Professional Documents
Culture Documents
Savremeni Principi Pcelarenja 1 PDF
Savremeni Principi Pcelarenja 1 PDF
Savremeni Principi Pcelarenja 1 PDF
P^ELAREWA
Urednik:
es!nfe. Rodoqub
@ivadinovi}
SVOJOJ
DIVNOJ ]ERKI
MLA\ANI
Izdava~
Es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
18210 @itkovac, ul. Stojana Jani}ijevi}a br. 12
telefoni: (018) 84-67-34 (064) 14-14-184
Urednik
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Tehni~ki urednik
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Priprema za {tampu
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Prevodi
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
Ilustrator
Aleksandar Stani{i}
Urednik:
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
SAVREMENI
PRINCIPI
P^ELAREWA
PREVODI NAJBOQIH ^LANAKA
IZ STRANIH ^ASOPISA
POSLEDWIH GODINA
SA KOMENTARIMA
-prvi deo-
@itkovac, 2000.
nas det
sagradi
a
efikas ti ko{nicu qno uputstvo
m
no pri
vla~it amac koja }e
i rojev
e!
na pa{a da
-Mo`e li razvojda? Naravno
me
pru`i vi{ak
se!
da mo`e! Uverite
EFIKA
SNA BI
OLO[K
KONTRO
A
LA VA
HEMIK ROE BEZ
ALIJA
Autor:
Cpc![/I
pss
strana
broj 17
-U
ni{tit
hemikal e varou bez
i
posla i ja! Uz malo
dobre vo
qe...
NICE I
ZA KO[
A
M
VAWA
E
R
OP
U ZIMO
K
O
T
U
E
POTREB or: D/M/Gbssbs
Aut
broj 30
strana
i{e xin
p
!
ajte kako
-Pogled og p~elarstva!!
k
~
i
amer
TRETM
AN T
PROTIV IMOLOM
VARO
KRE^NO
G LEGLA E I
POMO]
RAMA Z
U
A APLI
Autor:
KACIJU
Gsbo{!L
opcfmtq
stra
jft
-Kako ti na broj 33
m
o
varou za lom uni{titi
sva vrem
Lako !!! ena?
Bez mno
go truda
!!!
NA\E
E PRO CA U
S
A
D
KAKO
JEDNI
WA ZA
P^ELI RIRODI
P
itev
rgi M
o
G
:
r
4
Auto
a broj te p~ele
stran
|e
KO[N
ICE M
Autor
: Sphf AMCI
s! B/Np
s
-Po pr
vi put trana broj 1 stf
kod
kako
rona zna.
li da p
i
-Znate {umi? Gorg
u
OD ZA
^ELA - MET
PRA]EWE P
PRIRODI
U
A
C
I
ZAJEDN
E
EW
pvtf
@
A
L
A
PRON
cbsb!Xbufsi
!Cbolt i Cbs
je
bw
E
:
ri
o
j5
Aut
strana bro
prona}i
: Kako
u~na uputstva
-Precizna na u{tvo u {umi !
dr
-Pogledajte i ameri~ka
iskustva. Ne{to }ete sigurno nau~iti !
INTENZIV
NI DVOMATI^NI
SISTEM M
I
DAJE VI[
E MEDA
Autor: Cp
c![/Ipss
strana br
oj 13
-Uz
mnogo r
dobiti vi{ ada mo`e se
e
meda! Pa, a nego mnogo
ko volite d
a
radite........
HRANA
VE[TA^KA IS
P^ELA
MEDONOSNIH
Ubcfs
f!
fw
Autor: Tu
11
oj
br
na
ra
st
w-
prihra
-Da li ste p~elei zamenama
om
er
ivali {e}
og ~lanka to
polena? Posle ov
radite !!!
da
te
}e
vi{e ne
^UVAW
E SPAR
ENIH M
ICA ZI
ATMI U P
ZAJEDN ^ELIWIM
I
CAM
Autori
: N/I/X A
zcpsoN/M/Xjo
t
Q/I/Mbg upombnnf
strana
broj 22
-Kako
da sa~uv
ate ve}i
broj mat
ica zimi
, pa da i
u prole}
h
e skupo p
rodate!!
!
VAROE
ROTIV
P
M
O
t
IMOL
ANA T ! Lopcfmtqjf
M
T
a,
E
R
{
T
o
b
A
s
N
G
:
va~i? D
8
DOPU
Autor rana broj 3 ri istra`i
st
p~ela
!
emo
jft-a
postan na Lopcfmtq
a
d
i
m
o
LIKACI
mo li i o se ugledam
SLE AP
-Mo`e
ak
EDU PO
M FRA
ZIMSK
O KLUB
E
Autor:
Tufwf!U
bcfs
strana
-P~el broj 28
e
P~elar i zima?
i nauka
!
BO
EUM
UPOTRE
REZIDU
VAROE
A
V
M
I
A
T
R
O
R
ob
MOL
JE P
KNO TI phebopw-! Wfsf
!C
ufs
f
o
b
Q
g
-!
f
: Tu
nepsg
!J
o
p
u
Autori
o
B
nboo-!
Ljmdifo
Gmvsj
41
na broj
a
r
t
s
elarstvo
ta za p~
Institujcarskoj
d
e
l
g
o
-P
u [va t-ov izum !!!
fmtqjf
p
o
na L c
SA FIKSNIM
TEHNOLOGIJA
RAMOVIMA
ev!Upj
Autor: Besjbo!
20
oj
br
na
stra
ja u p~elarstvu
JA ROJEWA
U^NA PREVENCI
a u sa}u
KOMPLETNA NA
ed
proizvodwu m
sa osvrtom na
h
ph
/I
Autor: Kpio!B
strana broj 46
,
100 godina
krila pre skoro
-[ta je nauka ot { ni{ta nismo ~uli?
a mi o tome jo
!
Odu{evi}ete se
ci
-Desila se revolu rama? Da li }e do
g
no
et
kr
otkri}em po
}i vra}awem na
do
et
op
je
ci
revolu
, to
Verovali ili ne
nepokretan ram? mogu}e!!!
je sasvim
L
NIPER HI
: PLAN XU
O
u sa}u
N
a
^
A
ed
N
m
O
e
K
obijaw
d
i
a
w
je
ro
h
Kontrola
io!B/Iph
Autor: Kp
1
5
j
o
istrana br
za du`i per
STRATEGIJE ZA PR
EVENCIJU ROJEWA POVEZANE SA TE
ORIJOM
Autor: Kpio!B/Iph
h
strana broj 69
jewe
suzbiti ro
ru{tava
-Kako 100% ne slabqewem jakih d ni
i
o
od. Sigurn preporu~ivali pojed !!!
kako su ,, na{eg p~elarstva
,,velikani
ZA[TO I KADA P^
ELE
GRADE SA]E I RADE
U
NEDI[TU
Autor: Kpio!B/Iph
h
strana broj 56
BENI
BRAM NA
D
O
I
DN
LA
PRIRO IZMI P^E TE
I
N
A
A
H
R
E
M
PA Z boo
TI I
BOLES tu! I/Evtun
: Kp
Autor ana broj 80 ~ela
p
str
bnosti
-Poja{wewa osnovnih
prin
koji preveniraju rojew cipa
e!!!
SEBNO
OSNOVNO I PO
DEMARIRAWE
/Iphh
Autor: Kpio!B
72
oj
br
strana
SAK
WI VO
r
P^ELI bse! Mfdmfsd
o
s
f
:C
Autor ana broj 75 tnijim
str
valite
najk
ade!
i prer
vosku i
-Sve o ma topqewa
na~ini
plana
-Varijante baze
Xuniper Hil!!!
ROJEPRAVI UZROCI
WA
/Iphh
Autor: Kpio!B
64
oj
br
na
stra
sno
sposo
-Sve o e same efika~ina i
da s od {teto
e
e
odbranlesti! Ako n to
je
bo
a
d
ite
alu
zakqu~p~elarevu majte
t
z
u
i
~
mogu}e, ponovo pro
pomo} ~lanak!
NAU^NO ZASNOVAN
A TEHNIKA STACIONARNOG
P^ELAREWA DB KO[NICOM
Autor: Rodoqub
@ivadinovi}
strana broj 93
-Urednikovo predavaw
e
odr`ano na Savetova
wima o
tehnologiji p~elarew
Beogradu 26.februara a u
2000. i
u Ni{u 20. februara
2000.
godine !
o
-Objediwena teza
a.
w
je
uzrocima ro
Najsavremeniji
pogledi !!! Veoma
su!
korisno za prak
P^ELIWA JAJA
I LARVE
Autor: Tufwf! Ub
cfs
strana broj 86
-Ne}ete verova
istina! A mewa ti da je ovo
na p~elarstvo i na{ pogled
prak
rad sa p~elama! ti~an
SPRE^A
VAWE N
AGONA
ZA ROJ
U PROL
EWE
Autor:
E]E
Aleksan
dar Mi
ha
-Savrem strana broj 44 jlovski
e
ni na~i
wa u nas n suzbijawa roje
tavqa~a
ma!
MALAN BROJ
KOJI JE OPTI
TNICA U
LE
IZ
P^ELA
U[TVU ZA
P^ELIWEM DR
GREMOVE
BA
VREME GLAVNE
E
[
PA
an MiloAutor: Slobod
radovi}
strana broj 88
i ne trebaju
-P~elama u pa{ imateqice
pr
}
izletnice ve a !!!
nektar
RAD SA
TIMA PRI
I[
MED
EDA
DOBIJAWU M
phh
/I
!B
io
Autor: Kp
59
oj
br
na
stra
o
-Mislite da je ov?
ma
te
a
vn
ta
jednos
Grdno se varate!
OZ!25964-!VTB
^lanak je objavqen u ~asopisima C f f
Dvmuvsf 3/1997 i Melitagora 7-8/1997
ori{}ewe ko{nica u svrhu hvatawa
rojeva je staro koliko i planine. Jo{
su stari Egip}ani dr`ali prazne
ko{nice koje su slu`ile u ovu svrhu. Ali,
istra`ivawa o tome koji je dom za p~ele
najprivla~niji, ako im se pru`i izbor, su
vr{ena tek nedavno i to uglavnom od strane
samo jednog ~oveka po imenu Uipnbt! E/Tffmfz
(koji je, uzgred budi re~eno, posledwih godina
zabele`io mnogo uspeha na poqu istra`ivawa
p~ela uop{te-primedba urednika). Ova
istra`ivawa nam poma`u da napravimo boqe i
efikasnije ko{nice-mamce !!!
o{nice mamci danas se upotrebqavaju
uglavnom u dve svrhe. Jedna je da se prati
kretawe afrikaniziranih medonosnih
p~ela (ako niste sa time upoznati, radi se o
slede}em: U Ju`nu Ameriku su pre vi{e godina
uvezene p~ele iz Afrike, sa posebnim
biolo{kim osobinama. Zbog wihovih izuzetno
agresivnih karakteristika se sa dru{tvima
obi~no radi samo no}u, uz crvenu svetlost, koju
p~ele ne vide. Pored toga, posebnim mehanizmom
se veoma lako i brzo razmno`avaju i {ire, te
polako migriraju ka severu, pa su ve} stigle i u
SAD, {to preti da ugrozi p~elarstvo kakvo
amerikanci poznaju. Pored p~elara, zbog
izuzetne agresivnosti, probleme imaju i gra|ani,
{to dodatno komplikuje ve} ionako alarmantno
stawe. Tragedija je i u tome {to su pomenute
afri~ke p~ele genski veoma jake, pa su tako Ejoj{
i Nbmbtqjob 1995.godine utvrdili da su u
podru~jima
{iroke
rasprostrawenosti
afri~kih medonosnih p~ela, geni evropske p~ele
prakti~no eliminisani, {to se mo`e nau~no
objasniti, ali to p~elare ne te{i. Ovo nam govori koliko je opasno donositi u p~eliwake matice iz dalekih zemaqa. Ipak na sre}u, neka
istra`ivawa (Hv{nboopwpb i Qbhf) iz 1993.
godine pokazuju da se posle dve generacije
ukr{tawa afri~kih matica i evropskih trutova
dobijaju p~ele koje su po intenzitetu odbrambenog odgovora sli~ne evropskoj medonosnoj
p~eli - primedba urednika). Druga svrha je
mamqewe i sakupqawe rojeva, koji bi ina~e bili
izgubqeni. To je istovremeno i lak na~in da
uve}ate broj dru{tava (uz diskutabilni kvalitet
matica iz tih rojeva-primedba urednika).
-1-
KO[NICE
MAMCI
U severnim
^
vr lan
dr`avama
nema
10 edi ak k
ov
rojeva u takvom izok
o
ak oli ji
vi
biqu kao {to ih je bilo
h k ko i
recimo pre 1992. godine,
wi
ga
kada nije bilo tako mnogo
bolesti p~ela, ali bi i tamo
ko{nice mamci jo{ uvek mogle biti
profitabilne. Me|utim, na prole}e u planta`ama pomoranxi na Floridi zapazio sam da
rojeva ima u istom takvom izobiqu kao i nekada.
Ve}ina komercijalnih p~elara ne uspeva da kontroli{e rojewe onako kako bi `eleli!!!
Mo`ete da napravite i koristite veoma
efektivne ko{nice mamce ako sledite neka
prosta uputstva.. Prvo morate znati kada p~ele
kre}u u izvi|awe novih stani{ta za budu}e
rojeve i kada po~iwe izletawe rojeva na va{em
podru~ju. Moje bele{ke govore da se prve izvidnice na Floridi mogu videti u toku posledwe
nedeqe februara, a u dr`avi Wujork u drugoj nedeqi maja. (Naravno, ove termine svako od nas
mora da utvrdi za podru~je svog p~eliwakaprimedba urednika). Ovo su vrlo verovatno
najraniji i najkasniji datumi koji va`e za SAD i
sigurno ve}i deo Kanade. Sezona rojewa se
prote`e kroz du`i period u toplijim krajevima
a obi~no od 15.maja na jugu do 15.jula na severu.
Javqa se i mawi broj jesewih rojeva, ali oni
obi~no umiru budu}i da im na raspolagawu stoji
prekratko vreme za izgradwu gnezda i sakupqawe
hrane koja im je potrebna za prezimqavawe.
Uhva}eni rojevi u ovom periodu su za p~elara
krajwe nezahvalni, budu}i da zahtevaju intenzivno prihrawivawe.
-2-
@ivadinovi} Rodoqub
Literatura:
Tffmfz!U/E/!boe!S/B/Npstf)2:89*!Oftu!tjuf!tfmfdujpo
cz!uif!ipofz!cff/!Jotfduft!Tpdjbvy!36;!434.438.
-3-
NOVI PRECIZNI
NAU^NI PODACI
O ROJEWU
Kada roj napusti ko{nicu, wega sa~iwava
30 do 70 % radilica(po nekim podacima taj procenat se kre}e od 10-90% -primedba urednika),
nekoliko stotina trutova i naravno matica. Mi
smo utvr|ivali broj p~ela u vi{e od 200 prirodnih rojeva i na{li smo veliku varijaciju u broju
od 2.400 do 49.000 p~ela. Prose~an roj broji oko
12.000 p~ela.
P e t d o s e d a m p r o c e n a t a starijih p~ela
izletnica u ko{nici su izvidnice koje u normalnim uslovima tragaju za hranom i o tome
obave{tavaju ostale izletnice. Kako se rojewe
pribli`ava wihova pa`wa skre}e ka aktivnostima tra`ewa novog stani{ta. Veoma ~esto izvidnice prona|u novi dom i pre nego {to roj izleti.
Kada izleti, roj se smiruje negde u
blizini da se osigura da li je matica
p r i s u t n a . Tada izvidnice ponovo potvr|uju postojawe novog stani{ta. Onda vode roj do
wega koriste}i kompleks
feromona.
ANE
R
B
E
C
NI
IZVID ANI[TE I
ST
NOVO
ROJA
A
K
S
A
L
PRE DO
Ja }u vam ovde
pa`qivo ga proveravale. Svakog dana sam o~ekivao roj koji bi zauzeo ovo stani{te, ali kako se
ovo nije doga|alo, markirao sam p~ele koje su se
tu nalazile i sledio wihov put. Posmatrao sam
p~ele te 1994.godine kako dolaze ujutru i odlaze
uve~e. Primetio sam i da neke ostaju u kutiji
cele no}i, ali nisam mogao da odredim wihov
broj. Zatim sam video jednu p~elu kako stoji na
ulazu u kutiju u tipi~nom odbrambenom stavu.
Kasnije sam uo~io i dve p~ele kako se bore na
ulazu u ko{nicu, i tada sam prvi put posumwao da
se kutija {titi od eventualnog zauzimawa od
strane izvidnica iz drugih ko{nica.
1995. godine su rojevi naselili ko{nice
mamce posle dva do osam dana od kako sam
zabele`io prvo izvi|awe.
Najnoviji zakqu~ci su izvedeni 1996. uz
kori{}ewe 4 kutija mamaca. Dve kutije su bile
sa jednim zidom od pleksiglasa pokrivenim
mobilnim crnim platnom. Jedna kutija je bila na
severnoj a druga na isto~noj strani zgrade. Jedan
od rojeva, koji je imao 16.000 p~ela, je zauzeo svoje
stani{te na isto~noj strani 10 dana posle prvog
izvi|awa. Drugi, koji je imao oko 6.000 p~ela je
zauzeo tre}u kutiju koja se nalazila 300 metara
jugozapadno od zgrade, 9 dana posle prvog
izvi|awa, ali je nastavio da izvi|a kutiju na severnoj strani zgrade sve do dana naseqavawa
jugozapadne kutije. Odlagawe zauzimawa novog
doma se mo`e desiti ako stara matica ne mo`e da
leti, pa roj prvenac izle}e sa prvom nesparenom
maticom koja se izvede.
Prime}eno je da posle 1-2 dana izvi|awa
p~ele zakqu~uju da je kutija odgovaraju}a, i tada
prestaje stadijum merewa i ocewivawa stani{ta.
U svako doba dana i no}i oko ulaza i u kutiji se
mo`e videti nekoliko p~ela koje zauzimaju
odbrambeni stav samo kada prolete tu|e p~ele.
Ko{nica mamac je obezbe|ena kao i svako normalno dru{tvo. Pokazalo se da u isto vreme tu
mo`e biti prisutno do 5 0 p ~ e l a , a do 3 5
p ~ e l a mogu da ostanu u kutiji cele no}i (ne
zaklubquju se, ve} stoje ra{trkane). P~ele
brane stani{te ~ak i do 19 dana, sve dok ga roj
ne naseli. Mogu se videti i borbe sa
tu|icama, a u ko{nici sam nalazio i do 16
mrtvih p~ela. P~ele koje {tite ko{nicu
ovde ne lu~e vosak i ne grade sa}e. Jedino
izbacuju mrtve p~ele.
S t a r o s t i z v i d n i c a u roju
prvencu je od 15-37 dana (Hjmmfz
E/D/), a u posledwem roju od 8-47
dana. Izvidnice su, zna~i, obi~no
ne{to mla|e od p~ela sabira~ica.
-4-
@ivadinovi} Rodoqub
KAKO DA SE PRONA|E
P^ELIWA ZAJEDNICA
U PRIRODI
Autor ~lanka:
Gorgi Mitev
ul.S.Stoimenski br.21
Vinica, Makedonija
tel: 99 389 903 361-636
^lanak je objavqen u makedonskom ~asopisu Melitagora u broju za april 1998.godine.
literaturi mo`emo na}i dosta
tekstova o tome kako da
U
namamimo p~ele u ko{nice mamce. Sve je
D0.BRJT-!HQP!Cpy!969
Dbocfssb!B/D/U/!3712-!Bvtusbmjb
)Ebwje/Cbolt@eqjf/hpw/bv*
-5-
PRA]EWE P^ELA-METOD
ZA PRONALA@EWE
ZAJEDNICA U PRIRODI
H V A T A W E P ^ E L A : Obi~no je
lak{e da se sakupe p~ele koje pose}uju prizemnu
floru, nego drve}e. Sakupi se {to je vi{e
mogu}e p~ela. Idealno je da se uhvati oko 20
p~ela za vreme od oko 5 minuta. U mnogim slu~ajevima ovo nije mogu}e, i daleko je boqe da se hvata
mawe p~ela, ali da se ~uvaju maksimalno do 5 minU V O D : Nedavna invazija azijskih p~ela
uta.
Bqjt!dfsbob, na severna ostrva Toresovog tesnaca
Postavite sun|er na prevrnuti poklopac
zajedno sa wima pridru`enim bolestima predod tegle i natopite ga namirisanim sirupom sa
stavqa ozbiqnu pretwu australijskoj p~elarskoj
ne vi{e od 2 plasti~ne ~a{e za sok. Omogu}ite
industriji. Za suzbijawe wihovog {irewa postop~elama da dovr{e sakupqawe nektara na
ji potreba za boqim tehnikama za nadsun|eru. Kad medni `eludci budu puni, odlete}e
gledawe i eliminaciju ovih p~ela, tako
sa podloge, i obi~no napraviti nekoliko
da ako rojevi i pre|u u Australiju
krugova oko mamca. Ponovite sve ovo onoMAMA
C JE
preko Toresovog tesnaca,
liko puta koliko je potrebno da p~ele
ili pak u|u u
po~nu konstantno da se vra}aju na mamac.
JU@
NO
zemqu nekim
Kada jednom postanu, da ka`emo zavisne,
brodom,
nastavi}e da se redovno vra}aju do mamca i
onda po~iwe pra}ewe p~ela. S vremena na
vreme je mnogo te{ko da se namame p~ele.
Jedan od na~ina privla~ewa je i zagrevawe
voska u posudi na kamperskom re{ou.
mogu
da budu eliminisani. Pored ove
uloge, postoje i druge prednosti
od sticawa iskustva u pra}ewu p~ela.
Zbog efikasnosti, ovde su u detaqe obja{wene
samo one tehnike koje va`e za Bqjt! nfmmjgfsb.
Naravno, postoje i alternativne metode za azijske p~ele(Bqjt!dfsbob).
PREUSMERAVAWE P^ELA
N A V E [ T A ^ K E M A M C E : Postavqen je
ciq da se p~ele preusmere sa izvora prirodnog
nektara na ve{ta~ki mamac tako {to }e se on
puniti namirisanim sirupom, koji }e p~ele nosi-
@ivadinovi} Rodoqub
poseban problem jer nema dovoqno svetlosti, kao
ni svetle pozadine, {to ote`ava posmatrawe
leta p~ele. Kad se jednom na mapi odredi pribli`na lokacija, najboqe je da se podru~je pokrije grupom qudi sa dvogledima, da bi se ispitala
sva eventualno mogu}a mesta za stani{te
p~ela.
UNI[TAVAWE NE@EQENIH ZAJEDN I C A : Ako je gnezdo dostupno sa zemqe,
najboqi na~in za wegovo uni{tewe
je da se ulaz blokira no}u i zatim
da se ubaci benzin u
stani{te. Ako je
gnezdo visoko, dawu
Pe}inski crte` iz se namesti stuba.
kamenog doba u okoli- Kada padne mrak i
ni Bikora u [paniji p~ele prestanu da
lete, u ulaz se gurne
kra}e crevo i ulaz u stani{te se
brzo zatvori krpama ili novinskom
hartijom. Zatim se kroz crevo u gnezdo naspe najmawe jedan litar benzina a onda }e wegova
isparewa da ugu{e p~ele(ima i mnogo efikasnijih na~ina kojima se ne zaga|uje med i vosak, {to
je stvar ma{te p~elara - primedba urednika).
Nemojte da palite gnezdo jer to mo`e biti
vrlo opasno i ne dobijamo ni{ta boqe rezultate
u uni{tavawu p~ela(a uz to upropa{tavamo i med
i vosak - primedba urednika).
Komentar
~asopisa:
urednika
australijskog
Ovo je veoma skra}ena verzija originalnog teksta. [tampali smo ga samo da bi ~itaocima dali informacije o tome {ta je to pra}ewe p~ela i {ta je sve za
wega potrebno. ^itaoci koji `ele da gore navedeno i
primene treba da nabave kopiju originalnog teksta od
autora. Adresa je data na po~etku ovog ~lanka.
