1.

VRSTE SAOBRAAJNOG
PLANIRANJA:
Sektorsko planiranje saobraaja, prostorno
planiranje saobraaja, projektno planiranje
saobraaja.
-sektorsko planiranje koje ukljuuje
planiranje saobraaja kao zasebne privredne
oblasti ili pojedinih njegovih grana
-prostorno planiranje koje obuhvaa
planiranje saobraajne mree i prateih
pojava unutar datog prostora
-projektno planiranje koje ukljuuje
projektiranje, procjenu i izbor pojedinih
saobraajnih objekata.
2.POSTOJE 4 SPECIFINA RAZLOGA
VEEG ZNAAJA PROSTORNOSAOBRAAJNOG PLANIRANJA:
- poveanje znaenja i vrijednosti prostora
i prostornih faktora u sve sloenijim
meuodnosima i procesima suvremenog
ivota, rada i razvoja,
- pojaani utjecaj saobraaja na okolni
prostor i obrnuto.
- porast urbanizacije i potranje za
prijevozom na razmjerno uskom prostoru
-porast meugradskog i meuregionalnog
kretanja ljudi i robe te poveanje
zakrenosti na glavnim pravcima
saobraajnih kretanja. Stoga je u nekim
zemljama ozakonjena obveza planiranja
saobraaja na podrujima koja su dostigla
odreeni stepen urbaniziranosti.
3. NAJVANIJA OBILJEJA
POSTUPKA PLANIRANJA SU:
1. Formaliziranost postupka
2. Ponovljivost postupka
3. Neprekidnost postupka
4. Simultanost postupka
5. Sveobuhvatnost postupka
- Formaliziranost postupka
Prostorno-prometno planiranje:
- sadri nekoliko faza rada,
- iziskuje velik broj podataka,
- koristi se razliitim tehnikama
predvianja i vrednovanja i
- ukljuuje brojne raunske operacije.
Zato je potrebno uspostaviti takav
formalizirani postupak planiranja pomou
kojeg bi se svi ti elementi mogli povezati u
jednu cjelinu.
-Ponovljivost postupka
Ovo obiljeje planiranja pretpostavlja
ponavljanje jedne ili vie faza planiranja u
toku izrade danog plana sve dok se ne
zadovolji neki uvjet.
- Neprekidnost postupka
Ovo obiljeje planiranja proistjee iz
potrebe da se na postupke planiranja gleda
u irem prostornom i vremenskom okviru.
Razlog je tome to se strukturni odnosi i
drutvene vrijednosti stalno mijenjaju.
- Simultanost postupka
Prometno planiranje je jako ovisno o
simulaciji kao sredstvu za testiranje
planova. Dok se neke druge vrste planiranja
mogu koristiti intuicijom,
konvencionalnim" zakljuivanjem ili
nizovima jednostavnih obrauna, takav
nain testiranja nije prikladan u izradi
prostornoprometnih planova.
- Sveobuhvatnost postupka
To obiljeje zahtijeva da se procjena budue
transportne potranje izradi za sva
prijevozna sredstva (eljeznika i cestovna
vozila, tramvaj i dr.), za sve naine
prijevoza (javni i individualni) i za sve vrste
prijevoza (putniki i teretni). Ono, nadalje,
iziskuje da se ta procjena temelji na analizi
svih onih faktora koji utjeu na buduu
potranju, od kojih su najvaniji:
- drutveno-gospodarski razvoj,
- stanovnitvo i namjena zemljita.
4.PRIKAZ POSTUPKA PROSTORNOSAOBRAAJNOG PLANIRANJA
Prostorno-prometno planiranje ukljuuje
ove glavne faze:
1. definiranje problema i okvira planiranja
2. stvaranje statistiko-dokumentacijske
osnove
3. predvianje drutveno-ekonomskog
razvoja
4. predvianje prijevozne potranje
5. stvaranje i vrednovanje plana
6. politika ostvarenja plana
7. prihvaanje plana
4.PLAN ODRIVE MOBILNOSTI U
GRADOVIMA

