Vibracije Koje Se Prenose Na Cijelo Tijelo

EU vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
Vodi dobre prakse
Vibracije koje se prenose

na cijelo tijelo
Neobvezujui vodi za ispravno postupanje u svakodnevnoj praksi,
sainjen u cilju primjene Direktive 2002/44/EC o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim
zahtjevima vezanim za izloenost radnika rizicima djelovanja fizikalnih tetnosti
(vibracija).
Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
Sadraj
SADRAJ
Sadraj ............................................................................................................................. 2
Predgovor ......................................................................................................................... 4
Zahvale ............................................................................................................................. 5
Poglavlje 1.Uvod ............................................................................................................... 6
Poglavlje 2.Vrednovanje rizika ....................................................................................... 10
2. 1
Osnove procjene rizika ..................................................................................... 10
2. 2
Odreivanje trajanja izloenosti ....................................................................... 15
2. 3
Odreivanje razine vibracija............................................................................. 16
2. 3. 1
Koritenje podataka proizvoaa o emisiji ................................................ 16
2. 3. 2
Koritenje drugih izvora podataka............................................................. 17
2. 3. 3
Mjerenje razine vibracija .......................................................................... 18
2. 4
Izraun dnevne izloenosti vibracijama ............................................................ 20
2. 4. 1
Vrednovanje dnevne izloenosti vibracijama, iskazane kao A(8) i VDV...... 20
2. 4. 2
Nepouzdanost vrednovanja dnevne izloenosti........................................... 20
Poglavlje 3. Otklanjanje ili smanjenje izloenosti........................................................... 22

3. 1
Razvijanje strategije kontrole ........................................................................... 22
3. 2
Savjetovanje s radnicima i njihovo sudjelovanje .............................................. 23
3. 3
Kontrola rizika.................................................................................................. 24
3. 3. 1
Zamjena drugim metodama rada .............................................................. 24
3. 3. 2
Odabir opreme ......................................................................................... 24
3. 3. 3
Kriteriji pri nabavci opreme ..................................................................... 25
3. 3. 4
Osmiljavanje radnog zadatka i postupka ................................................. 26
3. 3. 5
Mjere kolektivne zatite ............................................................................ 26
3. 3. 6
Obuka i informiranje radnika ................................................................... 26
3. 3. 7
Rasporedi rada......................................................................................... 27
3. 3. 8
Odravanje............................................................................................... 27
3. 3. 9
Sjedala s amortizacijskim mehanizmom .................................................... 28
3. 4
Nadzor i ponovna procjena............................................................................... 29
3. 4. 1
Kako se zna da je kontrola izloenosti cijelog tijela vibracijama
djelotvorna?............................................................................................................. 29
3. 4. 2
Kada se mora iznova procijeniti rizik? ..................................................... 29
Sadraj
Poglavlje 4. Zdravstveni nadzor ..................................................................................... 30

4. 1
Kada je potrebno provoditi zdravstveni nadzor? ............................................... 30
4. 2
Kakvu je dokumentaciju potrebno voditi? ........................................................ 31
4. 3
to uiniti utvrdi li se da je dolo do oteenja zdravlja? .................................. 31
DODATAK A. Saetak obveza utvrenih Direktivom 2002/44/EC ................................. 32

DODATAK B. to je vibracija? ...................................................................................... 33
DODATAK C. Zdravstveni rizici, znaci i simptomi......................................................... 37
DODATAK D. Alati za izraun dnevne izloenosti ......................................................... 39
DODATAK E. Praktini primjeri izrauna dnevnih izloenosti ..................................... 44
DODATAK F. Metode zdravstvenoga nadzora ............................................................... 52
DODATAK G. Pojmovnik............................................................................................... 53
DODATAK H. Bibliografija ........................................................................................... 55
INDEKS.......................................................................................................................... 62
Predgovor
PREDGOVOR
Direktiva 2002/44/EC-a Europskog parlamenta i Vijea o izloenosti radnika rizicima

djelovanja fizikalnih tetnosti (vibracija), ima cilj, na razini Unije, uvesti minimalne
zahtjeve glede zdravlja i sigurnosti radnika koji su tijekom rada izloeni rizicima zbog
djelovanja vibracija.
U Direktivi 2002/44/EC navedene su granina vrijednost izloenosti i upozoravajua
vrijednost izloenosti. U njoj su takoer poblie navedene obveze poslodavca glede
utvrivanja i procjene rizika, utvrene mjere za smanjenje ili izbjegavanje rizine
izloenosti, i potanko obrazloeni naini informiranja i obuke radnika. Svaki poslodavac
koji kani obavljati djelatnost koja ukljuuje izloenost radnika vibracijama, duan je
provesti niz zatitnih mjera prije poetka rada i za vrijeme njegova trajanja. Ova Direktiva
takoer od drava lanica EU-e zahtijeva uspostavljanje primjerenog sustava nadzora
zdravlja radnika izloenih rizicima djelovanja vibracija.
Vrednovanje i procjena rizika zbog izloenosti vibracijama, i provedba zatitnih mjera,
mogu biti sloene. Ovaj neobvezujui vodi za ispravno postupanje u svakodnevnoj
praksi ubrzat e i olakati procjenu rizika zbog djelovanja vibracija koje se prenose na
cijelo tijelo, utvrivanje mehanizama za smanjenje ili potpuno uklanjanje izloenosti
vibracijama, te uvoenje sustava za sprjeavanje nastanka i razvoja oteenja zdravlja.
Ovaj vodi, primjenjiv na sluajeve kada je vibracijama izloeno cijelo tijelo radnika,
zajedno sa prateim vodiem za vibracije koje se prenose na ake i ruke (Neobvezujui
vodi za ispravno postupanje u sluajevima kada se vibracije prenosi na ake i ruke,
sainjen u cilju primjene Direktive 2002/44/EC o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim
zahtjevima vezanim za izloenost radnika rizicima djelovanja fizikalnih tetnosti
(vibracija)), pripremljen je u okviru ugovora VC/2004/0341 za Direktorat Europske
komisije za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednakopravnost (u izvorniku: European
Commission Directorate General Employment, Social Affairs and Equal Opportunities
Zahvale
ZAHVALE
Ovaj vodi priredili su:
ISVR:
Profesor M.J. Griffin i dr. H.V.C. Howarth, Institute of Sound and

Vibration Research, University of Southampton, U.K.
HSL:
Gospodin P. M. Pitts, Health and Safety Laboratory, U.K.
BGIA:
Dr. S. Fischer i gospodin U. Kaulbars, Berufsgenossenschaftliches

Institut fr Arbeitsschutz, Njemaka.
INRS:
Dr. P.M. Donati, Institut National de Recherche et de Scurit,

Francuska.
HSE:
Gospodin P.F. Bereton, Health and Safety Executive, U.K.
Pod nadzorom:
Radne skupineVibracija, imenovane od strane Savjetodavnoga odbora zaduenog za
sigurnost i zdravlje na radu, u suradnji sa Europskom komisijom.
Valja izraziti zahvalnost i naglasiti znaaj podataka koje su omoguila dva projekta
financirana od strane EU-a, koritenih prilikom pripreme ovoga vodia:
VIBRISKS:
Rizici zbog profesionalne izloenosti vibracijama (u izvorniku: Risks

of Occupational Vibration Exposures), EC FP5 projekt broj QLK42002-02650.
VINET:
Istraivaka mrea usmjerena na otkrivanje i sprjeavanje oteenja

zdravlja uzrokovanih profesionalnim izlaganjem vibracijama (u
izvorniku: Research Network on Detection and Prevention of
Injuries due to Occupational Vibration Exposures), EC Biomed II
projekt br. BMH4-CT98-3251.
Uvod
POGLAVLJE 1.
UVOD
Slijedom odredaba Direktive EU broj 2002/44/EC (Direktiva o vibracijama), poslodavci
su duni osigurati da se rizici zbog djelovanja vibracija koje se prenose na cijelo tijelo,
posve eliminiraju ili svedu na najmanju moguu mjeru (ove obveze poslodavaca saeto su
navedene u Dodatku A.)
Nakana ovoga vodia je pomoi poslodavcima i drugim zainteresiranim sudionicima u
zatiti zdravlja radnika u prepoznavanju opasnosti koje proizlaze iz djelovanja vibracija
koje se prenose na cijelo tijelo, u procjeni izloenosti i rizika zbog djelovanja vibracija, i
utvrivanju mjera koje je potrebno poduzeti zbog ouvanja zdravlja i sigurnosti radnika
izloenih tim rizicima.
Naputke dane u vodiu valja tumaiti u kontekstu odredaba Direktive o vibracijama i
nacionalnog zakonodavstva koje se na njima temelji.
Vibracije cijeloga tijela uzrokovane su vibracijama prenesenim sa strojeva i vozila putem
sjedala ili preko stopala (vidi Dodatak B). Izloenost visokim razinama vibracija koje se
prenose na cijelo tijelo moe naruavati zdravlje i ugroavati sigurnost na radu, a
zabiljeeno je da moe prouzroiti ili pogorati bolesti kraljenice (vidi Dodatak C). Pri
tome su rizici najvei kod visokih razina vibracija, dugotrajnog, uestalog i redovitog
izlaganja, i uz udare i potresanja.
Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo obino se javljaju pri terenskim radovima, kakvi
su poljodjelstvo, graevinski radovi i rad u kamenolomu, no mogu postojati i drugdje,
primjerice u cestovnom prometu pri vonji kombija i kamiona, na moru pri vonji malih
brzih brodova, te u zraku pri upravljanju nekim tipovima helikoptera. Vibracijama koje se
prenose na cijelo tijelo nisu izloeni samo radnici koji pri radu sjede, kao to su vozai, ve
i oni koji radne zadatke obavljaju stojei, primjerice na stroju kojima se razbija beton.
Na bolesti kraljenice mogu utjecati ergonomski imbenici kakvi su runi pretovar tereta,
rad u skuenom prostoru ili nefizioloki poloaji tijela. Ovi imbenici mogu biti barem
jednako toliko vani koliko i samo izlaganje vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo.
Dakako, bolesti kraljenice mogu biti posljedica aktivnosti koje se provode u slobodno
vrijeme, a koje nisu povezane s upravljanjem motornim vozilima. Kako bi se uspjeno
kontrolirao problem bolesti kraljenice vozaa i rukovatelja samohodnih strojeva, vano je
prepoznati i rjeavati zajedno sve potencijalne imbenike koji tome mogu pridonijeti.
U Direktivi o vibracijama (Direktiva 2002/44/EC vidi kuicu u kojoj je navedena
Dodatna literatura) propisani su minimalni standardi kontrole rizika zbog djelovanja
vibracija koje se prenose na cijelo tijelo. Slijedom njezinih odredaba, drave lanice
Europske Unije dune su propisane zahtjeve ispuniti do 6. srpnja 2005. godine. Odredbe
nacionalnog zakonodavstva mogu biti povoljnije za radnika negoli zahtjevi ove Direktive,
a ni u kojem sluaju ne smiju umanjiti razinu zatite koju su radnicima jamili prethodno
vaei nacionalni zakoni i propisi.
Uvod
Direktiva o vibracijama propisuje upozoravajuu vrijednost izloenosti (eng. exposure

action value), iznad koje su poslodavci duni kontrolirati rizike proizale iz vibracija koje
se prenose na cijelo tijelo njihovih radnika, kao i graninu vrijednost izloenosti (eng.
exposure limit value), koja u profesionalnim uvjetima ne smije biti premaena1:
dnevna upozoravajua vrijednost izloenosti iznosi 0,5 m/s

(ili, po nahoenju drave lanice EU-e, vrijednost vibracijske doze od 9.1 m/s1,75);
dnevna granina vrijednost izloenosti iznosi 1,15 m/s

(ili, po nahoenju drave lanice EU-e, vrijednost vibracijske doze od 21 m/s1,75);
Direktiva o vibracijama poslodavce
obvezuje da rizike zbog djelovanja
vibracija koje se prenose na cijelo tijelo
posve uklone ili svedu na najmanju
moguu mjeru. Ove obveze saeto su
iskazane u Dodatku A.
S obzirom da su brojne odredbe Direktive o
vibracijama proizale iz odredaba Okvirne
direktive (Direktiva 89/391/EEC vidi
kuicu u kojoj je navedena Dodatna
literatura), istu se moe smatrati njezinom
direktivom-keri, koja se umnogome
poziva na svoje ishodite.
Ovaj e vodi pomoi poslodavcima i

drugim zainteresiranim sudionicima u zatiti zdravlja radnika da udovolje odredbama
Direktive o vibracijama koje se se prenose na cijelo tijelo. Nakana vodia je obuhvatiti
metodologiju koja se koristi pri procjeni i vrednovanju rizika, kriterije odabira i ispravne
uporabe radne opreme, te odabir najprimjerenijih metoda i provedbu zatitnih mjera
(tehnikih i/ili organizacijskih) utemeljenih na prethodnoj ralambi rizika. U vodiu su
takoer detaljno obrazloene vrste obuke i informacija koje treba osigurati izloenim
radnicima, a predloena su i uinkovita rjeenja problema istaknutih u Direktivi
2002/44/EC. Struktura ovoga vodia prikazana je hodogramu, koji se nalazi na Slici 1.
Drave lanice imaju mogunost (nakon savjetovanja s predstavnicima dvaju zainteresiranih grupacija
industrijskog sektora) graninu vrijednost izloenosti proglasiti obveznom u prijelaznom razdoblju od 5
godina, koje poinje tei od 6. srpnja 2005. godine (drave lanice mogu ovo razdoblje produljiti za daljnje 4
godine kada su u pitanju strojevi koji se koriste u poljoprivredi i umarstvu). Ova prijelazna razdoblja
primjenjuju se iskljuivo na strojeve isporuene prije 6. srpnja 2007. godine, za koje se (unato svim
raspoloivim tehnikim, odnosno organizacijskim mogunostima kontrole rizika), granina vrijednost
izloenosti ne moe ispotovati.
Uvod
Dodatna literatura:
Direktiva o vibracijama:
Directive 2002/44/EC of the European parlialment and of the Council of 25 June 2002
on the minimum health and safety requirements regarding the exposure of workers to the
risks arising from physical agents (vibration) (sixteenth individual Directive within the
meaning of Article 16(1) of Directive 89/391/EEC).
Okvirna Direktiva:
Directive of 89/391/EEC of the European parliament and of the Council of 12 June 1989
on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of
workers at work.
Uvod
Vibracije koje se prenose

na cijelo tijelo
Vrednovanje rizika
Poglavlje 2.
Osnove procjene rizika
2.1
Procjena dnevne izloenosti

Trajanje izloenosti
2.2
Razina vibracija
2.3
Podaci proizvoaa
Drugi izvori
Mjerenja
Izrauni dnevne izloenosti
2.4
razina izlaganja
Dnevna izloenost - A(8)
Vrijednost vibracijske doze - VDV
Otklanjanje ili smanjenje izloenosti
Poglavlje 3.
Razvoj strategije kontrole
3.1
Savjetovanje s radnicima i njihovo uee
3.2
Kontrola rizika
3.3
Zamjenske metode rada

Odabir opreme
Kriteriji kupovanja opreme
Oblikovanje radnog zadatka i procesa
Obuka i informiranje radnika
Odravanje
Rasporedi rada
Kolektivne mjere
Sjedala s amortizerima
Nadzor i ponovna procjena
3.4
Jesu li mjere kontrole uinkovite?

