Ekvivalentne eme generatora

Prije nego nacrtamo ekvivalentnu emu generatora u direktnom, inverznom i nultom sistemu, rei
emo nekoliko rijei o sistemu prikazivanja. Svaki je sistem od tri nesimetrina vektora (napona i
struja), koji prezentiraju prilike u nekom dijelu mree, mogue prikazati sa 3 simetrina sistema
vektora, zbog ega je onda mogue i nesimetrinu emu prikazati preko 3 trofazna simetrina
sistema.

Kako se radi o simetrinim trofaznim sistemima, prilike je u njima mogue posmatrati kroz prilike u
jednoj njihovoj fazi. Znai posmatramo slijedee jednofazne ekvivalentne eme za, koje vrijede
pripadne naponske jednaine:

Kako je u najeem sluaju na mreu narinut simetrini sistem elektromotornih sila (bilo od
sinhronih generatora, bilo od strane jake mree), to je onda mogue pretpostaviti da su zamjenske
eme takvih elemenata u d, i, i 0 sistemu s Ei = E0 = 0.
Znai da su zamjenske eme sinhronog generatora u direktnom, inverznom i nultom sistemu
slijedee:

U ovim emama potrebno je jo odrediti Zd, Zi i Z0, odnosno kako smo rekli da emo zanemarivati R
aktivni otpor, potrebno je odrediti Xd, Xi i X0 sinhronog generatora u navedenoj jednofaznoj
zamjenskoj emi triju simetrinih sistema (direktnom, inverznom, nultom).

Prilike u generatoru za vrijeme trajanja kratkog spoja

Posmatramo prilike u sinhronom generatoru sa istaknutim polovima (hidrogeneratori), koji
sadri uzbudni namotaj i priguni kratkospojeni namotaj, kojim u normalnom pogonu ne tee struja,
u sluaju kada se u nekom trenutku praznog hoda sinhronog generatora (SG) dogodi kratki spoj na
statorskim stezaljkama generatora.
Kruno protjecanje SG podijeliti emo na njegove dvije komponente uzdunu i poprenu,
jer se magnetni otpor kojeg vide silnice koje uzrokuju pojedina protjecanja znatno razlikuju. U smjeru
uzdunog protjecanja zrani je raspon manji, time je magnetni otpor manji, a samim time i uzduna
reaktansa generatora
vea, od poprene reaktanse generatora koju emo stoga odvojeno
posmatrati.
Pri tome je vano napomenuti da je djelovanje prigunog namotaja, zbog njegovog rasporeda
na rotoru, u obje osi (uzdunoj i poprenoj) i posmatrati emo ga odvojeno za poprenu te odvojeno
za uzdunu os.
Djelovanje uzbudnog namotaja rotora samo je u smjeru uzdune osi zbog njegovog poloaja
na rotoru.

Uzduna (direktna) reaktansa generatora

Slika 1
Sastavne komponente su (Slika 1):

magnetni tok prigunog namotaja (njegove uzdune komponente)

magnetni tok statora
magnetni tok rotora
tok uzbude rotora koji je u trenutku KS-a bio ulanan statorskim namotajem
rasipni magnetni tok statora

U praznom hodu generatora vai:

1. postoji samo protjecanje rotorskog uzbudnog namotaja, koje inducira napon na stezaljkama
SG-a
2. struja kroz priguni namotaj je nula.
U trenutku kratkog spoja moraju ostati magnetni tokovi ulanani statorskim i rotorskim namotajem
nepromijenjeni. Zbog toga se u statorskom namotaju pojavljuju struje:

1. istosmjerna komponenta koja nastoji odrati magnetni tok statorskog namotaja stalnim i koja
se zbog gubitka magnetne energije tog toka na aktivnom otporu gubi do nulte vrijednosti
2. izmjenina komponenta koja nastoji odrati magnetni tok statorskog namotaja stalnim i koja
se zbog rotacije rotora inducira u statorskom namotaju.
Novonastale struje u statorskom namotaju bi promijenile tok kroz uzbudni i priguni namotaj rotora,
ako im se u tomu ne bi suprotstavile struje u rotorskim namotajima pa se tako u rotorskim
namotajima javlja:

1. istosmjerna komponenta struje koja se superponira na postojeu uzbudnu, koja se javlja kao
reakcija na protjecanje koje uzrokuju izmjenina protjecanja triju faza statora
2. izmjenina komponenta struje kao reakcija koja ponitava magnetni tok istosmjerne
statorske struje, koja se stoga zatvara kroz zrak, a ne rotor.
Prema tome je zamjenska ema generatora u poetnom trenutku kratkog spoja (Slika 2 ),

- poetna uzduna (direktna)

reaktansa SG-a

Slika 2
gdje su:
- reaktansa koja je posljedica magnetnog otpora na putu magnetnih silnica koje uzrokuju struje
prigonog namotaja (njegove uzdune komponente); silnice se zatvaraju kroz zrak
- reaktansa koja je posljedica magnetnog otpora na putu magnetnih silnica koje uzrokuje
stacionarna struja kratkog spoja kroz rotorski namotaj
- reaktansa koja je posljedica magnetnog otpora na putu magnetskih silnica koje uzrokuje struja
rotorskog namotaja, a koje se zbog reakcije statora poetno moraju zatvoriti kroz zrak
- reaktansa zbog magnetnog otpora na putu rasipnih magnetskih silnica statora
Zbog vrlo velikog otpora prigunog namotaja ve nakon 0,5 s dolazi do priguenja struja u prigunom
namotaju, a nastalih u trenutku kratkog spoja kako bi postojei magnetski tok ulanan prigunim
namotajem ostao nepromijenjen
.

