UPUTE ZA IZRADU

ZAVRNOG RADA

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

UPUTE ZA IZRADU
ZAVRNOG RADA

Urednici:
Doc. dr. sc. Ines Kolanovi
Doc. dr. sc. Ana Peri Hadi
Prof. dr. sc. edomir Dundovi
Doc. dr.sc. Irena Jurdana
Doc. dr. sc. Igor Rudan

Rijeka, srpanj 2014.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

PREDGOVOR
Upute za izradu zavrnog rada (dalje: Upute) imaju za cilj otkloniti brojne nedoumice
koje imaju studenti/studentice prilikom pisanja zavrnih radova na Pomorskom fakultetu u
Rijeci, a u skladu su s Pravilnikom o zavrnom radu na preddiplomskom sveuilinom studiju
Pomorskog fakulteta u Rijeci.
Upute su pripremljene prema relevantnoj literaturi koja se koristi u okviru metodologije
znanstvenoistraivakog rada:
-

Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 5.

izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2011.

Kulenovi, Z.: Metodologija istraivakog rada, Pomorski fakultet Sveuilita u Splitu,

Split 2005.

ugaj, M., Dumii, K., Duak, V.: Temelji znanstvenoistraivakog rada:

metodologija i metodika , 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Varadin, Tiva, 2006

Ivanovi, Z.: Metodologija izrade znanstvenog i strunog djela, Hotelijerski fakultet,

Opatija, 1996.

Studentima se preporua koritenje ovih Uputa poradi ujednaavanja tehnikih,

metodolokih i strukturalnih elemenata ove vrste ocjenskog rada.

Urednici

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

SADRAJ
PREDGOVOR ........................................................................................................................................ I
SADRAJ ............................................................................................................................................. II
1. SVRHA I CILJEVI PISANJA ZAVRNOG RADA ..................................................................... 1
2. POSTUPAK PRIJAVE I OBRANE ZAVRNOG RADA ............................................................ 1
2.1. POSTUPAK PRIJAVE ZAVRNOG RADA ............................................................................. 1
2.2. PRIHVAANJE I ODOBRAVANJE TEME ZAVRNOG RADA ........................................... 2
2.3. PRIHVAANJE ZAVRNOG RADA ........................................................................................ 2
2.4. OCJENA I OBRANA ZAVRNOG RADA ............................................................................... 3
3. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU ZAVRNOG RADA .............................................................. 4
3.1. IZGLED VANJSKE (OMOTNE) STRANICE ZAVRNOG RADA ......................................... 4
3.2. IZGLED NASLOVNE STRANICE ZAVRNOG RADA .......................................................... 6
3.3. IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI ZAVRNOG RADA ..................................................... 8
3.4. IZGLED CD-ROM MEDIJA ZAVRNOG RADA .................................................................... 9
4. TEHNOLOGIJA IZRADE ZAVRNOG RADA ......................................................................... 10
4.1. OSNOVNE CJELINE ZAVRNOG RADA ............................................................................. 10
4.1.1. Saetak................................................................................................................................. 10
4.1.2. Sadraj ................................................................................................................................. 10
4.1.3. Uvod .................................................................................................................................... 12
4.2. RAZRADA TEME ..................................................................................................................... 12
4.2.1. Povijesno-teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio ......................................................... 12
4.2.2. Analitiko-eksperimentalni dio ........................................................................................... 12
4.2.3. Perspektivni dio ................................................................................................................... 13
4.3. ZAKLJUAK ............................................................................................................................ 13
4.4. PREUZIMANJE TUIH SPOZNAJA (REFERENCIRANJE U TEKSTU) ............................ 13
4.4.1. Harvardski sustav ................................................................................................................ 14
4.4.2. Europski sustav.................................................................................................................... 14
4.4.3. Koritenje latinskih kratica u pisanju fusnota...................................................................... 14
4.5. LITERATURA ........................................................................................................................... 15
4.5.1. Harvardski sustav prikaza literature .................................................................................... 15
4.5.2. Europski sustav pisanja literature ........................................................................................ 18
4.6.POPIS KRATICA ....................................................................................................................... 21
4.7. POPISI ILUSTRACIJA ............................................................................................................. 21
4.8. PRILOZI..................................................................................................................................... 22

II

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

4.9. UPUTE ZA PRIKAZIVANJE ILUSTRACIJA, KRATICA I FORMULA ............................... 22
4.9.1 Ureivanje ilustracija............................................................................................................ 22
4.9.2. Ureivanje kratica ............................................................................................................... 25
4.9.3. Ureivanje formula .............................................................................................................. 25

III

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

1. SVRHA I CILJEVI PISANJA ZAVRNOG RADA

Preddiplomski studij zavrava izradom zavrnog rada i njegovom uspjenom obranom te
stjecanjem 180 ECTS bodova predvienih studijskim programom.
Zavrni rad je samostalna struna odnosno znanstvena obrada utvrene teme. Zavrnim
radom student/studentica dokazuje posjedovanje kompetencija i ishoda uenja pri rjeavanju
problema iz strunih i znanstvenih podruja koja su bila sadraj njegova studija te koritenje
teorijskog i praktinog znanja steenog tijekom studija.
Ciljevi su izrade zavrnog rada dokazati:
sposobnost primjene teorijskog i praktinog znanja steenog tijekom studija,
sposobnost samostalnog sluenja aktualnom stranom i domaom literaturom u
pismenoj obradi teme,
sposobnost koritenja relevantnih tuih spoznaja, stavova i znanstvenih injenica koje
su objavljene u koritenoj literaturi,
sposobnost pravilne obrade ilustracija (tablica, grafikona, fotografija, crtea).
Zavrni rad na Fakultetu zadaje se, pie i brani na hrvatskom jeziku. Iznimno, zavrni rad
se moe pisati i braniti na stranom jeziku.

