nas dok smo koraali preko staklenog mora do gradskih vrata. Isus je podignuo
svoju monu, slavnu ruku drei biserna vrata koja su se pokrenula na svojim blistavim arkama i rekao nam je: Vi ste oprali
svoje haljine u mojoj krvi i vrsto se drali moje istine; uite unutra! I svi smo uli osjeajui da imamo puno pravo na grad. (EW
16,17)
Glas, milozvuniji od bilo kakve glazbe koju je ikad ulo smrtno
uho, tada e rei: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u
posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta!
(CS 350)
303

25. listopada

Opustoena Zemlja
Gledam zemlju: pusta je, evo, i prazna, nebesa: svjetlost
im iezla. Gledam brda: gle, tresu se, a svi se humci uzdrmali. Gledam: evo ovjeka nema, ptice nebeske sve su odletjele. (Jeremija 4,23-25)
Pri Kristovu dolasku zli su zbrisani s lica cijele Zemlje
ubijeni duhom Njegovih usta i uniteni sjajem Njegova dolaska.
Krist vodi svoj narod u Boji Grad i Zemlja ostaje bez svojih stanovnika. Gle, Jahve razvaljuje zemlju, razara je, nakazi joj lice,
raspruje stanovnike njene. Opustoena e biti zemlja, opljakana
sasvim, jer je Jahve odluio. Jer prestupie Zakon, pogazie
odredbu, Savez vjeni razvrgoe. Zato prokletstvo prodrije zemlju, okajavaju stanovnici njeni. Zato su sagani itelji zemljini.
(Izaija 24,1.3.5.6)
Cijela Zemlja slii na ogoljelu pustinju. Ruevine gradova i
sela razorenih potresom, iupano drvee, raskomadane stijene to
ih je more izbacilo ili su iupane iz same zemlje, rasute su po
njezinoj povrini, dok goleme provalije oznauju mjesta na kojima su planine izvaljene iz svojih temelja.
Sad se zbiva dogaaj koji je bio predoen posljednjom sveanom slubom na Dan pomirenja. Kad je zavrena sluba u Svetinji nad svetinjama a grijesi Izraela uklonjeni iz Svetita putem
krvi rtve okajnice, pred Gospodina je doveden ivi jarac i u prisutnosti naroda veliki je sveenik nad njim ispovjedio sve krivnje Izraelaca, sve njihove prijestupe i sve njihove grijehe (Levitski
zakonik 16,21) i poloio ih na glavu jarca. Na isti nain, kada
djelo pomirenja u nebeskom Svetitu bude dovreno, u prisutnosti Boga, svetih anela i mnotva otkupljenih, grijesi Bojeg naroda bit e stavljeni na Sotonu; on e biti proglaen krivim za
sva zla koja ih je naveo da uine. (GC 657)

304

26. listopada

Sotona je vezan
Potom opazih anela gdje silazi s neba drei u ruci klju
od Bezdana i velike verige. On uhvati Zmaja, staru zmiju
i sveza ga za tisuu godina. (Otkrivenje 20,1.2)
Pisac Otkrivenja prorie Sotonino progonstvo i stanje kaosa
i pustoi na koju e biti svedena Zemlja te objavljuje da e ovo
stanje trajati tisuu godina. Nakon opisa Gospodnjeg drugog dolaska i unitenja zlih, proroanstvo nastavlja: Potom opazih anela gdje silazi s neba drei u ruci klju od Bezdana i velike
verige. On uhvati Zmaja, staru zmiju a to je avao, sotona
i sveza ga za tisuu godina te ga baci u Bezdan, koji nad njim
zakljua i zapeati, da vie ne zavodi narod, dok se ne navri
tisuu godina. Poslije toga ima biti odvezan kratko vrijeme. (Otkrivenje 20,1-3)
Da izraz Bezdan oznaava Zemlju u stanju zbrke i tame,
oito je iz drugih mjesta u Svetome pismu. O stanju Zemlje u
poetku, Biblija izvjeuje da bijae pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanima. (Postanak 1,2) Prorotvo ui da e se Zemlja, bar djelomino, vratiti u takvo stanje. Gledajui unaprijed veliki
Boji dan, prorok Jeremija kae: Gledam zemlju: pusta je, evo,
i prazna, nebesa: svjetlost im iezla. Gledam brda: gle, tresu se,
a svi se humci uzdrmali. Gledam: evo ovjeka nema, a gle, nema
ovjeka, ptice nebeske sve su odletjele. Gledam: plodno polje, evo,
opustje, sve gradove razori Jahve. (Jeremija 4,23-26)
Ovdje e tisuu godina biti stan Sotoni i njegovim zlim anelima. Ogranien samo na Zemlju, nee imati pristupa drugim
svjetovima da kua i uznemiruje one koji nisu nikada pali. U ovom
je smislu svezan; nije ostao nitko nad kime bi mogao vladati. Sada
je potpuno onemoguen u varanju i upropatavanju, to je toliko
stoljea bio njegov jedini uitak. (GC 658,659)

305

27. listopada

Obitelji e ponovno biti zajedno

Ovako govori Jahve: Prestani kukati, otari suze u oima!
Patnje e tvoje biti nagraene: oni e se vratiti iz zemlje
neprijateljske. Ima nade za tvoje potomstvo rije je
Jahvina sinovi tvoji vratit e se u svoj kraj. (Jeremija
31,16.17)
Krist e doi s oblacima i velikom slavom. Mnotvo e Ga
sjajnih anela pratiti. On e doi uskrsnuti mrtve i preobraziti
ive svete ljude iz slave u slavu. On e doi prihvatiti one koji
su Ga voljeli i koji su drali Njegove Zapovijedi da ih uzme k
sebi. Nije zaboravio na njih ni na svoje obeanje. Karike obiteljskog lanca opet e se spojiti. (DA 632)
Dan Boji otkrit e koliko svijet duguje pobonim majkama. ...
Kada sud zasjedne i knjige se otvore, kada veliki Sudac izgovori rijei Svri se i krune besmrtne slave budu stavljene na
ela pobjednika, mnogi e podignuti svoje krune pred okupljenim
stanovnicima svemira i pokazujui na svoje majke, rei: Ona je
uinila od mene ovo to jesam milou Bojom. Njezine smjernice, njezine molitve bile su blagoslov za moje vjeno spasenje.
(ST 11. listopada 1910.)
Roditelji s radou, bez ijedne izgovorene rijei gledaju krune, haljine i harfe koje su darovane njihovoj djeci. Dani nade i
straha su zavreni. Moda je izgledalo da su uzalud sijali sjeme
sa suzama i molitvama, ali na kraju su s radou poeli rod. Njihova djeca su otkupljena. (ST 1. srpnja 1886.)
Predivnoga li otkupljenja! Kako smo dugo o njemu govorili,
dugo mu se nadali, razmiljali o njemu s nestrpljivim iekivanjem, ali ga nikada nismo posvema razumjeli! (GC 645)
Svojim vjernim sljedbenicima Krist je bio svakodnevni pratilac i najprisniji prijatelj. Oni su ivjeli u tijesnoj povezanosti i
stalnoj zajednici s Bogom. Nad njima se pokazala slava Gospodnja. U njima se ogledalo svjetlo spoznaje slave Boje u licu Isusa
Krista. Sada se raduju nepomuenim zrakama sjaja i slave Kralja kraljeva u svom Njegovom velianstvu i krasoti. Oni su spremni
za zajednicu Neba jer im je Nebo jo ovdje bilo stalno u srcu.
(COL 421)
306

28. listopada

Za vjerne su pripremljene krune

Plemenitu sam borbu izvojevao, trku dovrio, vjeru sauvao. Ve mi je pripravljen vijenac pravednosti koji e mi u
onaj Dan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meni
nego i svima koji budu eljeli njegov dolazak. (2. Timoteju 4,7.8)
Kada Gospodin dotjera svoje dragulje da budu vjerni, iskreni i asni, pogledat e ih sa zadovoljstvom. Aneli prave krune
za njih, i na ovim krunama optoenim zvijezdama i dragim kamenjem odsjajivat e svjetlo koje zrai s Bojeg prijestolja. (5T
96)
Govorite o nebeskim stvarima. Govorite o Isusu, Njegovoj ljupkosti i slavi, Njegovoj besmrtnoj ljubavi prema vama i neka se
vae srce ispuni ljubavlju i zahvalnou prema Onomu koji je umro
da vas spasi. O, budite spremni da se susretnete sa svojim Gospodinom u miru. Oni koji su spremni, uskoro e primiti krunu
ivota koja ne gubi svoj sjaj i zauvijek e ivjeti u kraljevstvu
Bojem s Kristom, s anelima i s onima koji su bili otkupljeni
dragocjenom Kristovom krvlju. (SD 362)
Kruna slave ... pripremljena je za nas koji ekamo, radujemo se i eznemo za Spasiteljevim dolaskom.
Oni koji ekaju trebaju biti okrunjeni slavom, au i besmrtnou. Vi ne trebate razgovarati ... o astima svijeta ili slavi
velikana. Sve je to samo tatina. Kada ih uskoro dodirne prst
Boji, ponovno e se vratiti u prah. Ja elim dati ast onome to
je trajno, to je besmrtno, to nee nikad propasti; krunu koja je
bogatija od bilo koje druge koja je ikada krasila elo nekog vladara. (RH 17. kolovoza 1869.)
Toga dana e otkupljeni sjati u slavi Oca i Njegovog Sina.
Nebeski aneli prebirui na svojim zlatnim harfama pozdravit e
dobrodolicom Kralja i trofeje Njegove pobjede one koji su oprani
i obijeljeni u Janjetovoj krvi. Odzvanjat e pjesma trijumfa ispunjavajui Nebo. Krist je pobijedio. On ulazi u nebeske dvorove
praen svojim otkupljenima, svjedocima da Njegova misija patnje i rtvovanja nije bila uzaludna. (SD 362)

307

29. listopada

Svako Boje dijete dobiva krunu

Blago ovjeku koji odolijeva kunji, jer e, kad se pokae
prokuanim, primiti vijenac ivot koji je Bog obeao onima
koji ga ljube! (Jakov 1,12)
Vidjela sam veliki broj anela kako donose iz grada slavne
krune krune za svakog svetog s njegovim imenom napisanim
na njoj. Kad je Isus zatraio krune, aneli su Mu ih pokazali i
On ih je svojom vlastitom desnom rukom stavljao na ela svetih.
Isto tako su i aneli donijeli harfe i Isus ih je pokazao svetima.
Aneli zapovjednici poeli su prvi svirati, a onda su se podigli
svi glasovi u zahvalnoj, radosnoj hvali i svaka ruka je spretno
prebirala po icama harfe svirajui melodinu glazbu u bogatoj i
savrenoj melodiji. ...
U gradu je sve bilo tako da se oi nisu mogle odvojiti od prizora. Svuda se vidjela bogata slava. Onda je Isus pogledao na
svoje otkupljene svete. Njihova lica su odsjajivala slavom. Kada
je svoje predivne oi usmjerio na njih, kazao je jakim, zvonkim
glasom: Vidim trud svoje due i zadovoljan sam. Ova velianstvena slava namijenjena je vama da vjeno uivate u njoj. Vaim tugama je doao kraj. Smrti vie nee biti, nee vie biti ni
boli. ...
Tada sam vidjela Isusa kako vodi svoj narod do drveta ivota. ... Na drvetu ivota je raslo najljepe voe koje su sveti mogli
slobodno jesti. U gradu je bio postavljen najslavniji tron od kojeg je tekla ista rijeka vode ivota, bistra kao kristal. Sa svake
strane te rijeke bilo je drvo ivota, a na obalama rijeke bilo je
drugog predivnog drvea koje je raalo plodove. ...
Jezik je presiromaan da opie Nebo. Kako prizori prolaze
preda mnom, ja sam izgubljena u divljenju. Ispunjena nenadmanim
sjajem i izvanrednom slavom, odloila sam pero i uzviknula: O,
kakve li ljubavi! Kakve zadivljujue ljubavi! Ni najuzvieniji jezik ne moe opisati nebesku slavu i neusporedivu dubinu Spasiteljeve ljubavi. (SR 413,414)

308

30. listopada

Nae osloboenje je blizu

Kada to pone bivati, uspravite se i podignite glave, jer
je blizu vae osloboenje. (Luka 21,28)
Kristov dolazak je blii nego to smo na poetku vjerovali.
Velika borba se blii svojem kraju. Kazne Boje snalaze Zemlju.
One ozbiljno opominju govorei: Zato i vi budite pripravni, jer
e Sin ovjeji doi u as kad se ne nadate. (Matej 24,44) ...
ivimo u zavrnim danima zemaljske povijesti. Proroanstvo
se u potpunosti ispunjava. Vrijeme kunje naglo prolazi. Ni za
trenutak ne smijemo gubiti vrijeme. Ne dopustimo da budemo zateeni kako spavamo na strai. Neka nitko ne govori u svojem
srcu ili svojim djelima: Nee moj gospodar jo zadugo doi. Neka
vijest o Kristovom skorom povratku odjekne ozbiljnim rijeima
upozorenja. Uvjerimo sve mukarce i ene da se pokaju i izbjegnu gnjev koji dolazi. ...
Gospodin treba uskoro doi, a mi se moramo pripremiti da
Ga susretnemo u miru. Uinimo sve to je u naoj moi da odnesemo svjetlo onima koji nas okruuju. Ne trebamo biti tuni, ve
radosni i uvijek imajmo pred oima naega Gospodina Isusa Krista. On uskoro dolazi i mi moramo biti spremni doekati Njegovu pojavu. O, kako e biti divno kad Ga ugledamo i kad budemo pozdravljeni dobrodolicom kao Njegovi otkupljenici! Dugo
smo ekali, ali se naa nada ne smije ugasiti. Kad ugledamo Kralja
u Njegovoj krasoti, bit emo zauvijek blagoslovljeni. Osjeam da
moram glasno uzviknuti: Idemo kui! Pribliavamo se trenutku
kad e Krist doi u sili i velikoj slavi da svoje spaene povede
njihovom vjenom domu. ...
Dugo smo ekali na povratak naeg Spasitelja. Ali obeanje
je ipak sigurno. Uskoro emo biti u obeanom domu. Tamo e nas
Isus voditi na ivu rijeku koja tee od Bojeg prijestolja i objasnit e nam sada neshvatljive okolnosti kroz koje nas je na ovoj
Zemlji vodio da bi usavrio na karakter. Tamo emo nepomuenog pogleda promatrati ljepote ponovno uspostavljenog Edena.
Poloivi pred Otkupiteljeve noge krune koje je On stavio na nae
glave svojom rukom i dodirujui ice zlatnih harfi, itavo emo
Nebo ispuniti pjesmom hvale Onomu koji sjedi na prijestolju. (8T
252254)
309

31. listopada

Sa sobom nosi plau

Dolazim uskoro i sa sobom nosim plau da svakome platim prema njegovu djelu! (Otkrivenje 22,12)
Naa zadaa se ovdje uskoro zavrava i svaki e ovjek dobiti
svoju nagradu prema svojem vlastitom radu. Pokazana mi je nagrada svetih, besmrtna batina, i vidjela sam da oni koji su izdrali
najvie za dobrobit istine nee misliti da im je bilo teko, ve e
smatrati da su Nebo dobili odvie lako. (1T 381)
Svaki dan nosi sa sobom izvjetaje o neispunjenim dunostima, o nemaru, sebinosti, prijevarama, laima, poputanju sebi.
Koliko se zlih djela nakupilo za konani sud! Kada Krist doe,
donijet e sa sobom nagradu svakome po njegovim djelima. Kakve e se tada stvari otkriti! Kako e se na licima nekih ocrtavati zbunjenost zbog djela koja su otkrivena na stranicama povijesti! (2T 160)
Svako dobro i svako zlo djelo kao i njihov utjecaj na druge
ispitao je Istraitelj srca pred kojim je svaka tajna otkrivena. Nagrada e biti dana prema motivima koji su navodili na akciju.
(2T 520)
Kristov dolazak je na pragu i naglo se pribliava. Malo nam
jo vremena preostaje za rad, a mukarci i ene propadaju. ...
Nama je potrebna Boja sila da djeluje na nas kako bismo
mogli shvatiti potrebe svijeta koji propada. Moja poruka za vas
jest: Spremite se, spremite se da susretnete Gospodina. Ukrasite
svoje svjetiljke kako bi svjetlo istine sjalo na svim putovima i
meu ogradama. Svijet treba opomenuti da se kraj svemu pribliio. ...
Teimo za novoroenjem. Potrebna nam je prisutnost Bojeg
Svetog Duha da bude s nama, da naa srca budu omekana i da
ne unosimo opor duh u rad. Ja se molim da Sveti Duh u potpunosti
zavlada naim srcima. Radimo kao Boja djeca koja trae od Njega
savjet, spremna da izvre Njegove planove kakvi god oni bili. Takvi
ljudi e proslaviti Boga i oni koji svjedoe o naoj gorljivosti, rei
e: Amen, amen. (9T 105108)

310

1. studenoga

Zatoenitvo Sotone i njegovih

anela
Te kako je [Gospodin] ostavio u vjenim okovima, paklenom tamom pokrivene, za sud velikoga Dana anele. (Juda
6)
Zemlja je izgledala kao nenaseljena pusto. Gradovi i sela
porueni potresom leali su u ruevinama. Planine su bile pomaknute iz svojih leita ostavivi za sobom velike ponore. Hrapavo
kamenje izbaeno iz mora ili odvaljeno od same zemlje bilo je razbacano po cijeloj njezinoj povrini. Veliko drvee iupano s korijenjem lealo je svuda razbacano po povrini zemlje. Ovdje e tisuu
godina biti stan Sotone i njegovih zlih anela.
Ovdje e on biti zarobljen, osuen da luta razorenom i izoblienom povrinom Zemlje, da gleda posljedice svoje pobune protiv
Bojeg zakona. Tisuu godina on e moi uivati u plodovima prokletstva koje je sam prouzroio. Ogranien samo na Zemlju, nee
moi odlaziti na druge planete da kua i uznemiruje one koji nisu
pali. Za ovo vrijeme Sotona strano pati. Otkako je pao, nije prestajao razvijati svoje zle osobine i bio je u neprekidnoj aktivnosti.
Ali sada, lien svoje moi i preputen da razmilja o ulozi koju
je igrao od samog svojeg pada, on sa strahom i drhtanjem gleda
na stranu budunost kad e morati ispatati za sve zlo koje je
poinio i biti kanjen za sve grijehe koje je prouzroio.
ula sam glasove sline akordu od deset tisua glazbenih
instrumenata. To aneli i otkupljeni sveti trijumfalno kliu to
ih Sotona vie nee moi kuati i muiti i to su i stanovnici drugih
svjetova napokon osloboeni njegove prisutnosti i njegovih kunji. (EW 290)
Bojem e narodu Sotonino zatoenitvo donijeti zadovoljstvo
i radost. Prorok kae: U dan kad ti Jahve dade da poine od
svojih stradanja, nemira i tekog robovanja, zapjevat e ovu rugalicu kralju babilonskom koji ovdje predstavlja Sotonu: Kako
nestade silnika?... Jahve slomi tap zlikovaki i ezlo vladarsko
to je bijesno bilo narode udarcima bez kraja i konca, to je gnjevno
vladalo narodima progone ih nemilice. (Izaija 14,3-6) (GC 660)

311

2. studenoga

Srest emo se sa svojim anelom

uvarom
Jer anelima svojim zapovjedi da te uvaju na svim putima tvojim. (Psalam 91,11)
Kad Boju providnost budemo promatrali u svjetlu vjenosti, tek tada emo shvatiti to dugujemo brizi i zalaganju Njegovih anela. Nebeska bia aktivno su sudjelovala u ivotu ljudi. Ona su se pojavljivala u odjei koja je sjala kao munja. Dolazili su kao ljudi, u liku putnika. Prihvaala su gostoprimstvo
ljudskih domova. Sluila su kao vodii putnicima koje je no zatekla na putu. Ona su osujeivala namjeru otimaa i skretala udarac zatiraa.
Iako vladari ovoga svijeta to ne znaju, ipak su aneli esto
govorili u njihovim vijeima. Ljudske su ih oi gledale. Ljudske
ui sluale su njihove govore. U vijenicama i sudnicama nebeski
glasnici su zastupali progonjene i potlaene. Oni su obarali namjere i zaustavljali zla koja su mogla nanijeti tetu i patnje Bojoj
djeci. Uenicima u nebeskoj koli sve e to biti objavljeno.
Svaka e otkupljena dua saznati kakvu su slubu u njezinom ivotu obavljali aneli. Kako li e to biti kad bude razgovarala s anelom koji je bio njezin uvar od najranijih dana, s anelom koji je bdio nad njezinim koracima i zaklanjao njezinu glavu
u dan opasnosti, s anelom koji je bio s njome u dolini smrti,
koji je obiljeio mjesto njezinog poinka i koji e je prvi pozdraviti u jutro uskrsnua kada sazna povijest boanskog mijeanja u ivot pojedinca, suradnju Neba u spaavanju ljudskog roda! (Ed 304,305)
S Bojom rijeju u svojoj ruci, svako ljudsko bie, ma u kakav
ga poloaj ivot bacio, moe izabrati drutvo koje eli. Uz pomo
njezinih stranica ono moe razgovarati s najplemenitijim i najboljim
predstavnicima ljudskog roda, moe sluati glas Vjenoga dok govori
s ljudima. Dok prouava i razmilja o temama u koje aneli ele
zaroniti (1. Petrova 1,12), on moe biti s njima. (Ed 127)

312

3. studenoga

Dobrodoli u Boji grad!