Ponovna procjena rizika
Zdravstveni nadzor
3.5
Poglavlje 4.
Kada je potreban zdravstveni nadzor?
4.1
Kakvu je dokumentaciju potrebno voditi?
4.2
to uiniti utvrdi li se da je dolo do oteenja zdravlja?
4.3
Slika 1.Hodogram ovog vodia
Vrednovanje rizika
POGLAVLJE 2.
VREDNOVANJE RIZIKA
Svrha procjene rizika zbog djelovanja vibracija koje se prenose na cijelo tijelo jest
omoguiti doneenje valjane odluke o mjerama koje je potrebno poduzeti da bi se
sprijeio ili na odgovarajui nain kontrolirao rizik zbog djelovanja vibracija koje se
prenose na cijelo tijelo.
U ovom je poglavlju prikazano kako se bez mjerenja i detaljnog poznavanja metoda
procjene razine rizika moe ocijeniti postoji li problem zbog izloenosti cijeloga tijela
vibracijama.
2. 1
Osnove procjene rizika
Procjenom rizika mora se:
prepoznati postoji li rizik po

zdravlje ili sigurnost radnika, koji
vibracije koje se prenose na cijelo
tijelo uzrokuju ili doprinose
njegovom nastanku;
utvrditi razine izloenosti radnika i
usporediti ih sa propisanom
upozoravajuom vrijednosti
izloenosti i graninom vrijednosti
izloenosti;
utvrditi raspoloive metode za
kontrolu rizika;
odrediti korake za kontrolu i
praenje rizika zbog djelovanja
vibracija koje se prenose na cijelo
tijelo; i
dokumentirati postupak procjene,
poduzete korake i njihovu uinkovitost.
Uz vibracije koje se prenose na cijelo tijelo, pojavi boli u leima mogu doprinijeti i drugi
ergonomski imbenici, meu ostalim:
nefizioloki poloaj tijela prilikom upravljanja sredstvima za rad;

dugotrajno sjedenje bez mogunosti promjene poloaja;
loe postavljene upravljake konzole, koje od vozaa/operatera iziskuju istezanje ili
izvijanje;
10
Vrednovanje rizika
loa vizualna preglednost radnog postupka, koja iziskuje izvijanje ili istezanje ne bi li
se dobilo zadovoljavajuu preglednost;
runo podizanje i noenje tekih ili nezgrapnih tereta;
opetovano uspinjanje u ili iskakanje iz visoko postavljene ili teko dostupne kabine.
Svaki od ovih imbenika sam po sebi moe uzrokovati bol u leima, no rizik je vei
ukoliko je osoba izloena djelovanju vibracija koje se prenose na cijelo tijelo istovremeno
izloena jednom ili vie ovih imbenika. Primjerice:
dugotrajna izloenost vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo bez mogunosti

promjene poloaja;
izloenost vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo za vrijeme sjedenja u istegnutom
ili izvijenom poloaju (npr. pri gledanju preko tueg ramena da bi se nadzirao rad
pripadajue radne opreme);
izloenost vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo pri runom podizanju i
prenoenju tekih tereta.
Okolini imbenici, kao to je temperatura, mogu dodatno poveati rizik od pojave bolesti
kraljenice ili boli u leima.
U planovima za smanjivanje rizika od razvoja bolesti kraljenice, u obzir valja uzeti sve
navedene uzrone imbenike. Ukoliko je u okviru radnog procesa zastupljeno runo
prenoanje tereta, u obzir valja uzeti i sve zakonske propise i smjernice koje se na to
odnose.
Pri procjeni rizika polaznu toku predstavlja razmatranje postupaka, alata i opreme koji se
u radnom procesu koriste. Neka od pitanja, koja e pomoi u odluci o potrebi daljnjih
koraka, navedena su u Tablici 1.
Kada su u pogonu, sve vrste vozila mogu biti izvor vibracija koje se prenose na cijelo
tijelo vozaa. Rizik oteenja zdravlja se poveava u ljudi koji su redovito i dugotrajno
izloeni vibracijama visokih razina. Neka vozila koja proizvode vibracije koje se prenose
na cijelo tijelo, a i izvor su drugih ergonomskih rizika, prikazana su na Slici 2. Vano je
imati na umu da do izloenosti vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo moe doi i pri
aktivnostima koje ne ukljuuju upravljanje motornim vozilima, npr. pri stajanju radnika na
platformama koje vibriraju.
Dodatna literatura:
Direktiva o runom prenoenju tereta:
Council Directive 90/269/EEC of 29 May 1990 on the minimum health and safety
requirements for the manual handling of loads where there is a risk particularly of
back injury to workers (fourth individual Directive within the meaning of Article
16(1) of Directive 89/391/EEC)
11
Vrednovanje rizika
Tablica 1. Neka pitanja koja se pomoi pri odluci o potrebi poduzimanja daljnjih koraka
Vozite li po terenu izvan prometnica?

Do izlaganja cijeloga tijela visokim razinama vibracija najvjerojatnije e doi u ljudi koji,
u sklopu obavljanja svojih radnih zadataka, voze po neravnim povrinama motorna vozila,
kao to su primjerice terenska vozila poput traktora ili kamiona za istovar sipkih tereta
(dampera).
Da li svakoga dana kroz dulje vrijeme vozite ili upravljate nekim od strojeva koji
vibriraju?
imbenici koji odreuju razinu dnevne izloenosti osoba vibracijama jesu intenzitet
(razina) tih vibracija i vrijeme kroz koje im je osoba izloena. to je izloenost
dugotrajnija, rizik zbog izlaganja vibracijama bit e vei.
Upravljate li motornim vozilima koja nisu predviena za odreene cestovne uvjete?
Neka industrijska vozila, kao to su viliari, nemaju ovjese za volan, a opremljeni su
vrstim gumama da bi se postigla stabilnost potrebna za siguran rad. Ukoliko se takva
vozila vozi po glatkim povrinama, razine vibracija koje se prenose na cijelo tijelo ne bi
smjele biti visoke. No, vozi li ih se po neprikladnim povrinama (npr. ukoliko se viliar,
osmiljen za uporabu u skladinom prostoru, vozi po vanjskom stovaritu), mogu
proizvoditi vibracije visokih razina.
Vozite li po loe odravanim cestovnim povrinama?
Ukoliko je cestovna povrina dobro odravana, razina vibracija koje se prenose na cijelo
tijelo u veini e cestovnih vozila biti prihvatljivo niska. Vozi li ih se po dobro
odravanim cestama, automobili, kombiji i suvremeno dizajnirani kamioni opskrbljeni
kabinom s ovjesom, u naelu nee biti izvoritem rizika zbog djelovanja vibracija koje se
prenose na cijelo tijelo. No, vozila s neuinkovitim ovjesom, odnosno rigidne konstrukcije
mogu proizvesti vibracije visokih razina, naroito vozi li ih se preko loe odravanih
povrina ili prazne.
Jeste li izloeni udarima (ili potresanjima)?
Vjeruje se da najvei rizik proizlazi iz izloenosti vibracijama koje imaju karakter udara.
Takva vrst vibracija moe se javiti pri vonji po loe odravanim cestovnim povrinama,
pri prebrzoj vonji neprilagoenoj terenu, odnosno neispravno prilagoenim ovjesima
sjedala. Bageri s povlanom koarom (skrejperi) voeni po izrazito neravnom terenu,
mogu izazvati visoke razine udarnih vibracija. Neka teko natovarena vozila mogu
proizvesti udare i trzaje koji se na vozaa prenose pri naglom koenju.
12
Vrednovanje rizika
Trebate li pri radu zauzimati nefizioloke poloaje ili runo prenositi terete?
Loe osmiljena kabina vozila ili loa vizualna preglednost, mogu uzrokovati istezanje ili
izvijanje, ili vozaa prinuditi da kroz dulje vrijeme ne mijenja poloaj tijela. Ovakvi loi
ergonomski uvjeti, bilo sami po sebi, bilo u kombinaciji sa izloenou vibracijama koje
se prenose na cijelo tijelo, mogu dovesti do bolesti kraljenice ili drugih struktura sustava
za kretanje.
Da li proizvoai strojeva upozoravaju na rizik zbog djelovanja vibracija koje se prenose
na cijelo tijelo?
Ukoliko koristite stroj ija uporaba predstavlja rizik oteenja zdravlja zbog djelovanja
vibracija koje se prenose na cijelo tijelo, proizvoa je u priruniku za korisnika na to
duan upozoriti.
Navode li radnici bolove u leima?
Ukoliko radnici navode bolove u leima, treba provjeriti eronomske uvjete i izloenost
vibracijama.
13
Vrednovanje rizika
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
75.percentila
0,4
25.percentila
0,2
Minimum
Ubrzanje (m/s)
0,0
2,0
Bager-utovariva
Kompaktor s
valjkom
Tandem-kompaktor
s dva valjka
Buldoer
Damper
Zglobni damper
Bager na kotaima
Bager <25t
Bager >25t
Poljoprivredni
traktor
Finier/Finieri za
asfalt
umski zglobni
traktor
umarska kosilica
Viliar - balansirani
Viliar podiza
paleta
Viliar dopremni
Grejder
Stroj za prevoenje
paleta
Stroj za prevoenje
vertikalnih paleta
Skrejper
Traktor teglja
Maksimum
Utovariva na
kotaima
Slika 2. Primjeri intenziteta vibracija koje proizvode esto koriteni alati

Rasponi intenziteta vibracija koje proizvodi strojna oprema uobiajeno dostupna
na tritu EU-e. Ovi podaci slue samo za ilustraciju.Vie podataka u Dodatku B.
14
Vrednovanje rizika
2. 2
Odreivanje trajanja izloenosti
Kako bi se procijenila dnevna izloenost

vibracijama, nuno je odrediti trajanje izloenosti
osoba koje rukuju vibracijskim alatima.
Ovo poglavlje se bavi podacima o trajanju
izloenosti i nainima kojima se to trajanje
utvruje.
Da bi se utvrdila dnevna izloenost vibracijama (A(8) ili VDV - od engl. Vibration Dose
Value), potrebno je znati koliko je trajanje ukupne dnevne izloenosti vibracijama koje
proizvode vozila ili strojevi koji se koriste u radnom procesu. Pritom treba koristiti
podatke koji se odnose na konkretni radni proces. Primjerice, ukoliko se podaci temelje na
mjerenjima radnih karakteristika strojeva u pogonu, u obzir treba uzeti samo vrijeme kroz
koje je radnik izloen vibracijama. Upitani da navedu taj podatak, radnici koji rukuju
strojem ili upravljaju vozilom, obino navedu vrijeme koje ukljuuje i razdoblja u kojima
zapravo nisu izloeni vibracijama, npr. vrijeme utovara kamiona i vrijeme poeka.
Intenzitet izloenosti vibracijama vozaa odredit e razina vibracija koju proizvodi vozilo
u pogonu. No, pri nekim izloenostima presudna je razina vibracija koju proizvodi vozilo
u mirovanju, kada izvodi razliite radne operacije (npr. bageri i strojevi za sjeu drva).
Pri odreivanju ukupne dnevne izloenosti posebno su vani obrasci izvoenja radnih
zadataka. Primjerice, neki radnici odreenim strojevima mogu rukovati samo u dijelu
svojega radnoga vremena, tako da je nuno utvrditi tipine obrasce koritenja radne
opreme, jer e to pri izraunu vjerojatne razine izloenosti vibracijama svakog od njih, biti
vaan imbenik.
Dodatna literatura:
EN 14253, Mechanical vibration Measurement and calculation of occupational
exposure to whole-body vibration with reference to health Practical guidance
15
Vrednovanje rizika
2. 3
Odreivanje razine vibracija
Razina vibracija koje se prenose na cijelo tijelo, odgovara najvioj

vrijednosti akceleracije ponderirane obzirom na frekvenciju,
utvrene u jednoj od tri ortogonalne mjerne osi (1,4awx, 1,4awy ili
awz) u okolnostima kada radnik sjedi ili stoji.
Podaci o razini vibracija, koji se koriste pri procjeni rizika, moraju,
to je vie mogue, odgovarati vjerojatnoj razini vibracija koju e
proizvoditi stroj u pogonu (odnosno biti sukladni podacima
navedenim u specifikacijama stroja i njegovim radnim
karakteristikama).
Ovo se poglavlje bavi nainom na koji se vibracije mogu procijeniti
iz podataka proizvoaa, drugih podataka objavljenih u literaturi,
te podataka dobivenih mjerenjem na radnome mjestu.
2. 3. 1 Koritenje podataka proizvoaa o emisiji

Europska Direktiva o strojevima (Direktiva 98/37/EC) definira osnovne zdravstvene i
sigurnosne zahtjeve za strojeve koji se isporuuju na trite Europske Unije, ukljuujui i
zahtjeve koji se tiu vibracija.
Meu ostalim, Direktiva o strojevima proizvoaima, uvoznicima i dobavljaima
strojeva namee obvezu podastiranja podataka o emisijama vibracija koje se prenose na
cijelo tijelo. Ove podatke valja navesti u podacima o stroju ili uputama priloenim uz
stroj.
Veliine emisije vibracija obino su dobivene slijedom testnih postupaka standardiziranih
na razini Europe, koje su osmislila europska ili meunarodna tijela zaduena za
standardizaciju. No, trenutno (godine 2005.) su standardizirani testni postupci primjenjivi
na svega nekoliko strojeva, a u sluajevima kada takvi postupci postoje, kao primjerice
kod industrijskih kamiona, razlike u rezultatima testiranja strojeva iste kategorije, a
razliitih proizvoaa, esto su manje od 50%.
Dodatna literatura::
EN 1032:2003 Mechanical vibration Testing of mobile machinery in order to determine
the vibration emission value
EN 12096:1997 Mechanical vibration Declaration and verification of vibration
emission values.
CEN/TR First committee draft Munich (March 2005) Mechanical vibration - Guideline
for the assessment of exposure to whole-body vibration of ride on operated earth-moving
machines. Using harmonised data measured by international institutes, organisations and
manufacturers.
16
Vrednovanje rizika
2. 3. 2 Koritenje drugih izvora podataka

Postoje i drugi izvori informacija o razinama vibracija, koji su esto dostatni da omogue
odluivanje o tome da li e u konkretnim uvjetima upozoravajua vrijednost izloenosti ili
granina vrijednost izloenosti biti vjerojatno premaene.
Strukovne udruge ili njima ekvivalentne organizacije mogu takoer raspolagati podacima
o razini vibracija, a internetski dostupne meunarodne baze podataka o razinama vibracija
mogu takoer biti korisne. To moe biti pogodan nain prvotnog procjenjivanja rizika
zbog izloenosti vibracijama
Ostali izvori podataka o razinama vibracija ukljuuju savjetovanja sa strunjacima
specijaliziranim za ovo podruje i nadlenim dravnim tijelima. Odreeni podatci mogu se
nai i u razliitim tehnikim i znanstvenim publikacijama te na Internetu, a neki podaci,
proizali iz stvarne praktine uporabe vibracijskih strojeva i alata, mogu biti dostupni na
mrenim stranicama proizvoaa takvih alata. Dvije europske mrene stranice na kojima
proizvoai navode podatke o emisijama vibracija u standardnim uvjetima, te vrijednosti
ovih emisija izmjerene u uvjetima stvarne uporabe niza strojeva, jesu:
http://www.las-bb.de/karla/index.htm
http://vibration.arbetslivsinstitutet.se/eng/havhome.lasso
Najbolje se posluiti podacima o opremi (proizvoa i model) koja se namjerava koristiti.
No, ukoliko isti nisu dostupni, mogu se koristiti podaci koji se odnose na opremu slinoga
tipa, a koji e se poslije zamijeniti podacima o opremi koja se uistinu koristi.
Kada se odabiru objavljeni podatci o razinama vibracija, koji e se koristiti pri procjeni
rizika, u obzir se mora uzeti:
vrstu opreme (npr. viliar),
klasu opreme (npr. snaga ili veliina),
izvor napajanja (npr. motor na na elektrini pogon ili motor s unutarnjim

izgaranjem),
sve protu-vibracijske karakteristike opreme (npr. sustavi amortizacije, kabine i

sjedala s amortizerima),
radni zadatak koji se vozilom obavljao u asu prikupljanja podataka o razinama

vibracija,
radnu brzinu,
vrstu povrine po kojoj je vozilo voeno.
Pri koritenju literaturnih podataka o razinama vibracija, uputno je usporediti podatke

dobivene iz dva ili vie izvora.
17
Vrednovanje rizika
2. 3. 3 Mjerenje razine vibracija