2. POSTUPAK PRIJAVE I OBRANE ZAVRNOG RADA

2.1. POSTUPAK PRIJAVE ZAVRNOG RADA
Student/studentica upisuje kolegij Zavrni rad upisom u esti semestar preddiplomskog
studija. Student/studentica do 1. veljae tekue akademske godine podnosi Obrazac za prijavu
zavrnog rada Studentskoj slubi. U Obrascu student/studentica predlae mentore i kolegije
(prvi, drugi i trei izbor) iz kojih bi elio/eljela izraditi zavrni rad. Uz svaki predloeni kolegij
u Obrascu mora biti navedena ocjena koju je student/studentica dobio/la iz odnosnog kolegija
(ukoliko je poloio odnosni kolegij). Do 10. veljae tekue akademske godine, obavijest o
odobrenom mentoru i kolegiju, predstojnik zavoda stavlja na uvid studentima/studenticama
objavljivanjem na oglasnoj ploi i web stranici Fakulteta.
Rokovi definirani u ovim Uputama u skladu su s Pravilnikom o zavrnom radu na
preddiplomskom sveuilinom studiju Pomorskog fakulteta u Rijeci, a ne primjenjuju se na
izvanredne studente.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

2.2. PRIHVAANJE I ODOBRAVANJE TEME ZAVRNOG RADA

Mentor je duan odrati sastanak sa studentom/studenticom radi dogovora teme i naslova
zavrnog rada do 1. oujka. Temu i radni naslov zavrnog rada student/studentica bira s popisa
kolegija i tema objavljenih na web stranici Fakulteta i oglasnoj ploi Zavoda nositelja
studijskog programa kojeg student/studentica zavrava. Student/studentica moe sam/a
predloiti temu zavrnog rada u dogovoru s mentorom. Nakon dogovorene teme mentor
potpisuje studentu/studentici obrazac Prijava teme zavrnog rada te ga dostavlja predstojniku
zavoda do 20. oujka tekue akademske godine.
Ako student/studentica iz opravdanih razloga nije preuzeo/la temu za zavrni rad u
propisanom roku, istu moe preuzeti u roku od 30 dana. U protivnom student/studentica moe
ponovno podnijeti Obrazac za prijavu zavrnog rada Studentskoj slubi sljedee akademske
godine.
Predstojnik zavoda odobrava prihvaenu temu zavrnog rada i potpisuje Prijavu teme
zavrnog rada te odobrenu temu dostavlja Studentskoj slubi. Nakon to je student/studentica
prijavio/la temu zavrnog rada vie je ne moe mijenjati.
Student/studentica je duan/na izraivati zavrni rad uz konzultacije s mentorom
kontinuirano tijekom ljetnog semestra.

2.3. PRIHVAANJE ZAVRNOG RADA

Student/studentica nakon izrade zavrnog rada predaje njegovu digitalnu verziju mentoru.
Mentor daje odgovor/miljenje na predani zavrni rad u roku od 15 radnih dana.
Po prihvaanju rada od strane mentora student/studentica predaje konanu verziju
zavrnog rada u pisanom i digitalnom obliku u Studentsku slubu. Zavrni rad se predaje
Studentskoj slubi u tri uvezana primjerka (jedan tvrdi uvez i dva meka uveza) te u digitalnom
obliku (pdf format) na CD-ROM-u u dva primjerka.
Prijave se primaju do 10-tog u mjesecu kako bi se obrana zavrnog rada odrala od 20.
do kraja mjeseca. Studentska sluba zakazuje usmenu obranu u dogovoru s predstojnikom
zavoda i obavjetava studente o zakazanom terminu.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

2.4. OCJENA I OBRANA ZAVRNOG RADA

Obrani zavrnog rada moe se pristupiti u svim mjesecima akademske godine.
Ispitno povjerenstvo ine mentor, predsjednik i lan povjerenstva koje predlae i imenuje
predstojnik zavoda, te se tijekom obrane vodi Zapisnik o obrani zavrnog rada.
Postupak obrane zavrnog rada se odvija kroz sljedeu proceduru:

predsjednik povjerenstva otvara postupak obrane,

student/kandidat usmeno iznosi rezultate provedenog istraivanja u zavrnom radu,

lanovi povjerenstva postavljanjem pitanja, provjeravaju znanje studenta/kandidata

iz podruja zavrnog rada,

lanovi povjerenstva odmah nakon odrane obrane ocjenjuju studenta/studenticu na

temelju: ocjene zavrnog rada, prikaza zavrnog rada i odgovora tijekom obrane,

pozitivna ocjena se upisuje u zapisnik o obrani zavrnog rada te potpisuje od strane

lanova povjerenstva,

nakon to je studentu/studentici evidentirana ocjena, Studentski ured u ISVU unosi

podatke o zavrnom radu,

u sluaju negativne ocjene zavrnog rada, povjerenstvo je duno pismeno obrazloiti

razloge negativne ocjene to se unosi u zapisnik.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

3. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU ZAVRNOG RADA

Opseg zavrnog rada minimalno bi trebao iznositi 30 stranica. Tekst rada pie se u
Times New Roman fontu, veliine 12, s proredom od 1,5 (jednim i pol redom razmaka),
poravnan s obje strane, te s uvlaenjem prvog retka pasusa na 1,0 cm. Lijeva margina se
podeava na 3,0 cm, a ostale margine na 2,5 cm.
Naslovi poglavlja i potpoglavlja se piu
1.