Tada mu ree gospodar: Dobro, valjani i vjerni slugo! Bio
si vjeran nad malim, zato u te nad velikim postaviti: Ui
u veselje gospodara svoga! (Matej 25,23)
Isus s neizrecivom ljubavlju doekuje svoje vjerne dobrodolicom u veselje njihova Gospodara. Spasitelj se raduje kad u kraljevstvu slave vidi due koje su spaene Njegovim patnjama i ponienjem. A otkupljeni e dijeliti Njegovu radost kad meu blagoslovljenima ugledaju one koje su svojim molitvama, svojim radom
i portvovnom ljubavlju zadobili za Krista. Kad se okupe oko velikog bijelog prijestolja, neiskazana e radost ispuniti njihova srca
kad budu promatrali one koje su zadobili za Krista i vidjeli da
su oni zadobili druge, a ovi opet druge, svi dovedeni u luku mira
da tu poloe svoje krune pred Isusove noge i da Ga slave tijekom
beskrajnih razdoblja vjenosti.
Dok su spaeni pozdravljani dobrodolicom u Bojem gradu,
zrakom se prolama radostan usklik oboavanja. To je susret dvojice Adama. Boji Sin stoji rairenih ruku da primi oca naeg roda bie koje je On stvorio, koje je sagrijeilo protiv svog Stvoritelja i zbog ijeg grijeha Spasitelj nosi znakove raspea. Kad
Adam opazi tragove okrutnih klinova, on ne pada na grudi svoga
Gospodina, ve se u poniznosti baca pred Njegove noge s uzvikom: Dostojno je, dostojno je Janje koje je zaklano! Spasitelj
ga njeno podie i poziva da jo jednom pogleda edenski dom iz
kojega je toliko dugo bio prognan.
Nakon izgona iz Edena Adamov je ivot na Zemlji bio ispunjen jadom. Svaki uveli list, svaka prinesena rtva, svako nesavrenstvo na licu prelijepe prirode, svaka mrlja na ovjekovoj istoi, bila je svjei podsjetnik na njegov grijeh. Strana je bila
bol kajanja kada je vidio umnoavanje bezakonja i kao odgovor
na svoja upozorenja sretao prebacivanje da je on prouzroio grijeh. Sa strpljivom poniznou podnosio je gotovo tisuu godina plau
za prijestup. Iskreno se pokajao zbog svog grijeha i pouzdao u
zasluge obeanog Spasitelja; umro je nadajui se uskrsnuu. Boji
je Sin iskupio ovjekov promaaj i pad, i Adam, zahvaljujui djelu pomirenja, sad ponovno dobiva prvu vlast. (GC 647,648)

313

4. studenoga

Neopisiva ljepota
Uprimo pogled u zaetnika i zavritelja vjere, u Isusa, koji
namjesto odreene mu radosti podnese kri ne marei za
sramotu te otada sjedi s desnu Bojeg prijestolja. (Hebrejima 12,2)
Ovo vam rekoh, rekao je Krist, da radost moja bude u vama
te da radost vaa bude potpuna! (Ivan 15,11)
Krist je uvijek pred sobom imao cilj svojeg poslanja. Njegov
zemaljski ivot, prepun muenja i samoportvovnosti, ohrabrivan
je milju da ovaj Njegov jad nee biti uzaludan. Davi svoj ivot
za ivot ovjeka, On e u njemu obnoviti Boju sliku. On e nas
podignuti iz praine, ponovno oblikovati karakter po uzoru na Njegov i uiniti ga savrenim, ovjenanim Njegovom slavom.
Krist je vidio trud svoje due i bio je zadovoljan. Vidio je
beskraj vjenosti i radost onih koji e zahvaljujui Njegovom ponienju dobiti oprost i vjeni ivot. Bio je ranjen zbog njihovih
grijeha, muen zbog njihove pokvarenosti. Kaznu radi njihovog
mira On je podnio, i batinama koje je primio oni su bili izlijeeni.
uo je povike otkupljenih. uo je otkupljene koji su pjevali pjesmu Mojsijevu i Janjetovu. Iako je morao biti krten krvlju, iako
je grijehe svijeta trebao ponijeti na svojoj nevinoj dui, iako je
sjenka neopisive tuge bila na Njemu, ipak, zbog radosti koju je
vidio pred sobom, odluio je podnijeti kri i pretrpjeti sramotu i
prijezir.
Ovu radost trebaju dijeliti svi Njegovi sljedbenici. Koliko god
velika i slavna u budunosti bila naa nagrada, ona nije sve to
treba sauvati za vrijeme konanog osloboenja. ak i ovdje mi
trebamo vjerom ui u Spasiteljevu radost. (MH 504)
Onima koji Ga prime, On daje silu da postanu sinovi Boji
da bi ih na kraju Bog mogao primiti kao svoje, da ive s Njim
kroz vjenost. Ukoliko u ovom ivotu budu vjerni Bogu, oni e
na kraju gledati njegovo lice, i njegovo e ime biti na njihovim
elima (Otkrivenje 22,4). A koja je radost Neba nego vidjeti Boga?
Bi li mogla biti vea radost za jednog grenika koji je spaen Kristovom milou nego da gleda u lice Boje i poznaje Ga kao Oca?
(8T 267,268)

314

5. studenoga

Zahvalnost otkupljenih
Kralj e im odgovoriti: Zaista, kaem vam, meni ste uinili
koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae.
(Matej 25,40)
Svako nae djelo u pomaganju Bojem narodu bit e nagraeno
kao da je uinjeno Njemu. (MLT 364)
Kakvo e zadovoljstvo svaki etelac imati kada se zauje
zvonak, melodian glas Isusa koji govori: Doite, blagoslovljeni
Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno
od postanka svijeta!
Uite u radost svoga gospodara.
Otkupitelja veliaju jer nije umro uzalud. Veselih, razdraganih srca oni koji su bili Boji suradnici vide trud svoje due za
grenike koji su ginuli i umirali i sada su zadovoljni. Brige kroz
koje su proli, zamrene okolnosti s kojima su se morali suoiti,
tuga u srcu zbog onih koji su odbili primiti ono to je bilo za
njihov mir, zaboravljeni su. Samoodricanje s kojim su radili u djelu
vie ne pamte. Kad pogledaju na due koje su traili da ih zadobiju za Isusa i vide da su spaene, spaene za vjenost to su
spomenici Boje milosti i Otkupiteljeve ljubavi tada e kroz
nebeska vrata odjeknuti povici hvale i zahvaljivanja. (RH 10. listopada 1907.)
Pred nama je Nebo i meu njegovim stanovnicima nee biti
sukoba. ...
Pozdravit emo svetu obitelj otkupljenih i uti Kristove rijei:
Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje
vam je pripravljeno od postanka svijeta. Dotaknut emo se svojih zlatnih harfi i Nebo e odzvanjati prekrasnom melodijom. Poloit
emo svoje sjajne krune pred Njegove noge i dati slavu Onome
koji je nadvladao zbog nas.
Moda ima stvari koje ovdje ne razumijemo. Moda nam neke
stvari iz Biblije izgledaju nedokuivo zato to su izvan naeg
ogranienog razumijevanja. Ali dok nas na Spasitelj bude vodio
pokraj ive vode, razjasnit e naim umovima ono to nam nije
bilo potpuno jasno. (RH 8. kolovoza 1907.)

315

6. studenoga

Nebo je prejeftino
Zbog patnja due svoje vidjet e svjetlost i nasititi se spoznajom njezinom. Sluga moj pravedni opravdat e mnoge.
(Izaija 53,10.11)
Boja ljubav je nemjerljiva, neusporediva! Ona je beskrajna.
... Kada razmiljamo o Kristovom dostojanstvu i slavi, vidimo koliko
je velika bila ta ljubav koja Ga je navela da se rtvuje na golgotskom kriu za otkupljenje izgubljenog svijeta. Ova tema e ispunjavati svete uenjem i divljenjem kroz beskrajne vjekove, pa
zato onda i mi ne bismo razmiljali o tome ovdje, na ovome svijetu? ...
Kad je u pitanju tajna pobonosti Bog se pokazao u tijelu! Ova tajna sve vie raste kako se mi trudimo razumjeti je. Ona
je neshvatljiva, pa ipak ljudska bia doputaju da svjetovne,
zemaljske stvari sprijee ionako slabo razumijevanje smrtnih bia o Isusu i Njegovoj neusporedivoj ljubavi. ... Kako moemo biti
oduevljeni za zemaljske, obine stvari, a da nas ne pokrene slika kria na Golgoti, ljubav koja je otkrivena u smrti Bojeg dragog Sina ...?
Sva ova ponienja i patnja podneseni su da vrate natrag zalutale, krivce i nezahvalnike Oevoj kui. O, dome blagoslovljenih ja ne mogu dopustiti da ga izgubim! Ja u, ako budem
spaena u kraljevstvu Bojem, stalno istraivati nove dubine u
planu spasenja. Svi otkupljeni sveti vidjet e i cijeniti, kao nikada prije, Oevu i Sinovu ljubav, a besmrtni jezici izgovarat e pjesme
hvale. On nas je volio i dao ivot za nas. U slavnim tijelima, s
velikim mogunostima, istim srcima i neokaljanim usnama pjevat emo o bogatstvu otkupiteljske ljubavi. Na Nebu nee biti onih
koji pate, nee biti skeptika koje bismo morali uvjeravati u vjene stvarnosti niti ukorijenjenih predrasuda, ve emo svi biti zahvalni ljubavi koja nam je dala znanje. Poinak, hvala Bogu, poinak eka Boji narod kada e Isus voditi otkupljene po zelenim
panjacima, pokraj potoka ive vode koja ukraava grad naeg
Boga. Tada e Otac odgovoriti na molitvu svojega Sina: Sauvaj
ih u ime svoje, one koje si mi dao, da budu tamo gdje sam ja.
(KH 371)

316

7. studenoga

Konano kod kue!

Dobro, valjani i vjerni slugo! ... Ui u veselje gospodara
svoga. (Matej 25,21)
Dok vaa osjetila uivaju u privlanoj ljupkosti Zemlje, razmiljajte o svijetu koji e doi u kojem se vie nikada nee znati
za zlokoban grijeh i smrt, gdje lice prirode nee vie nositi sjenku prokletstva. Neka vaa mata naslika dom za svete i znajte
da e biti velianstveniji od onoga to moe prikazati vaa najbujnija mata. U razliitim Bojim darovima u prirodi, moemo
vidjeti samo nejasne obrise Njegove silne slave. Pisano je: Ono
to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, na to ljudsko srce nije
pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube. (1. Korinanima 2,9) (SC 86,87)
Uskoro e vrata Neba biti otvorena da prime Boju djecu, a
u njihovim e uima zazvuati blagoslov s usana Kralja slave kao
najraskonija glazba: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite
u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34)
Tada e Isus otkupljenima poeljeti dobrodolicu u dom koji
je pripremio za njih. (SC 125,126)
Zatim sam vidjela kako Isus vodi drutvo otkupljenih prema gradskim vratima. Na dodir Njegove ruke biserna vrata se
pokreu na svojim blistavim arkama i irom otvaraju, a narod
koji je odrao istinu ulazi unutra. Unutranjost grada obiluje svim
moguim milinama koje naslauju oko promatraa. Raskona slava
vidi se na sve strane. Tu Isus promatra svoje otkupljene ija su
lica ozarena slavom, i dok On tako ne skida s njih svoj umilni
pogled, do njihovih uiju dopire Njegov milozvuni glas: Vidjevi trud svoje due, ja sam zadovoljan. Sve ovo bogatstvo i slava
vaa je, i to ete uivati zauvijek. Vae patnje su zavrene. I smrti
nee biti vie, ni plaa, ni vike, ni bolesti nee biti vie....
Jezik je odvie slab u pokuaju da opie Nebo. Kako se ispred
mene pojavljuju prizori, ostajem zapanjena. Svladana iznenaujuom ljepotom i neopisivom slavom, sputam pero i uzvikujem:
O, kakve li ljubavi! Kakve udesne ljubavi! Ni najbiranijim rijeima ne moe se opisati slava Neba i Spasiteljeva ljubav koja se
ni s im ne moe usporediti. (EW 288,289)
317

8. studenoga

Iznenaenja na Nebu
Bog ne gleda kao to gleda ovjek: ovjek gleda na oi, a
Jahve gleda to je u srcu. (1. Samuelova 16,7)
esto smatramo beznadnima ba one due koje Krist privlai k sebi. ... Na Nebu e biti mnogo onih za koje su njihovi susjedi smatrali da tamo nikad nee doi. ovjek sudi po vanjtini,
ali Bog vidi srce. (COL 71,72)
Neki meu otkupljenima primit e Krista u posljednjim satima
svojeg ivota; i takvi koji su otili u smrt ne shvativi savreno
plan spasenja, dobit e pouke i upute o tome na Nebu. (5BC 1124)
Isusu u Njegovoj agoniji na kriu doao je zraak utjehe. To
je bila molba razbojnika koji se kajao. ... U Isusu, ranjenom, ismijavanom i raspetom, vidio je Boje Janje koje je uzelo grijehe svijeta. U Njegovu je glasu bila pomijeana nada s boli kad se ova
bespomona, umirua dua predala Spasitelju koji je umirao. Isuse,
sjeti me se, povikao je, kada doe u svoje kraljevstvo!
Odgovor je brzo stigao. Glas je bio blag i milozvuan, a rijei
pune ljubavi, saaljenja i sile: Zaista, kaem ti danas, bit e sa
mnom u raju. (DA 750,751)
Takva vjera moe se prikazati usporedbom o radnicima koji
su doli u jedanaesti sat i koji su primili istu plau kao i oni to
su radili cijeli dan. Razbojnik se na kriu molio u vjeri, pokajanju i poniznosti. On se molio najusrdnije budui da je u potpunosti shvatio da ga Isus, ako hoe, moe spasiti. (5BC 1125)
Oni koje Krist pohvaljuje na sudu moda su malo poznavali
teologiju, ali su gajili Njegova naela. ... Meu neznabocima ima
onih koji ne znajui oboavaju Boga, onih koje svjetlost nikada
nije dosegla preko ljudskih orua. Oni nee propasti. Premda ne
poznaju Boji pisani Zakon, uli su Njegov glas kako im govori u
prirodi i inili ono to Zakon zahtijeva. Njihova djela potvruju
da je Sveti Duh dirnuo njihova srca i Bog ih je prepoznao kao
svoju djecu. ... Koliko e se iznenaditi i radovati najmanji meu
narodima i meu neznabocima kad sa Spasiteljevih usana uju:
Meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje
brae. Kako e radosno biti srce Beskonane Ljubavi kad na Njegove rijei odobravanja Njegovi sljedbenici s iznenaenjem i radou podignu svoj pogled. (DA 638)
318

9. studenoga

Zadovoljavajui odgovori
Visoko je iznad zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaih
putova, i misli moje iznad vaih misli. (Izaija 55,9)
Nai planovi nisu uvijek i Boji planovi. ...
U svojoj velikoj ljubavi i brizi, Onaj koji nas razumije bolje
nego to mi sami sebe razumijemo, esto nam ne doputa da sebino traimo zadovoljstvo u svojim vlastitim ambicijama. ... esto
nai planovi propadaju da bi Boji planovi za nas mogli biti uspjeni. ...
Tajne ivota koje su nas ovdje alostile i razoaravale, u budunosti e nam biti potpuno jasne. Vidjet emo da su nae naizgled
neusliane molitve i nade koje su nam donijele razoaranje, bile
meu najveim blagoslovima. (MH 473,474)
Mi nismo dovoljno napredovali u duhovnim spoznajama da
bismo shvatili Boje tajne. Ali kad postanemo sastavni dio nebeske
obitelji, ove tajne e nam biti otkrivene. ...
Tada e biti otkrivena i razjanjena mnoga pitanja o kojima
Bog sada uti zato to ne sabiremo i ne cijenimo kako treba ono
to nam je otkriveno o tim vjenim tajnama. Putovi Providnosti
bit e razjanjeni, tajne Kristove milosti bit e otkrivene. Ono to
um sada ne moe shvatiti, to je tako teko razumjeti i prihvatiti,
tada e postati sasvim jasno. Vidjet emo samo svrhu onoga to
nam sada izgleda potpuno neobjanjivo; mudrost u onome to nam
je bilo uskraeno, dobrotu i neizmjernu milost u svemu to nam
je darivano. Istina e u umu spaenih zablistati bez ikakvih
nejasnoa i oni e biti u stanju podnijeti sjajnost njezine svjetlosti. Srce e biti ispunjeno pjesmama radosti jer e borbi i svim
tekoama zauvijek doi kraj. (6BC 1091)
U buduem svijetu konano e nam postati jasno sve ono to
nas je zbunjivalo u Bojoj providnosti. Tada e nam biti objanjene pojave koje je danas teko razumjeti. Pred nama e se otkriti
tajna milosti. Tamo gdje je na ogranieni um vidio samo pomutnju i neispunjena obeanja, zapazit emo najsavreniji i najljepi
sklad. Uvidjet emo da je ba beskrajna ljubav odredila da doivimo ono to nam je izgledalo tee od svega. Kad shvatimo njenu
brigu Onoga koji ini da sve to nas snae bude za nae dobro,
osjetit emo neizrecivu radost i zahvalnost punu slave. (8T 286)
319

10. studenoga

Neka se vae misli bave onim to je

nebesko
Svraajte misao na ono to je gore, ne na ono to je na
zemlji. (Koloanima 3,2)
Kada Boji narod vie ne bude gledao na stvari ovoga svijeta
i kad svoje oi usmjeri prema Nebu i nebeskim stvarima, izgledat e udan jer e vidjeti milost, dobrotu i suosjeanje koje Bog
pokazuje sinovima ljudskim. Njegova ljubav od njih e traiti odaziv,
a oni e svojim ivotom pokazati onima oko sebe da njima upravlja
Duh Boji, da se njihove misli bave onim to je nebesko, a ne
zemaljsko.
Razmiljajui o Nebu, moemo uporabiti svu svoju matu
ulaui najvee napore i razmiljati o najuzvienijim mislima za
koje smo sposobni, a ipak e se nai umovi umoriti u naporu da
razumiju irinu, dubinu i visinu odreenog predmeta. Na um ne
moe prodrijeti u velike teme vjenosti. Za nas je ak nemogue
da se napregnemo u razumijevanju tih stvari a da to ne utjee
na cijeli na karakter za dobro i uzdie nae umove. Kad razmiljamo o tome kako je Krist doao na na svijet da umre za palog
ovjeka, shvaamo neto od cijene koja je plaena za nae otkupljenje i shvaamo da nema istinske dobrote ili veliine bez Boga.
Jedino uz pomo svjetla koje sja s kria na Golgoti moemo
znati do kojih je dubina ljudski rod degradirao i pao u grijeh.
Samo po duljini lanca koji je sputen s Neba da nas izvue mi
moemo saznati do kojih smo dubina potonuli. I samo imajui na
umu stvarnosti koje ne vidimo, moemo razumjeti ono to je vezano za divne teme otkupljenja. (IHP 368)
Skoro smo kod kue. Uskoro emo uti Spasiteljev glas raskoniji od bilo kakve glazbe kako govori: Vaa borba je zavrena. Uite u radost Gospodara svojega. Blagoslovljeni, blagoslovljeni; elim to uti s Njegovih besmrtnih usana. elim Ga slaviti, elim odati ast Onome koji sjedi na prijestolju. elim da moj
glas odjekuje i odjekuje dvorovima Neba. elite li i vi biti tamo?
... Boe, pomozi nam; ispuni nas svom puninom i silom da bismo
mogli osjetiti radost svijeta koji e doi. (IHP 368)

