Suada Mujaki

Suada Mujaki, prof.

Trudnoa i dojenje

SuADA MuJAKI

TRUDNOA I
DOJENJE
[Islam i medicina]

Buim,

2009 .

UVOD

Islam je posebnu panju posvetio braku i porodici koja

ima vrlo znaajnu ulogu u muslimanskom drutvu. Dokaz
tome je to to se treina pravnih propisa Kur'ana odnose
na brak, porodicu i njihovo ureenje.
Jedna od uloga porodice je produenje ljudske vrste,
to podrazumijeva prisustvo djece u njoj . Nesporno je da
su djeca za svakog ovjeka izvor sree i radost u ivotu, ali
se o djeci treba brinuti kako bi stasala u zdrave i odgojene
linosti koje e aktivno djelovati i graditi, a njihovo dobro
e se vraati nj ima samima, njihovim roditeljima, njihovoj
zajednici i svim ljudima.
Porodica podrazumijeva postojanje valjane brane za
jednice koja treba biti skladno ureena, harmonina, stal
na, ozbiljna i prihvaena od oba suprunika, jer bi iz pri
vremenih i prolaznih odnosa proizile tetne posljedice za
drutvo.
Islam tano odreuje ulogu svakog pojedinca, kako u
drutvu, tako i u porodici. On odreuje niz prava i du
nosti koje osiguravaj u temelje porodinog ivota, usmje
renih na doprinos ovih odnosa i ponaanje prema datom
5

TRUDNOA I DOJENJE

uzoru kojim eli da sauva pojedinca i drutvo. Uspostav

ljanje uravnoteenosti znaajno je kod meusobnih od
nosa koji egzistiraju izmeu mukaraca i ena, roditelja i
djece, mlaih i starijih itd.
U islamu se istie jednakost ovjeka i ene kao ljudskih
bia koja ne utjee na razliitost njihovih pojedinanih
uloga i funkcija u drutvu. Primarna odgovornost ene je
da se brine o domainstvu, porodici i svemu to zahtijeva
razvoj ove institucije, dok je primarna odgovornost mu
karca da se brine za opskrbu porodice. U porodici mu
karac ima drugorazrednu ulogu, kao to ena ima drugo
razrednu ulogu u drutvu, to naravno ne podrazumijeva
njihovu potpunu isklj uenost u drugim segmentima i
vota. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Svi

ste vi pastiri i svako od vas ima odgovornost za ono to mu

je povjereno: vladarje zatitnik svoga naroda i odgovara za
njega, domain jedne obiteiji je opskrbiteij svoje eijadi i odgovara za njih, supruga je povjerenica u kui svoga supruga i
odgovorna je za ono to joj on povjeri, radnikje povjerenik u
imetku njegovog vlasnika i za to odgovara, sin je uvar oe
vog imetka i za njega je odgovoran, svi ste vi pastiri neega i
odgovorni ste za ono to vam je povjereno na uvanje. "1
U mnogim drutvima ene su se morale boriti za svoja
prava, a njihova borba, u mnogim sluajevima, jo uvijek
traje. Takva drutva najee sebi uzimaju za pravo da kri
tiziraju islam kao "religiju koja je zanemarila prava ene",
a upravo je islam dodijelio eni prava koja j oj pripadaju.
1

Biljei Muslim

Uvoo

Ona je ravnopravna sa mukarcem u ljudskim vrijedno

stima, jer i jedno i drugo imaju isto porijeklo.
"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jed
nog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu
stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene ra
sijao .. " (En-Nisii',
.

r .)

"Muslimanima i muslimankama, i vjermctma i

vjernicama, i poslunim mukarcima i poslunim
enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim e
nama, i strpljivim mukarcima i strpljivim e
nama, i poniznim mukarcima i poniznim e
nama, i mukarcima koji dijele zekat i enama koje
dijele zekat, i mukarcima koji poste i enama koje
poste, i mukarcima koji o svojim stidnim mje
stima vode brigu i enama koje o svojim stidnim
mjestima vode brigu, i mukarcima koji esto spo
minju Allaha i enama koje esto spominju Allaha
- Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku na
gradu pripremio." (El-Ahzab, 3 5 )
.

Poruka ovog .ajetq je u tome to se sve ove osobine od

nose na oba spola. Oboje, i mukarac i ena, posjeduju
ljudska prava i dunosti jednakog stepena, a nagrada na
buduem svijetu jednako pripada i jednima i drugima.
"Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a
vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i do
ista emo ih nagraditi boljom nagradom nego to
su zasluili." (En-Nahl, 97.)

TRUDNOA I DOJENJE

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, istie da se eni

kao majci ukazuje posebna ast. Neki ovjek ga je jednom
upitao: "Ko zavreuje moju najveu brigu?" On odgovori:
"Tvoja majka. " ovjek upita: "A ko onda?" On odgovori:
"Tvoja majka. " ovjek upita: "A ko onda?" On odgovori:
"Tvoja majka. " ovjek opet upita: "A ko onda?" On od
govori: "Onda tvoj otac. "
Mnogo je jo kur' anskih ajeta koj i ukazuju na odre
ena prava ene, kao i hadisa koji svjedoe o odnosu Mu
hammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, prema enama i nji
hovom uvaavanj u. Dovoljno je navesti hadis Muham
meda, sallallahu 'alejhi ve sellem, u kojem kae: 'ene su
rodene sestre ijudi "2, pa da nam sve bude jasno.
Sve to postoji na dunjaluku ima svoj uzrok postoja
nja i zadae koje je odredio Uzvieni, pa tako i mukarac
i ena. Ve smo istakli da je jedna od osnovnih nj ihovih
zadaa ouvanje ljudskog roda, to se u islamu moe ostva
riti jedino u legitimnom braku.
"Allah za vas stvara ene od vae vrste, a od ena
vaih daje vam sinove i unuke, i ukusna jela vam
daje. Pa zato u la oni vjeruju, a Allahove blago
dati poriu?" (En-Nahl, 72.)

Meutim, brak nije odreen samo za produljenje ljud

ske vrste, ve ima i svoje druge strane koje pomau o
vjeku da ivi ugodnim i lijepim ivotom na ovom svijetu
ostvarujui i druge svoje bitne zadae koje su mu odre
ene.
Biljei Tirmizi

Uvoo

"I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od

vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to

izmedu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, za
ista, pouke za ljude koji razmiljaju." (Er-Riim, 2 1 .)

Ljubav i samilost spomenuti u ovom ajetu odnose se na

harmonij u koja treba vladati u braku, a da bi se ona po
stigla potrebno je dosta truda, tolerancije, razumijevanja
i povjerenja.
"...S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvra

tnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema

emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao."

(En-Nisa', 19.)
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:

"Svaki ovjek koji se strpi nad lo!im postupcima svoje ene

Allah e mu dati nagradu kojuje dao Ejjubu za nedae koje
su ga zadesile. A ko;a god se ena strpi nad lo!im postup
cima svoga mua Allah ejoj dati nagradu kojuje dao Asiji,
faraonovoj eni. "
Takoer, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:

''Najboiji medu vama su oni koji su najboiji svojim suprugama, a ja sam najboiji svojima. "3
.

Pouan je za nas dogaaj koji se desio za vrijeme Ome

ra, r. a., kada mu je doao neki ovjek da se poali na loe
ponaanje svoje ene. Stajao je ispred vrata ekajui njegov
izlazak i uo O merovu enu kako mu prigovara, a O mer
3

Biljei Tirmizi

10

TRUDNOA I DOJENJE

je samo utio i nita joj nije odgovarao. uvi to, ovjek

se odlui vratiti kui razmiljajui: "Ako je ovakvo stanje
u Omera i pored njegove otrine, na ta se ja onda imam
aliti?" Tad je Omer izaao i vidio ovjeka kako odlazi i
pozvao ga pitajui ta trai. Ovaj ga obavijesti o razlogu
svog dolaska i ispria mu ta je uo pred vratima, te da
se zbog toga odluio vratiti. Omer mu odgovori: "Ja je
podnosim zbog njenih prava koja ima kod mene. Ona mi
kuha hranu, pere odjeu i doji moju djecu, a sve to nije
njena obaveza. A pored svega toga, moje srce se kod nje
smiruje i ne ini haram." ovjek ree: "O voo pravovjer
nih, i moja ena sve to meni radi." Omer ree: "Strpi se
nad tim, brate moj , to vrlo kratko traje!"
Ne pozivamo ovdje na neogranieno trpljenje muka
raca u podnoenju svojih ena, nego da i jedno i drugo,
kad se naljute ili kada doe do nesuglasica, zastanu i sa
beru i oduzmu sve, imajui itekako na umu kakve vrijed
nosti ima njihov suprunik i koliko se zalae u braku.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Koja god

ena umre, a njen mu bude zadovoljan njome, ui e u

Dennet. "4 ''Najboija medu vaim enamaje ona koja, kada
je mu pogleda, obraduje ga, kadjoj ne!to naredi, poslua ga,
a kad je odsutan, uva njega i njegov imetak. "5
Takoer je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao
obraajui se enama: ''Najvea prevara kod Allaha na Ki-

4
5

Biljei Tirmizi
Biljei Nesa'i od Ebu-Hurejre

Uvoo

II

jametskom danu bit e da ovjek povjeri neto svojoj eni i

ona njemu, a onda on ili ona o tome priaju u drutvu. "6
Prijateljski odnos u braku je jako bitan, gdje su i suprug
i supruga usmjereni ka ostvarenju istog cilja, imaju iste ili
sline interese, uvaju moral jedno drugoga i meusobno
se pomau.
"A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima:
trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvra
aju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Po
slaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima
e se Allah, sigurno, smilovati. -Allah je doista si
lan i mudar." (Et-Tevbe,

71.)

Za uspjeh brane zajednice i odgajanje djece u njoj ve

oma vanu ulogu ima izbor branog druga. Budui su
prunici trebaju imati na umu da je, pored kvaliteta koje
treba da ima potencijalni suprunik (psiho-fiziko zdra
vlje, ast, obrazovanje, imetak, ljepota i sl.) , najbitnija vje
ra, jer samo isti?ski vjernik e uvijek teiti ka ispunjenju
Boijeg zadovoljstva, a to e postii ureujui svoj ivot
po Kur'anu i sun netu Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve
sellem.
"Nevaljale ene su za nevaljale mukarce, a neva
ljali mukarci su za nevaljale ene; estite ene su
za estite mukarce, a estiti mukarci su za estite
ene. Oni nisu krivi za ono to o njima govore; njih
eka oprost i veliko obilje." (En-Nfu, 26.)

6 Biljei Muslim

TRUDNOA l DOJENJE

12

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "enu

udaju njen imetak, ljepota, porijeklo i vjera. Uzmi vjernicu

i bit e sretan. "7
Nakon ispujenja svoje najvee dunosti - raanja, za
enu "obaveza" nije zavrena. Poznato nam je da je u pr
vim danima djetetovog ivota najvea briga osigurati dje
tetu to zdravije hranjenje. A koja bi hrana mogla za dijete
biti zdravija i korisnija od one koju mu je Allah, d. ., pri
premio, stvorivi u grudima njegove majke, mlijeko po
sebno samo za njega? Prehrana, ija je osnovna svrha da
podmiri hranidbene potrebe organizma u ivotu i rastu
djeteta, ima i mnogo drugih znaenja koja e igrati vanu
ulogu u duevnom razvoju i stvaranju uravnoteene lino
sti.
Djetetu nije potrebna samo hrana za njegov opstanak,
nego i ljubav i emotivna sigurnost. Vano je druenje s
majkom u toku obroka. Za vrijeme dojenja majka uzima
dijete i privija ga uza se. Dijete je na rukama, na toplome,
uz majino tijelo i oigledno od poetka uiva u tome.
Povezanost s majkom ima veoma znaajnu ulogu u ra
zvoju djeteta, a vrijeme hranjenja najbogatiji su i najpot
p uniji trenuci. Tada se udovoljava djetetu u njegovom naj
veem i tada jedinom zadovoljstvu, a cijelo njegovo malo
bie tei zadovoljenju te potrebe. Vano je da ti trenuci
prou u mirnom, blagom, njenom,. smirenom raspolo
enju, bez prekida i uzbuenja, kad mekoa majinih prsa
i blagost glasa i ruku smiruj u napetost djeteta koje zahti7 Muttefekun

'alej hi

Uvoo

13

jeva hranu i omoguuje mu da malo-pomalo poistovjeuje

majku sa sreom i zadovoljstvom.
Dojenje je prije svega udesan in koji majci prua to
liko radosti, bliskosti, topline i prisnosti, in koji je pot
puno prihvatanje materinstva i duboke radosti zbog toga.
Meutim, treba naglasiti da dijete u prvom redu treba
majinu blizinu, njenu nesebinu ljubav i brigu. Nain na
koj i se neto daje mnogo je vaniji od onoga ta se daje, i
zato one ene koje iz nekog opravdanog razloga ne mogu
dojiti dijete ne trebaj u sebi prebacivati zbog toga.
Majke koje se nalaze u devetom mjesecu trudnoe jo
tada trebaj u izvriti pripreme za dojenje, kako fizike tako
i psihike, informisati se o najbolj im nainima za uspo
stavu dojenja preko raznih medicinskih knjiga ili posje
ivati savjetovalita dojenja koja se sve vie organizuju u
naim bolnicama, da bi se dojenje to uspjenije usposta
vilo. Potrebno je naglasiti da majke koje se ne pripremaju
za dojenje ili su nedovolj no pripremljene mogu naii na
niz problema prilikom uspostave dojenja.
Na naim prostorima esto se uje da je neka ena, dok
je boravila u porodilitu, zadoj ila dijete ali se ne sjea ko
je, kako mu se zovu roditelj i, pa nekad ak nije sigurna
da li je dijete koje je zadojila bilo muko ili enko, ni ne
slutei kakve su posljedice.
Prije zadajanja tueg djeteta potrebno je prvo ispitati
cjelokupno zdravlje i dojilje i djeteta da ne bi dolo do
irenja nekih bolesti od kojih su bolesni dojilja ili dijete,
ili ak majka djeteta i njen mu.

14

TRUDNOA I DOJENJE

Treba, takoer, naglasiti da prema erijatskim propi

sima zadajanje tueg djeteta dovodi do irenja srodstva ve
likih razmjera, a ira muslimanska populacija te injenice
nije ni svjesna zbog nedovoljne informisanosti o ovom pi
tanju. Razlog ovome je ili nedostatak literature na naem
jeziku ili nepridavanje znaaja ovoj temi.
Sve gore navedene injenice jako su znaajne da im se
posveti posebna panja kao to je pisanje o tome, te da
se razrijee mnoge zablude od kojih su: da se srodstvo iri
samo na doj ilju, da islam podstie na davanje djece dru
gim enama na dojenje, da se ne treba voditi rauna o
tome ko doj i dijete itd.

TRUDNOA

TRUDNOA

Materinstvo je prirodna potreba ene. Raanje, dojenje i

njega djeteta je glavni prirodni zadatak ene. Tom prirod
nom zadatku prilagoeno je kako njeno tijelo tako i njena
psiha i iskustvo materinstva pozitivno utjee na nju.
Meutim, trudnoa i porodaj su u vezi sa komplika
cijama i bolestima koje mogu ostaviti traj ne posljedice, a
ponekad dovesti u pitanje i sam ivot ene. Ovdje nagla
avamo ponekad, jer smrtnost majki u dananje vrijeme
je veoma mala. Prema podacima iz literature, stopa smrt
nosti je oko I na r o.ooo poroaja.
Navedeno je razlog da ena mora biti svjesna svoga zna
aja i svoje rtve u korist budunosti ljudskog drutva. S
druge strane, i mukarci moraju znati da je ivotni put
ene trnovit i pun opasnosti po ivot i zdravlje. Zato tre
baju ukazivati eni-majci duboko potovanje, susretlj ivost
i pomo u svakoj prilici .
Ljudsko drutvo osjea tu rtvu ?,ene-majke i zato se
ona svugdje u svijetu visoko potuje. ak su i prijanji na
rodi ukazivali poast majci, pa su, recimo, stari Rimljani
ustajali na noge kad prolazi trudna ena.
17

18

TRUDNOA I DOJENJE

ena zbog tih moguih opasnosti ne treba bjeati od

svojih prirodnih obaveza, od nagona za materinstvom, jer
ako se sustegne od toga, eka je dosada, razoarenje, ka
janje i promaen ivot bez svrhe i cilja. Ona u odnosu
na materinstvo lii na borca kojem se kao heroju odaje
priznanje ako krene naprijed, ali ako se uplaen od smrti i
rana vrati nazad, ili pobjegne s bojnog polja eka ga kazna
1 preztr.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: 'ena u

trudnoi, sve do porodaja, je poput onog koji bdije na Alla

hovom putu. "8
Naravno da sve opasnosti, bolesti i posljedice ne sna
laze svaku enu koja raa. Kao to i u borbi ima vojnika
bez rana, tako ima i veoma mnogo ena koje su ispunile
svoje majinske dunosti sauvavi potpuno svoje tjelesno
zdravlje. Boijom odredbom one brzo zaborave svoje bo
love i muke, to ne znai da i za to nee imati veliku na
gradu.
Taberani biljei hadis, da je Sellama, dadilja Poslaniko
vog, sallallahu 'alej hi ve sellem, sina Ibrahima, upitala: "O
Allahov Poslanie, obradovao si mukarce svakim haj rom,
a nisi ene?" On ree: 'Jesu li te tvoje prijateijice na to nago
vori/e?" "Jesu, one su me nagovorile", odgovori Sellama.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, joj ree: 'Zar nije za

dovoijna jedna od vas da, kadaje trudna od svog mua, a on

je njome zadovoijan, ima nagradu poput postaa, klanjaa
na Allahovom putu? Pa ako je zadese porodajni bolovi, ne
8 Biljei Taberani

TRUDNOA

znaju stanovnici Nebesa ni Zemlje, kakve je skrivene radosti

ekaju. Pa kada rodi, ne izade iz nje kap njenog mlijeka,
niti e dijete posisati gutljaj, a da nee imati za svaki gutljaj
i usisa} dobro djelo, pa ako no probdije zbog njega, imae
nagradu kao da je oslobodila sedamdeset robova na Allaho
vom putu. "

Priprema za trudnou
Nakon sklapanja braka prirodno je oekivati i pripremati
se za dolazak djece u porodicu. Poznato je kako je trud
noa vrijeme kada dolazi do velikih promjena u itavom
biu ene. Veim dijelom te su promjene uvjetovane us
postavom novih odnosa meu hormonima u eninom ti
jelu koje utjeu na sve organe, pa tako i na mozak, gdje ta
koer dolazi do luenja broj nih tvari koje bitno odreuju
psiholoku sastavnicu trudnoe. Istraivanja danas poka
zuju da do istih promjena dolazi i kod mukaraca, naravno
u manjoj mjeri, to je samo po sebi razumljivo. Naime, ne
davno je istraivaki tim iz Kanade utvrdio kako trudnica
ponajprije putem svojih feromona utjee na supruga, a
koji na jo neobjanjen nain potiu luenje gotovo istog
spektra hormona i neuroprijenosnika kao i kod trudnice.
Ta je pojava tim vie izraena to je mukarac senzibilniji.
Ovakvo zapaanje nedvojbeno upuuje na injenicu kako
se i mukarac zajedno sa svojom enom priprema za svoj u
veliku ulogu roditelja.
U posljednje vrijeme esto se pie o feromonima i nji
hovom djelovanj u kako kod ivotinja tako i kod ovjeka.

