Professional Documents
Culture Documents
BES Propulzijski Sustavi
BES Propulzijski Sustavi
Nastavnik:
Asistent:
mr.ore Dobrota
Vojni brodovi
Tehniki
arfekat
Energija'
Materija'
Signali'
Ulazno
djelovanje
Povratno djelovanje
i nuspojave
Uznemirujue
djelovanja od
okoline
Nuspojave na ljude
i okoli
Ljudi
Tehniki sustav
Tehniki
arfekat
Energija'
Materija'
Signali'
Ulazno
djelovanje
Povratno djelovanje
i nuspojave
Uznemirujue
djelovanja od
okoline
Nuspojave na ljude
i okoli
Ljudi
Tehniki sustav
Sloeni sustav moe imati veliki broj zahtijevanih funkcija. Meutim, sve
funkcije nisu jednako vane i stoga radi prepoznavanja i analize moraju biti
klasificirane.
Pri tome funkcija mora biti opisana rijeju, sredstvom i odreenom mjerom
performansi.
Glavne brodske funkcije i sustavi potpore za primjer kontejnerskog broda,
a koje se mogu primijeniti i na druge trgovake brodove prikazane su u
tablici 1. Funkcije broda podijeljene su u podfunkcije, a realizacija
podfunkcija omoguena je s potpornim sustavima, koji se zatim mogu
rastaviti dok se ne dostigne razina instaliranih komponenti.
FUNKCIJE
Sadraj, zatita
0. Strukture
PODFUNKCIJE
Rukovanje brodom
1. Propulzija, smjetaj
2. Upravljanje palubom
3. Navigacija, komunikacija i
kontrola
Potpora brodu
4. Stabilnost
5. Opskrba elektrinom energijom
6. Opskrba zrakom
7. Opskrba vodom i parom
8. Dovod goriva
9. Podmazivanje
10. Logistika potpora
Sigurnost broda
Rukovanje teretom
ivotna potpora
14. Fekalije
15. Posada
POTPORNI SUSTAVI
0.1 Oplata
0.2 Palube
0.3 Pregrade
0.4 Podloga
0.5 Nadgrae
1.1 Strojevi
1.2 Prijenos snage
1.3 Propulzija
1.4 Kormilarenje
2.1 Sidrenje
2.2 Vezivanje
2.3 Skladitenje
3.1 Navigacija
3.2 Kontrola stroja
3.3 Komunikacija
4.1 Sustav kaljue
4.2 Sustav balasta
4.3 Sustav protiv naginjanja
5.1 Generatori
5.2 Distribucija
5.3 Potroai
5.4 Kontrola
6.1 Klimatizacija i ventilacija
6.2 Sustav komprimiranog zraka
7.1 Sustav morske vode
7.2 Sustav slatke i napojne vode
7.3 Sustav napojne vode
7.4 Proizvodnja i prijenos pare
8.1 Uskladitenje i prijenos goriva
8.2 Priprema goriva
8.3 Sustav ubrizgavanja
9.1 Uskladitenje i prijenos ulja
9.2 Priprema
9.3 Cirkulacija
10.1 Skladita
10.2 Radionice
10.3 Alati u strojarnici
11.1 Specijalni brodski sustavi
12.1 Sprjeavanje poara
12.2 Gaenje poara
12.3 Detektiranje poara
12.4 Zatita ivota
12.5 Sustav elektrine energije u nudi
13.1 Ukrcavanje i iskrcavanje
13.2 Odravanje tereta
13.3 Obrada
14.1 Postrojenje za obradu fekalija
14.2 Postrojenje za prikupljanje fekalija
15.1 Spremanje i priprema hrane
15.2 Praonice rublja
15.3 Ljekarna
15.4 Inventar
15.5 Sustav sanitarne vode
15.6 Rekreacija i slobodno vrijeme
Porivni sustav
Porivni stroj
Osovinski vod
Reduktor i prekretne spojke (po potrebi)
Propulzor (najee brodski vijak-propeler)
Brodska energetika
Brodski sustavi
Elektrina energija
Toplinska energija
Sustavi za boravak
posade i putnika
Energija fluida
Pogonski materijali
Voda
Zdravstvena zatita
Razonoda
Vibracije
Buka
Klimatizacija
Prehrana
Slatka
Morska
Balast
Hlaenje
Ispiranje
Maziva
Goriva
Radni mediji
Pitka
Sanitarna
Rashladna
Poar
Eksplozija
Naplavljivanje
Korozija
Obratanje trupa broda
LNG brod
srednjokretni dizel
motor
kombinirani ciklus
parne turbine
plinska turbina
parna turbina
Snaga MW
Kod trgovakih brodova kao porivni stroj najee se rabe dizelski motori
zbog povoljnog stupnja iskoristivosti.
