MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Mainska tehnika kola

kolska godina
2014./2015.

Pitanja:
1
.
2
.
3
.

MATURSKI RAD
Tema:Modeliranje stege za pridravanje
Ocjena:
-rad
-odbrana
-zakljuna

Hodi Senad

Komisija:
1.
2.
3.

Stranica
1

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Uradio:
Hodi Senad

Predmetni nastavnik:
abanovi Latif
Busovaa,maj 2015.god

FAZE OBLIKOVANJA PROIZVODA

ISTRAIVANJE PROIZVODA
Odreene slube preduzea su dune da istrauju trite, odnosno zahtjeve
trita za proizvodima. Kada sluba otkrije da e u skoroj budunosti postojati
potreba za odreenim proizvodima, daje se zahtjev za konstruiranjem tih
proizvoda.

PROJEKTOVANJE PROIZVODA
Po dobijanju odreenih podataka potrebnih za projektovanje, konstruktor
pristupa iznalaenju najpogodnijeg rjeenja. Konstruktor proraunava glavne
dimenzije i izrauje idejnu skicu, pridravajui se karakteristika ve isprobanih
konstrukcija. Nakon usvojene idejne skice pristupa izradi konstrukcije: izradi
generalnog projekta, pojedinih grupa i podgrupa te samih elemenata.
Konstrukcija se zasniva na naunim principima. Konstruiranje i prouavanje
se najee vre uporedo.
Prilikom izrade prorauna treba voditi rauna o loginosti rezultata. Naroito
treba obratiti panju na izbor tolerancija elemenata i sklopova. Takoe treba
voditi rauna o tome da li se tako oblikovani dijelovi mogu izraditi. Pri tome e
se javljati i nove ideje, a svaku novu ideju treba odmah zabiljeiti i skicirati.

KONSTRUIRANJE PROIZVODA POZICIJA

Na bazi idejne skice konstruktor izrauje prethodni sklopni crte u odreenoj
razmjeri. Nakon toga se crtaju pojedini sklopovi i podsklopovi na bazi
prikljunih mjera, a zatim se crtaju pojedini detalji, odnosno radioniki crtei.
Svaki takav crte mora biti potpuno jednoznano odreen i da sadri sve
potrebne podatke (o materijalu, broju komada, termikoj obradi, teini, ...).
Poslije utvrivanja svih dimenzija na detaljima i podsklopovima, pristupa se
izradi sklopnog crtea u odreenoj razmjeri. Ovaj crte treba da sadri samo
glavne dimenzije, a svi detalji trebaju biti obiljeeni brojevima radi povezivanja
Hodi Senad

Stranica
2

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

sa specifikacijom.

ZAVRNO ISPITIVANJE PROIZVODA U EKSPLOATACIJI

Eksploataciji maine prethodi ispitivanje. Zato se uvijek prvo konstruie
prototip, koji se ispituje, a tek onda se pristupa definitivnom konstruiranju.
Ispitivanjem gotove maine dobija se slika o njenom ponaanju u eksploataciji.
Osim ovog ispitivanja, preporuuje se i praenje ponaanja maine u
eksploataciji, prikupljaju se primjedbe potroaa, prate se srodne konstrukcije,
te se prikupljaju podaci u vezi sa radom itave konstrukcije.

UVOD U MODELIRANJE

Osnovne karakteristike CATIA

CATIA (Computer Aided Three Dimensional Interactive Aplication) raunarom podran
trodimenzionalni interaktivni programski paket. Zasniva se na grafikom korisnikom
okruenju, koje je razvijeno korienjem Microsoft Windows i Wen tehnologija. To znai da je
aplikacija potpuno usklaena sa poznatim Windows okruenjem. CATIA se prvenstveno
koristi u automobilskoj i avio industriji, a moe se sresti u razliitim granama kao to je
svemirski program, graevinarstvo, proizvodi iroke potronje, elektrotehnika, medicina,
industrija namjetaja, proizvodnja alatnih maina, alati za livenje i duboko izvlaenje,
brodogradnja itd. CATIA je proizvod u vlasnitvu firme IBM. U verziji 5 sadrana je 51
aplikacija koje se organiziraju u dvije platforma P1 i P2. Platforma P1 je namjenjena manje
zahtjevnim korisnicima dok je platforma P2 usmjerena na velika proizvodna preduzea.
Unutar svake platforme mogue je odabrati jednu od vie ponuenih konfiguracija sistema, a
na odabranu konfiguraciju je mogue dodati potrebnu aplikaciju. Modelovanje je zasnovano
na tipskim oblicima. Tipski oblik (engl. Feature) je najmanji gradivni blok koji se moe
pojedinano mijenjati. Model napravljen u programu CATIA V5 kombinacija je vie
pojedinanih tipskih oblika, a svi oni su meusobno direktno ili indirektno povezani. Tipski
oblici shvataju svoj poloaj i funkciju u sklopu (engl. Assembly) i moemo ih mijenjati bilo kad
tokom projektovanja. Ako se pri izradi modela doslijedno primjeuje projektantsko rjeenje,
Hodi Senad