320

11. studenoga

Nagrada otkupljenih
Onaj kome ostane to je nadozidao primit e. (1. Korinanima 3,14)
Velianstvena e biti nagrada vjernih radnika kad se jednom
okupe oko prijestolja Bojeg i Janjetovog. Kad je Ivan, u svojem
smrtnom tijelu, sagledao slavu Boju, pao je kao mrtav jer nije
mogao podnijeti taj prizor. Meutim, kad se djeca Boja obuku u
besmrtnost, ona e Ga vidjeti kao to jest i stajati pred prijestoljem primljena u Ljubljenome. Svi njihovi grijesi bit e izbrisani, svi njihovi prijestupi oproteni. Tada e moi gledati svu
slavu Bojeg prijestolja. Oni su bili sudionici s Kristom u Njegovim patnjama, suraivali s Njim u planu otkupljenja i zato e
zajedno s Njim dijeliti i radost kad u Bojem kraljevstvu ugledaju
spaene due koje e tu slaviti Boga kroz svu vjenost. (9T 285)
Toga dana otkupljeni e zasjati u slavi Oca i Sina. Aneli e
svirati u svoje zlatne harfe pozdravljajui Kralja i trofeje Njegove pobjede one koji su oprali i obijelili svoje haljine u krvi
Janjetovoj. Zaorit e pjesma pobjede koja e ispuniti sva nebesa.
Krist je pobijedio. On e ui u nebeske dvorove praen svojim otkupljenicima kao ivim svjedocima da Njegovo poslanje patnje i rtve nije bilo uzaludno. ...
Spremni su domovi za one koji su na Zemlji bili samo putnici
i doljaci. Spremne su haljine za pravedne sa sjajnim krunama i
palmama pobjede. U buduem svijetu konano e nam postati jasno sve ono to nas je zbunjivalo u Bojoj providnosti. Tada e
nam biti objanjene pojave koje danas teko razumijemo. Pred
nama e se otkriti tajna milosti. Tamo gdje je na ogranieni um
vidio samo pomutnju i neispunjena obeanja, zapazit emo samo
najsavreniji i najljepi sklad. Uvidjet emo da je ba beskrajna
ljubav odredila da doivimo ono to nam je izgledalo tee od svega. Kad shvatimo njenu brigu Onoga koji ini da sve to nas
snae bude za nae dobro, osjetit emo neizrecivu radost i zahvalnost punu slave. (9T 285,286)
Pozivam vas da se pripremite za Kristov dolazak na nebeskim oblacima. ... Pripremite se za sud da biste bili meu onima
koji e Ga u miru susresti kada doe da se proslavi u onima koji
vjeruju. (9T 285)
321

12. studenoga

to oko nije vidjelo ni uho ulo

Ono to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, na to ljudsko
srce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube. (1. Korinanima 2,9)
Oni koji istinski vole Boga eljet e umnoiti talente koje im
je On dao da bi mogli biti na blagoslov drugima. U budunosti
e vrata Neba biti iroko otvorena da ih prime, a blagoslov koji
e uti njihove ui s usana Kralja Slave bit e kao najljepa glazba:
Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje
vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34) Tako e
otkupljeni biti doekani dobrodolicom u stanove koje Isus priprema za njih. Tamo njihovi prijatelji nee biti zli sa Zemlje, ve
oni koji su uz boansku pomo oblikovali savreni karakter. Svaka grena sklonost i svaka nesavrenost otklonjene su Kristovom
krvlju. Savrenstvo i svjetlost Njegove slave koja daleko nadmauje svjetlost Sunca u njegovom podnevnom sjaju, sada se daje
njima. Iz njih sjaji moralna ljepota i savrenstvo Njegovog karaktera, to je vrednije od ovog izvanjskog sjaja. Oni su bez krivnje
pred velikim, bijelim tronom dijelei dostojanstvo i prednosti anela.
Ono to oko nije vidjelo, to uho nije ulo, na to ljudsko
srce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube. (1.
Korinanima 2,9) Kad se uzme u obzir slavna batina koja nas
oekuje, to li moe dati ovjek kao otkupninu za svoj ivot (Matej
16,26)? On moe biti siromaan, a ipak posjedovati u sebi bogatstvo i dostojanstvo koje mu ovaj svijet nikada ne bi mogao dati.
Dua otkupljena i oiena od grijeha sa svim svojim plemenitim
snagama koje su posveene slubi za Boga, od izvanredne je vrijednosti. (IHP 367)
Boraviti zauvijek u toj domovini blaenstva, imati savrenu
slinost s naim Stvoriteljem u dui, tijelu i duhu umjesto mranih tragova grijeha i prokletstva, kroz beskrajna vremena vjenosti
napredovati u mudrosti, znanju i svetosti otkrivajui uvijek nove
tajne, nova uda i nove ljepote kojima se treba diviti znajui da
je pred nama beskraj radosti, ljubavi i mudrosti to je cilj na
koji kranska nada stalno ukazuje. (CT 55)

322

13. studenoga

Plodovi s drveta ivota

Svuda izmeu gradskog trga i rijeke rastu stabla ivota
koja raaju dvanaest puta: svakog mjeseca daju svoj plod.
Lie od stabala slui za lijek poganima. (Otkrivenje 22,2)
Plod drveta ivota u Edenskom vrtu imao je nadnaravnu silu. Jesti od njega znailo je ivjeti vjeno. On je bio lijek protiv
smrti. ... Nakon pojave grijeha nebeski Domain je drvo ivota
presadio u nebeski raj. (8T 288)
Otkupljeni sveti koji su voljeli Boga i drali Njegove zapovijedi ovdje, ui e kroz vrata u grad i imat e pravo na drvo ivota. Jest e slobodno s njega kao nai praroditelji prije pada. Lie
s tog besmrtnog razgranatog stabla sluit e za iscjeljivanje naroda. Tada e nestati svi njihovi jadi. Bolest, tugu i smrt nikada
vie nee osjetiti jer ih iscjeljuje lie s drveta ivota. Isus e vidjeti
trud svoje due i bit e zadovoljan kada otkupljeni, koji su grcali
pod prokletstvom, budu okupljeni oko drveta ivota i jeli njegove
besmrtne plodove na koje su nai praroditelji izgubili pravo prekrivi Boje zapovijedi. Nee biti opasnosti da ponovno izgube
pravo na drvo ivota jer e onaj koji je kuao nae praroditelje
biti uniten drugom smru. (MLT 355)
Poslunost svim Bojim zapovijedima bila je uvjet da plodove s drveta ivota smiju uzimati za jelo. Adam je pao zbog neposlunosti. ... Poslunost po Isusu Kristu daje ovjeku savreni karakter i pravo na drvo ivota. Uvjeti ponovnog stjecanja prava
na drvo ivota jasno su naglaeni u Kristovom svjedoanstvu upuenom Ivanu: Blago onima koji tvore zapovijedi njegove, da im
bude vlast na drvo ivota i da uu na vrata u grad. (Otkrivenje
22,14) (1BC 1086)
Budui da imaju pristup k drvetu ivota u dugo izgubljenom
Edenu, otkupljeni e izrasti do pune visine ljudskog roda u njegovoj
prvotnoj ljepoti. Bit e uklonjeni posljednji preostali tragovi prokletstva grijeha, a Kristovi e se vjerni pokazati u ljepoti Gospodina, Boga naega, odsjajujui u duhu, dui i tijelu savrenu sliku svoga Gospodina. Predivnoga li otkupljenja! Kako smo dugo o
njemu govorili, dugo mu se nadali, razmiljali o njemu s nestrpljivim iekivanjem, ali ga nikada nismo posvema razumjeli! (GC
645)
323

14. studenoga

Duga nad prijestoljem

I gle, u nebu je stajalo prijestolje, i na prijestolju je sjedio
Netko. Onaj koji je sjedio bijae na pogled kao kamen jaspis i sard. A oko prijestolja bio sjajan krug, slian dugi,
na pogled kao smaragd. (Otkrivenje 4,2.3)
Duga iznad prijestolja stoji kao vjeno svjedoanstvo da je
Bog tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne
pogine ni jedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni. ...
Budui da se duga u oblacima stvara sjedinjavanjem Suneva svjetla i kie, duga koja okruuje prijestolje simbolizira pomijeanu silu milosti i pravde. Ne treba ustrajavati samo na pravdi
jer bi ovo zasjenilo slavu duge obeanja nad tronom. Ljudi bi mogli
vidjeti samo kaznu Zakona. Kad ne bi bilo pravde ni kazne, ne
bi bilo ni stabilnosti u Bojoj vladavini. Spoj suda i milosti ine
spasenje potpunim. ...
Milost nas poziva da uemo kroz vrata u Boji grad, a pravda
je zadovoljena ako je svaka posluna dua usuglaena s njom kao
lan kraljevske obitelji, kao dijete nebeskog Kralja. Kad bismo
imali mane u karakteru, ne bismo mogli proi kroz vrata koja je
milost otvorila poslunima jer pravda stoji na ulazu i zahtijeva
svetost u svima koji e vidjeti Boga.
Kad bi pravda bila ukinuta a boanska milost mogla otvoriti vrata cijelom ovjeanstvu bez obzira na karakter, dolo bi
do gore neposlunosti i pobune na Nebu nego onda kada je Sotona
bio zbaen. Mir, srea i sklad Neba bili bi narueni. Prijelaz s
Zemlje u Nebo nee promijeniti ljudski karakter. Srea otkupljenih na Nebu proizlazi iz karaktera nalik na Kristov oblikovanog
u ovom ivotu. Sveti na Nebu najprije e biti sveti na Zemlji.
Jedino spasenje koje je Krist postigao svojom rtvom u korist ovjeka ima vrijednost jer ono spaava od grijeha. ... Prema
tome, Boji zakon nije oslabljen Evaneljem, ve je slomljena sila grijeha, a greniku koji se kaje prueno je ezlo milosti. ... Bog
nikada nee zaboraviti svoj narod u njegovoj borbi protiv zla. Neka
Isus bude predmet naih razgovora. (RH 13. prosinca 1892.)

324

15. studenoga

Vidjet emo Kralja

Oi e ti gledati kralja u njegovoj ljepoti, promatrat e
zemlju nepreglednu. (Izaija 33,17)
Ako elimo gledati Kralja u Njegovoj ljepoti, moramo se ovdje ponaati dostojno. Moramo nadrasti svoju djetinjastost. Ako
nas netko izaziva, budimo tihi. Postoji vrijeme kada je utnja najbolji govor. Mi moramo pokazati strpljenje, dobrotu i suzdravanje da bismo bili dostojni nazvati se sinovima i kerima Bojim.
Trebamo vjerovati Njemu, imati povjerenja i oslanjati se na Njega. Trebamo slijediti Kristove stope. Zatim ree svima: Ako tko
hoe ii za mnom, neka se odree samog sebe, neka svaki dan
uzme kri svoj i neka me slijedi! (Luka 9,23) ... Moda je teak
kri utjeti kada je potrebno. To moe biti bolno, ali uvjeravam
vas da utnja ini vie da se nadvlada zlo nego bujica ljutitih
rijei.
Ovdje na ovom svijetu moramo nauiti to trebamo biti da
bismo dobili mjesto u nebeskim dvorovima. Moramo svladati lekcije
koje nas Krist eli nauiti da bismo mogli biti spremni za vie
kole u nebeskim dvorovima, gdje e nas Spasitelj voditi pokraj
rijeke ivota objanjavajui nam mnoge stvari koje ovdje nismo
mogli razumjeti. ... Tamo emo vidjeti Boju slavu koju ovdje nismo vidjeli. Sada vidimo samo odbljesak slave zato to nismo upoznali Gospodina. (IHP 365)
Svako naelo istine koje upoznamo i pravilno shvatimo u zemaljskoj koli znai takav napredak kao da smo to uili u nebeskoj koli. Kao to je Krist uz razgovor u hodu pouavao svoje uenike tijekom svojeg poslanja na Zemlji, tako e i nas pouavati u
nebeskoj koli vodei nas pokraj rijeke ivota i otkrivajui nam
istine koje u ovom ivotu moraju ostati tajna zbog ogranienosti
ljudskog uma, toliko osakaenog grijehom. U nebeskoj koli imat
emo se priliku postupno, korak po korak, uzdizati do najviih
visina znanja i uenosti. Tamo emo, kao djeca nebeskog Kralja,
vjeno boraviti s lanovima kraljevske obitelji i gledati Kralja u
Njegovoj krasoti, u neusporedivoj privlanosti. (CT 208,209)
Dugo smo ekali, ali se naa nada ne smije ugasiti. Kad ugledamo Kralja u Njegovoj krasoti, bit emo zauvijek blagoslovljeni.
(8T 253)
325

16. studenoga

Sto etrdeset i etiri tisue

Potom sam imao ovo vienje: Janje stoji na Sionskoj gori
i s njim oko sto etrdeset i etiri tisue osoba koje su imale napisano na svojim elima njegovo ime i ime njegova Oca.
(Otkrivenje 14,1)
Na kristalnome moru pred prijestoljem, tome staklenome moru
pomijeanom s vatrom to tako odsjajuje Bojom slavom
okupljeno je mnotvo pobjednika Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena. Sto etrdeset i etiri tisue koje su otkupljene sa
Zemlje, stoje na gori Sionu s Janjetom, s citrama Bojim; uje
se poput uma velikih voda i udaranje jakog groma glas sviraa
to sviraju na svojim citrama. Oni pred prijestoljem pjevaju neto
slino novoj pjesmi, pjesmu koju ne moe nauiti nitko osim onih
sto etrdeset i etiri tisue. To je Mojsijeva i Janjetova pjesma
pjesma spasenja.
Nitko osim onih sto etrdeset i etiri tisue ne moe nauiti
tu pjesmu, jer je to pjesma njihovog iskustva iskustva kakvo
nijedna druga skupina nije nikada doivjela. Oni prate Janje kud
god ono ide. Budui da su preneseni sa Zemlje izmeu ivih,
raunaju se kao prvenci Bogu i Janjetu. (Otkrivenje 15,2.3; 14,15) Ovo su oni to dolaze iz velike nevolje; proli su kroz vrijeme nevolje kakve ne bijae otkako je ljudi; pretpjeli su strah vremena Jakovljeve nevolje. Tijekom konanog izlijevanja Bojih kazni
ostali su bez posrednika. Ali su izbavljeni, jer su oprali svoje
haljine i ubijelie haljine svoje u krvi Janjetovoj. U njihovim
se ustima ne nae la; oni su bez mane pred Bogom. Zato stoje
pred prijestoljem Bojim i slue mu dan i no u Njegovu hramu.
A onaj koji sjedi na prijestolju spustit e se na njih da boravi s
njima.
Oni su vidjeli Zemlju opustoenu glau i kugom, sunce, kome je dana mo da ljude pali vatrom, i sami su pretrpjeli patnje,
glad i e. Ali vie nigda nee ni ogladnjeti ni oednjeti; vie ih
nigda nee moriti ni sunce ni ikakva ega. (Otkrivenje 7,14-16)
(GC 648,649)

326

17. studenoga

Veliko mnotvo iskupljenih

Poslije toga se, najedanput, pojavi pred mojim oima veliko
mnotvo, koje nitko nije mogao izbrojiti, iz svakog naroda
i plemena, puka i jezika. Stajali su pred prijestoljem i pred
Janjetom, obueni u bijele haljine, s palmama u rukama.
(Otkrivenje 7,9)
Sve klase, svi narodi, puci, plemena i jezici stajat e pred
prijestoljem Bojim i Janjetovim obueni u iste haljine i s krunama optoenim draguljima. Aneo je rekao: Ovo su oni to dolaze iz velike nevolje; oni su prali svoje haljine i obijelili ih u
krvi Janjetovoj, dok su oni koji su voljeli uivanja vie nego Boga,
ugaali vlastitim eljama i bili neposluni, izgubili oba svijeta.
Oni nemaju ni ovaj ivot niti onaj besmrtni.
Mnotvo koje trijumfira s pjesmama pobjede, krunama i harfama, prolo je kroz ognjenu pe zemaljskih nedaa kada je bilo
najtee. Dolaze iz oskudice, gladi i muenja, dolaze iz dubokog
samoodricanja i gorkih razoaranja. Pogledajte ih sada kao pobjednike, ne vie u tuzi i muci, omraene od svih ljudi zbog Krista.
Pogledajte njihove nebeske haljine, bijele i sjajne, raskonije od
bilo koje kraljevske odore. Gledajte vjerom na njihove krune s
draguljima. Nikada takva kruna nije krasila elo bilo kojeg zemaljskog kralja.
Sluajte njihove glasove kako glasno pjevaju hosana i mau
palminim granicama pobjede. Raskona glazba ispunjava Nebo
dok njihovi glasovi pjevaju rijei: Dostojno, dostojno j Janje koje
je bilo zaklano i ponovno ustalo zauvijek. Spasenje je djelo naega Boga, koji sjedi na prijestolju, i Janjeta! A vojske anela, arkaneli, kerubini zaklanjai i slavni serafini, ponavljali su kao odjek refren te radosne, pobjednike pjesme govorei: Amen! Hvala,
slava, mudrost i zahvala, ast, mo i snaga naem Bogu u vijeke
vjekova! Amen. (Otkrivenje 7,12)
O, toga dana bit e otkriveno da su pravednici bili oni mudri, dok su greni i neposluni bili ludi. ... Sramota i vjeni prijekor
njihov je dio. Oni koji su suraivali s Kristom, tada e biti blizu
Bojeg trona opasani istoom i odjeom vjene pravednosti. (IHP
371)

327

18. studenoga

Nagrada pobjednika
Umnici e blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge uili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjenost.
(Daniel 12,3)
Kada razmiljam o ovim Danielovim rijeima, vidim sebe kako
se budim u noi i ponavljam ih iznova i iznova: Umnici e blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge uili pravednosti,
kao zvijezde navijeke, u svu vjenost. Pogledajte na Sunce i zvijezde
svrstane na nebu svaka sa svojim imenom. Gospodin kae: Koji
su mnoge uili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjenost.
(IHP 364)
Da bismo mogli procijeniti vanost obraenja jedne due od
zablude k istini, moramo uvidjeti koliko vrijedi besmrtnost; moramo shvatiti kako su strane muke druge smrti; moramo si predoiti ast i slavu koja eka otkupljene i razumjeti to znai ivjeti u prisutnosti Onoga koji je umro da bi uzdignuo i oplemenio
ovjeka i pobjedniku dao kraljevsku krunu.
Ogranieni umovi ne mogu procijeniti pravu vrijednost jedne due. S kakvom e se zahvalnou otkupljeni i proslavljeni sjeati
onih koji su bili orue njihovog spasenja! Nitko tada nee aliti
svoje nesebine napore i ustrajno zalaganje, svoju strpljivost, svoje
podnoenje i ozbiljno, svesrdno zauzimanje za due koje su mogle
biti izgubljene da je zanemario svoju dunost ili se umorio inei
dobro.
Sada su ovi u bijelo obueni sabrani u stado Velikog Pastira.
Vjernog radnika i duu koja je spaena njegovim radom pozdravit e Janje koje je nasred prijestolja i vodit e ih k drvetu ivota
i izvoru ive vode. Kakvu e radost osjeati Kristov sluga promatrajui otkupljene koji e sudjelovati u proslavljanju Otkupitelja! Koliko je Nebo dragocjenije onima koji su vjerno radili na
spaavanju dua! Umnici e blistati kao sjajni nebeski svod, i
koji su mnoge uili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vjenost. (5T 620,621)
Ono to je postignuto suradnjom ljudi s Bogom nee nikada
propasti, ve e trajati svu vjenost. (FE 199)

328

19. studenoga

Mislite na nebeske stvari

Ovo su oni to dolaze iz velike nevolje; oni su prali svoje
haljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj. (Otkrivenje 7,14)
U vienju je Ivan vidio ljude obuene u bijele haljine. ... Oni
su se nalazili u Bojem hramu. Meu njima e biti oni koji se
dre Kristovih zasluga i oprali su svoje haljine u Njegovoj krvi.
Sve je pripremljeno da mi moemo sjediti s Kristom na Njegovom prijestolju, ali uvjet je da budemo u skladu s Bojim zakonom. ...
Mi ne moemo sebi dopustiti da izgubimo Nebo. Nai razgovori trebaju biti vezani za nebeske stvari. Tamo nema smrti niti
boli. Zato se toliko opiremo razgovorima o ovim predmetima? Zato
se zadravamo na zemaljskim stvarima? Poslanica nas opominje
da svoje razgovore vodimo o Nebu. A naa je domovina na nebesima, odakle i Spasitelja postojano oekujemo, Gospodina Isusa
Krista. (Filipljanima 3,20) ... Krist e se uskoro vratiti da skupi
one koji su spremni i povede ih na slavno mjesto. Jednako e se
i Krist, poto je prinesen samo jedanput da uzme grijehe sviju,
drugi put pokazati, bez odnosa prema grijehu, onima koji ga iekuju da im dadne potpuno spasenje. (Hebrejima 9,28)
Volimo li razmiljati o ovom dogaaju ili ga ostavljamo po
strani? ... to vie govorimo o Isusu, to emo vie odsjajivati Njegov
boanski lik. Gledajui, mi se preobraavamo. Krist treba biti dio
naeg vjerskog iskustva. Kada se okupite zajedno, povedite razgovor
o Kristu i Njegovom spasenju. ... to vie govorimo o Isusu, sve
vie emo opaati Njegovu neusporedivu ljepotu. (IHP 370)
Oni koji ne nalaze zadovoljstvo u razmiljanju i razgovoru o
Bogu u ovom ivotu, nee uivati ni u ivotu koji e doi, gdje e
Bog zauvijek prebivati meu Bojim narodom. Ali oni koji vole
razmiljati o Bogu, udisat e nebesko ozraje. Oni koji na Zemlji
vole razmiljati o Nebu, bit e sretni u nebeskom drutvu svetih
i zadovoljstvima. ... Nee biti vie nita prokleto. Prijestolje Boje
i Janjetovo bit e u gradu. Sluge Boje klanjat e se Bogu i gledat
e njegovo lice. A njegovo e ime biti na njihovim elima. (Otkrivenje 22,3.4) (IHP 370)