Plan odrive mobilnosti u gradovima

strateki je plan koji se nadovezuje na
postojeu praksu i zakonske okvire u
planiranju, kako bi zadovoljio potrebe
stanovnika gradova za mobilnou, sada i u
budunosti, te osigurao bolju kvalitetu
ivota u gradovima i njihovoj okolini.
Osnovne njegove karakteristike su:
- participacijski pristup,
- integrirani pristup,
- odrivost, - jasna vizija,
- svrha i mjerljivi ciljevi
- revizija prometnih trokova i koristi.
5.CILJ PLANA ODRIVE
MOBILNOSTI U GRADOVIMA
STVARANJE JE ODRIVOG
SAOBRAAJNOG SUSTAVA
POMOU:
bolje kvalitete i vee atraktivnosti grada,
osiguravanja dostupnosti poslova i usluga
svim korisnicima,
poboljanja sigurnosti i zatite,
smanjenja oneienja,
smanjenja emisije staklenikih plinova,
smanjenja razine buke i potronje
energije,
poveanja efikasnosti i ekonominosti u
prijevozu ljudi i roba,
poveanja atraktivnosti i kvalitete
gradskog okolia.
6.SUVREMENI PRINCIPI
PLANIRANJA SAOBRAAJA U
GRADOVIMA:
1. Prometno urbanistika rjeenja mrea i
vorova gradskih sredita
2. Prometno-urbanistika rjeenja mrea i
vorova izvangradskih zona
3. Prometno-urbanistika rjeenja poslovno
trgovakih zona
4. Prometno-urbanistika rjeenja
prometnih terminala
5. Primjena obavijesne prometne
signalizacije
6. Primjena jednosmjernih ulica
7. Primjena stalne okomite i promjenjive
prometne signalizacije na ostalim cestama
8. Primjena obavijesne prometne
signalizacije za voenje prometnih tokova
9. Primjena obavijesne prometne
signalizacije pri izvanrednim uvjetima na
cesti
10. Voenje turistikih prometnih tokova
11. Raskrija u istoj razini
12. Kruna raskrija
13. Oblikovanje raskrija izvan razine
14. Utjecaj smanjenja presjecanja
prometnih tokova na poveanje sigurnosti
15. Mjere smanjenja zaguenja prometa
7. TA JE ODRIVI RAZVOJ.
Odrivi razvoj je razvoj kojim se ide u
susret potrebama sadanjosti tako da se ne
ugroava mogunost buduih generacija da
zadovolje svoje sopstvene potrebe ... U
sutini odrivi razvoj je proces promena
unutar koga su eksploatacija resursa,
usmeravanje investicija, orijentacija
tehnolokog razvoja i institucionalne
promene u harmoniji i omoguavaju
korienje sadanjih i buduih potencijala
kako bi se zadovoljile ljudske potrebe i
aspiracije.
8. TA SU KOLIZIONE TAKE?
Kolizione take take u kojima se
sukobljavaju ulivne i izlivne struje sa
osnovnim tokom smanjena protonost.
Postupci vozilom na raskriju:
-spajanje
-odvajanje
-presjecanje
-preplitanje.
9.TA SU KONFLIKTNE TAKE:
To su tacke kojima se presijecaju dva
saobraajna toka ugroena bezbijednost.
10. TURBO KRUNO RASKRIJE.
Jedna od glavnih osobina turbo krunog
raskrija su odvojeni prometni tokovi na
odvojenim voznim trakama.
U turbo krunom raskriju su prometni
tokovi voeni odvojeno ve pred ulazom u
kruno raskrije, odvojene vozne trakove
imaju cijelo vrijeme vonje kroz kruno
raskrije (dakle nema opasnih prometnih
manevara preplitanja na krunom kolniku),
a odvojeno su voeni prometni tokovi i na
izlazu iz krunoga raskrija.
11. ZNAAJKE KRUNIH
RASKRIJA