20

TRUDNOA I DOJENJE

Rije je o sveprisutnim hemijskim spojevima koji velikim

dijelom odreuj u obrasce spolnog ponaanja u ivotinja.
ini se kako oni imaju znaajan utjecaj i kod ovjeka, a
spominje se i vomero-nazalni organ kao organ u unutar
njem dijelu nosa koj im nesvjesno registriramo feromone.
Ovo istraivanje ukazuje kako se znaajne promjene
dogaaju kod oba suprunika ime se omoguuje meu
sobno usklaivanje kao jedan od tc::m djnih preduvjeta ro
diteljstva. Moramo naglasiti kako u bespotednom ritmu
modernog ivota, neinformiranost i nepripremljenost bu
duih roditelja najee znai kako e ih te promjene za
tei nespremne, te se umjesto radosti iekivanja pojav
ljuju tjeskoba i stres. To moe prouzrokovati pogubne po
sljedice o emu e kasnije biti govora, a u nastavku emo
predoiti kako se to sve brani par moe pripremiti za za
ee, tj . roditeljstvo.
Tjelesna priprema
Za zdravu trudnou, od p resudnog je znaaja zdravstveno
stanje oba suprunika, a posebno budue majke. Ono to
bi svaki par koji odgovorno planira svoje roditeljstvo tre
bao uiniti je da se obrati lijeniku i provjeri trenutno
zdravstveno stanje u vidu jednog sistc:: m atskog pregleda.
ena bi trebala otii i na ginekoloki pregled kako bi se
na vrijeme otklonile eventualne zapreke, te na taj nain
sprijeile mogue posljedice. Takoer, treba se uvati in
fekcija to se postie eim p ranjem ruku i izbjegavanjem
sumnjive hrane, pia, nekih sredstava za ienje i sl.

TRUDNOA

21

Nuno j e potrebno da budui roditelji poduzmu sve

to je u njihovoj moi i pokuaju se rijeiti loih navika
poput puenja, pretjeranog konzumiranja kofeina (ispiti
vanja su pokazala da kofein smanjuje sposobnost tijela da
upije eljezo, ega u trudnoi treba u veim koliinama) ,
a o alkoholiziranju i uzimanju droga da i ne govorimo,
jer je jasan stav islama po tom pitanju. U medicinskoj li
teraturi niz istraivanja ukazuje na mnoge tetne, a ne
rijetko i fatalne posljedice takvih navika na ishod trud
noe. Kao posljedica puenja najee se spominj e pojava
niske poroajne mase, a to se alkohola tie katkad ve
i jedno konzumiranje dovodi do oteenja organa nero
enog djeteta, budui da alkohol lahko prolazi kroz pla
centu, a zbog slabo razvijenog sistema za eliminaciju kod
neroenog djeteta ima znatno jai uinak nego kod odra
sle osobe. Govorimo li o koritenju opoj nih sredstava i
droga, ono najee dovodi do teke ovisnosti novoroen
adi. Takoer, valja se kloniti otrovnih i tetnih tvari koje.
se ponekad nalaze u bojama za zidove, insekticidima za
kunu upotrebu ili sredstvima za ienje.
S druge strane preporuuje se usvajanje pozitivnih na
vika poput uspostavljanja pravilnog ritma budnosti i spa
vanja, redovnog vjebanja radi odravanja kondicije i pri
mjerene tjelesne mase, te zdrave prehrane (npr. pokuati
dnevno jesti oko pet obroka voa i povra, dovolj no ita
rica i hrane koja je bogata kalcijem, a to se tie ribe, koja
je izvrstan izvor bjelanevina, treba biti oprezan i ne pre
tjerati, jer neke sadre puno ive to moe natetiti nero
enom djetetu) uz vitaminske pripravke koji osiguravaju

22

TRUDNOA I DOJENJE

unos folne kiseline oko 400 mg dnevno (lijenik e pre

poruiti koji vitamini e se uzimati). Mukarcima se jo
savjetuje da se ne kupaju u previe vruoj vodi, pretjerano
ne voze bicikl i ne nose uzak donji ve, jer vruina unitava
sjemene stanice, a potrebno je oko tri mjeseca da se one
vrate na prvobitnu razinu (naravno ako se ne radi o ne
kom drugom poremeaj u) . eni se preporuuje odlazak
zubaru ime se potpuno osigurava kompletno zdravlje i
majke i djeteta, jer oralne bakterijske infekcije mogu do
vesti do neeljenih komplikacija. Sve ovo gore spomenuto
uglavnom se moe uti kod lijenika prilikom spomenu
tog pregleda.
Emocionalna i mentalna priprema
Ve smo spominjali da brak treba da bude vrst temelj i
zalog budue porodice i da podrazumijeva skladan odnos
suprunika koj i probleme rjeavaju razgovorom u ljubavi,
prihvatanju i toleranciji. Sekularizirano drutvo u kojem
ivimo ne daje nam puno vremena za usklaivanje, stoga
ono to nam ostaje na raspolaganju trebamo to kvalitet
nije uloiti. Zasigurno, nema boljeg ulaganja od ulaganja
u djecu, a upravo je period prije zaea kljuno razdoblje
kada suprunici trebaju intenzivno razgovarati o svoj im
osjeajima, oekivanj ima i stavovima o pitanju trudnoe,
poroda i roditeljstva. Nerijetko tada na povrinu isplivaju
brojni strahovi, kao npr. strah od poroda, predrasude i
negativni stavovi o kojima suprunici trebaj u razgovarati
i pokuati ih zamijeniti pozitivnim vrednotama.

TRUDNOA

23

Koliko j e to vano ponajbolje svjedoi rad dr. Mo

nike Lukesch, psihologa sa Univerziteta Constantine u
Frankfurtu. Nakon to je pratila trudnou kod dvije hi
ljade ena, u svojoj studiji zakljuuje kako je majin stav
imao pojedinano najvei utjecaj na to kakvo e biti di
jete. Sve ene ukljuene u studij u imale su isti socio-eko
nomski status, bile su podjednako inteligentne i sve su
imale jednaku razinu i kvalitetu prenatalne skrbi. Jedina
stvar u kojoj su se razlikovale bio je stav prema nj iho
vom neroenom djetetu za to se kasnije pokazalo da ima
kljuni uinak na nj ihovu djecu. Djeca majki koje su pri
hvatale trudnou i eljele porodicu bila su daleko fiziki i
emocionalno zdravija, kako na porodu tako i nakon njega,
od djece majki koje su imale negativan stav.
Do istog zaklj uka doao je i dr. Gerhard Rottmann sa
Salzburkog univerziteta u Austriji. Osim toga, dr. Rott
mann je u svom istraivanju izmeu ostalih promatrao i
skupinu podvojenih majki, onih koje su svjesno odbijale
trudnou, a nesvjesno prihvatale. Uoio je kako je neuobi
ajeno velik broj njihove djece pri roenju bio apatian
i letargian. Svojom studijom je dokazao kako neroena
djeca na jo neobjanjen nain detektiraju ak i one fine
emocionalne nijanse kod svoj ih majki. Ne treba zanema
riti ni ulogu oca, jer svi postojei znanstveni dokazi upu
uju na to kako kvaliteta eninog odnosa sa suprugom
ima presudan uinak na neroeno dijete. Prije spomenuta
dr. Lukesch upravo je taj odnos stavila po vanosti odmah
iza eninog stava prema trudnoi i majinstvu. Dr. Den
nis Stott takoer smatra to krucijalnim, te je u nedavnoj

24

TRUDNOA l DOJENJE

studiji sa preko r 3 .ooo djece i njihovih porodica izrau

nao kako ena u loem braku ima 2 3 7% vei rizik da nosi
psiholoki i fizioloki oteeno dijete nego ena u sigur
nom braku ispunjenom ljubavlju i podrkom.
Takoer je vano nauiti prevladati tjeskobu i uspjeno
ovladati stresom, te zajednikim snagama oba suprunika
svesti ga na naj manj u moguu mjeru. Postoje brojne stu
dije o tome, a za tu temu specijalizirao se dr. Thomas
Verny, jedan od osnivaa podruja prenatalne i perina
talne psihologije i zdravlja. Or. Verny u svojoj knjizi Taj
ni ivot neroenog djeteta posebno izdvaja istraivanja ve
spomenutog dr. Scotta koji ukazuje kako dugotrajni osob
ni stres i tjeskoba, najee povezani sa nekom bliskom
osobom, ostavljaj u traj ne posljedice na predroene i pra
te ga kroz itav ivot. Znamo li kako se pri takvom stresu
kontinuirano stvaraju hormoni stresnog odgovora (npr.
kortizol) koj i prolaze kroz postelj icu, postaje jasno kako to
ostavlja duboki otisak ponaanja u najosjetljivijem razdo
blju razvoja djeteta, pa time odreuje i njegovo ponaanje
kada se ono rodi . S druge, pak, strane, ljubav oba rodite
lja i pozitivne emocije koje kod majke dovode do luenja
drugih hormona i neuroprijenosnika, poput serotonina,
utisnue u novonastalo bie jedan sasvim drugaiji peat.
Razlike su toliko oite, da ih jednostavno nije mogue za
nemariti. Nadamo se kako e ovo izloeno biti dovoljno
da potakne budue roditelje na emocionalnu i mentalnu
pripremu u planiranju odgovornog roditeljstva.

TRUDNOA

Duhovna priprema
U smislu pripreme za zaee i roditeljstvo nipoto se ne
smije: izostaviti duhovni aspekt. Za nas je to znaajno s ob
zirom da spomenuta znanstvena istraivanja u medicini,
psihologiji i sociologiji sadre mnoge injenice o tome
kako upravo islamski brak u svojoj otvorenosti prema i
votu, te zatiti tog ivota od samog njegova zaea, osigu
rava najpogodnije okruenje ljubavi i sigurnosti za dijete.
Moramo naglasiti i istraivanja dr. Larrya Dooseya, is
taknutog amerikog lijenika i istraivaa koj i je prikupio
postojee znanstvene dokaze koji potvruju medicinsku
djelotvornost molitve.9
Ovo za nas muslimane nije nova injenica, jer da iba
det ne koristi trudnici i njenom neroenom djetetu i da je
imalo optereuje, bila bi osloboena klanjanja kao to je
osloboena i ena u hajzu i nifasu, ili kao to je osloboena
posta uz obavezu napatanja kad proe period noenja i
dojenja djeteta.
Sama veza sa Gospodarom u toku namaza ulijeva o
vjeku smirenost i pouzdanje, jer vjernik je svjestan da nam
je On najbolj i pomaga i zadovoljan je sa Boijom odred
bom. 10 Takoer, on je zadovoljan to ispunjava svoje za9 Petar-Kreimir
10

nou,

Hodi i Rafaela Mren-Hodi, Priprema za trud

www.ringeraja.hr/priprema-za-trudnocu_365.html

Ova duhovna priprema kor isna je i za ono to dolazi poslije po

roda, jer ena nailazi na novu situaciju na koju se treba navii, a
za to prilagoavanje treba dosta strpljenja i truda. Takoer, ako
Allahova odredba bude takva da dijete koje je roeno ne preivi,
treba imati na umu rijei Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da

TRUDNOA l DOJENJE

dae koje su mu postavljene na ovom svijetu, oekujui

nagradu od svoga Gospodara, a Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, eni koja je trudna zbog njene strpljivosti u
podnoenj u tegoba obeava Dennet.
Dakle, svaka ova priprema je radi postizanja jednog ci
lja, a to je zdravo potomstvo i sve to radimo iz ljubavi
prema njemu, jer ljubav je ona temeljna vrijednost i ono
najvanije to bi svaki roditelj trebao bezrezervno ponu
diti svome djetetu. Takva ljubav donijet e obilje plodova
za itavu porodicu, a njen uinak bit e ukorijenjen u naj
dublj im sferama ljudske egzistencije. I I

Menstruacija
Menstruacija je izbacivanje gornjeg sloja materine slu
znice izmijeanih sa sluzavim sekretom materinih lije
zda. Sluznica se odstranj uje kao suvina i nepotrebna, jer
ono jajace kojem je ona bila namijenjena za ugnijeenje
nije oploena. Menstruacija svojom pojavom predstavlja
poetak puberteta, a svojim prestankom kraj spolne zre
losti ene. Meutim, treba imati na umu da ima izuzetaka.
Ima spolno zrelih ena koje mogu ostati trudne mada ne
maju menstruacij u. Da bi ena mogla da zatrudni bitno
je da ima ovulacij u, u7. uslov da se njeno jajace moe
e dijete koje umre prije svojih roditelja uvesti ih u Dennet drei
za njihovu odjeu kao to on drl.i za svoju. (Hadis biljei Muslim
od Ebu-Hurejre)
11
Vie o pripremi za trudnou vidjeti u: Ana De Kervasdue, Zivot
ene, Paideia, Beograd, 1 99 5 . i Blagoje Stambolovi, Higijena ene,
Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1976.

TRUDNOA

27

spoj iti sa spermatozoidom. To znai da je mogue ugni

jeenje jaj aca na sluznici maternice koja prvobitno nije
bila njemu namijenjena. Prvi dan krvarenja raunamo kao
poetak menstrualnog ciklusa, a dan prije poetka slje
deeg krvarenja kao kraj menstrualnog ciklusa. Razmak
izmeu dva krvarenja obino iznosi 28 dana, a moe se
desiti da to bude u rasponu izmeu 21 i 3 5 dana. Medi
cinska literatura navodi da krvarenje obino biva od 3 do
7 dana, a menstruacija koja traje manje ili vie od toga nije
normalna. Meutim, ene se meusobno razlikuju, pa e
svaka, posmatrajui i pratei svoje krvarenje znati ta je
kod nje uobiajeno, s tim to se primjeuje da krv men
struacije ima svoj specifian miris i boj u. Ako se primijete
kakve neuobiajenosti potrebno je javiti se lijeniku. !2.
U islamu je obavljanje obreda od strane ene povezano
sa pojavom menstruacije, tj . u tom periodu ena je pravno
neista (hades) , te kao takva ne moe obavljati vjerske
obrede (namaz, post, itikaf, tavaf i uenje Kur' ana) , kao
ni stupati u intimne odnose. U Kur' anu se o tome kae: "I
pitaju te o mjesenom pranju. Reci: 'To je neprijatnost.'
Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja,
i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju,
onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se
mnogo iste. " (El-Bekare, 222.) Rekao je Allahov Posla

nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, Aii, r. a., kada je imala

mjeseno pranje u toku hada: "To je neto to je odredio
1 2 Vie vidjeti

u:

Blagoje Stambolovi, Higijena ene,

str. I

3.