329

20. studenoga

Slava nebeskog svijeta

Odvijeka se ulo nije, uho nijedno nije slualo, oko nijedno nije vidjelo, da bi koji bog, osim tebe, takvo to inio
onima koji se uzdaju u njega. (Izaija 64,3)
Mnogi ele zaviriti u slavu budueg svijeta i saznati vjene
tajne koje im nisu otkrivene, ali oni uzalud kucaju. Ono to je
otkriveno, za nas je i nau djecu. ... Onaj koji otkriva, otvorio je
naim umovima mnoge spoznaje koje su potrebne da bismo mogli razumjeti ljepote Neba i imati potovanje prema naknadnici
za tu nagradu. ...
Ono to je Isus otkrio u vezi s nebeskim stvarima samo duhovni um moe cijeniti. Mi moemo upregnuti svoju matu do krajnjih granica da opiemo slavu Neba, ali ono to oko nije vidjelo,
to uho nije ulo, na to ljudsko srce nije pomislilo: to je Bog
pripravio onima koji ga ljube (1. Korinanima 2,9). Nebeska bia su svuda oko nas. ... Aneli svjetla stvaraju nebesko ozraje
oko due uzdiui nas u ono to se ne vidi i to je vjeno. Mi ne
moemo vidjeti njihov oblik ovim svojim oima. Samo duhovnim
vidom moemo raspoznati nebeske istine. Nae ljudske sile bile
bi ugaene neopisivom slavom anela svjetla. Jedino duhovno uho
moe prepoznati sklad nebeskih glasova. Nije Kristov plan da pobudi emocije briljantnim opisima. ... On jasno naglaava da je
On, put, istina i ivot, jedini nain da dobijemo spasenje. Ne trai
se nita vie od ovoga.
On nas moe dovesti na prag Neba i kroz otvorena vrata pokazati nam unutranju slavu koja preplavljuje nebesko Svetite
i svijetli kroz njegove ulaze; ali to moramo gledati vjerom, a ne
smrtnim oima. On ne zaboravlja da smo mi Njegova ljudska orua
koja obavljaju Boje djelo u svijetu igosanom i unitenom prokletstvom. U ovom svijetu koji je zaogrnut moralnom tamom poput mrtvakog pokrova, gdje mrak pokriva Zemlju i teka tama
narode, mi trebamo hoditi u svjetlu Neba. (IHP 366)

330

21. studenoga

Pogled na vjene strane

Nama koji ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo,
jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo je vjeno. (2. Korinanima 4,18)
Bude li se Crkva obukla u Kristovu pravednost, bude li se
odrekla svake privrenosti svijetu, pred njom e zasjati zora svijetlog i slavnog dana. Ono to joj je Bog obeao, ostaje zauvijek.
Istina, zanemarena od onih koji je preziru i odbacuju, na kraju
e trijumfirati. Premda katkad izgleda kao da je stala, njezino
napredovanje nije nikad zaustavljeno. Kad Boja vijest naie na
protivljenje, Bog joj daje dodatnu snagu da bi mogla biti jo utjecajnija. Obdarena boanskom energijom, ona e se probiti kroz
najjae zapreke i svladati svaku prepreku.
to je hrabrilo Bojeg Sina tijekom Njegovog ivota ispunjenog patnjom i rtvom? Vidio je rezultat patnje svoje due i nasitio se njegovom spoznajom. Gledajui u budunost, promatrao je
sreu onih koji su zahvaljujui Njegovom ponienju primili oprost
i vjeni ivot. Njegovo je uho ulo povik izbavljenih. uo je kako
otkupljeni pjevaju pjesmu Mojsija i Janjeta.
Mi moemo imati viziju budunosti, blaenstvo Neba. U Bibliji
su objavljena vienja budue slave, prizori to ih je naslikala Boja
ruka i oni su veoma dragi Njegovoj Crkvi. Vjerom moemo stajati
na pragu vjenoga grada i uti milostivu dobrodolicu upuenu
onima koji u ovom ivotu surauju s Kristom smatrajui au
da stradaju radi Njega. Kad se zauju rijei: Doite, blagoslovljeni Oca mog, oni pred noge Otkupitelja stavljaju svoje krune
uz usklik: Dostojno je Janje koje je zaklano da primi mo, bogatstvo, mudrost, snagu, ast, slavu i hvalu!... Onomu koji sjedi na
prijestolju, i Janjetu: hvala, ast, slava i vlast u vijeke vjekova!
(Matej 25,34; Otkrivenje 5,12.13)
Ovdje izbavljeni susreu one koji su ih doveli k Spasitelju i
svi se sjedinjuju slavei Onoga koji je umro da bi ljudska bia
imala ivot koji se moe usporediti s Bojim ivotom. Sukob je
zavren. Doao je kraj nevolji i borbi. Pjesme pobjede ispunjavaju Nebo kad otkupljeni zapjevaju radosnu melodiju Dostojno
je Janje zaklano, koje ivi, trijumfalni osvaja. (AA 601,602)

331

22. studenoga

Blago onima koji peru svoje hljine

Blago onima koji peru svoje haljine tako da dobiju pravo
na stablo ivota i da mognu ui u grad na vrata. (Otkrivenje 22,14)
Oekujemo li da emo nakon svega ui u Nebo i pridruiti
se nebeskom zboru? Kao to odlazimo u grob, tako emo i izii iz
njega, ukoliko nam je karakter najvea briga. ... Sada je vrijeme
za pranje i glaanje. ...
Vidjevi Boje prijestolje i oko njega skupinu, Ivan je zapitao: Tko su ovi? Odgovor je glasio: Oni koji ... su prali svoje haljine i obijelili ih u krvi Janjetovoj. (Otkrivenje 7,14) Krist ih
vodi k izvorima ive vode gdje je drvo ivota i dragocjeni Spasitelj. Ovdje nam je prikazan ivot koji se mjeri s Bojim ivotom:
tamo nema boli, alosti, bolesti niti smrti. Posvuda je mir, sklad
i ljubav. ...
Sada je vrijeme za primanje milosti, okrjepe i sile koja se
treba udruiti s naim ljudskim naporima kako bismo mogli oblikovati karakter za vjeni ivot. Kad to inimo, otkrit emo da
nam slue Boji aneli i bit emo Boji batinici i subatinici s
Isusom Kristom. Kad zatrubi posljednja truba i mrtvi budu pozvani iz svojih tamnica, te kad u trenutku oka budu promijenjeni,
glave pobjednika bit e okrunjene krunama besmrtne slave. Za
narod koji je odrao istinu otvorit e se biserna vrata i on e ui.
Sukob je zavren.
Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34)
elimo li taj blagoslov? Ja elim, a vjerujem da elite i vi. Neka
nam Bog pomogne da se borimo u bitkama ovog ivota i izvojujemo pobjedu iz dana u dan, da konano moemo biti meu onima koji e poloiti svoje krune do Isusovih nogu, uzeti zlatne harfe
i ispuniti cijelo Nebo najdivnijom glazbom. elim da volite mojega Isusa. ... Nemojte odbaciti Spasitelja, jer On je platio beskonanu cijenu za vas. U Isusu vidim neusporedivu privlanost i
elim da i vi vidite tu privlanost. (IHP 369)

332

23. studenoga

Milenijski sud
Ne znate li da emo suditi anelima! Koliko vie onda u
svagdanjem! (1. Korinanima 6,3)
Tijekom tisuu godina izmeu prvog i drugog uskrsnua odvija
se sud nad zlima. Apostol Pavao upuuje na ovaj sud kao na dogaaj koji slijedi nakon Kristova ponovnog dolaska. Zato ne sudite prerano, prije nego doe Gospodin! On e osvijetliti to je
sakriveno u tami i objaviti nakane srdaca. (1. Korinanima 4,5)
Daniel objavljuje da e kad Pradavni doe, dosuditi pravdu
Svecima Svevinjega. (Daniel 7,22) U to e vrijeme pravedni vladati
kao kraljevi i sveenici Bogu. Ivan u Otkrivenju kae: Zatim opazih
prijestolja i onima to sjedoe na njih bi dana vlast da sude.
Nego e biti sveenici Boji i Kristovi i s njime e kraljevati tisuu godina. (Otkrivenje 20,4.6) U to e vrijeme, kako je prorekao Pavao, sveti suditi svijetu. (1. Korinanima 6,2) Zajedno s
Kristom sude zle, usporeujui njihova djela s knjigom zakona,
Biblijom, i presuujui svaki sluaj prema djelima poinjenim u
tijelu. Zatim se odmjerava kazna koju zli moraju podnijeti prema svojim djelima; ona se upisuje pored njihovog imena u knjizi
smrti.
Krist i Njegov narod sude i Sotoni i njegovim zlim anelima. Pavao kae: Ne znate li da emo suditi anelima? (1. Korinanima 6,3) A Juda izjavljuje kako je ostavio u vjenim okovima, paklenom tamom pokrivene, za sud velikoga Dana anele koji
nisu sauvali svoje dostojanstvo, nego su ostavili svoje boravite.
(Juda 6)
Kad se navri tisuu godina, dolazi do drugog uskrsnua. Tada
e zli uskrsnuti iz mrtvih i pojaviti se pred Bogom da prime sud
davno napisan. Tako pisac Otkrivenja, nakon to je opisao uskrsnue pravednih, kae: Ostali mrtvaci ne oivjee dok se nije navrilo tisuu godina. (Otkrivenje 20,5) A Izaija o zlima kae: Bit
e skupljeni i zasunjeni u jami, zatvoreni u tamnicu i nakon mnogih dana kanjeni. (Izaija 24,22) (GC 660,661)

333

24. studenoga

Krist se ponovno vraa na Zemlju

Ovima je upravio prorotvo Henok, sedmi patrijarh poslije
Adama, kad veli: Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Desettisuama da sudi svima. (Juda 14.15)
Po zavretku tisuu godina Krist se ponovno vraa na Zemlju.
S Njim se vraa mnotvo otkupljenih u pratnji svite anela. Dok
se sputa u nepojmljivu velianstvu, On poziva zle da ustanu iz
mrtvih i prime sud. Oni izlaze, silno mnotvo, bezbrojno poput
morskog pijeska. Kakva suprotnost prema onima koji su ustali u
prvom uskrsnuu! Pravedni su bili obueni u besmrtnu mladost
i ljepotu. Zli nose tragove bolesti i smrti.
Svako oko ovog beskrajnog mnotva usmjereno je na promatranje slave Bojeg Sina. Mnotvo zlih jednoglasno uzvikuje:
Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Ove rijei nije nadahnula ljubav prema Isusu. Sila istine otkida ove rijei s nevoljkih usana. Kakvi su zli otili u grob, takvi i izlaze iz njega,
s istim neprijateljstvom prema Kristu i s istim duhom pobune.
Vie im se nee dati vrijeme u kojem bi mogli ispraviti nedostatke svog prolog ivota. Time se nita ne bi postiglo. itav ivot
ispunjen prijestupom nije omekao njihova srca. Kada bi im bilo
dano drugo vrijeme milosti, oni bi ga, kao i prvo, proveli u izbjegavanju Bojih zahtjeva i pokretanju pobune protiv Njega.
Krist silazi na Maslinsku goru s koje je, nakon svog uskrsnua, uzaao i na kojoj su aneli ponovili obeanje o Njegovu
povratku. Prorok kae: Tada e doi Jahve, Bog tvoj, i svi sveci
s njim. Noge e mu u dan onaj stajati na Gori maslinskoj, koja
je nasuprot Jeruzalemu, na istoku. I raskolit e se Gora maslinska po srijedi... u golemu dolinu. I Jahve e biti kralj nad svojom
zemljom; u onaj dan bit e Gospodin jedan i ime njegovo jedno.
(Zaharija 14,5.4.9) Kad se Novi Jeruzalem u bljetavom sjaju spusti
s Neba, ostaje na oienom i pripremljenom mjestu, a Krist sa
svojim narodom i anelima ulazi u Sveti Grad. (GC 662,663)

334

25. studenoga

Sotona puten iz zatoenitva

A kad proe tisuu godina, sotona e biti puten iz svoje
tamnice. Izii e da zavodi narode na etiri kraja zemlje
Goga i Magoga da ih skupi za rat tako mnogobrojne
kao pijesak morski. (Otkrivenje 20,7.8)
Kad se navri tisuu godina, dolazi do drugog uskrsnua. Tada
e zli uskrsnuti iz mrtvih i pojaviti se pred Bogom da prime sud
davno napisan. Tako pisac Otkrivenja, nakon to je opisao uskrsnue pravednih, kae: Ostali mrtvaci ne oivjee dok se nije navrilo tisuu godina. (Otkrivenje 20,5) A Izaija o zlima kae: Bit
e skupljeni i zasunjeni u jami, zatvoreni u tamnicu i nakon mnogih dana kanjeni. (Izaija 24,22) (GC 661)
Sada se Sotona priprema za posljednju ogorenu bitku za
prevlast. Dok je bio lien sile i mogunosti da vara, knez zla se
osjeao bijedno i odbaeno, ali im su zli uskrsnuli i on vidi golemo
mnotvo na svojoj strani, njegove se nade bude i on odluuje da
ne odustane od velikog sukoba. On e pod svoju zastavu skupiti
sve vojske izgubljenih i s pomou njih pokuati ostvariti svoje planove. Zli su Sotonini zarobljenici.
Odbijajui Krista prihvatili su vlast pobunjenog voe. Spremni
su prihvatiti njegove prijedloge i izvriti njegove naloge. Ali vjeran svome ranijem lukavstvu, on ne otkriva da je Sotona. Tvrdi
za sebe da je Knez, zakoniti vlasnik svijeta, kome je nasljedstvo
nezakonito oduzeto. Svojim se zavedenim podanicima predstavlja kao izbavitelj, uvjeravajui ih da ih je svojom silom podigao
iz grobova i da ih kani osloboditi od najokrutnije tiranije. Budui da je Krist uklonjen, Sotona ini udesa da potvrdi svoje
tvrdnje. On ini slabe jakima i sve ih nadahnjuje svojim duhom
i snagom. Predlae da ih povede na tabor svetih i zauzme Boji
grad. S paklenskim likovanjem pokazuje na nebrojene milijune
koji su uskrsnuli iz mrtvih i objavljuje da kao njihov voa moe
osvojiti grad i ponovno zadobiti svoje prijestolje i svoje kraljevstvo. (GC 663)

335

26. studenoga

Bezbonici se pripremaju za napad

na Novi Jeruzalem
Sotona ... e izii da zavodi narode ... da ih skupi za rat.
(Otkrivenje 20,7.8)
U tom golemom mnotvu veliki je broj iz dugovjenog narataja ljudi koji su ivjeli prije potopa, ljudi visoka stasa i divovskog razuma, koji su, pokoravajui se nadzoru palih anela, sve
svoje sposobnosti i znanje posvetili uzdizanju samih sebe; ljudi
ija su udesna umjetnika djela navela svijet da oboava njihovu genijalnost, ali iji su okrutni i zli pronalasci, koji su oskvrnili Zemlju i unakazili Boju sliku, potaknuli Boga da svoja
stvorenja izbrie sa lica zemlje. Meu njima su kraljevi i vojskovoe koji su pobjeivali narode, hrabri ljudi koji nikada nisu izgubili bitku, ponositi i slavohlepni ratnici od ijeg su pribliavanja drhtala kraljevstva. U grobu nisu doivjeli promjenu. Kad ustaju
iz groba, tijek se njihovih misli nastavlja tamo gdje je prekinut.
Njih pokree ista elja za osvajanjem koja ih je proimala kad
su pali na bojnom polju.
Sotona se dogovara sa svojim anelima, a zatim i s ovim kraljevima, osvajaima i monicima. Oni procjenjuju snagu i brojnost
na svojoj strani i izjavljuju da je vojska u gradu, usporeena s
njihovom, malena i da je mogu savladati. ine planove kako da
se dograbe bogatstva i slave Novog Jeruzalema. Svi se smjesta
poinju pripremati za bitku. Vjete zanatlije izrauju oruje. Vojskovoe, na glasu zbog svojih uspjeha, svrstavaju mnotvo ratniki raspoloenih ljudi u satnije i bojne.
Napokon je izdana naredba za pokret i bezbrojno mnotvo
kree vojska kakvu zemaljski osvajai nisu nikada okupili, s
kojom se ne bi mogle usporediti, kad bi se ujedinile, vojske svih
vremena otkako je poeo rat na Zemlji. Sotona, najmoniji meu
ratnicima, vodi, a njegovi aneli udruuju svoje snage za ovu konanu bitku. Prate ga kraljevi i ratnici, a mnotvo ih slijedi u
beskrajnim satnijama, svaka pod svojim zapovjednikom. S vojnikom se tonou zbijeni redovi kreu preko ispucane i neravne
Zemljine povrine prema Bojem Gradu. Na Isusovu se zapovijed zatvaraju vrata Novog Jeruzalema, a Sotonine vojske opkoljavaju grad i pripremaju se za juri. (GC 664)
336

27. studenoga

Konani sud
I opazih mrtvace, male i velike, gdje stoje pred prijestoljem. I otvorie se knjige. ... Tada su mrtvaci sueni prema
onom to je napisano u knjigama, po svojim djelima. (Otkrivenje 20,12)
Krist se sada ponovno pojavljuje pred svojim neprijateljima.
Visoko iznad grada, na temeljima pretopljenog zlata stoji prijestolje, visoko i uzdignuto. Na njemu sjedi Boji Sin, a oko njega
su podanici njegova kraljevstva. Nema jezika niti pera koje bi
opisalo Kristovu mo i velianstvo. Slava vjenog Oca okruuje
Njegova Sina. Sjaj Njegove pojave ispunjava Boji Grad i razlijeva se izvan vrata, preplavljujui cijelu Zemlju svojim bljetavilom.
Najblii prijestolju su oni koji su nekada revnovali za Sotoninu stvar, ali koji su, kao glavnje istrgnute iz ognja, poli za
svojim Spasiteljem u dubokoj, iskrenoj privrenosti. Do njih su
oni koji su usavrili kranski karakter usred prijevara i nevjerstva, koji su tovali Boji Zakon kada ga je kranski svijet proglasio ukinutim, i milijuni iz svih vremena koji su zbog svoje vjere
podnijeli mueniku smrt. A iza njih je veliko mnotvo, koje nitko nije mogao izbrojiti, iz svakoga naroda i plemena, puka i jezika... pred prijestoljem i pred Janjetom, obueni u bijele haljine,
s palmama u rukama. (Otkrivenje 7,9)
Otkupljeni poinju pjesmu hvale koja odjekuje i odzvanja
nebeskim prostorima: Spasenje je djelo naega Boga, koji sjedi
na prijestolju, i Janjeta! (Otkrivenje 7,10) A aneo i seraf ujedinjuju
svoje glasove u oboavanju. ...
U nazonosti okupljenih stanovnika Zemlje i Neba otpoinje
zavrna krunidba Bojeg Sina. Zaodjenut najveim velianstvom
i silom, Kralj kraljeva sada izrie presudu nad pobunjenicima protiv
Njegove vladavine i izvrava pravdu nad onima koji su prestupali
Njegov Zakon i ugnjetavali Njegov narod. ...
im se otvore knjige izvjetaja i Isusovo oko pogleda zle, oni
su svjesni svakoga grijeha to su ga ikada poinili. (GC 665,666)

337

28. studenoga

Svako djelo bit e izvedeno na sud

Jer sva e skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti
na sud. (Propovjednik 12,14)
U sluaju svakog pojedinca odvija se proces koji zadivljuje
daleko vie od onog kojim se prenose crte na polirani tanjur umjetnika. Umjetnost fotografa samo ostavlja trag slike na propadljivoj tvari, ali u izvjetaju o ivotu karakter je vjerodostojno prikazan i ovaj izvjetaj, koliko god bio taman, nikada ne moe biti
izbrisan osim krvlju rtve pomirnice. (RH 4. studenoga 1884.)
Boji aneli uzimaju otisak karaktera tako precizno kao to
umjetnik prenosi lik ljudskih crta i ... to je ono na temelju ega
e nam se suditi! (RH 2. veljae 1886.)
Kada Sud zasjedne i knjige se otvore, bit e mnogo zapanjujuih otkria. Ljudi tada nee izgledati kao to izgledaju ljudskim oima i sucima koji donose punomone presude. Tajni grijesi tada e biti vidljivi svima. Motivi i namjere koje su bile skrivene
u mranim odajama srca, bit e otkrivene. (RH 1. sijenja 1884.)
Sve e se vidjeti upravo onako kako se dogodilo. (RH 13. sijenja 1891.)
U to sveano i strano vrijeme bit e otkrivena nevjernost
mua eni i nevjernost ene muu. Roditelji e tada vidjeti po
prvi put kakav je pravi karakter njihove djece, a djeca e vidjeti
pogreke koje su obiljeile ivote njihovih roditelja. Netko tko je
opljakao svojeg susjeda lanim predstavljanjem nee utei sa svojim poganim dobitkom. Bog ima toan izvjetaj u svojim knjigama za svaki nepravedni raun i svako nepoteno djelo. (RH 27.
oujka 1888.)
Sjeanje e biti stvarno i ivo u osudi krivih koji e se toga
dana nai lakima. Um e se sjetiti svih misli i djela iz prolosti;
cijeli ivot odvijat e se kao prizori u panorami. (RH 4. studenoga
1884.)