U brojnim e situacijama biti nuno izmjeriti
razine vibracija. No, vano je znati kada
provesti mjerenja.
U ovomse poglavlju govori o tome koje
vibracije mjeriti, kako i gdje to initi, te kako
sainiti izvjee o rezultatima mjerenja.
Podaci proizvoaa, kao i podaci dobiveni iz drugih izvora, mogu posluiti kao koristan
pokazatelj razine vibracija kojima je izloen radnik koji rukuje strojem. No, intenzitet
vibracija koje se prenose na cijelo tijelo uvelike je ovisan o kvaliteti cestovnih povrina,
brzini vozila i drugim imbenicima, primjerice nainu na koji se vozilom upravlja. Stoga
se moe ukazati potreba da se prvotna procjena razine izloenosti potvrdi mjerenjem
razina vibracije.
Mjerenje se moe povjeriti strunjacima unutar vlastite tvrtke, ili se moe angairati
struna osoba specijalizirana za tu problematiku. U svakom sluaju, ta osoba mora biti
dovoljno struna u mjerenju vibracija.
to se mjeri?
Izloenost ljudi vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo valja ocijenjivati metodom
definiranom u Europskoj normi ISO 2631-1:1997, a podrobno uputstvo o uporabi te
metode mjerenja vibracija na radnom mjestu navedene su u normi EN 14253:2003.
Razina vibracija izraena kao r.m.s vrijednost (r.m.s; od engl. root-mean-square) iskazuje
se kao akceleracija ponderirana s obzirom na frekvenciju, izmjerena na sjedalu osobe koja
pri izvoenju radnih zadataka sjedi, odnosno stopalima osobe koja pri izvoenju radnih
zadataka stoji (vidi Dodatak B), a izraava se u metrima po sekundi na kvadrat (m/s2).
Razina vibracija izraena kao r.m.s vrijednost jednaka je prosjenoj akceleraciji
izmjerenoj u razdoblju provoenja mjerenja. To je najvia od triju vrijednosti izmjerenih u
tri ortogonalne osi (1,4 awx, 1,4 awy ili awz).
Alternativna mjera razine izloenosti vibracijama jest vrijednost vibracijske doze (VDV;
od eng. vibration dose value). VDV je razvijen kao mjera koja predstavlja bolji pokazatelj
rizika pri izloenosti vibracijama s udarima. VDV se izraava u metrima po sekundi na
1,75-tu (m/s1,75) i, za razliku od razine vibracija izraene kao r.m.s vrijednost, predstavlja
kumulativni mjerni rezultat, tj. poveava se s produljenjem trajanja mjerenja. Stoga je pri
svim mjerenjima VDV-a vano znati u kojem je vremenskom razdoblju ta vrijednost
izmjerena. Rije je o najvioj vrijednosti izmjerenoj u jednoj od triju ortogonalnih osi (1,4
VDVwx, 1,4 VDVwy, odnosno VDVwz).
18
Vrednovanje rizika
Izvedba mjerenja vibracija

Mjerenjem je potrebno dobiti vrijednosti koje prikazuju prosjeni intenzitet vibracija
tijekom cjelokupne uporabe odreenog alata ili obavljanja odreenog radnog procesa.
Stoga je vano odabrati takve radne uvjete i takva vremenska razdoblja mjerenja, koji e
omoguiti postizanje ovoga cilja.
Preporua se da se u svim okolnostima kada je to praktino provedivo, mjerenja vre kroz
vremensko razdoblje od najmanje 20 minuta, a kada to nikako nije mogue, kroz barem tri
minute, i pritom opetuju kako bi ukupno mjerno razdoblje iznosilo vie od 20 minuta
(podrobnije naputke vidi u normi EN 14253). Preferiraju se mjerenja kroz vremenska
razdoblja dulja od 2 (ponekad ih je mogue provoditi kroz polovinu ili kroz cijelo radno
vrijeme).
Dodatna literatura:
EN 14253, Mechanical vibration Measurement and calculation of occupational
exposure to whole-body vibration with reference to health Practical guidance
CEN/TR First committee draft Munich (March 2005) Mechanical vibration - Guideline
for the assessment of exposure to whole-body vibration of ride on operated earth-moving
machines. Using harmonised data measured by international institutes, organisations and
manufacturers.
19
Vrednovanje rizika
2. 4
Izraun dnevne izloenosti vibracijama
Razina dnevne izloenosti vibracijama ovisi kako o razini vibracija, tako i o trajanju
izloenosti.
U ovom se poglavlju obrauje nain izrauna razine dnevne izloenosti vibracijama,
utemeljen na podatku o trajanju izlaganja i razini vibracija, odnosno visini njihove doze.
Neki naini pojednostavljenog izrauna dnevnih izoenosti i kontrole izloenosti
vibracijama, dani su u Dodatku D.
Praktini primjeri izrauna dnevnih izloenosti i VDV-a dani su u Dodatku E.
2. 4. 1 Vrednovanje dnevne izloenosti vibracijama, iskazane kao

A(8) i VDV
Razina dnevne izloenosti vibracijama moe se procijeniti koritenjem bilo jednog, bilo
oba pokazatelja izloenosti:
(a) Dnevna izloenost vibracijama, A(8), ili
(b) Vrijednost vibracijske doze, VDV.
Oba pokazatelja ovisna su o izmjerenoj razini vibracija. Pri utvrivanju A(8) nuno je
raspolagati i podatkom o duljini izlaganja. Kao i razina vibracija, dnevna izloenost
vibracijama iskazuje se u metrima po sekundi na kvadrat (m/s).
Mjeri li se VDV kroz razdoblje krae od cjelokupnoga radnoga dana (kao to je to obino
sluaj), mjerni rezultat treba uveati.
Napuci i praktini primjeri izrauna izloenosti koritenjem vrijednosti A(8) i VDV-a,
dani su u Dodatku E.
2. 4. 2 Nepouzdanost vrednovanja dnevne izloenosti

Nepouzdanost vrednovanja izloenosti vibracijama ovisi o brojnim imbenicima (vidi
normu EN 14253:2003), meu kojima i o:
nepouzdanosti mjernog ureaja/metode umjeravanja toga ureaja,
tonosti izvora podataka (npr. podataka proizvoaa o emisiji),
razlikama u izvedbi radnog zadatka meu osobama koje rukuju strojevima koji
vibriraju (npr. njihovom radnom iskustvu, brzini i nainima upravljanja vozilima),
sposobnosti radnika da prigodom mjerenja reproducira tipian nain rada,
mogunosti ponavljanja radnog zadatka,
okolinim imbenicima (npr. kii, vjetru, temperaturi okolia),
20
Vrednovanje rizika
razlikama u radnim karakteristikama stroja i sustavima amortizacije (npr. o potrebi da

se stroj servisira, o tome je li stroj prije izvedbe radnog zadatka proao fazu
zagrijavanja).
Pri utvrivanju A(8) i VDV-a utemeljenima na izmjerenim vrijednostima intenziteta

vibracija i trajanju izloenosti, izraunata vrijednost moe se kretati u rasponu od ak 20%
vie, do ak 40% nie od stvarne. U sluaju kada su bilo vrijeme izloenosti bilo intenzitet
vibracija utemeljeni, primjerice, na podacima dobivenim od radnika (o trajanju
izloenosti) ili proizvoaa (o intenzitetu vibracija), nepouzdanost utvrivanja dnevne
izloenosti moe biti i znaajno vea.
21
Otklanjanje ili smanjenje razine izloenosti
POGLAVLJE 3.
OTKLANJANJE ILI SMANJENJE IZLOENOSTI
Da bi se izloenost cijelog tijela vibracijamamogla uinkovito smanjiti mora se razviti

strategija kontrole rizika.
Ovo poglavlje prikazuje postupak razvijanja strategije kontrole rizika, ukljuujui i nain
odreivanja prioritetnih aktivnosti koje e se u tu svrhu poduzet.
3. 1
Razvijanje strategije kontrole
Procjena rizika mora omoguiti prepoznavanje metoda kojima se izloenost vibracijama

moe nadzirati. Pri procjeni izloenosti vibracijama mora se misliti na radne procese koji
ih uzrokuju. Razumijevanje naina na koji su radnici izloeni vibracijama pomoi e pri
prepoznavanju metoda za smanjivanje ili potpuno otklanjanje izloenosti.
Vane faze ovoga procesa rjeavanja rizika, jesu:
prepoznavanje glavnih izvora vibracija,
prepoznavanje glavnih izvora vibracija s udarima,
njihovo razvrstavanje s obzirom na udio u ukupnom riziku,
prepoznavanje i vrednovanje moguih rjeenja s obzirom na provedivost i cijenu
kotanja,
postavljanje realno dostinih ciljeva,
odreivanje prioriteta i osmiljavanje programa djelovanja;
odreivanje zaduenja i osiguravanje odgovarajuih resursa;
provedba programa;
22
nadzor provedbe;
vrednovanje programa.
Nain smanjivanja rizika zbog izloenosti vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo
ovisit e o praktinim aspektima pojedinih radnih procesa i o trenutno aktualnim razinama
izloenosti.
Moda e se mjere kontrole morati prilagoditi radnicima u kojih postoji posebno visok
rizik, primjerice radnicima koji su podloniji djelovanju vibracija i kod kojih se znakovi
oteenja zdravlja pojavljuju pri razinama izloenosti niim od upozoravajue vrijednosti
izloenosti.
U Okvirnoj direktivi navedeni su kriteriji prioriteta pri provoenju preventivnih mjera:
a)
b)
c)
d)
izbjegavanje rizika;
vrednovanje rizika koji se ne daju izbjei;
suzbijanje rizika na njihovu izvoru;
prilagoavanje radnog procesa svakom pojedinom radniku, posebice glede
oblikovanja radnog mjesta, odabira radne opreme i metoda rada i proizvodnje, sa
ciljem da se napose izbjegne monotoni rad i rad unaprijed odreenim tempom, te
umanje neeljeni uinci na zdravlje;
e) prilagoavanje tehnikom napretku;
f) zamjena svega opasnog neopasnim ili manje opasnim;
g) razvoj sveobuhvatne politike prevencije, koja obuhvaa pitanja tehnologije,
organizacije rada, radnih uvjeta, drutvenih odnosa i utjecaja imbenika radnog
okolia;
h) davanje prednosti kolektivnim mjerama pred mjerama osobne zatite;
i) odgovarajue informiranje radnika.
3. 2
Savjetovanje s radnicima i njihovo sudjelovanje
Uspjenost zbrinjavanja rizika ovisi o potpori i angamanu radnika, a napose njihovih

predstavnika. Predstavnici radnika mogu osigurati uinkovitu komunikaciju s radnicima, i
pomoi im da razumiju i uporabe podatke koji se odnose na ouvanje zdravlja na radu.
Kriobolja moe biti uzrokovana istodobnim utjecajem vie uzronih imbenika,
ukljuujui i izloenost vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo, tako da se moe
ukazati potreba za raznolikim rjeenjima. Dok e neke od njih biti mogue odmah
primijeniti, druga e iziskivati promjene u organizaciji rada. Ovakve promjene esto je
mogue uinkovito provesti samo savjetujui se sa predstavnicima radnika.
Uinkovito savjetovanje postie se:
informiranjem radnika o relevantnim mjerama ouvanja zdravlja na radu;
pruanjem prilike radnicima da izraze svoja stajalita i doprinesu pravodobnom

rjeavanju spornih pitanja vezanih uz zdravlje i sigurnost na radu;
vrednovanjem i uvaavanjem miljenja radnika.

23
Savjetovanje moe dovesti do boljih i radnicima shvatljivih rjeenja. Uinkovitost

planiranih mjera ovisi o radnicima. Nakon odgovarajue obuke i rada pod nadzorom,
radnici su duni strojeve uporabiti na ispravan nain, i s poslodavcem suraivati u cilju
osiguranja sigurnog radnog okolia i sigurnih radnih uvjeta, tako da se rizike koji
naruavaju zdravlje i sigurnost na radu svede na najmanju moguu mjeru, a tamo gdje je to
mogue, i posve otkloni. Suradnja potie angairanost radnika i poveava njihovu
suradljivost u potivanju zatitnih mjera, ime se poveavaju anse za njihovu uspjenu
provedbu.
3. 3
Kontrola rizika
Da bi se rizik uspjeno kontrolirao, izloenost vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo

mora se otkloniti ili smanjiti. Mogue je poduzeti i korake kojima se smanjuje vjerojatnost
nastanka oteenja zdravlja.Uinkovita kontrola temelji se na nekoliko metoda.
Ovo poglavlje obrauje mjere tehnike zatite, metode zbrinjavanja rizika i druge metode
koje valja uzeti u obzir pri kontroli rizika.
3. 3. 1 Zamjena drugim metodama rada

Ponekad je mogue iznai alternativne metode rada, kojima se izloenost vibracijama
otklanja ili smanjuje, primjerice prelaskom na transport materijala pokretnom trakom, a ne
pokretnim strojevima. Kako bi se imalo potrebna saznanja o moguim alternativnim
metodama rada, mora se redovito kontaktirati:
strukovne udruge;
druge osobe u industrijskom sektoru;
dobavljae opreme; te
pratiti strune asopise.
3. 3. 2 Odabir opreme
Odabrana oprema, koja je radnicima stavljena na
raspolaganje, mora biti pogodna za uspjeno
izvrenje odreenih radnih zadataka. Izvedba
radnog zadatka sa za to neprimjerenom opremom,
odnosno opremom nedostatnog radnog kapaciteta,
vjerojatno e iziskivati daleko vie vremena i
rezultirati duljom izloenou radnika vibracijama
negoli je to potrebno.
Potrebno je odabrati strojeve ije su kabine i
upravljake poluge osmiljene na nain da osoba
koja njima upravlja moe zauzeti udoban
uspravan poloaj, a ne se pretjerano izvijati, niti u bilo kojem asu sjediti u iskrivljenom
poloaju.
24
Vanim se moe pokazati odabir guma; one e neutralizirati dio uinaka neravnog tla. No,
one ne mogu apsorbirati i neutralizirati vibracije nastale zbog veih kvrga i rupaga na
terenu, a meke gume, voene po valovitu terenu, mogu pojaati vertikalne pomake vozila,
te stoga valja odabrati gume koje mogu savladati tei, neravni teren.
3. 3. 3 Kriteriji pri nabavci opreme

Prilikom nabavke opreme treba voditi rauna o emisiji vibracija koje ona proizvodi,
ergonomskim imbenicima, vizualnoj preglednosti koju voza ima i radnim zahtjevima,
kojima ta oprema treba zadovoljiti.
Svaka pravna osoba koja isporuuje mehanizirane alate koje e se koristiti na teritoriju
Europe, mora se pridravati odredaba Direktive o strojevima (Direktiva 98/37/E). Prema
odredbama ove direktive, strojevi moraju biti osmiljeni i konstruirani tako da se rizici
zbog djelovanja vibracija svedu na najniu moguu razinu, uzimajui u obzir stupanj
tehnolokog razvoja i dostupnost metoda smanjivanja vibracija, posebice na njihovu
izvoru. Ova direktiva takoer navodi potrebu dizajniranja sjedala vozaa na nain koji
razinu vibracija koje se prenose na vozaa svodi na najniu realno dostinu razinu.
Dobavljai opreme duni su izvijestiti o svim rizicima zbog uporabe stroja, ukljuujui tu
i rizike zbog djelovanja vibracija koje se prenose na cijelo tijelo. Podaci o vibracijama
moraju ukljuiti podatke o:
emisiji vibracija (koje treba navesti u priruniku za korisnike);

nainu na koji je navedena vrijednost emisije dobivena;
svim okolnostima pod kojima odreeni stroj moe proizvesti vibracije ije su
razine vie od upozoravajue vrijednosti izloenosti;
svim okolnostima pod kojima odreeni
stroj moe proizvesti vibracije ije su
razine vie od granine vrijednosti
Direktiva o strojevima
izloenosti;
proizvoaima i dobavljaima
pokretnih strojeva namee obvezu
svim oblicima posebne obuke (vozaa,
da u uputama za uporabu navedu
servisera, itd.), koju se preporua proi
kako bi se izloenost vibracijama koje se
ponderiranu r.m.s vrijednost
prenose na cijelo tijelo uspjeno
akceleracije kojoj je izloeno
kontrolirala;
cijelo tijelo (stopala ili lea),
nainu odravanja alata u tehniki
ukoliko ista premauje 0,5
ispravnom stanju;
m/s2. Ukoliko akceleracija ne
tome da sjedalo, kojim je vozilo
premauje 0,5 m/s2, tu
opremljeno, sniava razinu vibracija na
injenicu valja napomenuti.
najniu realno dostinu mjeru;
svim preporuenim nainima smanjenja
izloenosti vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo.
25
3. 3. 4 Osmiljavanje radnog zadatka i postupka