Meutim, pored stupnja iskoristivosti propulzijskog stroja vani su i mnogi
drugi imbenici, npr. ekoloki, iskoristivost prostora, masa i gabariti porivnog
stroja, itd.
Zbog toga se za porivne strojeve rabe jo: parne turbine, plinske turbine i niz
kombinacija dizelskih motora, parnih turbina i plinskih turbina.
U raznim kombinacijama rabe se i elektromotori zbog njihovih povoljnih
odlika, kao to je npr. pogodnost ostvarivanja vonje naprijed i krmom.
Gubici
Gubici
brodskog vijka osovinskog
voda
100%
ulaz
Snaga poriva=
Sila poriva x Brzina broda
Brodski vijak
Osovinski
vod
Motor
Osovinski vod
Zakretni moment kojega stvara porivni stroj osovinski vod prenosi na brodski
vijak koji moe imati istu ili razliitu brzinu vrtnje od porivnog stroja.
Porivni strojevi s malom brzinom vrtnje izravno su prikljueni na osovinski
vod.
Porivni strojevi s veom brzinom vrtnje (>200 o/min) prikljueni na osovinski
vod indirektno preko zupanih prijenosa-reduktora za dobivanje optimalnog
broja okretaja brodskog vijka.
Dakle, prijenos snage s motora na brodski vijak moe biti:
a) neposredno predavanje snage na brodski vijak;
b) predavanje snage reduktorom, koji reducira brzinu vrtnje vratila motora na
vrtnje brodskog vijka;
c) prijenos reduktorom i prekretnom spojkom, koja omoguuje promjenu smjera
vrtnje osovine brodskog vijka u odnosu na smjer vrtnje vratila motora;
e) elektrini prijenos glavnim dizelskim generatorima i osovinskim
elektromotorom.
Osovinski vod
Meuosovina
Spaja osovinu vijka s porivnim strojem. Njihov broj ovisan je o poloaju
strojarnice.
gdje je:
P-proraunska snaga porivnog stroja, kW,
n-proraunska brzina vrtnje meuosovine, okr/min,
F- faktor vrste porivnog ureaja
F=95 za turbinske ureaje, motore s untarnjim
izgaranjem s kliznom spojkom i za
elektromotorni poriv
F=100 za ostale motore s unutarnjim sagorijevanje
K - faktor izvedbe
K=1,0 za izvedbu s prirubnom spojkom iz
istog komada i za izvedbu s navuenom
spojkom spojenom steznim spojem bez klina
K=1,1 - za izvedbu s utorom za klin i za
izvedbu s radijalnim ili poprenim provrtom
K=1,2 -za izvedbu s uzdunim prorezom
Rm-prekidna vrstoa materijala, MPa,
du -promjer upljine, mm
dv- vanjski promjer osovine, mm
Odrivna osovina
Odrivna osovina s odrivnim grebenom slui za prijenos aksijalne sile s
brodskog vijka na kuite s odrivnim leajem, a odatle s konstrukciju broda.