338

29. studenoga

Krist je Sudac
Jer Otac ne sudi nikomu, ve je sav sud dao Sinu. (Ivan
5,22)
U svojem nauku Krist je nastojao ostaviti dubok dojam na
ljude govorei o izvjesnosti suda koji dolazi i o tome da e on
biti javan. Ovo nije sud za nekoliko pojedinaca ili ak jedan narod, ve sud za cijeli svijet, za sva razumna bia. On treba biti
odran u prisutnosti drugih svjetova da bi ljudska ljubav, estitost i sluba Bogu mogle dobiti najveu nagradu. Slava i ast nee
izostati. ... Boji zakon bit e otkriven u svem svojem velianstvu, a oni koji su bili uporni u drskoj pobuni protiv njegovih
svetih odredbi, shvatit e da je Zakon koji su odbacili, prezreli i
pogazili Boje mjerilo karaktera. ...
Prema ovoj tokici u svemiru nebesa pokazuju najvee zanimanje jer je Isus platio beskrajnu cijenu za due njezinih stanovnika. ...
Bog je povjerio sav sud Sinu jer se On kao Bog bez ikakvog
otpora oitovao u ljudskom tijelu.
Bog je odluio da Knez patnji u ljudskom obliku treba suditi cijelom svijetu. On, koji je doao iz nebeskih dvorova da spasi
ovjeka od vjene smrti, ... On, koji je pristao da bude izveden
pred zemaljski sud i koji je pretrpio sramnu smrt na kriu
On sam treba izrei presudu kazne ili nagrade. On, koji je podnio patnju i ponienje na kriu, treba u Bojem vijeu dobiti nagradu koju zasluuje i popeti se na tron jer Ga cijeli svemir priznaje
kao Kralja svetaca. On je preuzeo djelo spasenja i pokazao pred
svjetovima koji nisu pali i nebeskom obitelji da moe dovriti djelo
koji je zapoeo. ...
U dan konane kazne i nagrade, i sveti i grenici prepoznat
e u Onomu koji je bio razapet Suca svih ivih. ... Svean e biti
dan konane odluke. ... Vrijeme milosti daje nam priliku i prednost
da utvrdimo svoj poziv i izbor. Kako bismo trebali veliati dragocjeno vrijeme i umnoiti svaki talent koji nam je Bog dao da
budemo vjerni upravitelji samih sebe! (RH 22. studenoga 1898.)

339

30. studenoga

Nagrade i kazne
Nakon toga e kralj rei onima s desne strane: Doite,
blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje
vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Matej 25,34)
Spasitelj nam iznosi prizore konanog suda kada e oni koji
su s Njegove desne strane dobiti nagradu, a oni koji su s lijeve
strane kaznu. Pravednici su prikazani kako se ude ne znajui
to su uinili da su tako velikoduno nagraeni. U njihovim srcima Krist je stalno boravio; oni su bili proeti Njegovim Duhom i
bez svjesnog napora sa svoje strane; sluili su Kristu kao Njegovi
sveti i tako su dobili sigurnu nagradu. Ali oni nisu oekivali
nikakvu nagradu pa to nije bio motiv koji bi ih pokretao na slubu.
Sve to su uinili bilo je iz ljubavi prema Kristu i njihovim prijateljima, a Krist se poistovjeuje s napaenim ovjeanstvom i
rauna da su sva djela uinjena iz suosjeanja, saaljenja i ljubavi prema ljudima, uinjena Njemu. ...
Mi bismo trebali cijeniti nagradu koja stoji u drugom planu
u odnosu na ljubav prema Bogu i blinjima. Ali ako cijenimo obeanje o blagoslovima, trebali bismo imati savreno povjerenje u
Isusa Krista vjerujui da e On postupiti ispravno i dati nam nagradu prema naim djelima. Boji dar je vjeni ivot, ali Isus ne
bi elio da se mi odvie brinemo o nagradama jer trebamo initi
volju Boju zato to je to ispravno, bez obzira na nagradu. ...
Oni koji su u svojem radu i gorljivosti pokazali njenu suut za siromane, siroad, ugnjetavane i nesretne, primit e bogatu
nagradu. ... Oko nas su oni koji su krotkog i jednostavnog duha,
Kristovog duha, koji ine male stvari da pomognu ljudima koji
ih okruuju i koji o tome uope ne razmiljaju. Na kraju e biti
zapanjeni kada shvate da je Krist uo ljubazne rijei izgovorene
obeshrabrenima i vidio i najmanji dar koji je dan da bi se olakao
teret siromanima po cijenu samoodricanja. Gospodin mjeri duh
i u skladu s tim nagrauje, a ponizni duh nalik na djetinji ini
rtvu dragocjenom u Njegovim oima. (RH 3. srpnja 1894.)

340

1. prosinca

Panorama Svetog Grada

Jer nam se svima treba pojaviti pred sudom Kristovim, da
svaki primi to je zasluio: nagradu ili kaznu, ve prema
tome to je za zemaljskoga ivota inio. (2. Korinanima
5,10)
Ponad prijestolja se pojavljuje kri i kao u panoramskom prikazu pojavljuju se prizori Adamova kuanja i pada, i uzastopni
koraci u velikom planu spasenja. Spasiteljevo skromno roenje,
njegov raniji ivot jednostavnosti i poslunosti, krtenje na Jordanu, post i kuanje u pustinji, Njegova javna sluba u kojoj je
ljudima otkrio najdragocjenije nebeske blagoslove, dani ispunjeni djelima ljubavi i milosra, noi molitve i bdjenja u planinskoj
samoi, zavjere, zavisti, mrnje i pakosti kojima je uzvraeno za
Njegova dobroinstva, strana, tajanstvena agonija u Getsemaniji pod uasnim teretom grijeha cijeloga svijeta, izdaja i predaja u ruke krvoednoj rulji, zastraujui dogaaji one uasne noi
kad je zatvorenik koji nije pruao otpor, naputen od najvoljenijih uenika, grubo vuen jeruzalemskim ulicama, Boji Sin uz
likovanje izveden pred Anu, na sud u palau velikog sveenika,
u Pilatovu sudnicu, pred kukavikog i okrutnog Heroda, ismijavan, vrijean, muen i osuen na smrt sve je to ivo prikazano.
I sada se pred uznemirenim mnotvom otkrivaju posljednji
prizori strpljivi Patnik koraa putem na Golgotu, Knez Neba
visi na kriu, oholi sveenici i zlurada rulja rugaju se Njegovoj
samrtnoj borbi, nadnaravna tama, ustalasana zemlja, raskinute
stijene i otvoreni grobovi oznauju trenutak kada je Otkupitelj
svijeta poloio svoj ivot.
Straan prizor ukazuje se upravo onako kako se odigrao. Sotona, njegovi aneli i njegovi podanici nemaju snage okrenuti se
od slike svog vlastitog djela. Svatko od nazonih prisjea se onoga to je sam uinio. ... Svi vide veliinu svoje krivnje. Uzalud
se nastoje sakriti pred boanskim velianstvom Njegova lica koje
nadmauje sjaj sunca, dok otkupljeni stavljaju svoje krune pred
Spasiteljeve noge i kliu: On je umro za mene! (GC 666,667)

341

2. prosinca

Povijesne linosti na sudu

Sobom se samim kunem ... da e se preda mnom prignuti
svako koljeno, mnome e se svaki jezik zaklinjati govorei:
Jedino je u Jahvi pobjeda i snaga! K njemu e doi postieni, svi to su na nj bjesnjeli. (Izaija 45,23.24)
Usred otkupljenog mnotva nalaze se i Kristovi apostoli: junaki Pavao, gorljivi Petar, omiljeni Ivan pun ljubavi i njihova
vjerna braa, a s njima golemo mnotvo muenika; dok se izvan
zidina, zajedno sa svakom pokvarenosti i gadosti, nalaze oni koji
su ih progonili, stavljali u tamnicu i ubijali. Tamo je Neron,
udovite okrutnosti i poroka, koji promatra radost i uzvisivanje
onih koje je nekada muio i u ijim je najteim mukama nalazio
sotonsko zadovoljstvo. Tamo je njegova majka da se osvjedoi o
posljedicama svog vlastitog djela, da vidi kako je zao biljeg karaktera prenesen na njena sina, strasti to ih je poticala svojim
utjecajem i primjerom, urodio zloinima koji su zgrozili svijet. (GC
667,668)
Tamo ... je ponosni, ambiciozni Napoleon zbog ijeg su pribliavanja drhtala kraljevstva. (EW 293)
Tamo su papini sveenici i prelati, koji su tvrdili da su Kristovi poslanici, a koristili su sprave za muenje, tamnicu i lomae da zavladaju savjeu Bojeg naroda. Tamo su ponositi pontifi
koji su se uzdizali iznad Boga i usudili se promijeniti Zakon
Svevinjega. Ovi samozvani crkveni oci moraju poloiti raun Bogu,
to bi rado izbjegli. Prekasno uviaju da je Svemogui ljubomoran na svoj Zakon i da nikoga nee osloboditi krivnje. Sad shvaaju da Krist poistovjeuje svoje interese s interesima svog napaenog naroda; osjeaju silu Njegovih rijei: Meni ste uinili
koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. (Matej
25,40)
itav greni svijet stoji na Bojem sudu pod optubom za
veleizdaju protiv vladavine Neba. Nemaju nikoga da ih zastupa;
nemaju izgovora, i protiv njih je izreena presuda vjene smrti.
(GC 668)

342

3. prosinca

Grenici priznaju Boju pravednost

A ti, zato sudi brata svoga? Ta, svi emo stajati pred
Bojim sudom, jer stoji pisano: Tako mi ivota veli Gospodin meni e se pokloniti svako koljeno, i svaki e jezik hvaliti Boga. (Rimljanima 14,10.11)
Zli su kao u zanosu promatrali krunidbu Bojeg Sina. Vide
u Njegovim rukama ploe boanskog Zakona, naredbe koje su
prezirali i krili. Svjedoci su provale divljenja, ushita i oboavanja spaenih i kad zvuci glazbe preplave golemo mnotvo izvan
grada, svi jednoglasno uzvikuju: Velika su i divna tvoja djela,
Gospodaru, Boe, Svemogui! Pravedni su i ispravni tvoji putovi,
Kralju naroda! (Otkrivenje 15,3) i padajui niice, klanjaju se
Knezu ivota.
Sotona izgleda paraliziran dok gleda Kristovu slavu i velianstvo. Onaj koji je nekada bio kerub zatitnik sjea se odakle
je pao. Sjajni seraf, sin Zorin, kako se promijenio, kako se pokvario! Zauvijek je iskljuen iz nebeskog savjeta u kome je nekada bio tovan. Sad vidi drugoga gdje stoji blizu Oca, zastirui
Njegovu slavu. Vidi kako jedan aneo visoka stasa i velianstvene pojave polae krunu na Kristovu glavu i zna da je on mogao
uivati uzvieni poloaj ovog anela.
Prisjea se zaviaja svoje nevinosti i istoe. ... Dok promatra svoje kraljevstvo, plod svog truda, vidi samo neuspjeh i propast. ...
Ali sada je doao trunutak da pobuna konano bude uguena, a Sotonina povijest i karakter razotkriveni. U svom posljednjem velikom pokuaju da svrgne Krista, uniti Njegov narod i
zauzme Boji Grad, pravaralica je u cijelosti raskrinkan. Oni koji
su se udruili s njime uviaju potpuni neuspjeh njegova pothvata. ... On je predmet sveopeg gnuanja.
Sotona uvia da ga je njegova svojevoljna pobuna uinila neprikladnim za Nebo. On je svoje snage uvjebao za borbu protiv
Boga. istoa, mir i nebeski sklad bili bi za njega najvee muenje. Sad su utihnule njegove optube protiv Bojeg milosra i pravednosti. Sramota kojom je nastojao osramotiti Jahvu sada je u
cijelosti pala na njega. I sada se Sotona klanja i priznaje pravednost
svoje osude. (GC 668670)
343

4. prosinca

Boji karakter je opravdan

Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru, Boe, Svemogui! Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda!
(Otkrivenje 15,3)
Sad je razjanjeno svako pitanje o istini i zabludi koje se
pojavilo u dugotrajnom sukobu. Posljedice pobune, plodovi odbacivanja boanskih propisa izloeni su pogledu svih razumnih stvorenja. Cijelom svemiru prikazano je djelovanje Sotonine vladavine nasuprot Bojoj vladavini. Sotonu su osudila njegova vlastita
djela. Boja mudrost, Njegova pravednost i dobrota sada su u
cijelosti opravdani. Sada je jasno da je On svaki svoj postupak u
velikom sukobu uinio drei u vidu vjeno dobro svog naroda i
svih svjetova to ih je stvorio. ... Povijest grijeha e za svu vjenost stajati kao svjedok da je srea svih bia koja je On stvorio
vezana uz postojanje Bojeg Zakona. Imajui pred oima sve injenice velikog sukoba, itav svemir, vjeran i pobunjen, jednoglasno
objavljuje: Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda!
(Otkrivenje 15,3)
Svemiru je bila jasno predoena velika rtva koju su Otac i
Sin uinili radi ovjeka. Doao je as kad Krist zauzima poloaj
koji Mu s pravom pripada i kad biva postavljen iznad svakog poglavarstva, vlasti i imena. Pretrpio je kri i podnio sramotu zbog
radosti koja mu je bila obeana da e privesti k slavi mnoge
sinove. Premda su bol i sramota bili neshvatljivo veliki, ipak su
radost i slava vei. On promatra otkupljene, obnovljene na Njegovu sliku, svako srce sa savrenim otiskom boanskog, svako lice
kako pokazuje slinost sa svojim Kraljem. U njima vidi posljedicu patnje svoje due i siti se njenom spoznajom. Zatim glasom
koji dopire do okupljenog mnotva pravednih i zlih objavljuje: Evo
otkupljenih mojom krvlju! Za njih sam stradao, za njih sam umro,
da bi oni mogli vjeno prebivati u mojoj blizini. A od obuenih u
bijele haljine oko prijestolja uzdie se pjesma hvale: Dostojno je
Janje koje je zaklano da primi mo, bogatstvo, mudrost, snagu,
ast, slavu i hvalu! (Otkrivenje 5,12) (GC 670,671)

344

5. prosinca

Grijeh i grenici su uniteni

Jer evo dan dolazi poput pei uaren; oholi i zlikovci bit
e kao strnjika: dan koji se blii spalit e ih govori Jahve
nad Vojskama da im nee ostati ni korijena ni granice.
(Malahija 3,19; 4,1 u DK)
Bez obzira to je Sotona bio prisiljen priznati Boju pravinost i pokloniti se Kristovoj prevlasti, njegov karakter ostaje nepromijenjen. Ponovno provaljuje duh pobune, nalik silnoj bujici.
Ispunjen ludilom odluuje da ne odustane od velikog sukoba. Dolo
je vrijeme za posljednju oajniku borbu s Kraljem Neba. Utrava meu svoje podanike i nastoji ih zapaliti vlastitom srdbom i
izazvati ih da odmah krenu u boj. Ali meu bezbrojnim milijunima koje je naveo na pobunu nema nijednoga koji bi sada priznao njegovu vlast. Njegovoj je moi doao kraj. Zli su kao i Sotona ispunjeni istom mrnjom protiv Boga, ali uviaju da je njihov sluaj beznadan, da ne mogu nadvladati Jahvu. Njihov bijes
se sad okree protiv Sotone i onih koji su bili njegova orua u
prijevarama pa u demonskom bijesu sada kreu na njih.
Gospodin je rekao: Jer svoje srce s Bojim izjednai, dovest
u, evo, na te tuince najnasilnije meu narodima. Isukat e maeve
na mudrost ti divnu, i ljepotu e ti okaljati, bacit e te u jamu.
Istrgoh te, kerube zatitnie, isred ognjenoga kamenja. ... Na
zemlju te bacih i predah te zemaljskim kraljevima da te prezrivo
gledaju. ... Pretvorih te na zemlji u pepeo na oi onih to te motre. ... Jer ti strailo posta, nestade zauvijek. (Ezekiel 28,6-8.1619) ...
Vatra pada od Boga s neba. Zemlja se kida. Izvuena su oruja
skrivena u njenim dubinama. Prodirui plamenovi izbijaju iz svake
razjapljene pukotine. Gore i same stijene. Doao je dan poput pei
uaren. Pola se rastapaju u ognju, a Zemlja se sa svojim ostvarenjima vie nee nai. (GC 671,672)

345

6. prosinca

Samo jedan ostatak grijeha

Ako se pravedniku plaa na zemlji, jo e se vie opakomu i greniku. (Izreke 11,31)
Zli primaju svoju plau na Zemlji. (Izreke 11,31) Bit e kao
strnjika: dan koji se blii spalit e ih govori Jahve nad Vojskama. (Malahija 3,19) Neki su u trenutku uniteni, dok drugi pate vie dana. Svi su kanjeni po djelima njihovim. Budui da
su grijesi pravednih preneseni na Sotonu, on e patiti ne samo
za svoju osobnu pobunu ve i zbog svih grijeha na koje je naveo
Boji narod. Njegova e kazna biti daleko vea od kazne onih koje
je prevario. Nakon unitenja svih koji su podlegli njegovim prijevarama, on e jo ivjeti i trpjeti. Zli e na kraju biti uniteni
oiujuom vatrom, korijen i granice Sotona korijen, a njegovi sljedbenici granice. (GC 673)
Sotona i svi koji su mu se pridruili u pobuni bit e uniteni. ... Zatim, nestat e bezbonika: mjesto e njegovo traiti,
a njega vie nema. I bit e ko da ih nigda bilo nije. (Psalam
37,10; Obadija 16) (DA 763)
Boja pravda je zadovoljena. Sveti i sve aneoske vojske govore glasno: Amen.
Dok je Zemlja obavijena plamenom Boje osvete, pravednici
ive slobodno u Svetom Gradu. Nad onima koji su imali udjela u
prvom uskrsnuu, druga smrt nema vlasti (Otkrivenje 20,6). Dok
je za grenike Bog vatra koja prodire, On je svojem narodu sunce
i tit (Psalam 84,11). (SR 429)
Vatra koja unitava grenike isti Zemlju. Nestaje svaki trag
prokletstva. Nikakav vjenogorei pakao nee podsjeati otkupljene na strane posljedice grijeha.
Ostaje samo jedan podsjetnik: na Otkupitelj e uvijek nositi oiljke raspea. ...
Sve to je grijehom izgubljeno, ponovno je obnovljeno. ...
Boja prvotna namjera pri stvaranju je ostvarena kad je uinjena vjenim obitavalitem otkupljenih. Zemlju e posjedovati
pravednici i ivjet e na njoj dovijeka. (Psalam 37,29) (GC 674)

346

7. prosinca

Mi pripadamo kraljevskoj obitelji

Ljubljeni, sada smo djeca Boja, a to emo biti, jo se nije
oitovalo. Ali znamo: kad se to oituje, bit emo mu slini,
jer emo ga vidjeti onakva kakva jest. (1. Ivanova 3,2)
Ima li ijedna zemaljska titula ast jednaku ovoj biti sin
Boji, dijete nebeskog Kralja, lan kraljevske obitelji? ... Zemaljsko plemstvo ine samo ljudi. Oni umiru i vraaju se u prah. Nema
trajnog zadovoljstva u hvali i poastima koje dobivaju. Ali ast
koja dolazi od Boga vjena je. Biti batinik Boji i subatinik s
Kristom znai imati pravo na neistraena bogatstva bogatstva
takve vrijednosti da u usporedbi s njima zemaljsko zlato i srebro,
biseri i drago kamenje nestaju u svojoj beznaajnosti. (RH 10.
lipnja 1884.)
Imati zajednicu s Ocem i Njegovim Sinom Isusom Kristom
znai biti oplemenjen i uzvien, sudionik u neopisivim radostima
i punini slave. Hrana, odjea, stan i bogatstvo mogu imati svoju
vrijednost, ali imati zajednicu s Bogom i biti sudionik u Njegovoj
boanskoj naravi od neprocjenjive je vrijednosti. Na ivot treba
biti sakriven s Kristom u Bogu, pa iako se jo nije oitovalo to
emo biti, kada se pojavi Krist, na ivot, bit emo mu slini,
jer emo ga vidjeti onakva kakav jest. Kraljevsko dostojanstvo
kranskog karaktera sjat e kao sunce i zrake svjetla s Kristovog lica odrazit e se na one koji su se oistili ba kao to je i
On ist. Prednost da postanemo sinovi Boji jeftino je plaena ak
ako smo rtvovali sve to posjedujemo, pa makar to bio i sam
ivot. (4T 357)
Kada je Ivan u svojem smrtnom tijelu ugledao Boju slavu,
pao je kao mrtav jer nije mogao podnijeti taj prizor. Meutim,
kad se djeca Boja obuku u besmrtnost, ona e Ga vidjeti kao
to jest i stajati pred prijestoljem primljena u Ljubljenome. Svi
njihovi grijesi bit e izbrisani i svi njihovi prijestupi oproteni.
Tada e moi gledati svu slavu Bojeg prijestolja. Sudjelovali su
s Kristom u Njegovim patnjama, suraivali s Njim u planu otkupljenja i zato e zajedno s Njim dijeliti radost kad u Bojem kraljevstvu ugledaju spaene due koje e tu slaviti Boga kroz svu
vjenost. (9T 285)