TRUDNOA I DOJENJE

Allah, d. ., kerimaAdemovim. "IJ Ebu-Davud i drugi bi

ljee rijei Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: ''Krv mje
senog pranja je crna i raspoznatijiva, pa kada bude takva,
onda nemoj obavijati namaz. "
Prema erijatskim propisima eni u hajzu i nifasu je za
branjeno vrenje gore navedenih propisa i spolno openje,
dok e ena za vrijeme istihaze moi vriti obrede. Prenosi
se da je Fatima bint Ebi-Hubej, r. a., imala odljev krvi,
pa joj je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ''Krv

menstruacije prepoznatijiva je po boji. Kada se ona pojavi,

prekini s obavijanjem namaza. Ako je krv drugaija, onda se
abdesti, jer je to krv iz kapi/ara. " 1 4 Kae El-Ezheri, kao to
od njega prenosi imam Nevevi: "Hajz mjeseno pranje
-

je krv koju puta maternica ene nakon njenog sazrijeva

nja (kada po fikhskim propisima ena postaje punoljetna)
u uobiajenim vremenima, a istihaza jeste odljev krvi, ali
ne u njenim uobiajenim vremenima. Krv mjesenog pra
nja izlazi iz upljine maternice i biva crna i razjarena, tj .
vrua, kao da je sa arita, a istihaza je tekua krv iz te
tiva i to iz niih slojeva maternice. Isto se spominje i od
Ibn-Abbasa, r. a."
Malikijski pravnici kau da je mjeseno pranje krv koja
izlazi sama od sebe s prednje strane ene u dobi u kojoj
obino moe ostati trudna, pa makar to bilo samo jed
nom. Znaenje rijei "da krv izae sama od sebe" znai
da krv na koju se isli prilikom menstruacije, jeste krv
13
14

Biljei Buhari
Biljei Nesa'i

TRUDNOA

koja izae bez odreenog razloga, pa ako bi se krv pojavila

zbog poroaja, smatra se nifasom- postporoajnim krva
renjem, a ne mjesenim pranjem, a isto tako e se smatrati
krv koja se pojavi zbog nekog drugog sluaja (bolest u va
gini ili maternici). Takoer, krv koja se pojavi prilikom
oduzimanja nevinosti ne smatra se mjesenim pranjem,
kao to se ni krv iz polnog organa koja se pojavi zbog upo
trebe lijekova, a van ustaljenog termina menstruacije, ne
smatra mjesenim pranjem, tako da ena u takvom stanju
treba da klanja i posti.
"S prednje strane ene" misli se iz spolnog organa, jer
ako bi krv izala iz nekog drugog mjesta to onda nije mje
seno pranje. A rijei "u dobi u kojoj obino moe ostati
trudna" oznaavaju da to ne bude krv koja se pojavi kod
djevojice koja ima manje od devet godina i starice kojoj
je davno prestalo mjeseno pranje.
Hanefijski pravnici kau da je mjeseno pranje krv koja
izlazi iz maternice ene (koja nije trudna, punoljetna je i
nije starica) koja se nije pojavila zbog poroaja, a niti zbog
bolesti. Oni razlikuju est raznih boja krvi, a to su: crvena,
tamna, zelena, boja zemlje, uta i crna, pa ako izae i po
tee iz maternice ene neka od navedenih boja krvi, to je
krv mjesenog pranja, pod uslovom da izae jasno iz spol
nog organa. Njihove rijei "koja nije trudna, punoljetna
je i nije starica" oznaavaju da to ne moe biti krv koju
vidi trudnica, jer se za tu krv, po hanefijskom mezhebu,
ne kae da je krv mjesenog pranja; niti krv koju vidi dje
vojica mlaa od sedam godina, jer po hanefijskom mez
hebu, za razliku od ostalih mezheba koj i su odredili da je

30

TRUDNOA I DOJENJE

poetna dob za menstruaciju devet godina, najnia dob u

kojoj se moe dobiti menstruacija je sedam godina; niti
krv ene starije od 5 5 godina, osim ako jo uvijek ima
menstruaciju.
afijski pravnici smatraju da je mjeseno pranje krv
koja izlazi iz spolnog organa zdrave ene, tj . da izlazak krvi
nije uzrokovan boleu, kada napuni devet godina ili vie,
bez poroajnog razloga. Pojam "krv" se odnosi na krv koja
ima jednu od pet boja koje krv moe da posjeduje: crna,
crvena, ria, tamna i potom uta boja.
Krv izlazi iz unutranjosti maternice bilo da je ena
trudna ili nije, zbog toga to afije i malikije smatraju da i
trudna ena ima mjeseno pranje, za razliku od hanbelija
i hanefija koji smatraju da trudnica ne moe imati mje
seno pranje. Krv koja izlazi iz nekog drugog mjesta, a
ne iz maternice, ne naziva se mjesenim pranjem, bilo da
izlazi iz prednjeg dijela polnog organa ili iz stranjice ili
iz bilo kojeg drugog dijela tijela. to se tie dijela defini
cije "da nema bolesti koja uzrokuje istjecanje krvi", time
se izdvaja krv koja izlazi zbog bolesti i za tu krv se kae
istihaza - krv koja tee nakon isteka odreenog vremena
mjesenog pranja. Dijelom definicije "kada napuni devet
godina'', se izdvaja djevojica u dobi ispod devet godina,
jer se pojava krvi u tom periodu ne naziva hajzom, nego
istihazom. Samo po afijskom mezhebu ena moe da ima
mjeseno pranje sve dok je iva.
Hanbelijski pravnici kau da je ,mjeseno pranje nor
malna krv koja izlazi iz unutranjosti maternice zdrave
ene koja nije trudna, u poznatim vremenima, bez po-

TRUDNOA

JI

roajnog razloga. Takvo miljenje blizu je miljenju a

fija, osim u rijeima "ona koja nije trudna", zbog toga to
hanbelije smatraju da trudnica ne moe imati mjeseno
pranje, nego se ta krv naziva istihazom. Njihove rijei "u
poznatim vremenima" istiu da se time izdvaja djevojica
koja je mala, tj . koja ima manje od devet godina i starica
koja je izgubila svaku nadu za dobivanje mjesenog pra
nja, tj . ona koja je napunila pedeset godina. Odbrana je
miljenje da je najranija dob za dobijanje menstruacije de
vet godina, a najkasnija dob je razliita od ene do ene.
to se tie najdueg i najkraeg broja dana koliko moe
trajati jedno mjeseno pranje, islamski pravnici kau da
je to najmanje tri, a najdue deset dana, i to po hadisu
kojeg prenosi Ebu-Umame, r. a., od Poslanika, sallallahu
'alejhi ve sellem: "Ne moe trajati mjeseno pranje vie od
deset dana, a niti manje od tri. " Ima i onih pravnika koji
smatraju da je najmanja menstruacija jedan dan, a naj
dua petnaest dana. Veina pristalica sva etiri mezheba
smatra da je najkrai period izmeu dva mjesena ie
nja petnaest dana, a da nema granice za najdui period. 15

Neplodnost suprunika
Neplodnost je iskuenje na koje nailaze neki suprunici,
pa je zbog toga potrebno istai stav islama o tome. Po
stoje mnogi uzroci neplodnosti, od kojih se neki mogu
Il

Vidjeti: Abdullah, Fikh i medicina o mjesenom pranju, Novi hori

zonti, br. J , http://www.iltizam.org/index.php?ime=tekstovi&tekstovi=
tekst&id=-184007618

32

TRUDNOA I DOJENJE

otkloniti lijekovima. V ijekovima se odgovornost za ste

rilitet pripisivala enama, a medicina je utvrdila da je i
mukarac gotovo podjednako kao i ena odgovoran za ne
plodnost. Tako se moe priblino rei da je mukarac od
govoran za neplodnost u 3 5 o/o sluajeva, a ena u 40%,
ali kod priblino svakog etvrtog sluaja postoj i jedan ili
vie faktora neplodnosti. Moramo naglasiti da islam na
ovu pojavu gleda kao na bolest, a on od svoj ih pripadnika
trai da se lijee.
Prenosi se od Usame ibn erika da je rekao: "Doao
sam Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, i zatekao ashabe
da sjede oko njega tako skrueno kao da su im na glavi
ptice. Nazvao sam selam i sjeo. Nakon toga su doli neki
beduini i upitali Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem, da li je dozvoljeno lijeenje, a Poslanik, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, je odgovorio: 'Lijeite se, jer Allah nije
stvorio bolest, a da joj nije odredio i lijek, osim starosti. "' 1 6
Ovaj hadis je obuhvatio lijeenje od svih bolesti ope
nito, ne izuzimajui nijednu, ali se pri lijeenju treba pri
dravati osnovnih odredbi erijata, kao to su, npr. , od
redbe koje od ene zahtijevaju da se lijeenje odvija, po
mogunosti, pod kontrolom lijenice muslimanke. Ako
se eni ne moe obezbijediti lijeenje u ovakvim okolno
stima, onda je dozvoljeno lijeiti se kod lijenika musli
mana, a ako ni to, onda kod lijenice nemuslimanke, ili,
u kraj njem sluaju, kod lijenika nemuslimana. 1 7
'6 Biljei Muslim
'7 O pitanju lijeenja ene kod mukog lijenika, islamski pravnici
su se podijelili u miljenju uvjetujui dozvoljavanje lijeenja ene

TRUDNOA

33

Nekada lijeenje neplodnosti podrazumijeva vjetaku

oplodnju koja moe biti unutranja i vanjska. Unutra
nja vjetaka oplodnja podrazumijeva uzimanje sperme
supruga (naglaavamo supruga, zato to mijeanje tree
osobe nije dozvoljeno) i njeno ubrizgavanje unutar va
ginalnog otvora ili maternice supruge. Vanjska vjetaka
oplodnja podrazumijeva uzimanje spermatozoida i jaj ne
elije suprunika s namjerom njihove oplodnje izvan ma
ternice i presaivanje jajne elije u maternicu. Islam do
zvoljava i jednu i drugu vrstu oplodnje pod uvjetom da
se obavezno koristi sperma supruga u prvom sluaju, a u
drugom sluaju sperma supruga, jajna elija njegove su
pruge i njena maternica, jer ni iznaj mljivanje maternice
druge ene (surogat maj ke) nije dozvoljeno.

Adopcija - usvajanje djece

prethodnog smo vidjeli da ljudi nekada nailaze na pre
preke i iskuenja pri dobijanju poroda, a nekada se moe
desiti da budu iskuani i nemogunou dobijanja vlasti
tog poroda.
h

"Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On

stvara ta hoe! On poklanja ensku djecu kome
hoe, a kome hoe - muku, ili im daje i muku i
kod lijc:: nika m ukaraca time da postoj i prij eka potreba, tj . ili da
j oj j e ivot u opasnosti, ili da trpi jake bolove, ili da enski lije
nik ne pos toj i. Moram o naglasiti da je danas, h vala B ogu, skoro
nemogue da eni nij e dostupno lij eenje:: kod c::nskog lij en ika u
svakom domenu

34

TRUDNOA I DOJENJE

ensku, a koga hoe, uini bez poroda; On uistinu

sve zna i sve moe." (E- ura, 49.- 5 0.)

Brani parovi pogoeni ovakvim iskuenjem esto po

seu za usvajanjem djece bez roditelja ili naputene djece.
erijatsko pravo ima posebne propise koji se odnose na
prava i obaveze prema takvoj djeci. Nema nikakve zabrane
da takvo dijete bude zbrinuto u nekoj od muslimanskih
porodica kako bi moglo normalno odrastati. Meutim,
potpuno usvajanje tog djeteta i njegovo uvrtavanje u na
sljednike nije dozvoljeno.
Allah, d. ., u Kur' anu kae:
"Allah nijednom ovjeku dva srca u njedrima nje
govim nije dao, a ni ene vae, od kojih se ziharom
rastavljate, materama vaim nije uinio, niti je po
sinke vae sinovima vaim uinio. To su samo vae
rijei, iz usta vaih, a Allah istinu govori i na Pravi
put izvodi. Zovite ih po oevima njihovim, to je
kod Allaha ispravnije. A ako ne znate imena oeva
njihovih, pa, braa su vaa po vjeri i tienici su
vai. Nije grijeh ako u tome pogrijeite, grijeh je
ako to namjerno uinite; a Allah prata i samilo
stan je." (El-Ahzab, 4.-5 .)

Rije "adopcija" (posinjavanje, tebnijje) se, meutim,

upotrebljava i u drukijem smislu, to islam nije zabranio,
a to je: kada ovjek u kuu primi siroe ili nahoe da bi
ga odgajao ili obrazovao tretirajui ga kao svoje dijete (da
ga titi, hrani, odijeva, poduava i pazi) . Meutim, on to

TRUDNOA

35

dijete ne pripisuje sebi, niti mu daje prava koja je erijat

rezervisao za roenu djecu, kao to je, npr. , pravo na na
sljedstvo. Ako ovjek nema vlastito dijete, a eli da ovakvo
dijete pomogne svojim materijalnim sredstvima, on mu
moe darovati ta hoe dok je iv, a moe mu ostaviti u
nasljedstvo do jedne treine svoje ostavtine prije nego to
umre . ' 8 Ovakav in islam smatra izuzetno lijepim i onaj
ko ga izvri bit e nagraen Dennetom.
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: 'Ja i onaj

koji zbrinjava siroe bit emo kao ova dvojica u Dennetu",

pokazavi svoj srednji prst i kaiprst s neznatnom razda
ljinom. '9
Dakle, o djetetu je potrebno i pohvalno voditi brigu,
ali kada odraste treba ga upoznati s njegovim stanjem, jer
ima pravo da bude upoznato sa svojim porijeklom, ako je
to mogue.

1 8 Da bi se dodatno ut:vrstio status primljenog djeteta i m nogo ta

olakalo najbolje bi bilo (kad bi se moglo ostvariti) da ga ena, koja

preuzima brigu o njemu, zadoji dok je jo malo, ako ona ima i doji
svoju djecu. Tada joj ono postaje dijete po mlijeku, a njena djeca
braa i sestre po mlijeku zadojenom djetetu. Ako ena ne moe
imati vlastitu djecu, moglo bi se nai da neko ko je krvno vezan
za enu zadoji to dijete kako bi se ostvarilo srodstvo, pa makar
i po mlijeku. Ovo se predlae zbog toga to bi kasnije kad dijete
postane punoljetno prema propisima islama, dodatan problem bio
i to to on nije mahrem niti eni koja ga je othranila i odgojila, a
ni drugim ukuanima.
1 9 Biljei Ibn-Made

TRUDNOA I DOJENJE

Planiranje porodice
Pitanje planiranja porodice je aktuelno jo iz vremena Po
slanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, Ovo pitanje se u tom
periodu tretiralo kroz pitanje 'azla (izbacivanje sjemena
prilikom spolnog odnosa izvan rodnice radi spreavanja
zaea - prekinuti spolni odnos) , a 'azl se moe smatrati
jednom vrstom kontracepcije. 2 0
O pitanj u dozvole 'azla i planiranja porodice islamski
pravnici su se razili . Oni koj i dozvoljavaju 'azl i planiranje
porodice, svoj stav temelje na injenici da je 'azl koriten
u periodu dolaska objave, a o tome nije nita objavljeno,
i da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bio upoznat sa
njihovim postupkom i nije to zabranio.

Kontracepcija je spreavanje zaea 7.atitnim sredstvima ili meto

dama u cilju regulisanja raanja. Danas se pojavio niz kontracep
tivnih sredstava i metoda koje ili mehaniki spreavaju sperma
tozoide da prodru u maternicu, ili hemijski unitavaju spermato
zoide na putu ka maternici, ili sputavaju ovulaciju, ili odreuju
neplodne dane u menstrualnom ciklusu. Moramo naglasiti da sva
ta sredstva i metode nisu potpuno sigurni u spreavanju zaea, a
ako je indeks njihove sigurnosti vdik onda su oni tetni po zdra
vlje. Kada Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, govori o 'azlu on
napominje i to da, ma koliko se ovjek trudio da sprijei zaee,
ono e opet biti onako kako Allah, d. ., odredi. Moramo ustvrditi
i to da neke kontracepcijske metode i sredstva mogu biti tetni za
zdravlje, i zbog toga su zabranjeni ili u najmanju ruku pokueni,
jer musliman mora izbjegavati sve to teti zdravlj u. Detalj nije o
svim kontracepcijskim sredstvima i metodama, te njihovim pred
nostima i mahan ama vidjeti u: Blagoje Stambolovi, HigUena ene,
str. I I 3 .-1 2o.

TRUDNOA

37

Od Dabira, r. a., se prenosi da je rekao: "Za vrijeme

Poslanika, sallallahu 'alej hi ve sellem, dok se Kur' an jo
objavljivao, mi smo primjenjivali 'azl."u
Grupa pravnika koja zabranjuje 'azl navodi hadis koji
prenosi Duzame, Vehbova kerka, u kojem kae: "Bila
sam sa Allahovim Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem,
kada su ga upitali o 'azlu, pa je rekao: 'To je tajno umor

stvo. "' 22

Meutim, veina islamskih pravnika je prihvatila 'azl i

planiranje porodice dozvoljenim, ali pod odreenim uvje
tima, a to su:

da suprunici budu saglasni o odgaanju raanja,

da planiranje porodice bude posljedica posebnih ra

zloga,

da bude vremenski ogranieno, osim u sluajevima ka

da se potpuno zabranjuje trudnoa, kao to je bolest,

da postoji ozbiljan razlog koj i se tie zdravstvenih, od

goj nih ili vjerskih obaveza prema porodici.

Prekidanje trudnoe - abortus

Princip islama je da ivot svakog ovjeka ima istu vrije
dnost i svetost, kao i da se svakom djetetu moraju garan
tovati i obezbijedi ti prava na normalan razvoj jo dok je u
samom zaeu. Ovom principu direktno se suprotstavlja
21

22

Muttefekun 'alejhi
Biljei Muslim

TRUDNOA l DOJENJE

jedna pojava koja se proirila i u naem drutvu, a to je

namjerno prekidanje trudnoe.23
O pitanju namjernog prekidanja trudnoe postoje ra
zliita miljenja islamskih pravnika, ali je potrebno nagla
siti da su svi saglasni u tome da, kada se udahne dua u
fetus, abortus postaje zabranjen. Svaki pokuaj prekidanja
trudnoe poslije uspjene oplodnje i takav postupak sma
tra se velikim grijehom. Teina grijeha se poveava nakon
uspjenog ulegnua i odmicanja trudnoe.
Interesantno je miljenje imama Gazalija u kojem ra
zlikuje 'azl i abortus, gdje abortus naziva umorstvom nad
onim to ve postoj i. Taj zloin u svim fazama trudnoe
nema identian tretman, nego zavisi od razvoja fetusa.
Prvi stepen je kada se sperma po mijea sa eninim sokom,
oplodi se i oivi i ovakvo unitenje smatra se zloinom.
Unitenje oploene elije nakon to postane komad mesa
(el-mudga) i zakvaak (el- 'afeka) se smatra jo veim zlo
inom. Unitenje zakvaka nakon to se u njega udahne
dua i nakon to se oblikuje, smatra se jo veim zloinom,
a najvei zloin je kad se dijete ivo rodi i onda se ubije.
2 J Pored toga to se namjerno prekidanje trudnoe smatra velikim

grijehom, jer je to kao i ubojstvo, ono ostavlja velike posljedice i

na zdravlje ene, jer maternicu okruuju organi vani za ivot, kao
to su crijeva, trbuna maramica, veliki krvni sudovi itd. Svaka
povreda maternice donosi teke i po ivot opasne komplikacije.
Ukoliko plod vie napreduje, debljina zida maternice opada, to
poveava opasnost da se pri pobaaju zid maternice probui. Osim
toga, za vrijeme trudnoe odbrambena mo organizma prema bak
terijama opada. Vidjeti vie u: Blagoje Stambolovi, Higijena ene,
str. 1 0 8 .