-7-
Ebwje!!Cbolt, autor prethodnog ~lanka, je objavio u Melitagori jo{ jedan tekst na istu
temu, sa dodatnim poja{wewima opisanih postupaka, {to }e za one koji `ele da
primene wegove savete, biti od izuzetne koristi. Evo tog interesantnog napisa !!!
DODATNI SAVETI ZA
EFIKASNO NALA@EWE
P^ELA U PRIRODI
-8-
@ivadinovi} Rodoqub
NAPRAVITE MEDOBER
OD RAZVOJNE PA[E
Autor ~lanka:
-Tufwf!!Ubcfs, nau~nik i p~elar, jedan od najpoznatijih u~enika profesora D/M/Gbssbs-a, pisac najzapa`enijih ~lanaka u Bnfsjdbo!!Cff!!Kpvsobm-u
-82370 Wjmmfcsvnjfs-!! Hpvepvt-!! Gsbodf
MED
-9-
JAVOR
Foto:
Boro Arsovski
-Preuzeto iz
~asopisa
Melitagora
br.11/1998
Istovremeno, treba dodati neki lek
polenskoj poga~i, npr. teramicin, da bi spre~ili
pojavu ameri~ke trule`i kao i fumagilin za
kontrolu nozeme. Pre vi{e godina ja sam izveo
eksperimente sa prihrawivawem p~eliwim
polenom, i sva dru{tva su obolela od ameri~ke
kuge! Polen sam sakupqao sam od sopstvenih
dru{tava, koja nisu bila bolesna, ali su ona, kao
i sve zajednice, imala p~ele koje su pri ~i{}ewu
ko{nice, izbacivale i spore ameri~ke trule`i
koje su padale kroz mre`u na polen. Posle tog
iskustva, uvek kada primewujem prihrawivawe
polenom, bez obzira na wegov izvor, obavezno
dodajem i teramicin da spre~im zara`avawe dru{tava. (Ovo je najslikovitiji primer koliko su
amerikanci upropastili svoje p~elarstvo
upotrebqavaju}i antibiotike, za le~ewe ili
k samo
prevenciju raznih bolesti. Jer, antibiotik
suzbija razvoj bolessti, a spore ne mo`e da
uni{ti. Danas su do{li u situaciju da u svakom
dru{tvu imaju dovoqan broj spora ameri~ke
trule`i koji mo`e da izazove bolest, ali do
bolesti ne dolazi jer p~elama stalno daju
antibiotike. Rezime svega je jednostavan: ako bi
prestali da ih daju, sva dru{tva bi uginula od
ameri~ke trule`i. Pored toga, oni su godinama
unazad koriste}i antibiotike, prakti~no
prikrivali zarazu tamo gde je bilo, te su i ne
znaju}i u kojim dru{tvima ima spora ameri~ke
- 10 -
@ivadinovi} Rodoqub
- 11 -
Isti autor, Tufwf!! Ubcfs je na tako re}i istu temu napisao jo{ jedan interesantan
~lanak u Bnfsjdbo!! Cff!! Kpvsobm-u. Kao i svi wegovi napisi, i ovaj odi{e razumom i
logi~nim razmi{qawem {to podgreva ma{tu i podsti~e na kreativnost. U`ivajte!!!
VE[TA^KA ISHRANA
MEDONOSNIH P^ELA
- 12 sam nekoliko godina kasnije u~estvovao u eksperimentima za odr`avawe maksimalne snage p~eliwih dru{tava tokom cele godine i odgajawe matica i trutova tako|e tokom cele godine.
Nije bio ukqu~en veliki broj dru{tava,
maksimalno pet, ali su te zajednice konzumirale
pola kilograma polenske poga~e dnevno (a ne za
deset dana kao {to su to ~inile Fararove zajednice u Viskonsinu), i to tokom perioda kada u
Uvtdpov ima malo prirodnog polena - oktobar,
novembar, decembar i januar. Me{avina koju je
Farar preporu~ivao se sastoji iz tri dela polena i jednog dela sojinog bra{na. Zatim sam po~eo
da prime}ujem ~udne abnormalnosti na nepoklopqenom leglu kod dru{tava koja su dobijala
ovakve poga~e. Mati~waci sa mladim larvama su
dobijali velike koli~ine hrane, ali su larve
~esto umirale. Svi problemi su nestali kada sam
po~eo da prihrawujem p~ele ~istim polenom bez
sojinog bra{na, {to je indiciralo da u sojinom
bra{nu postoji neki toksi~an sastojak za p~ele.
Moj posledwi primer koji `elim da
prika`em u okviru ove teme je bio veoma ~udan. U
to vreme ja sam radio sa nau~nikom po imenu
I/L/Qppmf i nas dvojica smo imali veoma kompetentne prijateqe koji su radili za nas kao
p~elarski tehni~ari (Ejdl! Tbdlfuu i Kpio! Njmmt).
Qppmf!i ja smo radili na interesantnom eksperimentu ~uvawa trutovske sperme, i on je `eleo da
na raspolagawu ima nekoliko hiqada trutova do
prvog februara. Ja sam odgovorio da nema problema, i dao sam instrukcije dvojici tehni~ara
{ta treba da rade u dru{tvima da bi ih naveli na
odgajawe mnogo trutova u decembru i januaru
(ponovo napomiwem da je klima kod wih ipak
znatno druga~ija - primedba urednika). Radilo se
o prihrani ~istim polenskim me{avinama, sa
{e}erom i vodom, iznad i ispod zone legla, svaka
~etiri do pet dana.
Oni su uradili sve
ta~no onako kako je trebalo,
dok sam ja sedeo u mojoj kancelariji prekrasne p~elarske
laboratorije osmi{qaju}i
budu}e eksperimente. Posle
jednog dana, nakon okon~awa
wihovog zadatka, pitao sam
ih koliko ima kvadratnih
in~a (in~ je mera za du`inu primedba urednika)
trutovskog legla u svakoj od
ko{nica. Ali, oni to nisu
znali, i ja sam im kao {to bi
i svaki {ef uradio, rekao da
se vrate do ko{nica i da to
ustanove. Malo kasnije kada
su se vratili, raportirali su mi slede}e:
UOP[TE NEMA NIKAKVOG TRUTOVSKOG LEGLA U NI JEDNOJ OD
^ E T I R I K O [ N I C E !!!
[ta je krenulo naopako !?!
Pozvao sam Qppmf-a da do|e u moju kancelariju. Sva ~etvorica smo uzeli u ruke {oqice
@ivadinovi} Rodoqub
sa kafom opru`iv{i se u kancelariji, nastaviv{i da diskutujemo o problemu koji se javio i
tra`e}i re{ewe. Evo {ta smo zakqu~ili i {ta
se potom doga|alo.
Polen kojim smo prihrawivali je
sakupqen u blizini Uvtdpo-a. Skoro sve biqke
koje su rasle u okolini i bivale pose}ivane od
p~ela su prirodne pustiwske biqke. Sve su
poreklom iz Novog sveta, od kojih nijedna nije
evoluirala kao hranqiva blagodet za p~ele.
Odmah smo kontaktirali p~elarsku laboratoriju
u Medisonu, Viskonsin, i dobili smo malu
koli~inu polena ~iji je ve}i deo sakupqen sa
biqaka poreklom iz Starog sveta (Evropa i
Azija), kao {to su razni vidovi deteline.
Odmah smo napravili nove polenske
poga~e sa polenom iz Viskonsina i zamenili smo
wima sve stare poga~e. TRI DANA kasnije su sva
dru{tva imala velike koli~ine trutovskih jaja,
a tri nedeqe kasnije i veliki broj trutova.
Znam i sam, niko od vas p~elara
prakti~ara se ne interesuje za odgajawe trutova u
svojim dru{tvima. Vi jednostavno `elite da
razvijete dru{tva tako da imaju mnogo radilica
koje }e doneti dosta meda. Smisao ovakvih
eksperimenata sa prihrawivawem tj. odgovor na
pitawe kako da se prehrawuju p~ele, mo`e da bude
rezimiran ovako: polen je polen, ali nije i svaki
polen dobar polen. Generalno uzeto vi mo`ete da
o~ekujete da je polen koji sakupqate ili kupujete
me{avina polena koja }e obezbediti veoma dobru,
osredwu ili siroma{nu hranu za va{e p~ele.
Ali, ako bi bile ravnomerno zastupqene sve
vrste polena, me{avina bi bila zadovoqavaju}a u
svakom slu~aju. Sugerisao bih vam i da nikada ne
dodajete sojino bra{no ili mleko u prahu p~eliwoj prihrani, ali, uvidev{i da je dodavawe
raznih vrsta kvasaca veoma dobro, posebno
pivskog kvasca (do sli~nog
P^ELA NA
zakqu~ka su do{li i ruski
ZADATKU
stru~waci - primedba uredniSAKUPQAWA
ka), koji sam davao u odnosu
POLENA
tri dela kvasca na jedan deo
polena(?) , preporu~io bih
Foto:
tako ne{to, jer daje dobre
V.Umeqi}
rezultate. Ina~e, pivski
-P^ELARkvasac, sam za sebe, nije
5/1996
naro~ita blagodet za p~ele.
Kada
prihrawujete
polenom setite se da je on kontaminiran sa otpacima i
delovima koje p~ele higijeni~arke
izbacuju
iz
ko{nice. To ukqu~uje i mrtvo
i obolelo leglo od bolesti
kao {to su kre~no leglo,
ameri~ka i evropska trule`. Zato ja uvek dodajem
prihrani polenom i jednu ~ajnu ka{i~icu teramicina na 12 litara me{avine. Teramicin se ne
razgra|uje mnogo brzo kada se ~uva u me{avini sa
polenom, kao {to je to slu~aj u rastvoru od
{e}ernog sirupa. (Osvrt na ovakav stav dat je u
prethodnom ~lanku - primedba urednika)
- 13 -
INTENZIVNI
DVOMATI^NI
SISTEM MI DAJE VI[E MEDA
Autor ~lanka:
Cpc![/!Ipss-!Qi/E/
Q/P/!Cpy!64!!!
Mfyjohupo-!OZ!23563
VTB
tel: 518-9989-66835
faks: 518-9989-66559
Bofm.Tuboebse-!216!Boesfb!Lbmwv!Tus/-!O/Mpojb!Q/P/
25342! Buifot-! Hsffdf-! ufm.gblt;! //41)12*3882291.
1:5!2687:9/!F.nbjm;!Qboufmbd@ pufofu/hs!-!postoje
varijante od 1 l i 1,8 l, a deo koji se uvla~i kroz
leto je visok 1,4 cm - primedba urednika).
Koristimo i na{u sopstvenu konstrukciju poklopne daske, krov i dve metalne mati~ne re{etke
po dru{tvu. Ova oprema je modifikovana radi
maksimalne efektivnosti i fleksibilnosti.
Ve}ina dru{tava koje koristimo za proizvodwu
meda su dvomati~ne zajednice a u toku zime jednomati~ne. Na{i nukleusi sa
visinom od 16,8 cm su sa
5 ramova, napravqeni
od ~amovine a u proteklih nekoliko godina i od
tvrdog presovanog stiropora. Svako proizvodno dru{tvo je
podr`ano posebnim nukleusom. Sve ko{nice su
o p r e m q e n e
unutra{wim
hvata~em polena,
hvata~em
za
propolis
i
ramom
gra|evwakom radi biolo{ke kontrole varoe
(jedinstveni tretman protiv varoe koji mi koristimo). Uniformnost opreme nosi fantasti~nu
prednost izra`enu kroz totalnu fleksibilnost
i izmenqivost.
Na{a p~elarska godina po~iwe 1. avgusta.
U ovo vreme mi po~iwemo da gradimo jaka
dru{tva od zimskih p~ela. Ako nema prirodne
pa{e, koristimo svakodnevno stimulativno
prihrawivawe {e}ernim sirupom 2:1 (2 dela
{e}era i 1 deo vode). Sav vi{ak meda je ve}
izva|en i iscentrifugiran, ramovi su selektirani i dru{tvima su vra}eni samo oni svetlo
kafene boje, radi odgajawa legla. Ostatak je
skladiran za prole}e. Svi ramovi sa neizvu~enim
satnim osnovama se izbacuju iz ko{nice.
Dru{tva jo{ uvek imaju dve matice, i intenzivno
odgajaju leglo.
Budu}i da u na{em odgajiva~kom programu
koristimo iskqu~ivo krawske matice va`no je
stimulativnim prihrawivawem odr`ati maksimalno zalegawe matica ako nema unosa iz
prirode. Potreba za prihranom se odre|uje
kori{}ew
wem vage isspod jedne prosse~ne ko{nice
(ne najja~e i ne najslabije). Vaga se proverava
svakoga dana a te`ina se bele`i na formularu
namewenom za to. Ako se te`ina ko{nice smawi
za 24 ~asa, mi zapo~iwemo prihrawivawe. Ako
nema promene ili postoji unos, mi ne prihrawu-
- 14 -
@ivadinovi} Rodoqub
Tre}a nedeqa
oktobra. Dru{tvo
je spremno za zimu.
Sa prvim snegom
nukleusi se nose u
podrum.
Sredina maja.
Mlada testirana matica se
iznosi iz nukleusa sa 3 rama
i zamewuje se
mati~wakom.
Kraj aprila.
Po~iwe se sa
odgajawem
matica iznad
mati~ne
re{etke.
mati~na
re{etka
mati~na
re{etka
mati~na
re{etka
Dru{tvo je
spremno za
glavnu pa{u.
Medi{ta se
dodaju po
potrebi.
Svako dru{tvo
bi trebalo da
izgradi 15-20
novih satnih
osnova u
sezoni.
mati~na
re{etka
mati~na
re{etka
@ivadinovi} Rodoqub
p~elarima koji `ele da ulo`e zahtevani ekstra
napor. Sistem nam omogu}uje da proizvedemo med
iskqu~ivo sa jedne pa{e, i zatim na tr`i{tu za
wega dobijemo ve}u cenu. Isto tako na{om
tehnologijom odr`avawa nukleusa mo`emo da
zamenimo matice po `eqi, u bilo kom dru{tvu u
toku cele sezone, a da zadr`imo samo one matice
koje su najboqe i najproduktivnije. Tako|e svako
dru{tvo testiramo na wegov faktor -uubijawa
varoe- kao i na otpornost na ameri~ku i evropsku
trule`. Ne tretiramo dru{tva nikakvim
hemikalijama, osim fumagilinom protiv
nozeme. (Kako im to uspeva, vide}ete u drugom
~lanku istog autora - primedba urednika).
a sumiramo prednosti i lo{e strane
ovog sistema:
-Odr`avaju se jaka i produktivna dru{tva;
-Proizvodi se vi{e meda i drugih p~eliwih proizvoda uz isti broj ko{nica u odnosu na
jednomati~ne zajednice;
-Velike su u{tede na maticama i paketnim
rojevima svake godine;
-Lako se mewaju matice, bez gubitaka;
-Sopstveno odgajawe matica sa svojim
selekcionim linijama usvojenim za na{e
podru~je;
-Uz obezbe|ewe dovoqnog prostora i
mladih matica, nema rojewa;
-Uniformna oprema omogu}uje ve}u fleksibilnost (pogledajte crte`e);
-Po potrebi, besplatno je umno`avawe
dru{tava;
-Lo{a strana je u tome {to radimo sa
velikim brojem ramova (ama ~ekajte malo, mi smo
hobi p~elari, zar ne?);
-Druga lo{a strana je manipulacija sa
nukleusima;
-Potrebno je pripremiti veliku opremu
za prihrawivawe.
Sistem
upravqawa
dru{tvima je jednostavan.
Ali, tra`i precizno vo|ewe
evidencije o svakom dru{tvu!
([to je na velikom p~eliwaku
apsurdno - primedba urednika).
Ako neko ima pitawa za nas ili
sugestije, molimo vas da kontaktirate autora na F.nbjm fvsplj.
uvtb@nto/dpn ili preko
po{te. Bi}u sre}an da
odgovorim na sva va{a
pitawa !
Napomena urednika:
-Neke teorijsko-prakti~ne nejasno}e koje proisti~u
iz ovog ~lanka, a koje su krajwe
kontroverzne prirode, kao {to
je davawe teramicina
dru{tvima i sama opravdanost
formirawa i odr`avawa dvomati~nih zajednica, obja{wene
su detaqno na drugom mestu u
ovoj kwizi, sa puno argumenata.
- 17 -
Autor prethodnog ~lanka, Cpc!! Ipss je doveo sve ~itaoce ~asopisa u kojima je taj
~lanak objavqen u veliku nedoumicu konstatacijom da on ne tretira p~ele nikakvim
hemikalijama osim fumagilinom za nozemu. Nedoumicu je uspe{no razre{io
slede}im napisom. Pa`qivo ga pro~itajte !!!
EFIKASNA BIOLO[KA
KONTROLA VAROE
BEZ HEMIKALIJA
inule godine su zna~ile propast
M
za mnoge p~elare budu}i da su
morali da se suo~e sa neprijateqem broj 1.
dana{weg p~elarstva - varoom. Ovaj parazit
se kao orkan sru~io na na{u zemqu (misli se
na SAD), ostavqaju}i prazne ko{nice,
tu`ne p~elare i praznu burad. [teta je
ogromna. Za{to?
SAD su verovatno jedinstvena zemqa koja
koristi samo jedan registrovan i od Agencije za
za{titu okoline(FQB) odobreni lek za varou, po
imenu Bqjtubo, ~ija je aktivna materija fluvalinat. U Evropi, na primer, postoji ve}i izbor,
recimo amitraz, fluvalinat, kumafos, mravqa
kiselina i drugo. Tako pred p~elarima stoji
vi{e opcija kao i oblika aplikacije. [tapi}i su
uobi~ajeni, ba{ kao i zadimqavawe, aerosol i
prskawe. Ali, sva ova sredstva su otrovne
hemikalije i nepravilnom upotrebom mogu se
prona}i rezidue u medu, vosku, propolisu kao i u
drvenoj opremi za p~elarstvo. Zbog toga, mi godinama koristimo nehemijsku, biolo{ku kontrolu
varoe. Kako pokazuju studije, varoama se vi{e
dopada trutovsko leglo iz jednog prostog razloga:
dvadeset~etvorodnevni razvoj od jajeta do
odraslog truta. Ako nema dovoqno trutovskog
legla u ko{nici ili ako je zaraza dru{tva velika, varoe nemaju drugi izbor osim da parazitiraju radili~ko leglo. Mati~waci su po{te|eni jer
je vreme od 16 dana nedovoqno za
reprodukciju varoe.
Prvi va`an uslov da se
zapo~ne kontrola varoe
jeste upotreba sistema
rada sa ramovima sa}a
bez apsolutno nijedne trutovske
}elije. Najboqi na~in da se
dobije ovakvo sa}e, jeste
dodavawe satnih osnova u
medi{ta za vreme pa{e.
P~ele mnogo retko izvla~e trutovske }elije na ramovima u medi{tu. Mi
koristimo samo nastavke visine 16,8 cm
(kod nas tzv. Fararov sistem sa
zaokru`enom visinom nastavka od 17 cm primedba urednika). Kada se med centrifugira, ramovi se ponovo odabiraju, i samo oni bez
trutovskih }elija se koriste za odgajawe legla.
Ramovi koji imaju ne{to trutovskih }elija, se
obele`e na satono{i, recimo M za medi{te, L za
leglo. To }e nas uvek podse}ati koji su ramovi za
@ivadinovi} Rodoqub
pratiti stawe ovih ramova, kako bi znali kada }e
biti poklopqeni. Za oko 20-21 dan od zalegawa
izvadite trutovske ramove sa uglavnom poklopqenim trutovskim leglom, stresite p~ele
(pazite da matica nije na ramu), i xepnim no`em
ise~ite trutovski deo sa}a (ako je ram podeqen
na trutovski i radili~ki deo). Traka satne
osnove }e biti dobar vodi~ va{em no`u.
Budite pa`qivi dok se~ete sa}e.
Trutovsko sa}e sada mo`e da se topi.
Mi ga odmah stavqamo u na{
sun~ani topionik. Pre toga, vi
mo`ete da uzmete viqu{ku za otklapawe meda i da odstranite
nezrele trutove. Kada ih pregledate
mo`ete
ustanoviti
zara`enost
varoom svakog dru{tva posebno. Tu
informaciju mo`ete i da zabele`ite. Nije
potrebno da brojite varoe. Mi imamo prostu
skalu od 1 do 5. (1 = nema varoe, 5 = velika
zara`enost). Ovo nije ba{ najta~niji sistem, ali
budu}i da ocewivawe radite sami, istu gre{ku
}ete praviti svaki put. Ovo je i dobar sistem da
vidite koja dru{tva lak{e savladavaju varou te
da utvrdite koja su dru{tva otpornija, {to nam je
odrednica u proizvodwi matica. Kada sa}e
ise~ete, ramove vra}ate nazad u dru{tvo. Oni }e
biti ponovo izvu~eni u roku od nekoliko dana.
Posle 20-21 dan ponavqate proceduru. Vrlo je
va`no da ne propustite nijedan ciklus, u protivnom dobi}ete suprotne rezultate i su{tinski
}ete odgajati varou! Ovi trutovski ramovi
funkcioni{u kao magnet za varou. Varou veoma
jako privla~i ovaj deo ko{nice. Kod jakih
dru{tava u vrhu wihovog razvoja (u na{em
podru~ju to je maj-juni) mi koristimo 2 pa i 3 trutovska rama po dru{tvu. U na{em dvomati~nom
sistemu (pogledajte prethodni ~lanak - primedba
urednika) mi koristimo 1-2 rama po matici.
Ovo je tako|e dobar na~in za proizvodwu
trutova u periodu odgajawa matica, i to od
dru{tava koja su pokazala najve}u otpornost na
varou. Ali, taj sistem je ne{to razli~itiji.
Postavqamo jedan trutovski ram u odre|eno
selektirano dru{tvo. Kada je trutovsko leglo
poklopqeno, stavqamo drugi trutovski ram.
Prvi slu`i za varou, i odstrawujemo ga 21-og
dana. Drugi ram ostaje u dru{tvu dok se ne izvedu
trutovi, i matica ga ponovo ne zalegne, a p~ele
Foto: M
elitago
ra br. 6/1
999 (preu
to iz Bn
zefsjdbo!Cff
!Kpvsobm-a
)
- 19 -
- 20 -
@ivadinovi} Rodoqub
TEHNOLOGIJA SA
FIKSNIM RAMOVIMA
Autor ~lanka:
Besjbo!ev!Upj
QP!Cpy!25972
Tjopwjmmf
Qsfupsjb!123:
JU@NA AFRIKA
Adresa Hfpgg!!Mpnbt-a:
Ns/!!Mpnbt!!!!QP!!Cpy!!829!!!Xjfsebqbsl-!!125:
Dfouvsjpo-!!! Tpvui!!Bgsjdb
F.n
nbjm;!!!hfpgg!!mpnbt@cpunbjm/dpn
Vra}awe
na
staro,
ili
korak
u
budu}nost
- 21 Pogled na jedinicu za
otklapawe sa}a.
- 22 -
@ivadinovi} Rodoqub
^UVAWE
Autori:
.N/I/XZCPSO-! Xftuhsp! TbmftJod/-! 8444! Qsphsftt! Xbz-! EfmubC/D/!W5H!2F8!Dbobeb!)715*:51.
13:1!GBY!)715*:51.1369
.N/M/XJOTUPO-! Efqu/! pg
Cjpmphjdbm! Tdjfodft-! Tjnpo! Gsbtfs
Vojwfstjuz-! Cvsobcz-! C/D/-! W6B
2T7-!Dbobeb
.Q/I/MBGMBNNF-! Cpy! 66:Foefscz-!C/D/!C1F!2Y1
SPARENIH
MATICA
ZIMI U
P^ELIWIM
ZAJEDNICAMA
- 23 -
EKONOMIJA
Ekonomska analiza je pravqena da bi se
vrednovali tro{kovi ~uvawa prezimqenih
sparenih matica u dru{tvu - banci sa `i~anim
kavezima, pore|eno sa cenom prezimqavawa jedne
matice u petoramnom nukleusu - zajednici;
detaqi su prezentovani u malo~as navedenim
radovima. Vrednovali smo tro{kove ~uvawa matica u dru{tvima - bankama sa: a)24 matice ; b)48
matica i v)u mini-nukleus sistemu. Ukupna cena
je ukqu~ivala materijal i tro{kove radne snage.