Stranica
3

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

tipski oblici se automatski prilagoavaju izmjenama u svom okruenju pa je projektovanje

fleksibilnije. Parametarska priroda softverskog paketa je njegova sposobnost da koristi
standardna svojstva ili parametre prilikom definisanja oblika i veliine geometrije. Glavna
prednost je to to se moe dobiti izabrana geometrija nove veliine ili oblika, bez obzira na
njene poetne duine. Oblik i veliina bilo kog tipskog oblika moe se mijenjati u svim fazama
projektovanja. Zbog toga je proces projektovanja veoma jednostavan.

MODELIRANJE
Pokrenemo Catiu V5 R16
Da bi smo uli u okruenje za skiciranje idemo na Start - Mehanical Design Sketcher.

Zatim trebamo kliknuti na referentnu ravan u kojoj elimo crtati.

Hodi Senad

Stranica
4

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

U ovom sluaju kliknut emo na zx plane

Sada smo uli u skup alata za skiciranje.

Sada odaberemo opciju Circle

i nacrtamo sljedei crte:

Kada smo ovo nacrtali u radnom okruenju sketcher prelazimo u 3D modeliranje.

Kliknemo na ikonu Exit workbench
Pomou exit workbench prelazimo u radno okruenje Part Desing u kome emo nastaviti
modeliranje dijela.

Hodi Senad

Stranica
5

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Naredbom Pad

emo izvui dio.

Pozivanjem naredbe Pad otvara nam se dijalog Part

Definition. U polju Length odreujemo duinu
izvlaenja nacrtanog profila.

Hodi Senad

Stranica
6

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Kada smo zavrili izvlaenje sljedee to emo uraditi jeste sa prednje i sa zadnje strace
cemo isjeci dio koji smo izvukli tako to emo selektovati prednju stranu dijela i odabrati
naredbu Sketcher

Opet smo koristili naredbu Circle za crtanje krugova.

Kada ovo nacrtali opet se vraamo u 3D modeliranje
naredbom Exit workbench.
I sada da bi isjekli nacrtani dio koristit cemo naredbu
Pocket

Hodi Senad

Stranica
7

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Pozivanjem ove naredbe otvara nam se dijalog Pocket

Definition gdje u polju Depth biramo kolika e biti duina
sjeenja dijela.

Isti je postupak rada i za drugu stranu dijela.

Hodi Senad

Stranica
8

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

KREIRANJE SKLOPOVA - ASSEMBLY DESIGN

Postoje dva razliita metoda selektovanja konkretnog radnog prostora. Prvi metod da
preemo u radni prostor za projektovanje sklopova selektovanjem Startmenija Mechanical
Designa zatim Assembly Design.

Hodi Senad

Stranica
9

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Najprije je u programu CATIA potrebno otvoriti partove koje trebamo za kreiranje produkta.
Nakon tog otvaramo novi produkt (New-Product).

Funkcijom Window-Tile Horizontallypodijelimo ekran tako da

budu vidljivi svi partovi i produkt. Ukoliko se produkt sastoji od
velikog broja komponenti (partova) preporuljivo je zapoeti rad s
nekoliko osnovnih komponenti kako bi prozori pojedinih
komponenti bili dovoljno veliki za normalan rad. Kada sve
otvorene komponente sloimo u produkt otvaramo nove,dodamo
ih u produkt i tako redom.

Hodi Senad

Stranica
10

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Fiksiranje komponenti,umetanje postojeih komponenti (Fixing a

Component;Inserting an Existing Component)
Umetanje postojeih komponenti vri se na sljedei nain:
- Izaberemo prvu komponentu (Part) -kliknemo desnom tipkom mia na naziv komponente
odaberemo opciju Copy.
-Nakon toga u prozoru produkta kliknemo desnom tipkom na naziv produkta (najee:
Product 1) pa iz menija izaberemo Paste.