TRUDNOA

39

Svoj stav o abortusu imam Gazali predstavio je na slje

dei nain:
"Kako god bilo, sok ene je sastavni dio oplodnje. Dvi
je vode (muka i enska) su pravno kao ponuda i prihvata
nje pri sklapanju ugovora. Onaj ko ponudi ponudu, pa je
povue prije nego to je druga strana prihvati, ne smatra
se prekriocem ugovora. Na bilo koji nain da se usaglase
ponuda i prihvatanje, odustajanje nakon toga smatrat e
se krenjem, ponitenjem i prekidom ugovora. Isti je slu
aj i sa spermom. Od sperme koja je u kimi, ne nastaje
dijete, kao ni od one koja izae iz mukog organa, sve dok
se ne pomijea sa eninom vodom. Ovo je jasna analogija
. . ) . "24
(kIJaS
Prekidanje trudnoe u nudi je dozvoljeno, ali uz po
stojanje opravdanih i ozbilj nih opasnosti po ivot ili zdra
vlje trudnice ili djeteta, a to bude utvreno od strane stru
njaka, i to na osnovu erijatskog pravila da se u nudi i
zabranjeno dozvoljava.

Simptomi trudnoe
Simptomi trudnoe su razliiti od ene do ene. Neke ene
jednostavno osjete da su trudne od trenutka kad je dijete
zaeto, a drugim treba da vide i osjete razne simptome.
Ne smijemo zaboraviti da je svaka ena drugaija i da se
moe dogoditi da neka ima samo neke simptome, a neka
i sve koje emo navesti.
2" Ebu-Hamid

ei-Gazali, Jhja 'ulumid-din, Libris, Sarajevo, 200 5 , m,

str. 1 3 0.- I J Z.

TRUDNOA I DOJENJE
Izostanak menstruacije; ako ena ima redovnu men

struaciju, pa pojava zakasni i izostane u uobiajenom

terminu, i prije nego to doe do nekih od drugih sim
ptoma moe se pretpostaviti trudnoa.
Osjetljive i nateene dojke; jedan od prvih simptoma

trudnoe su osjetljive, nateene i upaljene dojke i bra

davice. Slino je osjeaju u razdoblj u prije nego to
ena treba da dobije menstruaciju. Uzrok tome je po
veana razina hormona. Taj bi se osjeaj trebao sma
nj iti poslije treeg tromjeseja, jer se tijelo privikne na
hormonalne promjene. Mogue je i da e se podruje
oko bradavica uveati i potamniti, to bi olakalo pro
nalaenje bradavice novoroenetu pri dojenju.
Umor; to je vrlo esta pojava u prvih 8- r o sedmi

ca trudnoe. Poveana razina progesterona i stres,

koj i trudnoa donosi tijelu u eni prouzrokuju osje
aj umora. U drugom tromjeseju ena bi trebala imati
vie energije, ali se, naalost, taj osjeaj umora u treem
tromjesej u ponovno vraa.
Slabo krvarenje; neke ene mogu 8-I 2 dana poslije za

trudnj ivanja malo krvariti, a esto se deava da ima i

greve. Iscjedak je obino jedva vidljiv jer je blijedo-ru
iaste boje, a ne crvene kao inae.
Munina i povraanje; veina ena j utarnj u muninu

osjeti tek mjesec dana poslije zatrudnjivanja. Rijetke su

one koje ovih problema uope nemaju. Nekim enama
eludac pone stvarati probleme ak i prije. Meutim,

TRUDNOA

41

munina nije ograniena samo na j utra, jer se pojav

ljuje i tokom dana, a i naveer. Veini ena munina
proe na poetku drugog tromjeseja, a nekima i ka
snije.
Poveana osjetljivost na mirise; nije nita neuobiajeno

u ovom periodu, ako mirisi koji su prije trudnoe bili

neto sasvim normalno ili ugodno, postanu odbojni ili
ak tjeraj u na povraanje.
Gubitak apetita; uprkos tome to brojne ene u trud

noi prati povean apetit, jo ea je pojava da im

hrana ne prija. S hranom se moe dogoditi isto kao
i s mirisima. Takav osjeaj moe biti privremen, ali se,
takoer, moe dogoditi da to ostane cijelu trudnou.
esto mokrenje; kad menstruacija zakasni sedmicu ili

dvije, moe se desiti da i mokrenje postane uestalije.

Uzrok tome je poveana koliina krvi i drugih tekuina
u tijelu, a posljedica toga je da bubrezi prerade vie te
kuine koja zavri u mjehuru. Razvojem trudnoe taj
je osjeaj sve jai, jer plod koj i raste sve vie pritie
mjehur.
Nakon svih ovih simptoma moe se posluiti i testom
za otkrivanje trudnoe, ali ne treba zaboraviti da ni ti te
stovi nisu roo% tani, pa se moe dogovoriti pregled kod
lijenika kako bi se utvrdila trudnoa.

TRUDNOA l DOJENJE

Prehrana u trudnoi
Zdrava prehrana je vrlo vaan dio trudnoe. Ispravnom
ishranom mogu se sprijeiti mnoge komplikacije u trud
noi i pri porodu. Treba imati na umu da e, ako se tru
dnica zdravo hrani, i dijete u trbuhu zdravo ivjeti. Naj
bolje je da ta prehrana bude umjerena, a hrana svjea, ra
znovrsna i da sadri sve bitne elemente ishrane. Shvatanje
da trudna ena treba jesti vie, tj . za dvoje, pogreno je, a
moe biti i opasno po zdravlje. Ako se trudnica neumje
reno hrani, nastaje gojaznost koja ne prestaje ni poslije
poroda. Ova injenica ne treba uplaiti trudnice, pa da
shvate da trebaj u izbjegavati hranu, jer ni to nije zdravo.
Lijenici savjetuju da koliina hrane u prva tri mjeseca
bude ista kao prije trudnoe, jer tad embrij u za opsta
nak i razvoj treba minimalna koliina energije. U etvr
tom se mjesecu preporuuje poveanje unosa energije za
200-300 kalorija. Glad, koja e se pojaviti u tom kasnijem
razdoblj u, moe se utoliti malim obrocima izmeu glav
nih obroka, ali ti mali obroci ne smij u biti vreica ipsa ili
neka okoladica.
Da bi se izbjegle bilo kakve komplikacije koje mogu
nastati zbog pretjeranog konzumiranja hrane dovoljno je
vie se informirati o tome koji sastojci trudnici trebaju u
veoj koliini i koje namirnice sadre te sastojke.
Naime, u trudnoi se potronja odreenih hranjivih
sastojaka u tijelu povea i zato je potrebno da ih ena u
tom razdoblju s hranom unese to vie.

TRUDNOA

43

Folnu kiselinu smo spomenuli kao vrlo vanu i u pe

riodu kad se trudnoa planira, a vana je i na samom po
etku trudnoe. Moe se uzimati u obliku tableta, a ima
je i u tamnozelenom povru. Nedostatak folne kiseline
moe dovesti ak i do pobaaja, prijevremenog odvajanja
placente i manje tjelesne mase novoroeneta. U trudnoi
je kontrola eljeza jako bitna, jer ga tada tijelo treba dva
put vie nego obino. Nedostatak eljeza esto je povezan
s nepravilnom tjelesnom masom u trudnoi. Najvie e
ljeza se apsorbuje iz goveeg mesa, govee ili telee jetre,
jaja i zelenog povra. Takoer, i kalcij i vitamin D vani su
za formiranje kostij u i za rast embrija. Ako doe do nedo
statka kalcija u tijelu ene u trudnoi, dijete e crpiti kalcij
koj i bi inae pripadao majci. Kao posljedica toga kasnije
moe doi do problema sa zubima i osteoporozom. Voe
i povre je najbolje pokuati konzumirati u naj manje tri
dnevna obroka, jer su odlian izvor vitamina A i e. Vita
min e , koji se nalazi u brokuli, kupusu, paprici, krompiru,
pinatu, graku, paradajzu, naranama, dinjama i grejp
frutu pomae tijelu pri apsorpciji eljeza iz hrane.

Duevno i tjelesno zdravlje trudnice

Trudnice su veoma osjetlj ive i imaj u promjenj ivo duevno
raspoloenje. Na njih tetno utjee sve to remeti njihov
mir. To moraju imati na umu ne samo trudnice, nego i
oni koji s njima ive da bi izbjegli sukob i svau, da bi
onemoguili da do nje dopru dogaaj i koj i bi mogli da

44

TRUDNOA I DOJENJE

izazovu jae uzbuenje, veliku radost ili alost, strah ili

brigu.
Trudnica se esto boj i poroaja, a radi suzbijanj a tog
straha treba joj objasniti da je poroaj prirodna pojava i
da se nema ega plaiti ako se pravilno priprema, redovno
odlazi u savjetovalite i trudi se pridravati svih preporuka
vezanih za trudnou.
Trudnica treba neim ispuniti svoje vrijeme da ne bi u
trenucima nezaposlenosti i dosade svoje vrijeme ispunja
vala nezdravim mislima i strahom o ishodu poroaja.
Vjebe u trudnoi mogu biti jako korisne, ali treba
imati na umu da se nee moi raditi sve vjebe i istim
intenzitetom. Uz vjebu trudnica e ostati zdrava, snana
i spremnija za porod i dolazak bebe. Naravno, prije sva
kog oblika vjebanja obavezno se konsultirati sa svoj im
lijenikom.
Hodanje je odlina vjeba, koja se moe raditi gotovo
svugdje. Za vrijeme hodanja trudnica treba pripaziti da se
dri uspravno, koristei abdominalne miie kako bi lea
bila ravna. Najbolje bi bilo hodati oko pola sata dnevno,
3-5 dana svake sedmice.
Jedan od najbolj ih oblika vjebe za trudnice je plivanje,
jer je naj manj i rizik od ozljeivanja. Plivanjem se olakava
pritisak sa zglobova, uz osjeaj lagahnog tijela u vodi. Iz
vrsna je kardiovaskularna vjeba kojom se koriste velike
grupe miia.
Trudnica moe raditi pilates, jer on jaa cijelo tijelo
(posebno trbune miie, miie zdjelice i lea, to bi mo
glo pomoi kod poroda) i pomae da ono bude fleksibil-

TRUDNOA

45

nije. Ako nema komplikacija u trudnoi, ne bi trebalo biti

zapreka za vjebanje pilatesa, ali treba izbjegavati pokrete
kojima se previe napree vrat.
Svaka trudnica se treba posavjetovati sa lijenikom o
vrsti vjebi koje ona moe izvoditi, jer svako tijelo nije
isto, a neke trudnice su se prije trudnoe bavile sportom,
trale, vozile bicikl, pa se nastavak takvog vjebanja nee
moi izvoditi istim intenzitetom ili se uope nee moi
nastaviti.
istoa i njega tijela posebno su znaajni u toku trud
noe. Kupati se treba u mlakoj vodi, a posljednj ih mjeseci
najbolje se je tuirati. Potrebno je izbjegavati vrue kupke
ili saunu jer mogu podii tjelesnu temperaturu na opasnu
razinu, koja moe ugroziti bebu. Intimne dijelove tijela
treba svakodnevno prati, po mogunosti neutralnim sa
punom i mlakom vodom.
Posebno treba voditi rauna o njezi dojki koje trudnica
ne treba stezati. Osobito je vana njega bradavica kod ena
koje su prvi put pred poroajem. Preporuuje se da se
svakodnevno peru i mau lanolinom. Posljednjih pet sed
mica trudnoe trudnica treba istim rukama oblikovati
bradavicu, okreui je izmeu prstiju, te njeno je povla
ei. Nepripremljene bradavice pri prvom pokuaj u doje
nja prskaj u. Stvaraj u se na njima bolne naprsline i ranice
koje mogu krvariti i inficirati se.
Njega zuba je takoer bitna i ako postoji odreenih
kvarova, to treba sanirati, a miljenje da zube ne treba po
pravljati niti vaditi za vrijeme trudnoe neosnovano je i
pogreno.

TRUDNOA l DOJENJE

to se tie odjee, mora se voditi rauna da nita ne

smeta trbuhu da se iri i raste, da nita ne ometa krvotok
u struku i nogama, a obua mora biti ugodna i bez visokih
potpetica.

Pregledi i pretrage u trudnoi

Prvi pregled u trudnoi ena obino uini kako bi potvr
dila trudnou. Tada je najbolje napraviti ultrazvuk kako
bi se potvrdilo da se plod nalazi unutar maternice i da se
uredno razvija, jer ako bi ena koristila test da provjeri da
li je trudna, test e biti pozitivan i ukoliko se radi o izvan
materninoj trudnoi.
Daljnj i pregledi odvijaju se oko desete sedmice trud
noe, a tada se obavi i razgovor u kojem se utvrdi kada je
raen i kakav je bio papa-test, kad je bila prva menstrua
cija, koliko je puta ena raala, da li je bilo pobaaja, da
li je koritena kontracepcija i kakva, je li ikad lijeen ste
rilitet, kada je bila zadnja menstruacija itd. U razgovoru
lijenik nastoji saznati sve o bolestima unutar porodice
i bolestima koje je ena preboljela ili ih boluje, a mogu
utjecati na trudnou.
Obavi se i ginekoloki pregled, laboratorijske pretrage
kompletne krvne slike, krvne grupe i Rh-faktora, ujedno
se kontrolira i mokraa test-trakom, te mjeri krvni dak
i tjelesna masa, kao i ultrazvuni pregled. Ukoliko je s
trudnoom sve u redu, svaki sljedei pregled trebao bi se
odvijati svake 3-4 sedmice i sastoj i se od: kontrole mo
krae urin-trakom, mjerenja krvnog tlaka i tjelesne mase,

TRUDNOA

47

mjerenja udaljenosti fundus-simfiza (izboine trbuha) , ot

kucaja srca ploda i ginekolokog pregleda.
Oko 20. sedmice trudnoe potrebno je napraviti i de
taljan ultrazvuk s obzirom da se tada zavrava razvoj or
gana, te je potrebno potvrditi uredan razvoj ploda. Do
27. sedmice preporuka je uiniti takozvani OGTT (oralni
test tolerancije glukoze) koj i ukazuje na eventualni razvoj
dijabetesa u trudnoi.
Osim nastavka redovitih pregleda koj i mogu biti neto
uestalij i, poetkom osmog mjeseca trudnoe potrebno je
poeti snimati CTG - kardiotokogram. Kardiotokogram
mjeri otkucaje srca djeteta, te ukazuje na stanje djeteta u
maternici, ali mjeri i eventualne kontrakcije maternice. U
osmom mjesecu trudnoe, ukoliko je sve u redu s trud
noom, dovoljno je mjeriti CTG svake dvije sedmice, a u
devetom mjesecu svake sedmice. U 9 mjesecu trudnoe
potrebno je uiniti uzv kako bi se vidjelo gdje se nalazi
posteljica, te kako bi se procijenila tjelesna masa djeteta.
Ako je proao termin, odnosno 40. sedmica trudno
e, potrebni su uestalij i ginekoloki pregledi i mjerenje
CTG-a svaki drugi dan, a tada se trudnica zadrava u bol
nici.

Poetak poroaja
Veliina maternice se, sa rastom ploda, takoer poveava.
Maternica ima svoju stjenku koja odeblja jo u prvom
tromjesej u, a napredovanjem trudnoe i rastom ploda

TRUDNOA I DOJENJE

stjenka se polahko stanj uje. Mii maternice je tokom ve

eg dijela trudnoe relaksiran, a vrat maternice tvrd i za
tvoren. Prije nastupa poroaja dogaaju se promjene u
miiu i vratu maternice. Dolazi do procesa tzv. "sazrije
vanja" vrata maternice, gdje on postupno omekava, skra
uje se i otvara da bi omoguio prolaz ploda. Uporedo s
poetkom promjena na vratu maternice, javljaju se i pro
mjene na materninom miiu koji se biohemijski pri
prema za stvaranje i prenoenje podraaja koji e dovesti
do pojave trudova.
Pod utjecajem hormona dolazi takoer do omekava
nja vezivnog tkiva dna male zdjelice. Tkivo postaje meke
i elastinije, te doputa odreenu rastezljivost za vrijeme
prolaska ploda.
Maternica se sporadino kontrahira tokom cijele trud
noe. Te kontrakcije nastaju samo u pojedinim segmen
tima maternice, nekoordinirane su i trudnice ih esto ni
ne osjeaj u. U posljednje etiri sedmice trudnoe akti
vnost miia maternice postaje sve jaa i sve vie koordi
nirana. To se moe zamijetiti kao tzv. " lani trudovi", koj i
su rijetki, slabi i kratkotrajni.
Neke od navedenih promjena mogu upozoriti buduu
majku da se blii trenutak poroaja. Oko 24h prije po
etka pravih trudova javljaj u se tzv "pripremni" trudovi
koj i postaj u sve jai i sve ei. ena tada moe primi
jetiti da se plod umirio, odnosno da se smanjio broj po
kreta koje je prije osjeala. Kada se trudovi, kod prvorotke,
ponu javljati periodiki po dva u r o minuta tada se sma
tra da su nastupili pravi trudovi i tada bi se trebali uputiti

TRUDNOA

49

u rodilite. eni koja je vie puta raala savjetuje se da

krene u rodilite im trudovi poprime odreeni ustaljeni
ritam, jer kod njih poroaj traje krae i sve opisane pojave
zbivaju se bre.
Vano je napomenuti da svaki poroaj ne zapoinje na
jednak nain. Navedene promjene ponekad ne moraju
biti tako jasne i zamjetne. Nastupu poroaja u odree
nom broju sluajeva prethodi prsnue vodenjaka. U tom
sluaj u se ne smije ekati pojava trudova, ve se treba od
mah uputiti u rodilite. Prsnuem vodenjaka nestaje bari
jera koja je izolirala plod od vanjskog okruenja, te je time
plod izloen razliitim vanjskim utjecajima, odnosno in
fekcijama.
Jednako tako treba znati da normalan poroaj katkada
moe zapoeti sukrvicom. Pojava sukrvice je znak da treba
krenuti u raaonicu, pogotovo ako se radi o jaem krva
renju.25

Korist datula u trudnoi

Za koritenje datula i koristi koje proizilaze iz toga vee se
vie obiaja. Navodi se da je Muhammed, sallallahu 'alejhi
ve sellem, trljao nepce novoroeneta savakanom datu
lom i u prvo vrijeme se nije znalo kakva je korist toga,
osim to je tom prilikom Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, traio bereket za dijete. Meutim, grupa engleskih
1 s O prehrani, vjebanju i poetku poroaja vidjeti vie

u : Ali
son Mackonochie, Trudnoa i njega t{jeteta, Leo-commerce,
Rijeka-Zagreb, 2007, str. 8 .-88 .