Znai da je sada reaktansa SG-a:

- prijelazna uzduna (direktna)

reaktansa SG-a

Na kraju, nakon oko 1 s nastupa stacionarno stanje za kojeg je karakteristino da su se u statorskom

namotaju priguile:

1. istosmjerna komponenta struje na nulu

2. izmjenina komponenta struje na stacionarnu vrijednost koja odgovara stalnoj reaktansi SGa, dakle
U rotorskom namotaju su se priguile:

1. istosmjerna komponenta struje na stacionarnu vrijednost

2. izmjenina komponenta struje na nulu

- sinhrona (trajna) uzduna (direktna)

reaktansa SG-a

Poprena (direktna) reaktansa generatora

Kako uzbudni namotaj ne djeluje u smjeru poprene osi generatora, to e se onda samo u poprenoj
komponenti prigunog namotaja inducirati izmjenine struje kao reakcija na protjecanje statorskog
namotaja u poprenoj osi. To znai da e nakon priguenja tih struja, to traje kratko (cca 0,5 s),
odmah nastati stacionarno, a ne prijelazno stanje. Prema tome su poprene direktne reaktanse SG-a:

- poetna poprena (direktna)

reaktansa SG-a

 stacionarna (trajna) poprena (direktna)

reaktansa SG-a

Inverzna reaktansa generatora

Inverznu reaktansu generatora mogue je odrediti tako da se uz kratko spojeni rotorski namotaj, na
statorski namotaj narine trofazni napon inverznog redoslijeda. Tada bismo dobili za

Navedeni izraz predstavlja donju granicu inverzne reaktanse SG-a, dok je gornja granica za inverznu
reaktansu SG-a.

Razlika vrijednosti inverzne reaktanse proraunate prema donjem i gornjem izrazu ovise o odnosu
. U literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 69) su dati odnosi
odreeni po obje relacije za razliite odnose
. Mogue je primijetiti da razlika izmeu
odreenom po jednoj i po drugoj relaciji opada kako raste
, to znai da ako uz
generatora
uzmemo u obzir i reaktanse izvan generatora (znai, to se vie odmiemo od stezaljki generatora).

Nulta reaktansa generatora

Nulta reaktansa generatora ovisi o izvedbi generatora i iznosi:

gdje su:
- induktivitet statorskog namotaja
- meuinduktivitet dvije faze statorskog namotaja
Ako zvjezdite generatora nije uzemljeno (to je est sluaj u naim mreama), onda se za
beskonani iznos.

uzima

Prilikom prorauna struja kratkog spoja pretpostavlja se da su svi generatori turbogeneratori, to

znai da
, tj. ne pravi se razlika izmeu uzdunih i poprenih reaktansi generatora. Greka koja
se pri tome ini manja je to se mjesto kratkog spoja nalazi dalje od generatora (reaktanse pasivnih
elemenata mree imaju samo uzdunu komponentu). Prema tome su onda jednofazne zamjenske
eme generatora u direktnom, inverznom i nultom sistemu, kako je prikazano u nastavku.

Vrijednosti koje se susreu u praksi mogu se pronai u literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna
postrojenja'', H.Poar, str 70).
a) Kada je zvjezdite generatora izolovano:

Direktni sistem

Inverzni sistem

Nulti sistem

b) Kada zvjezdite generatora nije izolovano:

Direktni sistem

Inverzni sistem

Nulti sistem

U literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 70, tablica 2.1) je mogue
vidjeti granice relativnih reaktansi SG-a kakve se susreu u praksi. Sve reaktanse obino se prikazuju u
relativnim veliinama (x) koje su definisane relacijom:

Zadatak - Odrediti reaktanse generatora nazivnog napona 10 kV, nazivne snage 20 MVA, ako su
zadane relativne vrijednosti reaktansi:
;
;
;
.

Rjeenje:

Ekvivalentne eme dvonamotajnih transformatora

Direktna reaktansa dvonamotajnog transformatora
Direktna reaktansa dvonamotajnog transformatora odgovara reaktansi kratkog spoja Xk
transformatora, koju moemo dobiti iz ogleda kratkog spoja, tako da uz kratko spojene sekundarne
stezaljke transformatora na primarnu stranu prikljuimo takav napon Vk1, tako da primarnim
namotajem tee nazivna struja In1.