TAMPANO, BOLD, TIMES NEW ROMAN 14

1.1. TAMPANO, BOLD, TIMES NEW ROMAN 12
1.1.1. Pisano, bold, Times New Roman 12
1.1.1.1. Pisano, Times New Roman 12, Italic

PREDLOAK ZAVRNOG RADA MOETE PREUZETI NA WEB STRANICI

POMORSKOG FAKULTETA

Naslovne stranice se ne numeriraju. Sadraj se numerira rimskim brojevima u

desnom uglu stranice. Stranice rada numeriraju se arapskim brojevima u donjem desnom uglu
stranice. Prva stranica Uvoda numerira se arapskim brojem 1.
Zavrni rad treba pisati u bezlinom obliku, primjerice; U drugom dijelu rada
analizirat e se te pritom izbjegavati koritenje prvog lica jednine ili mnoine primjerice
U drugom dijelu rada ja u analizirati ili mi emo analizirati.

3.1. IZGLED VANJSKE (OMOTNE) STRANICE ZAVRNOG RADA

Zavrni se rad sastoji od vanjske ili omotne stranice i naslovne stranice. Na vanjskoj
(omotnoj) stranici rada nalaze se sljedei podaci:
Sveuilite u Rijeci
Pomorski fakultet u Rijeci
Ime i prezime studenta/studentice
Naslov rada
Naznaka zavrni rad
Rijeka, godina.
Izgled i razmjetaj podataka na vanjskoj (omotnoj) stranici zavrnog rada vidjeti u
Primjeru 1.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Primjer 1. Vanjska ili omotna stranica:

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
(Times New Roman, 14 pt, centrirano)

IME I PREZIME
(Times New Roman, 16pt, bold, centrirano)

NASLOV ZAVRNOG RADA(Times New Roman, 16pt, bold centrirano)

ZAVRNI RAD(Times New Roman, 16pt, bold centrirano)

Rijeka, godina.(Times New Roman, 14pt, centrirano)

5

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

3.2. IZGLED NASLOVNE STRANICE ZAVRNOG RADA

Naslovna stranica zavrnog rada mora sadravati sljedee podatke:

Sveuilite u Rijeci
Pomorski fakultet u Rijeci
Naslov rada na hrvatskom jeziku
Naslov rada na engleskom jeziku
Naznaku Zavrni rad
Kolegij
Mentor: Titula, ime i prezime mentora
Ime i prezime studenta/studentice
Studijski program
JMBAG
Rijeka, godina.
Nain pisanja naslovne stranice zavrnog rada prikazan je u Primjeru 2.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Primjer 2. Unutarnja stranica zavrnog rada

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

NASLOV ZAVRNOG RADA NA HRVATSKOM JEZIKU

NASLOV ZAVRNOG RADA NA ENGLESKOM JEZIKU
ZAVRNI RAD

Kolegij:
Mentor:
Student/studentica: Ime i prezime
Studijski program:
JMBAG:

Rijeka, mjesec godina.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

3.3. IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI ZAVRNOG RADA

Nakon naslovnih stranica zavrnog rada, a prije Sadraja obavezno se prilae Izjava
o samostalnoj izradi zavrnog rada pod vodstvom mentora. Time student/studentica
izjavljuje da je samostalno izradio/la zavrni rad, primijenio/la metodologiju
znanstvenoistraivakog rada i koristio/la literaturu koja je navedena na kraju zavrnog rada, a
tue spoznaje, stavove, zakljuke, teorije i zakonitosti na uobiajen nain citirao/la. Ovom
Izjavom student/studentica izjavljuje da zavrni rad koji je napisao/la nije plagijat tueg rada.
Obrazac izjave prikazan je na primjeru 3.
Primjer 3. Izjava o samostalnoj izradi zavrnog rada
Student/studentica:
Studijski program:
JMBAG:
IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam zavrni rad s naslovom NASLOV ZAVRNOG RADA izradio/la
samostalno pod mentorstvom prof. dr. sc./izv. prof. dr. sc./doc. dr. sc. ................. .
U radu sam primijenio/la metodologiju znanstvenoistraivakog rada i koristio/la literaturu koja je
navedena na kraju zavrnog rada. Tue spoznaje, stavove, zakljuke, teorije i zakonitosti koje sam
izravno ili parafrazirajui naveo/la u zavrnom radu na uobiajen, standardan nain citirao/la sam i
povezao/la s fusnotama i koritenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskoga
jezika.
Suglasan/na sam s objavom zavrnog rada na slubenim stranicama Fakulteta.

Student/studentica
(potpis)
Ime i prezime studenta/studentice

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

3.4. IZGLED CD-ROM MEDIJA ZAVRNOG RADA

Na CD-ROM mediju nuno je napisati sljedee:

Sveuilite u Rijeci
Pomorski fakultet u Rijeci
Ime i prezime studenta/studentice
Naslov rada
Naznaka zavrni rad
Studijski program
Rijeka, godina.

Primjer 4. Izgled CD-a zavrnog rada

Sveuilite u Rijeci
Pomorski fakultet u Rijeci

Ime i prezime studenta/studentice

Naslov rada
Naznaka zavrni rad
Studijski program
Rijeka, godina.

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

4. TEHNOLOGIJA IZRADE ZAVRNOG RADA

4.1. OSNOVNE CJELINE ZAVRNOG RADA
Zavrni rad treba sadravati sljedee cjeline:

Saetak
Sadraj
Uvod
Razradu teme
Zakljuak
Literaturu
Popis tablica (ukoliko ih ima)
Popis grafikona (ukoliko ih ima)
Prilog (ukoliko ih ima)

4.1.1. Saetak
Saetak je dio u kojemu se daje kratki pregled zavrnog rada te kljune rijei.
Saetak se pie na jednoj stranici rada, maksimalno do 150 rijei. Takoer navode se i
kljune rijei: do pet rijei, navedene abecednim redom.
Stranica na kojoj je Saetak numerira se rimskim brojem I.