Posebnosti krunih raskrija po kojima se

ona razlikuju od uobiajenih raskrija u
razini su:
-kruna raskrija su raskrizja sa
kombinacijom prekinutoga i neprekinutoga
saobraajnog toka.
-prvenstvo prolaza imaju vozila u kruznom
toku pred vozilima na prilazima u raskrizje
-vozilo na ulazu u kruzno raskrizje se u
slucaju slobodnoga kruznog toka ne
zaustavlja vec smanjenom brzinom ulazi u
kruzni tok.
12.SMJERNICE
Smjernice za prometno tehniko oblikovanje krunih raskrija namijenjene
su za oblikovanje slijede ih vrsta krunih
raskrija:
a) vanjskog polumjera do 45 metara
b) s najvie dvije prometne trake na ulazu u
kruno raskrije
c) s najvie dva kruna prometna traka u
krunom toku
d) ne semaforiziranih krunih raskrija.
e) mala kruna raskrija u urbanim
sredinama omogu uju vonju samo malim
brzinama i s velikim skretnim kutom
prednjih kota a
f) za pjeake i bicikliste u krunim
raskrijima vrijede jednaka pravila kao i u
drugim raskrijima
g) u krunim raskrijima je zabranjena
vonja unatrag
h) dugim vozilima je tijekom vonje
krunim tokom doputeno koristiti i
proireni dio krunoga kolni kog traka
(provozni dio sredinjeg otoka); za druga
vozila malih dimenzija za to nema potrebe.
13.PREDNOSTI KRUZNIH
RASKRIZJA
Prednosti krunih raskrija pred ostalim
raskrijima u razini su, prije svega, u
njihovim sljede im osobinama:
a) znatno ve a sigurnost (manji broj
konfliktnih to aka nego na klasi nim
izravno kanaliziranim raskrijima u jednoj
razini, nemogu nost vonje kroz kruno
raskrije bez smanjene brzine
b) manje posljedice prometnih nezgoda
(nema elnih sudara i sudara pod pravim
kutom)
c) mogu nost proputanja prometnih
tokova velikih jakosti
d) kra e ekanje na prilazima
(kontinuiranost vonje)
e) manja buka i emisija ispunih plinova
motora vozila
f) manje zauzimanje prostora (nepotrebni su
prometni trakovi za lijevo i desno skretanje)
pri jednakoj propusnoj moi
g) dobro rjeenje za raskrija s priblino
jednakim prometnim optereenjem na
glavnom i sporednom prometnom smjeru
(ukupan zbroj sporednih tokova ne smije
biti manji od polovice glavnoga
prometnoga toka, odnosno najmanji ulazni
tok, u pravilu, ne bi trebao biti manji od
petine najveeg ulaznog toka)
h) dobro rjeenje u raskrijima s vie
krakova (pet ili vie)
i) manji trokovi odravanja (nego kod
semaforiziranih raskrija)
j) dobro rjeenje kao mjera za smirivanje
prometa u urbanim sredinama
k) mogunost dobrog uklapanja u okolni
prostor, odnosno ureenja krunog
raskrija.
14.NEDOSTATCI KRUZNIH
RASKRIZJA
Nedostaci krunih raskrija su:
a) poveanjem broja voznih trakova u
krunom toku, smanjuje se prometna
sigurnost
b) potekoe s pomanjkanjem prostora za
izvedbu sredinjeg otoka u ve izgraenim
podrujima
c) veliko odnosno vietrano kruno
raskrije nije najprikladnije rjeenje pred
institucijama za slijepe i slabovidne osobe,
pred domovima za starije osobe, bolnicama
i zdravstvenim domovima i na svim onim
mjestima gdje nemotorizirani sudionici u
prometu zbog svojih privremenih ili trajnih
fizikih oteenja ne mogu sigurno prelaziti
raskrija bez svjetlosnih signalizacijskih
ureaja
d) velika kruna raskrija nisu
najprikladnije rjeenje pred djejim