Izvodi se to kraa i s jednim grebenom.
Odrivna osovina
Odrivni leaj
Najvie se koristi Michellov leaj s jednim grebenom i slobodno postavljenim
segmentima po obodu.
Leaj se postavlja iza porivnog stroja i iza reduktora (ako je
(ugraen), u kuitu ili izvan kuita motora.
Obodna brzina do 30 m/s.
Odrivni Mitchellov leaj
Za manje porivne sile i vee brzine vrtnje koriste se aksijalni kuglini ili valjni
leajevi.
Spajanje osovina
Osovine osovinskog voda mogu se spajati prirubnicama ili pomou
specijalnih rastavljivih, najee hidraulikih spojki.
Spajanje prirubnicama
Statvena cijev
Omoguava izlaz osovinskog voda iz trupa broda i sprijeava prodiranje
vode u osovinski tunel, tj. strojarnicu.
p=psw+(0,30,5) bara
PV
Pp
Ovisi o nagibu osovinskog voda i podmazivanju osovinskih leajeva.
Obino se iznosi oko 0,985, ali moe varirati izmeu 0,96 i 0,995.
Reduktori
Njihova je zadaa reduciranje brzine vrtnje porivnog stroja i da njegovu
snagu s malim gubitkom prenesu na osovinu vijka.
Na brodovima se najvie koriste zupasti reduktorski prijenosi koji se sastoje
od niza zupanika u zahvatu.
Prijenosni omjer:
i=n1/n2=d2/d1=z2/z1
gdje je:
i - prijenosni omjer,
n1- broj okretaja pogonskog zupanika, okr/min,
n2 -broj okretaja gonjenog zupanika, okr/min,
z1 - broj zubaca pogonskog zupanika,
z2 - broj zubaca gonjenog zupanika,
d1 radijus pogonskog zupanika,
d2 radijus gonjenog zupanika,
i >1- prijenos na manju brzinu (redukcija)
i < 1- prijenos na veu brzinu (multiplikacija)
Spojke
Njihova namjena je:
- spajaju dvije osovine u svrhu prenoenja snage,
- omoguuju prenos snage i ako postoje manja odstupanja u
centriranju vratila,
- priguuju vibracije torzijskog momenta i umanjuju torzijska
naprezanja,
- omoguuju ukljuivanje i iskljuivanje stroja bez udaraca i
bez njegova zaustavljanja.
Tarna spojka
Hidraulika spojka
Vrsta otpora
Brzi brodovi
90
45
40
10
Brzina broda V
R CF AS
v2
2
Preostali otpori- RW
Preostali otpori ukljuuju otpor valova i otpor virova.
Otpor valova se odnosi na gubitke energije koju uzrokuju valovi
stvorenih od broda.
Otpor virova se odnosi na gubitke uzrokovane odvajanjem protoka koje
uzrokuju vrtlozi posebno na krmi broda i brodski privjesci (ljuljne kobilice,
skrokova, kormila, stabilizatori i sl.)
Udio sile otpora valova u ukupnoj sili otpora kod sporih brodova je 8 do
25%, dok je kod brzih brodova taj udio jednak 40 do 60%.
Sila otpora vrtloga, RE, nastaje zbog toga to strujnice vode na krmi ne
prianjaju tono uz formu trupa broda. Tlak na krmi nema istu vrijednost
kao i tlak na pramcu pa razlika tlakova ini otpor virova.
Ovisi o brzini i formi krme.
RR RW RE CR AS
v2
2
RA 0,90 C A AW
W v
RT = RF + RW +RE+ RA
Odgovarajua efektivna snaga potrebna za vonju ili tegalj
broda je:
PE = v RT
gdje je v brzina broda.
Isto tako i povrina krila brodskog vijka moe postati hrapava i obrastena.
Poveanje ukupnog otpora vonje moe narasti za 25 do 50% tijekom
ivotnog vijeka broda.