Hodi Senad

Stranica
11

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

-Tako smo u Product ubacili prvu komponentu.

Dalje se na isti nain dodaju i ostale komponente a redoslijed umetanja komponenti nije
bitan.
Poloaj partova (komponenti) u produktu zavisi od ravni u kojoj je sketch napravljen,poloaja
u ravnini sketcha itd. Poetno stanje ne utie na konani rezultat. Prije pozicioniranja
komponeneti potrebno je jedan dio fiksirati (odabrati ga kao referentni). To se radi naredbom
Fix

. Nakon klika na ikonu potrebno je odabrati element kojeg elimo fiksirati.

Dodavanje veza izmeu komponenti (Seting Constraints Between Component)

Da bi spojili komponente i kreirali odgovarajui sklop neophodno je definisati odgovarajua
ogranienja u cilju definisanja odnosa izmeu pojedinanih objekata. Za to nam slue
funkcije-naredbe Fix,Coincidence Constraint, Contact Constraint, Offset Constraint i Angle
Constraint.

Hodi Senad

Stranica
12

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Naredba Coincidence Constraint se koristi prije svega za podudaranje osnih linija dvije
komponente odnosno za postavljanje centra dvije upljine ili dva cilindra na istu liniju. Mogu
se kreirati razliiti tipovi podudarnosti zavisno koji elementi dvije komponente su izabrani.
Pokrenemo naredbu, zatim selektujemo bilo koju cilindrinu povrinu na kuitu. Pojavi se
osa kao parametar. Na isti nain selektujemo i osu kuglaste osovine. Ovim smo meusobno
poravnali glavne ose ovih komponenti.

Hodi Senad

Stranica
13

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Offset Constraint - najee se nakon pokretanja naredbe Contact Constraint selektovane

povrine ne postave na eljenu poziciju pa je to mogue uraditi pomou naredbe Offset
Constraint.

Ogranienje tipa Offset se koristi prije svega za postavljanje ravnih povrina dvije
komponenten u paralelan poloaj na zadanom rastojanju (offset distance). Klikom na ikonu
Offset otvara se istoimeni okvir za dijalog. U njemu se postavljaju podeavanja koja
kontroliu orijentaciju povrina dvije komponente i rastojanje izmeu njih.

Hodi Senad

Stranica
14

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Upotrebom opcije Offsetdvije povrine postaju

paralelene na zadanom rastojanju. Orijentacija
paralelnih povrina odreena je vektorima normala
koji su okrenuti u suprotnim smjerovima.
Orijentacija komponenata se moe promjeniti
promjenom smjera ovih vektora.

Na isi nain sklapamo i ostale dijelove.

STVARANJE CRTEA DRAFTING

CATIA V5 nudi skup alata za kreiranje 2D tehnikih crtea koji se zasnivaju na dijelovima ili
sklopovima. Mogu se kreiratipogledi koji sadre dimenzije, napomene, simbole i sve ostale
elemente neophodne da bi se definisali detalji vezani za tehnologiju izrade proizvoda. Postoji
trinaest standardnih paleta sa alatkama koje se koriste u ovom prostoru za kreiranje crtea.

Poetak stvaranja crtea

Poto konstruiemo dijelove i sklopimo ih, treba da generiemo njihove tehnike crtee.
Dvodimenzionalni crte je neophodan u svim proizvodnim sistemima jer u radionici ili alatnici,
za proizvodnju uglavnom trebaju 2D crtei. CATIA V5 ima radno okruenje Drafting,
specijalizovano za generisanje 2D tehnikih crtea. U njemu se nalaze sve alatke potrebne
za generisanje, izmjenu i kotiranje tehnikih crtea i za dodavanje objanjenja (engl.
annotations). Drugim rijeima, u tom radnom okruenju moemo napraviti kompletan
radioniki crte (engl. shop floor drafting). Postoje dva naina izrade crtea u programu
CATIA V5:
generativno i
interaktivno.
Generativno crtanje je generisanje tehnikog crtea na osnovu punog modela ili modela
sklopa. Interaktivno crtanje je tehnika u kojoj se 2D crtei izrauju alatkama za crtanje.
Hodi Senad

Stranica
15

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Jedna od glavnih prednosti rada u programu CATIA V5 jeste njegova priroda dvosmjerne
povezanosti (engl. bi-directional associativity). Zahvaljujui tom svojstvu, sve izmjene
napravljene na modelu u okruenju Part, primjenie se i na sklop u okruenju Assembly
Design i na crte u okruenju Drafting.