Materijalni tro{kovi su ukqu~ivali sirup,
zamenu za polen, i kaveze za matice za dve svrhe:
letwe odgajawe matica i zimsko ~uvawe.
Pretpostavqa se da }e sve druge potrebe biti
dostupne u toku samog rada. Cena radne snage
ukqu~uje broj sati potreban da se proizvede matica u leto i da se ~uva u toku zime. Radna snaga je
bila procewena na 8,1 $ na sat. Bio je napravqen
plan za produkciju i eksperimente ~uvawa 100
dru{tava - banaka za svaki pojedina~ni tretman.
REZULTATI
b) Sistem sa kavezima izolatorima
a)Sistem sa
I
materijal od kog je napravqena
zamre`enim kavezima
mati~na re{etka D I S K U S I J A
Matice u
jedan odeqak
sa}e
kavezima sa
drveni ram
`i~anom mre`om su
imale prose~no
sa}e izvu~eno
nad plasti~nom
pre`ivqavawe od
osnovom
60% u toku dva
zimska eksperimenta
podloga za 8 mati~nih
kaveza
(crte` broj 3).
metalni dr`a~i za
dr`awe podloge
Vi{estruko ~uvawe
ram dr`a~
otvor koji se zatvara
matica u `i~anim
drveni mati~ni kavez
kavezima je vitalan
prezimquju}i metod
za period od 6 mesemetalna mre`a
ci u bezmati~nim
dru{tvima sa 24 ili
8 ramova
48 matica u jednom
DRU[TVO
dru{ tvu - banci.
standardno LR telo
BANKA
Pre`ivqavawe u
gorwe leto
individualnim
CRTE@ 1: Dru{tvo-banka matdru{tvima je variica sa 24 ili 48 drvenih
standardno LR telo
mati~nih kaveza zamre`enih
ralo od 30% do 83%.
sa 10 ramova
sa jedne strane na modifikoNasuprot
vanom ramu dr`a~u (a), ili
tome,
matice
~uvane
dru{tvo-banka sa modifikou kavezima izolavanim ramom sa 24 drvenih
pregrada (12 sa svake strane
torima nikada nisu
rama), pokrivenih mati~nom
uspevale da pre`ive
re{etkom (b). Svaki ram
6 meseci tokom 3
dr`a~ je sme{ten u centar gordowe (predwe) leto
godine testirawa.
weg nastavka.
N a j v e } e
3) M i n i n u k l e u s s i s t e m s a k a v e z o m je
pre`ivqavawe u ovim kavezima izolatorima u
bio modifikacija sistema sa `i~anom mre`om.
bilo kojoj godini nije iznosilo vi{e od 25%.
Matice su ~uvane ~etiti meseca u sistemu
Ova visoka smrtnost se de{ava kada su matice
dru{tva - banke i zatim su prebacivane u male
zatvorene u kavezima sa mati~nom re{etkom koja
nukleusne zajednice (crte` 2). Svaki mini - nukdozvoqava radilicama da ulaze u svaki kavez.
leus (22,9 h 22,9 h 16,8 cm) je sadr`ao jednu maticu,
Sli~ni rezultati su dobijeni i u dve studije,
~etiri rama i ram hranilicu; ~etiri mini - nukkada je pre`ivqavawe za 6 meseci bilo mawe od
leusa su odgovarala jednom telu. Dva ili ~etiri
20% )Njudifmm! fu! bm. 1985, T{bcp 1977). Postoje dva
tela su postavqana jedno na drugo, ili nad
podatka u literaturi kada je ovo pre`ivqavawe
osnovnim dru{tvom, ili direktno na zemqu.
bilo ve}e od 70% za 6 meseci, ali je u svakom od
- 24 -
@ivadinovi} Rodoqub
za ~uvawe sparenih matica u toku 6 zimskih meseci ako je dru{tvo - banka obezbe|eno sa mnogo
radilica, hranom i izolacijom. ^uvawe matica u
bezmati~nim dru{tvima - bankama je bilo
uspe{no bez dodavawa legla (mla|ih p~ela), ili
prebacivawa matica u dru{tva sa mla|im
p~elama radilicama. Ovi rezultati nisu bili
o~ekivani budu}i da uglavnom mlade p~ele svojim aktivnim `lezdama opslu`uju matice. U
na{oj studiji su mnoge p~ele radilice bile starije od 6 meseci dok je trajalo zimsko ~uvawe matica u nekoliko uspe{nih tretmana. I pored toga,
ta dru{tva su opslu`ivala matice sve do kraja
sezone ~uvawa.
Va`an deo na{e studije o ~uvawu matica je
bila i procena kvaliteta matica posle ~uvawa,
da bi se utvrdili efekti zimskog
ram hranilica
tretmana.
Procewivali
smo
4 mini rama
dru{tvo mini-nukleus kvalitet matica merewem tri morfolo{ke odlike matica i brojnih
aspekata pona{awa u dru{tvima.
Nismo na{li razlike u te`ini
matica, te`ini ovarijuma i broju
ovariola za bilo koji sistem
~uvawa. To govori da se sa dugotrajnim ~uvawem ne naru{ava
potencijal plodnosti. Isto tako
nije
bilo
razlike
izme|u
pona{awa matica koje su bile
~uvane ili posebno u petoramnim
nukleusima, ili u masovnom sistemu ~uvawa, ako se ocewuje prema
dru{tvo sa matiprostoru
zahva}enim
leglom,
com od 20 standardkoli~inom p~ela radilica, rezernih LR ramova
vama meda i polena, i dono{ewu
vi{ka meda za vrcawe. Ovo definitivno potvr|uje hipotezu da dugotrajno zimsko ~uvawe ne smawuje
reproduktivni potencijal matica
bar za naredno prole}e i letwu
sezonu. Matice koje su pre`ivele 6
meseci u dru{tvima - bankama su
isto tako produktivne kao i one
koje su u nekom dru{tvu same prezimile.
Na{a ekonomska analiza
pokazuje da je masovno ~uvawe matica u dru{tvima - bankama ekonomski primamqivo, budu}i da jedna
matica mo`e da bude odgajena i
~uvana za 5,44$, a prodata za 8,1$ (u
leto mini-nukleusa
leto
1993.godini). Stepen
pre`ivqavawa matica, broj matica
u dru{tvu - banci, i iznajmqivawe
jedan nastavak sa
radne snage sa strane }e direktno
4 mini-nukleusa
uticati na o~ekivanu zaradu. Na{
najboqi ekonomski sistem je bio za
48 matica zatvorenih u drvenim
CRTE@
@ 2: Sistem mini-nukleusa sastavqen od ~etiri tela
zamre`enim kavezima, sa kojima
postavqenih jedno na drugo 1988-89, i sistem gde su
p~elar zara|uje 10.714$ za svaka 100
dva tela sa mini-nukleusima bila postavqena na dru{tvo za
dru{tva upotrebqena kao banke za
podr{ku 1989-90. Svaki nukleus se sastoji od ~etiri rama i
~uvawe, sa 60% pre`ivqavawa matrama hranilice.
ica (crte` 4). Ako sam p~elar izvotih eksperimenata bilo upotrebqeno samo jedno
dru{tvo - banka. Mi smo zakqu~ili, kao i
malo~as spomenuti autori, da je ~uvawe matica u
kavezima sa mati~nom re{etkom isuvi{e nestandardno za komercijalnu upotrebu.
Sistem mini-nukleusa je bio isto tako
uspe{an kao i kontrolni petoramni nukleusi.
Ipak, nije bio ekonomski opravdan zbog neophodnosti dr`awa specijalne opreme i radne snage
potrebne da se opremi sistem u januaru. Dodatno,
sistem mini-nukleusa nije prikladan za hladnu
klimu budu}i da se prebacivawe matica i
priprema mini-nukleusa vr{i u najhladnijem
delu zime.
Na{a studija je demonstrirala da bezmati~na dru{tva - banke mogu biti upotrebqena
PRE@IVQAVAWE U PROCENTIMA
- 25 -
PROFIT ( h 1000 $ )
- 26 -
Neizolovano
dru{tvo
1) Pogled odozgo
@ivadinovi} Rodoqub
ram sa
bankiranim
maticama
klube
p~ela
2) Pogled sa strane
CRTE@ 5:
kvalitetno izolovana i obezbe|ena pred zimu
nemaju potrebe za dodatnim medom u toku ~uvawa
matica. P~ele koje nisu u klubetu ne napu{taju
bankirane matice, te je tako izbegnuto wihovo
gladovawe ili smrzavawe u kavezima.
PREPORU^ENI METOD ZA
PREZIMQAVAWE DO 48
MATICA PO DRU[TVU
Dru{tvo-banka se sastoji od bezmati~ne
zajednice i bankiranih matica u kavezima
sme{tenih u centru gorweg nastavka ko{nice.
Ko{nica se sastoji od 27-30 ramova u tri tela,
dok se u oktobru redukuje na 18 ramova u dva tela,
nekoliko nedeqa posle po~etka ~uvawa matica.
Matice su u zamre`enim drvenim kavezima, a
mre`a dozvoqava p~elama da hrane matIzolovano
ice. Kavezi su postavqeni -le|a u le|a- u
drvenom ramu fiksiranom u centralnom
dru{tvo
ramu nastavka. Ram sa maticama ostaje u
istoj zajednici sve do kraja perioda
list {per plo~e
~uvawa.
kao za{tita
PRIPREMA DRU[TVA ZA
^UVAWE MATICA
ram sa banki1) Za dru{tva-banke pripremite
ranim maticama
platforme-palete u grupu po ~etiri. Na
palete smestite svako dru{tvo u jednom
praznom telu koje je izolirano.
POGLED SA STRANE
2) Po~etkom jula, spojite 20-ramno
dru{tvo sa 10-ramnim. Ova dva dru{tva
dr`ite odvojena medi{nim nastavkom
radilice
koji se nalazi izme|u dve mati~ne
ra{trkane
re{etke.
Obele`ite
matice
u
po ko{nici
dru{tvima.
3) Dodajte medi{na tela tokom
pa{e, ako je potrebno.
4) Obezbedite adekvatne zalihe
izolacija
hrane, pru`aju}i dru{tvima dobru pa{u,
ili prihrawujte sirupom u plodi{tu.
5) Namestite dve polenske poga~e
CRTE@ 6:
(jedna ispod druge na mati~noj re{etki) u
svakom dvomati~nom dru{tvu tokom
avgusta, da bi stimulisali ve}e odgajawe
CRTE@ 5 i CRTE@ 6: P~ele koje nisu izolovane zimi
legla.
6) Sredinom septembra redukujte formiraju klube. Klube se zbija tokom zime, {to mo`e da
broj tela dvomati~nih ko{nica na samo rezultira napu{tawem bankiranih matica. Izolacija oko
tri.
dru{tava im omogu}uje da vr{e termoregulaciju bez
7) Prihrawujte sirupom sa fumag- formirawa klubeta. Tako su radilice ra{trkane po celoj
ilinom i teramicinom, upotrebqavaju}i
ko{nici i nikada ne napu{taju bankirane matice.
- 27 -
SA^UVAJTE MATICE ZA
BOGATO I PRELEPO PROLE]E !
- 28 -
@ivadinovi} Rodoqub
ZIMSKO KLUBE
Autor ~lanka:
-Tufwf!!Ubcfs, nau~nik i p~elar, jedan od najpoznatijih u~enika profesora D/M/Gbssbs -a, pisac najzapa`enijih ~lanaka u Bnfsjdbo!! Cff
Kpvsobm-u
-82370 Wjmmfcsvnjfs-!! Hpvepvt-!! Gsbodf
^lanak je objavqen u Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm -u br. 8/1995 i Melitagori br. 11/1996
nam da sada nije zima (ovaj ~lanak je
vi{e p~ela na 3 cm2. Primeti}ete i da p~ele na
pisan za avgustovski broj BCK-a toj temperaturi jo{ nisu u klubetu.
primedba urednika) i da p~ele u nekim deloviOvde je interesantna temperaturna reguma zemqe jo{ uvek sakupqaju med te se nadam i
lacija koju p~ele sprovode nad podru~jem legla.
da ste do sada dobili dobre prinose meda, ali
D/! Pxfot je izvr{io bukvalno milione merewa
je vreme da se misli i na drugi aspekt p~elipri najrazli~itijim spoqa{wim temperaturama
weg `ivota pre nego {to to bude bilo zaista
i otkrio je da temperatura legla varira od oko
potrebno. Taj aspekt je zimsko klube. Za{to je
32,7-35oC. Ovo je bilo objavqeno u vladinoj pubklube do sada privuklo tako malo
likaciji: -Termologija medonosnih p~ela tokom
istra`ivawa je van mojih saznawa (ovo je samo
prezimqavawa- (Uif! ufsnpmphz! pg! xjoufsjoh! ipofz
donekle ta~no, jer su neka pre svega evropska
cfft-!VTEB!Ufdi/!Cvmm-!1429) 1971. Da, istina je da
istra`ivawa skoro do tan~ina razjasnila
je prose~na temperatura legla oko 32,7oC, ali to
pona{awe p~ela i ostale odnose u klubetu, a o
ne zna~i da je p~ele odr`avaju ta~no takvom uvek
~emu je detaqno pisao gospodin Marko
kada ima legla.
Stanojevi} u P~elaru za januar i februar
Ali, ovo se odnosi na letwe i prole}ne
1999.godine - primedba urednika) budu}i da je
uslove, a ne i na zimu. Kako postaje hladnije i
ono mnogo va`no za opstanak p~ela, a ipak je
hladnije, sa padom temperature, p~ele se zbijaju.
tako malo ura|eno na ovom poqu. ^lanak pred
Ako otvorite ko{nicu rano nekog jeseweg jutra
vama }e opisati ono {to je poznato o klubetu,
gde je no}na temperatura pala na +4oC a jo{ uvek
a i napomenuti ono {to jo{ uvek ne znamo.
sunce nije ogrejalo, uo~i}ete klube - tu loptu od
Kao {to znate, sa sni`ewem temperature,
p~ela koja odr`ava svoju toplotu. Sa ve}im
p~ele se na sa}u zbijaju sve bli`e i bli`e jedna
padom temperature, klube se sve vi{e ste`e tako
drugoj. Na primer, lepog toplog letweg dana
da na -6oC zaista nije lako raskinuti ga, da bi
(+32oC) pogledajte broj p~ela koje prekrivaju
uzeli ram na pregled, jer su p~ele ~vrsto
zaklopqeno leglo ili larve na 3 cm2. Trebalo bi
povezane i zaka~ene jedna za drugu sa wihovih 6
da uo~ite da je broj p~ela razli~it u odnosu na
nogu i vilicama. Ali samo malo dubqe u klubetu
vrstu legla. Onda sve ponovite kada temperatura
od ovih spoqnih p~ela koje se uop{te ili samo
padne na oko +15oC, i vide}ete skoro dva puta
malo kre}u, vide}ete mnogo aktivnih p~ela koje
mogu da lete te }e i poleteti ka vama da vas
Zimovawe na Miro~u u
napadnu.
zimskoj fantaziji
Sada mi znamo da slobodna masa p~ela u
unutra{wosti klubeta stvara toplotu konzumirawem meda i wegovim pretvarawem u toplotnu
energiju (To, u stvari, nije ta~no. Najnovija
istra`ivawa govore da p~ele u centru klubeta
najmawe tro{e hrane, ali gube vi{e vodene pare.
P~ele u kori klubeta tro{e puno hrane, te
stvaraju puno metaboli~ke vode u svom organizmu
- primedba urednika). Ali ne znamo do kraja
povezanost p~ela u unutra{wosti klubeta i u
wegovoj kori. Te{ko je opisati koru klubeta, ali
bih ja pretpostavio da je wena debqina od 3-4
p~ele (2,5-7,5 cm - primedba urednika) i da se te
p~ele jedva mogu da kre}u, te sam ja zato ube|en da
one uop{te ne mogu da se kre}u nazad ka centru
klubeta da se utople (Prema gore navedenim
istra`ivawima ni ovo nije ta~no. Naime, p~ele
Foto: Jovi} Spasoje
iz unutra{wosti klubeta, koje vi{e gube vodu i
selo Miro~, 19220 Dowi Milanovac
prakti~no su `edne, te`e ka periferiji klubeta
tel:(030) 86-003
gde su p~ele koje proizvode dosta metaboli~ke
^asopis P~elar, januar 1999.godine
vode koju }e one koristiti, a p~ele sa periferi-
- 29 -
- 30 -
@ivadinovi} Rodoqub
OPREMA ZA KO[NICE
I POTREBE U TOKU
Z I M O V A W A JJJ deo serije od osam ~lanaka
Autor ~lanka:
qspg/!!D/M/Gbssbs
-biv{i {ef Odeqewa za istra`ivawa u p~elarstvu pri Ministarstvu poqoprivrede SAD-a
-biv{i profesor Odeqewa za entomologiju na Univerzitetu u Viskonsinu, SAD
med
polen poklopqen medom
centar klubeta
izolacioni
sloj od p~ela
prazno sa}e
satono{a
dowa letvica
- 31 -
- 32 -
@ivadinovi} Rodoqub
Slika 4:
med
polen
poklopqen
medom
polen
- 33 -
^lanak je objavqen u ~asopisu Cff!Cj{ za jul 1997. i Melitagori za septembar 1998. godine
ikada se nijedan parazit nije tako
napadnutom leglu, kome je doprinela ~iwenica da
brzo pro{irio kao Wbsspb! kbdpctpoj
ona sa varoom `ivi milionima godina.
(Nedavno je nepobitno utvr|eno da se varoa na
3-[IREWE VAROOZE
na{im prostorima ne mo`e nazivati ovim
Svaka vrsta `ivotiwa se mo`e ra{iriti
imenom, ve} nekim drugim koje jo{ nau~no nije
na celoj zemqi ako ima dostupan izvor hrane.
,,
odre|eno. Po svemu sude}i, ,,na{a varoa pripada
Hrana varoe je krv p~ele, i bez we, varoa ugiba.
korejskom haplotipu - primedba urednika).
Ve}i deo Evrope je pokriven p~elama, pa je tako
Posledwih 20 godina on je brzinom svetlosti
izvor hrane za varou uvek dostupan.
preno{en iz zemqe u zemqu i sa kontinenta na
[irewe varoe se vr{i uglavnom na tri
kontinent. Bez na{e pomo}i dru{tva bi ugibala
na~ina:
bez ikakvih {ansi na pre`ivqavawe (Ko zna, da
1 . Letom p~ela i trutova u radijusu od prise ~ovek nije uplitao u savla|ivawe varoe, do
bli`no 12 kilometara.
danas bi verovatno pre`iveli samo po bilo kom
2 . Preno{ewem rojevima koji mogu da lete
osnovu otporni sojevi p~ela, ili bi pak, p~ele
i do 30 kilometara.
zaista izumrle, u {ta je te{ko poverovati 3 . Prenosom p~ela od strane p~elara,
primedba urednika). Zbog toga, na nama qudima je
putem selidbe i sli~no.
da ustanovimo odre|ene odbrambene mehanizme i
Prenos varoe na kra}a rastojawa vr{e
prona|emo prirodne materije koje }e za{tititi
uglavnom p~ele, a na ve}a qudi (stotine kilona{e p~ele od opakog parazita.
metara pa i sa kontinenta na kontinent).
Ovaj ~lanak }e p~elaru
4-OSOBENOST [IREWA VAROE
pokazati put kojim se mo`e posti}i
Svi znamo da se razmno`avawe vrsta odvikona~na pobeda nad varoom, te da se tako
ja uz prisutnost oba pola (mu{ki i `enski).
spasu na{a dru{tva od istrebqewa.
Varoa ima jo{ jednu varijantu umno`avawa:
1 -W B S S P B KBDPCTPOJ
prenosom samo jedne varoe iz
Skoro svaki savremenik, bio
dru{tva u dru{tvo mo`e da se
on nau~nik, p~elar ili neprofeprodu`i vrsta. U ovome le`i
sionalac koji je ikako
i deo tajne wenog brzog
povezan sa svetom p~ela,
{irewa svetom. Zbog ovoga se
poznaje pojam varoe.
po~etno stavqawe zara`enih
Varoa `ivi na telu
podru~ja u karantin i
Varou mo`emo
p~ele. Hrana joj je
uni{tavawe
suzbiti samo ako je
krv tj. hemolimzara`enih
dobro prou~imo
fa p~ele dok je
dru{tava i
najve}i intenzitet ishrane na p~eliwem leglu.
p~eliwaka pokazalo kao neuspe{no, ali je ipak
Tako varoa isisava krv p~ele, larve i lutke. Zato
~inilo da se proces {irewa uspori (pojedine
,,
su ugro`eni svi stadijumi razvoja p~ele i legla
izolovane ostrvske zemqe su ,,dobile varou tek
te se varoa danas mora smatrati najopasnijim
pre par godina - primedba urednika).
parazitom p~ela.
5-MINIMIZACIJA ZARAZE
2-ORIGINALNI DOM VAROE
Prihvatawe ove osobenosti, unikatne u
Bilo bi nemogu}e izbrojati sve rase i
`ivotiwskom carstvu, nas u~i da su u toku godine
tipove p~ela na Zemqi. Ipak, jedna rasa je u prona{a dru{tva u stalnoj opasnosti od infekcije.
teklih 20 godina privukla naro~itu pa`wu: Bqjt
Uzimaju}i ovo u obzir, p~elar sa jasnim
dfsbob koja poti~e iz Azije. Ona ima kra}i perirezonovawem, zna da mora da izvodi ~vrstu
od razvoja u leglu od na{ih p~ela, i oplodwa
odbrambenu strategiju protiv varoe. Ako uspemo
bra}e i sestara varoe se ne odvija u radili~kom
da razvijemo tretman protiv varoe koji se svojom
leglu. To je mogu}e samo u trutovskom leglu zbog
efikasno{}u prote`e na celu godinu, ima}emo
du`eg perioda razvoja. Ova rasa ima odbrambeni
barem neku garanciju da }emo varou odr`avati na
mehanizam za otkrivawe i uni{tavawe varoe u
minimumu.
- 34 -
@ivadinovi} Rodoqub
- 35 -
- 36 13-FUNKCIJA
FRAKNO TIMOL RAMA
Konstrukcija rama se sastoji iz dva dela,
gorweg odeqka-sprata gde specijalno platno
dr`i timol, i doweg odeqka koji slu`i za isparavawe. Miris iz doweg dela izlazi kroz useke i
pronosi se ko{nicom cirkulacijom vazduha.
Isparewa timola su te`a od vazduha i
pregrada od platna mora da bude takva da se miris
kroz wu nesmetano kre}e, ili }e u protivnom ceo
trud biti uzaludan.
14-KOLI^INA
POTREBNOG TIMOLA
Veoma je va`na precizna koli~ina timola
koji }e biti kori{}en: previ{e timola }e
zapu{iti platno, a premalo }e biti neefektivno. Korektna koli~ina je 11-12 g timola po
ramu, i to granuliranog timola iako se mo`e
upotrebiti i pra{kasti. Neki hemi~ar vam mo`e
nabaviti ka{i~ice ili sudove za merewe (ipak je
najsigurnije da se to izmeri na analiti~koj vagi
- primedba urednika).
Obezbedite da timol bude ravnomerno
raspore|en u gorwem odeqku a ne da bude na jednoj gomili.
15-KADA JE NAJBOQE
TRETIRATI TIMOLOM
Mi znamo da kada `elite da dobijete dobre
rezultate u bilo kojoj sferi, sve trebate da odradite korektno i u pravo vreme. Kori{}ewem timola pred p~elarom se otvara mogu}nost da se sa
varoom bori putem upotrebe dva tretmana sa 1112 g timola tokom godine. Prvi tretman treba
izvesti od 1-10 maja sa ciqem da se uni{ti varoa
koja bi se razmno`avala tokom letwih meseci
(kod nas ne{to ranije - primedba urednika).
Drugi tretman se izvodi krajem jula i po~etkom
avgusta. On uni{tava varou koja }e u toku jeseni
i zime biti prenesena u i od drugih dru{tava.
Vreme tretirawa treba precizno po{tovati ako
se `eli optimalni rezultat.
16-U KOM DELU KO[NICE
POSTAVITI TIMOL RAM
Ovde mi treba da vodimo ra~una o uklapawu konstrukcije ko{nice i polo`aja rama.