Otpor broda moe se poveati u nevremenu na tekom moru, zbog
pojaanog vjetra ili zbog jakih morskih struja. Ukupni otpor vonje broda
moe u jakom nevremenu openito narasti za 50 do 100% obzirom na ono
koje brod ima pri mirnom moru.
PROPULZORI
Zadatak im je pretvorba snage propulzijskog stroja u silu poriva broda:
Propulzori mogu biti izvedeni kao brodski vijci ili mlazni propulzori.
Brodski vijak
Na suvremenim brodovima, vijak (propeler) je najraireniji tip brodskog
propulzora i gotovo jedino sredstvo poriva. Moemo ga predoiti kao vijak
koji na osovini okree brodski stroj i tako okreui se u vodi kao matici, snagu
brodskog stroja pretvara u kretanje, tj. ostvaruje poriv.
Snaga vijka:
T KT n d
2
PD Q Q 2 n W
gdje je:
PD-stvarna snaga vijka, W,
Q- zakretni moment vijka, Nm,
-kutna brzina vrtnje vijka, rad/s,
Pt
PD
T KT n2 d 4 N
Teorija brodskog vijka (propelera) se bazira na modelu.
Snaga vijka:
PD Q Q 2 n W
gdje je:
PD-stvarna snaga vijka, W,
Q- zakretni moment vijka, Nm,
-kutna brzina vrtnje vijka, rad/s,
Stupanj djelovanja vijka :
gdje je Pt teoretska snaga vijka u [W]
Pt
PD
Glavne karakteristike:
- jednostavnost izrade,
- male dimenzije glavine,
- dizajniran za jednu toku rada,
- brzina broda mijenja se promjenom
brojem okretaja porivnog stroja
(jedina radna varijabla je brzina vrtnje)
Dobava ulja
Klipnjaa
Dobava ulja
Hidrauliki
klip
Hidrauliki
cilindar
Uljne cijevi
Azimutne SPU jedinice ostvaruje silu poriva u bilo kojem smjeru (ali ne
jednaku u svim smjerovima), tj. u podruju kutova od 00 do 3600.
Vijak u sapnici primjenjuje se na brodovima koji moraju imati mali gaz, pa je vijak
manji od optimalnog. Zadatak je sapnice poboljanje stupnja korisnog djelovanja
vijka.
Razmak izmeu vrhova krila i sapnice treba biti to manji (idealna bi bila izvedba bez
zranosti), jer se s veim razmakom potpuno gubi povoljno djelovanje sapnice. Ovaj
razmak, u ovisnosti o promjeru vijka, moe biti od 2 do 10 mm.
Brzina broda: promjenom
brzine propulzijskog motora
(FPP) ili CPP vijkom.
Vonja krmom: zakretanjem
jedinice pomou hidraulikog
sustava.
Uobiajena izvedba
Prednosti:
- dobro upravljanje smjerom poriva,
- nije potreban kormilo ureaj,
- poveavaju se manevarske sposobnosti
broda.
- moe se koristiti vijak s fiksnim i zakretnim
krilima.
Nedostaci:
- mehanika sloenost,
- za manje brzine od 20 Nm/h.
Prednosti:
- dobro upravljanje smjerom poriva,
- nije potreban kormilo ureaj,
- poveavaju se manevarske sposobnosti broda.
Nedostaci:
- mehanika sloenost,
- za manje brzine od 20 v.
Elektromotor
Prednosti:
- dobro upravljanje smjerom poriva,
- nije potreban kormilo ureaj,
- poveavaju se manevarske sposobnosti
broda.
- Nedostaci:
- mehanika sloenost,
- za manje brzine od 24 v.
Uspon vijka p (eng. Pitch) je linearni je pomak koji vijak proe u jednom
punom okretu za 360. Korak ovisi o kutu usponu krila, tj. vei kut vei
uspon. Kako se uspon moe mijenjati po visini krila, obino se uspon uzima
na 70% radiusa krila (gdje je r d/2). Tako npr., kod brodova za rasute
terete uzima se uspon obino na r=0,65d, a na kontejnerskim brodovima
na r=0,74d.