Otvaranje nove datoteke u okruenju Drafting iz menija Start

Novu datoteku u radnom okruenju Drafting moemo otvoriti i iz menija Start. To se
preporuuje samo ako je datoteka dijela ili sklopa za koji generiemo crte ve otvorena u
zasebnom prozoru. Da bismo na ovaj nain otvorili novu datoteku u radnom okruenju
Drawing iz glavnog menija odaberemo Start-Mechanical Design- Drafting.

Nakon sto smo izabrali Drafting otvorie se okvir za dijalog New Drawing Creation .

Hodi Senad

Stranica
16

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Treba imati na umu da se ovaj okvir za

dijalog nee otvoriti ako datoteka dijela ili
sklopa nije otvorena u zasebnom prozoru.

Pokrenemo radno okruenje Drafting.

Drafting nam omoguva da se vide sve
proekcije modela (tlocrt,nacrt,bokocrt).
Tu vrimo i ostalu dokumentaciju i podatke o
crteu.

Hodi Senad

Stranica
17

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Desnim klikom mia na naziv komponente Sheet.1 odaberemo opciju Propertis gdje mozemu
polje Name promjeniti naziv lista , u polju Scale unosimo razmjeru , biramo format koji elimo
itd.

Hodi Senad

Stranica
18

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Sljedece to emo uraditi jeste nacrtati okvir , zaglavlje i sastavnicu i upisat emo potrebne
podatke.

Hodi Senad

Stranica
19

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Hodi Senad

Stranica
20

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Jo nam ostaje da kotiramo crte pomou opcije Dimension

otvara nam se paleta alatki Tools Palette.

. Pokretanjem ove opcije

Vrstu kote koju emo dodati odabraemo sa ove palete

alatki. Izaberemo geometrijski element ili vie elemenata
koje emo kotirati; kota e biti povezana s kursorom.
Pomjerimo kursor i zadajmo taku na crteu gdje kota treba
da bude postavljena.
Kotiranje pomou palete Tools Palette isto je kao kotiranje objekata u radnom okruenju
Sketcher.

Hodi Senad

Stranica
21

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Dodavanje oznake za kvalitet obrade povrine

Meni: Insert-Annotations-Symbols-Roughness Symbol
Paleta alatki: Annotations-Symbols-Roughness Symbol

Hodi Senad

Stranica
22

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

Alatkom Roughness Symbol dodaje se oznaka povrinske hrapavosti. Pritisnemo dugme

Roughness Symbol s palete alatki Symbols, koju emo otvoriti preko palete Annotations.
Paleta Symbols prikazana je na slici.

Program e traiti da pritisnemo taku za postavljanje oznake. Pritisnemo povrinu za koju

emo vezati oznaku obrade povrine. Prikaz oznake bie povezan sa izabranom takom i
otvorie se okvir za dijalog Roughness Symbol.

Izaberemo prefiks za oznaku neravnina s padajue liste Select a prefix. Moemo zadati i
znak jednakosti pomou potpalete Select a (in)equality symbol desno od liste Select a prefix.
Vrstu neravnina moemo odabrati s potpalete Choose the rugositytype ili s potpalete Select
the rugosity mode. Vrijednost za povrinsku hrapavost zadajemo u polju u okviru za dijalog
Roughness Symbol. Oznaku povrinske hrapavosti obrnuemo pomou dugmeta Invert.
Kada zadamo parametre, pritisnemo dugme OK.

Hodi Senad

Stranica
23

Maturski Rad

MJEOVITA SREDNJA KOLA BUSOVAA

LITERATURA

MAINSKI ELEMENTI ZA III RAZRED MAINSKE TEHNIKE KOLE

OSNOVI KONSTRUISANJA ZA IV RAZRED MAINSKE TEHNIKE KOLE
http://www.incat.com/images/pix/edu/syllabus/V5R16_Functional_Tolerancing_&_A
nnotation.pdf
http://www.youtube.com/watch?v=1XIO8i8kTH4

Hodi Senad

Stranica
24

Maturski Rad