347

8. prosinca

Posao koji donosi zadovoljstvo

A Isus im odgovori: Otac moj neprestano radi, zato i ja
radim. (Ivan 5,17)
Nebo je mjesto zanimljivih aktivnosti; klonulima i optereenima koji su se borili u dobroj borbi vjere bit e to slavan odmor, jer e imati mladost i snagu besmrtnosti i vie se nee boriti
protiv grijeha i Sotone. Ovim radnicima punim snage stanje vjene
dokolice bilo bi zamorno. To ne bi bilo Nebo za njih. (CG 354)
Briga za vrt bila je povjerena stanovnicima Edena, da ga
obrauje i uva. Njihovo ih zanimanje nije umaralo, ve zadovoljavalo i krijepilo. Bog je odredio rad kao blagoslov za ovjeka,
da zaposli njegov um, ojaa njegovo tijelo i razvije njegove sposobnosti. Adam je u umnoj i fizikoj aktivnosti naao jedno od najveih zadovoljstava svog svetog postojanja. ... Oni koji rad smatraju prokletstvom i pristupaju mu kao dosadi i tegobi, njeguju
zabludu. Bogati esto s prijezirom gledaju na radniki sloj, ali to
je sasvim suprotno Bojoj namjeri prilikom stvaranja ovjeka. to
su imeci najbogatijih u usporedbi s nasljeem koje je primio
gospodar Adam? Ipak, Adam nije bio besposlen. Na Stvoritelj,
koji zna to je potrebno za ovjekovu sreu, odredio je Adamu posao.
Istinsku radost ivota nalaze samo ljudi i ene koji rade. (PP 50)
Na Nebu se stalno radi. Tamo nema besposliara. Otac moj
neprestano radi, zato i ja radim, kazao je Krist. Mi ne moemo
zamisliti da bismo, kad konano pobijedimo i dobijemo stanove
koji su nam pripremljeni, vrijeme provodili u ljenarenju i blaeno se odmarali nita ne radei. (RH 17. svibnja 1898.)
Boja namjera je da svi budu radnici. ak i domae ivotinje koje kao teglea marva slue ljudima, vie odgovaraju namjeni
svojeg stvaranja nego lijen i nemaran ovjek. I sam Bog neprestano radi. Aneli su takoer radnici; kao sluge Boje, oni se neprestano zalau za sinove ovjeje. Oni koji ekaju Nebo nita
ne radei, razoarat e se jer u nebeskom poretku nema mjesta
lijenosti. Odmor i mir obeani su samo umornima i natovarenima. Samo vjerni i dobri sluga bit e nakon svojeg rada pozvan s
dobrodolicom u radost svojega Gospodara. (CT 280)

348

9. prosinca

Novo nebo i nova zemlja

Budui da e se ovo sve tako raspasti, kakvi sve onda morate biti svetim ivljenjem i pobonou dok oekujete dolazak dana Bojega, dolazak kojim e se nebesa u plamenu raspasti, a poela u ognju rastopiti! Ali mi oekujemo,
prema njegovu obeanju, nova nebesa i novi zemlju, gdje
prebiva pravednost. (2. Petrova 3,11-13)
Stopala grenika nikada nee obeastiti obnovljenu Zemlju.
S Neba e od Boga sii vatra i unitit e ih izgorjet e korijen
i grane. Sotona je korijen, a njegova djeca su grane. (EW 52)
Ista ona vatra koja je sila od Boga i progutala nepokajane,
ujedno je oistila i cijelu Zemlju. Odlomljeno, raskomadano stijenje istopilo se na visokoj temperaturi i raspalo, atmosfera takoer, a sav strn je izgorio. Tada se pred nama pojavila naa batina, slavna i prelijepa i mi smo naslijedili cijelu iznova stvorenu Zemlju. (EW 54)
Potom opazih novo nebo i novu zemlju, jer su iezli prvo
nebo i prva zemlja. (Otkrivenje 21,1) Vatra koja unitava grenike
isti Zemlju. Nestaje svaki trag prokletstva. Nikakav vjenogorei pakao nee podsjeati otkupljene na strane posljedice grijeha. (GC 674)
More razdvaja prijatelje. Ono stvara prepreku izmeu nas i
onih koje volimo. Nae druenje spreava iroki i prostrani ocean. Na novoj Zemlji vie nee biti mora kojim bi prolazile lae
s veslima. U prolosti, mnogi koji su ljubili Boga i sluili Mu,
bili su lancima okovani za svoja sjedala na galijama primorani
da slue ciljevima okrutnih i bezdunih ljudi. Gospodin je s ljubavlju
i najdubljim saaljenjem gledao na njihove patnje. Hvala Bogu
to na obnovljenoj Zemlji nee biti ni divljih bujica, ni oceana bez
dna niti uzburkanih, uznemirenih valova. (7BC 988)
Neka nas sve to je lijepo u naem zemaljskom domu podsjea
na kristalnu rijeku i zelena polja, lelujavo drvee, ive izvore, blistav grad i pjevae u bijelim haljinama naeg nebeskog doma
na svijet ljepote koji nijedan umjetnik ne moe naslikati, nijedan smrtni jezik opisati. Ono to oko nije vidjelo, to uho nije
ulo, na to ljudsko srce nije pomislilo, to je Bog pripravio onima
koji ga ljube. (RH 11. srpnja 1882.)
349

10. prosinca

Smrti vie nee biti

On e otrti svaku suzu s njihovih oiju. Smrti vie nee
biti; nee vie biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet
proe. (Otkrivenje 21,4)
Kada uemo u Boje kraljevstvo da tamo provedemo vjenost, kunje, tekoe i zbunjenost koje smo ovdje doivljavali, potonut e kao da ih nikad nije ni bilo. (FLB 371)
U domovini spaenih nee biti suza, alosti niti pogrebnih
povorki. I nijedan graanin nee rei: Bolestan sam! Narodu to
ivi ondje krivnja e se oprostiti. (Izaija 33,24) Bujica silne rijeke sree potei e i tijekom beskrajnih vjekova postajat e sve
dublja. ...
Ozbiljno razmiljajmo o tome to eka blagoslovljene. Neka
naa vjera prodre kroz svaki oblak tame i gleda u Onoga koji je
umro za grijehe svijeta. On je otvorio vrata raja svima koji Ga
vjeruju i primaju. On im daje silu da postanu sinovi i keri Boje. Nevolje koje nas tako bolno ranjavaju, prihvatimo kao pouke
koje nam Gospodin alje da bismo pourili prema cilju da postignem nagradu nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao po
Kristu. Hrabrimo se milju da e Gospodin uskoro doi. Neka
ova nada razveseljava naa srca. ...
Mi se nalazimo na putu kui. Onaj koji nas je toliko ljubio
da je umro radi nas, pripremio nam je grad. Novi Jeruzalem je
mjesto naeg odmora i mira. U Bojem gradu nee biti tuge. Nikad
se vie nee uti bolni vapaj niti tubalice zbog skrhanih nada i
pokopanih milih i dragih. Uskoro e haljine tuge biti zamijenjene
svadbenim ruhom. Uskoro emo biti svjedoci krunidbe naega Kralja. Oni iji je ivot bio sakriven u Kristu, oni koji su se na ovoj
Zemlji borili u dobroj borbi vjere, zablistat e Otkupiteljevom slavom
u kraljevstvu Bojem.
Nee proi jo mnogo vremena i ugledat emo Onoga u kojem su usredotoene sve nae nade u vjeni ivot. U Njegovoj
prisutnosti sve patnje i kunje ovoga ivota izgledat e nam toliko nitavne i beznaajne. ... Podiite stalno svoj pogled gore i
neka vaa vjera bude sve jaa i jaa. Neka vas ta vjera vodi onim
uskim putem koji kroz vrata Bojega grada vodi u beskrajnu slavu
budunosti koja tamo eka otkupljene. (9T 286288)
350

11. prosinca

Batina svetih
Narod e moj prebivati u nastambama pouzdanim, u bezbrinim poivalitima. (Izaija 32,18)
U Bibliji je batina spaenih nazvana domovinom. (Hebrejima 11,14-16) Tamo nebeski Pastir vodi svoje stado na izvore ive
vode. Drvo ivota daje plod svakog mjeseca, a lie stabla slui
za lijek narodima. Tamo su potoci koji vjeno ubore, bistri kao
kristal, a uz njih lelujavo drvee baca svoje sjene na putove to
ih je Gospodin pripravio za otkupljene. Tamo se prostrane ravnice proteu u prekrasne breuljke, a Boje gore uzdiu svoje uzviene vrhove. Na ovim e mirnim ravnicama tih ivahnih potoka
Boji narod, toliko dugo tuinci i putnici, nai dom. ...
Nek se uzraduje pustinja, zemlja sasuena, nek klie stepa, nek ljiljan procvjeta. Umjesto trnja rast e empresi, umjesto koprive mirta e nicati. Vuk e prebivati s jagnjetom, ris
leati s kozliem... a djetece njih e voditi. Zlo se vie nee
initi, nee se pustoiti na svoj svetoj gori mojoj, rekao je Gospodin. (Izaija 35,1; 55,13; 11,6.9) (GC 675,676)
Tamo e ovjeku biti vraeno njegovo izgubljeno kraljevsko
dostojanstvo. I bia nieg reda ponovno e priznati Njegovu vlast; okrutna e postati blaga, a plaljiva puna povjerenja. (Ed 304)
U nebeskom ozraju ne moe biti boli. Tamo vie nee biti
suza, ni pogrebnih povorki, ni znaka alosti. Smrti vie nee biti;
nee vie biti ni tuge, ni jauka... jer stari svijet proe. I nijedan graanin nee rei: Bolestan sam! Narodu to ivi ondje krivnja e se oprostiti. (Otkrivenje 21,4; Izaija 33,24) (GC 676)
Tamo e se ivjeti edenskim ivotom, u vrtovima i na poljima. Gradit e kue i stanovat u njima, saditi vinograde i uivati rod njihov. Nee se vie graditi da drugi stanuju, ni saditi
da drugi uiva: vijek naroda moga bit e ko vijek drveta, izabranici
moji dugo e uivati plodove svojih ruku. (Izaija 65,21.22) (Ed
303,304)

351

12. prosinca

Obnovljeni Edenski vrt

Pobjedniku u dati da jede od stabla ivota koje se nalazi u Bojem raju. (Otkrivenje 2,7)
Edenski vrt je ostao na zemlji dugo nakon to je ovjek prognan s njenih ugodnih staza. Palom ovjeanstvu je dugo bilo doputeno da promatra bezgrjean dom, jer su aneli uvari sprjeavali samo ulaz. Kod vrata raja koja su uvali kerubi otkrivana
je boanska slava. Ovdje su Adam i njegovi sinovi dolazili da tuju
Boga. Oni su ovdje obnavljali svoje zakletve o poslunosti Zakonu zbog ijeg su prijestupa bili istjerani iz Edena. Kad je plima
zla preplavila svijet i pokvarenost ljudi odluila o njihovom unitenju potopom, ruka koja je stvorila Eden povukla ga je sa zemlje.
Ali prilikom konanog obnovljenja, kad nastanu novo nebo i nova
zemlja (Otkrivenje 21,1), i on e biti obnovljen i ljepe ukraen
nego u poetku.
Tada e oni koji su drali Boje zapovijedi udisati dah besmrtnosti ispod drveta ivota, i tijekom beskrajnih vjekova stanovnici bezgrjenih svjetova e u vrtu radosti promatrati uzor
savrenog djela Bojeg stvaranja, netaknutog prokletstvom grijeha uzor onoga to bi postala cijela zemlja da je ovjek ispunio Stvoriteljev slavni plan. (PP 62)
Adam, zahvaljujui djelu pomirenja, sad ponovno dobiva prvu vlast.
Ponesen radou, on promatra stabla u kojima je nekada uivao drvee s kojega je u danima svoje nedunosti i radosti brao
voe. Gleda loze koje su njegove vlastite ruke njegovale, ono cvijee
za koje se nekada s ljubavlju brinuo. Njegov um shvaa stvarnost
prizora; razumije da je ovo doista obnovljeni Eden. ... (GC 648)
Budui da imaju pristup k drvetu ivota u dugo izgubljenom
Edenu, otkupljeni e izrasti do pune visine ljudskog roda u njegovoj prvotnoj ljepoti. Bit e uklonjeni posljednji preostali tragovi prokletstva grijeha, a Kristovi e se vjerni pokazati u ljepoti
Gospodina, Boga naega, odsjajujui u duhu, dui i tijelu savrenu sliku svoga Gospodina. Predivnoga li otkupljenja! Kako smo
dugo o njemu govorili, dugo mu se nadali, razmiljali o njemu s
nestrpljivim iekivanjem, ali ga nikada nismo posvema razumjeli! (GC 645)
352

13. prosinca

Slava svijeta u vjenosti

Pokazat e mi stazu u ivot, puninu radosti pred licem
svojim, sebi zdesna blaenstvo vjeno. (Psalam 16,11)
Preda mnom se otvorio prizor slave vjenog svijeta. elim
vam rei da je Nebo vrijedno da se za njega borimo. Cilj vaeg
ivota treba biti da se pripremite za druenje s otkupljenima, svetim anelima i s Isusom, Otkupiteljem svijeta. Kada bismo mogli samo jednom pogledati nebeski grad, nikada vie ne bismo
poeljeli ivjeti na Zemlji. Na Zemlji postoje prelijepi krajolici i
ja uivam u svim ovim prizorima prirodne ljepote. Povezujem ih
sa Stvoriteljem. Ali ja znam da me, ako volim Boga i drim Njegove zapovijedi, na Nebu eka vjena i daleko vea slava. (FLB
364)
Ova Zemlja ... oiena vatrom, bit e tada mnogo ljepa. Trava
e biti svjee zelena i nikada nee uvenuti. Tamo e biti rua i
ljiljana kao i svih vrsta cvijea. Ono nikada nee biti uniteno ni
uvenuti, niti e izgubiti svoju ljepotu i miris.
Lav, kojeg smo se ovdje toliko bojali, tamo e leati pokraj
janjeta i sve e na novoj Zemlji biti mirno i skladno. Drvee na
novoj Zemlji bit e uspravno i velianstveno bez nepravilnosti.
Sveti e nositi krune slave na svojim glavama i zlatne harfe
u rukama. Oni e svirati na zlatnim harfama i pjevati pjesmu
otkupljenih Bogu. Njihove prole kunje i patnje s ovoga svijeta
bit e zaboravljene i izgubljene usred slave nove Zemlje. (YI listopad 1852.)
Neka nas sve to je lijepo u ovom naem domu na Zemlji
podsjea na kristalnu rijeku i zelena polja, lelujavo drvee i ive
izvore, grad koji sja, pjevae obuene u bijele haljine, na na nebeski dom na svijet ljepote koji nijedan umjetnik ne moe naslikati niti ijedan smrtni jezik opisati. (MLT 175) Neka vaa mata
naslika dom spaenih i sjeti se da e to biti mnogo slavnije nego
to vaa i najivlja mata moe naslikati. (SC 86)
Ljudski jezik nije adekvatno sredstvo kojim bi se opisala nagrada pravednih. To e razumjeti samo oni koji je budu vidjeli.
(SR 430,431)

353

14. prosinca

Kod kue u Novom Jeruzalemu

Veselite se i dovijeka kliite zbog onoga to ja stvaram;
jer, evo, od Jeruzalema stvaram klicanje, od naroda njegova radost. (Izaija 65,18)
Tu je Novi Jeruzalem, prijestolnica slavne nove Zemlje, kruna
divna, i kraljevski vijenac na dlanu Boga svog. Njegov sjaj bijae slian dragom kamenu, prozirnom kamenu jaspisu. Narodi
e hoditi u njegovu svjetlu, zemaljski e kraljevi donijeti u nj svoju
rasko. Gospodin je rekao: I klicat u nad Jeruzalemom, radovat se nad svojim narodom. (Izaija 62,3; Otkrivenje 21,11.24; Izaija
65,19)
U Bojem Gradu nee vie biti noi. Nikome nee trebati,
niti e tko zaeljeti poinak. Nee vie biti umora u izvravanju
Boje volje i proslavljanju Njegova imena. Stalno emo osjeati
jutarnju svjeinu, nje nikada nee nestati. I nee trebati ni svjetla
od svjetiljke, ni svjetla od sunca, jer e nad njima svijetliti Gospodin, Bog. (Otkrivenje 22,5) Svjetlost sunca bit e nadmaena sjajem
ije bljetavilo nee biti bolno, a daleko e nadmaiti sjaj naeg
sunanog podneva. Slava Boga i Janjeta preplavljuje Sveti Grad
svjetlou koja ne blijedi. Otkupljeni e i bez sunane svjetlosti
hoditi u slavi vjenoga dana.
Hrama ne vidjeh u njemu. Njegov hram, naime, jest Gospodin,
Bog, Svemogui, i Janje. (Otkrivenje 21,22) Boji narod uiva prednost neposredne zajednice s Ocem i Sinom. Sad vidimo u ogledalu,
nejasno. (1. Korinanima 13,12) Sad vidimo odraz Bojeg lika
kao u ogledalu: u djelima prirode i Njegovom postupanju s ljudima;
ali onda emo Ga vidjeti licem u lice, bez zasjenjujue koprene
meu nama. Stajat emo pred Njim i promatrati slavu Njegova
lica. (GC 676,677)
Tamo emo znati kao to smo sami poznati. Tamo e ljubav
i suut koju je Bog usadio u duu nai svoj najbolji i najljepi
izraz. Neporona zajednica sa svetim biima, skladan drutveni
ivot s blaenim anelima i vjernima svih vjekova, posveeno prijateljstvo koje povezuje sav rod na nebesima i na Zemlji sve
su to iskustva koja emo stjecati u vjenosti. (Ed 306)

354

15. prosinca

Besmrtna batina
Da veselo zahvaljujete Ocu, koji nas uini dostojnima sudionitva u batini svetih u svjetlu. (Koloanima 1,12)
Otkupnina je plaena i svi koji dolaze k Bogu i ive u poslunosti dobivaju vjeni ivot. Kako je alosno kada se ljudi okrenu
od besmrtne batine i ive za udovoljavanje ponosu, sebinosti i
samoisticanju, a ... izgube blagoslov koji su mogli imati i u ovom
ivotu i u onom koji e doi. Oni su mogli doi u nebeske dvore
i uivati u neogranienoj slobodi, druiti se s Kristom, nebeskim
anelima i Bojim batinicima, a ipak, to izgleda nevjerojatno,
okreu se od nebeske ljepote.
Stvoritelj svih svjetova voli one koji vjeruju u Njegovog jedinoroenog Sina kao svojeg osobnog Spasitelja ba onako kako voli
i svojeg Sina. ak nam se i ovdje Njegova milostiva naklonost
daruje u ovoj udesnoj mjeri. On je dao ljudima dar Svjetla i Velianstvo Neba, a s Njim je darivao i sve nebeske riznice. Osim
to nam je obeao ivot koji e doi, On nas takoer obilato dariva
u ovom ivotu, a kao podanicima svoje milosti, On e nam dati
da uivamo u svemu to e oplemeniti, razviti i uzdii na karakter.
Njegova je zamisao da nas pripremi za nebeske dvorove.
Ali Sotona se bori za ljudske due. ... On im nee dopustiti
ni da za trenutak pogledaju na slavnu budunost, vjenu slavu,
da se budui stanovnici pripreme za Nebo niti im dati da osjete
ukus nebeske sree. ...
Oni koji prihvate Krista kao svojeg Spasitelja imaju obeanje
i ivot kojim sada ive kao i o onom koji e doi. ... I najmanji
Kristov uenik moe postati stanovnik Neba, Boji batinik u neiskvarenoj batini koja nee izblijedjeti. O, kad bi svi mogli izabrati nebeski dar, postati Boji batinici one batine koju nitko
ne moe unititi, batinici svijeta koji nema kraja! O, nemojte
izabrati svijet, ve izaberite bolju batinu! Navalite, pourite prema
putokazu za nagradu vaeg uzvienog zvanja u Kristu Isusu. (FE
234,235)