Najoptimalniji rezultati su postignuti kada je
ram postavqan na suprotnoj strani od leta i
obavezno u nastavku koji je najudaqeniji od leta,
a to zna~i u zadwem delu ko{nice, ako su ramovi
postavqeni ,,na toplo,,. Kada su ramovi
postavqeni po du`ini, ,,na hladno,,, ram se uvek
postavqa uz zid ko{nice. U ko{nicama sa dva
plodi{na tela kada su ramovi postavqeni po
du`ini preporu~ujem dva Frakno timol rama, po
jedan uz dva bo~na zida gorweg nastavka. Najboqi
rezultat se posti`e kada se isparewa timola
raznose ko{nicom pre nego {to ih p~ele lepezawem usmere ka letu. Za sada nema dokaza o {tetnom dejstvu na p~ele i matice bez obzira na vreme
postavqawa timol rama.
17-EFEKTI TRETMANA TIMOLOM
Ovaj tretman }e uposliti nau~nike za
du`e vreme zbog slede}ih osobitosti:
@ivadinovi} Rodoqub
G O T O V
R A M
padawe varoe
kori{}ewem
timola
od 15.07.92 do
1.10.92
proizvodno 1
proizvodno 2
roj
roditeq.dru{.1
roditeq.dru{.2
1993/94
termin
upotrebe
timola
dru{tvo 1
dru{tvo 2
dru{tvo 3
dru{tvo 4
dru{tvo 5
dru{tvo 6
16.6.93.
16.6.93.
21.7.93.
21.7.93.
21.7.93.
1.993.
- 37 -
(kori{}ena je 1/4
preporu~ene doze)
205
Gpmcfy!WB!! 2.H 92.
212 Gpmcfy!WB 2.H 92.
156
Gpmcfy!WB! 2.H 92.
1203 Gpmcfy!WB 2.H 92.
669 Gpmcfy WB 2.H 92.
jun
99
372
jul
464
447
103
137
221
132
154
173
101
184
36
27
37
22
12
nov.
61
20
108
58
134
108
6
8
5
13
9
2
4
3
5
4
dec. jan.
55
57
15
11
34
15
25
21
35
20
17
15
9
3
6
14
2
1
1
0
3
0
feb. mar.
95
236
21
57
30
99
37
51
37
68
134
95
9
9
12
16
8
14
29
3
87
11
132
154
173
101
184
282
293
222
1363
715
31,88%
34,45%
43,80%
6,90%
20,46%
68,12%
65,55%
56,20%
93,10%
79,54%
sep. do 1 okt.
281
91
86
31
18
2
512
131
430
196
79
14
- 38 -
@ivadinovi} Rodoqub
Autor:
DOPUNA TRETMANA
Gsbo{!Lopcfmtqjft
T I M O L O M P R O T I V majstor p~elarstva
89681!Nvimifjn.T
Tufuufo
VAROE
Nema~ka
^lanak je objavqen u ~asopisima Cff!! Cjj { , br.6/1997 i Melitagora br.9/1998.
e} 10 godina se trudimo da prirodnim
metodama u~inimo varou bezopasnom.
Do sada su isprobavani i isprobavaju se mnogi
na~ini i sredstva u tu svrhu. Uvek je glavni ciq
da se izvrca prirodni med, prikupi propolis i
polen koji nisu optere}eni hemikalijama ili
kiselinama.
Na{a istra`ivawa su pokazala da je metod
sa timolom koji nam daje najve}i uspeh, istovremeno u skladu sa zadatim zahtevima.
Tako smo posledwih nekoliko godina u
na{ih 120 dru{tava koristili samo timol bez
gubitka jedne jedine zajednice. Od po~etka
upotrebe timola, otpornost i zdravqe na{ih
p~ela se tako mnogo stabilizovalo da sada imamo
dosta ve}i prinos nego kad smo koristili druge
metode.
vm!! M//
(Ovo je sassvim realno, jer je Qbv
Nbessfo iz Severne Karoline otk
krio 1995. godine
da pri jessew
wem tretiraw
wu p~ela trak
kama sa fluvalinatom ,,Bqjttubo,,, u tretiranim dru{tvima se
javqa reduk
kovana nossivosst matice u odnossu na
netretirana. Po va|ew
wu trak
ka, nossivosst se normalizuje. Ovo bi naravno trebalo detaqnije
prou~iti, ali ak
ko je ta~no i uz to statissti~k
ki
zna~ajno, to bi zna~ilo katasstrofu za dru{tvo, i
pri wegovom razvoju bi ga trak
ke fluvalinata
veoma unaza|ivale - primedba urednik
ka).
Uz pomo} na{eg Frakno timol rama sa
primenom 12 g timola (kristali EBC
210QI/FVS) 1.maja i 1.avgusta, mi u rukama imamo
sredstvo koje mo`e da redukuje varou i da je u~ini
bezopasnom tokom cele godine.
Sve do 1993. mi smo na{ timol ram
stavqali i pre i posle medonosne pa{e. U
prole}e 1994. na rastojawu od 200 metara od nas je
stradao zbog varoe p~eliwak od skoro 45
dru{tava. Mnogo preostalih p~ela se zajedno sa
varoom pridru`ilo na{im dru{tvima.
Re{ili smo da ne vadimo timol ramove ve}
da ih ostavimo u dru{tvima te da ih sredinom
aprila ponovo napunimo sa 12 g timola.
U toj 1994. godini varoa je padala u broju
koji mo`ete videti u tabeli iz prethodnog
~lanka, dok se u narednoj tabeli nalaze vrednosti za mesece neobra|ene u prethodnom napisu.
1994:
Dru{tvo 1
Dru{tvo 2
Dru{tvo 3
Dru{tvo 4
Dru{tvo 5
Dru{tvo 6
oktobar
128
96
29
265
403
22
novembar
69
26
31
188
200
11
decembar
41
16
20
131
10
1
Maja 1994. kupili smo jedno eksperimentalno dru{tvo od istra`iva~ke stanice: bez
nikakvog tretmana dnevno padawe varoe od
24.maja do 11.juna je bilo od 5-10 varoa. Ta~no
12.juna ovom dru{tvu smo dodali jedan Frakno
timol ram sa 12 g timola, posle ~ega je varoa
padala tempom sa slede}e tabele:
jun jul avg. sep. okt. nov. dec. jan. feb. ukupno
718 780 89 82 251 10
0
0
4
1704
1
83
2
61
3
185
4
50
5
172
6
51
7
130
1
71
2
91
3
105
4
31
5
201
6
141
7
115
595
370
15
3
5
1
4
0
0
1
457
344
3
2
0
7
4
6
0
1
432
118
4
1
6
1
1
2
1
2
383
186
8
2
0
9
4
12
5
3
428
278
0
2
9
1
0
2
2
0
P~elama treba
pomo}i u wihovoj
neprestanoj borbi sa
opakom varoom.
Isto se doga|a i sa timolom.
Vremenom se on inkorpori{e u sa}e. Varoa je
toliko ,,zbuwena,, da se vi{e ne hrani na leglu i
kao posledica toga se javqa glad. Varoa ne mo`e
stvoriti otpornost na glad, te zato verujemo da
nikada ne mo`e da postane rezistentna na timol.
Analize voska u Poqoprivrednom
Institutu za Hemijske analize u Frajburgu su
dale slede}e rezultate:
Sa}e za
leglo
Blok/kalup
od voska
Centar
sa}a
9,96 mg/kg
41,61 mg/kg
47,00 mg/kg
Med
0,11 mg/kg
- 39 -
Stopqeni vosak
od timol rama
60,5 mg/kg
2523,1 mg/kg
Med
<0,02 mg/kg
- 40 -
@ivadinovi} Rodoqub
Analiza Izvor
broj:
meda
Proizvo|a~
Rezidue timola u
medu sa}u sa leglom
223/95 {umski
221/95 {umski
221/95 cvetni
907/0/96 {umski
908/9/96 {umski
909/7/96 {umski
Lopcfmtqjft-Tufuufo! 0,110
Ejfiin-Tufuufo!!!!!! 0,006
Xfso{-Uvuumjohfo!!!!! 0,006
Sfcipmu{-Jsoepsg!!!!!!0,081
Qbvmj-Xjfmifjn
0,010
Tusfjdifs-Jsoepsg
0,149
55,6
37,4
9,2
21,2
49,4
31,2
16.05.96.
0,08
0,10
0,06
-
do
22.07.96.
0,11
0,12
0,11
16.05.96.
85,1
276,1
229,4
-
do
22.07.96.
86,1
10,3
53,4
Osim toga, Institut u Frajburgu je analizirao med od maj~ine du{ice i ruzmarina koji
su proizvela dru{tva koja nikada nisu tretirana
timolom, i dobio je slede}e rezultate:
Analiza
/95
2521/95
4907/95
13042/95
13115/95
13305/95
Izvor
Maj~ina du{.
Maj~ina du{.
Maj~ina du{.
Maj~ina du{.
Maj~ina du{.
Ruzmarin
Proizvo|a~
Rezidue
Privatni/Krit
0,005
Uvoz/Ju`.Francuska
0,007
Uvoz/Ju`.Francuska
0,008
Novi Zeland
0,026
[panija
0,015
Novi Zeland
0,009
- 41 -
Autori:
Rezidue u medu posle
Tufgbo!Cphebopw
Wfsfob!Ljmdifonboo
aplikacije
timolom
Boupo!Jnepsg
Qfufs!Gmvsj
protiv varoe upotrebom
F r a k n o t i m o l r a m a Mjfcfgjfme-!!4114!
!Cfso- [vajcarska
UU
IJ
REZULTATI I DISKUSIJA
mg timola na kg meda
1,80
1,60
1,40
1,20
Vrednost tolerancije u
[vajcarskoj od 0,8 mg/kg
1,00
0,80
0,60
0,40
0,20
0,00
[vajcarska = 22
uzorci
Nema~ka = 19
- 42 -
@ivadinovi} Rodoqub
0,16
minimum
mg/kg
0,40
0,08
<0,02
minimum
mg/kg
maksimum
mg/kg
0,83
0,54
0,63
maksimum
mg/kg
<0,02
0,83
<0,02
0,48
cija da prole}ni med te`i ve}im reziduama timola nego {to je slu~aj sa medom od medqike u
leto. Da li ovo mo`e da se potvrdi, vide}e se
posle ponovnih analiza narednih godina.
4)UKLAWAWE TIMOL RAMOVA
TOKOM MEDOBRAWA
Javqa se pitawe da li odstrawivawe
Frakno timol ramova u toku medobrawa mo`e da
- 43 -
Urednik smatra za nu`no da pored ovako iscrpnih ~lanaka o timolu, u ovoj kwizi
objavi jo{ neke starije informacije do kojih je mogao da do|e a koje se ti~u upotrebe
timola u p~elarstvu, kako bi ~itaoci pred sobom imali kompletnu sliku !!!
Ovo je izmewen i dopuwen ~lanak urednika ove kwige, objavqen u ~asopisu Matica 1/1998.
Suo~avamo se sa ~iwenicom da je borba
protiv varoe sve komplikovanija, {to zbog
stvarawa otpornosti na preparate, to i zbog
ograni~ewa upotrebe nekih dosada{wih lekova,
jer su wihovi ostaci u medu u najmawu ruku
toksi~ni za ~oveka, a pojedini i kancerogeni
(amitraz). Ipak, timol nam vra}a nadu i sve vi{e
uliva poverewe. Svojevremeno smo ga napustili
zbog neophodne opreznosti pri radu sa wim
(ne`eqena dejstva), ali i zbog lako}e
kori{}ewa i povoqnije cene drugih lekova.
Postojao je problem i sa na~inom tretirawa, a
neke od tada kori{}enih metoda vide}ete u
narednom tekstu.
Veoma je povoqno {to glavnina isparewa
timola ostaje u medu samo 48-72 ~asa.
Efikasnost timola doziranog u obliku
pra{ka, sa 0,25 g po ulici p~ela ili u kutiji
(gazi) sa 10-15 g po ko{nici je u masovnom eksperimentu bila 73-97,7%. Efikasnost timola u dozi
jedino od pra{ka je bila 76%. Najvi{e varoe je
palo posle 48 ~asova, i osip se zadr`avao na tom
nivou narednih 4-7 dana.
Ina~e, efikasan je na temperaturi od 842oC. Ali, ako se tretira sa 10-15 g po ko{nici u
nekom paketi}u ili gazi, a na temperaturi preko
27oC, matica prestaje sa zalegawem, i oko 6%
matica ugine.
U Belgorodu su 10 g timola stavqali u
kutije {ibica i uvijali u gazu, ili su timol uvijali samo u gazu (paeti} 5h5 cm). Tako spremqen
timol je kori{}en u novembru, po~etkom februara i po~etkom aprila, deluju}i sa podwa~e, {to
je gre{ka, jer se isparewa kre}u nani`e. U
novembru je palo 4,5 puta vi{e varoe nego u kontrolnim dru{tvima, u februaru 2,8 puta vi{e, a
u aprilu ~ak 6 puta vi{e. Ako se koristi tokom
zime, pada 2 puta vi{e varoa nego kod kontrolnih
dru{tava.
Kod te{kih zaraza timol se davao 3-4 puta
u obliku pra{ka sa razmakom izme|u tretirawa
od 4 dana (0,25 g po ulici). Kod slabijih zaraza
daje se 2-3 puta u razmaku od 7 dana. P~ele se tako
le~e u prole}e, leti po va|ewu meda, i u jesen,
obavezno vode}i ra~una o temperaturi,
vla`nosti vazduha i pa{nim uslovima. Ako je
slaba pa{a, lako mo`e do}i do grabe`i, kao i
pri ve}oj dozi od propisane. Tretirati kad je
vla`nost vazduha 30-40%, jer tada varoa bez
p~ele `ivi 2-3 puta kra}e, nego kad je vla`nost
80-90%. A poznato je i to da hemijska akaricidna
sredstva pri tako velikoj vla`nosti imaju slabije rezultate za 30-50%.
U Rusiji (Belgorod) su priredili jo{
jedan eksperiment. Tretirali su timolom 8
dru{tava sa stepenom zara`enosti od 32-36%.
- 44 -
@ivadinovi} Rodoqub
Foto: Ukrajinski
~asopis Pasika
br.3/1998
SPRE^AVAWE
NAGONA ZA
ROJEWE U
PROLE}E
osebnu ulogu u metodu koji
`elim da vam opi{em imaju
prednosti ko{nica koje mogu
neograni~eno vertikalno da se pro{iruju a
imaju relativno niske nastavke i ramove, kod
nas poznate kao Fararove ko{nice. Treba
naglasiti da je ovo jedna od retkih operacija
koja zahteva rad sa ramovima kod ove ko{nice,
i tra`i vi{e vremena i truda, ali je zato
neophodan preduslov za daqi ekonomi~ni rad
skoro iskqu~ivo sa nastavcima !
Ne samo u usmenim predavawima, ve} na
`alost i u najve}em broju kwiga i ~lanaka o
p~elarstvu, se pri opisivawu tehnologije
(pravilniji termin je tehnika - primedba urednika) rada sa p~elama ne isti~e u dovoqnoj
meri razlika izme|u akta prirodnog rojewa, i
samog nagona za rojewe kod p~eliwih dru{tava.
Na `alost, ve}i deo p~elarske literature se
bavi prezentirawem metoda i postupaka kojima mo`e da se spre~i ili na drugi na~in iskoristi akt rojewa a mnogo re|e je jasno definisana potreba za spre~avawe same pojave i
razvoja nagona za rojewe kao i metode kojima se
to posti`e.
Svi koji su imali prilike da ~uju po
koju re~ o Fararovim ko{nicama, sigurno su
brzo shvatili da je u tom sistemu mnogo lak{e
posti}i kontrolu akta rojewa, budu}i da je ta
ko{nica mnogo pogodnija za manipulacije nastavcima i ramovima, pri ~emu se ~ak i kod
dru{tva koje je dosta duboko za{lo u rojevi
nagon mo`e spre~iti finalni stadijum, tj.
samo rojewe.
Ali, pri ovakvim manipulacijama, ~iji
se efekti uglavnom baziraju na razbijawu kom-
Autor:
Aleksandar Mihajlovski
urednik ~asopisa Melitagora
-p~elari desetoramnom
Fararovom ko{nicom sa
nastavcima visine 19 cm
ul.Helsinki 41 a
91000 Skopje, Makedonija
tel. 99 389 91 363-424
^lanak je objavqen u Melitagori br.2/2000 god.
Urednik ne mo`e a da ~itaocima ne predstavi
svog li~nog prijateqa Aleksandra kao jednog od
retkih p~elara sa izuzetno realnim i razumnim
pogledom na p~elarstvo dana{wice, naro~ito na
sve suroviji ekonomski aspekt na{eg zanimawa.
paktnosti legla tj. dovo|ewu dru{tva u stawe stresa, se dobija jedna izrazito va`na i negativna pojava - odsustvo zadovoqavaju}eg prinosa ili drugim
re~ima re~eno: sa time {to smo spre~ili rojewe,
automatski nismo i povratili radno raspolo`ewe
tj. nije odmah zavladao nagon za sakupqawe rezervi
meda.
Tako svi mi koji radimo ovim tipom
ko{nice sti`emo do vi{eg stepena saznawa da se
su{tinski u savremenom p~elarewu Fararovom
ko{nicom ili LR ko{nicom javqa jaka potreba za
spre~avawem same pojave ili razvoja nagona za
rojewe! Isto tako, traga se i za metodama za
zadr`avawe radnog raspolo`ewa kod p~ela, tj. nagona za razvojem ili nagona za sakupqawem rezervi
hrane, ali ta problematika nije tema ovog ~lanka.
Zna~i, da bi bila primewena slede}a metoda
prevencije nagona za rojewe osim posedovawa
najsavremenijih ko{nica tipa Farar (najboqe sa
desetoramnim nastavcima visine 19 cm) (ovo je
autorovo li~no mi{qewe - primedba urednika),
ili LR (sa kojima ekonomi~nost nije najboqa),
potrebne su i izvesne pripreme.
Kao prvo, obratiti pa`wu i dru{tva zazimiti sa hranom u izobiqu, tj. velikim brojem ramova
poklopqenog meda. Po`eqno je da se obezbede i
rezervni nastavci sa takvim medom. Isto tako, za
uspeh je neophodno da se prihvati za istinitu pretpostavka da se u prole}e po~etak nagona za rojewe
manifestuje polagawem prvih neoplo|enih jaja
koje matice nose u trutovske }elije ili se manifestuje po~etkom izgradwe trutovskog sa}a u
praznom prostoru ostavqenom i namewenom za tu
svrhu (na poklopnoj dasci ili ramu gra|evwaku).
Nije lo{e znati i to da veliko zna~ewe u izvo|ewu
ovog metoda ima poznavawe pona{awa p~eliweg
dru{tva tokom cele godine, a naro~ito u prole}e,
kao i minimizirawe stresa usled otvarawa
ko{nice i preure|ivawa wegove sadr`ine,
najvi{e legla. Na daqe slede crte`i kojima }e
biti slikovito obja{wena metoda, ali da napomen-
CRT
TE@ 1.
Legenda:
Nastavak broj 1:
1,2 i 8,9=med i 3-7 ramovi
sa praznim izgra|enim
sa}em.
Nastavak broj 2:
1-9 zatvoren med
Ovo je prikaz jednog
tipi~nog sredwe jakog
p~eliweg dru{tva pri
zazimqavawu u jesen. U nastavku br.2 ima 6-9 ramova
skoro 100% punih sa 100% poklopqenim medom i
polenom. Mawe meda mogu da imaju samo 1-3 rama
postavqenih u sredinu. U nastavku br.1, sredwi ramovi
su sasvim prazni, a na krajwim mo`e da ima meda i polena.
CRT
TE@ 2.
Legenda:
Nastavak broj 1:
1,2 i 8,9=med i 3-7
ramovi
sa
praznim
izgra|enim sa}em
Nastavak broj 2:
1,2,4,5,6,8,9= zatvoren
med; 3 i 7 su med+polen
Ovo je prikaz zajednice u rano prole}e.
Pri prvom prole}nom pregledu se kontroli{e samo
prisustvo matice, zdravstveno stawe i do koje je visine
rama poklopqen med u nastavku br.2. Ako je potrebno,
sada je vreme da se vr{i stimulativno prihrawivawe
{e}ernim sirupom ili medom, ili pak prihrawivawe
za dopunu potrebnog minimuma rezervne hrane, da bi se
izvela slede}a operacija(crte` 3a). Ne vr{i se nikakva druga manipulacija. Zavisno od vremenskih uslova,
re|e ili ~e{}e se vr{e pregledi samo nekoliko kontrolnih dru{tava na p~eliwaku: tra`e se prva trutovska jaja ili po~etak izgradwe trutovskih }elija na
poklopnoj dasci ili na postavqenim ramovima
gra|evwacima.
- 45 -
CRT
T E@ 3b:
Legenda:
Nastavak broj 1:
2 i 8= ram gra|evwak i 37 su ramovi sa praznim
izgra|enim sa}em ili sa
satnim osnovama
Nastavak broj 2:
3,4,5,6,7,8= leglo; 2,9=
satna osnova; 1 , 10 =
prazni izgra|eni ramovi
Nastavak broj 3:
1-10= ramovi sa medom
Ovo je izgled
ko{nice posle izvr{ene
manipulacije. Med je na podwa~i (neprirodan polo`aj).
U sredini nastavka br.2 su centralno postavqeni bez
reme}ewa rasporeda, ramovi sa leglom. Do wih, levo i
desno su satne osnove, a ostatak prostora ispuwavaju
prazni izgra|eni ramovi. Pazite da 1. i 10. ram budu sa
izgra|enim sa}em. U 1.nastavku koji je na vrhu mogu se
postaviti: a)samo 10 izgra|enih ramova(kod slabije
zajednice); b)izgra|eni ramovi i nekoliko rama
gra|evwaka (sredwe jake zajednice), ili v)izgra|eni
ramovi(u sredinu), a sa strane satne osnove i
gra|evwaci(ja~e zajednice). Posle ovoga u normalnim
uslovima nema potrebe za dopunskim prihrawivawem.
- 46 -
KOMPLETNA
P R EVENCIJA
@ivadinovi} Rodoqub
NAU^NA
ROJE W A
SA OSVRTOM NA
PROIZVODWU MEDA U SA]U
Autor:
VE[ TI N A
U 1919. godini je Ministarstvo poqoprivrede SAD-a objavilo zapa`enu publikaciju:
,,F
Farmerski bilten 1039, Komercijalna
,,
p r o i z v o d w a m e d a u s a } u od autora po imenu
Hfpshf!T/!Efnvui.
Osnove na kojima po~iva ve{tina uspe{ne
proizvodwe meda u sa}u, i koje va`e do dana{weg
dana, je jasno i nedvosmisleno formulisao
Efnvui zajedno sa velikim brojem proceduralnih
opcija. Efnvui nije stao ni iza jedne procedure
isti~u}i je kao najboqu.
H F P S H F !, ,T / ! E F N V U I :
,,STRATEGIJA JE DEFINISANA
Ovde }emo ukratko ponoviti najva`nije
su{tinske elemente celokupne analize rada sa
ko{nicama u ciqu proizvodwe meda u sa}u, kao i
prirode te{ko}a, i to jednom serijom citata:
1 ) Preporu~qivo je kori{}ewe dva duboka tela za plodi{te radi maksimalnog razvoja
dru{tva pred po~etak pa{e:
,,Zbog toga je od velike va`nosti da (1)
svako dru{tvo bude normalnog sastava u periodu
na 6-88 nedeqa pred po~etak pa{e i (2) da odgajawe
legla bude na maksimalnom nivou za ceo taj period, ~iji je ciq proizvodwa radilica koje }e
,,
u~estvovati u pa{i .
2 ) Preporu~uje se redukcija ko{nice na
samo jedno telo krajem medewa:
,,Odgajawe legla koje je od primarne
- 47 -
- 48 -
Crte` broj 1
@ivadinovi} Rodoqub
MEDI[TE SA
MEDOM U SA]U
Mlada matica
Samo poklopqeno leglo
Koncentrisana snaga
izletnica
- 49 -
- 50 -
@ivadinovi} Rodoqub
Mati~na re{etka
H/X/! EFNBSFF:
PRETE^A KO[NICE U
KOJOJ JE SIMULIRANO ROJEWE
Osnovna verzija sada ve} klasi~nog
Demarijevog plana za kontrolu rojewa (vidi
crte` broj 2) je bila objavqena 1894. godine, a
potom je sledila serija modifikacija (Kwiga:
BCD0YZ[! Cfflffqjoh, izdawe 1935. godine, str.