Omjer uspona (eng.pitch) i promjera brodskog vijka p/d ima isto tako
znaajni utjecaj na korisnost brodskog vijka.
Tlana
(prednja)
strana
Usisna Projicirani
(stranja) obris
strana
Radijus
Glavina
vijka
Presjeci krila
Ulazni i izlazni brid vijka-Ulazni brid onaj je koji zahvaa vodu, te je preko tlane
plohe lista potiskuje prema izlaznom bridu.
Usisna strana vijka strana okrenuta prema pramcu. Na njoj se javlja podtlak.
Tlana strana vijka strana krenuta prema krmi. To je podruje vieg tlaka. Ova
strana zahvaenoj vodi daje ubrzanje i potiskuje je prema krmi. Na njoj je podruje
visokog tlaka.
Razlikujemo desnookretne i lijevookretne vijke.
v pn
Meutim, u vodi koja nije "vrst" medij, korak nema punu vrijednost.
Obzirom da pri radu brodskog vijka u vodi imamo prividnu razliku brzina, tj.
skliz jednak:
v p n v
v
pn v
v
SA
1
pn
pn
p n
Koeficijent prividnog skliza SA indicira nam optereenja brodskog vijka u
razliitim uvjetima rada. SA se poveava s optereenjem brodskog vijka,
npr. pri plovidbi uz vjetar ili valove, to znai da je tada potrebno poveati
brzinu vrtnje brodskog vijka da bi odrali jednaku brzinu broda.
p n vA
vA
SR
1
pn
pn
Kavitacija
Kod hidrodinamikog strujanja realnih tekuina pojam kavitacija se moe
openito shvatiti kao dinamiki proces stvaranja i implozije upljina unutar
strujnog toka koje su ispunjene parama kapljevine, a koje nastaje u
podrujima niskog tlaka.
Uslijed pada tlaka vode oko krila vijka na vrijednost tlaka isparavanja vode
pojavljuju se mjehurii pare, tj.kavitacija.
Mjehurii pare bivaju noeni u podruje vieg tlaka, gdje implodiraju (ponovo
se pretvaraju u kapljevitu fazu) pri emu ako implodiraju u blizini krila vijka
dolazi i do oteenja stjenke vijka.
Pri tome, kavitacija se prvo javlja na vrhovima krila gdje je najvea brzina
strujanja.
Kavitacija je openito tetna pojava koja uzrokuje tlane udare u strujom
toku kapljevine, a to dovodi do stvaranja mehanikih vibracija, buke, erozije
materijala te smanjenje hidrodinamikog stupnja djelovanja.
Posljedice kavitacije:
1) Pad uinkovitosti propelera
2) Oteenja vijka i trupa broda
3) Vibracije
4) Buka
Vrste kavitacije
*Sankey dijagram je dijagram toka u kojem je irina strjelice proporcionalna veliini (magnitudi)
toka.
pk=p2=p3
T2 Qdov
2
3
T3
Q34=0
Ing. Rudolf
Diesel
1858. 1913
Q12=0
p4
p0=p1
1'
V2
GMT
T0
1
V3
T4
T1
V1=V4
Qodv
V [m3]
Suvremeni dizelski motori rade u mjeovitom , tj. Sabatheov-om procesu kod kojeg
se jedan dio topline dovodi pri konstantnom volumenu, a drugi pri konstantnom
tlaku.