Radne zadatke valja osmisliti na nain da:
izloenost vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo bude to je mogue niih razina,
trajanje dnevne izloenosti vibracijama prekomjernih razina, bude to je mogue
krae,
se izbjegne izloenost jakim udarima i
poloaj tijela u kojem se rad obavlja ne poveava rizik od bolesti kraljenice.
U brojnim sluajevima, izloenosti vibracijama u najveoj mjeri doprinosi vonja po
tvrdom, odnosno neravnom terenu. Izloenost vibracijama moe se umanjiti i kontrolirati:
smanjivanjem razdaljina koje valja proputovati,
ograniavanjem brzine vozila,
poboljanjem kvalitete cestovnih povrina (uklanjanjem zapreka na cestama,
popunjavanjem rupaga, izravnavanjem prometnih povrina, itd.),
osiguravanjem sjedala s amortizacijom, primjerenog tjelesnoj teini vozaa.
Fizioloki poloaj tijela u vonji, od vitalnog je znaaja za smanjenje rizika od bolesti
kraljenice. Mogunost zauzimanja udobnijeg i fizioloki primjerenijeg poloaja moe se
poveati:
poveanjem vizualne preglednosti koju ima voza smjeten u kabini vozila (ime se
izvijanje vrata i lea svodi na najmanju moguu mjeru),
premjetanjem upravljakih poluga (kako bi se opetovano istezanje svelo na najmanju
moguu mjeru),
osiguravanjem sjedala koje odgovara svim vozaima koji e vozilo koristiti te veliini
kabine i radnom zadatku koji e se izvoditi,
uporabom sigurnosnih pojaseva koji e vozaa zadrati u za njega najpovoljnijem
poloaju, osiguravajui mu potporu za lea.
3. 3. 5 Mjere kolektivne zatite

Kada radno mjesto meusobno dijeli nekoliko poduzetnika, od ukljuenih se poslodavaca
zahtijeva da surauju na provedbi zakonskih odredaba koje se tiu sigurnosti i zdravlja na
radu. Ovo se, primjerice, moe provesti osiguravanjem odgovarajueg odravanja
cestovne povrine, tako da se istodobno moe kontrolirati i izloenost vibracijama radnika
druge kompanije koja posluje na istoj radnoj lokaciji.
3. 3. 6 Obuka i informiranje radnika

Osobe koje rukuju vibracijskom opremom, i njihove nadglednike, vano je informirati o:
moguem oteenju zdravlja koje moe proizai iz uporabe opreme s kojom

rade;
graninoj vrijednosti izloenosti i upozoravajuoj vrijednosti izloenosti;
rezultatima procjene rizika i rezultatima mjerenja vibracija;
26
mjerama koje se provelo u svrhu otklanjanja ili smanjivanja rizika zbog

djelovanja vibracija koje se prenose na cijelo tijelo;
metodama sigurnog rada, kojima se izloenost vibracijama svodi na najmanju
moguu mjeru;
razlozima i nainu otkrivanja i prijavljivanja oteenja zdravlja;
okolnostima u kojima radnici imaju pravo na zdravstveni nadzor.
Radnike valja nauiti tehnikama vonje kojima se izloenost vibracijama svodi na

najmanju moguu mjeru, te im pojasniti uinak brzine vonje, a ukoliko je ista ograniena,
razloge nametanja takvih ogranienja.
U sluajevima kada je sjedalo vozila opremljeno ovjesnim sustavima, vozaima treba
pokazati kako da ih prilagode svojoj tjelesnoj teini. Usto im treba pokazati i kako da se
koriste drugim mehanizmima podeavanja sjedala (pomaka naprijed-natrag, visine sjedala,
nagiba naslona, itd.), kako bi pri vonji zauzeli najpovoljniji mogui poloaj tijela.
Vozae i tehniko osoblje koje radi u slubi odravanja, valja obuiti prepoznavanju
potrebe da se odreene komponente stroja koje utjeu na razinu izloenosti vibracijama i
poloaj tijela pri vonji, servisiraju ili zamijene.
Radnicima treba takoer rei da njihove slobodne aktivnosti mogu doprinijeti rizicima po
njihovo zdravlje. Kako bi se smanjilo rizik od bolova u leima, radnike treba poticati da
odravaju dobru fiziku formu, te imaju u vidu utjecaj njihovih slobodnih aktivnosti na
razvoj kriobolje, primjerice uslijed neprimjerenog naina podizanja tereta ili
nefiziolokog poloaja u kom je tijelo zadrano kroz dulje vrijeme.
3. 3. 7 Rasporedi rada
Da bi se uspostavila kontrola rizika zbog vibracija koje se prenose na cijelo tijelo, moglo
bi biti potrebno ograniiti vrijeme kroz koje su radnici izloeni vibracijama nekih vozila ili
strojeva.
3. 3. 8 Odravanje
Redovito odravanje vozila, dodatne opreme te cestovnih povrina po
kojima prometuju, pomoi e da se intenzitet vibracija i udara svede
na najmanju potrebnu razinu, te je stoga potrebno:
odravati cestovne povrine;

zamijeniti istroene dijelove opreme (ukljuujui ovjesne sustave
sjedala);
provjeriti i zamijeniti oteene priguivae vibracija, leajeve i
zupanike;
podesiti motore;
odravati gume vozila i osigurati da budu napumpane do mjere
27
primjerene povrini po kojoj vozilo prometuje i teretu koji prevozi;

podmazati sjedalo i druge ovjesne sustave.
3. 3. 9 Sjedala s amortizacijskim mehanizmom

Dobavlja strojeva duan je osigurati podatke o odgovarajuim
sjedalima svojih vozila. Sjedala s amortizacijskim mehanizmom nisu
uvijek primjereno rjeenje, no proizvoai strojeva duni su
osigurati sjedalo osmiljeno na nain da intenzitet vibracija koje se
prenose na vozaa, smanje do najnie dostine razine.
U sluajevima kada je vozilo opremljeno sjedalom s amortizacijom,
vano je da amortizacijski mehanizam bude primjeren vozilu. Lo
odabir sustava amortizacije sjedala lako moe dovesti do vie razine
izloenosti vibracijama negoli da takvo sjedalo nije osigurano. Svi
sustavi amortizacije sjedala imaju raspon frekvencija u kojima
pojaavaju intenzitet vibracija. Ukoliko se dominantne frekvencije
vibriranja vozila kreu u navedenom rasponu, sjedalo s amortizacijskim mehanizmom e
poveati razinu vibracija kojima je voza izloen. Norme ISO EN 7096:2000, ISO EN
5007 i EN 13490:2001 navode kriterije za radne karakteristike graevinskih strojeva,
poljoprivrednih traktora i kamiona koje osiguravaju primjerenu amortizaciju sjedala.
Sustav amortizacije sjedala mora biti tako odabran da u tipinim uvjetima uporabe sjedalo
u pravilu ne udara ni u gornju niti u donju plohu amortizacijskog mehanizma. Udaranje u
krajnje plohe izaziva vibracijske udare, koji poveavaju rizik od razvoja bolesti
kraljenice.
Amortizacijski mehanizmi sjedala moraju biti lako dostupni i podesivi prema tjelesnoj
teini i veliini tijela osobe koja sjedi za upravljaem. Od posebnog su znaaja mehanizmi
podeavanja visine sjedala, mogunost njegova pomicanja naprijed-natrag te
prilagoavanja nagiba naslona sjedala. Jastuci sjedala moraju biti ergonomski oblikovani.
CEN/TR 15172-1, Whole-body vibration Guidelines for vibration hazards reduction
Part 1: Engineering methods by design of machinery.
CEN/TR 15172-2, Whole-body vibration Guidelines for vibration hazards reduction
Part 2: Management measures at the workplace.
28
3. 4
Nadzor i ponovna procjena
Zbrinjavanje rizika vezanih uz izloenost vibracijama, kontinuirani je proces. Pritom je

potrebno osigurati uporabu i efikasnost kontrolnih sustava.
U ovom poglavlju se raspravlja o nainu nadzora i kontrole vibracija i potrebi ponovne
procjene rizika.
3. 4. 1 Kako se zna da je kontrola izloenosti cijelog tijela vibracijama

djelotvorna?
Uinkovitost mjera kontrole izloenosti vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo se
mora povremeno kontrolirati, kako bi se provjerila njihova relevantnost i efikasnost. Zbog
toga se mora:
redovito provjeravati da li rukovoditelji i radnici i dalje provode programe koji

su svojedobno uvedeni;
s rukovoditeljima, radnicima, povjerenicima radnika za zatitu na radu,

sindikalnim povjerenicima redovito razgovarati o tome ima li kakvih problema s
vozilima i strojevima ili nainom njihove uporabe, koje se moe dovesti u vezu s
vibracijama ili poloajem tijela u kojem se rad obavlja;
provjeravati rezultate zdravstvenog nadzora i sa specijalistom medicine rada

raspraviti da li su mjere zatite uinkovite, ili ih treba mijenjati.
3. 4. 2 Kada se mora iznova procijeniti rizik?

Ponovnu procjenu rizika zbog izloenosti vibracijama i provjeru uinkovitosti zatitnih
mjera, potrebno je izvriti svaki puta kada se na radnom mjestu uvedu promjene koje
mogu utjecati na razinu izloenosti, kao to su:
uvoenje novih strojeva ili radnih procesa
promjene u nainu ili metodama rada
promjene u broju radnih sati provedenih u radu sa vibracijskom opremom
uvoenje novih mjera kontrole izloenosti vibracijama.

Rizici se moraju iznova procijeniti i u sluaju kad postoje dokazi (proizali, primjerice, iz
rezultata zdravstvenoga nadzora) da sadanje mjere nisu uinkovite.
Obim ponovne procjene rizika ovisit e o naravi promjena i broju ljudi koje one
zahvaaju. Promjena u broju radnih sati ili nainu rada, moe iziskivati ponovni izraun
razine dnevne izloenosti radnika, no ne mora nuno znaiti promjenu razine vibracija.
Uvoenje novih vozila ili strojeva moe iziskivati cjelovitu ponovnu procjenu rizika.
Procjenu rizika i naina rada uputno je preispitati u pravilnim vremenskim razmacima, ak
i kada se naoko nita nije promijenilo. Mogue je da su u meuvremenu u odreenoj
gospodarstvenoj djelatnosti postale dostupne nove tehnologije, strojevi novoga dizajna ili
novi naini rada koji e omoguiti daljnje smanjivanje rizika.
29
Zdravstveni nadzor
POGLAVLJE 4.
ZDRAVSTVENI NADZOR
Smisao zdravstvenoga nadzora jest ustrojiti sustavne, redovite i odgovarajue postupke

otkrivanja bolesti i bolesnih stanja povezanih s radom, te djelovati sukladno dobivenim
rezultatima. Njegovi su glavni ciljevi ouvanje zdravlja radnika (ukljuujui tu i
prepoznavanje i zatitu pojedinaca u kojih je rizik od neeljenih zdravstvenih uinaka
povean), no isto tako i provjera dugorone uinkovitosti zatitnih mjera.
S obzirom da na podruju Europske Unije postoje razlike u nainu provoenja
zdravstvenoga nadzora, u ovom je vodiu nemogue dati definitivne smjernice za to
podruje. U ovom poglavlju iznova se navode zahtjevi za provoenje zdravstvenog
nadzora, navedeni u direktivi o vibracijama, te kritiki preispituje neke od dostupnih
metoda procjene rizika.
Neke od metoda zdravstvenoga nadzora usmjerenog na utvrivanje oteenja zdravlja
zbog djelovanja vibracija koje se prenose na cijelo tijelo,opisane su u Dodatku F.
4. 1
Kada je potrebno provoditi zdravstveni nadzor?
Drave lanice Europske Unije trebaju donijeti propise kojima se osigurava odgovarajui
zdravstveni nadzor radnika u kojih, prema rezultatima procjene rizika, postoji mogunost
oteenja zdravlja zbog djelovanja vibracija. Nain provoenja toga zdravstvenoga
nadzora, ukljuujui tu i nain voenja medicinske dokumentacije i njezinu dostupnost,
potrebno je odrediti sukladno nacionalnim zakonima i/ili nacionalnoj praksi.
Poslodavci su duni osigurati odgovarajui zdravstveni nadzor kada procjena rizika ukae
na rizike po zdravlje radnika. Zdravstvenom nadzoru valja podvri radnike u kojih postoji
rizik od oteenja zdravlja uzrokovanih vibracijama, i to u okolnostima kada:
se izloenost radnika vibracijama moe povezati s bolestima, odnosno sa tetnim

zdravstvenim uincima,
je vjerojatno da se bolest, odnosno neeljeni zdravstveni uinci, mogu javiti u
konkretnim radnim uvjetima u kojima dotini radnik radi, i
postoje provjerene metode otkrivanja bolesti ili tetnih uinaka po zdravlje.
U svakom sluaju, radnici ija razina dnevne izloenosti vibracijama premauje

upozoravajuu vrijednost izloenosti, imaju pravo na odgovarajui zdravstveni nadzor.
30
Zdravstveni nadzor
4. 2
Kakvu je dokumentaciju potrebno voditi?
Drave lanice trebaju donijeti odreene postupovnike, kojima e se, za svakog radnika
podvrgnutog zdravstvenom nadzoru, osigurati voenje i auriranje pojedinane
medicinske dokumentacije. Zdravstvena dokumentacija treba sadravati saetak rezultata
provedenog zdravstvenog nadzora, i biti voena u prikladnom obliku koji omoguuje
naknadni uvid, uzimajui u obzir potivanje tajnosti podataka.
Primjerke se zdravstvene dokumentacije treba na poseban zahtjev dostaviti nadlenom
tijelu. Na vlastiti zahtjev, svaki pojedini radnik treba imati mogunost uvida u svoju
osobnu medicinsku dokumentaciju.
4. 3
to uiniti utvrdi li se da je dolo do oteenja zdravlja?
U sluaju da rezultati zdravstvenoga nadzora pokau da radnik ima bolest ili neeljene
zdravstvene uinke koje lijenik, odnosno specijalist medicine rada, smatra posljedicom
profesionalne izloenosti vibracijama, potrebno je poduzeti sljedee:
Informiranje radnika
Lijenik ili neka druga primjereno kvalificirana osoba treba obavijestiti radnika o
rezultatima njegova zdravstvenoga nadzora. Radnike se treba posebice informirati i
savjetovati o zdravstvenim pregledima koje je potrebno obaviti nakon prestanka
izloenosti.
Informiranje poslodavca
Poslodavca valja obavijestiti o svim znaajnim rezultatima zdravstvenog pregleda, pri
emu e se voditi rauna o tajnosti medicinskih podataka.
Aktivnosti poslodavca
Revizija procjene rizika zbog djelovanja vibracija koje se prenose na cijelo tijelo,
Provjera mjera poduzetih u cilju otklanjanja ili smanjenja rizika zbog vibracija
koje se prenose na cijelo tijelo,
Uvaavanje savjeta specijaliste medicine rada ili druge primjereno kvalificirane

osobe, odnosno nadlenog tijela, glede primjene bilo kojih mjera potrebnih da se
otkloni ili smanji rizik zbog izloenosti vibracijama koje se prenose na cijelo
tijelo, ukljuujui i mogunost da se radnik premjesti na drugo radno mjesto na
kojem ne postoji rizik od daljnjeg izlaganja vibracijama, te
Organiziranje kontinuiranog zdravstvenog nadzora i kontrole zdravstvenoga

stanja svih drugih radnika koji su izloeni vibracijama na slian nain. U takvim
sluajevima, nadleni specijalist medicine rada, odnosno nadleno tijelo, mogu
predloiti da se izloene osobe podvrgnu izvanrednom zdravstvenom pregledu.
31
DODATAK A. Obveze utvrene Direktivom o vibracijama
DODATAK A.
SAETAK OBVEZA UTVRENIH DIREKTIVOM
2002/44/EZ
Tablica A. 1 Saetak obveza utvrenih Direktivom 2002/44/EC
lanak
Tko
Kada
Zahtjev
Direktive
lanak 4. Poslodavac Mogui rizik zbog
djelovanja vibracija
koje se prenose na
cijelo tijelo
Odreivanje i procjena rizika:

Angairanje osobe kompetentne za procjenu rizika zbog
vibracija koje se prenose na cijelo tijelo.
Posjedovanje dokumenta procjene rizika.
Utvrivanje mjera za kontrolu izloenosti vibracijama, te
odreivanje naina informiranja i obuke radnika.
Redovito auriranje procjene rizika.
Otklanjanje ili smanjenje razine izloenosti:
Poduzimanje opih aktivnosti za otklanjanje ili smanjenje
izloenosti na najmanju moguu mjeru
Uspostava i primjena programa mjera za otklanjanje ili
smanjenje na najmanju moguu mjeru rizika zbog
vibracija koje se prenose na cijelo tijelo
lanak 5. Poslodavac Rizici zbog

izloenosti
vibracijama
Izloenost iznad
upozoravajue
vrijednosti
izloenosti
Izloenost iznad
Poduzimanje urnih mjera za sprjeavanje izlaganja iznad
granine vrijednosti
granine vrijednosti izloenosti
izloenosti
Utvrivanje razloga prekoraenja granine vrijednosti
izloenosti
Posebno rizini
Prilagodba zahtjeva potrebama posebno rizinih radnika
radnici
lanak 6. Poslodavac Radnici izloeni
Informiranje i obuka radnika:
riziku zbog
Za sve radnike izloene rizicima zbog djelovanja vibracija
koje se prenose na cijelo tijelo.
koje se prenose na
cijelo tijelo
lanak 7. Poslodavac Radnici izloeni
Savjetovanje radnika i njihovo sudjelovanje:
riziku zbog
Na prikladan nain i u primjerenom vremenu,
savjetovanje radnika i njihovih predstavnika glede
koje se prenose na
procjene rizika, mjera zatite, zdravstvenoga nadzora i
cijelo tijelo
obuke.
lanak 8. Lijenik ili U sluaju kada su
Zdravstveni nadzor:
primjereno utvrene zdravstvene Upoznavanje radnika s rezultatima zdravstvenoga nadzora
kvalificirana tegobe
Informiranje i savjetovanje radnika o potrebi daljnjeg
osoba
zdravstvenog nadzora nakon prestanka izloenosti
Upoznavanje poslodavca sa znaajnim rezultatima
zdravstvenoga nadzora
Poslodavac U sluaju kada ssu
Revizija procjene rizika
utvrene zdravstvene Daljnje mjere za otklanjanje ili smanjenje rizika
tegobe
Kontrola zdravstvenog stanja slino izloenih radnika
Poslodavac Izloenost iznad
Radnici imaju pravo na odgovarajui zdravstveni nadzor
upozoravajue
vrijednosti
izloenosti
32
DODATAK B. to je vibracija?
DODATAK B.
TO JE VIBRACIJA?
B. 1
to je vibracija?
Vibracije nastaju kada tijelo oscilira uslijed vanjskih ili unutarnjih sila (Slika B.1). U
sluaju vibracija koje se prenose na cijelo tijelo, sjedalo vozila ili platforma na kojoj radnik
stoji, vibrira, a to se gibanje prenosi na cijelo tijelo.
Slika B.1 Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
B. 2
to se mjeri?
Vibraciju definira njezina razina (intenzitet) i frekvencija. Razinu vibracija moe se

iskazati vibracijskim pomakom (u metrima), brzinom (u metrima po sekundi), odnosno
ubrzanjem (akceleracijom) (u metrima po sekundi po sekundi, odnosno m/s2). Budui da su
osobine vibracija ovisne o akceleraciji (sili koja djeluje na fiksnu masu unutar pretvaraa, u
kojem su sluaju sila i akceleracija upravo razmjerne), uvrijeeno je akceleraciju koristiti
kao odrednicu koja opisuje odreenu vibraciju.
Pretvaraem vibracija akceleraciju se mjeri samo u jednoj dimenziji. Da bi se steklo
cjelovitu sliku o vibracijama na odreenoj povrini, potonje valja mjeriti trima
pretvaraima: po jednim u svakoj od osovina, kako je to prikazano na Slici B.2.
33
Slika B.2 Osovine u kojima se mjere vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
B. 3
to je frekvencija i ponderiranje s obzirom na frekvenciju?
Frekvencija je broj pomaka naprijed-natrag, koje u sekundi ostvari tijelo koje vibrira.
Izraava se u broju ciklusa po sekundi, poznatijem kao jedinica herc (skraeno Hz).
Za vibracije koje se prenose na cijelo tijelo vanima se smatraju frekvencije u rasponu od
0,5 Hz do 80Hz. Budui da rizik od oteenja zdravlja nije jednak pri svim frekvencijama,
za procjenu vjerojatnosti oteenja koje moe nastati tijekom izlaganja vibracijama
razliitih frekvencija, koristi se ponderiranje s obzirom na frekvenciju. Slijedom
navedenog, vrijednost ponderiranog ubrzanja opada s porastom frekvencije. Kod vibracija
koje se prenose na cijelo tijelo, u uporabi su dva naina ponderiranja s obzirom na
frekvenciju. Jedan od njih (tzv. Wd ponderiranje) odnosi se na vibracije u dvije lateralne
osi (x i y), a drugi (tzv. Wk ponderiranje) na vibracije u okomitoj z-osi.
Pri razmatranju zdravstvenih rizika zbog vibracija koje se prenose na cijelo tijelo, dobivene
razine vibracija, ponderirane s obzirom na frekvenciju, valja pomnoiti sa odgovarajuim
multiplikacijskim faktorom. Kada je rije o akceleracijama izmjerenim u dvjema
lateralnim osima (x i y), vrijednosti akceleracije mnoe se sa faktorom 1,4. Kada je
rije o vrijednostima izmjerenim u vertikalnoj, z-osi, ovaj faktor uveanja iznosi 1,0.
34
B. 4
Koji se pokazatelji koriste pri procjeni izloenosti vibracijama?
Direktiva o vibracijama dozvoljava procjenu razine vibracija dvjema metodama:
odreivanje razine dnevne izloenosti, A(8) kontinuirana ekvivalentna akceleracija,

normirana s obzirom na 8-satno radno vrijeme. Vrijednost A(8) utemeljena je na
prosjeku r.m.s vrijednosti (u izvorniku: root-mean-square averaging) akceleracijskog
signala, a izraava se jedinicom m/s2; te
vrijednost vibracijske doze (VDV), koja predstavlja kumulativnu dozu, a utemeljena je
na izraunu 4. korijena efektivne vrijednosti (u izvorniku: root-mean-quad)
akceleracijskog signala, izraene u jedinici m/s1,75.
Oba pokazatelja (i A(8) i VDV) definirana su u normi ISO 2631-1:1997.

Neki primjeri razina vibracija koje proizvode esto koritena vozila i strojevi, prikazani su
na Slici B.3.
B. 5
Koju mjernu opremu valja uporabiti?
Oprema za mjerenje razina vibracija koje se prenose na cijelo tijelo, mora biti sukladna
specifikacijama mjernih instrumenata, navedenima u normi EN ISO 8041:2005.
ISO 2631-1:1997 Mechanical vibration and shock Evaluation of human exposure to
whole-body vibration Part 1: General requirements
EN 14253:2003 Mechanical vibration Measurement and calculation of occupational
exposure to whole-body vibration with reference to health Practical guidance.
35
Ubrzanje (m/s)
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
2,0
Bager-utovariva
Kompaktor s
valjkom
Tandem-kompaktor
s dva valjka
Buldoer
Damper
Zglobni damper
Bager na kotaima
Bager <25t
Bager >25t
Poljoprivredni
traktor
Finier/Finieri za
asfalt
umski zglobni
traktor
umarska kosilica
Viliar - balansirani
Viliar podiza
paleta
Viliar dopremni
Grejder
Stroj za prevoenje
paleta
Stroj za prevoenje
vertikalnih paleta
Skrejper
Traktor teglja
Utovariva na
kotaima
Slika B.3
Rezultati mjerenja
25.i 75. percentila
Primjeri razina vibracija esto koritenihstrojeva
Podaci utemeljeni na najviim rezultatima mjerenja vibracija u pojedinim mjernim osima, koje su
Laboratoriji za ispitivanje vibracija INRS (uz pomo CRAM-a i Prevencem-a), HSL i RMS proveli u
razdoblju od 1997. do 2005. godine. Ovi podaci slue samo za ilustraciju, te ih se ne smije bezrezervno
smatrati reprezentativnima za pojedini stroj, neovisno od uvjeta njegove uporabe.
Toke oznaene kao 25. i 75. percentila, pokazuju razinu vibracija dosegnutu u 25%, odnosno 75% uzoraka.
36
DODATAK C. Zdravstveni rizici, znaci i simptomi
DODATAK C.
ZDRAVSTVENI RIZICI, ZNACI I SIMPTOMI
C. 1
Uinci vibracija koje se prenose na cijelo tijelo na ljudski

organizam
Prijenos vibracija na tijelo ovjeka ovisan je o poloaju tijela, zbog ega su uinci vibracija
sloene naravi. Izloenost vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo, u ljudskom
organizmu uzrokuju gibanja i sile koje mogu:
prouzroiti nelagodu,
negativno djelovati na radni uinak,
pogorati ve postojee bolesti kraljenice,
predstavljati rizik po zdravlje i sigurnost radnika.
Vibracije niskih frekvencija uzrokuju bolest kretanja.
Epidemioloke studije o dugotrajnom izlaganju vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo,
potvrdile su postojanje veeg rizika za nastanak oteenja zdravlja, napose oteenja u
podruju slabinske kraljenice, ali i u podruju vrata i ramena. U nekim se studijama
izvjeuje o neeljenim uincima na probavni sustav, enske spolne organe i periferne
vene.
C. 2
Kriobolja i bolesti lea, ramena i vrata
Rezultati epidemiolokih studija pokazuju veu uestalost kriobolje,

hernijacije diska i ranih degenerativnih promjena kraljenice u osoba
izloenih vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo. Smatra se da rizik
od ovih bolesti poveaju dulje trajanje izloenosti i vei intenzitet
vibracija, dok razdoblja stanke (neizloenosti) taj rizik smanjuju. Brojni
se vozai tue na tegobe u podruju vrata i ramena, iako epidemioloka
istraivanja nisu dala jednoznane i uvjerljive zakljuke o uzronoj
povezanosti ovih smetnji i izloenosti vibracijama.
Kriobolja i tegobe u podruju lea, ramena i vrata nisu specifine samo
za izloenost vibracijama. Pojavi i razvoju ovih bolesnih stanja doprinose
brojni imbenici, kao to su poloaj tijela tijekom rada, antropometrijske
znaajke osobe, tonus miia, fiziko optereenje i individualna sklonost
(dob, odranije prisutne bolesti i bolesna stanja, miina snaga, itd.).
Upravljanje pokretnim strojevima ne ukljuuje samo vibracije koje se
prenose na cijelo tijelo, ve i izloenosti nekim drugim imbenicima koji
optereuju lea, ramena i vrat. Najvaniji meu njima su:
dugotrajno sjedenje u prisilnim poloajima tijela,
dugotrajno sjedenje u nefiziolokim poloajima tijela,
uestalo izvijanje kraljenice,
37
DODATAK C. Zdravstveni rizici, znaci i simptomi
dranje glave u iskrivljenom poloaju,

uestalo runo podizanje i prenoenje materijala (npr. u vozaa kamiona koji vre
dostavu),
traumatske ozljede,
neoekivani pokreti,
nepovoljni klimatski uvjeti i
stres.
U nekim dravama i pod odreenim uvjetima, bolesti slabinske kraljenice u radnika

izloenih vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo smatraju se profesionalnom boleu.
C. 3
Druge zdravstvene tegobe
Pitanje moe li izloenost vibracijama, koje se prenose na cijelo tijelo, dovesti do

poremeaja probavnog i krvoilnog sustava, odnosno neeljenih uinaka na reprodukcijski
sustav, i nadalje je otvoreno. U nekim se sluajevima u vozaa koji upravljaju vozilima
koja vibriraju, izvjeuje o veoj pojavnosti eluano-crijevnih tegoba, peptikog ulkusa i
gastritisa. ini se da su vibracije koje se prenose na cijelo tijelo predstavljaju imbenik koji
u kombinaciji sa dugotrajnim sjedenjem doprinosi pojavi varikoziteta vena i hemeroida
koji se biljee u vozaa. Neke od studija utvrdile su uinke na probavni sustav, enske
reproduktivne organe i periferne vene. Jedna je studija pokazala da je u ena izloenih
vibracijama, zaposlenih u transportnom sektoru, uestalost raanja mrtvoroenadi vea od
oekivane.
38
DODATAK D. Alati za izraun dnevne izloenosti
DODATAK D.
ALATI ZA IZRAUN DNEVNE IZLOENOSTI
D. 1
Alati dostupni na Internetu
Na Internetu su dostupni neki raunari ije koritenje pojednostavljuje postupak

izraunavanja razine dnevne izloenosti vibracijama, primjerice:
www.hse.gov.uk/vibration/wbv/wholebodycalc.htm
http://vibration.arbetslivsinstitutet.se/eng/wbvcalculator.lasso
D. 2
Grafiki prikaz dnevne izloenosti
Grafikon na Slici D.1 prikazuje jednostavnu alternativnu metodu oitavanja dnevne ili
parcijalne izloenosti vibracijama, pri kojoj nije potreban raunar.
Na krivulji se jednostavno potrai linija A(8) koja prolazi kroz ili odmah iznad toke u
kojoj se sastaju vrijednosti razine vibracija (kaw)max i duljine izlaganja istima (faktor k
iznosi 1,4 u mjernim osima x i y i 1,0 u vertikalnoj z osi).
Podruje na Slici D.1 oznaeno zelenom bojom, ukazuje na izloenost vjerojatno niu od
upozoravajue vrijednosti izloenosti, pri emu se ne smije pretpostaviti da se radi o
nekodljivim izlaganjima. Rizik od oteenja zdravlja moe postojati i pri izloenosti nioj
od upozoravajue vrijednosti izloenosti, tako da neke razine izlaganja obuhvaene zeleno
obojenim podrujem u pojedinih radnika mogu uzrokovati poremeaje uzrokovane
vibracijama, posebice nakon dugogodinje izloenosti.
D. 3
Nomogram dnevne izloenosti
Nomogram na Slici D.2 prikazuje jednostavnu alternativnu metodu odreivanja dnevne

izloenosti vibracijama, bez koritenja jednadbi:
(a) Na lijevoj se skali pronae toka koja odgovara razini vibracija (vrijednosti izmjerene u
mjernim osima x i y potrae se na lijevoj strani lijeve skale, a vrijednosti izmjerene
u mjernoj osi z na desnoj strane lijeve skale).
(b) Povucite crtu izmeu toke na lijevoj skali (koja predstavlja razinu vibracija) do toke
na desnoj skali (koja predstavlja duljinu izlaganja);
Razina parcijalne izloenosti se oita na mjestu na kojem gore opisana crta sijee sredinju
skalu.
39
(kaw)max(m/s2)
Primjer:
1,2 m/s2 kroz4 sata i 30 minuta
daje A(8)=0,9 m/s2
Slika D.1
Trajanje izloenosti (h:min)
Grafikon dnevne izloenosti
40
Ponderirana
akceleracija aw
(m/s2)
Za vrijednosti
izmjerene u
osi z
Ai (8) ahv
T
8hours
Trajanje
dnevne
izloenosti
Sati
Sati
Za vrijednosti
izmjerene u
osima x i y
Parcijalna izloenost
vibracijama
Ai(8) (m/s2)
Granina vrijednost
izloenosti 1.15 m/s2
Upozoravajua vrijednost
izloenosti 0.5 m/s2
Minute
Upute:
Za svako pojedinu izloenost potrebno je povui crtu
izmeu vrijednosti ponderirane akceleracije (koristei
skalu primjerenu mjernu os vibracija) i duljine izlaganja.
Razinu parcijalne izloenosti A(8),oitajte u toci u
kojoj gore opisana crta sijee sredinju skalu.
Slika D.2
Nomogram vrijednosti A(8)
41
D. 4
Sustav ekspozicijskih bodova
Kontrola vibracija koje se prenose na cijelo tijelo moe se pojednostaviti uporabom sustava
ekspozicijskih bodova. Za svaki vozilo ili stroj, broj ekspozicijskih bodova akumuliran
tijekom jednog sata izlaganja (PE,1h izraen u broju bodova po satu), moe se dobiti iz
podatka o razini vibracija (aw izraene u m/s2) uveanoj za faktor k (koji za vrijednosti
izmjerene u mjernim osima x i y iznosi 1,4, a za vrijednost izmjerenu u osi z 1,0)
pomou formule:
PE ,1h 50kaw
Ekspozicijski bodovi se jednostavno zbroje, tako da se za svaku osobu moe odrediti

njihov maksimalni broj u jednome danu.
Rezultati koji odgovaraju upozoravajuoj granici izloenosti i graninoj vrijednosti
izloenosti, jesu:
upozoravajua vrijednost izloenosti (0,5 m/s2) = 100 bodova;

granina vrijednost izloenosti (1,15 m/s2) = 529 bodova.
Broj ekspozicijskih bodova, PE, definira se

sljedeom jednadbom:
2
T
kaw
PE
100
2
0,5m / s 8hours
pri emu aw oznaava intenzitet vibracija,
izraen u m/s2, T duljinu izlaganja iskazanu u
satima, a k multiplikacijski faktor koji za
vrijednosti izmjerene u osima x i y iznosi
1,4, a za vrijednosti izmjerene u osi z 1,0.
Dnevnu izloenost A(8)

mogue je izraunati iz
ekspozicijskih bodova pomou
sljedee jednadbe:
A8 0,5m / s 2
PE
100
Jednostavna alternativna metoda oitavanja

ekspozicijskih bodova, prikazana je na Slici D.3
42
Akceleracija x k (m/s)
Slika D.3
2
1.9
1.8
1.7
1.6
1.5
1.4
1.3
1.2
1.1
1
0.9
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
50
45
41
36
32
28
25
21
18
15
13
10
8
6
5
3
2
1
1
15m
100
90
81
72
64
56
49
42
36
30
25
20
16
12
9
6
4
2
1
30m
200 400 600 800 1000