TRUDNOA I DOJENJE

naunika na Univerzitetskoj klinici u Leedsu izvodila je

pokuse na novoroenadi kako bi saznali utjecaj razlii
tih doza eerne otopine na pla djeteta i njegovu osjetlj i
vost na bol pri uhodu igle tokom vaenja krvi. Ustvrdili
su da eerna otopina smanjuje pla djeteta i djeluje na
ublaavanje i otklanjanje boli. Posmatraj ui sadraj da
tule moe se ustanoviti da ona sadri veliki postotak e
era (7o-8o %) , fruktozu i glukozu koje opskrbljuju orga
nizam velikom energijom i osnovna su ishrana za tijelo i
mozak. Takoer, sadri i proteine (2,2 %) , vitamine A, B l
i B2, folnu kiselinu, zatim minerale (potaij, sodij, kalcij,
eljezo, magnezij , bakar i drugo) . Procenat potaija je vrlo
visok, to je vrlo korisno za spreavanje krvarenja. 26
Datula je, takoer, korisna i pri poroaju, kako se na
vodi u Kur'anu: "I poroajni bolovi prisilie je da doe
do stabla jedne palme. 'Kamo sree da sam ranije umrla i
da sam potpuno u zaborav pala! ' -uzviknu ona. I melek
je, koji je bio nie nje, zovnu: 'Ne alosti se, Gospodar
tvoj je dao da nie tebe potok potee. Zatresi palmino
stablo, posue po tebi datule svjee, pa jedi i pij i budi
vesela! A ako vidi ovjeka kakva, ti reci: 'Ja sam se

za

vjetovala Milostivom da u utjeti, i danas ni s kim neu

govoriti."' (Merjem, 2 3 .-2 5 .)

Poznato nam je da je raanje bolan proces i da zahti

jeva dosta energije, dobru ishranu, te sredstva koja ublaa
vaj u krvarenje, a vidjeli smo da datula sadri sve sastojke
iz: Halid Faik el-'Ubejdi, Kur 'an i medicina, prevodilac,
Sarajevo, 2oo8, str. I 8.

26 Preuzeto

TRUDNOA

koji pomau u tome. Na vie mjesta smo spomenuli da je

u trudnoi potreban povean unos folne kiseline i drugih
vitamina i m inerala, a vidjeli smo ta datula sadri. Meu
tim, budui da zdravstveno stanje i potreba za vitaminima
i mineralima nije ista kod svih ena, preporuuje se da se
posavjetuje sa lijenikom.

ena u babinjama
Babinje predstavljaj u period nakon poroda i traje od 6 do
8 sedmica. Odmah nakon poroda ena je jako umorna,
blijeda i ima ubrzan puls. Oko 24 sata temperatura se
esto povisi do jedan stepen, posebno kod prvorotki. Ma
nje rane nastale u toku poroda zarastaju ve prve sedmice,
pa i one vee uz pravilnu njegu na ta e ene biti upu
ene dok jo borave u bolnici. O higijeni treba posebno
voditi rauna da ne bi dolo do infekcije i trovanja krvi.
Podmeta koji se stavlja na spolni organ da upije lohije
i zatiti vrata poroaj nog kanala od neistoe treba esto
mijenjati i nakon svakog vrenja nude treba oprati spolni
organ mlakom vodom.
Odmor u babinjama je jako bitan i ne treba uriti sa
povratkom svakodnevnim poslovima, ili jo gore poeti
obavljati neke tee poslove, jer se maternica mora sku
piti. 27
27 Masa maternke prije trudnoe iznosi svega 50 grama, a odmah
poslije poroaja iznosi jedan kilogram. Neke nae ene, posebno
na selima, hvale se kako odmah nakon poroaja mogu obavljati
sve poslove, a to je pogubno za nj ihovo zdravlje upravo zbog mase

52

TRUDNOA I DOJENJE

H rana u prvim danim ovog perioda treba biti bogata

kalorijama i lahko varljiva upravo zbog potekoa koje
ena moe imati prilikom pojave prve stolice nakon po
roda. Tek nakon prve stolice moe se konzumirati malo
tea hrana, ali i tada treba biti palj iv. Ako ena ne moe
imati stolicu treba joj u tome pomoi (danas postoje sred
stva namjenjena u tu svrhu, a moe se koristiti i ricinus) .
Spolni odos je dozvoljen tek nakon zavretka ienja
(nifas) , odnosno tek nakon est sedmica.

maternice i oteenja trbunog zida i miinog dna karl ice. Blagoje

Stam boJovi, Higijena ene, str. I 5 2

DOJ E N J E

DOJENJ E

Dijete uiva posebnu zatitu, te mu se zakonski ili nekim

drugim sredstvima daju anse i olakice, da bi se moglo,
u slobodi i sa dostojanstvom, razvijati tjelesno, duhovno,
moralno i drutveno zdravo i normalno. Dijete, takoer,
uiva socijalnu sigurnost. Ono ima pravo da zdravo raste
i da se razvija. U tu svrhu dijete i njegova majka trebaju
primati posebnu pomo i uivati posebnu zatitu, uklju
ujui odgovaraj uu brigu, kako prije, tako i nakon roe
nja.
Zbog velikog znaaja zdravlja majki i djece za zdrav
stveno stanje naroda, danas se u svim zajednicama zatiti
majke i djece posveuje posebna briga drutva. Ta potreba
za posebnom brigom proizilazi iz nekoliko injenica:

majke i djeca su posebno osjetljiv dio stanovnitva zbog

specifinih biolokih i psihosocijalnih zahtjeva repro
dukcije, materinstva i razvoja;

izvor mnogih trajnih tjelesnih, duevnih i socijalnih

oteenja krije se u predkoncepcijskom, prednatalnom

i perinatalnom razdoblju djeteta;
55

TRUDNOA l DOJENJE
ve od ranog djetinjstva razni inioci iz okoline, naina

ivota i navika djeteta utjeu na poetak i razvoj niza

poremeaja i bolesti koje se oituju u odrasloj dobi;

stav majke, oca i ire okoline prema trudnoi i jo ne

roenom djetetu, kao i uspostavljanje prvih fizikih i
emocionalnih odnosa majka-dijete-otac, dijete-poro
dica i dijete-ira socijalna okolina daju osnovu za us
postavljanje povoljnih ili nepovolj nih buduih psiho
socijalnih i emocionalnih odnosa. 2.S

Sve to nam pojanjava da dijete, pored svih drugih pra

va, ima pravo da mu se osigura zdrav ivot, a temelj zdra
vog ivota je prirodna prehrana, tj . dojenje. To pravo dje
tetu ne smije niko uskratiti, jer e mu na taj nain uskratiti
blagodat koja mu je od Boga data.
ene koje nisu u stanju da doje djecu iz opravdanih ra
zloga, kao to su bolest ili nedostatak mlijeka, imaju pravo
i obavezu da dijete prehranjuju vjetakom hranom, ili da
mu unajme dojilju. Ali, ako majka ima mogunost da doji
dijete, nema opravdanja da mu to i uskrati, jer mlijeko u
njenim grudima je hrana njenog djeteta i njemu je prila
goeno.
Allah, d. ., u Kur'anu naglaava: "Majke neka doje
djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da dojenje
potpuno bude. Otac djeteta ih je duan prema svojoj mo
gunosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne zaduuje iz
nad mogunosti svojih: majka ne smije trpiti tetu zbog
2

Duko Mardei i suradnici, Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb,

1 9 89, str. 5 .

DOJENJE

57

djeteta svoga, a n i otac zbog svoga djeteta. I nasljednik

je duan sve to. A ako njih dvoje na lijep nain i spora
zumno odlue dijete odbiti, to nije grijeh. A ako zaelite
da djeci svojoj dojilje naete - pa, nije grijeh kada od
srca ono to ste naumili dadete. Allaha se bojte i znajte
da Allah dobro vidi ono to radite." (El- Bekare, 2 3 3 .)

U hadisi-kudsijji se kae: "Date su ti dvije ile

u gru

dima tvoje majke iz kojih izlazi isto mlijeko, toplo zimi, a

svjee ljeti. "
Allah, d. ., je odredio da grudi majke proizvode hranu
za dijete, o emu nam Kur' an govori, te je obaveza ene
da pazi na svoju ishranu kako bi osigurala mlijeko za svoje
dojene. Ljekari su sloni da je mlijeko nezamjenjiva hra
na za dijete i da je na majci da mu to i osigura. Tako
er, pojanjavaju da nije sva korist samo u mlijeku, nego
u procesu hranjenja djeteta iz grudi. Blizina koju dijete
osjea prilikom dojenja izuzetno je povolj na za normalan
psihiki razvoj djeteta. Preporuuje se da majka prilikom
dojenja pria svom djetetu jo od prvog nj ihovog susreta
kako bi dijete ulo njen glas to za dijete predstavlja neto
prepoznatlj ivo.

Dojenje - prirodna prehrana, pojam i definicija

Sa medicinskog stajalita, dojenje se smatra prirodnom
prehranom, a prirodna prehrana dojenadi je prehrana na
prsima majke. Davanje itrcanog majinog mlijeka ili mli
jeka drugih ena, odnosno stavljanje na prsa druge ene,
vrlo je srodna, ali nije idealna prirodna prehrana. 29

TRUDNOA l DOJENJE

Veina islamskih pravnih teoretiara pod dojenjem po

drazumijevaj u sisanje mlijeka iz grudi ene, makar ona
bila djevojka ili ena u klimaksu.
Sa jezikog stanovita, dojenjem se smatra sisanje doj
ke, bilo majine ili ivotinjske, a kada se mlijeko izmuze i
popije, to se ne smatra dojenjem. Takoer se, sa jezikog
stanovita, ne uvjetuje da dojene bude malo.3
Meutim, prispijee majinog mlijeka u utrobu dje
teta, kroz usta ili nekim drugim putem, pijenjem iz po
sude, kapanjem u usta ili nos, te u bilo kom obliku, kao
kaj mak ili sir, u erijatskom pravu ima tretman dojenja.
Kao takvo, uz jo neke dodatne uvjete, dojenje stvara srod
stvo, o emu emo kasnije govoriti.

Sastav majinog mlijeka

Majino mlijeko je sastavljeno od bjelanevina, masti,
mlijenog eera, mineralnih soli (kalcij, eljezo i magne
zij), koje su u odgovarajuem meusobnom omjeru, i od
vitamina. Sve to potpuno odgovara potrebama dojeneta.
Sadrava i fermente potrebne za preradu masti, zatim za
titne tvari protiv zaraznih bolesti, kao to su ospice i
slino, naravno, ako ih je majka preboljela.
Da bi majino mlijeko bilo pravilno sastavljeno (tj . od
8 7 % vode, r , 5 % bjelanevina, 4% masti, 7 % eera, 0 , 2 %
2 9 Medicinska enciklopedija, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, bez

godine izdanja, VI I I , str. 2 5 1 .

d-Deziri, Kitabul-fikhi 'alel-mezahibil-erbe'a, se
dmo izdanje, Daru ihja'it-turasil-'arebi, Bejrut, 1 9 8 6, rv, str. 2 50.

3 0 Abdurrahman

DOJENJE

59

soli i o d svih potrebnih vitamina) , majka se mora pravilno

hraniti. Ona mora jesti raznovrsnu i ukusnu hranu i za
40 % vie nego za vrijeme trudnoe. Tek u takvim okolno
stima majka e moi dati do I litar mlijeka na dan svome
djetetuY
Sekrecija mlijeka kod majke poinje nakon poroda po
javom prvog mlijeka ili kolostruma, koje je bogato bjelan
evinama, mineralima i zatitnim antiinfektivnim fakto
rima, vie nego pravo mlijeko. Upravo zbog toga novoro
ene u maloj koliini mlijeka dobije dovoljno sastojaka
koji slue za rast i zagrijavanje njegovog tijela.
Nakon 3 , a ponekad 5-1 0 dana, zamjenjuje ga pre
lazno mlijeko u kojem postepeno opada koncentracija bje
lanevina i minerala. Ono je u odnosu na kolostrum rjee
i vodenkastijeg izgleda. Kolostrum je ukast i gui. Ova
normalna pojava esto zbuni majke, te misle da im mli
jeko "nije dobro", pa poseu za flaicom u strahu da dijete
ne bude gladno, to je pogreno.
Krajem prvog mjeseca nakon poroda formira se sta
bilno zrelo mlijeko, ija sekrecija traje od vie mjeseci do
vie godina. J 2

3 1 Draga

ernel, Zdravo i bolesno dijete, August Cesarec, Zagreb,

1 9 8 5 , str. 49
Jz U prvim danima, sekrecija kolostruma je do 5 0 ml dnevno, zatim
se postepeno poveava. U punoj koliini mlijeko se poinje luiti
tek nakon 10 do 1 2 sedmica, kada iznosi oko 5 00 ml dnevno.
Izmeu 4 i 5 . mjeseca ivota djeteta, koliina izl uenog mlijeka j e
7 5 o- 1 r 5 0 ml dnevno. Ovo su koliine upravo prilagoene dobu
i potrebama rasta i razvoja dojeneta. Vidjeti: Smail Durmievi

6o

TRUDNOA I DOJENJE

Majino mlijeko i neke njegove osobine

Majino mlijeko je najbolja hrana za dijete i za njega se
moe rei da je "iva hrana" 3 3 upravo zbog toga to se
stvara iz krvi majke i ne mijenja nikakvim postupcima.
Nijedno drugo mlijeko ne moe ga zamijeniti. Ono je pot
puno prilagoeno potrebama dojeneta i u sebi sadri, u
idealnom omjeru, sve to je djetetu potrebno (vodu, bje
lanevine, eer, masti i soli) , sve one sastojke koje odrasli
moraju skupljati iz raznovrsne hrane. Pored toga, sadri i
druge sastojke koji pomau djetetu u odbrani od raznih
bolesti.
Prilagoavanje majinog mlijeka dojenetu poinje od
prvog dana dojenja i nastavlja se sve do odbijanja.
Mnogi su se strunjaci bavili pitanjem da li se ishra
nom majke moe utjecati na sastav njenog mlijeka. Ni
kakvo jelo ne moe neposredno utjecati na mlijeko, jer
ono i ma svoj stalni sastav, upravo zato to se stvara iz krvi.
Mogue je postepeno pojaavanje mlijeka masnijom is
hranom ili dodavanjem nekih vitami na za koje se utvrdi
da ih nedostaje u majinoj krvi, ako njena ishrana nije do
voljno raznovrsna ili njen nain ivota (izlasci na sunce i
vazduh) nije onakav kao to bi trebalo da bude.

i Jasminka Durmievi-Serdarevi, Majino mlijeko, hrana i lijek,

Islamski omladinski asopis Saff, br. 37, januar 2000.
33 Vidjeti vie u: Milivoje Sarvan, Sve o vaem djetetu, Svjetlost, Sara
jevo, I 9 79, str. 76.-8 I .

DOJENJE

61

Djeca koja su dojena mnogo su zdravija i bolje na

preduju. Najvanije je da majino mlijeko nema nikakvih
klica koje bi mogle izazvati neku bolest kod djeteta.
Komponente majinog mlijeka nisu zamjenjive kom
ponentama mlijeka drugih vrsta, niti mogu biti vjetaki
sastavljene. Znai, ne postoji "formula" za dobijanje maj
inog mlijeka i to nauka vie istrauje majino mlijeko,
sve vie potvruje injenicu da je ono savrena hrana za
bebe.34
Majino mlijeko je lahko probavljivo, posebno zato to
se bjelanevine usire u sitne grudice, pa je za njihovu pro
bavu potrebno mnogo manje energije, a time jaa dojen
etova odbrambena snaga. Umjetno hranjena beba je op
tereena do krajnjih mogunosti, to uzrokuje slabljenje
odbrambenog mehanizma.
Kravlje mlijeko, koje slui kao osnova za industrijsku
proizvodnj u, i enino mlijeko razliitog su sastava. Zato se
kravlje mlijeko treba posebno pripremiti da bi se moglo
davati djetetu. U tabeli 1 na sljedeoj stranici vidjet emo
tu razliku.
Prema tome, enino mlijeko sadri: manje bjelane
vina, vie eera, mnogo vie vitamina i zatitnih tvari.
Kravlje mlijeko mora se razrijedi ti i zasladiti, a, osim toga,
hranjivi sastojci, posebno bjelanevine, razliitog su sa
stava u eninom mlijeku, pa zato neka djeca ne podnose
umjetno mlijeko.3 5
34 Mira Ademovi, Savremeni stavovi ishrane dojenadi, Inicijativni

odbor za promociju prirodne prehrane, Sarajevo, 2000, str. 2 3 .

J 5 Julien Cohen-Solal, Upoznajte svoje dijete (vodi kroz djetinjstvo),

Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb, 1 9 8 3 , str. 90.