4.1.2. Sadraj
Sadraj zavrnog rada biljei strukturu rada s naznaenim naslovima poglavlja i
potpoglavlja te brojem stranice na kojoj se odreeni sadraj nalazi.
Poetne stranice poglavlja trebaju biti upisane uz desni rub stranice.
Naslov SADRAJ ili KAZALO pie se velikim slovima, veliine 14 pt, podebljano
(bold) i centrirano. Stranice sadraja / kazala numeriraju se rimskim brojevima II, III, IV.
Primjer izgleda stranice sadraja i oznaavanja poglavlja prikazano je u Primjeru 5.

10

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Primjer 5. Izgled stranice sadraja i oznaavanje poglavlja

11

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

4.1.3. Uvod
UVOD je prvi dio rada u kojemu student/studentica kratkim pregledom opih obiljeja
uvodi u problematiku koju istrauje u radu. U Uvodu student definira problem istraivanja,
predmet istraivanja, svrhu i ciljeve istraivanja te prikazuje koncepciju i kompoziciju rada kroz
poglavlja i potpoglavlja. Preporua se da se Uvod pie na jednoj do dvije stranice.
Uvod se pie u bezlinom obliku (izbjegavati ja i mi formu) i u buduem
vremenu! Prva stranica uvoda numerira se brojem 1.

4.2. RAZRADA TEME

U pravilu tema se razrauje u minimalno tri meusobno povezane cjeline (poglavlja):
1.
2.
3.

Povijesno-teorijski dio (retrospektivni dio)

Analitiko-eksperimentalni dio
Perspektivni dio

Svaka od navedenih cjelina obavezno se razrauje na potpoglavlja. Pritom treba imati na

umu da se poglavlje moe dijeliti na najmanje dva potpoglavlja.

4.2.1. Povijesno-teorijski, retrospektivni i eksplikativni dio

U ovome dijelu student bi trebao sebe i itatelje na makrorazini koncizno upoznati s
teorijskim znaajkama, znakovitostima, obiljejima, karakteristikama, odrednicama pojava,
odnosa, stvari ... koje znanstveno istrauje i o kojima pie.
Student koristi, u pravilu, aktualne i ve poznate i javnosti predoene, odnosno dostupne
spoznaje, injenice, zakone, zakonitosti ...
Prilikom istraivanja i pisanja zavrnog rada student treba koristiti minimalno 10
bibliografskih jedinica (knjiga, lanaka, zbornika radova, pravilnika, rjenika...)
Student treba pisati samo onoliko koliko je potrebno da on i itatelji shvate bit
prouavanih fenomena kako bi u tome dijelu stvorili temelje, podlogu, osnovu za formuliranje
rezultata istraivanja koja slijede u sljedeim dijelovima zavrnog rada.
Na osnovi povijesnih i sadanjih spoznaja o prouavanim fenomenima student/studentica
treba uvjerljivo i argumentirano naznaiti vanost, aktualnost, opravdanost i korisnost
istraivanja u okviru dotinoga zavrnog rada.

4.2.2. Analitiko-eksperimentalni dio

To je najvaniji, najzahtjevniji i najopirniji dio zavrnog rada. Zato? U tome se dijelu
iznose najvaniji rezultati istraivanja, najvanije znanstvene injenice, spoznaje, zakoni,
12

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

zakonitosti, teorije, podaci, informacije (tue i vlastite). Svi rezultati istraivanja predoeni u
ovome dijelu moraju biti u funkciji bitnih elemenata istraivanja: naslova, problema, predmeta
istraivanja, svrhe i ciljeva istraivanja te strukture ili kompozicije dotinoga djela.

4.2.3. Perspektivni dio

U perspektivnom dijelu student predlae nova, originalna i/ili inovirana, bolja od dotada
poznatih rjeenja, poboljanja, unapreenja, i slino. Novopredloenim rjeenjima, mjerama,
aktivnostima, modelima, unapreenjima, itd. u perspektivnome dijelu student/studentica
dokazuje sposobnosti, inovativnosti i kreativnosti, sposobnosti stratekoga promiljanja,
sposobnosti prognoziranja, sposobnosti projektiranja, sposobnosti dugoronoga planiranja.
Zavrni rad moe sadravati teorijski i/ili eksperimentalni dio rjeavanja zadatka.
U teorijskom pristupu gdje se primjenjuju raunalni programi potrebno je obrazloiti dobivanje
rezultata simulacijom procesa ili nekim posebnim algoritmom. Potrebno je opisati postojeu ili
izvedenu matematiku podrku, rezultate i rjeenja. Kod koritenja programskog sustava,
programskih paketa i programa, potrebno je dati kratki prikaz postojeih rjeenja te opis
pristupnikove primjene u rjeavanju zadatka.
U eksperimentalnom dijelu rada mogu se razviti nova programska rjeenja, izraditi
praktini elektroniki sklopovi, osmisliti mjerne metode i izvesti mjerenja na odabranom
uzorku utjecajnih parametara od znaenja za zadatak rada. Rezultati eksperimentalnog dijela
rada se analiziraju i predlau konkretni zakljuci.

4.3. ZAKLJUAK
Zakljuak je sinteza rezultata istraivanja.
U zakljuku nema tuih spoznaja, nema citiranja, nema novih spoznaja, nema prepisanih
pasusa iz prethodnih dijelova, nema doslovnih ponavljanja prethodnih misli i citata!
Pisanju zakljuka, kao zavrnoga dijela svakoga pisanoga djela, student/studentica mora
posvetiti posebnu pozornost. Prije njegovoga pisanja mora paljivo proitati cijelo djelo i iz
njega ciljano preuzimati sintetizirane spoznaje do kojih je doao/dola provedenim
istraivanjem.

4.4.