216-219).
Autor:
- 51 -
KONA^NO:
PLAN XUNIPER HIL
Kontrola rojewa i
dobijawe meda u sa}u
^lanak je objavqen u Bnfsjj dboo ! Cff!!Kpvsoo bm , januar 1997. i Melitagora, januar 1999.
lan Xuniper Hil je predstavqen na
crte`u broj 3. i izra`ava konsenzus
,,
,,Strategije za obnovu (simulacija izrojene
ko{nice) u okvirima nove proceduralne sinteze
- sa nadom da }e ono najboqe u toj ve{tini da
donese i predstavi u opsegu mogu}nosti koje
ima ve}ina p~elara.
p~elara Mnogi postavqeni ciqevi
su bili koncentrisani u minimumu koraka koje je
neophodno preduzeti za uspeh.
Prekid kontinuiteta zalegawa je otpo~eo
sa danom 0 , deset dana pred o~ekivanu medonosnu
pa{u, bez obzira da li vam je namera proizvodwa
meda u sa}u sa rane prole}ne pa{e pa nadaqe, ili
samo za kasnu glavnu pa{u.
Preduslovi su: zdravo dru{tvo sa maticom, koje ima 11-12 ramova legla u svim stadijumima i da se nalazi u dva tela - nastavka.
PREKID LEGLA DEMARIRAWEM
Koncept Efnbsff-a sa odvajawem matice
od wenog legla pomo}u mati~ne re{etke je
izabran da bi se zapo~eo ovaj plan ne samo radi
pogodnog prekida kontinuiteta legla {to mora
da se dogodi u gorwem telu, ve} i zato {to plan
Efnbsff-a slu`i i u svrhu ostvarewa jo{ nekoliko ciqeva va`nih sami po sebi:
Imunitet na rojewe u periodu od 10
dana.
Neprekinuto zalegawe matice u dowem
nastavku.
Uslovi koji ukqu~uju gradwu mati~waka
najvi{eg kvaliteta u bezmati~nom nastavku, {to
je od velike va`nosti ako u ko{nici treba da
odgajimo drugu maticu.
Nadaqe se mogu posti}i jo{ tri va`na
ciqa :
Rojevski mati~waci, ako ih ima, se mogu
eliminisati budu}i da se pri demarirawu svaki
ram uzima u ruke i preme{ta.
Matica se automatski izoluje od legla u
dowem telu ko{nice, ~ime se nadaqe izbegava
tra`ewe matice.
Prvi korak se preduzima kako bi se
proizvela ili dodala druga matica.
PROCEDURA
Preduzimaju se slede}i koraci da bi se
izveo stadijum 1:
1
1)
Procena
stawa
ko{nice.
Najverovatnije gore navedeni preduslov za stawe
u ko{nici mo`e da bude o~igledan iskusnom
p~elaru, ili mo`e biti odre|en brzim pregledom, ili se ~ak utvr|uje prilikom Demarirawa
tj. preno{ewa legla.
FOTO:
Jugoslav Stojkovi}
- 52 -
@ivadinovi} Rodoqub
Leglo
Zatvorena matica
(ili presa|eni
mati~waci)
(Pr DEQ
e
E
iz tme{taw WE
ela
1 u e mati
diju
tel
m2
o 2) ce
Crte` 3.
Sta
Dan
10
Medi{ta sa medom u
sa}u
mati~na re{etka
Ostaje sa ulogom
ubla`iva~a-amortizera
NUKLEUS
LEGLO
roditeq
Zatvoreno leglo +
p~ele izletnice
2-Obnova
(deoba legla)
roditeq
Odvojeni nukleus
3 a -Proizvodwa sa}a
3 b-Dodavawe nove
matice (ili oplodwa)
TI
LEGLO
NUKLEUS
RN
roditeq
ponovno sjediwavawe
TE
1-Ko{nica sa dva
plodi{na nastavka
Medi{ta sa medom u
sa}u
Medi{ta sa medom u
sa}u
Stadijum 3
Ubla`iva~
(opcionalno)
sedma nedeqa
Ubla`iva~
(opcionalno)
Stadijum 3
posle medobera
sa potse~enim
krilima
sa potse~enim
krilima
mati~na re{etka
ponovno sjediwavawe
Odstrawuje se
mati~na
re{etka
Vreme po slobodnom
izboru
sedma nedeqa
mati~na re{etka
NUKLEUS
roditeq
NUKLEUS
4-Proizvodwa meda u
sa}u-dvomati~no(KGL)
roditeq
5-Proizvodwa meda u
sa}u (jednomati~no)
- 53 -
@ivadinovi} Rodoqub
okre}e se za 180o. Razlog za ovo je taj {to p~ele
odozgo jo{ uvek tra`e izlaz tamo gde se do sada
nalazio i uzbu|uju se ako wega tamo vi{e nema, a
kada krenu nadole, matica koja se sad tu nalazi
posle
sjediwavawa
zapada
u
opasnost.
Kori{}ewe metoda spajawa sa hartijom ovde
predstavqa dobro osigurawe. Jedna alternativna
ideja za gorwi ulaz napravqen na telu ko{nice
prikazana je na slici na ovoj stranici.
Pa`wa:
Pa`wa Ako se ovakvo ponovno sjediwavawe
izvede prerano, tj. pre nego {to bude bilo
legla svih starosti, i solidne populacije p~ela, gorwa matica je ona koja se
u ovom slu~aju nalazi u opasnosti.
4) Vratite medi{ta i dodajte nova ako
je potrebno.
Kontrola rojewa skre}e od efekata
koje nosi prekid kontinuiteta legla na
kontrolu koja se posti`e efektom rada u
ve}em prostoru za skladirawe i samim
prisustvom dve matice - a znamo da obe
pojave redukuju rojewe.
rojewe
Alternativni stadijum 3, sa jednom
maticom (5 na crte`u 3) sledi kada su
Po{tovawem
navedenih
stadijumi 1 i 2 zapo~eti kasno da bi se
principa
proizveo med na glavnoj pa{i, ili
pretvori}ete
p~ele u
bi mogao da bude koristan kao
natprirodna bi}a!
metod izbora kada sledi
rane stadijume 1 i 2 jednostavno ponovnim sjediwavawem, pri ~emu je mnogo
verovatnije da }e pre`iveti gorwa matica
(Mn). Dve opcije se mogu pokazati kao jednako produktivne: matice }e se mo`da i
preklapati jedno izvesno vreme sa svojim podjednako jakim dru{tvima.
DISKUSIJA I DOPUWAVAWE
Postoji nekoliko va`nih tema kojima je
potrebno dodatno obja{wewe, jer nisu ukqu~ene
u plan Xuniper Hil. Radi se o slede}em:
A) ODRE\IVAWE ADEKVATNOG
TERMINA:
Adaptacija na razli~ite regione
Budu}i da su za svaki stadijum plana dati
vremenski intervali, on lako mo`e da se prilagodi kako bi obuhvatio profil svake pa{e.
Na lokacijama sa samo jednom pogodnom
pa{om za proizvodwu meda u sa}u, ili kada
p~elar odlu~uje da ide na samo jednu takvu pa{u,
kqu~no je prekinuti kontinuitet legla na 10
dana pre po~etka pa{e (dan 0) ~ime }e se
proizvoditi med u sa}u samo dok traje pomenuta
pa{a {to se odli~no uklapa u proizvodwu centrifugiranog meda pre i posle (zaobilazi se dvomati~ni stadijum 3, tj. sledi alternativni stadijum 3).
B) ALTERNATIVNA LOKACIJA
MATICE
U stadijumu 2, mo`e da bude eliminisana
zamena matice u ko{nici i zreo mati~wak (ili u
kavezu zatvorena Mn). Tada }e biti i mawe rada.
Ova opcija }e mnogo efektnije da bude u
skladu sa strategijom Efnvui-a za produ`eni
- 55 -
G) ZDRAVQE ZAJEDNICE
I KONTROLA VAROE
Profilakti~ki uticaj na zdravqe
,,Profilakti~ki
,,
dru{tva zbog prekida legla, pomiwan od Brata
Adama danas ukqu~uje i uticaj na varou. Mi sada
mo`emo da le~imo onaj deo podeqenog dru{tva
koji odgaja
leglo
(3b)
bez rezidua u
medu i ~ak i
na
drugoj
podwa~i od
one
iznad
koje }e se
Da li su nam ba{ potrebne ?
unositi med,
za kompletan period od 5-6 nedeqa pred ponovno
sjediwavawe koriste}i Apistan trake, poga~e sa
eteri~nim uqima i sli~no.
D) KONTROLA
PRIRODNOG SPARIVAWA
Tako|e, ako `elimo, mo`emo da ostvarimo
kontrolisana prirodna sparivawa matica u odvojenom nukleusu (3b) bez promene plana.
Ovo se izvodi kada maticu zatvorimo
tokom dana u 3b, u onom delu dana kada lete trua
Dobar trut - dobro potomstvo tovi,
isto to se
uradi i sa
trutovima
iz selektiranih
dru{tava
Slika preuzeta iz
na p~elikwige: Uzgoj visoko
produktivnih p~ela
waku, koja
imaju ulogu da proizvedu dovoqan broj kvalitetnih trutova. To se posti`e postavqawem
mati~nih re{etki na ulazima ko{nica.
Re{etke se skinu predve~e radi sparivawa, tj.
posle zavr{enog leta trutova iz drugih
zajednica.
zajednica Pored trutova, i matica je veoma
nestrpqiva i jedva ~eka da izleti na oplodwu.
Ovakvom {emom svako mo`e da izvede sopstveni projekat odgajawa selektiranih p~ela.
ZAKQU^AK
Plan Xuniper Hil u wegovoj najprostijoj
formi (kupovawe umesto odgajawa druge matice u
ko{nici) mo`e da se izvede na zapa`eno
efikasan i za rad pogodan na~in, su{tinski
oslobo|en od komplikacija koje nosi rojewe.
Tra`ewe matica ili mati~waka se ili
izbegava ili se izvodi zajedno sa nekom drugom
manipulacijom, naro~ito demarirawem.
Manipulacije sa ko{nicom se izvode da bi
se postiglo vi{e ciqeva plana Xuniper Hil i
izvode se tokom perioda od 7-8 nedeqa. Svih 20
ramova za leglo se uzimaju barem jednom u ruke
radi sortirawa i preme{tawa a p~ele se stresaju
sa polovine od wih, dok se zamena matica ili
dodavawe jo{ jedne matice posti`e procesom sa
minimalnim naporom i na na~in kojim je - koliko
je to mogu}e - uspeh skoro obezbe|en od neuspeha.
Ukupno ulo`eno vreme potrebno za plan
Xuniper Hil je redukovano u zna~ajnoj meri.
- 56 -
Autor:
Kpio!! B/!! Iphh
Kv
v ojqfs!! Ijmm m ! Bqjbsz
3336!! Tpv
v ui!!
47ui!! Tusffu
Hbmm ftcv
v sh!!
NJ!! 5:164!! -!! VTB
@ivadinovi} Rodoqub
ZA[TO I KADA
P^ELE GRADE SA]E
I RADE U MEDI[TU
^lanak je objavqen u ~asopisima Bnfsjdd bo!! Cff!! Kpvv sobmm i Melitagora, februar 1999.
osada{wa p~elarska {kola nas
podse}a da je za proizvodwu dobrog
meda u sa}u potrebno da pri jakoj medonosnoj
pa{i u dru{tvima sve kipi od p~ela, i da p~ele
treba da budu zbijene ili prisiqene da se pewu u
medi{ta da bi po~ela da rade u wima, ili pak da
budu namamqena u medi{ta uz pomo} jednog ramamamca. (^esto se urednik ~udio problemima na
koje su mu se `alili neki p~elari, a bogami to
pi{e i u nekim kwigama, kako p~ele ne}e da
,,
,,zaposednu medi{te po wegovom dodavawu.
^udio, jer on u svakom delu godine nad
plodi{tem dr`i po jedan polunastavak, i p~ela u
wemu ima pri iole toplijem vremenu. Urednik
pri prvoj upotrebi ovog polunastavka nije imao ispred sebe
predivni
s p l e t
~lana
k a
Kpio
I phh -aa koji
se nalazi
p r e d
nama,
v e }
j e
Foto:Aleksandar Mihajlovski
Melitagora, maj 1999.g.
- 57 -
@ivadinovi} Rodoqub
3-Prekidawe izgradwe sa}a
Tffmfz tako|e navodi dve okolnosti
prime}ene u wegovim eksperimentima, osim
nedostatka nektarskog prinosa, koje zaustavqaju
gradwu sa}a.
Jedna od ovih okolnosti se javqa pri jesewoj pa{i od kada se povr{ina pod leglom smawuje, a }elije oslobo|ene od legla predstavqaju
alternativni prostor za skladirawe nek tara,
tara i tako elimini{u potrebu za novim sa}em.
Ovo je razlog za{to je proizvodwa meda u sa}u u
jesen krajwe nesigurna, osim pri nekoj kvalitetnoj pa{i.
Druga okolnost je bio slu~aj kada su p~ele
u eksperimentalnoj ko{nici bile posmatrane
dok grade mati~wake spremaju}i se za rojewe.
Odavno je bilo poznato proizvo|a~ima meda u
sa}u da p~ele ne}e po~eti sa radom u medi{tima
kada se spremaju za rojewe. P~ele }e tako|e zaustaviti rad u naizgled neispuwenim medi{tima,
{to je isto signal za po~etak priprema za
rojewe. Po analogiji wihovog smisla za
ispuwenost sa}a pre nego {to po~nu sa gradwom
novog, mo`da p~ele tako|e ose}aju nedovoqnu
ispuwenost dopunskog prostora i prestaju da
grade sa}e unapred, ~ak i ako se nektar jo{ uvek
donosi, pod uslovom da im se ne da jo{ neko
medi{te.
Tu bi moglo da se postavi pitawe za
razloge ili efekte: da li p~ele obustavqaju
gradwu sa}a jer se pripremaju za rojewe, ili se
pripremaju za rojewe jer je izgradwa sa}a prekinuta nekim mehanizmom koji izaziva rojewe. O
ovome }emo i nadaqe govoriti.
- 59 -
Autor:
RAD SA MEDI[TIMA
PRI DOBIJAWU
MEDA ZA VRCAWE
P~eliwak gospodina
Branka Reli}a
I MEDA U SA]U
iz Sremske Mitrovice
KAKO DA P^ELE
ZAPO^NU RAD U MEDI[TU
SA BOKSESIMA
Ovaj naslov bi se su{tinski mogao
promeniti i u slede}i: kako da p~ele zapo~nu
gradwu sa}a. Da bi ovo ilustrovali, odabrali
smo narednu situaciju.
Po~etak rada u medi{tima umnogome zavisi i od stawa medi{ta po~etkom medonosne
pa{e. Ono je rezultat prole}nog na~ina rada ili
manipulacije na samom po~etku pa{e u svrhu
osigurawa po~etka rada u medi{tima.
1-Postavqawe medi{ta na ko{nicu na
kojoj nisu vr{ene intervencije
Kada se dodaju medi{ta na ko{nicu na
kojoj nisu ra|ene zna~ajne intervencije na
po~etku medonosne pa{e, rezultat postaje zavistan od slu~ajnosti, kao i od uslova koji vladaju
unutar ko{nice.
Ako p~ele ne krenu sa radom u medi{tima
za med u sa}u ili rade samo na jednom wihovom
delu, razlozi mogu biti, osim ja~ine pa{e, jo{ i
slede}i:
a)Neadek
k vatna ja~ina dru{tva . Broj
p~ela treba da bude dovoqno veliki da bi klube u
celini zahvatilo i odr`avalo toplim, plodi{te
i prostor od sa}a koji im se dodaje, i to naro~ito
no}u kada se obavqa najve}i deo gradwe sa}a, i
kada niska temperatura mo`e da izazove klube da
se sabije ni`e od dodatog medi{ta sa ciqem da
odr`i toplotu legla.
- 60 -
@ivadinovi} Rodoqub
C R T E @
v)D
D ru{tvo s e priprema za rojew
w e ili
rojewu.
Ovo
se
posti`e
privremenim
s e ve} izrojilo . Kao {to smo ve} videli,
kori{}ewem klasi~nog plana za kontrolu rojewa (demarirawe), budu}i da je u demariranoj
dru{tva kod kojih su pripreme za rojewe u toku,
ko{nici matica izolovana od ve}eg dela wenog
ne grade sa}e. Ako su prisutni rojevski
legla pomo}u mati~ne re{etke (crte` 4).
mati~waci, a roj jo{ nije izleteo, takva nezaTako bez razdvajawa po~iwe period
poslena dru{tva mogu da postanu kandidati za
diskontinuiteta odgajawa legla u telu broj 2,
programiranu kontrolu uz pomo} ,,strategije za
,,
koje treba da postane nastavak za proizvodwu
obnovu , pod usslovom da je sezonsska tiha pa{a
blizu i da ve} ima unossa nek
ktara.
meda, dok se prekid legla okon~ava deset dana
kasnije pravqewem deqenika (nukleusa) (crte`
2-Postavqawe medi{ta na ko{nicu
5). Sve u svemu, demarirana ko{nica ostaje sa
koja je dovedena do vrha pripremqenosti
maticom i leglom du` celog perioda intervenMnogi p~elari se oslawaju na svoju
cija.
ve{tinu da bez rojewa (suzbijaju}i ga ovako ili
Ako se u nastavak broj 2 vrati neka druga
onako) natempiraju vrh pripremqenosti p~elimatica, a ne stara, onda ona mora biti dodata u
weg dru{tva tada kada treba da krene rad u
kavezu i ne sme se prevideti prisustvo eventumedi{tima sa boksesima tj. kada po~iwe glavna
alnog mati~waka.
medonosna pa{a. U ovo je
Ako
je
bilo
ukqu~eno pomerawe ~asovnika
Medi{te sa ramovima
neophodno
da
se
odstrawuju
unapred: pravqewem deqenika
za centrifugirawe
mati~waci tokom demari(nukleusa), izjedna~avawem
rawa, potrebno je da se
dru{tava (dodavawem ili
Leglo
odozgo doda jedno prazno
oduzimawem legla) itd. ili
medi{te za centrifugiprimenom ne~eg drugog kao
Zatvorena matica
rani med, ili delimi~no
{to je na {iroko raspros- Izlaz za
(ili presa|eni
izgra|eno medi{te sa boktrawena izmena dubokih (LR) trutove
mati~waci)
sesima (crte` 4). Posle
plodi{ta radi privremene
deobe plitko medi{te }e
kontrole rojewa. Uspeh }e
slu`iti kao ubla`iva~
zavisiti od finesa i malo
ili amortizer da bi se recsre}e. Sre}a }e zavisiti od
imo izbeglo skladirawe
verovatno}e da po~etak pa{e
Leglo na dva
polena u medi{tu sa bokprethodi vrhu pripremqenosrama
sesima. Kasnije, u vreme
ti dru{tva za istu, dok je u
deobe, medi{ta sa boksesisuprotnom
slu~aju
vrlo
ma moraju se postaviti na
verovatno da }e se p~ele rojisam vrh ko{nice.
ti.
Roditeqska podwa~a
Posle deobe, kada su
3-Programirana kontrola
ve} postavqena medi{ta sa
postoje}eg stawa
boksesima i kada je stara matica vra}ena wenom
Uz
pomo}
strategije
rukovo|ewa
leglu, ona }e po~eti da zale`e, a p~ele }e momenko{nicom putem obnove (ve} opisan postupak),
talno med kojim su zatrpane }elije iz kog se
bez pojave rojewa posti`e se kontrola po~etka
izvelo leglo prenositi gore u medi{ta sa bokrada u medi{tima sa boksesima, pod uslovom da je
sesima kako bi oslobodile mesto za novo leglo.
sezonska tiha pa{a blizu i da ima minimalnog
Odmah }e biti stimulisan rad u medi{tima ~ime
unosa kada se ova strategija primeni. Ona nije
}e se izgraditi utisak neke ve{ta~ke medonosne
zamena za sve predpa{ne procedure napred navepa{e. Tako je med uskladi{ten tokom prekida
dene koje kontroli{u rojewe i koje se generalno
legla, predvi|en da se premesti u medi{ta sa
ubrajaju u radwe sa otvarawem gnezda.
boksesima.
Ciq strategije obnove je da se simulira,
4-Dodavawe medi{ta za med u sa}u
barem u jednom delu i bez gubitka dela p~ela,
stawe u jednoj ve} izrojenoj ko{nici, te da se
na ko{nicu namewenu proizvodwi
tako maksimizira proizvodwa meda i da se
centrifugiranog meda :
napravi protivte`a
Oportunisti~ka
naklowenosti ka
alternativa
Medi{te sa
rojewu.
sa osiguranim uspeC R T E @ 5
medom u sa}u
Ova strategija
hom
koja je otelotvorena u
Postoji
i jedna
Izolator-ubla`iva~
planu Xuniper Hil i
jednostavna alternativa
(medi{te za vrcawe)
na koju smo se sada
sa sigurnim uspehom
nakratko podsetili, se
ukoliko se odnosi na
koristi uz programiproizvo|a~a koji
Ramovi sa leglom
Leglo na dva rama
rani prekid odgajawa
proizvodi centrifugi+ Najve}i deo p~ela
i vi{e
legla sa trajawem koje
rani med a ima nameru da
je pribli`no jednako
proizvede i boksese.
Odvojeni nukleus
Roditeqska podwa~a
onom pri prirodnom
Ova alternativa ne
NASTAVAK
RADA U MEDI[TIMA
SA BOKSESIMA
(med u sa}u)
Postupak kojim se upravqa prostorom
(dodavawe medi{ta) sada postaje ,,su{tina i
,,
kqu~ igre , a to je jedna ve{tina koja najboqe
mo`e da se istakne ukazivawem
na nekoliko principa kojih
se dr`e uspe{ni proizvo|a~i meda u sa}u
(boksesa).
- 61 -
- 62 -
@ivadinovi} Rodoqub
4
1
2
3
SAD,1986.
1
KOMPLETIRAWE
RADA U MEDI[TIMA
Isti princip koji va`i za nastavak kompletirawa ispuwewa medi{ta tokom pa{e, va`i
i za posledwe nepuno medi{te na kraju pa{e, ili
kako je to na drugi na~in rekao Sppu:
,,Skoro zavr{eno medi{te obi~no se
mnogo br`e zavr{ava ako se p~elama omogu}i da
,,
istovremeno grade sa}e u drugom medi{tu .
,,
Prema ovoj aksiomi, to ,,drugo medi{te
nikada ne}e biti zavr{eno do kraja pa{e. Pa,
{ta bi sa wim moglo da se uradi ?!
Specijalisti za med u sa}u i boksese u
pro{losti su pribegavali praksi da pri kraju
pa{e prebace ovakva nezavr{ena medi{ta
najproduktivnijim
ko{nicama
ili
su
pojedina~ne boksese raspore|ivali u druga
medi{ta sa nadom da }e se boqe ispuniti. Ova
praksa tra`i mnogo rada i pri dana{woj opremi
nije prakti~na.
Ponovo Sppu!i wegovo izvanredno rezimirawe tehnike proizvodwe boksesa koja je postojala u to vreme daje indicije za jedno prakti~no
re{ewe. Namerno se dodaje jo{ jedno medi{te sa
boksesima bez nade da }e ono biti zavr{eno iste
sezone. Krajem pa{e ovo medi{te ,,bi trebalo da
ima malo nepoklopqenog meda, a osnove sa}a bi
trebalo da budu dobro izvu~ene, dok bi deo sa}a
barem delimi~no bio i izgra|en. Ovo medi{te,
ako bude oduzeto odmah i ako se p~elama omogu}i
da o~iste ono malo meda koje sadr`i, bi}e sasvim
,,
u redu da ono bude prvo medi{te slede}e sezone .
Nova polusatna kaseta je idealna za ovu
svrhu (pogledajte stranu 46). Zbog prozirnosti
~istih plasti~nih kaseta prestanak gradwe sa}a
tj. kraj medonosa, mo`e uvek da se prati u posledwem medi{tu.