180 360 540 720 905
160 325 485 650 810
145 290 435 580 725
130 255 385 510 640
115 225 340 450 565
98 195 295 390 490
85 170 255 340 425
72 145 215 290 360
61 120 180 240 305
50 100 150 200 250
41 81 120 160 205
32 64 96 130 160
25 49 74 98 125
18 36 54 72 90
13 25 38 50 63
8
16 24 32 40
5
9
14 18 23
2
4
6
8
10
1h 2h 3h 4h 5h
Trajanje dnevne izloenosti
1200
1100
970
865
770
675
590
505
430
365
300
245
190
145
110
75
48
27
12
6h
1600
1450
1300
1150
1000
900
785
675
575
485
400
325
255
195
145
100
64
36
16
8h
2000
1800
1600
1450
1300
1150
980
845
720
605
500
405
320
245
180
125
80
45
20
10h
2400
2150
1950
1750
1550
1350
1200
1000
865
725
600
485
385
295
215
150
96
54
24
12h
Tablica ekspozicijskih bodova (zaokruene vrijednosti)
43
DODATAK E. Praktini primjeri
DODATAK E.
PRAKTINI PRIMJERI IZRAUNA DNEVNIH
IZLOENOSTI
E. 1
Dnevna izloenost: A(8), u okolnostima kada se izvodi samo jedan

radni zadatak
1. korak: Odrede se tri r.m.s vrijednosti

akceleracije ponderirane s obzirom
na frekvenciju (awx, awy i awz),
koristei se podacima proizvoaa,
podacima iz drugih izvora ili
mjernim rezultatima.
2. korak: Utvrde se dnevne izloenosti u tri
mjerne osi (x, y i z), i to iz
sljedeih jednadbi:
T
Ax 8 1,4awx exp
T0
Ay 8 1,4awy
Az 8 awz
Texp
T0
Primjer
Osoba koja upravlja strojem za rezanje drva u
umarstvu, koristi ovo vozilo 6 sati na dan.
1. korak: Razine vibracija izmjerene na sjedalu
iznose kako slijedi:
U osi x: 0,2 m/s2

U osi y: 0,4 m/s2
U osi z: 0,25 m/s2
2. korak: Iz toga slijedi da je razina dnevnog

izlaganja vibracijama u ove tri osi
sljedea:
Ax 8 1,4 0,2
6,5
0,25m / s 2
8
Ay 8 1,4 0,4
6,5
0,5m / s 2
8
Texp
T0
Pri emu je
Texp trajanje dnevne izloenosti
vibracijama, a
T0 referentna 8-satna izloenost.
3. korak: Najvia vrijednost od Ax(8), Ay(8) i
Az(8) predstavlja razinu dnevne
izloenosti vibracijama.
Az 8 0,25
6,5
0,23m / s 2
8
3. korak: Razina dnevne izloenosti

vibracijama [A(8)], istovjetna je
najvioj od ovih vrijednosti. U ovom
sluaju, potonja se nalazi u mjernoj osi
y: 0,5m/s (i.e. na razini istovjetnoj
razini djelovanja)
44
E. 2 Dnevna izloenosti: A(8), u okolnostima kada se izvodi vie radnih

zadataka
Ukoliko je osoba izloena vie negoli jednom izvoru vibracija (kada koristi dva ili vie
razliitih strojeva, odnosno tijekom radnoga dana izvodi vie radnih zadataka), razine
parcijalne izloenosti vibracijama raunaju se iz podataka o razini vibracija i trajanju
izloenosti vibracijama svakog pojedinog izvora i u svakoj pojedinoj mjernoj osi.
Kombinacijom vrijednosti parcijalnih izloenosti dobije se ukupna izloenost, A(8), za
svaku osobu, i u svakoj mjernoj osi. Razina dnevne izloenosti odgovara najveoj
vrijednosti izmjerenoj u nekoj od mjernih osi.
1. korak: Odrede se tri r.m.s vrijednosti akceleracije izmjerene u trima mjernim osima
(awx, awy i awz), ponderirane s obzirom na frekvenciju, i to za svaki radni
zadatak ili vozilo, koristei se podacima proizvoaa, podacima iz drugih
izvora ili rezultatima mjerenja.
2. korak: Za svako vozilo ili radni zadatak odredi se parcijalna dnevna izloenost u trima
mjernim osima (x, yi z), koristei se sljedeim formulama:
T
Ax ,i 8 1,4awx exp
T0
Texp
Ay ,i 8 1,4awy
Az ,i 8 awz
T0
Texp
T0
pri emu je
Texp
trajanje dnevne izloenosti vibracijama, a
T0
referentna 8-satna izloenost.
Razina svake pojedine parcijalne izloenosti je pokazatelj mjere u kojoj
vibracije proizvedene od odreenog izvora (stroja ili radne aktivnosti)
doprinose ukupnoj dnevnoj izloenosti radnika. Ovi podaci pomau da se
odrede prioritete, pri emu treba dati prednost mjerama koje se primijenjuju na
strojeve, odnosno radne aktivnosti koje dovode do najviih parcijalnih
izloenosti.
3.korak:
Ukupnu dnevnu izloenost mogue je, temeljem podataka o parcijalnim

izloenostima, izraunati u svakoj od mjernih osi (j), i to pomou sljedee
formule:
A j 8
A j1 8 A j 2 8 A j 3 8
2
pri emu Aj1(8), Aj2(8), Aj3(8), itd. predstavljaju parcijalne izloenosti

vibracijama generiranim iz razliitih izvora.
4. korak: Najvia pojedinana vrijednost Ax(8), Ay(8) i Az(8) istovjetna je razini dnevne
izloenosti vibracijama.
45
Primjer
Dostavlja svakoga dana provodi 1 sat svoga radnoga vremena utovarujui svoj kamion
pomou maloga viliara, a daljnjih 6 sati vozei taj kamion na mjesta dostave.
1. korak:
Razine vibracija izmjerene na sjedalu iznose:

Viliar
2. korak:
Kamion koji se koristi za dostavu
Os x: 0,5 m/s2
Os y: 0,3 m/s2
Os z: 0,9 m/s2
Os x: 0,2 m/s2
Os y: 0,3 m/s2
Os z: 0,3 m/s2
Slijedom navedenog, razine dnevnih izloenosti, izmjerene u mjernim osima

x, y i z, iznose:
Viliar
Ax , forklift 8 1,4 0,5
1
0,25m / s 2
8
Ax ,lorry 8 1,4 0,2
6
0,24m / s 2
8
Ay , forklift 8 1,4 0,3
1
0,15m / s 2
8
Ay ,lorry 8 1,4 0,3
6
0,36m / s 2
8
Az , forklift 8 0,9
3. korak:
Kamion koji se koristi za dostavu
1
0,32m / s 2
8
Az ,lorry 8 0,3
6
0,26m / s 2
8
Razina dnevne izloenosti vibracijama, utvrena u svakoj od mjernih

osovina, iznosi:
Ax 8 0,252 0,24 2 0,3m / s 2
Ay 8 0,152 0,362 0,4m / s 2

Az 8 0,32 2 0,26 2 0,4m / s 2
4. korak:
U primjeru ovoga vozaa, razina izloenosti vibracijama koje se prenose na

cijelo tijelo, odgovara najvioj vrijednosti A(8), izmjerenoj u nekoj od
mjernih osi; u ovom sluaju osima y, odnosno z: 0.4 m/s, tj.
neposredno ispod upozoravajue vrijednosti izloenosti.
46
E. 3 Dnevna izloenost: VDV, u okolnostima kada se izvodi samo jedan

radni zadatak
1. korak: Odrede se tri vrijednosti VDV-e,
ponderirane s obzirom na
frekvenciju (VDVx, VDVy i
VDVz).
(Opaska Podaci o VDV-ima
navode se rjee negoli podaci o
r.m.s vrijednostima, a proizvoai
ih nisu duni navoditi, te je
vjerojatnije da e takvi podaci
proistei iz mjernih, a ne
literaturnih podataka).
2. korak: U trima se mjernim osima (x,
y i z) odrede razine dnevne
izloenosti, i to pomou sljedeih
jednadbi :
Primjer
Voza stroja za rezanje drva u umarstvu, ovim
vozilom upravlja 6 sati na dan.
1. korak: VDV-e, izmjerene na sjedalu kroz
mjerno razdobolje od 2 sata, iznose:
Os x: 3 m/s1,75
Os y: 5 m/s1,75
Os z: 4 m/s1,75
2. korak: Iz toga slijedi da VDV-e, izmjerene u
trima gore navedenim mjernim osima,
iznose:
1/ 4
6,5
VDVexp, x 1,4 3
1/ 4
VDVexp, x ,i
T
1,4 VDVx exp
Tmeas
VDVexp, y ,i
T
1,4 VDV y exp
Tmeas
1/ 4
6,5
VDVexp, y 1,4 5
T
VDVexp, z ,i 1,4 VDVz exp
Tmeas
9,4m / s1, 75
1/ 4
6,5
VDVexp, z 4
1/ 4
1/ 4
5,6m / s1, 75
5,4m / s1, 75
3. korak: Dnevna VDV jednaka je najvioj od

ovih vrijednosti. U ovom sluaju, ista
je izmjerena u osi y:
9,4 m/s1,75 tj. neposredno iznad
upozoravajue vrijednosti izloenosti
za VDV.
pri emu:
Tmeas oznaava mjerno
razdoblje, a
Texp trajanje dnevne izloenosti vibracijama.
3. korak: Najvia vrijednost VDVexp,x, VDVexp,y i VDVexp,z, odgovara dnevnoj VDV.
47
E. 4 Dnevna izloenost: VDV, u okolnostima kada se izvodi vie radnih

zadataka
Ukoliko je osoba izloena vie negoli jednom izvoru vibracija (kada koristi dva ili vie
razliitih strojeva, odnosno tijekom radnoga dana izvodi vie radnih zadataka), parcijalne
VDV raunaju se iz podataka o razini vibracija i trajanju izloenosti svakog pojedinog
izvora i u svakoj pojedinoj mjernoj osovini. Kombinacijom parcijalnih VDV vrijednosti
dobije se ukupna dnevna VDV za svaku osobu, i u svakoj mjernoj osi. Dnevna VDV
odgovara najveoj vrijednosti izmjerenoj u nekoj od mjernih osi.
1. korak: Za svaki radni zadatak, odnosno svako vozilo, odrede se tri vrijednosti VDV-a
(VDVx, VDVy i VDVz), ponderirane s obzirom na frekvenciju.
2. korak: Odrede se parcijalne VDV-e u trima mjernim osima (x, y i z), i to iz
sljedeih jednadbi :
1/ 4
VDVexp, x
T
1,4 VDVx exp
Tmeas
VDVexp, y
T
1,4 VDV y exp
Tmeas
1/ 4
1/ 4
T
VDVexp, z 1,4 VDVz exp
Tmeas
pri emu:
Tmeas oznaava mjerno razdoblje, a
Texp trajanje dnevne izloenosti vibracijama.
3. korak: U svakoj od triju mjernih osi (j), ukupnu dnevnu VDV mogue je izraunati iz
podataka o parcijalnim izlloenostima vibracijama, i to pomou sljedee
formule:
VDV j VDV j1 VDV j 2 VDV j 3

4
1/ 4
pri emu VDVj1, VDVj2, VDVj3, itd. predstavljaju razine parcijalnih izloenosti
vibracijama proizvedenim u razliitim izvorima.
4. korak: Najvia vrijednost VDVx, VDVy i VDVz , istovjetna je dnevnoj VDV.
48
Primjer
1. korak:
Razine vibracija, izmjerene kroz 1 sat na sjedalu viliara, te kroz 4 sata na

sjedalu kamiona koji se koristi za dostavu, iznose:
Viliar
2. korak:
Kamion za dostavu
1,75
Os x: 6 m/s
1,75
Os y: 4 m/s
1,75
Os z: 12 m/s
1,75
Os x: 4 m/s
1,75
Os y: 5 m/s
1,75
Os z: 6 m/s
Iz toga slijedi da parcijalne VDV-e u mjernim osima x, y i z iznose:

Viliar
Kamion za dostavu
1/ 4
1
VDVexp, x , flt 1,4 6
1
1/ 4
8m / s1, 75
6
VDVexp, x ,lorry 1,4 4
4
6m / s1, 75
6
VDVexp, y ,lorry 1,4 5
4
1/ 4
1
VDVexp, y , flt 1,4 4
1
1/ 4
1/ 4
VDVexp, z , flt
3. korak:
1
12
1
8m / s1, 75
1/ 4
12m / s
1, 75
VDVexp, z ,lorry
6
6
4
7 m / s1, 75
U svakoj od mjernih osi, dnevna izloenost vibracijama iznosi:
6 8
12 7
1/ 4
9m / s1, 75
4 1/ 4
9m / s1, 75
VDVx 84 6 4
VDV y
VDVz
4. korak:
6m / s1, 75
4 1/ 4
12m / s1, 75
U primjeru ovoga vozaa, razina izloenosti vibracijama koje se prenose na

cijelo tijelo, odgovara najvioj VDV vrijednosti, izmjerenoj u nekoj od
mjernih osi; u ovom sluaju osi z: 12 m/s1.75, tj. neposredno izmeu
upozoravajue vrijednosti izloenosti i granine vrijednosti izloenosti za
VDV.
49
E. 5
Dnevna izloenost: A(8), izraunata uporabom sustava

ekspozicijskih bodova
(Opaska: ovaj praktini primjer istovjetan je onome navedenom u Dodatku E.2, ali je
uporabljena metoda ekspozicijskih bodova)
Ukoliko raspolaete podatkom o vrijednostima akceleracije, iskazane u m/s:

1. korak:
Odrede se vrijednosti bodova za svaki pojedini radni zadatak, odnosno

svako pojedino vozilo, koristei se Slikom D.3, s koje se ekspozicijske
bodove oita temeljem podataka o vrijednosti akceleracije i faktora k, te
trajanja izloenosti.
2. korak:
U svakoj mjernoj osi zbroji se broj bodova po pojedinom stroju, ime se

dobije ukupan dnevni broj bodova po svakoj od osi.
3. korak:
Najvia vrijednost ustanovljena u trima mjernim osima, predstavlja dnevnu

izloenost vibracijama, iskazanu brojem ekspozicijskih bodova.
Primjer
1. korak: Razine dnevne izloenosti u mjernim osima x, y i z iznose:
Viliar
Broj ekspozicijskih bodova nakon 1og sata rada (oitan iz Slike D.3)
0,7 m/s2 kroz 1 sat = 27 bodova

0,5* m/s2 kroz 1 sat = 13 bodova
0,9 m/s2 kroz 1 sat = 41 bodova
* Na Slici D.3 nije naznaena vrijednost od 0,42 m/s, te se stoga pri oitavanju
Os x: 0,5 x 1,4 = 0,7
Os y: 0,3 x 1,4 = 0,42
Os z: 0,9
koristi najblia via vrijednost od 0,5 m/s.
Viliar
Os x: 0,2 x 1,4 = 0,28

Os y: 0,3 x 1,4 = 0,42
Os z: 0,3
Broj ekspozicijskih bodova nakon 6

sati rada (oitan iz Slike D.3)
0,3* m/s2 kroz 6 sati = 27 bodova

0,5* m/s2 kroz 6 sati = 75 bodova
0,3 m/s2 kroz 6 sati = 27 bodova
* Na Slici D.3 nisu naznaene tone vrijednosti razina vibracija, te se stoga pri
oitavanjukoristi najblia via vrijednost.
2. korak: Ekspozicijski bodovi dnevne izloenosti u svakoj od mjernih osi iznose:

Os x: = 25 + 27 = 52 bodova
Os y: = 13 + 75 = 88 bodova
Os z: = 41 + 27 = 68 bodova
3. korak: U primjeru ovoga vozaa, dnevna razina izloenosti vibracijama koje se
prenose na cijelo tijelo odgovara najveem broju ekspozicijskih bodova
zabiljeenih u nekoj od mjernih osi; u ovom sluaju osi y: 83 boda, tj. ispod
upozoravajue vrijednosti koja iznosi 100 ekspozicijskih bodova.
50
Ako su poznati podaci o broju ekspozicijskih bodova u jednome satu :

1. korak: Za svaki radni zadatak ili vozilo utvrdi se broj ekspozicijskih bodova u
jednome satu, i to na temelju podataka proizvoaa, podataka iz drugih izvora
ili rezultata mjerenja.
2. korak: Dnevni broj ekspozicijskih bodova za svako pojedino vozilo, odnosno radni
zadatak, izraunava se na nain da se broj ekspozicijskih bodova u jednome
satu pomnoi s brojem sati uporabe stroja.
3. korak: Broj ekspozicijskih bodova u pojedinoj mjernoj osi dobije se zbrojem bodova
za svaki stroj.
4. korak: Najvei broj ekspozicijskih bodova, zabiljeen u nekoj od triju mjernih osi,
predstavlja dnevnu izloenost vibracijama, iskazanu brojem ekspozicijskih
bodova.
Primjer
1. korak: Broj ekspozicijskih bodova u jednome satu, na sjedalu vozila iznosi:
Viliar
Os x: 25
Os y: 9
Os z: 41
Kamion za dostavu
Os x: 4
Os y: 9
Os z: 5
Opaske:
U broj ekspozicijskih bodova u jednome satu, ukljueni su odgovarajui k faktori
(vidi Dodatak D.4).
Broj ekspozicijskih bodova u jednome satu, zaokruen je na najblii cijeli broj.
2. korak: Broj ekspozicijskih bodova dnevne izloenosti u mjernim osima x, y i

z iznosi:
Viliar
(1 sat uporabe)
Os x: 25 x 1 = 25
Os y: 9 x 1 = 9
Os z: 41 x 1 = 41
Kamion za dostavu
(6 sati uporabe)
Os x: 4 x 6 = 24
Os y: 9 x 6 = 54
Os z: 5 x 6 = 30
3. korak: Broj ekspozicijskih bodova u svakoj od mjernih osi iznosi:

Os x = 25 + 24 = 49 bodova
Os y = 9 + 54 = 63 bodova
Os z = 41 + 30 = 71 bod
4. korak: U primjeru ovoga vozaa, dnevna izloenost vibracijama koje se prenose na
cijelo tijelo odgovara najveem broju ekspozicijskih bodova zabiljeenih u
nekoj od mjernih osi; u ovom sluaju osi z: 71 boda, tj. ispod
upozoravajua vrijednost izloenosti koja iznosi 100 ekspozicijskih bodova.
51
DODATAK F. Metode zdravstvenoga nadzora
DODATAK F.
METODE ZDRAVSTVENOGA NADZORA
Zdravstveni se nadzor moe sastojati od procjene anamnestikih podataka i rezultata
fizikalnog pregleda pojedinog radnika, koje je izvrio kvalificirani lijenik ili drugi
primjereno kvalificirani zdravstveni radnik.
Upitnici namijenjeni zdravstvenom nadzoru osoba izloenih vibracijama koje se prenose
na cijelo tijelo mogu se pribaviti iz razliitih izvora (npr. VIBGUIDE na internetskoj
adresi: http://www.humanvibration.com/EU/EU_index.htm).
Anamneza
Pri uzimanju anamneze valja se usredotoiti na:
obiteljsku anamnezu;
socijalnu anamnezu, ukljuujui i podatke o navici puenja i konzumacije alkohola, te
fizikim aktivnostima;
radnu anamnezu, ukljuujui i ranije i aktualne profesionalne aktivnosti pri kojima je
vibracijama izloeno cijelo tijelo, poloaj tijela tijekom rada, radne zadatke koji
ukljuuju podizanje tereta, te druge radne uvjete, koji mogu negativno djelovati na
kraljenicu i lea; te
osobnu anamnezu.
Fizikalni pregled
Fizikalni pregled moe ukljuiti:
ispitivanje funkcije kraljenice i procjenu utjecaja pokreta prema naprijed i ustranu na
pojavu bola;
Lasseque-ov test;
ispitivanje funkcije perifernog ivanog sustava (refleksa tetiva koljenskog zgloba i
Ahilove tetive, te osjeta u podruju noge i stopala);
ispitivanje znakova slabosti miia (putem istezanja etveroglavog miia [m.
quadriceps], savijanja/istezanja nonog palca/stopala);
ispitivanje izdrljivosti miia lea;
dijagnosticiranje Waddelova znaka koji ukazuje na postojanje boli koja nije organskog
karaktera.
52
DODATAK G.
Pojmovnik
DODATAK G.
POJMOVNIK
Vibracija koja se prenosi na cijelo tijelo
Mehanika vibracija koja, kada se prenese na cijelo tijelo,
ugroava zdravlje i sigurnost radnika, naroito zbog nastanka
patolokih promjena u slabinskom dijelu kraljenice.
Emisija vibracija
Od proizvoaa deklarirana razina vibracija, koja ukazuje na

vjerojatni intenzitet vibracija strojeva vlastite proizvodnje.
Emisiju vibracija, koja se deklarira, valja utvrditi
standardiziranim testnim postupkom, te navesti u uputama za
uporabu dotinoga stroja.
Ponderiranje obzirom na frekvenciju

Korekcija koju valja izvriti pri mjerenju vibracija (obino
koritenjem filtra), kako bi se uzeo u obzir predpostavljeni
utjecaj frekvencije na razinu rizika oteenja zdravlja. Kada su
u pitanju vibracije koje se prenose na cijelo tijelo, ponderiranje
se moe uiniti pomou sljedea dva naina:
Wd ponderiranje, primjenjivo na vibracije izmjerene u
antero-posteriornoj (x) i lateralnoj mjernoj osi (y), te
Wk ponderiranje, primjenjivo na vibracije izmjerene u
vertikalnoj mjernoj osi (z).
Dnevna izloenost vibracijama, A(8)
Ukupna razina vibracija kojoj je izloen pojedini radnik,
iskazana kao 8-satni energetski ekvivalent i izmjerena u
metrima po sekundi na kvadrat (m/s2), pri emu su u obzir
uzeta sva izlaganja vibracijama koje zahvaaju cijelo tijelo,
koje se zbiju u jednome danu.
Virjednost vibracijske doze, VDV
Kumulativna doza, izvedena iz etvrtog korijena etvrte
potencije snage akceleracijskog signala. VDV se iskazuje u
m/s1.75.
Zdravstveni nadzor
Program zdravstvenih pregleda radnika, usmjeren na

otkrivanje ranih pokazatelja oteenja zdravlja nastala zbog
radnih aktivnosti.
53
DODATAK G.
Pojmovnik
Upozoravajua vrijednost izloenosti

Razina dnevne izloenosti radnika vibracijama, A(8) od
0,5m/s2, odnosno dnevne VDV od 9,1m/s1.75 , iznad koje valja
kontrolirati rizike po zdravlje.2
Granina vrijednost izloenosti
Razina dnevne izloenosti radnika vibracijama, A(8) od
1,15m/s2, odnosno dnevne VDV od 21m/s1.75 , koju se u
profesionalnim uvjetima ne smije premaiti.
Vremensko trajanje izloenosti
Duljina izlaganja radnika vibracijama tijekom jednoga dana.
Drave lanice mogu izabrati hoe li koristiti A(8) ili VDV kao upozoravajuu vrijednost izloenosti ili
graninu vrijednost izloenosti
54
DODATAK H. Bibliografija
DODATAK H.
BIBLIOGRAFIJA
H.1
Direktive EU-e
Direktiva 2002/44/EC Europskoga parlamenta i Vijea od 25. lipnja 2002. godine o

minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se postavljaju glede izloenosti
radnika rizicima zbog fizikalnih agensa (vibracije) (esnaesta pojedinana direktiva u
smislu lanka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEC)
Direktiva 89/391/EEC Europskoga parlamenta i Vijea od 12. lipnja 1989. godine o
uvoenju mjera kojima se potie podizanje razine sigurnosti i zdravlja radnika na radu
Direktiva 98/37/EC Europskoga parlamenta i Vijea od 22. lipnja 1998. godine o
usklaivanju zakona drava lanica koji se tiu strojeva
Direktiva Vijea 90/269/EEC od 29. svibnja 1990. godine o minimalnim zdravstvenim i
sigurnosnim zahtjevima koji se postavljaju glede izloenosti radnika rizicima zbog runog
prenoenja tereta, pri kojem naroito postoji rizik od oteenja kraljenice (etvrta
pojedinana direktiva u smislu lanka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEC)
H.2 Norme
Europske
Europski odbor za standardizaciju (1997.). Mehanika vibracija Deklariranje i provjera
tonosti podataka o emisijama vibracija. EN 12096:1997.
Europski odbor za standardizaciju (2001.). Mehanika vibracija Kamioni koji se rabe u
industriji Laboratorijsko vrednovanje i specifikacija vibracija izmjerenih na sjedalu
osobe koja upravlja vozilom. EN 13490:2001.
Europski odbor za standardizaciju (2001.). Stupanj sigurnosti pri uporabi industrijskih
kamiona Testne metode mjerenja vibracija. EN 13059:2001.
Europski odbor za standardizaciju (2003) Mehanika vibracija Mjerenje i izraun razine
profesionalne izloenosti vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo, s osvrtom na
zdravstvene uinke takve izloenosti Vodi kojim se valja rukovoditi u praksi. EN
14253:2003.
Europski odbor za standardizaciju (2003.). Mehanika vibracija Testiranje pokretnih
strojeva, usmjereno na odreivanje emisija vibracija. EN 1032:2003.
Europski odbor za standardizaciju. Mehanika vibracija. Smjernica kojom se valja
rukovoditi prilikom procjene izloenosti vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo,
tijekom rada s graevinskim strojevima za zemljane radove. Koritenje usklaenih mjernih
55
podataka meunarodnih institucija i organizacija, te proizvoaa tih strojeva. CEN/TR

Prva radna verzija. Mnchen (oujak 2005.).
Europski odbor za standardizaciju. Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo Smjernice
za smanjivanje razine opasnosti zbog djelovanja vibracija. 1. dio: Tehnike metode u
oblikovanju strojeva. CEN/TR 15172-1:2005
Europski odbor za standardizaciju. Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo Smjernice
za smanjivanje razine opasnosti zbog djelovanja vibracija. 2. dio: Mjere zbrinjavanja na
radnome mjestu. CEN/TR 15172-2:2005
Meunarodni
Meunarodna organizacija za standardizaciju (1992.) Mehanika vibracija
Laboratorijska metoda vrednovanja vibracija koje se javljaju na sjedalu vozila 1. dio:
Osnovni zahtjevi. EN ISO 10326-1:1992
Meunarodna organizacija za standardizaciju (1997.). Vodi za vrednovanje izloenosti
ljudi vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo, te udarnom valu. ISO 2631-1:1997.
Meunarodna organizacija za standardizaciju (2000.). Graevinski strojevi za zemljane
radove Laboratorijsko vrednovanje vibracija na sjedalu stroja. EN ISO 7096:2000.
Meunarodna organizacija za standardizaciju (2003.). Poljoprivredni traktori Sjedalo
rukovatelja Laboratorijsko mjerenje prenesene vibracije. ISO 5007:2003
Meunarodna organizacija za standardizaciju (2005.). Odgovor ljudskog organizma na
vibraciju mjerna instrumentacija. ISO 8041:2005.
Meunarodna organizacija za standardizaciju (2001.). Mehanika vibracija
Laboratorijska metoda za vrednovanje vibracija na sjedalu vozila 2. dio: Primjenjivost
na eljeznika vozila. ISO 10326-2:2001.
Nacionalni
Britanska institucija za standardizaciju (British Standards Institution) (1987.). Mjerenje i
vrednovanje izloenosti ljudi vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo i opetovanog
izlaganja udarnom valu. Britanski standard, BS 6841.
Strukovno udruenje inenjera (Dachverband der Ingenieure) (2002.). Izloenost ljudi
mehanikim vibracijama Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo. VDI 2057-1:2002. (na
njemakom jeziku).
Strukovno udruenje inenjera (Dachverband der Ingenieure) (2005.). Mjere zatite od
uinaka vibracija na ljudski organizam. VDI 3831:2005. (na njemakom jeziku).
56
H.3
Znanstveni radovi
Bovenzi M & and Betta A. (1994) Low back disorders in agricultural tractor drivers
exposed to whole body vibration and postural stress. Applied Ergonomics 25. 231-240.
Bovenzi M & and Hulshof CTJ. (1999) An updated review of epidemiologic studies on the
relationship between exposure to whole body vibration and low back pain (1986-1997). Int
Arch Occup Environ Health. 72: 351-365.
Bovenzi M, Pinto I, Stacchini N. Low back pain in port machinery operators. Journal of
Sound and Vibration 2002; 253(1):3-20.
Bovenzi M & and Zadini (1992) A. Self reported low back symptoms in urban bus drivers
exposed to whole body vibration. Spine, vol 17, no 9. 1048-1058.
Donati P. Survey of technical preventative measures to reduce whole body vibration
effects when designing mobile machinery. Journal of Sound and vibration (2002) 253(1),
169-183.
Dupuis H. (1994) Medical and occupational preconditions for vibration-induced spinal
disorders: occupational disease no. 2110 in Germany. Int Arch Occup Environ Health. 66:
303-308.
Dupuis, H. Diseases due to whole-body vibration. In: Manual of Occupational Medicine:
Occupational physiology, occupational pathology, prevention. Konietzko, Dupuis.
Landsberg a.L.: ercomed-Verl.-Ges., Loose-leaf-edt. Chap. IV-3.5. (na njemakom jeziku)
Griffin, M.J. (1990, 1996) Handbook of human vibration. Published: Academic Press,
London, ISBN: 0-12-303040-4.
Griffin, M.J. (1998) A comparison of standardized methods for predicting the hazards of
whole-body vibration and repeated shocks. Journal of Sound and Vibration, 215, (4), 883914.
Griffin, M.J. (2004) Minimum health and safety requirements for workers exposed to
hand-transmitted vibration and whole-body vibration in the European Union; a review.
Occupational and Environmental Medicine; 61, 387-397.
Hartung, E.; Heckert, Ch.; Fischer, S.; Kaulbars, U. Load by mechanical vibration.
Knietzko, Dupuis, Letzel (Hrsg.): Manual of Occupational Medicine, Ecomed Landsberg,
Chap. II-3.1,1-16 (33. Completion 8/08). (na njemakom jeziku)
Homberg, F; Bauer, M. Neue (2004) VDI-Richtlinie 2057:2002 Former measuring
values can be used further on VDI-Report No. 1821, S. 239-250. (na njemakom jeziku)
HSE Contract Research Report 333/2001 Whole body vibration and shock: A literature
review. Stayner RM.
57
Kjellberg, A., Wikstrom, B.O. & Landstrom, U. (1994) Injuries and other adverse effects
of occupational exposure to whole body vibration. A review for criteria document Arbete
och halsa vetenskaplig skriftserie 41. 1-80.
Mansfield, N.J. (2004) Human Response to Vibration ISBN 0-4152-8239-X
National Institute of Occupational Safety and Health (NIOSH) (1997) Musculoskeletal
disorders and workplace factors. A critical review of epidemiological evidence for work
related musculoskeletal disorders of the neck upper extremity and low back.
National Institute of Occupational Safety and Health (NIOSH), Bernard, B.P. (Editor)
(1997) Musculoskeletal disorders and workplace factors: a critical review of epidemiologic
evidence for work-related disorders of the neck, upper extremities, and, low back. U.S.
Department of Health and Human Services, National Institute of Occupational Safety and
Health, DHHS (NIOSH) Publication No. 97-141.
Paddan, G.S., Haward, B.M., Griffin, M.J., Palmer, K.T. (1999) Whole-body vibration:
Evaluation of some common sources of exposure in Great Britain. Health and Safety
Executive Contract Research Report 235/1999, HSE Books, ISBN: 0-7176-2481-1.
Palmer, K.T., Coggon, D.N., Bendall, H.E., Pannett, B., Griffin, M.J., Haward, B. (1999)
Whole-body vibration: occupational exposures and their health effects in Great Britain.
Health and Safety Executive Contract Research Report 233/1999, HSE Books, ISBN: 07176-2477-3.
Palmer, K.T., Griffin, M.J., Bednall, H., Pannett, B., Coggon, D. (2000) Prevalence and
pattern of occupational exposure to whole body vibration in Great Britain: findings from a
national survey. Occupational and Environmental Medicine, 57, (4), 229-236.
Palmer, K.T., Haward, B., Griffin, M.J., Bednall, H., Coggon, D. (2000) Validity of self
reported occupational exposure to hand transmitted and whole body vibration.
Occupational and Environmental Medicine, 57, (4), 237-241.
Rossegger R. and Rossegger S. (1960) Health effects of tractor driving. J Agric.
Engineering Research 5. 241-275.
Sandover J. (1998a) The fatigue approach to vibration and health: is it a practical and
viable way of predicting the effects on people? Journal of Sound & Vibration 215(4) 688721.
Sandover J. (1998b) High acceleration events: An introduction and review of expert
opinion. Journal of Sound & Vibration 215 (4) 927-945.
Scarlett A.J, Price J.S, Semple D.A, Stayner R.M (2005) Whole-body vibration on
agricultural vehicles: evaluation of emission and estimated exposure levels HSE Books,
2005. (Research report RR321) ISBN 0717629708
58
Schwarze, S.; Notbohm, G.; Hartung, F.; Dupuis, H. (1999) Epidemiological Study Whole body vibration. Joint research project on behalf of the HVBG, Bonn. (na
njemakom jeziku)
Seidel, H. & Heide, R. (1986) Long term effects of whole body vibration - a critical survey
of the literature. Int. Arch. Occupational Environmental Health 58. 1-26.
Troup, J.D.G. (1988) Clinical effects of shock and vibration on the spine. Clinical
Biomechanics 3 227-231.
H.4
Publikacije koje sadre smjernice
HSE (2005) Whole-body vibration Control of Vibration at Work Regulations 2005.