PREUZIMANJE
TEKSTU)

TUIH

SPOZNAJA

(REFERENCIRANJE

13

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Pri izradi zavrnog rada moe se koristiti Europski sustav ili Harvardski sustav pozitivnih
biljeki. Nuna je dosljedna primjena samo jednog naina citiranja kroz cijeli rad te
sukladno tome i auriranje popisa literature na kraju zavrnog rada.

4.4.1. Harvardski sustav

Prema Harvardskom sustavu citiranja u tekstu na mjestu citiranja ili pozivanja na
izvorite stavlja se brojana oznaka citirane literature u uglatoj zagradi te broj stranice sa koje
je citati preuzet. Citati se obino navode na kraju reenice prije toke ili eventualno kod kljune
rijei citiranoga teksta.
Ako se poziva na samo jednu bibliografsku jedinicu pie se [1. p. 9], ako je njih vie, a
nema direktnog pozivanja na broj stranice pie se: [1, 2, 6] odnosno ukoliko se poziva na
nekoliko bibliografskih jedinica koje su identinim redoslijedom sloene u literature moe se
pisati: [1-5].
Puni naziv bibliografske jedinice mora biti naveden na kraju rada u popisu literature kako
je objanjeno u poglavlju 4.7. LITERATURA.

4.4.2. Europski sustav

U tekstu se referencira pod brojem te se referenca navodi na dnu stranice1.
Koriteni izvori sadre sve podatke o referenciranom djelu kao to je navedeno u
poglavlju LITERATURA, osim to se na kraju biljeke dodaje tona stranica s koje je preuzet
citat. Referencirani izvor se navodi identino kao i u popisu Literature.
Primjer fusnote: ugaj, M.: Osnove znanstvenog i strunog rada, Zagreb, Samobor,
1989., p. 405.
U literaturi, pisalo bi ugaj, M.: Osnove znanstvenog i strunog rada, Zagreb,
Samobor, 1989.
4.4.3. Koritenje latinskih kratica u pisanju fusnota
esto se u pisanju fusnota prema Europskom sustavu pozitivnih biljeki koriste latinski
izrazi kojima je mogue skratiti tekst fusnota. Najei latinski izrazi pri referenciranju jesu
Opus citatum i Ibidem i to;
Opus citatum (skraeno op. cit. ili o.c.) navedeno djelo, tj. poziva se na djelo koje je
ve ranije spomenuto u citiranju, odnosno u fusnoti.
Ako se pojavljuje samo jedna bibliografska jedinica od jednog autora (ili grupe autora),
a ve je jednom spomenuta u fusnoti, onda se navodi primjerice :
Zelenika, R., op. cit., p. 60.
1

Vie o citiranju u nastavku

14

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Ako se pojavljuje vie razliitih literarnih jedinica od jednog autora (ili grupe autora), a ve je
jednom spomenuta u fusnoti, onda se navodi :
Zelenika, R.: Kako nastaje recenzija znanstvenog i strunog djela, op. cit., p. 60.
Ibidem (Ibid, Ib.)- na istom mjestu
Ako se citiranje iste literarne jedinice javlja neposredno nakon to se ista citirala u tekstu onda
se pie
Ibidem - ako je na istom mjestu, u istom djelu, na istoj stranici neke knjige
Ibidem, p. 60. ako je na istom mjestu, u istom djelu, ali na drugoj stranici

4.5. LITERATURA
Literatura obuhvaa sve koritene izvore i potpune podatke o djelima koja se obvezno
spominju u referencama. Popis literature mora biti potpun, toan, svaka bibliografska jedinica
mora imati sve bitne elemente.
Pritom treba imati na umu da je svaka bibliografska jedinica morala biti prethodno
navedena kao pozivna biljeka (fusnota).
Student/studentica tijekom istraivanja i pisanja treba koristiti minimalno 10
bibliografskih jedinica (knjiga, lanaka, pravilnika, rjenika...).
Popis literature pie se bez broja poglavlja i dolazi na kraju rada (poslije Zakljuka).
Literatura (kao poglavlje) se ne numerira te se ureuje sukladno koritenom nainu
citiranja.

4.5.1. Harvardski sustav prikaza literature

Prema ovome sustavu popis literature se numerira arapskim brojevima u uglatim
zagradama, prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu npr.
[1] Huffman, L. M. 1996, `Processing whey protein for use as a food ingredient', Food
Technology, vol. 50, no. 2, p. 49-52.
[2] Australian Government Publishing Service 1994, Style Manual for Authors, Editors and
Printers, 5th ed, AGPS, Canberra.
[3] Bohrer, S., Zielke, T. and Freiburg, V. 1995, `Integrated obstacle detection framework for
intelligent cruise control on motorways', IEEE Intelligent Vehicles Symposium Detroit, MI
Piscataway, p. 276-281.
[4] Zelenika, R. 2000, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 4.
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka.

15

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

[5] McTaggart, D., Findlay, C. & Parkin, M. 1995, Economics, 2nd ed, Addison-Wesley,
Sydney.
Prilikom koritenja vano je potivati redoslijed unoenja podataka, paziti na velika i
mala slova, potovati font (poseban naglasak na stil fonta: obian i italic), pridravati se
razmaka i interpunkcija.
1) KNJIGE
Redoslijed navoenja potrebnih podataka:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

prezime, inicijal imena autora, urednika ili ime institucije koja je izdala knjigu
godina izdanja,
naslov knjige (navesti i podnaslov ukoliko ga knjiga ima) pisati italic,
izdanje, serija, volumen (ako ima),
izdava,
mjesto izdanja.