Tabela
Ill

Ill
......

o
o
-

...:
u

o
z
o
;J

N
\.0

enino mlijeko u
drugom mjesecu
dojenja po litri
Kravlje mlijeko
po litri

Bjelanevine

1:

Prikaz sastava erunog i kravljeg mlijeka

Masti

eeri

36 g

70 g

35 g

40 g

50 g

I5

Mineralne
soli

2 g i premalo
eljeza
7 5 g i
premalo
eljeza

Vitamini

Antitijela

ima premalo
vitamina D

ima

uniteni su
sterilizacij om

ima, ali
razliita

DOJENJE

Prednosti dojenja
Dojenje majinim mlijekom ima dvije iskonske prednosti:
1.

sastav mlijeka je savren i izvanredno prilagoen fizi

ologiji djeteta, njegovim potrebama i probavnim mo
gunostima. U tome ga nita ne moe nadomjestiti .
Mlijeko za koje govorimo da je prilagoeno majinom,
jeste mlijeko ij i je sastav najvie prilagoen, ali to se
tie hemijskog sastava, naroito bjelanevina, nijedno
mlijeko ne moe biti jednako vrijedno, jer je vjetako
mlijeko proizvod ovjeka, a majino mlijeko Boi ji dar:
" ...to je Allahovo djelo koji je sve savreno stvorio . . . "
(En-Neml, 8 8 .) ;

2. osim toga, dojenje obezbjeuje prisna zbliavanje iz

meu majke i djeteta. Uvijek e se govoriti o vanosti
uloge majke u njegovom osjeajnom i intelektualnom
razvoju. U poetku dijete nije samostalno bie, ono
ivi toliko koliko se njegova majka ili njena zamjena
brine o njemu. Nita ne moe zamijeniti trenutke pune
topline u doba kada su djetetu najpotrebniji.

Osim ove dvije prednosti, dojenje ima i drugih pred

nosti:
Dojenjem se stvara veza izmedu majke i djeteta. Doje

nje je, osim akta hranjenja, psiholoki nezamjenjiv od

nos izmeu majke i djeteta koji djetetu pomae u emoci
onalnom sazrijevanj u, a vrlo je znaajan i za samu maj ku.

TRUDNOA I DOJENJE

Dojenje ne prua samo hranu, nego i osjeaj zatienosti,

brige i ljubavi.36
Uzajamno vezivanje majke i djeteta predstavlja konti
nuiran proces. Prvih nekoliko trenutaka i dana su najva
niji. Majka i dijete vezuju se dodirom, mirisom i likom,
to ima pozitivan uinak na njihov odnos tokom itavog
kasnijeg ivota. Dojenje je vano za emocionalnu toplinu
i psihiku stabilnost u ivotu svakog pojedinca i nakon
prestanka dojenja. Emocionalna toplina i zdrav start u i
votu su najdragocjenij i dar djetetu.J?
Dojenjem se poveava inteligencija djece. Prema istrai

vanj ima inteligencije djece, djeca koja su dojena, u od

nosu na onu koja su vjetaki hranjena, imaju vei IQ u
dobi od 7 godina.
Najpotrebnije je doj iti dijete u prva tri mjeseca ivota,
zbog ubrzanog razvoja mozga. Ono to se nalazi u majiJ6 U nekim razvijenim zemljama se zastupa teorija da se isti psiholo

ki efekat moe postii i hranjenjem na flaicu, ako je majka emo

cionalno zainteresirana za dijete, to nije potpuno tano. Kod hra
njenja na Aaicu fiziko-emotivni kontakt majke i djeteta je siro
maniji, nema djelovanja hormona prolaktina (hormon zaduen
za stimulaciju luenja mlijeka) na majin mozak, koji bi pojaao
majinsko ponaanje. Istovremeno, hranjenje na Aaicu zahtijeva
krut vremenski raspored, kao i fiziko odvajanje majke i djeteta.
U narodu postoji vjerovanje da, ako se dijete doji due od godinu
dana, nee u ivotu biti samostalno i da e biti previe vezano za
majku. Ovo ak smatraju i neki psiholozi. Meutim, ova tvrdnja
nije tana i veina pedijatara savjetuje dojenje dokle god to majka
i dijete ele, naravno, ako nema nikakvih smetnji. Vidjeti: Smail
Durmievi i Jasminka Durmievi-Serdarevi, Majino mlijeko,
hrana i l{jek, Islamski omladinski asopis Salf, br. 37, januar 2000.
37 M ira Ademovi, Savremeni stavovi ishrane dojenadi, str. 3 3 .

DOJENJE

nom mlijeku upravo je predodreeno za uspjean razvoj

mozga i za njegovo sazrijevanje. Zato i mlijene formule
idu za tim da imitiraj u majino mlijeko u sadraj u eleme
nata potrebnih za to. To su, prije svega, nezasiene masne
kiseline ili holesterol koji ima bitnu ulogu za zdravlje ak
i odrasle osobe.3 8
Dojenjem se titi zdravlje djeteta. U zemljama u razvoju

rizik od umiranja djece poveava se 1 0-1 5 puta za djecu

koja se ne doje. U industrijaliziranim zemljama smrtnost
dojenadi je takoer u porastu. To je posljedica nehigijen
skih uvjeta, zagaene vode i nedostatka zatitnih faktora
majinog mlijeka.J9
Prema podacima UNICEF-a, svake godine umire 3-4
miliona djece zato to se ne doje. Majino mlijeko iz dojke
je praktino sterilno i bojazan od eventualnih infekcija je
minimalna. Osim toga, ono sadri brojne imunoloke fak
tore, koji tite dijete od infekcije. Odavno je zapaeno da
dojene koje je hranjeno majinim mlijekom manje oho
lijeva od djeteta koje je hranjeno kravljim mlijekom. Tek
u zadnj ih dvadesetak godina postepeno se otkrivaju ak
tivni odbrambeni faktori i mehanizmi u majinom mli
jeku. Ovo vai kako za prvo mlijeko, tzv. kolostrum, tako
i za zrelo mlijeko. Do sada je utvreno da majino mli
jeko, a posebno kolostrum, zatiuje dojene od crijevnih
infekcija, nekrotizirajueg enterokolitisa, sepse, infekcije
uzrokovane nekim virusima itd.
J 8 Mira

39 Ibid.,

Ademovi, Savremeni stavovi ishrane dojenadi, str. 3 3 .

str. 3 3 .-34.

TRUDNOA l DOJENJE

66

Tehnoloki napredak i poveanje broja zaposlenih ena

omoguili su hranjenje djece boicom, tako da je ona po
stala simbol savremenog svijeta.
Komercijalni uspjeh ubrzo je proizvoae usmjerio i
prema zemljama u razvoju, gdje su se zamjene za majino
mlijeko predstavljale kao "savremene i progresivne". Na
putanje dojenja je tako dovelo do niza problema. Mada
su majke u porodilitu dobivale besplatnu hranu, siroma
tvo ih je navelo da kod kue razblauju hranu za bebe.
Mali broj majki je mogao da sterilizira boice i cucle. Po
sljedica toga je bila pothranjenost, dijareja, infekcije i niz
drugih pojava. Cijena za "novo" mjerila se ljudskim ivo
tima.40
Hemijski sastav majinog mlijeka je prilagoen upravo
potrebama rasta i razvoja djeteta, kao i karakteristikama
njegovog sistema za probavu.
Majino mlijeko ne izaziva alergijske reakcije kod do
jeneta. Nasuprot tome, kravlje mlijeko je najea hrana
odgovorna za alergiju dojenadi koja se hrane flaicom.
Alergijske reakcije javljaju se kod 1 % djece vjetaki hra
njene. Uzronici ovih alergija nisu naeni u majinom
mlijekuY
Dojena djeca znatno rjee obolijevaju od proljeva,
upala disajnih puteva, upala uha i upala mokranih pu4o Mira Ademovi, Savremeni stavovi ishrane dojen/adi, str. 1 2 .
41 Smail Durmievi i Jasminka Durmievi-Serdarevi, Majino mli

jeko, hrana i lijek, Islamski om ladinski asopis Saff, br. 3 7, januar

2000.

DOJENJE

teva. Ona rjee obolijevaj u i od nekih malignih bolesti u

djeijoj dobi.
Postoji pogreno miljenje da dugo dojenje djeteta loe
utjee na rast i razvoj zuba. Veina pedijatara smatra da
je jedino sigurno sredstvo za blagovremeno izbijanje zuba
pravilna ishrana i njega, pri emu glavnu ulogu imaj u maj
ino mlijeko i dovoljno iznoenje na sunce i vazduh.
Nedonoad hranjena majinim mlijekom ima manje
smetnji vida i sluha, to su kod nj ih inae najee kom
plikacije.
Nakon poroda dijete se moe nai u stanju oka koji
je nastao zbog tekog poroda, susreta sa svjetlou, zvu
kom, osjeajem hladnoe i drugim to dijete nije osjealo
u prenatalnom svijetu. Tada je najbitnije da dijete osjeti
neto poznato kao to je majin glas, kucanje njenog srca
ili mlijeko iz dojke koje e mu zamijeniti plodovu vodu.
Dakle, susret majke i djeteta, dojenje djeteta i sluanje nje
noga srca moe biti od ivotne vanosti za dijete i pomo
u prevazilaenju poroajnog okaY
Dojenje titi zdravlje majke. Protivno miljenju mnogih

mladih ena, dojenje za majku ima samo prednosti. Mli

jeko je pripremljeno, sastav mu je savren, ne mora se pod
grijavati, niti stavljati u hladnjak.
Ako dojenje zapone u prvom satu nakon poroda, sma
njuje se postpartalna krvarenje.
41

Vidjeti vie u: Ivan M ilakovi, Kada su majka i njeno dijete bili

sami, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, I 9 8 6, str. 84.-1 3 5 .

TRUDNOA I DOJENJE

68

Dojenje pomae majci u zatiti od raka jajnika i grudi,

pa ak i na dui period. Majke koje doje godinu dana
mogu za 5 0 % smanjiti rizik od raka dojke, za razliku od
ena koje nikad nisu doj ile.
Dojenjem se poveava razmak izmeu poroaja, jer
ako se beba iskljuivo doji i ne daje joj se nikakva druga
hrana niti tenost, odgaa se povratak plodnosti u 90%
sluajeva u prvih 6 mjeseci nakon roenja djeteta. 43
Dojenje je jeftinije i praktinije. Dojenje se dobro uklapa

u materijalne resurse. Ono predstavlja ekonomski plus za

porodicu, porodilite i zajednicu u cjelini. Hrana za bebe
je skupa i predstavlja veliki izdatak za siromane porodice.
Koristi se energija za skladitenje hrane i sterilizaciju,
a bolnice troe ljudske i materijalne resurse da bi vjetaki
hranile bebe i da bi se borile protiv bolesti i infekcija, koje
takva ishrana pospjeuje.
Drave esto moraju da koriste ogromna sredstva da bi
uvezle supstitute za majino mlijeko.44
Takoer se tedi i vrijeme za pripremu hrane, jer je
hrana u majinoj dojci uvijek spremna, najboljeg sastava,
naj bolje temperature i sigurno ista, zato to je njeno one
ienje gotovo nemogue iz razloga to hrana direktno iz
dojke ulazi u djetetova usta bez ikakvih posrednih sred
stava.

43

Mira Ademovi, Savremeni stavovi ishrane dojenadi,

44 Ibid.

str.

34

DOJENJE

Razlozi za nedojenje
Razlozi za nedojenje su razliiti. Oni mogu biti pitanje
opredjeljenja ene, njezin stav i pogled na ivot. Ipak, to
se vrlo rijetko deava, ako je majka potpuno obavijetena
o znaaju majinog mlijeka, jer nema majke koja ne eli
najbolje za svoje dijete.
U nekih majki se pojavljuje potpun izostanak sekre
cije mlijeka. Takvih je ena manje od I %, a broj ena sa
nemogunou produciranja dovoljne koliine mlijeka je
oko 5 % . Kod ostalih majki koje ne doje svoju djecu, izo
stanak sekrecije mlijeka ili smanjena sekrecija je umjetno
izazvana i nastaje zbog nedovoljne elje majke za doje
njem, zbog slabog ispranjavanja dojki, preranog dohra
njivanja itd., a rjee zbog tekog tjelesnog napora, nedo
voljnog spavanja i manjkave prehrane.4
Nekada postoje situacije kada se zbog medicinskih ra
zloga mora prekinuti dojenje, jer ono teti majci ili dje
tetu.
Dojenje se moe zabraniti u pojedinanim sluajevima
nepodudaranja majine i djeje krvne grupe (Rh-faktor) .46
Kod oboljenja srca, bubrega i jetre, neizljeive eer
ne bolesti i zloudnih tumora dojenje znatno pogorava
zdravstveno stanje majke, a eventualno ubrzava i njenu
smrt.
45 Medicinska enciklopedija, m, str. 2 5 5 .
46 O razlozima zabrane dojenja zbog razliitog Rh-faktora vidjeti vie

u: Julien Cohen-Solal, Upoznajte svoje dijete (vodi kroz djetinjstvo},

str. 29 1 .-292.

TRUDNOA I DOJENJE

Kod teih duevnih bolesti majka ne smije dojiti, a kod

epilepsije i blae duevne bolesti smije doj iti samo uz na
dzor.
U sluaju aktivne tuberkuloze, kao i kod ve nedavno
smirenog procesa, majka ne smije doj iti. Meutim, ako je
tuberkuloza zalijeena i od toga prolo nekoliko godina,
moe doj iti uz redovan lijeniki pregled.
Majka koja ima sifilis ili sidu treba da doj i, jer je i njeno
dijete zaraeno. U sluaju sifilisa ne smije dojiti ako se za
razila posljednjih sedmica trudnoe ili poslije poroda, jer
je u tom sluaju dijete zdravo, a dojenjem bi ga mogla
zaraziti. (Sifilistino dijete ne smije se stavljati na grudi
zdrave ene, jer bi je moglo zaraziti) . Isto tako, ena koja
je zaraena sidom nakon poroda ne smije dojiti svoje di
jete.47
Kod tekih infekcionih bolesti majke kao to su: arlah,
malarija, trbuni tifus, teka gripa i sl., djetetu se treba
davati itrcano, prokuhano majino mlijeko.
Kod blae gripe ili prehlade majka smije dojiti, ali se
preporuuje da majka nosi zatitnu masku, da to manje
boravi uz dijete i da esto pere ruke.
47 U

jednoj studiji promatrane su majke zaraene HIV-om. Ukupno

2 4% njihove djece zarazilo se HIV-om za vrijeme trajanja dojenja.
Rizik zaraze u dobi od 6 mjeseci bio je 7 %, u dobi od 1 2 mje
seci 1 2 %, a u dobi od 1 5 mjeseci 1 6,6%. Djevojice su imale 40 %
manju sklonost zarazi nego djeaci, iako su oba spola dojena jed
nako esto i jednako dugo. U Mrici se od Hiv-om zaraene djece
njih 42 o/o zarazilo nakon roenja. HIV i dojenj, tekst objavljen na
internet-stranici: www.roda.hr

DOJENJE

71

Ako majka dobije menstruaciju, ona moe nastaviti sa

dojenjem, mada u tom periodu neka osjetljiva djeca ne
rado siu.
Kod nove trudnoe nije striktna obaveza da majka pre
kine sa dojenjem, ali se ipak preporuuje da se pree na
postepeno odbijanje da se majka ne bi previe iscrpila.4 8
Nekada se desi da potekoe dolaze od strane djeteta,
ali je njih znatno manje.
U sluaju nedonoenosti, ope slabosti, teke bolesti
djeteta ili malformacija, ponekad se dojenje mora preki
nuti, jer dijete nije u stanju da sie. Takvoj djeci treba da
vati itrcano majino mlijeko kaikom ili sondom, a kada
se oporave, onda ih staviti na prsa.
Ako beba boluje od nekih nasljednih poremeaja me
rabolizma, npr. , beba sa galaktozemijom ne podnosi ga
laktozu u majinom mlijeku, dojenje se mora prekinuti.
Ova bolest je rijetka i javlja se u I : ) O . ooo sluajeva.
Jednom rijeju, malo je opravdanih razloga da majka
ne bi dojila svoje dijete kad se jednom uspostavi zadovo
ljavajue izluivanje mlijeka.