Ali najva`niji aspekt koji polusatna
kaseta ima za ovu namenu je trajna priroda ovog
novog delimi~no izgra|enog sa}a i wegovog svojstva ili mogu}nosti za ponovno kori{}ewe kao
trgovinskog proizvoda: p~ele ne}e o{tetiti
sa}e kada im se omogu}i da ga oslobode od meda
niti }e podebqati osnovu sa}a kada nastave rad
na wemu slede}e godine. Ovo se doga|a zato {to je
osnova ispup~eno izgravirana na dnu plasti~ne
kasete i ne postaje deo sa}a za jelo.
Ovaj koncept namernog dodavawa medi{ta
krajem pa{e sa namerom da ga ponovo iskoristimo idu}e sezone, u stilu neprekinutog niza, je
idealan, budu}i da je problem zapo~iwawa gradwe sa}a slede}e sezone minimiziran. Naro~ito
usmerite pa`wu na to da u planu Xuniper Hil
koji je obrazlo`en u ovom i u prethodna tri
~lanka, prvo medi{te koje treba da bude instali-
- 63 -
2-Me{ana proizvodwa
meda u sa}u
i centrifugiranog meda
PREPORUKE
3-Jedna alternativa
za me{anu proizvodwu
centrifugiranog meda
i meda u sa}u
Foto:
Rodoqub
@ivadinovi}
- 64 -
@ivadinovi} Rodoqub
PRAVI UZROCI
ROJEWA
Autor:
Kpio!! B/!! Iphh
Kv
v ojqfs!! Ijmm m ! Bqjbsz
3336!! Tpv
v ui!!
47ui!
Tusffu
!
Hbmm ftcv
v sh!!
NJ!! 5:164!! -!! VTB
Ako ne
znamo
uzroke,
ne}emo
na}i ni re{ewa
^lanak je objavqen u ~asopisima Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm za
decembar 1997. godine i Melitagora za april 1999. godine
- 65 -
F ot o:
Al ek sa nd ar
i
M ih aj l ov sk
Melitagora
broj 2/1997
@ivadinovi} Rodoqub
encu uzimaju}i neka ukr{tawa koja je uradio sa
bakfast p~elama:
,, (One) manifestuju ogromnu sposobnost
izgradwe sa}a. Izvla~e satne osnove superlativnom brzinom, {to je su{tinska okolnost koja
prati izvanrednu sposobnost za sakupqawe meda
,,
i odsustvo rojewa . Iz ovoga se mo`e predvideti
da afri~ke p~ele mogu biti izvanredni proizvo|a~i centrifugiranog meda, a vrlo slabi, meda
u sa}u (boksesi).
\-HIPOTEZA
O P^ELI KAO PROSTORU
ZA SKLADIRAWE MEDA
(Cfsobse! Npcvt, 1 9 8 7 . )
U {kolsku perspektivu predmeta rojewa koja je prema mom mi{qewu nenadma{na - on je
uveo koncept da ku}ne p~ele i primateqice nektara, uvek kada nedostaje prostor za skladirawe,
,,
postaju `ive ,,}elije sa}a za skladirawe, i tako
,,
privremeno ,,nahrawene , ove p~ele su izvan ciklusa kru`ewa mati~inog feromona putem socijalne razmene hrane, te se sakupqaju na krajevima
legla ili pak na satono{ama ili u medi{tima i
prolaze kroz fiziolo{ke promene koje ih preprogramiraju u p~ele koje }e upravqati rojewem.
Cfsobse tako|e daje postulat da je ova
uloga ispuwenosti mednog `eludca odgovorna za
neophodni a isti takav slu~aj kod p~ela u vreme
kada izlazi roj, citiraju}i rad Dppnct-a, i da je
ova ispuwenost `eludca na prirodan na~in podjednako distribuirana putem pomenute socijalne
razmene, {to slu`i budu}em ciqu.
Mo`e se postaviti pitawe ispravnosti
argumenta da p~ele sa ispuwenim `eludcima
,,
postaju rojevske p~ele zato {to ,,pun stomak
blokira dnevnu dozu feromona, budu}i da je
pokazano da kada se daje u 5-10% rastvoru {e}era
mati~in feromon ne
vr{i inhibiciju razvoja
ovarijuma kod radilica.
^ini se mnogo verovatnijim
da
sveukupna
aktivnost p~ela koja je
orijentisana jednom ciqu
(prerada nektara)
ograni~ava razmenu
mati~inog
feromona
jedino na telesni kontakt, budu}i da p~ele
stalno imaju zauzet medni
`eludac te tako stoje po
strani od socijalne
razmene hrane, sve dok
ponovo ne postanu neaktivne, ne preuzimaju}i
vi{e od izletnica sve`e
tovare nektara. (Kao
prvo, postoji pitawe da
li je ta~na tvrdwa da su
primateqice ba{ toliko
zauzete koliko se ovde
tvrdi, s obzirom da jedna
primateqica preuzme od
OBJEDIWENA TEZA
OSNOVNE TEORIJE
Sve ove prethodne hipoteze su relevantne,
ali iz razli~itih perspektiva. Zajedni~ki one
~ine osnovu za objediweni pogled za koji }emo
videti da tra`i vi{e od jednog mehanizma za
uspostavqawe uobi~ajenog stawa - izolacija i
prazan hod ku}nih p~ela (nezaposlenost).
Sledi jedna ovakva teza sa zakqu~cima,
odakle }e se videti da nije prenaseqeni prostor
sam po sebi stimulator proizvodwe mati~waka
ili direktni razlog za redukovanu distribuciju
mati~inog feromona. To je jedinstveni uslov,
koji zamewuje izolaciju i prazni hod ku}nih
p~ela koje su privremeno daleko od matice i
gnezda sa leglom, {to se doga|a prirodno sa
ciqem da se pravilno reguli{e prenatrpanost
legla.
T E Z A : Preko odgajawa legla i faza
razvoja dru{tava u kojima se sakupqa hrana,
glavni faktor koji je odgovoran za
zapo~iwawe i nastavqawe odr`avawa stawa
koja vode u rojewe je prekid u distribuciji
mati~inih feromona, raznih sezonskih
unikatnih faktora, faktora okoline i
demografskih faktora, i/ili ograni~avawa
prostora, ~ime se uspostavqa neravnote`a
izme|u ku}nih p~ela i wihovih radnih
zadataka, {to za uzvrat, na periferiji
aktivnih radnih zona (sa}e sa leglom ili
medom) automatski odvaja i pretvara u neak tivne vi{ak ku}nih p~ela koje su van nor malnog toka kru`ewa mati~inog feromona
po ~itavom prostoru ko{nice.
ko{nice
Z A K Q U ^ A K 1 : Dva odvojena prirodna
mehanizma, sami ili u kombinaciji su odgovorni
za izolaciju i nezapo{qenost (prazan hod)
- 67 -
@ivadinovi} Rodoqub
mati~waka previ|eno, ili pak dru{tvo nije bilo
beznade`no obezmati~eno zbog postojawa
radili~kih larvi ili jaja.
Autor ovog napisa je imao sre}u da
istra`i ovaj fakt u dvospratnoj ko{nici sa
maticom sa potse~enim krilima, kojom je bilo
upravqano dodavawem dva polusatna medi{ta sa
ciqem proizvodwe jedino meda u sa}u.
U toku julske pa{e, ko{nica se izrojila,
ali se roj odmah vratio, jer matica nije mogla da
uzleti. Matica je na|ena u travi i stavqena je u
kavez koji je odnet van ko{nice - i ni{ta se nije
de{avalo deset dana, posle kojih je svaki ram
oslobo|en od p~ela i pa`qivo pregledan.
Svi mati~waci osim jednog su detaqno
ukloweni, a vo|eno je ra~una da se prona|u i oni
prikriveni i te{ko vidqivi mati~waci koji se
ponekad mogu na}i ugra|eni u leglo.
Rezultat je bila prirodno izrojena
,,
ko{nica bez gubitka p~ela, ,,idealan prekid
legla i nova mlada matica, koja je nastavila
proizvodwu i dostigla prinos od {est dobro
ispuwenih medi{ta sa polusatnim kasetama.
Shvatawe da je medonosna pa{a od
su{tinske va`nosti u vreme rojewa ima jaku
podr{ku od p~elarske javnosti koja je empirijskog porekla. Medonosna pa{a (izobiqe nektara) se ~ini da igra sasvim razli~itu ulogu u
po~etku rojevog nagona (po~etak gradwe
mati~waka) od one pri privo|ewu rojewa kraju
(izlazak roja).
Posledwa uloga slu`i za signalizaciju da
postoji dostupan izvor hrane koji }e omogu}iti
da rojewe bude uspe{no, tj. iz kog }e se prikupiti zalihe meda.
Naizgled paradoksalna veza izme|u
medonosne pa{e i rojewa je odli~no sumirana od
Cvumfs-a koji je komentari{u}i stav mnogih
p~elara po pitawu isprekidanih pa{a napisao
slede}e: ,,Iznenadni po~etak perioda lo{eg vremena, u toku kog su p~ele zatvorene u ko{nici, i
koji je nastupio odmah posle perioda u kome je
sakupqawe nektara bilo odli~no, se ~esto ~ini
pridru`en rojewu. U drugim slu~ajevima, se ~ini
da je suprotno od ovoga u stvari istina, i da
dru{tva po~iwu da grade mati~wake ~im se
dobri uslovi za sakupqawe meda vrate posle
perioda lo{eg vremena i zato~enosti u ko{nici.
Ali ako se desi da vreme ponovo bude lo{e, one
}e razru{iti mati~wake. Kao {to vidimo oba
ova o~igledno kontradiktorna uslova, prvo
zato~enost p~ela u ko{nici zbog lo{eg vremena,
i drugo, naglo uve}awe koli~ine hrane koja je
skladirana u ko{nici kao rezultat dobrog medobrawa, mogu da rezultiraju prenaseqeno{}u
zahva}enog ili dostupnog sa}a te da ukqu~e
,,
rojevski impuls .
Na kraju, prenaseqenost je uzeta da se
objasni start rojevskog impulsa, ali se meni
vi{e dopada obja{wewe H/I/!Dbmf-a da je za wega
odgovorna neravnote`a u dru{tvu (radni zadaci
naspram radne snage).
Autor:
47ui! Tusffu
Hbmftcvsh!
NJ! 5:164! -! VTB
- 69 -
STRATEGIJE ZA
PREVENCIJU ROJEWA
POVEZANE
SA TEORIJOM
^lanak je objavqen u Bnfsjdbo!Cff!Kpvsobm-u za decembar 1997. godine, i Melitagori za maj 1999. godine
ajve}i deo procedura opisanih sa
ciqem da se napravi prevencija rojewa mogu biti spojene u sklopu jedne od slede}ih
globalnih strategijskih tehnika:
A- ORGANIZACIJA
OTVORENOG GNEZDA SA LEGLOM
Uz pomo} definisawa rada sa gnezdom sa
otvorenim leglom prema Tfdisjtu-ovom radu:
,,
,,Dobijawe meda (Ipofz! Hfuujoh-! Bnfsjdbo! Cff
Kpvsobm 1944, strana 60) ciq je da: ,,...se odr`i
gnezdo sa leglom u dovoqno velikim proporcijama sa dovoqnim brojem ~istih, upotrebqivih
radili~kih }elija, ~ime }e se omogu}iti da mat,,
ica slobodno nosi... .
Ni`e su opisane tri najzastupqenije procedure za rad sa otvorenim plodi{tem, uz izuzetak svih formi deobe ko{nica ili
izjedna~avawa snage svih dru{tava koji ~esto
puta mogu da ostvare `eqeni ciq. Vide}e se da se
obezbe|uje dopunski satni prostor unutar ili u
pogodnoj blizini gnezda sa leglom, dostupan kako
zalegawu matice tako i skladirawu meda. [to je
najva`nije, a u skladu je sa ovom objediwenom
teorijom, obnavqa se prostor za zaklubqivawe
unutar ko{nice ili blizu legla, ~ime se
poni{tava potreba za preme{tawem ku}nih
p~ela na periferiju, ili se istima omogu}uje ako
su ve} na periferiji, da se vrate i budu ponovo
izlo`ene feromonu. P~ele same po sebi ne mogu
mawe ili vi{e da odre|uju stepen zalegawa matice, ali neometano no{ewe jaja poma`e
popravqawu neravnote`e malo~as pomenute, ili
poma`e da se ona spre~i i pre nastanka (prevencija rojewa).
1 - R o t a c i j a t e l a k o { n i c e . Tela
zamewuju mesta kada dru{tva prezimela u
ko{nicama sa dva nastavka LR sadr`e 5-6 ramova
sa leglom koji su tipi~no locirani isto ili
sli~no kao na crte`u 1. Crte` 2 prikazuje stawe
posle izmene nastavaka.
Pre izmene je blokiran normalan razvoj
legla koje se zbog toplote {iri na gore, dok je
{irewe na dole i na stranu veoma slabo,
naro~ito u podru~jima sa hladnom klimom, gde je
smrtnost legla uobi~ajena pojava, zbog sabijawa
klubeta usled naglih zahla|ewa. Radni zadaci na
nezi legla poma`u proizvodwu novih p~ela
radilica, i preme{taju ih na periferiju legla.
Posle rotacije nastavaka matica i wena
Leglo
Med
C R T E @
Prazno sa}e
2Preure|ivawe
plodi{ta
kori{}ewem ramova sa praznim sa}em.
Praksa dodavawa ramova sa praznim sa}em ima
nekoliko formi koje se kre}u od zamene ramova
sa leglom praznim sa}em, do razmicawa okvira
legla izme|u kojih se postavqaju ramovi sa
praznim sa}em.
Ovakvo kori{}ewe praznih ramova je
veoma efikasno, ako se na wega gleda kao na prakti~nu kontrolu rojewa pre i na po~etku
proizvodwe vi{ka meda, posle ~ega je osnovni
- 70 -
@ivadinovi} Rodoqub
-Leglo
Med
C R T E @
Prazno sa}e
Leglo
Med
C R T E @
Prazno sa}e
pro{iren,
~ime
prestaje
potreba
za
preme{tawem p~ela negovateqica na periferiju legla ili, ako su one ve} tamo preme{tene, u
gnezdu se stvara slobodan prostor za wihov
povratak. One }e se opet uposliti na nezi legla
i time izlo`iti mati~inom feromonu.
Uspeh Btqjo - zidne ko{nice (Btqjo.xbmm
ijwf) kao nerojevske ko{nice se zasniva na istom
principu kojim se cepa prostor legla, i to u ovom
slu~aju re{etkastim ramovima koji slu`e samo
za zaklubqivawe p~ela. Prema Rutovoj ve} pomiwanoj kwizi (BCD0YZ[! pg! Cfflffqjoh, izdawe
1935, strana 698): ,,Autor je koristio nekoliko
ovakvih ko{nica sa p~elama krawske rase
(naklowene rojewu) u proizvodwi meda u sa}u.
Nijedno dru{tvo se nije izrojilo od kako je bilo
preseqeno u ovakve ko{nice, i jo{ vi{e od toga,
,,
svako je donelo preko 45 kg meda u sa}u .
B- ORGANIZACIJA OTVORENOG
P R O S T O R A Z A S K L A D I R A W E . Strategiji
za rad sa prostorom za skladirawe meda radi prevencije rojewa, isto kao i za dobijawe meda mo`e
se dati naslov: Organizacija otvorenog prostora
za skladirawe, {to je samo drugi na~in da se
opi{e, odavno po{tovana strategija za kontrolu
rojewa sa adekvatnim postavqawem medi{ta u
toku pa{e. Ali, budu}i da se kori{}ewe praznih
ramova u me|usklopu za skladirawe hrane ili za
razvoj legla koristi konstantno a promenqivo
je, izbor se daje p~elama a p~elar mora da misli o
tome da radi sa otvorenim plodi{tem i sa
otvorenim prostorom za skladirawe, kao sa dve
interaktivne strategije.
Shvatawe i prihvatawe ove dve kategorije
za raspored radnih zadataka u ko{nici, na
poslovima oko hrane i oko legla, od kojih je svaka
za sebe sezonski dominantna i radi toga su predmet raznih neravnote`a u radu, je ono {to je
vodilo do formulisawa dva izrazita mehanizma
za redukovanu distribuciju mati~inog feromona.
Ovde se razmatra otvoreni prostor za
skladirawe hrane i wegova povezanost sa rojewem.
1 - P o s t a v q a w e m e d i { t a . U osnovi,
organizacija otvorenog prostora za skladirawe
sa postavqawem medi{ta, se gleda u radu sa
medi{tima na takav na~in da nije poznata krajwa
granica veli~ine prostora za skladirawe nektara, ~ime se omogu}ava ku}nim p~elama da budu
stalno zaposlene u preradi pristi`u}eg nektara.
Molim vas i da pogledate prethodne moje
~lanke iz ovog serijala (i u ovoj kwizi- primedba urednika) gde je ve} govoreno o postavqawu
medi{ta.
2 - D e m a r i r a w e . Osnovno demarirawe, tj.
razdvajawe matice od wenog legla uz pomo}
mati~ne re{etke se praktikuje u kontroli rojewa, zajedno sa raznim modifikacijama, koje se u
velikoj meri razlikuju u broju i polo`aju
kori{}enih medi{ta, u prisustvu ili odsustvu
mati~waka u po~etku, i pa`wi koja se posve}uje
ili ne posve}uje neizbe`nim mati~wacima za
zamenu, izgra|enih u bezmati~nom telu ko{nice
- 71 -
Leglo
Med
Prazno sa}e
- 72 -
@ivadinovi} Rodoqub
OSNOVNO I POSEBNO
DEMARIRAWE
C R T E @
Gorwi
ulaz
NUKLEUS
Roditeqska podwa~a
Gorwi
ulaz
47ui! Tusffu
Hbmftcvsh!
NJ! 5:164! -! VTB
C R T E @
Autor:
LEGLO
(prinudni
mati~waci)
Dupla mre`a
Medi{te za centrifugirani med
NUKLEUS
Roditeqska podwa~a
,,
MEDI[TE (TA)
ZA MED U SA]U
3
,,ALTERNATIVA SA MRE@OM
OSNOVNOG DEMARIRAWA
C R T E @
- 73 -
Izolator
sa ramovima za
centrifugirawe
ZAKQU^AK I PREPORUKA
Preduslov za doslednu proizvodwu
kvalitetnih boksesa meda u sa}u jeste plan za
razvijawe jakih dru{tava u kojima }e p~ele biti
- 74 -
@ivadinovi} Rodoqub
Primedba urednika:
Verujem da ste u`ivali ~itaju}i ovu seriju ~lanaka o rojewu i medu u sa}u.
Verovatno ste sada pomalo zbuweni, ba{ kao {to sam i ja bio pri prvom i{~itavawu,
ali i odu{evqeni svim onim {to ste mogli da pro~itate. Mo`ete biti sigurni i u to
da }ete pri svakom ponovnom ~itawu otkriti jo{ po ne{to novo, za koje }e Vam se
~initi da ga pre nije bilo u ~lanku. Upravo je to veli~ina najboqih tekstova !
Kroz ove ~lanke jednog istog autora, se prepli}u skoro sve sfere p~elarstva, i
{to je najva`nije, napisan je na takav na~in da zahteva od nas preciznu analizu i
udubqivawe u problematiku, {to nam jedino mo`e pomo}i da razumemo glavnu ideju
ovih divnih napisa.
Jedini nedostatak izlo`ene tehnike p~elarewa le`i u onoj ve~noj zabludi
p~elara da {to se vi{e radi oko p~ela, vi{e }e se i dobiti. Ako proizvodite med u sa}u
prema gorwim uputstvima, ova zabluda se pretvara u su{tu istinu. Ali, ako se
odlu~ite da na gore opisane na~ine suzbijate rojewe, a da proizvodite med za vrcawe,
smem da tvrdim kako to ne}e biti nimalo ekonomi~no, naravno na ve}em p~eliwaku.
P~elarima sa malim brojem ko{nica je sve dozvoqeno. Ali, onima koji preferiraju na
to da postanu profesionalci, ovakve zablude ne smeju da se provla~e kroz tehniku
p~elarewa, jer }e ih stalno upu}ivati na p o g r e { a n p u t b e z o d r e d i { t a .
Apsolutno je neophodno da shvatimo jednu istinu! Ne}emo proizvoditi med za
tr`i{te (jer ne}emo biti konkurentni) sve dok ne uprostimo tehniku p~elarewa do
savr{enstva, tako da u odnosu na koli~inu ulo`enog rada dobijemo najve}i prinos (a
ne najve}i prinos po ko{nici). Kada shvatimo su{tinu ovog problema, mo}i }emo da
ka`emo da smo unapredili p~elarstvo. S v e d o t l e , s a m o v o d i m o p r a z n e r a z g o v o r e ,
pi{emo prazne kwige i dajemo prazne savete, neproduktivne i beskorisne !
Autor:
Cfsobse!!Mfdmmfsdr
Izvod sa DE roma
,,
,,Uif!Ipofzcff!boe!Nbo
(Medonosna p~ela i ~ovek)
Mo`ete da ga kupite (60 $) uz pomo}
redakcije ~asopisa Melitagora,
preko Interneta na sajtu: ,,
,,Wjsuvbm!Cfflffqjoh!Hbmmfsz
iuuq;00xxx/Bqjtfswjdft/dpn0mfdmfsdr0mfdmfsdr`vt/iun
- 75 -
P^ELIWI
VOSAK
- 76 -
@ivadinovi} Rodoqub
(2) Zamena starih ramova ramovima sa satOvaj metod zna~i nije mnogo efektivan za
nim osnovama tako|e i smawuje mogu}nost pojave
staro sa}e, pa se uglavnom koristi za vo{tane
nagona za rojewe. Kada negovateqice imaju mali
poklop~i}e ili novo sa}e.
broj larvi o kojima treba da se brinu, one aku2 - TOPQEWE
muliraju mast, a ako nema novih ramova na kojima
KORI[]EWEM VRELE VODE
}e utro{iti svoju energiju, mo`e do}i do rojevog
ILI PARE
nagona.
Dobijawe voska uz pomo} vrele vode i
Prakti~no, svaka ko{nica treba da primi
potapawa
3 rama za leglo sa satnim osnovama i isto
Sa}e se stavqa u jutani xak koji se potom
toliko za svako medi{te.
medi{te (Pa i mnogo vi{e ~vrsto ve`e. Xak se spu{ta u neki veliki sud
primedba urednika).
napuwen vodom. Potrebno je i da se vre}a potopi
pritiskom. Zatim se kuva na izvoru toplote.
TOPQEWE
Vosak je lak{i od vode, filtrira se kroz jutu i
I PRE^I[]AVAWE VOSKA
isplivava na povr{inu. Kada se sa}e u potpunosOdre|en procenat ramova u plodi{tu
ti istopi, iskqu~uje se izvor toplote, i ostavi se
treba da se elimini{e svake godine. Da bi se
sud dok se ne ohladi.
dobio vosak, sa}e
Vosak o~vrsne, formimora da se topi.
raju}i
blok
na
Postoji nekoliko
povr{ini vode. Sve {to
metoda da se ovo realje ostalo u vre}i se baca
izuje sa razli~itim
(ili se me{a sa piqevirezultatima i
nom i koristi kao
efikasno{}u.
Na p~eliwaku
materijal za sagorevawe
Ipak, nezavisVojkana u dimilici - primedba
no od metode, od tamStojanovi}a urednika).
nijeg sa}a se dobija
(selo Beqa kod
mawe voska nego od
Dobijawe voska
@itkovca)
svetlo obojenog.
vrelom vodom
Razlog je jednostavan:
i presom za
tamnije i starije sa}e
vosak
je vi{e puta bilo
Sa}e se stavqa u
kori{}eno za leglo
sud od 120 litara sa 20pa
zato
sadr`i
30 litara vode, i kuva se
ko{uqice i otpatke
dok se ne istopi. Kada je
ili talog koje vosak
ceo vosak stopqen,
apsorbuje, {to rezulodstrawuju se `ice, i
tira nemogu}no{}u da
sadr`ina prenosi u
se istopi sav vosak u
presu oblo`enu jutom, a
toku postupka topqeonda se po~iwe sa presowa.
Postupak rojewa sa 100% zamenom sa}a u vawem.