Ako sa uk oznaimo relativni napon kratkog spoja, odnosno

Da smo proveli kratki spoj sa druge strane transformatora, to znai da smo kratko spojili
stezaljke primarnog namotaja, a na sekundarnu stranu prikljuili takav napon Vk2 da sekundarnim
namotajem tee nazivna struja In2, onda bismo za reaktansu kratkog spoja transformatora dobili:

odnosno

Oigledno je da se reaktanse Xd1 i Xd2 razlikuju i da vai da je

no, istovremeno vai da je: uk1=uk2=uk , jer vai (invarijantnost snage):

Stoga se redovno kao karakteristina veliina transformatora zadaje ne njegova reaktansa, ve

uk relativni napon kratkog spoja.
Kada bismo za zamjensku emu transformatora u direktnom sistemu uzeli da je:

napravilii bismo greku, jer u primarnoj struji postoji i struja magnetiziranja, iji je udio u nazivnoj
struji transformatora mali, ali koja u praznom hodu tee primarnim namotajem i koja se onda u
zamjenskoj emi transformatora zatvara kroz reaktansu Xm1, koja je prema tome:

Oznaimo li relativnu struju magnetiziranja s im = Im1/In1 vai:

Kako su prosjene vrijednosti im i uk za transformatore im= 0,1 i uk = 0,1 vai

Zbog toga se redovno u direktnoj i inverznoj zamjenskoj emi transformatora zanemaruje ova
poprena reaktansa (Xm1>> Xd1)

Inverzna reaktansa dvonamotajnog transformatora

Inverznu reaktansu dvonamotajnog transformatora Xi1 moemo dobiti analognim ogledom
kratkog spoja na sekundarnoj strani transformatora, kao i u sluaju odreivanja direktne reaktanse
transformatora Xd1, samo to se u ogledu zamijene dvije faze. Time e se dobiti reaktansa Xi1 = Xd1.
Analogno vai za Xi2 = Xd2. Jednakost direktne i invertne reaktanse vai za sve elemente mrea koji
nemaju rotirajuih dijelova to su pasivni elementi mrea.

Nulta reaktansa dvonamotajnog transformatora

Nulta reaktansa dvonamotajnog transformatora ovisi o:
izvedbi (peterostubna jezgra, trostubna jezgra, sa ili bez kotla)
spoju namotaja
uzemljenju neutralne take transformatora

Zvijezda zvijezda spoj (Yy)

Sa izolovanom neutralnom takom:

Ako na sve tri faze prikljuimo jednofazni naizmjenini napon, nee namotajem potei struja,
jer zbir struja mora biti nula, budui da zvjezdite namotaja nije uzemljeno. To ne moe biti ni u
kojem sluaju, jer ovi naponi uzrokuju jednofazne struje u sve tri faze pa se nikakve struje u namotaju
nee pojaviti. Stoga struja nee biti ni u sekundarnom namotaju. Isto vai i ako prikljuimo
jednofazne napone na sekundarnu stranu. Opet se u oba namotaja nee pojaviti struja pa moemo
uzeti da je X0 = .

Sa jednom uzemljenom i jednom izolovanom neutralnom takom:

Ako s primarne strane transformatora, kojem je primar uzemljen a sekundar nije, prikljuimo u
sve tri faze jednofazan naizmjenini napon, primarnim e namotajem potei kroz sve tri faze
jednofazne struje. Veliina tih struja ovisi o izvedbi jezgre transformatora pa tako i nulta reaktansa
transformatora.
a) Ako transformator ima trostubnu jezgru:
Prilike ne odgovaraju onima u praznom hodu transformatora, jer se ovdje radi o jednofaznim
proticanjima u svim fazama (u praznom hodu su proticanja meusobno pomaknuta za 120 i stoga se
mogu zatvarati kroz eljezo, Xm = 100Xd) pa moraju ii i kroz vazduh, zato je potrebna puno vea
struja magnetiziranja pa je X0 = 4-5 Xd. Ono to je jednako situaciji u praznom hodu jeste da nema
struja u oba sluaja u sekundarnom namotaju (u oba sluaja kroz primarni namotaj teku struje
magnetiziranja).
Budui da su magnetni fluksevi u nultom sistemu uzrokovani jednofaznim strujama oni se moraju
zatvarati kroz vazduh ili kotao. Vazduh ima velik magnetni otpor pa bi se u namotaju indukovala
odgovarajua protuelektromotorna sila prikljunom naponu V0. Uz to, biti e potrebna znatna struja
(zbog velikog Rm) da bi se ostvario potreban magnetni fluks. To onda znai da je X0 mala (X0 = 4-5 Xd).
Ako se magnetni fluks i zatvori kroz oblinji magnetni vodljivi kotao, bez obzira to je sad magnetni
otpor kojeg vide silnice manji, ipak e promjenjivi magnetni fluks u kotlu indukovati vrtlone struje,
koje opet zahtijevaju struje u primarnom namotaju (jednakost proticanja) pa e se struja primarnog
namotaja tek neznatno smanjiti, a da pri tome bude indukovana odgovarajua elektromotorna sila
koja odgovara prikljunom naponu na primaru (X0 = 10-15 Xd).
b) Ako transformator ima peterostubnu jezgru ili su tri jednofazna transformatora spojena u
zvijezdu:
U sluaju peterostubne jezgre magnetni fluksevi se zatvaraju kroz eljezo, ali su dodani vanjski
presjeci eljeza manjeg presjeka pa je magnetni otpor na putu ovih oklopa neto vei od magnetnog
otpora na putu silnica u praznom hodu zbog ega je potrebna i neto vea struja u namotaju,
odnosno X0 < Xm (reaktansa je obrnuto proporcionalna magnetnom otporu).