355

16. prosinca

Pobjeda Crkve
Takoer spazih neto kao stakleno more pomijeano s vatrom i pobjednike Zvijeri, njezina kipa i broja njezina imena,
gdje stoje na staklenom moru s citrama Bojim. (Otkrivenje 15,2)
Sada je Crkva u ratu. Mi se sukobljavamo sa svijetom tame
koji je gotovo sav predan idolopoklonstvu. Ali dolazi dan kada e
se odigrati bitka i izvojevati pobjeda. Boja volja treba biti na
Zemlji kao i na Nebu. Spaeni nee znati nijedan drugi zakon
osim nebeskog Zakona. Svi e biti jedna sretna, sjedinjena obitelj,
odjevena u odjeu hvale i zahvalnosti odjeu Kristove pravednosti. Cijela priroda u svojoj nedostinoj ljupkosti prinijet e Bogu prinos hvale i oboavanja. Svijet e biti okupan u nebeskom
svjetlu. Mjeseevo svjetlo bit e kao Sunevo svjetlo, a ovo e opet
biti sedam puta jae nego to je sada. Godine e prolaziti u radosti.
Jutarnje zvijezde e pjevati zajedno i sinovi Boji e klicati od
radosti, dok e se Bog i Krist ujediniti u objavljivanju: Nee vie
biti grijeha niti e ikada vie biti smrti....
Stanite na prag vjenosti i sluajte radosnu dobrodolicu upuenu onima koji su u ovom ivotu suraivali s Kristom smatrajui svojom prednou i au da pate zbog Njega. S anelima
oni sputaju svoje krune pred noge Otkupitelja kliui: Dostojno je Janje koje je zaklano da primi mo, bogatstvo, mudrost, snagu,
ast, slavu i hvalu. ... Onomu koji sjedi na prijestolju, i Janjetu:
hvala, ast, slava i vlast u vijeke vjekova! (Otkrivenje 5,12.13)
Tamo otkupljeni pozdravljaju one koji su ih uputili na uzdignutog Spasitelja. Oni se ujedinjuju u slavljenju Onoga koji je umro
da ljudska bia imaju ivot koji se mjeri s Bojim ivotom. Borba je zavrena. Sve nevolje i bitke su dole kraju. Pjesme pobjede ispunjavaju cijelo Nebo dok otkupljeni stoje oko Bojeg prijestolja. Svi pjevaju radosnu pjesmu: Dostojno je Janje koje je
zaklano i koje nas je otkupilo za Boga. (MH 504507)

356

17. prosinca

Neoekivana nagrada
Znajui da e svaki bio on rob ili slobodnjak ako
to dobro uini, primiti za to plau od Gospodina! (Efeanima 6,8)
U ovom ivotu esto izgleda da na rad za Boga ne donosi
nikakve plodove. Nai napori da uinimo dobro mogu biti ozbiljni i ustrajni, pa ipak nam nije doputeno da budemo svjedoci njegovih rezultata. Moe nam se initi da smo uzalud ulagali napore.
Ali Spasitelj nas uvjerava da je na rad zapisan na Nebu i da
nagrada nee izostati. (6T 305)
Siromana udovica koja je stavila svoje dvije lepte u Gospodnju
riznicu nije bila svjesna to zapravo radi. Njezin primjer samoportvovnosti utjecao je na tisue srca u svim zemljama i u sva vremena. Zahvaljujui njemu u Boju riznicu donijeli su darove veliki
i mali, bogati i siromani. Ti su darovi pomogli da se uzdravaju
misije, osnuju bolnice, nahrane gladni, obuku neodjeveni, izlijee
bolesni i propovijeda Evanelje siromanima. Mnogi su bili blagoslovljeni njezinim nesebinim djelom. U dan Boji njoj e biti doputeno da vidi rezultat svojeg utjecaja. Tako je bilo i s dragocjenim darom Marije Magdalene za Spasitelja. Koliko njih je bilo
nadahnuto slubom ljubavi kad bi se sjetili te razbijene alabastrene
boice! A kako e se tek ona radovati kad vidi sve ovo! (6T 310)
Zaista, kaem vam, izjavio je Krist, gdje se god bude
na svem svijetu propovijedala Radosna vijest, kazat e se, njoj
na uspomenu, i ono to ona uini. Gledajui u budunost, Spasitelj
je s pouzdanjem govorio o svom evanelju. Ono se trebalo propovijedati po cijelome svijetu. I dokle god se evanelje bude irilo,
Marijin dar irit e svoj miris i srca e biti blagoslovljena njezinim nesvakidanjim djelom. Kraljevstva e se dizati i padati, imena
vladara i zavojevaa bit e zaboravljena, ali djelo ove ene ostat
e besmrtno na stranicama svete povijesti. Sve do kraja vremena
ta razbijena alabasterna posuda kazivat e priu o neizmjernoj
Bojoj ljubavi za pali ljudski rod. (DA 563)
Svaki poticaj Svetoga Duha koji vodi ljude k dobroti i Bogu
zapisuje se u nebeskim knjigama, a u dan Boji svakome tko je
predao sebe kao orue Svetog Duha bit e doputeno da vidi kakav je utjecaj izvrio njegov ivot. (6T 310)
357

18. prosinca

Aktivnosti na novoj Zemlji

Gradit e kue i stanovat u njima, saditi vinograde i uivati rod njihov. Nee se vie graditi da drugi stanuju, ni
saditi da drugi uiva: vijek naroda moga bit e ko vijek
drveta, izabranici moji dugo e uivati plodove ruku svojih. (Izaija 65,21.22)
Mi ne moemo zamisliti da bismo, kad konano pobijedimo i
dobijemo stanove koji su nam pripremljeni, vrijeme provodili u
ljenarenju i blaeno se odmarali nita ne radei. (RH 17. svibnja 1898.)
Na obnovljenoj Zemlji, otkupljeni e se baviti svime onim to
je donosilo radost Adamu i Evi u poetku. ivjet e edenskim ivotom, ivotom u vrtovima i poljima. Gradit e kue i stanovat
u njima, saditi vinograde i uivati rod njihov. Nee se vie graditi
da drugi stanuju, ni saditi da drugi uiva: vijek naroda moga bit
e ko vijek drveta, izabranici moji dugo e uivati plodove ruku
svojih. (Izaija 65,21.22) (PK 730,731)
Tamo sam vidjela mnogo velianstvenih kua koje su izgledale kao od srebra, oslonjene na etiri stupa ukraena biserom,
to je izgledalo velianstveno. U njih su se trebali useliti sveti.
U svakoj je bila po jedna zlatna polica. Vidjela sam mnoge svete
kako ulaze u kue, skidaju svoje blistave krune, stavljaju ih na
police, a onda odlaze u polja blizu kua obraivati zemlju, ali ne
ovako kako mi ovdje radimo, ne, ne. Oko njihovih glava sja blistavo svjetlo, a oni neprestano kliu slavei Boga. (EW 18)
Svaka sposobnost e se razviti, svako svojstvo poveati. Stjecanje znanja nee umarati um niti iscrpljivati ivotnu snagu. Tamo
se mogu ostvariti najvei pothvati, dosegnuti najuzvienije tenje, ispuniti najvee elje, i jo uvijek e se pojaviti nove visine
koje treba savladati, nova uda za divljenje, nove istine za razumijevanje, novi predmeti da pokrenu sile uma, due i tijela. (GC
677)

358

19. prosinca

Neusporediva glazba
Vraat e se otkupljenici Jahvini. Doi e u Sion kliu
od radosti, s veseljem vjenim na elima; pratit e ih radost
i veselje, pobjei e bol i jauci. (Izaija 35,10)
Tamo e biti takve glazbe i pjesama, a to sam vidjela u vizijama koje mi je Bog davao, kakvih nijedno smrtno uho nije ulo
niti je dolo na um ovjeku.
Tamo e biti i pjevaa koji sviraju na glazbalima. Oni e
podii svoje glasove i pjevat e zbog Gospodnjeg velianstva. Jer
e Jahve utjeiti Sion ... pustinju njegovu uinit e da bude kao
Eden i pusto njegova kao vrt Gospodnji, radost e se i veselje
nalaziti u njemu, zahvaljivanje i pjevanje. (Ed 307)
Vidjela sam da na Nebu vlada savren red i sluajui nebesku
glazbu, bila sam neobino ushiena. Nakon vienja crkveno pjevanje uinilo mi se grubo i neskladno. Vidjela sam anele kako
stoje u kvadratu i svaki je imao po jednu zlatnu harfu. Na kraju
harfe bio je jedan instrument za ugaanje. Prsti anela nisu ravnoduno prebirali po strunama, ve su dodirivali razliite strune
da bi proizveli razliite glasove. Ondje je bio aneo koji je uvijek
predvodio, prvi dodirnuvi harfu i proizvodei ton. Zatim su svi
udruili svoje instrumente u silnu i savrenu harmoniju. To je
nemogue opisati. To je melodina, nebeska, boanska glazba, a
lice svakog sviraa odsjajuje Kristovo oblije i sjaji neizrecivom
slavom. (1T 146)
Kakva li e to pjesma biti kada se sretnu Gospodnji otkupljenici ...! Cijelo Nebo je ispunjeno prekrasnom glazbom i pjesmama hvale Janjetu. Spaeni, zauvijek spaeni u kraljevstvu slave!
ivot koji se po svojem beskonanom trajanju moe mjeriti s Bojim
ivotom, bit e njihova nagrada. (7BC 982)
Ljudski jezik je nemoan u pokuaju da opie Nebo. Kad se
pojavljuju prizori ispred mene, ostajem zapanjena. Svladana iznenaujuom ljepotom i neopisivom slavom, sputam pero i uzvikujem:
O, kakve li ljubavi! Kakve udesne ljubavi! Ni najbiranijim rijeima ne moe se opisati slava Neba i Spasiteljeva ljubav koja se
ni s im ne moe usporediti. (EW 288,289)

359

20. prosinca

Najvea ast naeg Spasitelja

Ako li ga tko upita: Kakve su ti to rane po tijelu? on e
odgovoriti: Izranjen sam kod prijatelja. (Zaharija 13,6)
Potom opazih novo nebo i novu zemlju, jer su iezli prvo
nebo i prva zemlja. (Otkrivenje 21,1) Vatra koja unitava grenike isti Zemlju. Nestaje svaki trag prokletstva. Nikakav vjenogorei pakao nee podsjeati otkupljene na strane posljedice
grijeha. ...
Ostaje samo jedan podsjetnik: na Otkupitelj e uvijek nositi
oiljke raspea. Na Njegovoj izranjenoj glavi, na Njegovim rebrima, rukama i nogama vidljivi su jedini tragovi okrutnog djela
to ga je grijeh poinio. Gledajui Krista u Njegovoj slavi prorok
kae: Zrake sijevaju iz njegovih ruku, ondje mu se krije sila.
(Habakuk 3,4) Ta probodena slabina iz koje je potekao grimizni
mlaz koji je pomirio ovjeka s Bogom u njoj je Spasiteljeva
slava, ondje mu se krije sila. Velik kad spasava, zahvaljujui
rtvi otkupljenja, On je imao mo da izvri kaznu nad onima koji
su prezreli Boje milosre. Znakovi Njegova ponienja su Njegova
najvea ast; kroz vjena e vremena rane s Golgote isticati Njegovu veliinu i objavljivati Njegovu mo. (GC 674)
Kristov e kri biti znanost i pjesma otkupljenih kroz svu
vjenost. U Kristu proslavljenom gledat e Krista raspetog. Nikada se nee zaboraviti da se Onaj ija je mo stvorila i odrava
nebrojene svjetove u irokom svemirskom prostranstvu, Boji
miljenik, Velianstvo Neba, Onaj kome se kerubi i sjajni serafi
oduevljeno klanjaju ponizio da bi podigao palog ovjeka; da
je ponio krivnju i sramotu grijeha, i skrivanje Oeva lica, dok
bol za izgubljenim svijetom nije slomila Njegovo srce i ugasila
Njegov ivot na golgotskom kriu. To to je Stvoritelj svih svjetova,
Presuditelj svih sudbina, odloio svoju slavu i ponizio se iz ljubavi prema ovjeku, uvijek e izazivati uenje i divljenje svemira. Kad spaeni narodi pogledaju Otkupitelja i na Njegovu licu
vide vjenu Oevu slavu; kad budu promatrali Njegovo prijestolje koje traje od vijeka do vijeka, i kad shvate da Njegovom kraljevstvu nema kraja, uskliknut e u uzvienoj pjesmi: Dostojno,
dostojno je Janje koje je bilo zaklano i svojom nas dragocjenom
krvlju iskupilo Bogu! (GC 651,652)
360

21. prosinca

kola u budunosti
Evo stana Bojeg meu ljudima! On e stanovati s njima.
(Otkrivenje 21,3)
Izmeu kole uspostavljene u poetku u Edenu i kole u vjenosti prostire se sva povijest ovoga svijeta povijest ljudskih
prijestupa i patnji kao i boanske rtve i pobjede nad smru i
grijehom. kola u buduem ivotu nee biti u svemu ista kao prva
kola u Edenu. Nikakvo stablo spoznaje dobra i zla nee pruati
priliku za kunju. Tamo nema nikakvog kuaa, nikakve mogunosti za zlo. Svaki karakter je izdrao kunju zlom i nitko vie
nije podloan njegovoj moi. ... Kad bude vraen u Boju blizinu,
ovjeka e opet, kao u poetku, pouavati Bog. (Ed 301,302)
Nae ivotno djelo ovdje priprema je za vjeni ivot. Obrazovanje to smo ga ovdje otpoeli neemo zavriti u ovom ivotu.
Ono e se nastaviti dalje kroz svu vjenost uvijek e napredovati
i nikad se nee zavriti. (MH 466)
Svako ispravno naelo, svaka istina koju nauimo i pravilno
shvatimo u zemaljskoj koli isto e nas toliko unaprijediti kao
da smo je uili u nebeskoj koli. Kao to je Krist uz razgovor u
hodu pouavao svoje uenike tijekom svojeg poslanja na Zemlji,
tako e i nas pouavati u nebeskoj koli; vodit e nas pokraj rijeke
ivota otkrivajui nam istine koje u ovom ivotu moraju ostati
tajna zbog ogranienosti ljudskog uma osakaenog grijehom. (CT
208,209)
Povijest nastanka grijeha; smrtonosne prijevare i njezina
izopaenog djelovanja; povijest istine koja je ... pobijedila zabludu sve e to biti objavljeno. Koprena koja je stajala izmeu
vidljivog i nevidljivog svijeta bit e povuena u stranu i pojavit
e se divna otkrivenja. (Ed 304)
Svaka sposobnost e se razviti, svako svojstvo poveati. Stjecanje znanja nee umarati um niti iscrpljivati ivotnu snagu. Tamo
se mogu ostvariti najvei pothvati, dosegnuti najuzvienije tenje, ispuniti najvee elje, i jo uvijek e se pojaviti nove visine
koje treba savladati, nova uda za divljenje, nove istine za razumijevanje, novi predmeti da pokrenu sile uma, due i tijela. (GC
677)

361

22. prosinca

Krist e biti na uitelj

Zato e narod moj poznati moje ime, i shvatit e, u onaj
dan, da sam ja koji govorim: Evo me! (Izaija 52,6)
Kad bude vraen u Boju blizinu, ovjeka e, opet kao u poetku, pouavati Bog. (Ed 302)
Mi nemamo pojma to e tada biti otvoreno naem pogledu.
S Kristom emo etati pokraj ive vode. Otkrit e nam ljepotu i
slavu prirode. Otkrit e nam to je On nama i to smo mi Njemu.
Tada emo saznati istinu koju danas zbog svoje ljudske ogranienosti ne moemo dokuiti. (CT 162)
U svijetu koji e doi, Krist e voditi otkupljene pokraj rijeke ivota i uit e ih divne lekcije istine. Otkrit e im tajne
prirode. Oni e vidjeti da Gospodarova ruka dri svijet na svojem
mjestu. Gledat e vjetinu velikog Umjetnika u bojama poljskog
cvijea, saznat e namjere milostivog Oca koji daje svaku zraku
svjetla, i sa svetim anelima otkupljeni e zahvalnim pjesmama
odati priznanje Bojoj velikoj ljubavi prema ovom nezahvalnom
svijetu. (MLT 361)
Tamo e se istraivau otvoriti neogranieni vidici i neizreciva bogatstva povijesti. ... Povijest nastanka grijeha; smrtonosne
prijevare i njezina izopaenog djelovanja; povijest istine koja je
... pobijedila zabludu sve e to biti objavljeno. Koprena koja je
stajala izmeu vidljivog i nevidljivog svijeta bit e povuena u
stranu i pojavit e se divna otkrivenja. (Ed 304)
S neizrecivim uivanjem mi emo sudjelovati u radosti i mudrosti bezgrenih bia. Na raspolaganju e nam stajati blaga steena
tijekom mnogih vjekova razmiljanja o djelima Bojih ruku. A kako
budu prolazile godine vjenosti, dolazit emo do sve slavnijih otkrivenja. Neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti (Efeanima 3,20), Bog e nas vjeno obasipati svojim darovima. (Ed 307)
Mi se moramo ovdje obrazovati, to e nam omoguiti da ivimo s Bogom kroz beskrajne vjekove. Obrazovanje koje poinjemo ovdje bit e usavreno na Nebu. Samo emo upisati vii stupanj. (MLT 361)

362

23. prosinca

Naa istraivanja u vjekovima koji

dolaze
Da u vjekovima koji nadolaze pokae izvanredno bogatstvo svoje milosti dobrotom prema nama u Kristu Isusu.
(Efeanima 2,7)
Znanost o otkupljenju vea je od svih znanosti; znanost koju
prouavaju aneli i sva razumna bia sa svjetova koji nisu pali;
znanost koja svraa pozornost na naega Gospodina i Spasitelja;
znanost koja zalazi u namjeru koja je zaokupljala um Beskonanog koja je od vjenosti bila skrivena; znanost koja e biti
predmet prouavanja Bojeg otkupljenog naroda kroz beskrajne
vjekove. Ovo e prouavanje kao nijedno drugo ojaati um i uzdii duu. ...
Otkupljenje je tema u koju i aneli ele zaviriti. To e biti
tema za prouavanje i pjesma otkupljenih kroz beskraj vjenosti.
Zar ono nije vrijedno naeg pomnog prouavanja? ...
Prouavanje o Kristovom utjelovljenju, Njegovoj rtvi pomirnici i posrednikom radu zaposlit e um marljivog uenika dok
god postoji vrijeme i gledajui u Nebo ije se godine ne mogu izbrojiti, uskliknut e: Velika je tajna pobonosti.
U vjenosti emo shvatiti da nam prosvjetljenje koje smo dobili
ovdje na Zemlji otvara razumijevanje. Teme otkupljenja zaposlit
e srca, misli i jezik otkupljenih kroz vjekove kojima nema kraja. Oni e razumjeti istine koje je Krist elio otkriti svojim uenicima, ali za koje oni nisu imali vjere da ih prihvate. Stalno iznova pojavljivat e se novi vidici Kristovog savrenstva i slave. Kroz
beskraj vjekova vjerni Gospodar iznosit e iz svojih riznica novo
i staro bogatstvo. (MLT 360)
Da smo ovdje mogli doi do punog razumijevanja Boga i Njegove istine, za nas ne bi bilo nikakve potrebe za daljnjim otkrivanjem istine, veim znanjem niti daljnjim usavravanjem. ... Hvala
Bogu to nije tako. Budui da je Bog beskonaan i da su u Njemu
sve riznice mudrosti, moi emo cijelu vjenost istraivati i uiti,
a ipak nikada neemo iscrpsti bogatstvo Njegove mudrosti, dobrote
i sile. (ST 6. travnja 1906.)