p [Pa]
pk=p3=p4
T3 Q
dov
3
Qdov
T2
p2
T4
1'-1-punjenje cilindra istim zrakom
1-2 adijabatska kompresija
2-3-dovoenje topline kod konstantnog
volumena
3-4-dovoenje topline kod konstantnog
volumena
4-5-adijabatska ekspanzija plinova izgaranja
5-1-odvoenje topline kod konstantnog
volumena
1-1-ispuh plinova izgaranja
2
Q45=0
W
Q12=0
p5
p0=p1
1'
V2=V3
T0
1
V4
GMT
V1=V5
T5
Qodv
T1
V [m3]
DMT
Kompresioni omjer =V1/V3
DIZEL
MOTOR
Statvena cijev
Radijalni leaj
Gubici
Gubici
brodskog vijka osovinskog
voda
100%
ulaz
Snaga poriva=
Sila poriva x Brzina broda
Brodski vijak
Osovinski
vod
Motor
Prednosti:
- vrlo miran(male vibracije) i tih rad,
- sigurnost u pogonu,
- manji trokovi odravanja,
- vea trajnost,
- dobar zakretni moment i pri malom broju okretaja, te
mogunost vonje s vrlo malim brojem okretaja propelerske
osovine.
Nedostaci:
- vii potroak goriva,
- potreba posebne turbine za vonju unazad, jer se parne
turbine mogu okretati samo u jednom smjeru,
-manji (40%),
- veliki broj okretaja reduktor
Parna turbina
Plinska turbina
MEHANIKA
REDUKTOR
ENERGIJA
PROPELER
Reakcijska turbina
TOPLINSKA
GENERATOR
PARE
ENERGIJA
PARNA
TURBINA
MEHANIKA
REDUKTOR
ENERGIJA
Turbina
4
W4-5
Pregrija
pare
5
3
Q1-4
Kotao
Q5-6
1
Kondenzator
W6-1
Napojna pumpa
Kondenzator je ureaj koji skuplja paru na izlazu iz turbine ili bilo kojeg
drugog potroaa i procesom kondenzacije je pretvara u vodu. Da bi
vruu paru kondezirali, potrebno joj je odvesti toplinu, a to se na
brodovima postie hlaenjem pare pomou morske vode.
Napojna pumpa je glavna pumpa parnog kotla koja nadomjetava
potroenu vodu u kotlu s novom ili kondenziranom vodom iz spremnika.
Pumpe pretvaraju mehaniku energiju primarnog pokretaa u hidrauliku
energiju, tj. protok i tlak.
K
T [K]
Vrela
kapljevina
Zasiena para
Pregrijana
para
Tp
4
p2=konst.
Tz
Tk
p2
p2
p1
0
x=
1'
Pregrijavanje
pare
3'
p1=konst.
1
x=
5
3'
p1
a
d
s [kJ/ kg K]
Grijanje vode
Isparavanje vode
Proizvodnja pare:
- proizvodi se u kotlu u kojem se izgaranjem goriva kemijska energija
pretvara u toplinu,
- Voda se grije pri emu se proizvodi para i to zasiena (iste temperature
kao voda) koja se zatim dodatno grije u pregrijau pare radi otklanjanja
vlage i dobivanja pregrijane pare,
- Pregrijana para se odvodi u turbinu.
Ekspanzija
- Toplinska energija se pretvara u mehaniku. Para ekspandira prolaskom
kroz visokotlanu i niskotlanu turbinu.
Kondenzacija
- glavni kondenzator zaprima paru od niskotlane turbine,
- para se hladi i tlak pada (stvara se vakum),
- para se vraa u kapljevito stanje.
Napajanje
- Kondenzat postaje napojna voda (odzraena)
- Zagrija vode zagrijava napojnu vodu prije ulaska u kotao.
Izlazna para iz
niskotlane turbine
(ili turbine za vonju
krmom) odlazi u
glavni kondenzator
koji se hladi
morskom vodom. U
kondenzatoru se
para pretvara u vodi.
Parno-turbinski propulzijski sustav
Brodska viestupanjska kondenzacijska porivna turbina, tip UA- Kawasaki Heavy Industries, Ltd.