Primjer (1 autor):
Zelenika, R. 2011, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 5.
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka.
Primjer (2 3 autora)
Jakomin, L., Zelenika, R., Medeot, M. 2002, Tehnologija prometa in transportni
sistemi, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za pomorstvo in promet, Portoro.
Primjer (vie od 3 autora): navesti prezime i inicijal imena prvog autora, staviti oznaku et al.
ili ''i suradnici''
Cheek, J. et al. 1995, Finding Out: Information Literacy For the 21st century,
MacMillan Education Australia, South Melbourne.
Kada su autori institucija, korporacije ili druge organizacije:
Australian Government Publishing Service 1994, Style Manual For Authors, Editors
and Printers, 5th ed, AGPS, Canberra.
Queensland Tourist and Travel Corporation, Market Research Department 1991, An
Examination of the Effect of the Domestic Aviation Dispute on Queensland Tourism,
Queensland Tourist and Travel Corporation, Brisbane.
Poglavlje ili dio knjige autora:
Bernstein, D. 1995, Transportation planning in The Civil Engineering Handbook, ed.
W.F.Chen, CRC Press, Boca Raton.
Primjer kada nije naveden autor:
Ukoliko autor nije naveden, naslov knjige se koristi kao prvi element citiranja.
The CCH Macquarie dictionary of business, 1993, CCH Australia, North Ryde, NSW.

16

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

2) LANCI U ASOPISIMA
Redoslijed navoenja potrebnih podataka:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

prezime autora, inicijal imena.

godina izdanja
naslov lanka, navesti u jednostrukim navodnicima lanak
naziv asopisa (oznaiti italic)
izdava asopisa
volumen asopisa
broj asopisa
stranice (npr. str. 15-25)

Primjeri za lanke objavljene u asopisima:

Huffman, L. M. 1996, 'Processing whey protein for use as a food ingredient', Food
Technology, Food Institute, vol. 50, no. 2, p. 49-52.
Zbornici radova

Bohrer, S., Zielke, T. & Freiburg, V. 1995, `Integrated obstacle detection

framework for intelligent cruise control on motorways', IEEE Intelligent Vehicles
Symposium, Detroit, MI, Piscataway, p. 276-281.
Novinski lanak:
Simpson, L. 1997, Tasmania's railway goes private, Australian Financial Review, 13
Oct., p. 10.
Primjer za lanak preuzet s interneta:
Daniel, T. 2009, 'Learning from simpler times', Risk management, vol. 56., no. 1, p. 4044, online: http://imej.wfu.edu/articles/2005/1/01/index.asp (30.10.2009.)

3) NATUKNICE-ODREDNICE
Primjer:
Andri, V. et al. 1995, Natuknica Kanali distribucije, Poslovni rjenik, Masmedia,
Zagreb.

4) PRAVNI AKTI
Primjeri:
Pravilnik o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima, 1998, Narodne novine,
Zagreb, 143.
Zakon o obveznim odnosima, 2005, Narodne novine, Zagreb, 35.

5) ELEKTRONIKI IZVORI
17

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Pod ovim izvorima se podrazumijevaju potpuni tekstovi na CD-ima, asopisi u

elektronikom obliku ili ostali izvori s interneta.
Redoslijed navoenja potrebnih podataka (slino kao kod lanaka):
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

prezime, inicijal imena autora.

godina
naslov lanka, rada (s jednostrukim navodnicima)
izdava/asopis/organizacija
izdanje, ukoliko ga ima
vrsta medija
web adresa
datum preuzimanja

Primjer:
Albanese, A. 2009Fairercompensation for airtravellers, mediarelease, 29 January,
Minister for Infrastructure, Transport, Regional Development and Local Government,
online:http://www.minister.infrastructure.gov.au/2009/January/AA007_2009.htm
(25.4.2009.)
Ukoliko autor nije naveden, tada se navodi naslov kao prvi element:
Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i proizvoda od gume, 2007, online:
http://hgk.biznet.hr/hgk/ileovi/10677.pdf (24.3.2007.)
Za djela koja nisu u pisanom formatu, odnosno za djela koja su izdana u digitalnom
formatu navode se svi podaci kao za knjige, s naznakom o kojem je obliku digitalnog medija
rije(CD, videorecording, tape, computer file, etc.).
Getthe Facts (And Get Them Organised) (video recording) 1990, Williamstown, Vic.,
Appleseed Productions.

4.5.2. Europski sustav pisanja literature

Prilikom pisanja zavrnog rada studenti/studentice trebali bi bibliografske izvore
svrstati u odgovarajue skupine, abecednim redom autora, a potom kronoloki za radove istog
autora, primjerice:
1) KNJIGE
Redoslijed navoenja potrebnih podataka:
1. prezime i inicijali imena (do 3 autora se piu svi, nakon tri pie se glavni autor i
suradnici, ili et al.)
2. naslov djela (navesti i podnaslov ukoliko ga knjiga ima)
3. izdanje djela (ako se ne radi o prvom izdanju)
4. izdava/nakladnik
5. mjesto izdanja
18

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

6. godina izdanja
Primjer 1 autor
Ekelund, R.B., Hbert, R.F.: Povijest ekonomske teorije i metode, 3. izdanje, MATE
d.o.o., Zagreb, 1998.
Primjer (2 3 autora)
Jakomin, L., Zelenika, R., Medeot, M.: Tehnologija prometa in transportni sistemi,
Univerza v Ljubljani, Fakulteta za pomorstvo in promet, Portoro, 2002.
Vie od 3 autora
Dundovi, ., et al.: Integracija i koordinacija lukog i prometnog sustava, Pomorski
fakultet Sveuilita u Rijeci, Glosa, Rijeka, 2006.
Baban, Lj. et al.: Primjena metodologije znanstvenog istraivanja, Ekonomski fakultet
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 1993.
2) POGLAVLJE U KNJIZI
Bernstein, D.: Transportation planning u The Civil Engineering Handbook,W. F. Chen
(Ed.), CRC Press, Boca Raton, 1995., p. 432-450.