Savjeti za uspjenu uspostavu dojenja

Djevojka, tj . budua ena, prije svega, mora imati dobre
primjere u svojoj porodici, kako u pogledu odgoja (to je
temelj dobrog odgoja nje same i odgoja njene djece) tako
+8 esto se deava da, kada majka rodi, p rvo dijete se vrati dojenj u

zbog ljubomore ili nekog drugog razloga. Vidjeti vie u tekstu:

Tandemsko dojenje, objavljen na internet-stranici: www.roda.hr

TRUDNOA I DOJENJE

i u pogledu dojenja. Takoer, njen seksualni odgoj , koji

se inae pruao u porodicama, a danas se sve vie uvodi i u
kole, bilo kao predmet ili u vidu dodatne edukacije, moe
utjecati na njen stav prema dojenju. Budue majke ve
u savjetovalitu za trudnice treba na prikladan nain po
duavati o prednostima dojenja, razjanjavati nejasnoe i
razbijati predrasude, nastojei ve tada motivirati buduu
majku za dojenje.
Naveli smo kako budua majka treba pripremati grudi
i bradavice za dojenje. Meutim, ni psihika priprema ne
treba izostati. to se toga tie, ona ne treba ni u jednom
trenutku dvojiti o nainu prehrane djeteta znajui da je
naj korisnije za njeno dijete da se hrani prirodnom hra
nom, a to je njeno mlijeko. Dakle, najvanije je da majka
eli doj iti dijete, jer vrsta elja i upornost gotovo su si
gurna garancija da e dojenje i uspjeti.
Jedna od najeih greaka koje se rade je nestrpljenje
majke i njene okoline u prvim danima poslije poroaja,
kada mlijeko jo nije nadolo u dovoljnoj koliini. Zbog
bojazni da je dijete gladno, ve se prije desetog dana i
vota poinje davati umjetna hrana. U tom sluaju novo
roene nije dovoljno motivirano glau i eljom za sisa
njem da isprazni do kraja majine dojke, a time izostaje
osnovni fizioloki podraaj za sekreciju mlijeka. Ako u tim
prvim danima poslije poroaja novoroene ne sie do
volj no snano, dojku treba poslije dojenja isprazniti, a di
jete napoj iti vodom ili ajem i to iz kaiice (da se spri
jei dehidracija) , ali mu nikako ne treba davati umjetnu
hranu.49

DOJENJE

73

Znaajan uzrok preranog naputanja pokuaja dojenja

jeste utjecaj okoline na majku po dolasku kui iz rodili
ta. esto ene iz okoline obeshrabre majku i potisnu u
njoj elju za dojenjem. Takoer, ako se majka brzo nakon
poroda vrati na posao, onaj ko uva dijete mora mu da
vati jedan do dva obroka umjetne hrane (ako majka nije
istisnula mlijeko iz dojki i ostavila mlijeko) , pa kad majka
vidi da joj dijete podnosi umjetnu hranu, lahko se odlui
da prekine dojenje, a naee zbog utjecaja onoga ko se
brine o djetetu. 5o
Svaka dojilja treba znati da uspostava dojenja, pogo
tovo kod prvorotkinje, nije uvijek lahka, jer se na bra
davicama mogu pojaviti ranice koje e prilikom svakog
novog dojenja pucati i krvariti. Ovo se deava veinom
onim enama koje nisu pripremile bradavice za dojenje
49 Mnoge majke misle da im je mlijeko slabo ili da ga je nedovoljno,

pa se boje da im je dijete gladno. Sigurna procjena koliine posi

sanog mlijeka mogua je vaganjem djeteta prije i poslije dojenja.
A moe se pratiti sedmini porast tjelesne mase novoroeneta.
Ne smije se zaboraviti injenica da novoroene u prvim danima
gubi na masi da bi je izmeu 1 0. i 1 4. dana nadoknadilo i poelo
svake sedmice dobijati od I 50 do 200 grama. Ne preporuuje se
urba u procjeni, nego se savjetuje promatranje dojeneta makar
dvije sedmice. Takoer, dojene ne treba vagati esto (dovoljno
jednom sedmino kako bi se dobili realni rezultati), jer su dnevne
varijacije u porastu tjelesne mase dosta velike. Do hranu inae treba
zapoeti tek nakon estog mjeseca, ako je sve u redu ili ako lijenik
ne savjetuje drugaije. Vidjeti vie u: Duko Mardei i suradnici,
Pedijatrija, str. 40.
lO Najbolje bi bilo kad bi se dojene moglo odnositi na dojenje, ali to
bi znailo da i poslodavac mora izii u susret majci, to bi takoer
bilo pohvalno

74

TRUDNOA I DOJENJE

jo prije poroaja, ili dojene ne prihvati dobro bradavicu

prilikom dojenja. U ovakvim situacijama dojilja prije do
jenja moe oprati bradavicu sterilnom fiziolokom otopi
nom ili prokuhanom vodom kako bi sprijeila pucanje i
krvarenje, a u teim sluajevima treba se obavezno javiti
lijeniku. s r
Redovno i potpuno pranjenje dojki nesumnjivo j e od
najvee vanosti za stvaranje i odravanje adekvatne sekre
cije mlijeka. U prvim danima doj ilja treba djetetu davati
obje dojke naizmjenino u svakom podaj u, jer njihovim
eim i potpunijim pranjenjem prije se i u jaoj mjeri
pojavi mlijeko.
to se tie tehnike dojenja ona je jako bitna za pra
vilnu i dobru uspostavu dojenja. U prvim danima, ako
majka lei u krevetu, ona moe dojiti i u tom poloaju le
ei na strani one dojke koju daje djetetu, a suprotnom
rukom e pribravati arealu i bradavicu izmeu kaiprsta
i srednjeg prsta, te staviti itav taj dio dojke u usta dje
tetu. Ako majka doj i dijete sjedei, onda je potrebno da
se udobno smjesti. Prije dojenja treba oprati ruke i bra
davice pomou iste, prokuhane i ispeglane gaze, a isto to
treba uiniti i poslije dojenja, te izmeu grudnjaka i bra
davice staviti istu gazu ili higijenske umetke koji se mogu
kupiti. Dijete u prvih pet minuta posie vie od polovice
51

Kod nekih dojilja se pojave ragade na bradavici ili areoli, a kod

zastoja mlijeka u dojci mogu nastati bolni vorovi i razne vrste
upala to se mora lijeiti, a za to vrijeme mlijeko se treba istisnuti
iz dojki i prije davanja djetetu prokuhati. Vidjeti vie u: Medicinska
enciklopedija, vm, str. 2 56.

DoJENJE

75

obroka p a dranje djeteta na prsima due o d petnaest mi

nuta moe biti tetno, jer se bradavice tada nepotrebno
nadrauju, mogu nastati ragade, a u djeteta stvoriti loe
navike sisanja.

TRETMAN DOJENJA U
ERIJATSKOM PRAVU

Islam je vjera koja zadire u sve dijelove ljudskog ivota, pa

tako ni ovu temu islamski pravnici nisu mogli zaobii, a
posebno zbog toga to dojenje u islamu stvara odreene
posljedice, a to je stvaranje srodstva po mlijeku. Ovdje
nam predstoji da odredimo kakav to tretman dojenje ima
u erijatskom pravu.

Pravo djeteta na dojenje

Ishrana koja je odgovarajua za uzrast djeteta je osnov za
normalan rast i razvoj . Ona je temelj za budui zdrav i
vot, a poto dijete, kao i svako ivo bie, ima pravo na
ivot, i to zdrav ivot, ne moe mu se oduzeti pravo na
dojenje.
Meutim, preporuke i stavovi o ishrani neprestano se
mijenjaj u. Oni su vezani za otkria u nauci, a zavise od
fiziologije probavnog trakta djeteta i brzine njegovog sa
zrijevanja.
77

TRUDNOA l DOJENJE

Pri odluci ime emo hraniti svoje dijete posebno treba

paziti na bioloko vrijeme ili bioloki sat, a to je vrijeme
potrebno za sazrijevanje pojedinih organa. Zato, prvih 6
mjeseci dojenetovog ivota, kada sazrijevaju funkcije pro
bavnih organa i formira se irnunoloka barijera crijeva,
djetetu ne treba davati nita drugo osim majinog mli
jekaY
Ve srno vidjeli koliki znaaj irna majino mlijeko za
rast i razvoj djeteta, a, pored toga, majke imaj u pravo da
pravilno hrane svoju djecu, bebe imaju pravo na majinu
bliskost i majino mlijeko, oevi imaj u pravo da to omo
gue svom djetetu i da zajedno sa majkom uivaj u u zdra
vom roditeljstvu.
To nije luksuz koji sebi mogu priutiti samo bogati i
sretni, nego Allahov, d. . , dar koj i je dao svakoj majci,
bez obzira na njen poloaj , da moe hraniti svoje dijete sa
najprikladnijom hranom. Meutim, da bi se iskoristio taj
Allahov, d. ., dar, majka mora savladati tehniku dojenja.
Da bi to postigli, roditelj i moraju biti pravilno i sveobu
hvatno inforrnisani. 5 3
51

Preuzeto iz knjige: M ira Ademovi, Savremeni stavovi ishrane do

jenadi, str. 5 .
5 3. U svrhu informisanja roditelja i djece, 3 2 vlade i I o drugih agen
cija UN organizacije 1 990. god. u Firenci su usvoj ili i potpisali
Deldaraciju inocenti. U njoj sc potvruju stavovi prijanjih rezo
lucija i donose planovi za daljnje akcije. Predlae se sljedee: 1 )
za optimalno zdravlje majke i djeteta potrebno j e da majke isklju
ivo doje djecu do 6 mjeseci, te da sc djeca nastave dojiti i da
lje uz odgovarajuu dohranu, 2) potrebna je iroka mobilizacija
drutva za unapreenje dojenja, 3) potrebno je ohrabriti majke
da doje, 4) poduzeti sve mjere da se enama organizira optimalna

DOJENJE

79

U islamskoj littraturi, kada se govori o pravima dje

teta, pored prava na porijeklo, odgajanje, tienitvo i uz
dravanje, navodi se i pravo na dojenje, koje je od ivotne
vanosti za dijete. 54
Islam vodi rauna o svemu to e unaprijediti ivot dje
teta i osigurati mu lijep i uravnoteen ivot i pomoi mu
da pravilno stasa. O djetetu vodi rauna jo prije njegovog
roenja, ak i prije sklapanja braka djetetovih roditelja,
savjetujui da se pazi pri izboru branog druga.
Islam brine o djetetu i nakon roenja koje tada stjee
odreena prava i za njega se veu odreeni propisi, kao to
su nadijevanje muslimanskog imena, klanje akike, ianje
ili brijanje kose i drugi propisi.
Kada je dijete ve roeno, dunost mu je osigurati sve
to mu je potrebno, a tu je za poetak najvanije prirodno
dojenje, jer Allah, d. ., u Kur'anu kae: "Majke neka
doje djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da
dojenje potpuno bude. Otac djeteta ih je duan prema
svojoj mogunosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne
zaduuje iznad mogunosti svojih: majka ne smije trpiti
zdravstvena zatita, 5) usmjeriti napore da se u svakoj dravi osnuje
Nacionalni (dravni) komitet za promociju dojenja, 6) potrebno
je provesti "Deset koraka do uspjenog dojenja'' u porodilitima,
7) potrebno je u drutvene zakone implementirati I nternacionalni
kodeks o nainu prodaje supstituta za majino mlijeko, 8) osigu
rati dobru socijalnu zatitu ena i majki koje doje svoju djecu. Pre
uzeto iz knjige: Mira Ademovi, Savremeni stavovi ishrane dojen
adi, str. I I .
54 Vehbe ez-Zuhajli, EL-Fikhul-islami ve edilletuh, etvrto izdanje,
Darul-fikr, Damask, J 997, x, str. 724 5 .

So

TRUDNOA I DOJENJE

tetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I

" (El-Bekare, 2 3 3 .)
U ovom ajetu Uzvieni Allah objanjava propise o do
jenetu, iz Svoje panje prema ovome slabome stvorenju,
prema djetetu koje je roeno bez zuba koj ima bi vakalo
hranu i bez sposobnosti da se nahrani svoj im rukama.

nasljednik je duan sve to

. . .

ija je obaveza osigurati djetetu dojenje?

Na osnovu navedenih prava djeteta moemo vidjeti da je
obaveza priutiti djetetu dojenje. O tom pitanj u islamski
pravnici se ne razilaze, ali se razilaenje pojavljuje u po
gledu toga ko je duan obezbijediti djetetu dojenje, otac
ili majka.
Hanbelijski i afijski pravnici smatraju da je otac du
an pronai doj ilj u za svoje dijete, a majka ne mora dojiti,
osim u sluaj u potrebe, kada je obavezna da doj i. 5 5
Hanefijski pravnici smatraju da j e obaveza majke da
doj i svoje dijete vjerska, a ne zakonska, pa je na to niko
ne moe prisiliti.56
Veina islamskih uenjaka kao dokaz za oevu obavezu
pronalaska dojilje navode kur'anski ajet: "A ako nastanu
razmirice, neka mu onda druga doji dijete." (Et-Talak,
6.)
ihabuddin er-Remli el-Menufi, Nihajetul-muhtad, Darul-kutu
bil-'ilmijje, Bejrut, 1 99 3 , vn, str. 2 2 1 .-222. Situacije kada majka
mora dojiti dijete navedeni su nie u tekstu
l6 Abdul hamid Mahmud Tuh maz, Hanefijskifikh, Haris Grabus, Sa
rajevo, 2003 , 1 , str. 403 .

DoJENJE

81

Malikijski pravnici smatraju da j e majka duna dojiti

svoje dijete, pa i bez naknade, ako je obiaj takav da majka
doji, bez obzira bila ona udata za oca djeteta ili bila od
njega razvedena. A, ako nije obiaj da majke doje, onda
ni ona nije duna, osim ako zahtijevaj u potrebe. Kao do
kaz navode ajet: "Majke neka doje djecu svoju pune dvije
godine " (El-Bekare, 2 3 3 .)
.. Izuzima se ona doj ilja koja ivi u takvom okruenju
gdje je obiaj da druge ene poput nje ne doje, i to zbog
openitosti navedenog kur' anskog ajeta i pravila da se po
stupa prema obiaju, a on, u ovom slucaju, ne obavezuje
majku na dojenje.
U situaciji da je otac siromaan, a ni dijete nema ime
tka, majka je obavezna dojiti dijete, a ako nema mlijeka,
a ima imetak, onda je obavezna iz svoga im<:: tka iznaj miti
dojilj u djetetu. Kurtubi smatra da je u osnovi svaka majka
obavezna dojiti svoje dijete, prema kur' anskom ajetu, gdje
su majke obavezne doj iti djecu, a muevi su im obavezni
obezbijediti opskrbu dok su s nj ima u braku. Kurtubi jo
dodaje "da je dojenje obaveza oca, to bi bilo spomenuto
u ajetu kao to je spomenuto izdravanje i oblaenje."57
Dakle, veina islamskih pravnika smatra da je vjerska
obaveza majke da doji svoje dijete, bila ona udata za oca
djeteta, ili bila u iddetu5 8 ili bila razvedena od njega, pa,
. . .

57 El-Kurtubi, EI-Dami'u li ahkamil-Kur'an, Darul-hadis, Kairo,

1 996, m, str. 1 6z.
58 Iddet je vrijeme koje ena eka nakon razvoda (tri mjesena pranja

ili, ako je trudna, dok ne rodi) ili nakon smrti m ua (etiri mjeseca
i deset dana)

TRUDNOA I DOJENJE

82

kada bi odbila dojenje, bila bi grjena i odgovorna pred

Allahom, d. ., posebno zbog Njegovih rijei, kojima se
obratio i ocu i majci: " . . . sporazumjevi se meusobno na
lijep nain" (Et-Talak, 6.) , odnosno sporazumite se me
usobno o pitanju dojenja svoga djeteta tako da mu se ne
ini teta. 59
Svi islamski uenjaci se slau da je majka obavezna do
j iti u tri sluaja:
1 . kada dijete nee da primi dojku druge ene, majka je
obavezna doj iti kako bi ga spasila od propasti, kao to
se i iznaj mljena dojilja moe, u istom sluaj u, prisiliti
na produenje dojenja;
2.

kada otac ne moe nai drugu dojilju, obavezna je do

j iti titei djetetovo zdravlje;

3.

kada nema oca, ili ni otac ni dijete nemaju novca za

iznajmlj ivanje doj ilje.

afijski pravnici jo dodaju da je majka obavezna doj iti

svoje dijete kolostrumom, pa ak i ako je otac pronaao
drugu doj ilju, jer je kolostrum veoma vaan za zdravlje
djeteta, a i pojavljuje se nakon roenja i traje svega neko
liko dana, pa ga druga dojilja nema.60
Ako majka ne moe uspostaviti dojenje iz opravdanih
razloga i ako to nije njenom krivicom, te ako dojenje teti
l9 Ali

Ibrahim Nedai, Ahkamur-reda 'ifil-fikhil-islami, prvo izdanje,

El-mektebetut-tevfikijje, Kairo, I 989, str. I 62.
6 0 Preuzeto iz: Vehbe ez-Zuhajli, El-Fikhul-islami ve edilletuh, x,
str. 7276.

DoJENJE

majci ili djetetu, onda nema obaveze, na osnovu ajeta:

" . . . majka ne smije trpiti tetu zbog djeteta svoga . . . "
(El-Bekare, 2 3 3 .)

Pravo maj ke na dojenje

Majka, u skladu sa svojom prirodom, osjea jaku pove
zanost sa djetetom i zbog toga se ne moe ni zamisliti da
bi neka majka, zbog tog svog osjeaja, mogla odbiti doje
nje svog vlastitog djeteta, bez opravdanog razloga. Svaka
majka je najmilostivija prema svom djetetu, najbolje e ga
hraniti i njeno mlijeko najbolje odgovara djetetu i najpri
jatnije mu je.
Zbog toga, ako majka eli dojiti svoje dijete, veina
islamskih uenjaka smatra da ona ima iskljuivo pravo na
to, bez obzira bila ona udata za oca djeteta, bila u iddetu ili
bila od njega razvedena, pod uvjetom da doji bez naknade,
ili uz manju ili istu naknadu kao i druga dojilja. Svoj stav
potvruju kur' anskim ajetom: " . . . majka ne smije trpiti
tetu zbog djeteta svoga . . . " (El-Bekare, 2 3 3 .) , a zabrana
dojenja je nanoenje majci tete. Prema tome, otac nema
pravo zabraniti majci dojenje djeteta, pa ak i ako se ra
zvedu, jer joj tako ini tetu. 61

61

El-Dessas, Kitabu ahkamii-Kur'an, Darul-kitabil-'arebi, Bejrut,

1 997, 1, str. 404.

TRUDNOA I DOJENJE

Moe li mu zabraniti svojoj eni dojenje

njenog djeteta iz prethodnog braka?
Kada se ena razvede od mua, a s njim ima dijete koje jo
doji, pa se zatim uda za drugog, postavlja se pitanje ima li
drugi mu pravo zabraniti joj dojenje?
Prije svega, treba shvatiti da je ova situacija potpuno
drugaija od situacije kada mu zabranjuje eni dojenje
nj ihovog djeteta, jer e otac pristati da se rtvuje za svoje
dijete, dok za tue nee. U ovoj situaciji dijete je za dru
gog ovjeka stranac i ne moe lahko podnijeti da mu ena
bude zauzeta dojenjem tueg djeteta, pa makar bilo i nje
no od drugog ovjeka, nautrb njegovih prava koje on do
bija sklapanjem braka.
Ibn-Hazm smatra da drugi mu nema pravo zabraniti
eni dojenje djeteta iz prethodnog braka, ako ona eli do
j iti, slagao se on s tim ili ne, na osnovu ajeta: " . . . a ako
vam djecu doje, onda im dajte zasluenu nagradu spora
zumjevi se meusobno na lijep nain." (Et-Talak, 6.)