1 - SOLARNO
Vosak izlazi van
dru{tvima, koji omogu}uje ve}e dobiTOPQEWE
jawe voska sa p~eliwaka, i o kome }e biti pod pritiskom. Posle
Da bi vosak bio
prvog presovawa pod
vi{e re~i u drugom delu ove kwige
uspe{no istopqen u
pritiskom od 20 T, sa}e
meseci)
(izlazi
iz
{tampe
kroz
nekoliko
sun~anom topioniku,
temperatura u wemu
Foto: RODOQUB @IVADINOVI]
mora da se podigne
iznad 68-70oC da bi
vosak postao dovoqno
te~an. Sun~ani topionik proizvodi vosak
najve}eg kvaliteta.
Ali, ovim metodom se dobija samo 75% voska iz starog sa}a,
budu}i da kada se topi staro sa}e,
materija nastala od otpadaka
ko{uqica se pona{a kao sun|er i
upija vosak, redukuju}i wegovo
isticawe.
Jo{ jedna karakteristika sa}e mora redovno da se okre}e
zajedno sa topionikom ka suncu, a
pri obla~nom vremenu do topqewa
ne}e ni do}i.
- 78 -
@ivadinovi} Rodoqub
PROIZVODWA SATNIH
OSNOVA
Izbor sirovog materijala
Sasvim nezavisno od tehnike proizvodwe,
vosak od poklop~i}a, verovatno zato {to je
previ{e ~ist, daje krte mawe elasti~ne satne
osnove, nego {to je slu~aj kod satnih osnova dobijenih od obi~nog sa}a.
Proizvo|a~i
satnih
osnova
vi{e
favorizuju vosak od sa}a, ali generalno koriste
razumnu me{avinu obe vrste voska sa ciqem da
sjedine snagu i elasti~nost.
IZRADA VO[TANIH
SATNIH OSNOVA
Presa za vosak u obliku plo~e
Prese-plo~e sli~ne onoj koju je prona{ao
Sjfutdif nisu vi{e u modi budu}i da daju prilino
Foto:
RODOQ
UB @I
VA
DINOV
I]
Pomenuti
na~in rojewa
je prezentovan
p~elarima, i
oceweno je da
nosi veliku
perspektivu
svakom
ma{tovitom
p~elaru u
proizvodwi
ve}e koli~ine
voska, kao i u
boqem
zdravstvenom
stawu p~ela.
,,
Najjrev
vnos
snijji ~lanov
vi Dr
ru{tv
va p~elar
ra ,,Aleks
sinac is
spr
red p~elar
rske ku
u}e
vi}a, na p~elar
rskom pikniku
u i pr
rezentacijji rojjew
wa sa
p~elar
ra Vojjkana Stojjanov
100% zamenom sa}a u dr
ru{tv
vima.
- 79 -
- 80 -
PRIRODNI
ODBRAMBENI
MEHANIZMI
P^ELA NA
BOLESTI I
PARAZITE
Svuda u svetu razvoj p~elarstva ometaju
razli~iti faktor, me|u wima i bolesti i paraziti. Paraziti )Wbsspb! ili Bdbsbqjt), trule`i,
nozema i drugo dovode do ogromne ekonomske
{tete.
P~eliwa zajednica, ovaj fascinantan
super organizam je tokom evolucije sa ciqem
pre`ivqavawa razvio u borbi za `ivot uspe{ne
odbrambene mehanizme protiv bolesti, parazita
i drugih za `ivot {tetnih faktora. I pored
svega toga, medonosna p~ela pokazuje enormno
velike sposobnosti prilago|avawa na specifi~no okru`ewe. Ista rasa p~ela mo`e da `ivi
u tropskim podru~jima, u pustiwi, ba{ kao i u
podru~jima sa promenqivom ili pak hladnom
klimom.
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
@ivadinovi} Rodoqub
Autor:
- 81 -
otvoren za stimuluse iz
z ajednica ima dobr o
ko{nice i okoline, jedna I z b r o { u r e : N p s ! W f m j f i p ! q m p e v , S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 . razvijene mehanizme
r a v n o t e ` a v e o m a Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
koji joj omogu}uju
pripravna za opasnosti
opstanak.
iz spoqne sredine.
Csfutdilp! opisuje
Razmena hrane, sa svim
ovo stawe na slede}i
wenim konsekvencama,
za
na~in:
,,[ansa
igra va`nu ulogu u ostopstanak se bazira na
varewu harmonije zajedprirodnoj sposobnosti
nice, tj. super organizma.
p~eliwe zajednice da
(4) Zavisnost od
odoli stalnim napadima
sezone i okoline.
brojnih patogena. Pored
okoline Rast
i smawewe populacije u
toga, dopunski postoje
toku godine. Postoje
{tete zbog pesticida,
dugove~ne
zimske
i
zaga|ewa okoline i
kratkove~ne letwe p~ele, svaki vid sa svojim
drugih negativnih uticaja. Uz to, danas odbramrazli~itim fiziolo{kim osobenostima.
beni mehanizmi moraju da funkcioni{u boqe
,,
(5) Podela rada.
nego ikada .
rada Unutar ko{nice vlada
stroga podela rada zasnovana na genetskim fakK/Buljotpo (1985) ka`e: ,,Kqu~ za kontrolu
torima (podfamilije), na uzrastu p~ele, na
bolesti jeste ne samo razumevawe ovih odbramrazvoju odre|enih `lezdi, ali isto tako i na
benih mehanizama, ve} i celokupnog odnosa
,,
aktuelnim potrebama p~eliwe zajednice.
doma}ina (obolelog) i patogena .
(6) Podela na dve specifi~ne `enske
Kada je jedan socijalan organizam kakav je
kaste: matica i radilica.
p~eliwa zajednica bolestan? Prisutnost patogeradilica
(7) P~eliwa dru{tva se razmno`avaju
na u dru{tvu, u pojedina~nim p~elama, u hrani,
iskqu~ivo rojewem.
vosku itd. ne zna~i i da je dru{tvo bolesno.
rojewem Ne postoje pojedina~ne
p~ele koje odle}u iz
K/Buljotpo (1985) opet
zajednice sa namerom da
je
navodi:
,,Op{te
zasnuju novo p~eliwe
verovawe da je p~eliwa
dru{tvo kao {to to ~ine
zajednica na lo{em putu
bumbari. Nasuprot tome,
ako je veliki broj wenih
rojewe je oblik vegetap~ela
zara`en.
tivne podele jednog orgaSuprotno je verovatno i
nizma. Roj je savr{eni
istina: mnogo p~ela je
po~etak koji u sebi nosi
zara`eno jer je p~eliwa
sve {to je potrebno novoj
zajednica na lo{em putu,
p~eliwoj zajednici.
tj. wena prirodna kon Pored toga, rojewe je
trola je iz nekog
,,
savr{eni lek za p~eliwe I z b r o { u r e : N p s ! W f m j f i p ! q m p e v , S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 . razloga rastrojena .
dru{tvo, jer elimini{e F o t o : j o h / ! \ u f g b o ! L p o p { t j
U p~eliwoj zajednegativne faktore iz
nici koja ne pokazuje
starog gnezda (bolesti, parazite, nedostatak
nijedan znak bolesti mogu biti prona|eni patohrane, opasnosti iz okoline).
geni skoro svih bolesti. Neki patogeni, kao {to
Na prvi pogled neko mo`e da pretpostavi
je uzro~nik nozemoze, mogu se na}i skoro u ba{
da dru{tvo sa svim svojim zalihama hrane mo`e
svakom dru{tvu. Tako|e, pojedina~ne p~ele mogu
da bude idealna podloga za odgajawe bezbroj patobiti katastrofalno bolesne, dok je sama p~eliwa
gena, klica i {tetnika: konstantna visoka temzajednica potpuno zdrava.
peratura i vla`nost, tama, velika koli~ina
P~eliwa zajednica je bolesna kada broj
hrane (med kao ugqenomrtvih ili bolesnih
hidratna i polen kao
p~ela, larvi ili lutki,
proteinsko-vitaminska
prelazi odre|ene
hrana), hiqade zbijenih
granice, tako da se norp~ela, kojima se patogeni
malno funkcionisawe
mogu lako prenositi,
dru{tva zna~ajno
velika podru~ja sa
poremeti. Sa druge
otvorenim leglom, posstrane, mali gubitak
tojan dolazak i odlazak
zara`enih p~ela i
p~ela, sakupqawe hrane
razvojnih stadijuma je
i vode iz okoline kojima
neophodan za `ivot jedne
se patogeni mogu uneti u
zdrave p~eliwe zajedko{nicu. I pored svega
nice.
o v o g a , j a k a i I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Glavni odbramharmoni~na
p~eliwa F o t o : j o h / ! \ u f g b o ! L p o p { t j
beni mehanizmi koje
- 82 -
@ivadinovi} Rodoqub
- 1 HIGIJENSKO I NEGOVATEQSKO
PONA[AWE MEDONOSNIH
P^ELA
Obi~no p~ele odstrawuju iz ko{nice sve
{to im se ~ini abnormalnim: strane objekte,
bolesne ili mrtve larve, mrtve p~ele, strane
organizme itd.
Pored ovoga, odrasle p~ele veoma temeqno ~iste same sebe ili p~ele oko sebe (negovawe). Ovo higijensko pona{awe mo`e dobro da
bude demonstrirano kod p~eliwih zajednica
otpornih na ameri~ku kugu. To mnogo zavisi od
naslednih osobina p~ela. Odgajawem i selekcijom p~eliwih zajednica koje kroz vi{e generacija imaju pomenutu osobinu, mogu}e je dobiti
sojeve otporne na ameri~ku kugu. Higijensko
pona{awe odraslih p~ela je odgovorno za ovu
otpornost: radilice otpornih sojeva mnogo br`e
otklapaju }elije sa bolesnim i mrtvim larvama i
uklawaju ih iz ko{nice. Sojevi koji su osetqivi
na kugu ovo ne uspevaju da urade, ve} delovi
zara`ene materije ostaju u }elijama, ili ~ak i
cele bolesne i zbog toga izobli~ene larve.
Najmawe dva gena su odgovorna za ovo
(Spuifocvimfs, 1964,: v (vodbq ili otklopi) i s
(sfnpwf ili odstrani)).
Generalno uzev{i, higijensko pona{awe
se bazira na tri koraka:
(A) Pojedina~na p~ela inficirana
patogenom brzo reaguje na wega te se razboli i
uskoro umire.
(B) Soj p~ela prepoznaje ovaj stadijum
infekcije kao abnormalan.
(V) Soj p~ela odstrawuje abnormalni
stadijum legla. Isto tako abnormalne ili
bolesne odrasle p~ele se u odre|enim slu~ajevima odstrawuju.
Ovim lancem se infekcija prekida.
P~eliwa zajednica kao celina, a mawe p~ela kao
jedinka, pokazuje rezistenciju na napad patogena.
Druge bolesti, kao {to su me{inasto leglo,
kre~no leglo, nozemoza, paraliza, septikemija i
sl. su dobri primeri za ovaj odbrambeni mehanizam. ^ini se da je higijensko pona{awe efektivno ~ak i protiv varoe u odre|enim p~eliwim
zajednicama Bqjt!Nfmmjgfsb!(Cvdimfs, 1992).
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
- 2 VELIKA SPOSOBNOST
REGENERACIJE GUBITKA
P^ELA
Ovaj mehanizam je od izvanredne va`nosti
i karakteristi~an je za socijalne insekte kao
{to je medonosna p~ela i zaista je veoma
efikasan. On je povezan sa prvim mehanizmom.
Gubici u p~elama se kompenzuju za kratko vreme.
-3CJFOFOVNTBU[
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
- 83 -
- 5 OGRANI^AVAWE BOLESTI NA
P^ELIWE LEGLO ILI ODRASLE
P^ELE
stimulacije okru`ewa (vreme, polenske i medne
rezerve), ali isto tako i od genetike p~ela.
Ako jedna generacija sledi drugu nema
prekida u odgajawu legla, du`ina `ivota
odraslih p~ela je normalna, a mnogi paraziti i
patogeni imaju malu {ansu da se razmno`avaju.
Najboqi primer za ovo jeste trahejni parazit
Bdbsbqjt! Xppej. Pod normalnim uslovima
rotacija p~eliweg `ivotnog ciklusa nadopuwuje
brzi gubitak starijih inficiranih odraslih
p~ela, tako da `ivotni ciklus Bdbsbqjt-a ne
mo`e da se kompletira. Ali u vla`nim i
ekstremno suvim letima, p~ele izletnice `ive
du`e jer mawe rade. K/Buljotpo! ka`e: ,,Tako one
`ive dovoqno dugo kako bi Bdbsbqjt!!kompletirao
svoj `ivotni ciklus. U dobrim godinama izletnice `ive radno, ali zato kratko i Bdbsbqjt
,,
umire sa wima . Isto tako su ume{ani i drugi
faktori kao {to je mogu}nost Bdbsbqjt-a da se
preseli na druge mla|e p~ele.
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
-4FORMIRAWE ROJA
ROJEVNI IMPULS
Drugi veoma efektivan odbrambeni mehanizam je impuls p~eliwe zajednice da se podeli,
da formira rojeve. Roj napu{ta maj~insko
dru{tvo, koje bi eventualno moglo da bude i
bolesno, i gradi novo sa}e.
Ovo je mnogo va`an prekid infektivnog
lanca u slu~ajevima mikrobnih patogena.
K/Buljotpo! (1985) pi{e: ,,Prirodna kontrola
ameri~ke kuge jeste uni{tavawe sa}a, budu}i da
je sa}e slaba ta~ka u vezi izme|u p~ela i Cbdjmmvt
mbswbf!mbswbf (izaziva~ ameri~ke kuge). Kao {to
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
- 6 KONTROLA PLODNOSTI I
RAZMNO@AVAWA PARAZITA
STRATEGIJAMA P^ELIWE
ZAJEDNICE
Ovaj odbrambeni mehanizam je zaista
interesantan u vezi sa varoom. Sada{we
istra`ivawe ove teme posebno u vezi sa originalnim doma}inom varoe Bqjt!Dfsbob bi ispunilo jo{ neko dopunsko istra`ivawe. Jer, mnoga
istra`ivawa tek treba da budu ura|ena. Ja }u
ograni~iti ovaj rad na samo neke aspekte.
Otkrivene su razlike u reprodukciji
varoe koja parazitira evropske p~ele (Bqjt
Nfmmjgfsb*! ne samo izme|u razli~itih dru{tava
nego i u samoj p~eliwoj zajednici: `enke varoe se
reprodukuju mnogo vi{e u trutovskom nego u
radili~kom leglu (u proseku iz trutovskog legla
izlaze 2,6 plodne varoe, a iz radili~kog samo
1,3). Za ove razlike su odgovorni razni faktori
kao {to je ishrana, ili hormoni, ili du`ina
razvoja i trajawe perioda poklopqenog legla.
Trutovsko leglo je daleko privla~nije za varou
od radili~kog (u proseku 8,6 puta). ^ini se da
tako medonosna p~ela namamquje varou u zamku
zvanu trutovsko leglo, tako da radili~ko leglo
ostaje bez zna~ajnije zaraze pa tako mo`e da
ispuni najva`nije funkcije p~eliwe zajednice.
Kod p~ela Bqjt! Dfsbob! ova osobita pri-
- 84 -
@ivadinovi} Rodoqub
mamqivost trutovskog legla za varou je ekstremno dobro razvijena i ima odbrambeni efekat za
dru{tvo: ove inficirane trutovske }elije koje
imaju veoma te`ak vo{tani poklopac se ~esto i
ne otklapaju. Ostaju neotklopqene pa i trutovi i
varoe umiru zajedno unutra. Ovo poma`e zna~ajno
da se redukuje populacija varoe.
Postoji mnogo indicija da }e biti mogu}e,
posle dopunskih istra`ivawa, selektirawe,
odgajawe i potpunija analiza, da se prona|u sojevi medonosne p~ele od na{ih evropskih rasa
p~ela koji su na neki na~in otporni na varou, ili
barem tolerantni na wu. Mehanizmi koji su
ukqu~eni u ovu rezistenciju odnose se na vi{e
razli~itih faktora (Lfgvtt, 1993).
- 7 IMUNITETNE REAKCIJE
Iako pojedina~no ~lanovi p~eliwe zajednice (larve ili odrasle p~ele) op{te uzev{i
nisu osobito otporne na patogene, bile su ispitivane imunitetne reakcije na individuama a to
otkrivawe
formiranih
antitela
zna~i
(Dbtuffmft i saradnici, 1989). Ako se strana
tela ubace u hemolimfu p~ela formiraju se
peptidi sa konstantnom sekvencom od 18
aminokiselina. Otkriveno je da ovi peptidi
imaju baktericidno dejstvo! Isto tako mo`e
se demonstrirati fagocitoza u hemolimfi
p~ela: patogene bakterije ( Qtfvepnpobt )
koje su bile unesene u hemolimfu p~ela bile
su odstrawene (pojedene) od strane fagocit nih krvnih }elija ( hsbovmpdzuft ) u hemolimfi.
mogu}nosti da ih prenese drugoj p~eli putem trofilakse (socijalna razmena hrane). Ovi prirodni odbrambeni mehanizmi su veoma efikasni u
redukciji {irewa klica. Mogu se pokazati i
genetske razlike u ovom pona{awu izme|u
razli~itih p~eliwih zajednica.
- 10 ANTIBIOTSKE SUPSTANCE U
P^ELIWIM DRU[TVIMA
Antibiotske supstance u p~eliwoj zajednici su od presudne va`nosti za odbranu od
mikroorganizama, naro~ito u za{titi rezervi
hrane. Navika (pona{awe) p~ela da ~uvaju med i
polen tokom dugog perioda ~ini neophodnom
za{titu ove hrane od kvarewa, tako da je
mikroorganizmi ne bi koristili u svojoj
ishrani. Zato mi u p~eliwoj zajednici nalazimo
skoro sterilne uslove: }elije sa}a, zidove
ko{nice, hrana za larve i naro~ito skladirani
med i polen (perga) sadr`e antibiotske komponente (Treba re}i da je polen koji se prera|uje u
pergu od strane p~ela, daleko od sterilnog. U
wemu je na|eno 107 vrssta gqivica, 81 vrssta
kvassaca i 39 vrssta bak
kterija a svi ovi mikroorganizmi ulaze u p~eliwi recept za spravqawe
perge, i one ih dodaju u onom delu prera|iva~kog
ciklusa, kada su i potrebni - primedba urednika).
Hemijska priroda ovih supstanci je krajwe
razli~ita: fenolni sastojci u propolisu kao
{to su flavonoidi, kafeolidi itd., glikooksidaza koja formira vodonik peroksid, masne kiseline, terpeni, peptidi i druge komponente.
- 8 UBADAWE I GRI@EWE
Protiv grabqivaca, neprijateqa, i neprijateqskih napada~a p~ele se efektivno brane
ubadawem, ali isto tako i svojim vilicama. Ne
postoji sumwa da je opstanak medonosne p~ele
preko milion godina zavisio od sposobnosti
ovih insekata da se odbrane kori{}ewem uboda
kao efektivnog oru`ja, ~esto ubijaju}i neprijateqa. P~ele radilice Bqjt! Dfsbob, kao {to je
ve} napomenuto mogu da uhvate ili zgrabe varou,
ubijaju}i je ili je rawavaju}i ugrizima. U mnogo
mawem stepenu to ~ine i na{e p~ele Bqjt
Nfmmjgfsb.
.!:!.
QSPWFOUSJDVMVT!
Sakupqawe meda i pona{awe pri razmeni
hrane bi bili pogodni za {irewe mikroba mnogo
br`e niz p~eliwu zajednicu da ne postoji qspwfo.
usjdvmvt. Ova tesna mi{i}na cev stoji izme|u
hrane sa jedne strane i `eludca sa druge i ima
ulogu filtera koji odstrawuje ~vrste elemente
(bakterijske spore, polen itd.) iz hrane. Npstf i
Dppqfs (1985) pi{u: ,,Ovo se vr{i na ~etiri nezavisne i pokretne trouglaste usne koje love
~vrste elemente wihovim resama u vidu vlakana i
spu{taju ih dole u ~etiri mala udubqewa. Kada
se one napune sadr`ina se prenosi do `eludca
,,
radi varewa ili osloba|awa . Ovim metodom
p~ela mo`e da odstrani klice bolesti bez
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
ZAKQU^AK ZA
P^ELARSKU PRAKSU
- 85 -
I z b r o { u r e :N p s ! W f m j f i p ! q m p e v, S l o v a ~ k a , 1 9 9 7 .
Foto: joh/! \ufgbo! Lpop{tj
(5
5 ) Ispravan na~in rukovo|ewa p~eli wim zajednicama.
zajednicama U na{e vreme kada intenzivna poqoprivreda i {umarstvo nude nepogodne
uslove za p~ele, ali se i pored toga o~ekuju dobri
medni prinosi, neophodno je rukovoditi p~eliwim zajednicama na ispravan na~in. Opisivano je
mnogo razli~itih metoda. Meni se ~ini
najva`nijim da te metode u osnovi imaju prirodni pristup p~eliwim dru{tvima. Glavni principi tog uspe{nog na~ina, a koji su dokazani i
prou~eni u Institutu za apikulturu u Dfmmf-u su
slede}i:
1- Svake godine se prave ve{ta~ki rojevi
(paketne p~ele) da bi se razvile mlade p~eliwe zajednice
sa mladim maticama ~ija je oplodwa bila kontrolisana.
2- Ove paketne p~eliwe zajednice su baza za
proizvodwu dru{tava naredne godine.
3- Hemijski tretmani protiv varoe se izvode
iskqu~ivo kod paketnih p~ela, koje nemaju sa}e.
4- Uvek kada je to mogu}e koristiti vo{tane
satne osnove ili novoizgra|eno sa}e.
5- Mlade p~eliwe zajednice se lagano prihrawuju
u jesen {e}erom/medom.
6- Mlade p~eliwe zajednice se objediwuju sa starijim dru{tvima, formiranim jednu godinu ranije, tokom
jeseni svake godine (rotacijski sistem).
7- Ova procedura rotacije (rotacija p~eliwe
zajednice i sa}a) ima slede}e glavne prednosti:
(a) Promocija prirodnog mehanizma za odbranu od
bolesti. (b) Redukovano rojewe. (v) Visok prinos meda.
- 86 -
@ivadinovi} Rodoqub
Autor ~lanka:
-Tufwf!! Ubcfs, nau~nik i p~elar, jedan od najpoznatijih u~enika profesora D/M/Gbssbs-a, pisac najzapa`enijih ~lanaka u Bnfsjdbo!! Cff
Kpvsobm-u
-82370 Wjmmfcsvnjfs-!!Hpvepvt-!!Gsbodf
- 87 -
tako|e na hiqade jaja koje sam stavqao u inkubator ispililo ujutru, a bukvalno samo nekoliko
tokom dana. Vi }ete pomisliti da se u vremenskom periodu izme|u 8 ~asova prepodne i 17
~asova popodne koji iznosi 9 sati (a {to je 38%
od dvadeset~etvoro~asovnog dana), ispili upravo
izme|u 35 i 40% jaja, ali to nije tako. Isspili}e
se samo ok
ko 5%.
Nau~nik EvQsbx je 1960. godine opisao
ispiqewe p~eliweg jajeta i ako nikada niste
videli ovaj doga|aj, znajte da je veoma interesantno da se to vidi. Ukratko, evo tog opisa: prvo
}ete zapaziti da ono {to vi gledate golim okom
igleda kao jaje a u su{tini je larva koja stoji na
repu. Vide}ete malo kasnije da se wi{e nazad i
napred. Potom se krivi u jedno obrnuto V ili
,,
kako EvQsbx ka`e ,,arka oblik, sa glavom i
repom koji dodiruju }eliju, dok je celo telo
visoko u vazduhu. Potom jednostavno pada dole i
odjednom }ete videti da je to larva a da je jaj~ana
ovojnica i{~ezla. Mo`ete da gledate kako larva
di{e, ne{to ~ega prethodno nije bilo.
Ovaj opis EvQsbx-a je veoma skra}en, ali
to nije va`no. Va`no je da je larva `iva i vi
mo`ete da je prihrawujete i odr`avate u `ivotu
ako to `elite, a to je veoma jednostavno. Sve {to
vam je potrebno jeste malo mle~i i {pric velike
zapremine, kao onaj kojim se daju injekcije
doma}im `ivotiwama. Ali, to je druga pri~a o
kojoj }emo razgovarati neki drugi put.