U sluaju 3 odvojene jezgre, odnosno 3 jednofazna transformatora spojena u zvijezdu imamo

prilike kao u praznom hodu, kada primarom tee samo mala struja magnetiziranja, zbog ega je
X0 = Xm = 100Xd. Ako bismo sa druge strane transformatora prikljuili 3 jednofazna napona, niti
sekundarnim pa tako niti primarnim namotajem nebi potekle struje (jer je njihov zbir nije nula pa se
nemaju gdje zatvoriti), jer zvjezdite nije uzemljeno na sekundarnoj strani. Stoga je sa te strane
transformatora X0 = .
X0
4-5 Xd
10-15 Xd
X0 < Xm=100Xd
X0=100Xd

izvedba
trostubna jezgra bez kotla
trostubna jezgra sa kotlom
peterostubna jezgra
3 odvojene jednofazne jezgre

Zamjenska ema:

Sa obje direktno uzemljene neutralne take:

Prilike kao u normalnom pogonu, samo to se magnetni fluks mora zatvoriti kroz
eljezo/vazduh, ovisno o izvedbi jezgre.

Ako sa primarne strane ovakvog transformatora prikljuimo 3 napona u fazi, u primarnom e

namotaju potei struje, koje e uz pretpostavku da se u mrei sa sekundarne strane negdje pojavljuje
uzemljenje, indukovati struje I02. Amperzavoji struje sekundara opiru se svojim magnetnim fluksom
magnetnom fluksu od dijela amperzavoja primarnog namotaja. Preostali dio amperzavoja slui za
magnetiziranje jezgre. Magnetni fluks, koji je posljedica tih malih amperzavoja, mora se suprotno
prilikama u normalnom pogonu ili prilikama u ogledu KS-a zatvoriti kroz vazduh. Uzrok tome je to su
ti fluksevi jednofazni u sluaju prikljuenog nultog napona, a u normalnom pogonu te ogledu KS-a su
fazno pomjereni za 120. Kako je njihov zbir u zadnjem sluaju nula oni se zatvaraju kroz eljezo pa je
Rm0 u tom sluaju manji od Rm0 kojeg vidi magnetni fluks u sluaju jednofaznih naizmjeninih napona,
kada se magnetni fluks zatvara kroz vazduh, pa je tako Xm = 1-5 Xd, a ne 100Xd.
Prema tome zamjenska ema transformatora je:

Ukoliko je Xm = 5 Xd slijedi:

Inae je (za trostubnu jezgru):

X0
0,8-0,95 Xd
X0=Xd
X0=Xd

izvedba
trostubna jezgra
3 odvojene jednofazne jezgre
peterostubna jezgra

Radi jednostavnosti prorauna uzimamo da je X0 = Xd, odnosno zamjenska ema

dvonamotajnog transformatora izgleda:

U sluaju da je jezgra transformatora peterostubna ili da su u pitanju tri jezgre jednofaznih

transformatora spojenih u zvijezdu, vailo bi Xm= 100Xd pa je X0= Xd (jer se Xm moe zanemariti). To
je stoga to se onda magnetni fluks moe zatvoriti kroz eljezo.
Sa jednom indirektno uzemljenom neutralnom takom:

Vai ista pria kao i u sluaju jedne uzemljene neutralne take:

X0
4-5 Xd
10-15 Xd
X0 < Xm=100Xd
X0=100Xd

Zamjenska ema:

izvedba
trostubna jezgra bez kotla
trostubna jezgra sa kotlom
peterostubna jezgra
3 odvojene jednofazne jezgre

Sa obje indirektno uzemljene neutralne take:

X0
0,8-0,95 Xd
X0=Xd
X0=Xd

izvedba
trostubna jezgra
3 odvojene jednofazne jezgre
peterostubna jezgra

Zamjenska ema:

Impendansa ZN2 preraunata na napon Un1:

Zvijezda trougao spoj (Yd)

Sa neuzemljenim zvjezditem:

Bez obzira sa koje strane prikljuili 3 jednofazna naizmjenina napona, struje namotajima ne
mogu potei, jer im je zbir zbog njihove jednofaznosti vei od nule pa je i nulta zamjenska ema ovog
transformatora:

Sa direktno uzemljenim zvjezditem:

Za prikljueni sistem od 3 jednofazna napona na sekundarnu stranu, niti jednim namotajem ne

teku struje, jer nulte struje na mogu prodrijeti u namotaj spojen u trougao pa je sa te strane X0= .
Ako sa primarne strane prikljuimo takav sistem od 3 jednofazna naizmjenina napona, u oba
namotaja e se pojaviti struje. Meutim (isto kao u sluaju YNyn spoja) X0 e biti u sluaju trostubne

jezgre transformatora, zbog realno manjeg Xm = 1-5 Xd (jer se magnetni fluks zatvara vazduhom zbog
jednofaznosti struja primara), neto manji od Xd (0,8-0,95 Xd). U sluaju peterostubne jezgre ili u
sluaju kada imamo 3 jednofazna transformatora spojena u zvijezdu moe se rei da je X0= Xd (prilike
u transformatoru su gotovo identine prilikama u sluaju normalnog pogona ili ogleda KS-a).
X0
0,8-0,95 Xd
X0=Xd
X0=Xd

izvedba
trostubna jezgra
3 odvojene jednofazne jezgre
peterostubna jezgra

Zamjenska ema:

Sa indirektno uzemljenim zvjezditem:

X0
0,8-0,95 Xd
X0=Xd
X0=Xd

10

izvedba
trostubna jezgra
3 odvojene jednofazne jezgre
peterostubna jezgra

Zamjenska ema:

Trougao trougao spoj (Dd)

Bez obzira sa koje strane prikljuili sistem od 3 jednofazna napona, jednofazne struje koje bi on
proizveo nee prodrijeti u namotaj spojen u trougao pa je zamjenska ema sljedea:

11

Zadatak

Odrediti reaktanse transformatora u spoju YNy sa direktno uzemljenom neutralnom

takom na visokonaponskoj strani. Prijenosni odnos je 110/35 kV, nazivna snaga 20 MVA, uk%= 10%.
Transformator ima trostubnu jezgru.

Rjeenje:

a) VN strana

b) NN strana

12

Ekvivalentne eme tronamotajnih transformatora

Direktna reaktansa tronamotajnog transformatora
Za tronamotajne transformatore se redovno zadaju sljedei podaci:
npr. 220/110/35 kV; 75/60/25 MVA
to znai da je izmeu namotaja:

a) 220 i 110 kV mogue prenijeti snagu Sn12 = 60 MVA

b) 220 i 35 kV mogue prenijeti snagu Sn13= 25 MVA
c) 110 i 35 kV mogude prenijeti snagu Sn23 = 25 MVA
Nazivna snaga namotaja 220 kV (75 MVA) predstavlja rezultat analize rada transformatora sa
istovremenim optereenjem 110 i 35 kV namotaja.
Direktne reaktanse tronamotajnog transformatora odreuju se iz 3 ogleda kratkog spoja koji
su prikazani na slijedeim emama. Pri svakom ogledu na jedan se namotaj prikljui trofazni napon,
drugi je namotaj kratko spojen, a trei otvoren.

Ogled 1
Trofazni napon se prikljui na namotaj (1), namotaj (2) je kratko spojen, a namotaj (3) ostaje
otvoren.

Napon prikljuen na namotaj (1) treba poveavati sve dok struja tog namotaja ne dostigne
vrijednost In12 koja odgovara nazivnoj snazi transformacije izmeu namotaja (1) i (2), Sn12.
Ogledom se odredi reaktansa Xd12:

Ogled 2
Trofazni napon se prikljui na namotaj (1), namotaj (3) je kratko spojen, a namotaj (2) ostaje
otvoren.

Napon prikljuen na namotaj (1) treba poveavati sve dok struja tog namotaja ne dostigne
vrijednost In13 koja odgovara nazivnoj snazi transformacije izmeu namotaja (1) i (3), Sn13.
Ogledom se odredi reaktansa Xd13:

Ogled 3
Trofazni napon se prikljui na namotaj (2), namotaj (3) je kratko spojen, a namotaj (1) ostaje
otvoren.

Napon prikljuen na namotaj (2) treba poveavati sve dok struja tog namotaja ne dostigne
vrijednost In23 koja odgovara nazivnoj snazi transformacije izmeu namotaja (2) i (3), Sn23.
Ogledom se odredi reaktansa Xd23:

Relativni naponi kratkog spoja su redovno zadani za transformator, uk12, uk13, uk23 uz Sn12, Sn13,
Sn23.

Sve se reaktanse transformatora preraunavaju za isti, bazni napon, Ub:

Ekvivalentna ema tronamotajnog transformatora u direktnom sistemu redovno se crta sa 3

reaktanse, Xd1, Xd2 i Xd3 spojene u zvijezdu:

Kako za oglede kratkog spoja (1, 2 i 3) vai:

to se onda sve tri reaktanse u ekvivalentnoj emi dobivaju iz sljedeih jednaina:

Ako se iz prethodnih relacija dobije koja od reaktansi Xd1, Xd2 i Xd3 negativna nije se potrebno
zabrinjavati, ve je potrebno sa njima dalje provoditi proraun, budui da su te reaktanse, za razliku
od stvarnih, fizikalno utvrenih reaktansi Xd1, Xd2 i Xd3, proraunske veliine.