Prednosti:
brzo startanje i dobar odnos snage P i mase m (ratni brodovi),
kvalitetnije gorivo (zatita okolia),
jednostavnost jer ima manje strojnih sustava.
Nedostaci:
- manji (30%),
- veliki broj okretaja to zahtjeva primjenu reduktora.
Princip rada plinske turbine u velikom dijelu slii onome u parnoj turbini.
Kao i kod parnih turbina, radni medij (plin) ekspandira du puta strujanja,
tako da se toplina pretvara u kinetiku energiju plina, a ona se nakon toga
u rotoru pretvara u mehaniki rad.
Postrojenja plinskih turbina imaju odreene prednosti u usporedbi s
parnoturbinskim postrojenjima, prije svega:
1. Ona su mnogo kompaktnija, obzirom da gorivo izgara izravno u maloj
komori izgaranja uz samu plinsku turbinu, a ne u ogromnom generatoru
pare. Osim toga, plinska turbina nema kondenzatora.
2. Plinske turbine se mogu vrlo brzo startati i opteretiti u roku od 30 s do 30
minuta
3. Plinske turbine su jednostavnije konstrukcije i lake za odravanje.
4. Za njihovu konstrukciju i izvedbu troi se manje materijala za istu snagu
stroja.
5. Njihova cijena je manja nego za parnoturbinsko postrojenje.
6. Za razliku od parnih turbina, one nemaju potrebu za rashladnom vodom.
Zagrija zraka
Komora
izgaranja
3
Plinska turbina
W3-4
Qdov
Kompresor
W1-2
Zrak
Zrak
4
3
Plinska turbina
W3-4
Qodv
Hladnjak zraka
p2=p3
3
T3
qdov
p1=p4
T2
T4
T1
2
W
qdov
1
s1=s2
s3=s4
s [kJ/kg K]
m c p (T4 T1 )
Qdov Qodv
Qodv
T4 T1
W
t
1
1
1
Qdov
Qdov
Qdov
m c p (T3 T2 )
T3 T2
gdje je Qdov koliina dovedene topline u procesu, a koja je jednaka
W Wt Wk J/ciklus
Budui da je p1= p4 i p2= p3, za izentropske promjene stanje 1-2 i 3-4 vrijedi:
T2 T3 p3
T1 T4 p4
p2
p1
cp
cv
T4
1
T1
T1
T1
1
1
t 1
1 1
1 1
T3
T2
T
T
2
2
1
r
T1
T2
odakle se vidi kako kako termiki stupanj korisnog djelovanja idealnog krunog
procesa plinske turbine ovisi samo o omjeru tlakova ((kontinuirano se poveava
s poveanjem omjera tlakova r).
Plinovi izgaranja ulaze u turbinu kao njen radni medij (odatle i naziv plinska
turbina). Plinovi izgaranja u turbini ekspandiraju do tlaka koji je priblino
jednak poetnom tlaku.
Mehanika energija dobivena ekspanzijom plinova u turbini pokree jednim
dijelom kompresor, a ostatak se preko spojke predaje radnom stroju kao
korisno dobivena mehanika energija plinsko-turbinskog postrojenja.
Osim kompresora i radnog stroja turbina pokree i pomone ureaje (pumpu
za gorivo, uljnu pumpu, regulator i dr.). Kako izgaranje u komori ne moe
poeti dok se ne uspostavi strujanje zraka, tj. dok se agregat ne zavrti tako
da kompresor pone dobavljati zrak, svaka plinska turbina ima i motor za
pokretanje koji se nakon uspjenog starta iskljuuje.
Promjena smjera vonje broda kod klasine izvedbe s osovinskim vodom u
veini sluajeva obavlja se s s vijkom s zakretnim krilima.
Pored vijane propulzije, kao propulzor kod parno-turbinskog propulzijskog
sustava susree se i mlazni propulzor.
Plinska turbina
Nedostaci:
- relativna sloenost postrojenja i
- velika potronja rashladne vode.