- 88 -
@ivadinovi} Rodoqub
Urednik je odlu~io da kao posledwi ~lanak u ovoj kwizi objavi jedan svoj rad zasnovan tako|e na inostranim
nau~nim saznawima i na li~noj p~elarskoj praksi. Ali, pre wega `eli da objavi ~lanak ve} objavqen kod nas u
P~elaru (maj 1998), koji }e uvesti ~itaoce u problematiku i boqe razumevawe urednikovog ~lanka. Prijatno!
KOJI JE OPTIMALAN
BROJ P^ELA IZLETNICA
U P^ELIWEM DRU[TVU
ZA VREME GLAVNE
BAGREMOVE PA[E
Autor:
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
- 89 -
da prole}no forsirawe matice, da {to intenzivnije nosi jaja pomo}u prihrawivawa, uvek ne
dovodi do `eqenog ciqa: koli~ina legla se
naglo pove}ava, ali kroz nekoliko nedeqa, snaga
p~eliweg dru{tva nije onakva kakvu smo o~ekivali. Razlog tome le`i u ra|awu nedugove~nih
p~ela. Iluzija pa{e dovodi do dodatnog gubqewa
p~ela izletnica (prihranom stimulisane p~ele
izlaze iz ko{nice u nepogodno vreme i delom
stradaju - primedba urednika), {to jo{ vi{e
skra}uje du`inu `ivota p~ela. Kako su zasev matK!>!)!K2!,!K3 ,!K4!*!!!0!!!4!!!
(6)
ice i snaga (masa) dru{tva, u ispitivawima ~esto
izmerqive veli~ine, to na osnovu wih mo`emo
Posle 12 dana tj. 7. maja iz poklopqenog
oceniti stepen kolebawa prose~ne du`ine
legla, od posledweg brojawa, su se izvele p~ele
`ivota p~ela u realnim dru{tvima. Literaturni
koje su starosti od 1-12 dana. Sada bi u
podaci govore da letwe
ko{nici trebalo da budu p~ele starosti od
p~ele `ive od 36-40 dana,
1-36 dana. Ako toga dana odredimo broj
{to se poklapa i sa
p~ela u ko{nici, onda mo`emo prema fors p e c i j a l n i m
muli (5) da izra~unamo prose~nu du`inu
istra`ivawima
`ivota p~ela za posmatrani period.
(T/Tblbhbnj, 1953.,
Ilustrujemo primerom.
E/Gsff i J-Tqfotfs! Cv{,
Kako se u prole}e nosivost matice, u
1959., N/I/Ibzebl, 1963.
p~eliwem dru{tvu, postepeno pove}ava,
i dr.). S druge strane
neka je recimo K2=900, K3=1500, K4=2100.
prose~na du`ina `ivota
Tada je prema (6) K=1500. Ako smo na dan 7.
p~ela za vreme jake pa{e
maja utvrdili da u ko{nici ima 54000
znatno se sni`ava na 30p~ela, tada je prema (5) prose~na du`ina
32 dana pa i ni`e.
`ivota p~ela
No, pitawe je da
li odgoj legla u jakoj
o = 54000 / 1500 = 36 dana
p~eliwoj zajednici
mo`e da odigra
Da u ko{nici nema starijih p~ela od
odlu~uju}u ulogu u
36 dana mo`e se videti iz ~iwenice da }e
s k r a } i v a w u prose~ne
ukupan broj p~ela na dan 7. maja izle`enih
du`ine `ivota p ~ e l a .
iz poklopqenog legla iz prethodna tri
A k o u z m e m o dru{tvo
brojawa, upravo biti:
od 45000 p~ela onda za
odgoj legla, od m a t i c e
12 y 900 + 12 y!1200 + 12 y 2100 = 54000
k o j a i m a prose~nu
nosivost od 1500 jaja,
Ako je, pak, broj p~ela izbrojanih 7.
dovoqno je oko 8000
maja bio 55500 onda je o= 55500 / 1500 = 37
p~ela (M/Cpsovt, 1969.)
dana. Broj p~ela koje su starije od 36 dana,
ili 1/5 - 1/6-ine od
je 1500. U slu~aju da je broj p~ela bio 52500,
ukupnog broja p~ela.
onda je prose~na du`ina `ivota p~ela o =
Naravno, da skra}ewe
52500 / 1500 = 35 dana.
`ivota samo te grupe
Kako ve}ina istra`iva~a, a me|u
p~ela ne mo`e objasniti
wima i N/Mjoebvfs (1952), tvrde da p~ele,
veliku razliku u du`ini
po pravilu, postaju izletnice s dvadesetod`ivota izme|u zimskih i
nevnom staro{}u to je, u ovim primerima,
letwih p~ela, kao i
wihov broj jednak:
p~ela iz obezmati~enih
dru{tava, i {to je
23!y!:11!,!9!y!2611!>!33911
najglavnije relativnu
stabilnost prose~ne
Ako je u ko{nici 54000 p~ela, ra~un
du`ine `ivota p~ela za
pokazuje da je onda broj ku}nih p~ela 2,37
dru{tva razli~itog
puta ve}i od broja p~ela izletnica.
tipa.
Du`ina `ivota p~ela, va`nog fak- Potrebno je mnogo znawa da bi
Mo`e se prettora koji odre|uje snagu p~eliwe zajednice, se do{lo do ovakvog prizora! postaviti da su uzroci
u praksi se te{ko, vizuelno, mo`e odrediove pojave razli~ite
Iz kwige profesionalnog
ti. Nemogu}nost procene du`ine `ivota p~elara Milana Mati}a iz prirode. Pre svega, to su
p~ela mo`e da bude izvorom preporuka [apca: ,,Usmeravawe rada
feromoni koje lu~e mat,,
sumwive prakti~ne vrednosti. Poznato je
ica i leglo. Wihovim
p~ela
- 90 -
@ivadinovi} Rodoqub
relativno u~e{}e u %
p~ele
ku}ne
leglo
izletnice
zatvoreno
39,2
19,6
23,5
35,7
26,8
21,4
32,8
32,8
19,7
Optimalna zajednica (po M/Cpsovt -u, 1969)
40,0
15,0
35,0
otvoreno
17,6
16,1
14,7
10,0
- 91 Le
ma bede
v
rt
n
a
19 a pr
99
ed
.
av
Foto:
Rodoqub
@ivadinovi}
aw
u
u
Ni
{u
- 92 ku}nog uzrasta.
P~ele starijih uzrasta. razume se, ako je
neophodno mogu da uzmu u~e{}a i u ku}nim
poslovima. No, kako pokazuju ispitivawa
(L/Sjccfoet, 1952., N/I/Ibzebl, 1963.) one to
~ine mawe efikasno. Naravno, ako p~ele nisu
fiziolo{ki istro{ene, kao {to su u roju, obezmati~enom dru{tvu ili u dru{tvu koje se sprema
za zimovawe, apsolutni uzrast ne igra odlu~uju}u
ulogu. No, u dru{tvu visoke radne aktivnosti
du`ina `ivota p~ele direktno zavisi od wenog
kalendarskog uzrasta.
U svetlu ovih dokaza, da glavni teret
medobrawa pada na ku}ne p~ele, trebalo bi
razmisliti da li je za efikasno iskori{}avawe
glavne bagremove pa{e optimalan na~in usmeravawa p~ela izletnica iz jednog dru{tva u drugo
(dakako da nije - primedba urednika). Ako su oba
dru{tva dostigla optimalnu snagu, onda ku}ne
p~ele onog dru{tva koje je izgubilo p~ele izletnice, ne u~estvuju u preradi nektara u med. Deo
usmerenih p~ela izletnica, umesto da sakupqaju
nektar, morale bi se, u novoj zajednici, naravno,
mawe efikasno, preorijentisati na wegovu preradu u med.
Sam autor ovog na~ina p~elarewa, Ivan
Vener, nije u wega sasvim siguran jer u P~elaru u
broju 5/1996. godine veli: ,,U P~elaru broj 4 i 10
iz 1990. godine opisane su osnove p~elarewa sa
dvojnim dru{tvima u jednoj ko{nici. Nagla{eno
je da je to nova metoda, koju }e biti potrebno u
praksi dokazati i svakako dopuniti i ne{to
,,
preurediti u skladu sa uo~enim problemima .
Uzgred, radi preciznosti, tvrdwa koja se
doka`e postaje metoda, a sve dotle je samo
hipoteza.
Me|utim, ako se vodi ra~una o optimalnoj
snazi p~eliwe zajednice, mo`da je bojazan Ivana
Venera izli{na. Evo zbog ~ega.
N.I.Krivcov i V.I.Lebedev, Va{i i moji
poznanici, navode slede}u tabelu (u kwizi
,,
,,Produkti p~elarstva ,1995.)(slika desno ).
Iz we se vidi da u jakom dru{tvu (5-6 kg
p~ela) glavni teret medobrawa
pada na p~ele izletnice (6065%). Autori ne citiraju ime
istra`iva~a kome pripada
gorwa tabela, niti ka`u da su
dokazi niza navedenih istaknutih svetskih nau~nika (me|u
wima i wihovog u~iteqa
G.F.Taranova) pogre{ni.
N.I.Krivcov i V.I.Lebedev
kao da sami dovode u pitawe
rezultate ove tabele tvrdwom
iskazanoj u istoj kwizi: ,,P~ela
sabira~ica predaje prine{eni
nektar koji preuzmu 3-44 p~ele
primateqice i odmah izle}e za
slede}om porcijom. Za vreme
jake pa{e p~ela sabira~ica
predaje nektar koji preuzimaju
10-112 p~ela primateqica i F o t o : R o d o q u b
@ivadinovi} Rodoqub
tro{i pri tome vi{e vremena i du`e se zadr`ava
,,
u ko{nici .
Mogli ste zapaziti da ova tvrdwa upravo
ide u prilog dokazima da glavni teret u medobrawu pada na ku}ne p~ele, a ne na p~ele izletnice.
Ove protivure~nosti kao da daju za pravo
izreci velikog francuskog kwi`evnika
Nauka je nepogre{iva, a
Anatola Fransa: ,,Nauka
,,
nau~nici neprestano gre{e .
Ko je ovde u pravu tekstopisac nije u stawu
da presudi jer je i sam laik (lep{a re~ za onoga
koji ne zna). Ta~an odgovor na dilemu da li u
medobrawu glavni teret pada na ku}ne ili p~ele
izletnice imao bi veliki zna~aj za prakti~no
p~elarstvo. Mo`da }e nam na{i mladi
istra`iva~i, pretendenti na diplome in`ewera,
magistara i doktora nauka, izneti na svetlost
dana pravu istinu (na `alost, oni se sve vi{e
bave biznisom nego naukom, uz retke izuzetke kao
{to su epd/! es Zoran Stanimirovi} i qspg/! es
Jovan Kulin~evi}, tako da urednik neke rezultate o~ekuje samo od stranih nau~nika - primedba
urednika). Na svoju i na{u radost. Naravno, i mi
prakti~ari, kojima je p~elarstvo omiqeni hobi
ili zanimawe ne bi trebalo da ~ekamo skr{tenih
ruku. Stranice na{eg ~asopisa o~ekuju va{e
odgovore na pitawe postavqeno u naslovu ovog
teksta: Koji je optimalan broj p~ela izletnica u
p~eliwem dru{tvu za vreme glavne bagremove
pa{e?
Razre{ewe ovog pitawa omogu}i}e nam da
postanemo boqim p~elarima. A dobrog p~elara, u
predgovoru svoje kwige 1 8 5 9 . g o d i n e , veliki
poqski p~elar i pisac Qubenecki, ovako
zami{qa: ,,K o ` e l i d a b u d e d o b a r p ~ e l a r i
da od p~elarstva dobije {to ve}i prihod,
taj je du`an poznavati p~ele i upravu s
wima, tako savr{eno, da se mo`e re}i, e on
,,
s w i m a u k o { n i c i ` i v i ! . (Na `alost, ve}ina
nas ni posle skoro 150 godina nije shvatila ovu
su{tinu p~elarstva, u kojoj le`i mudrost
starine i snaga mladi}a - primedba urednika).
Mo
Kri gu li
L
vco
v da ebedev
i
pog
Tabela 2:
re{
e
?
Broj
Broj p~ela
p~ela
u
ko{nici
15000
20000
25000
30000
40000
50000
60000
@ivadinovi}
izletnica
h1000
%
2,3
5,0
7,5
12,0
20,0
30,0
39,0
15
25
30
40
50
60
65
- 93 -
(064)
Telefon:
14-14-184
osobinama DB ko{nice, jer nam ne omogu}uje maksimalni upliv u `ivot p~ela, kao {to to ~ine LR
ili Fararova ko{nica. Poznaju}i solidno
biologiju p~ela, shvatio sam da mi najve}e
mogu}nosti pru`a tzv. Fararova ko{nica sa
visinom nastavaka od 17 cm, i na mom p~eliwaku
je upravo u toku proces prelaska sa DB tipa na
wu. Ovo naravno ne zna~i da DB ko{nicu moramo
odmah da napustimo. Naprotiv. Primenom metoda
p~elarewa sli~nim ovom koji }e u narednom tekstu biti izlo`en, mogu}e je proizvesti med sa
niskom proizvodnom cenom, ali ipak uz ne{to
vi{e rada nego {to bi to bio slu~aj kod
Fararove ko{nice. Siguran sam da to mnogima sa
mawim brojem ko{nica ne}e smetati. Jedino
velep~elari moraju da o ekonomi~nosti misle
svakog trena, te da iskqu~e iz procesa proizvodwe svaki nepotreban tro{ak u vidu ulagawa
radne snage.
Oko p~eliwaka se nalazi fantasti~na
prole}no-razvojna polenonosna i medonosna
pa{a. Za wom nastupa kvalitetna i jaka bagremova pa{a, koja je neznatno produ`ena zbog valovitog terena. Sledi oskudna livadska pa{a koja u
su{nim godinama jedva uspeva da zadovoqi
osnovne potrebe dru{tava, dok u ki{nim daje
izvestan prinos. U drugoj polovini avgusta i u
septembru pa{a se opet intenzivira, te dopuwuje
dodatno zimske zalihe.
Zapo~e}u godi{wi ciklus od perioda
izimqavawa, upravo zbog toga {to je on zajedno
sa prole}nim razvojem najkriti~nija faza u
`ivotu p~eliwe zajednice, i tu se najvi{e gre{i,
a jo{ dugo }e se i gre{iti, sve dok ne spoznamo
biologiju p~ela do u detaqe.
^esto se u na{oj literaturi uspesi es
D/M/Gbssbs-a u prole}nom razvoju dru{tava uzimaju za ideal, te se navodi da je on prezimelo
dru{tvo razvijao do maksimalnog nivoa od 55000
p~ela (i sama ova cifra je jako va`an podatak), za
@ivadinovi} Rodoqub
Jazikov utvrdili da na obilnoj pa{i najvi{e
meda donesu dru{tva ~ije matice najintenzivnije
zale`u na dvadesetak dana pred po~etak same
pa{e, iako su matice nekih drugih dru{tava
nosile mnogo vi{e jaja nego matice u ovim
dru{tvima na po~etku razvoja u rano prole}e. To
ukazuje na veliko u~e{}e mla|ih i sredove~nih
p~ela u medobrawu. Ovo istra`ivawe je o~igledno zaboravqeno, verovatno i zbog toga {to su
nedostajali jo{ neki rezultati ispitivawa koji
bi rasvetlili ceo problem. Poku{ajmo stoga da
mi to u~inimo, jer }emo posle narednih ~iwenica iz biologije p~ela shvatiti u kakvoj smo
zabludi bili, i bi}e nam lak{e da rukovodimo
efikasnim razvojem dru{tava.
P~ela sabira~ica nektara, pri dolasku u
ko{nicu nektar predaje mladim(?) p~elama (po
Taranovu), koje vr{e daqu wegovu preradu i skladi{te ga u sa}e, jer imaju ve}u sposobnost da
pretvore slo`ene {e}ere u proste. Da li je ba{
tako?
U
radovima
M.V.@erebkina
i
I.N.Jakovqeve (1970) navodi se da radilice
imaju najve}u sposobnost inventirawa u toku
leta, a da je ona najve}a u toku glavne pa{e.
Tako|e, po podacima Tjnqtpo-a (1957) i @erebkina (1965), invertaza koju lu~e `drelne `lezde
je najaktivnija kod p~ela starosti oko 20 dana. To
bi otprilike vi{e bile p~ele koje su za{le u
drugu polovinu `ivota, i mawe im odgovara naziv
mlade p~ele. I Uipnbt!E/Tffmfz!(1998) navodi da
p~ele
primateqice
nektara
pripadaju
sredove~nim p~elama, {to se sla`e sa pomenutim
istra`ivawima. Lebedev nam je govorio da na
slaboj pa{i izletnice same odla`u doneseni
nektar u sa}e. Ali, pri obilnoj pa{i se u
dru{tvu pojavquje posebna grupa mla|ih p~ela
primateqica nektara. One imaju maksimalno
razvijene `drelne `lezde. Pri preradi nektara
one mu dodaju sekret tih `lezda koji sadr`i
invertazu. Invertiraju}a sposobnost invertaze
kod p~ela skladi{tarki nektara je 4-5 puta ve}a
nego kod hraniteqica legla.
Es! Lbsm! Sjuufs! wpo! Gsjtdi, koji je
de{ifrovao govor p~ela - p~eliwe plesove, celoga `ivota je smatrao da wemu jedino nejasan tzv.
drhtavi ples, p~elama ne govori ni{ta, zaboravqaju}i da priroda ni{ta ne ~ini uzalud. Ali,
profesor biologije na Fakultetu biolo{kih
nauka pri Univerzitetu Kornel u SAD-u Uipnbt
E/Tffmfz!je uspeo da re{i ovu misteriju. On je jo{
1987. do{ao na ideju {ta bi taj ples mogao da
zna~i kada je izveo slede}i eksperiment.
Odstranio je iz dru{tva najve}i deo primateqica nektara, i posmatrao je efekte koji su bili
onakvi kakve je i o~ekivao. P~ele izletnice su
umesto uobi~ajenih desetak sekundi, sada morale
da tra`e primateqice koje ih rastovaruju oko 30
sekundi. Ali je otkrio, na svoje iznena|ewe, da
tada mnoge sabira~ice izvode drhtavi ples po
vra}awu u ko{nicu.
Primetio je i to da se posle oko 2 sata
broj drhtavih plesova smawio a da izletnicama
vi{e nije potrebno mnogo vremena da na|u pri-
- 95 -
broj
drhtavih
plesova
0
15
broj
primateqica
550
>2000
1 kg
1-2 kg
4 kg
8-12 kg
0
2
4
10-12
@ivadinovi} Rodoqub
uvek raspola`e odgovaraju}im brojem izletnica,
ali da mu ~esto na jakim pa{ama nedostaju primateqice nektara (uglavnom zbog nepravilnih
p~elarevih intervencija). Shodno podatku sa
po~etka da su te p~ele starosti oko 20 dana, to
zna~i da mi prvog dana pa{e moramo da obezbedimo takve p~ele, ili par dana starije (do 22 dana),
jer je to krajwi termin starosne granice pri
kojoj one postaju izletnice, pa ih sve treba iskoristiti za taj posao. To bi zna~ilo da matica
treba da zalegne jaja iz kojih }e se one izvesti na
43 dana pre po~etka pa{e (21 dan za razvoj + 22
dana `ivota).
O B E Z B E \ E W E D O V O Q N O G
B R O J A P R I M A T E Q I C A
1.april
14.maj
21 dan za razvoj
22 dana `ivota
43 dana
- 97 u toku pa{e, ne moramo ih postavqati po principima sa 62. strane ove kwige, kao {to se to u
literaturi preporu~uje, jer su 1991. Ujcps!J/T{bcp
i Qfufs! Tqpsot iz Kanade utvrdili da nema
zna~ajne razlike u kvalitetu i kvantitetu meda
ako se novi nastavci postavqaju ispod ili iznad
ve} postoje}ih.
Foto: Rodoqub @ivadinovi}
O B E Z B E \ E W E D O V O Q N O G B R O J A
P ^ E L A Z A P O K L A P A W E M E D A
6. dan pa{e
19.maj
20.april
21 dan za razvoj
8 dana
`ivota
29 dana
- 98 -
@ivadinovi} Rodoqub
P R I N O S I
datum
po~etka
cvetawa
bagrema
prinos po
uzimqenoj
matici sa
klubetom
P R O T E K L I H
O S A M
G O D I N A
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
15.maj
12.maj
18.maj
13.maj
17.maj
14.maj
9.maj
29.april
29,75
kg
19,0
kg
0
kg
23,3
kg
0,8
kg
41,2
kg
45,8
kg
23,4
kg
- 99 -
UREDNIK SE NAJTOPLIJE
Z A H V A Q U J E N A P O M O ] I SLEDE]IM
DONATORIMA
KOJI SU DOPRINELI DA
OVA KWIGA IZA\E IZ [TAMPE
1- FAHOP, Aleksinac
2- EVROTOM, Ruma
3- ZLATNA P^ELA, Ra~a
4- NEKTAR, Be~ej
5- MELITAGORA, Skopje
6- SZR MINELI, Kragujevac
7- SELEKCIJA, Aleksinac
Zavod za {e}ernu repu
8-NEKTAR, Kragujevac
9- MESOKOMERC, Aleksinac
10- MATEH, [abac
11- INOS-DELIGRAD, Aleksinac
12-FAGREM, Dowi Adrovac
13- TAHOGRAF, Trwane
U S K O R O
Drugi deo kwige ,,Savremeni
,,
principi p~elarewa
Urednik:
es!nfe. Rodoqub @ivadinovi}
ul.Stojana Jani}ijevi}a br. 12
18210 @itkovac
telefon:
(018) 84-67-34
(064) 14-14-184
^asopis MELITAGORA
Po{tovani ~itaoci !
Urednik zaista nema ni{ta protiv fotokopirawa ove kwige.
Me|utim, ako svojim prijateqima dozvolite da je kopiraju,
sebi i wima ~inite lo{u uslugu. Za{to!? Zato {to urednik
vi{e ne}e imati dovoqno sredstava za nove izdava~ke poduhvate, a Vi ne}ete imati mogu}nosti da dolazite do novih saznawa iz jednog ovakvog izvora. Urednik se ina~e ve} potrudio
da i sama kwiga ima zaista minimalnu cenu, kako bi svima
bila dostupna. U to se mo`ete uveriti upore|uju}i wenu cenu
sa cenama drugih sli~nih kwiga, koje su dvostruko i vi{e
skupqe.
HVALA VAM NA RAZUMEVAWU !
DJQ!.!Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
638.1(045)
SAVREMENI principi p~elarewa : izbor
prikaza prevoda najboqih ~lanaka iz
p~elarske nauke i prakse posledwih godina :
sa komentarima. Deo 2 / urednik Rodoqub
@ivadinovi} ; [prevodi Rodoqub @ivadinovi},
Teodora Bo`o ; ilustrator Aleksandar
Stani{i}]. - @itkovac : R. @ivadinovi}, 2001
(Ni{ : Sven). - 91 str. : ilustr. ; 24 cm
Tira` 100. - Str. 5: Re~ urednika / Rodoqub
@ivadinovi}. -Str. [92]: O uredniku /
Aleksandar Stani{i}.
JTCO 86-902151-2-3
1. @ivadinovi}, Rodoqub
a) P~elarstvo
ID=91878924
Urednik se izviwava ~itaocima zbog terminolo{ko-{tamparske gre{ke u podnaslovu prvog
dela ove kwige. Tamo je pisalo da je ovo skup prevoda najboqih ~lanaka iz stranih ~asopisa, a to
zapravo ne odgovara istini. Ova kwiga je izbor prikaza prevoda najboqih ~lanaka iz p~elarske nauke
i prakse. Jer, prevodi nisu bukvalni. Gde je bilo potrebno, mewane su re~enice tako da odgovaraju
duhu na{eg jezika. Delovi tekstova neva`nog karaktera su izba~eni, kao i isti takvi delovi re~enica.
Urednik se nada da ova mala gre{ka ne}e smetati ~itaocima.