Inverzna reaktansa tronamotajnog transformatora

Zamjenska ema tronamotajnog transformatora u inverznom sistemu napona jednaka je onoj
u direktnom, budui da se radi o elementu mree bez rotacionih dijelova (naime, zamjenom dvije
faze u prethodno opisanim ogledima KS-a, prilike u namotajima i magnetnom kolu se ne mijenjaju).

Nulta reaktansa tronamotajnog transformatora

Nulta reaktansa tronamotajnog transformatora (kao i dvonamotajnog) ovisi o:
izvedbi
spoju namotaja
uzemljenju neutralne take transformatora

(Yyy spoj) Neutralne take sva tri namotaja izolovane

Ako na bilo koji od namotaja prikljuimo nulti sistem napona, niti u jednom namotaju nee se
moi pojaviti nulte struje zbog ega je nulta zamjenska ema ovog transformatora:

(Yyy spoj) Direktno uzemljena neutralna taka jednog namotaja

Ako prikljuimo nulti sistem napona na namotaj (1), u njemu e se pojaviti nulti sistem struja
koje e se zatvoriti kroz uzemljenje namotaja (1). U ostalim namotajima nee biti struja. Magnetni
fluksevi koje uzrokuju te struje zatvoriti e se u sluaju trostubne jezgre kroz vazduh (pa je nulta
reaktansa X01 << Xm ), a u sluaju peterostubne jezgre ili 3 jezgre koje odgovaraju trima jednofaznim
transformatorima koji zajedno rade kao trofazni, zatvoriti e se kroz eljezo (pa je X01 = Xm). Dakle,
nulta reaktansa tronamotajnog transformatora X01 ovisi o izvedbi transformatora.
Kako se u sluaju prikljuenog nultog sistema napona na namotaje (2) i (3) ne moe niti u
jednom namotaju pojaviti struja, to je onda zamjenska ema ovog transformatora u nultom sistemu:

(Yyy spoj) Direktno uzemljene neutralne take dva namotaja

Ako prikljuimo nulti sistem napona na bilo koji od namotaja (1) iil (2), onda e se u oba
namotaja pojaviti nulti sistem struja. Prilike u kolu su sline onima u normalnom pogonu, ako je
jezgra trostubna (jer se magnetni fluks struje magnetiziranja mora zatvarati vazduhom zbog
istofaznosti magnetnog fluksa svih faza pa je X012 Xd12), a identine onima u normalnom pogonu, ako
je rije o peterostubnoj jezgri ili ako se radi o tri odvojene jezgre jednofaznih transformatora.
Ako prikljuimo nulti sistem napona na namotaj (3), niti u jednom namotaju nee biti struja pa
je onda zamjenska ema ovog transformatora u nultom sistemu:

(Yyy spoj) Direktno uzemljene neutralne take sva tri namotaja

Ako prikljuimo nulti sistem napona na bilo koji od namotaja onda su prilike u kolu (zbog
mogunosti zatvaranja nultih struja u svim namotajima) gotovo jednake onima u normalnom pogonu,
odnosno onima u sluajevima kratkih spojeva (realno gledajui za trostubnu jezgru se malo razlikuju).

(Yyy spoj) Indirektno uzemljenje neutralnih taaka

Ako se u prethodnim sluajevima gdje je rije o direktnom uzemljenju, neutralne take
transformatora uzemljuju indirektno preko neke impedanse, tada su zamjenske eme sljedee:

(Yy spoj) Neutralne take oba zvijezda namotaja izolovane

Ako na bilo koji namotaj prikljuimo nulti sistem napona, niti u jednom od njih nee se pojaviti
struje pa je onda zamjenska ema ovog transformatora u nultom sistemu:

(Yy spoj) Neutralna taka jednog zvijezda namotaja direktno uzemljena

Ako na namotaj (1) prikljuimo nulti sistem napona, prilike su u kolu (za trostubnu jezgru)
gotovo identine onima u sluaju kratkog spoja namotaja (2) za namotaj (3) u praznom hodu. Ako na
namotaje (2) ili (3) prikljuimo isti nulti sistem napona, niti u jednome drugom namotaju se nee
pojaviti nulte struje pa je onda zamjenska ema ovog transformatora u nultom sistemu:

(Yy spoj) Neutralne take oba zvijezda namotaja direktno uzemljena

Ako na namotaj (2) prikljuimo nulti sistem napona, nee se niti u jednom namotaju pojaviti
struje. Ako na namotaje (1) ili (3) prikljuimo nulti sistem napona, reaktanse odgovaraju direktnim
reaktansama izmeu namotaja.
Zamjenska ema ovog transformatora u nultom sistemu je:

10

(Y spoj) Neutralna taka zvijezda namotaja direktno uzemljena

Ako na namotaj (2) ili (3) prikljuimo nulti sistem napona, u niti jednom namotaju nee potei
struje. Meutim, ako nulti sistem napona prikljuimo na namotaj (1), dobijamo reaktansu koja
odgovara direktnoj zbog pojave nultih struja u svim namotajima, usljed ega su prilike identine
onima u sluaju trofaznog kratkog spoja.
Zamjenska ema ovog transformatora u nultom sistemu je:

11

(Y spoj) Neutralna taka zvijezda namotaja izolovana

spoj

Ako na bilo koji namotaj u ova dva spoja prikljuimo nulti sistem napona, niti u jednom od njih
nee se pojaviti struje pa su onda zamjenske eme ovih transformatora u nultom sistemu identine i
izgledaju ovako:

12

Reaktanse vodova i kablova

Vazduni vodovi
Direktna reaktansa(omski otpor se zanemaruje jer je za SN-e i VN-e R << X to ne vrijedi i
za NN-e vazdune vodove)
Direktna reaktansa vazdunog voda odgovara reaktansi faznog vodia trofaznog voda.
Reaktansa faznog vodia voda ovisi o meusobnom geometrijskom rasporedu vodia (napomena:
induktivitet i meusobni kapacitet faznih vodia ovise o preniku vodia te o meusobnim
udaljenostima kao i o eventualno koritenom preplitanju faza voda metoda SGU) te o presjeku
vodia. Za nae proraune dovoljno je vriti proraune sa priblinim vrijednostima reaktansi vodova
pa je tako u literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 102, slika 2.58)
dat dijagram iz kojeg je mogue oitati direktnu reaktansu vazdunog voda u ovisnosti o nazivnom
naponu te o presjeku vazdunog voda.
U priblinim proraunima se uzima da je:
za
za
Inverzna reaktansa
Budui da nema razlike teku li kroz vod struje direktnog ili inverznog trofaznog sistema, to je
onda inverzna reaktansa vazdunog voda jednaka direktnoj, odnosno Xi= Xd.
Nulta reaktansa
Nulta reaktansa vazdunog voda ovisi o:
1) presjeku vodia voda
2) meusobnom geometrijskom rasporedu vodia voda
3) postojanju zatitnog ueta (ono je uzemljeno i slui za zatitu voda od udara groma i u
biti poveava dozemni kapacitet voda koji je interesantan kod nultog sistema napona i
struja)
4) provodnosti zemlje
U literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 103, slika 2.59) je dat
dijagram iz kojeg je mogue oitati nulte reaktanse vazdunih vodova ovisno o presjeku faznih vodia
voda, nazivnom naponu voda i provodnosti zemlje.
Napomena: Iako mi realno u naim proraunima zanemarujemo aktivne otpore, u sluaju kada
bi se oni uzimali u obzir nulti aktivni otpor bi se sastojao od aktivnog otpora vodia poveanog za 0,15
/km zbog otpora zemlje kojim se zatvaraju nulte komponente struja.

Kablovi
Direktna i inverzna reaktansa kablova (aktivni otpor se u VN i SN kablovima zanemaruje)
Stvarne vrijednosti direktnih, inverznih i nultih reaktansi kablova mogu se utvrditi mjerenjem.
Tako su u literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 104/5, slike 2.61 i
2.62) date vrijednosti direktnih i inverznih reaktansi kablova za razne izvedbe i nazivne napone te
presjeke kablova.
Nulta reaktansa kablova
Nultu reaktansu kablova je takoer mogue pronai u literaturi (Knjiga ''Visokonaponska
rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 104, Tablica 2.4).

Goli profilni vodii

Oni spajaju pojedine dijelove rasklopnog postrojenja/elektrane. Priblino se moe raunati da
je reaktansa takvih profilnih golih vodia 0,15 /km. Taniji podaci o reaktansama spojnih vodia
pravougaonog profila dati su u literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str
103, slika 2.60).

Zadatak

Odredite direktnu, inverznu i nultu reaktansu vazdunog voda bez zatitnog ueta na
kamenitom zemljitu, nazivnog napona 110 kV i presjeka 240 mm2 duine 30 km.

Rjeenje:
Prema literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 102, slika 2.58)
za Un = 110 kV i S = 240 mm2 mogu se oitati sljedei podaci: xdv= 0,386 /km i xiv= xdv=0,386 /km:

Prema literaturi (Knjiga ''Visokonaponska rasklopna postrojenja'', H.Poar, str 103, slika 2.59
(dijagram)) za Un = 110 kV i S = 240 mm2 bez zatitnog ueta i provodnosti zemlje 20S/cm (kamenito
zemljite) moe se oitati da je x0v=1,55 /km:

Reaktanse prigunica
Prigunice slue za smanjenje struja kratkog spoja i spajaju se u seriju sa potroaima. One se
izvode kao zavojnice bez eljeza; za svaku fazu po jedna zavojnica, pri emu su te zavojnice
meusobno odvojene, kao to je prikazano na sljedeoj slici:

Reaktanse prigunica odreujemo kao i kod transformatora iz ogleda kratkog spoja, to znai
da na zavojnicu prigunice prikljuimo takav napon Vk da zavojnicom potee nazivna struja
prigunice:

Prema tome, reaktansa zavojnice je jednaka:

Dok je relativna, procentualna reaktansa jednaka:

Zamjenske eme reaktansi priginice po sistemima su:

Direktni sistem

Inverzni sistem

Nulti sistem

Zadatak

Odrediti induktivni otpor prigunice za ogranienje struje kratkog spoja u mrei prema
slici. Navedite kojim je parametrima opisana ova prigunica.