Prednosti:
- visoki tlakovi omoguuju protjecanje velikih masenih protoka radnog
medija kroz umjerene presjeke, to omoguava manje dimenzije lopatica
i izmjenjivaa topline.
- gorivo i produkti izgaranja odvojeni od radnog medija, tako da se radni
medij ne prlja prilikom rada, pa lopatice i izmjenjivai ostaju dugo isti.
- slobodu u izboru radnog medija.
1 - brodski vijak; 2 - vratilo brodskog vijka; 3 - oslonac temeljnog leaja; 4 - odrivni leaj; 5 - reduktor;
6 - niskotlana turbina (radna turbina); 7 - visokotlana turbina (za pogon kompresora); 8 - kompresor;
9 - parna turbina; 10 - kondenzatna pumpa; 11 - kondenzator, 12 - elektrini generator; 13 - parna turbina;
14 - regulacijski ventil; 15 -otplinja, 16 - napojna pumpa; 17 - loeni kotao; 18 - ispuh do dimnjaka,
19 -utilizator; 20 - regulator tlaka; 21 - regenerator; 22 - komora izgaranja, 23 - dovod goriva
Dizelski motori
Uobiajena izvedba:
4 srednjohodna dizel motora za pogon sinkronih generatora za
opskrbu pogona broda i opskrbu brodskih ureaja,
2 vijka pokretana dvonamotnim propulzijskim elektromotorima
napajanim iz ukupno etiri pretvaraa frekvencije sa zasebnim
propulzijskim transformatorima.
Prednosti:
- manja buke, jer su dizelski generatori neovisni od osovina i mogu se
montirati na elastine nosae;
- manje vibracije, jer nema mehanike veze izmeu trupa broda i motora;
- nema reduktora;
- smanjenje potronje goriva;
- smanjenje emisije tetnih plinova (rade s konstantnim okretajima);
- poveanje brodskog prostora za teret, vei broj kabina ili vii standard na
putnikim brodovima zbog povoljnijeg smjetaja pogonskih strojeva
unutar jedne ili vie proizvoljno rasporeenih manjih strojarnica;
- visok stupanj raspoloivosti pogona broda;
- bolja manevarska svojstva;
- manju opasnost od poara irih razmjera.
Nedostaci:
Manja korisnost zbog dvostruke pretvorbe energije.Stupanj korisnosti
mehanike propulzije je 95 do 98%, a elektrine 86 do 92%.
Via cijena te vea poetna financijska ulaganja. Danas se ona bitno
smanjuju ugradnjom sve vie serijski proizvedene elektrine opreme
visoke kvalitete izrade i sve nie cijene.
Vea masa postrojenja te vei broj visokokvalificiranog osoblja za nadzor i
rukovanje kompliciranijim elektrinim instalacijama, to moe isto utjecati
na poveanje trokova pogona broda.
propulzijska soba
hidraulini motor
elektrohidrauliki
sustav kormilarenja
okretljivi leaj za
usmjeravanje
dio za usmjeravanje
pomoni ureaj
potporanj
sustav kaljunih
pumpi
linija broda
propelerska
osovina
propulzijski dio
stranja
krilca
propelera
prednja
krilca
propelera
spojke
rotora
poklopac
sustav leajeva,
brtvljenja i
koenja
krilca
sinkroni motor
s stalnom
uzbudom
poklopac
S-parna turbina
N-nuklearni pogon
DEL-Dizelelektrini
A- I
O-ILI
Kombinirano (CO)
Dizelski motor (D)
I (A)
Plinska turbina (G)
Kombinirano (CO)
Dizel-elektrini (DEL)
Ili (O)
Dizelski motor(D)
Kombinirano (CO)
Dizel-elektrini (DEL)
I (A)
Plinska turbina(G)
Kombinirano (CO)
Dizel-elektrini (DEL)
ILI (O)
Plinska turbina(G)