Guidance on Regulations L141, HSE Books 2005 ISBN 0 7176 6126 1
HSE (2005) Control back-pain risks from whole-body vibration: Advice for employers on
the Control of Vibration at Work Regulations 2005 INDG242(rev1), HSE Books 2005
ISBN 0 7176 6119 9
HSE (2005) Drive away bad backs: Advice for mobile machine operators and drivers
INDG404, HSE Books 2005 ISBN 7176 6120 2
Bongers et al (1990) and Boshuizen et al (1990 a,b) in: Bongers PM, Boshuizen HC. Back
Disorders and Whole body vibration at Work.
Gruber, H.; Mierdel, B. Guidelines for risk assessment. Bochum: VTI Verlag 2003.
Hartung, E Dupuis, H. Christ, E. Noise and vibration at the workplace: The measurement
booklet for the practitioner. Edited bei Institute of Applied Work Science (Institut fr
angewandte Arbeitswissenschaft e.V.), Adaptation and Editorial: Wilfried Brokmann. 2nd
run. Cologne, Wirtschaftsverlag Bachem, 1995. (na njemakom jeziku).
INRS. (1992) Driving smoothly. How to adjust your suspension seat. Lift truck and seat
manufacturers. Edition INRS, ED1372. (na francuskom jeziku)
INRS. (1993) Driving smoothly. Choosing and maintaining suspension seats for forklift
trucks. Edition INRS, ED1373. (na francuskom jeziku)
INRS. (1998) Driving smoothly. A suspension seat to ease your back. Farmers. Edition
INRS, ED 1493. (na engleskom i francuskom jeziku)
INRS. (1998) Driving smoothly. Help your customers to stay fit. Distributors of farm
machinery seat. Edition INRS, ED 1494. (na engleskom i francuskom jeziku)
INRS. (1998) Driving smoothly. Selection and replacement of tractor and farm machinery
seats. Farm inspectors. Edition INRS, ED 1492. (na engleskom i francuskom jeziku)
59
INRS. The spine in danger. Edition INRS, ED 864, 2001. (na engleskom i francuskom
jeziku) Ministre fdral de l'Emploi et du Travail (Belgique) Vibrations corps total.
Stratgie d'valuation et de prvention des risques. D/1998/1205/72 (na francuskom jeziku)
Centres de Mesure Physique (CMP) and Institut National de Recherche et de Scurit
(INRS). Guide to evaluate vibration at work. Part 1 : Whole body vibration transmitted by
mobile machines. Edited by INRS. 1998 and Part 3 : Whole body vibration transmitted by
fixed machinery. Edited by INRS. 2004. (na francuskom jeziku)
Saint Eve P., Donati P. Prevention of spine disorders at the driving place of fork lift trucks.
Document pour le mdecin du travail n54, 2nd term 1993 (na francuskom jeziku)
ISSA. (1989) Vibration at work. Published by INRS for International section Research of
the ISSA. (na engleskom, francuskom, njemakom i panjolskom jeziku)
Protection against vibration: a problem or not? Leaflet of the Federal Institute for
Occupational Safety and Health (FIOSH) (Bundesanstalt fr Arbeitsschutz und
Arbeitsmedizin (BAuA)).
Dupuis, H. Diseases due to whole-body vibration. In: Manual of Occupational Medicine:
Occupational physiology, occupational pathology, prevention. Konietzko, Dupuis.
Landsberg a.L.: ercomed-Verl.-Ges., Loose-leaf-edt. Chap. IV-3.5. (na njemakom jeziku)
Hartung, E.; Heckert, Ch.; Fischer, S.; Kaulbars, U. Load by mechanical vibration.
Knietzko, Dupuis, Letzel (Hrsg.): Manual of occupational medicine, ecomed Landsberg,
Chap. II-3.1., 1-16 (33. completion 8/08). (na njemakom jeziku)
Homberg, F; Bauer, M. New VDI-Directive 2057:2002 Former measuring values can be
used further on. VDI-Berichte Nr. 1821 (2004), S. 239-250.
Federal Institute for Occupational Safety and Health (FIOSH) Protection against vibrations
at the workplace (Technics 12). (Bundesanstalt fr Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin).
Federal Institute for Occupational Safety and Health (FIOSH) Load of vibration in the
building industry (technics 23). Serial technics of the (Bundesanstalt fr Arbeitsschutz
und Arbeitsmedizin).
Neugebauer, G.; Hartung, E. Mechanical vibrations at the workplace. Bochum: VTI Verlag
2002.
Schwarze, S.; Notbohm, G.; Hartung, F.; Dupuis, H. Epidemiological Study Whole body
vibration. Interconnecting research project on behalf of the HVBG, Bonn 1999.
ISPESL. La colonna vertebrale in pericolo. Vibrazioni meccaniche nei luoghi di lavoro:
stato della normativa. (na talijanskom jeziku)
60
H.5
Mrene stranice
www.humanvibration.com
Openiti podaci o izloenosti ljudi

vibracijama, te poveznice (linkovi) prema
razliitim internetskim stranicama koje se
bave vibracijama
http://vibration.arbetslivsinstitutet.se/eng/wbvhome.lasso
Podaci o emisijama vibracija
http://www.las-bb.de/karla/index.htm
Podaci o emisijama vibracija
http://www.hse.gov.uk/vibration/wbv/wholebodycalc.htm
Raunar pomou kojega se izraunava razina
izloenosti
http://vibration.arbetslivsinstitutet.se/eng/wbvcalculator.lasso
Raunar pomou kojega se izraunava razina
izloenosti
61
Indeks
INDEKS
A
A(8)..................................................................................................................... 20, 35, 39
akceleracija...................................................................................................................... 33
akceleracija ponderirana s obzirom na frekvenciju ........................................................... 34
akceleracija ponedrirana s obzirom na frekvenciju ........................................................... 18
anamneza ........................................................................................................................ 52
B
brzina .............................................................................................................................. 33
D
Direktiva o runom prenoenju tereta .............................................................................. 11
Direktiva o strojevima ..................................................................................................... 16
Direktiva o vibracijama ..................................................................................................... 8
dnevna granina vrijednost izloenosti............................................................................... 7
dnevna izloenost vibracijama A(8) ................................................................................. 20
dnevna upozoravajua vrijednost izloenosti ..................................................................... 7
dobavlja ......................................................................................................................... 16
E
emisije vibracija .............................................................................................................. 16
ergonomski imbenici...................................................................................................... 10
ergonosmki imbenici........................................................................................................ 6
F
fizikalni pregled............................................................................................................... 52
frekvencija....................................................................................................................... 34
K
kontrola rizika ................................................................................................................. 24
kriteriji pri nabavci opreme.............................................................................................. 25
kriobolja ........................................................................................................................ 37
kvalificirani lijenik......................................................................................................... 52
M
mjere kolektivne zatite ................................................................................................... 26
mjerenja .......................................................................................................................... 19
N
nefizioloki poloaj tijela................................................................................................. 37
nomogram ....................................................................................................................... 41
O
obrasci radnih zadataka.................................................................................................... 15
obuka i informiranje ........................................................................................................ 26
odabir opreme.................................................................................................................. 24
62
Indeks
odravanje opreme .......................................................................................................... 27

Okvirna Direktiva.............................................................................................................. 8
osmiljenost radnog zadatka i postupka ........................................................................... 26
oteenje zdravlja zbog djelovanja vibracija .................................................................... 30
P
poloaji tijela............................................................................................................... 6, 10
pomak ............................................................................................................................. 33
ponderiranje s obzirom na frekvenciju ............................................................................. 34
predstavnici radnika......................................................................................................... 23
procjena rizika ..................................................................................................... 10, 22, 29
proizvoai...................................................................................................................... 16
R
r.m.s. vrijednost............................................................................................................... 18
rame ................................................................................................................................ 37
rasporedi rada .................................................................................................................. 27
razina vibracija ................................................................................................................ 18
runo prenoenje tereta .................................................................................................... 38
S
savjetovanje radnika ........................................................................................................ 23
sjedala s amortizacijskim mehanizmom ........................................................................... 28
strategija kontrole ............................................................................................................ 22
sustav ekspozicijskih bodova ........................................................................................... 42
T
tehnike vonje ................................................................................................................. 27
terenska vozila................................................................................................................. 12
trajanje izloenosti........................................................................................................... 15
U
udari .................................................................................................................................. 6
uvoznici........................................................................................................................... 16
V
VDV.................................................................................................................... 18, 20, 35
vozai........................................................................................................................ 27, 37
vrat .................................................................................................................................. 37
vrijednost vibracijske doze ........................................................................................ 18, 35
vrijednost vibracijske doze, VDV .................................................................................... 20
Wd ponderiranje.............................................................................................................. 34
Wk ponderiranje .............................................................................................................. 34
Z
zdravstvena dokumentacija .............................................................................................. 31
zdravstveni nadzor........................................................................................................... 30
63

Vibracije Koje Se Prenose Na Cijelo Tijelo

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vibracije Koje Se Prenose Na Cijelo Tijelo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EU vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Vodi dobre prakse

Vibracije koje se prenose

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Osnove procjene rizika ..................................................................................... 10

Odreivanje trajanja izloenosti ....................................................................... 15

Odreivanje razine vibracija............................................................................. 16

Koritenje podataka proizvoaa o emisiji ................................................ 16

Koritenje drugih izvora podataka............................................................. 17

Mjerenje razine vibracija .......................................................................... 18

Izraun dnevne izloenosti vibracijama ............................................................ 20

Vrednovanje dnevne izloenosti vibracijama, iskazane kao A(8) i VDV...... 20

Nepouzdanost vrednovanja dnevne izloenosti........................................... 20

Poglavlje 3. Otklanjanje ili smanjenje izloenosti........................................................... 22

Razvijanje strategije kontrole ........................................................................... 22

Savjetovanje s radnicima i njihovo sudjelovanje .............................................. 23

Zamjena drugim metodama rada .............................................................. 24

Odabir opreme ......................................................................................... 24

Kriteriji pri nabavci opreme ..................................................................... 25

Osmiljavanje radnog zadatka i postupka ................................................. 26

Mjere kolektivne zatite ............................................................................ 26

Obuka i informiranje radnika ................................................................... 26

Sjedala s amortizacijskim mehanizmom .................................................... 28

Nadzor i ponovna procjena............................................................................... 29

Kako se zna da je kontrola izloenosti cijelog tijela vibracijama

Kada se mora iznova procijeniti rizik? ..................................................... 29

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Poglavlje 4. Zdravstveni nadzor ..................................................................................... 30

Kada je potrebno provoditi zdravstveni nadzor? ............................................... 30

Kakvu je dokumentaciju potrebno voditi? ........................................................ 31

to uiniti utvrdi li se da je dolo do oteenja zdravlja? .................................. 31

DODATAK A. Saetak obveza utvrenih Direktivom 2002/44/EC ................................. 32

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Direktiva 2002/44/EC-a Europskog parlamenta i Vijea o izloenosti radnika rizicima

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Profesor M.J. Griffin i dr. H.V.C. Howarth, Institute of Sound and

Gospodin P. M. Pitts, Health and Safety Laboratory, U.K.

Dr. S. Fischer i gospodin U. Kaulbars, Berufsgenossenschaftliches

Dr. P.M. Donati, Institut National de Recherche et de Scurit,

Gospodin P.F. Bereton, Health and Safety Executive, U.K.

Rizici zbog profesionalne izloenosti vibracijama (u izvorniku: Risks

Istraivaka mrea usmjerena na otkrivanje i sprjeavanje oteenja

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Direktiva o vibracijama propisuje upozoravajuu vrijednost izloenosti (eng. exposure

dnevna upozoravajua vrijednost izloenosti iznosi 0,5 m/s

dnevna granina vrijednost izloenosti iznosi 1,15 m/s

Ovaj e vodi pomoi poslodavcima i

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Vibracije koje se prenose

Osnove procjene rizika

Procjena dnevne izloenosti

Razvoj strategije kontrole

Savjetovanje s radnicima i njihovo uee

Zamjenske metode rada

Nadzor i ponovna procjena

Jesu li mjere kontrole uinkovite?

Kada je potreban zdravstveni nadzor?

Kakvu je dokumentaciju potrebno voditi?

to uiniti utvrdi li se da je dolo do oteenja zdravlja?

Slika 1.Hodogram ovog vodia

Vodi dobre prakse: Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo

Osnove procjene rizika