vrtiima i kolama i na drugim mjestima na

kojima se kree veliki broj djece (koja
obino idu u veim skupinama ili u koloni)
e) problemi pri velikom intenzitetu
biciklistikog i/ili pjeakog prometa, koji
presijeca jedan ili vie krakova
jednotranoga krunog raskrija;
f) slabo rjeenje pri velikom intenzitetu
lijevih skretanj a
g) naknadna semaforizacija ne utjee bitno
na poveanje propusne moi
h) produljenje putanja vozila i pjeaka u
odnosu na izravno kanalizirana raskrija
i) tokovi koji skreu ulijevo iz suprotnih
smjerova nepotrebno se presijecaju, tj.
prepliu, to nije sluaj kod izravno
kanaliziranih raskrija.
15. PODJELA KRUZNIH RASKRIZJA
Urbana kruna raskrija su:
a) Mini kruna raskrija
- grade se u gusto izgraenoj urbanoj
sredini s namjenom smirivanja prometa,
- oekivana brzina motornih vozila je do
25 km/h.,
- za voenje biciklista koristi se usporedno
voenje (uz vanjski rub krunog raskrija),
- zbog malih dimenzija mini krunih
raskrija, razdjelni otoci su montani, a
njihove dimenzije su manje od najmanjih
doputenih dimenzija za mala i srednje
velika kruna raskrija.
b) Mala kruna raskrija
u na elu se izvode samo u urbanim
sredinama,
o ekivana brzina vonje kroz mala
kruna raskrija je do 30 km/h,
na vie prometno optere enim krunim
raskrijima preporu uje se izvedba
biciklisti kih staza u drugoj razini,
veoma esto se izvode ovakva kru na
raskrija na ulazima u manja naselja, gdje,
pored upozorenja voza ima o promjeni
uvjeta vonje, nude i velike mogu nosti
arhitektonskog i drugog oblikovanja
okolice i sredinjeg otoka.
c) Srednje velika kruna raskrija
op enito se grade na ja e prometno
optere enim raskrijima u urbanim
sredinama,
projektnotehni ki elementi moraju biti
izabrani tako da omogu uju najve e brzine
do 40 km/h,
veliki naglasak je na vo enju pjeaka i
biciklista, koji su odvojeni od kolnika po
visini,
razdjelni otoci omogu uju dovoljno
prostora za osiguravanje biciklista prilikom
prijelaza preko ulaza/izlaza.
16.IZVAN RUBNA KRUZNIH
RASKRIZJA
Dijele se na:
a) Srednje velika kruna raskrija; izvode
se na mjestima gdje se ne oekuje veliki
broj pjeaka i biciklista. Oblikovana su tako
da omoguuju maksimalnu propusnost
ulaza uz dostatnu prometnu sigurnost
(maksimalna brzina 40 km/h).
b) Srednje velika dvotrana kruna
raskrija; obino se izvode na mjestima
velikih prometnih optereenja.
c) Velika kruna raskrija; izvode se u
iznimnim sluajevima, obino na
autocestovnim pristupima gradovima (ili
raskriju dviju autocesta). Biciklistiki
promet i promet pjeaka vodi se odvojeno i
nije sastavni dio takvih krunih raskrija.
17.PODJELA KRUZNIH RASKRIZJA S
OBZIROM NA NAMJENU
Prema namjeni, dijele se kruna raskrija u
tri skupine:
a) kruna raskrija za smirivanje prometa (u
urbanim i prijelaznim podrujima)
b) kruna raskrija za ograniavanje
prometa (u urbanim sredinama, na mjestima
gdje se eli ograniiti promet i s prikladnim
geometrijskim elementima postii
maksimalnu doputenu ili unaprijed
propisanu propusnu mo)
c) kruna raskrija za postizanje to vee
propusne moi uz dostatnu prometnu
sigurnost (samo izvan urbanih sredina).
18. PODJELA KRUZNIH RASKRIZJA
S OBZIROM NA BROJ KRAKOVA I
VOZNIH TRAKOVA

S obzirom na broj krakova, kruna raskrija

se dijele na:
a) trokraka
b) etverokraka
c) peterokraka
S obzirom na broj prometnih trakova u
krunom kolniku, kruna raskrija se dijele
na:
a)
jednotrana b) dvotrana
Broj prometnih trakova u krunom toku
mora biti jednak ili vei broju prometnih
trakova na ulazima u kruna raskrija i
izlazima iz krunog raskrija.
19.KRITERIJI ZA IZVOENJE
KRUZNIH RASKRIZJA
Postoje etiri osnovne skupine opih
kriterija koji moraju biti zadovoljeni
prilikom razmatranja primjerenosti
izvoenja krunih raskrja:
a) prostorni
b) prometni
c) prometno-sigurnosni
d) kriteriji propusne moi.
20. PROSTORNI KRITERIJI
Kada se govori o prostornim kriterijima,
misli se na kriterije makrolokacije i
mikrolokacije koji moraju biti zadovoljeni:
a) kriterij makrolokacije; razmatra se
lokacija i poloaj krunog raskrija u
globalnoj cestovnoj mrei nekog podruja
(kak o e se raskrije uklopiti u glavne
prometne smjerove, da li se raskrije nalazi
na pravcu tranzitnih tokova, i sl.). Potrebno
je izbjegavati planiranje raskrija u
tjemenu vertikalnog zaobljenja nivelete
b) kriterij mikrolokacije; razmatra se
raspoloivost prostora krunog raskrija,
posebice u urbanim podrujima.
21. PROMETNI KRITERIJI
Izvedba krunog raskrija, prema
prometnim kriterijima, ima smisla i
preporuljiva je:
a) na raskrijima iji su prilazi priblino
jednakog prometnog optereenja, odnosno
gdje nije izraena velika razlika izmeu
glavnog prometnog smjera i sporednih
prometnih smjerova
b) na mjestima gdje nisu intenzivni lijevi
skretai
c) na postojeim raskrijima koja su
izvedena u obliku slova A, K, X i Y
(odnosno svugdje gdje postoji ili se mogu
pojaviti otri kutevi presijecanja)
d) na T krianjima gdje glavni tok skree
pod pravim kutom
e) na krianjima tipa T gdje se prilazni
promet manjeg obujma nedopustivo dugo
ne moe ukljuiti u glavni prometni tok.
Kruni e tok uspostaviti ravnoteu u
ekanju na prilazu s manjim prometnim
tokom ali istodobno e poveati ekanje na
prometno optereenijim prilazima
f) na mjestima (raskrijima) s veim
brojem prilaza (pet i vie)
g) gdje semaforizacija nije opravdana, a
prekoraena je propusna mo
nesemaforiziranog raskrija
h) na mjestima gdje se pojavljuje velik broj
desnih skretaa