Rjeenje:
Iz zadanih snaga trofaznog kratkog spoja na sabirnicama A i B mogue je odrediti reaktanse:
reaktansa mree do sabirnice A
reaktansa mree do sabirnice B

Reaktansa sabirnice rauna se kao razlika ovih dvaju reaktansi:

Prigunica je dakle opisana slijedeim parametrima:

Napomena: Ovdje su upotrijebljene neke formule koje e se objasniti u nastavku.

Aktivni potroai
U grupu aktivnih potroaa spadaju:
a) sinhroni motori i sinhroni kompenzatori
b) asinhroni motori
c) jaka mrea

Sinhroni motori i sinhroni kompenzatori

U sluaju kratkog spoja sinhroni motori i sinhroni kompenzatori se zbog svoje nezavisne
uzbude ponaaju kao sinhroni generator to znai da poveavaju struju kratkog spoja. Znai da je
openito sve sinhrone maine prilikom prorauna struja kratkog spoja potrebno tretirati kao sinhrone
generatore.

Asinhroni motori
Budui da asinhroni motori nemaju uzbudu neovisnu o mrei, njihov udio u struji kratkog spoja
traje samo 1-2 periode. To znai da se moe smatrati da asinhroni motori imaju samo poetnu
reaktansu:

gdje je

potezna struja asinhronog motora.

Prilikom ukljuenja na jaku mreu asinhroni motor uzima iz mree struju 57 puta veu od nazivne.
Velika potezna struja uzrokuje propad napona na mrei koji moe onemoguiti pravilan zalet i moe
ometati ostale potroae na istoj mrei. Osim negativnog utjecaja na mreu prilikom uklopa, velika
potezna struja asinhronog motora izaziva veliko termiko optereenje namotaja motora i to naroito
kaveza rotora. To je i razlog zbog kojeg je broj zaleta (ili reverziranja) asinhronog motora direktno
spojenog na mreu ogranien u nekom vremenskom intervalu, jer u protivnom moe doi do
oteenja motora.
Inverzna reaktansa asinhronog motora identina je direktnoj,

Nulta reaktansa asinhronog motora ovisi o izvedbi uzemljenja neutralne take. Ako je ona
uzemljena, tada je
, a ako nije uzemljena tada je nulta reaktansa neizmjerno velika.
Zamjenske eme reaktansi asinhronog motora po sistemima su:
Direktni sistem

Inverzni sistem

Nulti sistem

Napomena: Ove zamjenske eme vae samo kod prorauna poetne(subtranzijentne) struje
kratkog spoja. Dalje se asinhroni motor smatra pasivnim potroaem (dakle, nema vie izvora u
direktnom sistemu ve samo reaktansa).

Jaka mrea
Jaka mrea je postojea mrea za koju je ve proveden proraun kratkog spoja, na ije se
sabirnice N prikljuuje novo rasklopno postrojenje unutar kojeg je potrebno odrediti struje kratkog
spoja, kao to je prikazano na sljedeoj slici:

Iz provedenih prorauna kratkog spoja na sabirnicama N postojee mree, poznata je

rasklopna snaga trofaznog kratkog spoja na sabirnicama N te

rasklopna snaga jednofaznog
kratkog spoja na sabirnicama N. Iz tih snaga, te nazivnog napona, Un , sabirnica N mogue je odrediti
direktnu, inverznu i nultu reaktansu cijele postojee mree. Tako odreene reaktanse
,
i
predstavljaju reaktanse koje zamjenjuju cijelu postojeu mreu u daljnjem proraunu kratkog
spoja u novom rasklopnom postrojenju.
Zamjenske reaktanse za aktivnu snagu se raunaju prema izrazima:

Zamjenske eme reaktansi jake mree po sistemima su:

Direktni sistem

Inverzni sistem

Nulti sistem

Ako se novo rasklopno postrojenje prikljuuje na vie sabirnica postojee mree, onda je
potrebno postojeu mreu zamijeniti sa vie reaktansi.

Pasivni potroai
Pasivni potroai su potroai koji za svoj rad ne koriste elektromagnetno polje (sijalice,
termiki potroai, elektroliza ...). Prilikom prorauna struje kratkog spoja obino se ne uzimaju u
obzir pasivni potroai, ve se proraun provodi uz pretpostavku da se mrea nalazi u praznom hodu
(znai neoptereena). Ako se ipak ele uzeti u obzir i pasivni potroai (optereena mrea), onda je
impendansu pasivnog potroaa mogue odrediti iz sljedee relacije:

Osim toga potrebno je uzeti u obzir i povedanje ems generatora, s obzirom na njegovu ems u
praznom hodu, zbog zahtjeva potroaa za nazivnim naponom na njihovim sabirnicama.