3) LANCI U ASOPISIMA
Redoslijed navoenja potrebnih podataka:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Prezime i inicijali imena

naslov lanka
naziv asopisa
izdava asopisa
mjesto izdanja
volumen ili godite
broj asopisa
godina izdanja
stranice na kojima je lanak objavljen u asopisu (od do)

Znanstveni/struni asopis:
Huffman, L. M.: Processing whey protein for use as a food ingredient, Food
Technology, Food Institute, 50, 2, 1996, p. 49-52.
Rotim, F. et al.: Kriteriji za ocjenu stanja sigurnosti cestovnog prometa, Suvremeni
promet, Hrvatsko znanstveno drutvo za promet, Zagreb, 15, 6, 1995., p. 327-332.
Zbornici radova:
Radai, ., imulik, D.: Polazina naela za definiranje strategije razvoja hrvatskog
zranog prometa, Zbornik radova, etvrto meunarodno znanstvenostruno

19

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

savjetovanje, Prilozi strategiji razvoja prometa Hrvatske, Hrvatsko znanstveno drutvo

za promet, Zagreb, Opatija, 10.-12. travnja 1996., p. 39-41.
Novinski lanak:
Simpson, L.: Tasmania's railway goes private, Australian Financial Review, 13 Oct.,
1997., p. 10.
Primjer za lanak preuzet s interneta:
Daniel, T.: Learning from simpler times, Risk management, vol. 56., no. 1, 2009., p. 4044, online: http://imej.wfu.edu/articles/2013/1/01/index.asp (30.10.2013.)

4) NATUKNICE-ODREDNICE
Primjeri:
Andri, V. et al.: Natuknica Kanali distribucije, Poslovni rjenik, Masmedia, Zagreb,
1995.

5) INTERNETSKI IZVORI (ELEKTRONIKI IZVORI INFORMACIJA)

1.
2.
3.
4.
5.
6.

ime autora (ako je poznato)

potpun naslov dokumenta u navodnicima
naslov rada u kurzivu (ako postoji)
datum objave i posljednje prepravke
potpun URL (http adresa)
datum pristupa podacima u zagradi

Primjeri:

Harnack, A., Kleppinger, E.: On line! A Reference Guide to Using Internet Sources,
24.11.2013. http://www.smpcollege.com/online-styles/help/ (16.12.2013.)

6) OSTALI IZVORI
Primjer pravnog akta:
Pravilnik o prometu lijekovima i medicinskim proizvodima, Narodne novine Republike
Hrvatske, Zagreb, 143/1998.
Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine Republike Hrvatske, Zagreb, 35/2005.
Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea, Narodne novine, 91/1991, 84/1992, 94/1993,
2/1994, 95/1995, 21/1996, 118/2009.
Primjer statistikog ljetopisa:

20

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Statistiki ljetopis Republike Hrvatske 2013, Dravni zavod za statistiku Republike

Hrvatske, Godina 45., Prosinac 2013., Zagreb,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2013/sljh2013.pdf (1.2.2014.)
Primjer studije:
Studija opravdanosti izgradnje Poduzetnike zone Kri III, Opina Kri, Zagreb, lipanj
2012.,http://www.opcina-kriz.hr/kriz/wp-content/uploads/2010/09/Studijapravdanosti-izgradnje-Poduzetni%C4%8Dke-zone-Kri%C5%BE-III.pdf(1. 2.2014.)
Primjer izvjea s projekta:
ii, D.etal.:Deliverable 4.1 : Report on maritime and shipbuilding relevant target
players to be involved as stakeholders and structure and content of the International
shipbuilding dissemination forum, STARNETregio-STARring a trans-regional
NETwork of regional research-driven marine clusters, EC Contract nr. 204961, Sedmi
okvirni program, Trasport (including aeronautics), 2008.

4.6.POPIS KRATICA
Ako je u tekstu rada ukomponirano vie kratica, uputno je na kraju zavrnog rada (nakon
popisa literature) abecednim redom napisati popis svih vanijih kratica s naznakom njihovog
objanjenja.
Primjer 11. Popis kratica:
E
Kratica
ENIAC

Tumaenje na hrvatskom jeziku

programabilno raunalo

ESL

elektronika razmjena podataka

elektronika razmjena podataka
za administraciju, trgovinu i
promet
specifikacija dinamikih linkova
dokumenta
specifikacija izgleda dokumenta

Puni naziv na stranom jeziku

engl. Electronic Numerical Integrator
and Computer
EDI
engl. Electronic Dana Interchange
EDIFACT engl. Electronic Data Interchange for
Administration, Commerce and
Transport
ELL
engl. Extensible Link Language
engl. Extensible Stylesheet Language

4.7. POPISI ILUSTRACIJA

Popisi tablica, shema, grafikona itd. pozicioniraju se odmah iza literature.Za svaku se
ilustraciju posebno priprema popis sa svim potrebnim elementima: broj, naslov, stranica.

21

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Primjer 12. Kako urediti popis tablica

POPIS TABLICA
Tablica 1. Vrste javno-privatnoga partnerstva ......................................................................... 31
Tablica 2. Pregled privatnih investicija prema obliku privatne participacije (US$ milijun) za
razdoblje od 1998. do 2007. godine ......................................................................................... 37
Na isti nain se ureuju POPIS GRAFIKONA, POPIS SHEMA, POPIS PRIKAZA itd.

4.8. PRILOZI
U prilogu se moe navesti dokumentacija vezana uz praktini dio rada (npr. elektrika
shema sklopa, predloak tiskane veze, popis upotrijebljenog materijala i mjerne opreme, ispis
programskog koda i sl.).