i) na mjestima gdje se oekuje velik budui

promet ili je on neodreen i sklon
promjenama
22.SAOBRAAJNO SIGURNOSNI
KRITERIJI
Sa stajalita sigurnosti prometa, preporua
se izvedba krunih raskrija:
a) na raskrijima na kojima se esto
dogaaju nezgode s teki m posljedicama
b) na raskrijima gdje su prisutne prevelike
brzine kretanja vozila na glavnom
prometnom smjeru i nije sigurno
ukljuivanje vozila sa sporednog
prometnog smjera, odnosno kada su brzine
na ulazima u raskrije prevelike
c) tamo gdje se uvjeti vonje znatno
mijenjaju (npr. na zavrecima brzih
cestovnih dionica, na ulazima u urbane
sredine, na izlazima s autoceste...).
d) na raskrijima koja su regulirana
svjetlosnom prometnom signalizacijom, ali
je prometni tok takav da bi se situacija
poboljala izgradnjom krunoga krianja.
Potrebno je znati da u mnogim situacijama
kruni tok ima istu propusnu mo kao i
raskrije regulirano svjetlosnim signalima,
ali su manja zaguenja i poveana sigurnost
prometa u izvanvrnim periodima
e) na raskrijima lokalnih cesta (stambene,
sabirne ceste) gdje se dogaa neoekivano
velik broj prometnih nezgoda, a uvoenj e
semafora bi bio prevelik troak s obzirom
na mali promet. U tom sluaju kruno
raskrije moe poveati sigurnost prometa.
23.KRITERIJI PROPUSNE MOI
Za svako novo ili rekonstruirano kruno
raskrije potrebno je provjeriti propusnu
mo. Proraun se moe obaviti na dva
naina:
a) Prvi nain je iterativan: provjerava se
neki preporueni oblik (dimenzije) krunog
raskrija koji je bio izabran na osnovi
prostornih, urbanistikih i/ili drugih mjerila.
Na osnovi kapacitetnog prorauna mogu se
mijenjati dimenzije projektnih elemenata
sve dok rezultati prorauna ne daju najveu
moguu propusnu mo u planskom
razdoblju.
b) Drugi nain prorauna je da se na osnovi
poznatih prometni h optereenja trae
optimalni projektni elementi, koji e
omoguavati dostatnu propusnost. U tom
sluaju slijedi prostorno i urbanistiko
provjeravanje predlaganog rjeenja.
24.STA JE PROJEKT
- predstavlja skup logiki sistematiziranih
aktivnosti za postizanje jasno postavljenog
cilja u definiranom vremenu i prostoru, gdje
poetna i zavrna toka definira njihov
opseg.
25.KARAKTERISTIKE PROJEKTA
-jedinstven rezultat koji nije postojao prije
projekta
-dodijeljenje resurse za vrijeme trajanja
projekta
-planirani slijed aktivnosti koji vode do
zadanog cilja
-jedinstveni skup zainteresiranih strana