363

24. prosinca

Neiscrpne teme
Ovo su spasenje istraivali i ispitivali proroci koji su prorekli vama odreenu milost. Dok su ispitivali na koje i na
kakvo je vrijeme upuivao Kristov Duh koji bijae u njima kad je unaprijed navjeivao Kristu odreene patnje i proslavljenje to e doi poslije njih i u to aneli
ele zaroniti. (1. Petrova 1,10-12)
U ovome ivotu tek poinjemo razumijevati udesni predmet
otkupljenja. S obzirom na svoje ogranieno razumijevanje mi moemo odluiti da emo najozbiljnije razmotriti kako su se na kriu sreli sramota i slava, ivot i smrt, pravednost i milosre; ipak
ni najveim naporom svojih umnih moi neemo shvatiti njihovo
puno znaenje. Duinu i irinu, dubinu i visinu spasonosne ljubavi mogue je shvatiti samo maglovito. Plan spasenja otkupljeni
nee u cijelosti razumjeti ni onda kad budu vidjeli licem k licu i
spoznali kao to su spoznati, ali e se njihovom zadivljenom i ushienom umu kroz vjenost neprestano otkrivati nove istine. Premda
je doao kraj zemaljskoj boli, patnjama i kunjama, premda je
uzrok uklonjen, Boji e narod uvijek imati jasnu, razumnu spoznaju cijene kojom je plaeno njihovo spasenje. ...
Tajna kria objanjava sve druge tajne. U svjetlosti koja zrai
s Golgote Boje osobine koje su nas ispunjavale tjeskobom i strahopotovanjem sada se pojavljuju prekrasne i privlane. Vidi se
da se milosre, njenost i oinska ljubav stapaju sa svetou, pravdom i silom. Dok promatramo velianstvo Njegova prijestolja, visoka i uzviena, vidimo najmilostivije oitovanje Njegova karaktera i shvaamo kao nikada ranije znaenje naziva: Na Otac.
Postat e jasno da Onaj koji je neizmjeran u mudrosti nije
mogao smisliti drugi plan za nae spasenje osim rtve svoga Sina.
Nagrada za ovu rtvu jest radost to e Zemlju napuiti otkupljena bia, sveta, sretna i besmrtna. Rezultat Spasiteljeva sukoba sa silama tame jest radost otkupljenih koja e kroz svu vjenost odjekivati u slavu Bogu. A vrijednost due je toliko velika
da je Otac zadovoljan plaenom cijenom, a sm Krist je zadovoljan gledajui plodove svoje velike rtve. (GC 651,652)
Kroz svu vjenost mnotvo otkupljenih bit e Njegova najvea slava. (3SP 261)
364

25. prosinca

Svemir nae polje istraivanja

Kako su brojna tvoja djela, o Jahve! Sve si to mudro uinio: puna je zemlja stvorenja tvojih. (Psalam 104,24)
Na ovom svijetu moemo tek poeti dobivati spoznaje o Bojem djelovanju i putovima. Prouavanje emo nastaviti u vjenosti. Bog je ovjeku osigurao predmete istraivanja koji e aktivirati sve njegove umne sposobnosti. Mi moemo itati o karakteru Stvoritelja gore na Nebu i dolje na Zemlji punei svoja srca
zahvalnou. Svaki ivac i osjet odgovorit e na izraz Boje ljubavi
preko Njegovih divnih djela. (4T 581)
Kada veo koji zatamnjuje na vid bude uklonjen i nae oi
gledale taj svijet ljepote koji sada djelomice gledamo kroz mikroskop; kada budemo gledali slavu nebesa koju sada izdaleka promatramo teleskopom; kad bude uklonjen zlokoban utjecaj grijeha;
kad se cijela Zemlja pojavi u krasoti Gospodina, Boga naega,
kakvo e se podruje otvoriti za prouavanje! Tada e svaki istraiva moi itati izvjetaje o stvaranju a da ne otkrije nita to
bi ga podsjetilo na zakon zla. Moi e sluati glazbu prirode a
da ne otkrije nijednu notu tugovanja, nijedan prizvuk alosti. U
svemu to je stvoreno, moi e itati samo jedan rukopis u
beskrajnom svemiru promatrati Boje ime napisano velikim slovima, a ni na zemlji, ni na moru ni na nebu nee vidjeti nijedan
zaostali trag zla. (Ed 303)
Otkupljeni e krstariti od planeta do planeta i veliki dio svojeg
vremena posvetit e istraivanju tajni otkupljenja. Proteui se
kroz beskraj vjenosti, ovaj predmet e stalno biti novi poticaj za
njihova istraivanja. Prednosti onih koji pobijede Janjetovom krvi
i rijeju svoga svjedoanstva nadilaze mo naeg sadanjeg razumijevanja. (7BC 990)
Sve riznice svemira bit e otvorene Bojoj djeci da ih istrauju.
S neizrecivim uivanjem mi emo sudjelovati u radosti i mudrosti bezgrenih bia. Na raspolaganju e nam stajati blaga steena
tijekom mnogih vjekova razmiljanja o djelima Bojih ruku. A kako
budu prolazile godine vjenosti, dolazit emo do sve slavnijih otkria. Neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti,
Bog e nas vjeno obasipati svojim darovima. (Ed 307)

365

26. prosinca

Svjetovi koje emo posjeivati

Ovako govori Jahve ... svojim sam rukama razapeo nebesa i zapovijedam svim vojskama njihovim. (Izaija 45,11.12)
Mnogi misle da ovaj svijet i nebeski dvorovi ine svemir. Nije
tako. (7BC 990)
Bog ima svjetove i svjetove koji su posluni Njegovom zakonu. Ovim svjetovima upravlja Stvoriteljeva slava. Kad stanovnici ovih svjetova vide kolika je otkupnina plaena za ovjeka,
oni su ispunjeni divljenjem. (RH 25. rujna 1900.)
Gospodin mi je dao da vidim i druge svjetove. Bila su mi
dana krila i jedan aneo me je dopratio od grada do blistavog,
velianstvenog mjesta. Trava je na tom mjestu bila svjee zelena, a ptice su cvrkutale svoju pjesmu. Stanovnici su bili istog
rasta, plemeniti, dostojanstveni i veoma ljubazni. Odraavali su
Kristov lik, a lica su im bila ozarena svetom radou koja je izraavala slobodu i sreu tog svijeta.
Upitala sam jednog od njih zato su oni toliko ljubazniji od
stanovnika Zemlje. Odgovor je glasio: Mi ivimo u potpunoj poslunosti Bojim zapovijedima. Nismo pali zbog nepokornosti kao
oni na Zemlji. Onda sam vidjela dva drveta od kojih je jedno
upadljivo nalikovalo na drvo ivota u Svetom Gradu. Plodovi oba
drveta izgledali su divno. Meutim, s jednog nisu smjeli jesti. Imali
su vlast da jedu plodove s oba drveta, ali bilo im je zabranjeno
da jedu s jednog od njih. Tada mi je moj aneo pratilac rekao:
Nitko na ovom mjestu nije okusio sa zabranjenog drveta. Da su
okusili, i oni bi pali.
Nakon toga sam bila prenesena na jedan planet koji je ima
sedam mjeseci. Tamo sam vidjela dobrog starog Henoka koji je
bio uzet na Nebo. ... Pitala sam ga je li na ovo mjesto doveden
kada se uznio sa Zemlje. Rekao je: Nije. Moj dom je Sveti Grad,
a ovamo sam doao u posjet. Ipak, on se i ovdje kretao tako slobodno kao da je u svojem domu.
Molila sam svojeg anela pratioca da mi dopusti da tu ostanem. Nisam mogla podnijeti pomisao da se ponovno vratim na
ovaj mrani svijet. Aneo mi je rekao: Mora se vratiti i ako ostane vjerna, imat e zajedno sa 144.000 prednost posjeivati sve
svjetove i promatrati djela Bojih ruku. (EW 39,40)
366

27. prosinca

Pretpostavke o novoj Zemlji

Jer kad ljudi uskrsnu od mrtvih, niti e se eniti niti udavati, nego e biti kao aneli nebeski. (Marko 12,25)
Danas ima ljudi koji vjeruju da e na novoj Zemlji biti brakova
i raanja djece, ali oni koji vjeruju Svetom pismu, ne mogu prihvatiti takvu doktrinu. Nauavanje da e se djeca raati na novoj Zemlji nije dio pouzdane proroke rijei. Kristove rijei su
odvie jasne da bi moglo doi do bilo kakvog nesporazuma. Oni
bi trebali jednom zauvijek raistiti s pitanjem braka i raanja
na novoj Zemlji. Ni oni koji e ustati iz mrtvih niti oni koji e
biti uzneseni na Nebo ne okusivi smrti, nee se eniti ili udavati niti biti u braku. Oni e biti kao Boji aneli, lanovi kraljevske
obitelji.
eljela bih rei onima koji se dre gledita suprotnih ovoj
jasnoj Kristovoj izjavi: O takvim je stvarima bolje utjeti nego
govoriti. To bi bilo nagaanje i zavirivanje u pretpostavke i teorije koje su vezane za pitanja koja nam Bog nije otkrio u svojoj
Rijei. Nama nije potrebno da ulazimo u spekulacije vezane za
nae budue stanje. ...
Propovijedaj rije bilo da im je zgodno, bilo nezgodno.
Ne ugraujte u temelj drvo, sijeno i slamu jer vae osobne pretpostavke i razmiljanje nikomu ne mogu donijeti dobro.
Krist nam nije otkrio istine koje nisu potrebne za nae spasenje. Ono to je otkriveno za nas je i nau djecu, ali mi ne smijemo
dopustiti svojoj mati da stvara doktrine na temelju onoga to
nam nije otkriveno. (MM 99,100)
Pokazano mi je da su duhovne izmiljotine zarobile mnoge.
... Svima koji doputaju da njima ovladaju ove nesvete fantazije,
ja kaem: Prestanite! U Kristovo ime vam kaem da prestanete
i ostanete tamo gdje jeste. Nalazite se na zabranjenom tlu. (MM
101)
Gospodin je osigurao sve to nam je potrebno za sreu u buduem ivotu. Ali On nije dao nikakva otkrivenja u vezi s ovim
planovima i mi ne trebamo razmiljati o njima niti predviati uvjete
budueg ivota prema uvjetima ovoga. (MM 100)

367

28. prosinca

Kristovo kraljevstvo ljubavi

A kraljevstvo, vlast i velianstvo pod svim nebesima dat
e se puku Svetaca Svevinjega. Kraljevstvo njegovo kraljevstvo je vjeno, i sve vlasti sluit e mu i pokoravati se
njemu. (Daniel 7,27)
Vladavina Kristovog kraljevstva nije nalik na zemaljske vladavine. Ona predstavlja karaktere onih koji ine kraljevstvo. ...
U njezinoj prijestolnici vlada sveta ljubav, a odaje su joj ukraene djelovanjem milosra. Krist odreuje svojim slugama da budu
suosjeajni i da u sve svoje poslove unesu ljubav i dobrotu, Njegove osobine. ...
Samo Kristova sila moe promijeniti srce i um, a to moraju
doivjeti svi koji ele s Njim dijeliti novi ivot u Bojem kraljevstvu. ... Da bismo Mu mogli ispravno sluiti, mi se moramo roditi
boanskim Duhom. Ovo e oistiti srce i obnoviti um i dati nam
nove sposobnosti u razumijevanju Boje ljubavi. To e nam dati
eljenu poslunost svim Njegovim zapovijedima. Ovo je istinsko
bogosluje. (IHP 372)
Pogledaj na Sion, grad blagdana naih: oi e ti Jeruzalem
vidjeti, prebivalite zatieno, ator to se ne prenosi, kojem se
kolii nikad ne vade, nit mu se ijedno ue otkida. Ondje nam je
Jahve silni, umjesto rijeka i irokih rukavaca. ... Jer je Jahve
sudac na, Jahve na vojvoda, Jahve je kralj na on e nas
spasiti. ... I nijedan graanin nee rei: Bolestan sam! Narodu
to ivi ondje krivnja e se oprostiti. (Izaija 33,20-24)
Veselite se i dovijeka kliite zbog onoga to ja stvaram; jer,
evo, od Jeruzalema stvaram klicanje, od naroda njegova radost.
I klicat u nad Jeruzalemom, radovat se nad svojim narodom. U
njemu vie nee uti ni plaa ni vapaja. ... Gradit e kue i stanovat
u njima, saditi vinograde i uivati rod njihov. Nee se vie graditi da drugi stanuju, ni saditi da drugi uiva: vijek naroda moga bit e ko vijek drveta, izabranici moji dugo e uivati plodove
ruku svojih. Nitko nee initi zla ni tete na svoj Svetoj gori
mojoj govori Jahve. (Izaija 65,18-25) (IHP 367)

368

29. prosinca

Subota u budunosti
Jer, kao to e nova nebesa i zemlja nova, koju u stvoriti,
trajati preda mnom rije je Jahvina tako e vam i
potomstvo trajati. Od mlaaka do mlaaka, od subote do
subote, dolazit e svi ljudi da se poklone pred licem mojim
govori Jahve. (Izaija 66,22.23)
U poetku, nakon svog djela stvaranja, Otac i Sin su se odmarali u subotu. Kad se dovri nebo i zemlja sa svom svojom vojskom (Postanak 2,1), Tvorac i sva nebeska bia radovali su se
promatrajui slavni prizor. Tada, dok su klicale zvijezde jutarnje
i Boji uzvikivali dvorjani. (Job 38,7) ... Kada e doi do sveope
obnove koju je Bog nagovijestio odavno preko svojih svetih proroka. (Djela 3,21) Subota stvaranja, dan kad je Isus leao i odmarao se u Josipovom grobu, bit e jo uvijek dan odmora i radosti.
Nebo i Zemlja sjedinit e se u slavljenju od subote do subote
(Izaija 66,23) a mnotvo spaenih u radosnom oboavanju klanjat e se Bogu i Janjetu. (DA 769,770)
Spaeni narodi nee poznavati drugoga zakona osim Zakona
Neba. Svi e biti sretna, ujedinjena obitelj, odjeveni u odjeu slavljenja i zahvaljivanja. Iznad ovoga prizora zajedno e pjevati jutarnje zvijezde a sinovi Boji klicat e od radosti. ...
Od mlaaka do mlaaka, od subote do subote, dolazit e svi
ljudi da se poklone pred licem mojim govori Jahve. Otkrit
e se tada Slava Jahvina, i svako e je tijelo vidjeti. Uinit e
Gospod da iznikne pravda i hvala pred svim narodima. U onaj
dan, Jahve nad Vojskama postat e kruna slave i sjajan vijenac
Ostatku svoga naroda. (PK 732,733)
Dokle god Nebo i Zemlja traju, subota e biti znakom Stvoriteljeve moi. Kad Eden bude ponovno procvao na Zemlji, Boji
sveti dan odmora potovat e svi pod Suncem. Od subote do subote
svaki stanovnik proslavljene nove Zemlje dolazit e da se pokloni pred licem mojim govori Jahve. (Matej 5,18; Izaija 66,23)
(DA 283)

369

30. prosinca

Vjena sigurnost
I Jahve e biti kralj nad svom zemljom. (Zaharija 14,9)
Veliki plan otkupljenja donosi potpunu obnovu Boje naklonosti prema svijetu. Obnovljeno je sve to je izgubljeno zbog grijeha.
Otkupljen je ne samo ovjek ve i Zemlja da bude vjeno prebivalite poslunih. Sotona se tijekom est tisua godina borio da
Zemlju zadri u svom vlasnitvu. A sada je ostvaren Boji prvobitni
cilj stvaranja. Ali e od njih kraljevstvo preuzeti Sveci Svevinjega, i oni e ga posjedovati za vijeke vjekova. (Daniel 7,18)
Od istoka sunca do zalaska hvaljeno bilo ime Jahvino! (Ps
113,3) I Jahve e biti kralj nad svom zemljom. (Zaharija 14,9)
Stalne su sve naredbe njegove, utvrene za sva vremena. (Ps
119,89; 111,7.8) Svete uredbe koje je Sotona mrzio i nastojao unititi
bit e potovane diljem bezgrjenog svemira. (Iz 61,11) (PP 342)
Kristovim djelom otkupljenja opravdana je Boja vladavina.
Svemogui je obznanjen kao Bog ljubavi. Sotonine su optube opovrgnute, a njegov karakter razotkriven. Pobuna se ne moe ponovno
podignuti. Nikada vie grijeh ne moe dospjeti u Svemir. Kroz
vjena vremena svi e biti zatieni od otpada. Samoportvovnou
ljubavi stanovnici su Neba i Zemlje povezani neraskidivim vezama sa svojim Tvorcem. ...
Na mjestu na kome je grijeh obilovao, Boja se milost jo
vie umnoila. Sama Zemlja, to polje za koje Sotona kae da pripada njemu, ne samo da e biti izbavljena ve i uzviena. Na
mali svijet, pod prokletstvom grijeha, jedina tamna mrlja u njegovom velianstvenom stvaranju, bit e potovana vie od svih
ostalih svjetova u Bojem svemiru. Ovdje, gdje je Boji Sin prebivao u ljudskom tijelu, gdje je Kralj slave ivio, patio i umro
ovdje, kad sve bude On uinio novim, Boje e Svetite biti s ljudima i On e stanovati s njima: oni e biti njegov narod, i on
sam, Bog bit e s njima. (Otkrivenje 21,3) I kroz beskrajne vjekove,
dok spaeni budu hodili u svjetlosti samoga Boga, oni e Ga hvaliti
za Njegov neizrecivi Dar, za Emanuela, Bog je s nama. (DA
26)

370

31. prosinca

to vjenost priprema za otkupljene

Nasitit u ga danima mnogim, pokazat mu spasenje svoje. (Psalam 91,16)
Otkupljenima e sva blaga svemira biti otvorena za istraivanje. Nevezani smrtnou vinut e se neumornim lijetom na daleke
svjetove svjetove koji su bili obuzeti tugom gledajui ljudske
jade, a odzvanjali pjesmama radosti na vijest o nekoj spaenoj
dui. Neizrecivim e se oduevljenjem djeca ove Zemlje upoznati
s radou i mudrou bia koja nisu pala. Ona e podijeliti bogatstvo
znanja i razumijevanja to su ga stekla tijekom vjekova razmiljajui o Bojim djelima. Nezamagljenim pogledom promatrat e
slavu stvaranja sunca, zvijezda i sustava, kako svi prema utvrenom redu krue oko Bojeg prijestolja. Na svemu, od najmanjeg do najveeg, napisano je Stvoriteljevo ime i na svima se oituje
bogatstvo Njegove moi.
I kako odmiu, godine e vjenosti donositi sve bogatija i slavnija otkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako e
rasti ljubav, tovanje i srea. to ljudi vie naue o Bogu, to e
biti vee njihovo divljenje prema Njegovom karakteru. Kako Isus
pred njima otkriva bogatstvo otkupljenja i zadivljujua dostignua u velikom sukobu sa Sotonom, srca otkupljenih plamte snanijom predajom i s jo veim ushitom diraju strune zlatnih harfi,
a tisue se tisua i mirijade glasova udruuje i prerasta u silan
zbor hvale.
I uh sva stvorenja na nebu, na zemlji, pod zemljom i na
moru sa svim biima to se u njima nalaze gdje govore: Onomu
koji sjedi na prijestolju, i Janjetu: hvala, ast, slava i vlast u vijeke
vjekova. (Otkrivenje 5,13)
Veliki je sukob zavren. Grijeha i grjenika vie nema. Cijeli
je svemir ist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada
i radosti. Od Njega koji je sve stvorio tee ivot, svjetlost i radost
kroz prostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma do
najveeg svijeta, sve, ivo i neivo, u svojoj nepomuenoj ljepoti i
savrenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav. (GC 677,678)

371

Kratice za djela Ellen G. White

AA

The Acts of the Apostles (Djela apostolska)

AH

The Adventist Home (Temelji sretnog doma)

AUCR

The Australasian Union Conference Record

1BC

The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. l (2BC itd.

za sv. 27)

BE

The Bible Echo

CD

Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i prehrani)

CG

Child Guidance

CH

Counsels on Health

ChS

Christian Service

CM

Colporteur Ministry (Literarni evanelist)

COL

Christs Object Lessons (Isusove usporedbe)

CS

Counsels on Stewardship

CSW

Counsels on Sabbath School Work

CT

Counsels to Parents, Teachers, and Students

CTBH

Christian Temperance and Bible Hygiene

CW

Counsels to Writers and Editors

DA

The Desire of Ages (Isusov ivot)

Ed

Education (Odgoj)

Ev

Evangelism (Evangelizam)

EW

Early Writings (Rani spisi)

FE

Fundamentals of Christian Education

FLB

Faith I Live By

GC

The Great Controversy (Velika borba)

GCB

General Conference Bulletin

GW

Gospel Workers

HS

Historical Sketches of SDA Missions

372

IHP

In Heavenly Places

Letter

Ellen G. White Letter

LS

Life Sketches of Ellen G. White

MB

Thoughts From the Mount of Blessing (Misli s gore blaenstava)

MH

The Ministry of Healing (Put u bolji ivot)

ML

My Life Today

MM

Medical Ministry

MS

Ellen G. White Manuscript

MYP

Messages to Young People (Poruka mladim kranima)

PK

Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi)

PP

Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci)

RC

The Remnant Church

Redem Redemption: or The Teachings of Christ, the Anointed One

RH

Review and Herald

SC

Steps to Christ (Put Kristu)

SD

Sons and Daughters of God

1SG

Spiritual Gifts, sv. 1 (2SG itd. za sv. 24)

SL

The Sanctified Life

1SM

Selected Messages, knj. 1 (2SM za knj. 2)

SpT

Special Testimonies

SR

The Story of Redemption

ST

The Sings of the Times

SW

The Southern Watchman

1T

Testimonies for the Church, sv. 1 (2T itd. za sv. 29) (Svjedoanstva za crkvu)

Te

Temperance

TM

Testimonies to Ministers and Gospel Workers

1TT

Testimony Treasures, sv. 1 (2TT itd. za sv. 2 i 3)

WM

Welfare Ministry

YI

The Youths Instructor

373