4.9. UPUTE ZA PRIKAZIVANJE ILUSTRACIJA, KRATICA I

FORMULA
4.9.1 Ureivanje ilustracija
Ilustracije jesu: tablice, grafikoni, sheme, crtei, zemljovidi, fotografije, skice, slike itd.
Tablice, grafikone, fotografije, sheme potrebno je smjestiti to blie mjestu njihovog
referenciranja u tekstu i uvijek se smjetaju iza onog dijela u tekstu gdje se prvi puta spominju.
Potrebno je izbjegavati prelamanje tablice preko dvije ili vie stranica.
Pri dodavanju ilustracija u rad potrebno je voditi rauna o njihovoj kvaliteti (razluivosti).
Primjerice fotografije moraju biti jasne i kontrastne, a kvalitetu je mogue ocijeniti pomou
otiska.
Ukoliko se ilustracija preuzima iz literature u kojoj se nalaze pojmovi na stranom jeziku,
znaenje tih pojmova mora biti objanjeno u tekstu i na hrvatskom jeziku.
U opisu ilustracije piu se samo podaci neophodni za njeno razumijevanje, a dodatna
objanjenja daju se u tekstu uz povezivanje s ilustracijom.
Osi i parametri na slikama i grafikim prikazima trebaju biti jasno obiljeeni.
Tablice, grafikoni, fotografije itd., numeriraju se arapskim brojevima, konsekutivno
kroz tekst:
Tablica (od 1 do n). Naslov tablice,
22

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Grafikon (od 1 do n). Naslov grafikona.

Svaka tablica, grafikon, fotografija mora imati naslov i biljeku o izvoru ukoliko su
preuzete iz literature ili izradio student/studentica. Naslov ilustracije pie se u Times New
Roman fontu, veliina 12 (bold). Tekst izvora koji se pie ispod tablica, shema, grafikona itd,
pie se u Times New Roman fontu, veliine 10.
Naslov tablice se stavlja iznad tablice, a za sve ostale ilustracije naslov se pie ispod slike.
Ilustracije i naslove ilustracija treba centrirati horizontalno na stranici. Izmeu teksta i slike,
odnosno tablice, treba biti jedan red razmaka.

Primjer 13. Prikazivanje tablica

Tablica 1. Ukupni promet Luke Rijeka d.d. u razdoblju od 2004. do 2009. godine (u
tonama)
2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Generalni teret

1.392.089

1.435.225

1.572.997

2.155.506

2.373.810

2.112.870

Rasuti teret

3.080.723

3.186.176

3.199.707

3.142.518

3.377.560

2.873.487

Drvo

181.886

219.580

236.438

325.551

276.057

220.975

UKUPNO

4.654.698

4.840.981

5.009.142

5.623.575

6.027.427

5.207.332

Izvor: Pripremio/la student/studentica prema Konsolidirano financijsko izvjee 2009., Godinje

izvjee o stanju drutva, 12. 4.2010., Luka Rijeka d.d., www.lukarijeka.hr , (1.11.2013.)

23

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Primjer 14. Prikazivanje grafikona

Mil $

7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0
1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

godina

Grafikon 5. Ukupne investicije u lukama s privatnom participacijom (u mil.) u

dravama u razvoju, za razdoblje od 1990. do 2008. godine
Izvor: Private Participation in Infrastructure Database, PPI Database, The world bank group,
http://ppi.worldbank.org/ (23.12.2009.)

Primjer 15. Prikazivanje prikaza:

Prikaz 4. Prikaz konanoga rjeenja programska aplikacija

Izvor: izradio/la student/studentica pomou softverskog programa Expert Choice 11.5

24

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Primjer 16. Prikaz dijagrama toka

Start

Write Description
Name for Process

Find Missing
Step(s) / Resolve
Isuues

Determinate Inputs

All Steps

Determinate
Sequential Steps

Flowchart
complete

Shema 1. Kako napraviti dijagram toka

Izvor: izradio/la student/ica

4.9.2. Ureivanje kratica

Kratice se definiraju pri prvom koritenju u tekstu (navodi se puni naziv za kraticu u
obinoj zagradi). Nakon toga se mogu koristiti kratice u tekstu.
U naslovima je poeljno koristiti pune nazive.
Ako je u tekstu rada ukomponirano vie kratica, uputno je na kraju zavrnog rada
abecednim redom napisati popis svih vanijih kratica s naznakom njihovog objanjenja.

4.9.3. Ureivanje formula

Za unos matematikog izraza (formula) potrebno je koristiti Equation Editor. Za pisanje
formula koristi se Times New Roman font, veliine 12 pt, a eksponenti i indeksi se piu
veliinom 10 pt.
U tekstu rada, prilozima, tablicama i slikama mora se upotrebljavati Meunarodni sustav
mjernih jedinica (SI). Prema Zakonu o mjeriteljstvu Republike Hrvatske sve se varijable piu
koso (italic). Konstante i brojevi piu se uspravno. Indeksi i eksponenti se obavezno piu
uspravno. Jedinica se obavezno navodi uz rezultat izrauna ako ta veliina ima jedinicu mjere,
a pie se uspravno (normal). Decimalne se vrijednosti oznaavaju zarezom, a ne tokom.
25

Upute za izradu zavrnog rada Pomorskog fakulteta u Rijeci

Uz formulu potrebno je dati opis oznaka koje se koriste u formuli.

Formule se obiljeavaju brojevima u obinoj zagradi, uz desni rub stranice, a u tekstu se
poziva na broj formule.
Formule se numeriraju arapskim brojevima od 1 do n, konsekutivno kroz tekst. Formule
se centriraju na sredinu stranice, s razmakom od 3 pt iznad i 3 pt ispod paragrafa.

Primjer 17. Ureivanje formula

Ohmov zakon govori o odnosu jakosti elektrine struje, napona i otpora u strujnom krugu, a
matematiki se moe izraziti formulom (3):

U
R

(3)

gdje je:
I = jakost struje kroz strujni krug u amperima (A),
U = napon izvora u voltima (V),
R = ukupan otpor strujnog kruga u omima ().

26