-definiran pocetak i kraj, izmedju kojih se

izvode definirane aktivnosti.
26.KOJA SU NAELA PROSTORNOG
PLANIRANJA
Prostorno planiranje temelji se na
slijedeim naelima:
1. Ravnomjerni, gospodarski, drutveni,
kulturrni razvoj prostora i drave uz
razvijanje regionalnih prostornih osobitosti.
2. Odrivi razvoj-racionalno koritenje i
zatita prostora.
3. Zatita integralnih vrijednosti prostora,
unapreenje zatite okolia, zatita
spomenika kulture i osiguranja boljih
uslova ivota.
4. Povezivanje prostora drave sa
evropskim prostornim ustrojem.
27.RAZLIKA IZMEDJU PROJEKTA I
STANDARDNIH AKTIVNOSTI
Standardni poslovi trebali bi nam u ivotu
osigurati stabilnost i pozitivnu rutinu, koja
nam omoguuje da kreativni dio sebe
posvetimo promjenama i novinama.
Odlazak na novo odredite, zahtjeva
prilino intenzivno planiranje i pomnu
provedbu, uz uvjet da su vrijeme i novac
ogranieni.
28. STA JE UPRAVLJANJE
PROJEKTOM?
Realizacija projekta i osiguranje postizanja
ukupnih cilejva u odreenom vremenu uz
najvei uinak koji je mogu.
Upravljanje projektima obuhvaa:
-vrijeme
-troskove
-kvalitet
-rizici
-ljude
-procesima itd.
29. UPRAVLJANJE TROSKOVIMA
SADRZI:
Procjena trokova
Trokovi i opseg projekta
Praenje trokova
Izrada prorauna
Vrste trokova i utjecaj
30. TROAK
Troak u upravljanju projektima ima
posebno mjesto kao jedan od osnovnih
parametara opsega projekta. Troak utjee
jednako na sve ostale osnovne parametre.
Ako nema dovoljno sredstava, mora se
skratiti vrijeme radova ili se moda mora
ak i smanjiti koliina projektnih isporuka.
31. AKTIVNOSTI PRIJE IZRADE
PROCJENE
Uvid u
- Izjavu o opsegu projekta
- Strukturu poslova i procesa
- Projektni plan
Procjenu trokova kvalitete
- Plan za upravljanje trokovima
- Ugovor o projektu
- Projektni kalendar s aktivnostima
32. TEHNIKE UPRAVLJANJA
Maling lista
Odabir medija
Priprema sastanaka
Donoenje odluka

Tehnike upravljanja
Otpori
Steeno iskustvo
Traenje rjeenja
33.PRORACUNOM SE DEFINIRA:
Visina troka
Pozicija troka
Limit projekta
Vrijeme nastajanja troka
Odgovorna osoba za troak
34.PROJEKTNI CIKLUS
Logiki slijed aktivnosti grupisanih u faze
projekta za bolje i sigurnije planiranje i
realizaciju projekta. Varijante projektnog
ciklusa opredjeljuju:
- Tip projekta
- Vrsta projekta
- Veliina projekta
- Izvori finansiranja.
35.MJERE SMANJENJA ZAGUSENJA
PROMETA
Organizacija prometnih tokova u mrei, na
nain da se izbjegne bespotrebno
sukobljavanje glavnih tokova.
Pravilno i sustavno ugaanje svjetlosnih
prometnih signala (ciklusa i faza) za
optimalan uinak na izoliranim raskrijima.
Smanjivanje zastoja postie se prilikom
dizajniranja tako, da geometrijski dizajn
ceste (ulaza i izlaza) i semaforska
signalizacija prave minimalan otpor
prometu, upotrebljavajui odreena naela.
36. NACELA ZA SMANJIVANJE
ZASTOJA
Smanjivanje broja signalnih faza na dvije,
uzimajui u obzir zatiene lijeve i desne
skretae.
Reduciranje crvenog signala glavnog toka
(arterijalno crveno), a istovremeno
poveavajui broj ulaznih i izlaznih
prometnih trakova.
Dodavanje posebne trake za lijeve
skretae kako se glavni tok ne bi
zaustavljao
-Uvoenje jedne ili vie prolaznih traka za
glavni tok.
Mogunost sinkronizacije (koordinacije)
izmeu krianja.
Aktiviranje signala zabranjeno lijevo ili
bez skretanja na zaslonu.
Uvoenje prometnih trakova s
izmjenjivim smjerom kretanja ili neka
kombinacija ve navedenih mjera.
- Potrebno je razmotriti implementaciju
ove mjere na temelju ulaznog i izlaznog
prometa.
37. SEMAFORI
Semafor je ureaj za signalizaciju i
regulaciju saobraaja. Pojam se koristi za
oznaavanje cjelokupnog ureaja.
Pozicioniran je na raskrsnici, pjeakom
prelazu,eljeznikoj pruzi ili bilo kom
drugom pozicionom indikatoru, kako bi,
upotrebom unificiranih oznaka u boji,
oznaio sigurnost prelaska.