Allah, d. ., nije ovdje odredio nijednog mua poseb

no i nije dao pravo zabrane ni ocu, ni muu, nego je do
jenje stavio u obavezu majke. Pravo djeteta na dojenje je
pree od prava onoga ko se s njom oenio nakon djeteto
vog roenja.
afijski pravnici istiu da mu ima pravo zabraniti svo
joj eni dojenje njenog djeteta, bez obzira bio on otac dje
teta ili ne, kao to ima pravo zabraniti joj izlazak iz kue.
Meutim, miljenje veine islamskih pravnika je da
mu ima pravo da zabrani eni dojenje djeteta koje nije

DOJENJE

njegovo zbog prava koje on dobija sklapanjem braka, uz

preporuku da, kada e se priini ti neka teta djetetu, treba
omoguiti dojenje, a to su situacije kada otac ne moe nai
drugu dojilju, ili dijete nee da prihvati dojku druge ene,
jer u ovoj situaciji potreba djeteta nadilazi pravo mua.6:z.
U stvarnom ivotu ene koje imaj u djecu za dojenje, a
razvedene su, izbjegavaju udaju, a i mukarci izbjegavaju
enidbu sa takvim enama, ali ako, ipak, doe do sklapa
nja braka u ovom periodu, ena moe, prilikom sklapa
nja braka, uvjetovati svome muu ta eli, pa tako moe
uvjetovati i to da nastavi doj iti svoje dijete do odreenog
perioda.

Pravo majke na na knadu za dojenje

Osjeaji koji preplave majku prilikom dojenja, kada ona
osjea da je potrebna djetetu, da je ona centar njegovog
svijeta, a i svjesnost ta dojenje znai za dijete, neprocje
njivi su i ne mogu se uporediti ni sa kakvom koliinom
novca. Meutim, erijatski pravnici su, imajui na umu
mnoge situacije koje se mogu dogoditi u ivotu, razma
trali i pitanje da li majka, kada prihvati doj iti svoje dijete,
ima pravo na naknadu za dojenje?
Svi islamski pravnici su saglasni da majka ima pravo na
naknadu za dojenje ako je razvedena od oca djeteta, ili je
zavren iddet, ili je u iddetu nakon smrti mua, a hanefij
ski i malikijski pravnici dodaju i ako je u iddetu neopoziG z lbn-Kudame,
vn ,

str. 628.

El-Mugni, Mektebetur-rijadil-hadise, Rijad, 1 9 8 I ,

TRUDNOA I DOJENJE

86

vog razvoda braka, i to na osnovu kur' anskog ajeta: " . . . a

ako vam djecu doje, onda im dajte zasluenu nagradu

" (Et-Talak,
6.), jer ona nema pravo na izdravanje u ovakvim situacijama.63
Hanefijski, afijski i hanbelijski pravnici smatraj u da
majka nema pravo na naknadu kada je u braku sa djete
tovim ocem ili u iddetu opozivog razvoda braka, zato to
ju je on duan izdravati i ovo miljenje je naj rairenije. 64
Malikijski pravnici se slau sa ovim miljenjem, u slu
aj u kad je majka obavezna doj iti dijete. A u situaciji kada
majka nije obavezna dojiti, kao naprimjer, kad je pleme
nitog roda ili je obiaj da se ne doji, onda ima pravo na
naknadu.65
Ako majka trai veu naknadu od uobiajene, a otac
nae dojilju koja e dojiti besplatno ili za manju naknadu,
a uz to je dobra doj ilja, otac nije duan udovoljiti traenj u
majke da doj i dijete, jer bi mu natetilo plaanje vee na
knade za dojenje, i to na osnovu ajeta: "Niko neka se ne
spo razumjevi se meusobno na lijep nain

. . .

zaduuje iznad mogunosti svojih: majka ne smije trpiti

tetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. "

(El-Bekare, 2 3 3 .) i na osnovu ajeta: "A ako nastanu ra-

63

Ibn-Kudame, El-Mugni, VI I , str. 627.; El-Dessas, Kitabu ahka

I , str. 40 5 .
64 ihabuddin er-Remli el-Menufi, Nihajetul-muhtad, vu, str. 222.;
Ibn-Kudame, EI-Mugni, VII , str. 6 2 8.
6 5 Muhammed el-Maliki ed-Desuki, Haijetttd-Desuki, prvo izdanje,
Darul-kutubiVilmijje, Bejrut, 1 99 6, I I I , str. 4 9 1 .

mi/-Kur'an,

DOJENJE

zmirice, neka mu onda druga doji dijete " (Et-Talak,

6.),

tj . , ako se ne sloe u pogledu visine naknade.66

Smatramo da se u sluaju razvoda braka u kojem se
ima dojene i jedna i druga strana trebaju dogovoriti, za
nemarivi svoje elje i prohtjeve imajui na umu da je in
teres djeteta najbitniji. Takoer, treba voditi rauna da ni
jedna ni druga strana ne bude oteena kada je u pita
nju plaanje naknade za dojenje, ako se dogovore da na
knade uope i bude i to na osnovu ajeta: "Njih ostavite
da stanuju tamo gdje i vi stanujete, prema svojim mo
gunostima, i ne inite im tekoe zato da biste ih stije
snili. Ako su trudne, dajte im izdravanje sve dok se ne
porode, a ako vam djecu doje, onda im dajte zasluenu
nagradu sporazumjevi se meusobno na lijep nain. A
ako nastanu razmirice, neka mu onda druga doji dijete. "

(Et-Talak, 6.)

Moe li se maj ka prisiliti na dojenje?

Svi islamski uenjaci se slau da je vjerska obaveza majke
da doji svoje dijete i da je odgovorna pred Allahom, d. .,
za uvanje djetetovog ivota, bez obzira bila ona udata za
oca djeteta, bila u iddetu ili bila razvedena. Meutim, ra
zilaze se o pitanju njene zakonske obaveze, odnosno, moe
li je sudija prisiliti na izvrenje dojenja.
Prema miljenju malikijskih pravnika, majka je zakon
ski obavezna na dojenje. Ako je u braku sa djetetovim
66 Ibn-Kesir,

Bejrut,

Tefiirul-Kur'anil- 'azim, deseto izdanje, Darul-ma'rife,

1 9 97, rv,

str.

409 .

TRUDNOA l DOJENJE

88

ocem, ili je u iddetu opozivog razvoda, pa odbije dojenje

bez razloga, sudija je moe prisiliti. Po njihovom milje
nj u, iz ovoga se izuzimaj u ene koje su plemenitog roda,
i to ako je obiaj da takve ene ne doje, osim kada postoj i
potreba da majka doj i dijete.67
Ibn-Hazm smatra da je obaveza svake majke da doji
svoje dijete, bila ona udata za oca djeteta ili ne, a ako
odbije dojenje, ona e se prisiliti, pa makar bila i hali
fina kerka, i to na osnovu ajeta: "Majke neka doje djecu
svoju " (El-Bekare, 2 3 3 .) , jer je ajet openit i ne isklju
uje nijednu majku, a oni koji izdvajaju neke majke, lau
na Allaha, d. . 68
Veina islamskih pravnika preporuuje da se majka ne
prisiljava na dojenje, zato to ona ima pravo izabrati hoe
li dojiti ili ne, osim u sluaju potrebe,69 a otac je obavezan
priutiti dojenje kao to je obavezan obezbijediti opskrbu.
Zbog te njegove obaveze majka se ne moe prisiliti na do
jenje, bez obzira kakvog je ona drutvenog poloaja, bila
udata za njega ili razvedena.
. . .

67 El-Dessas,

Kitabu ahkami/-Kur'an,

1 , str. 40 3 . ; Ibn-Kudame,
str. 627.
6 8 Preuzeto iz knjige: Ali Ibrahim Nedai, Ahkamur-reda 'i fil-fik
hi/-is/ami, str. 1 6 1 .
69 Postoje tri sluaja kada je majka obavezna dojiti dijete, a to smo
ve spomenuli vie puta

El-Mugni,

vu,

ZADAJANJE DJETETA O D
STRANE DRUGE ENE - DOJILJ E

Traenje drugih ena za ishranu dojeneta postojalo je jo

u prastarim vremenima. Ovaj obiaj je bio veoma rairen
i kod predislamskih Arapa, kod kojih su ene iz uglednih
porodica traile dojilje kako bi sauvale svoj u ljepotu.
Prema erijatskim propisima iznajmljivanje doj ilje nije
zabranjeno, u sluaju da se otac i majka dogovore da je to
u interesu dojeneta i da se dojilj i plati za dojenje i s njom
lijepo postupa, kako se kae u Kur'anu: "A ako zaelite da
djeci svojoj dojilje naete - pa, nije grijeh kada od srca
ono to ste naumili dadete." (El-Bekare, 2 3 3 .)

Meutim, sada se pitanje ishrane dojeneta mlijekom

drugih ena sasvim drugaije postavlja. Veina dananj ih
majki mnogo su vie informisane o znaaju njihovog mli
jeka, pa ine sve napore da same othranjuju svoje dijete,
bar u prvim sedmicama ili mjesecima djetetovog ivota.
Pored toga, htjeli mi to priznati ili ne, dolo je do napretka
u usavravanju ishrane kravljim mlijekom, pa ova ishrana
nije tako opasna kao nekad. Zbog svega ovoga, majke se,
u sluaju da same ne mogu dojiti, skoro uvijek radije od89

90

TRUDNOA I DOJENJE

luuju na umjetnu prehranu svoga djeteta, nego da trae

dojilj u.
Meutim, postoje situacije kada se dijete mora hraniti
mlijekom druge ene, a to je kada je dijete roeno ne
mono, kada je u pitanju nedonoe, kada je bolelj ivo ili
je oteeno vjetakom ishranom do te mjere da je dove
deno u teku opasnost, a majka sama ne moe doj iti.
U novije vrijeme u svijetu postoje sabiralita mlijeka
ene pri ustanovama za zatitu majki i djece. Ovo se mli
jeko dobija, uz novanu naknadu, od ena koje ga imaju
u izobilju, ali poslije pregleda ne samo ene ve i njenog
dojeneta. enino mlijeko se moe pripremiti u vidu mli
jenog praka ili se uvati u hladnjacima.
U sluaj u da se mora pribjei ishrani djeteta mlijekom
druge ene, treba se prethodno obratiti ljekaru, koji e iz
vriti potrebne preglede radi spreavanja eventualnih uza
jamnih infekcija.7

Izbor dobre dojilje i mjere opreza

koje treba poduzeti
Dojilja se skoro uvijek trai u urbi i u kraj njoj nudi.
Meutim, to se nikako ne smije prepustiti sluaju, ve se,
prije nego to se uzme neka strana osoba za doj ilj u kojoj
povjeravamo ivot svoga dojeneta, treba ispitati ko je ta
osoba, da li je vjernica, kakvog je morala, da li je zdrava,
70 O raznim infekcijama i bolestima do kojih moe doi, vidjeti
M ilivoje Sarvan, Svt o vafem djetetu, str. 1 0 1 .

u:

DOJENJE

91

fiziki i psihiki, jer to ostavlja jake posljedice na dojene,

pa tek onda treba provjeriti kakva je doj ilja i ima li do
voljno mlijeka.
Omer ibn el-Hattab kae da se za dojilju ne uzima ne
muslimanka, jer ona dojenjem postaje djetetova majka,
pa postoji bojazan da ne bi dijete osjetilo ljubav prema
njenoj vjeri, ili da se ne uzima razvratnica, jer dojenjem se
prenose osobine, pa dijete moe od nje naslijediti elju za
razvratom.71
Takoer, kada govori o izboru doj ilje Ali Ibrahim Ne
dai kae da je pokueno da se za dojilju uzima glupa
ena, da ne bi dijete liilo na nj u, jer se kae da dojenje
mijenja ud, a kae se i ko se podoji od stoke postaje glup
kao stoka. 72
Kao i svaka druga ena, dojilja moe biti bolesna, pa
svoj u bolest prenijeti ne samo na svoje, nego i na tue
dijete. Zbog ovoga se ne smije nijednoj stranoj eni do
pustiti da podoji tue dojene bez lijenikog pregleda,
ma kako ona izgledala zdrava.
Dojene je svojim zdravljem i izgledom naj bolje svje
doanstvo o zdravlju dojilje i mlijenosti njenih grudi,
zato treba zahtijevati da se i ono pokae ljekaru.
Kako je god vano da se svoje dijete zatiti od bolesti
koje bi mu dojilja mogla prenijeti, isto je tako vano pro
vjeriti da i ono samo nije bolesno od kakve bolesti koju bi
moglo prenijeti na dojilj u ili njeno dijete.
71 lbn-Kudame, El-Mugni, VII, str. 5 62.-563.
71 Ali Ibrahim Nedai, Ahkamur-reda 'i jil-fikhi/-islami,

str. 2 7 .

TRUDNOA l DOJENJE

Obino se misli da bi mlijeko doj ilje trebalo biti staro

onoliko koliko je staro i dojene za koje se uzima dojilja,
meutim, to nije potrebno. Bitno je da je doj ilja svoj mli
jeko potpuno razvila i da se oporavila od poroaja. Osim
toga, to god je njeno dojene starije, lake e podnijeti
vjetaku hranu, ako ne bude dovolj no mlijeka za oboje,
a i lake moemo vidjeti sa kakvim ga je uspjehom doj ila.
Radi zatite dojeneta dojilje, u Francuskoj postoj i za
kon prema kome nijedna dojilja ne bi smjela doj iti drugo
dijete uz svoje prije nego to njeno dojene navri sedam
mjeseci.73
Za doj ilju je najbolje traiti snanu i pravilno razvijenu
enu, ne previe staru, a ni mnogo mladu, najbolje izmeu
20 i 3 0 godina. ena koja je vie raala ima vie iskustva
i bolja je dojilja.
to se tie pregleda mlijeka, to je u veini sluajeva ne
potrebno, osim ako lijenik predloi da se uradi iz pre
dostronosti, ali ve je reeno da je njeno dojene najbolji
pokazatelj vrijednosti njenog mlijeka.

Naknada za dojenje
Kada majka iz nekog razloga ne doji svoje dijete i ta njena
uloga se preda drugoj eni, prema erijatskom propisu,
potrebno je ugovoriti naknadu za dojenje ako ena, koja
je izabrana za doj ilju, nije pristala da doj i bez naknade,
prema kur' anskom aj eru: " . . . pa, nije grijeh kad od srca
ono to ste naumili dadete." (El-Bekare, 2 3 3 .)
73

Vidjeti vie

u:

Milivoje Sarvan, Sve o vaem djetetu, str. 1 00.-1 06.

DOJENJE

93

Takoer, plaanje mlijeka je obiaj i u bankama mli

jeka s tim to je cijena ovdje tano odreena.

Ko je obavezan platiti naknadu za dojenje?

Obaveza plaanja naknade za dojenje odreuje se prema
obavezi izdravanja djeteta, a to je njegov otac i to
prema kur'anskim ajetima: " . . . Otac djeteta ih je duan
prema svojoj mogunosti hraniti i odijevati. . . " (El- Be
kare, 2 3 3 .)74 i " . . . a ako vam djecu doje, onda im dajte
zasluenu nagradu . . . " (Et-Talak, 6.)
Ibn-Hader el-Askalani smatra da je ovo u sluaju kada
dijete nema imovine. Meutim, ako ima imovine, onda
e izdravanje biti iz njegovog imetka, a time i plaanje
dojenja.75
Hane.fijski pravnici smatraju da je obaveza oca da izdr
ava dijete, a s tim i obezbijedi mu dojenje, ako ono nema
imovi ne, a ako ima, izd ravat e se iz svoje imovine, jer je
u osnovi svaki ovjek to duan, bio odrastao ili ne. Ako
otac bude siromaan, a ni dijete nema imovine, majka e
se prisiliti na dojenje, s tim da ocu ostaje obaveza da plati
majci naknadu za dojenje kad bude imao sredstava za to.

74 U Kurtubijevom tefsiru se navodi da ovaj ajet ne obuhvata djecu,

jer je zamjenica koja sc koristi enskog roda. Vidjeti: EI-Kurtubi,

E/-Dami'u li ahkamil-Kur'an, m, str. 1 8 I .
7 l Ibn-Hader d-'Askalani, Fethul-Bari bi Jerhi Sahihi/-Buhari, drugo
izdanje, Darur-rijan lit-turas, Kairo, 1 9 87, IX, str. 4 1 4.

94

TRUDNOA l DOJENJE

Malikijski pravnici se slau da e se majka u ovakvoj

situacij i prisiliti na dojenje, ali smatraju da otac nee biti
duan nita naknadno platiti majci. 76
Veina islamskih uenjaka smatra da je otac obavezan
izdravati djecu, muko dok ne postane punoljetno, a en
sko dok se ne uda. Nakon toga otac nije duan izdravati
ih, osim ako su bolesni i ne mogu se izdravati zbog toga.
Ako dijete ima vlastitu imovinu, izdravanje e se vriti
iz njegove imovine i prije punoljetstva, jer je otac njegov
zastupnik i radi kako na unapreenj u tako i na drugom
raspolaganju njegovom imovinom, pa e se i dojenje pla
titi iz sredstava djeteta.
U situacij i da dijete nema oca, niti imetka, postavlja se
pitanje ko mu je duan obezbijediti dojenje, jer dijete ne
smije biti uskraeno u svome pravu?
Na osnovu dijela 2 3 3 . ajeta iz sure El-Bekare: " . . .i na
sljednik je duan sve to " islamski pravnici odreuju ko
je duan obezbijediti djetetu dojenje u ovakvoj situaciji.
Katade smatra da se pod "nasljednikom" podrazumije
vaju nasljednici djeteta, i muki i enski, koj i su obavezni
uestvovati u plaanju naknade za dojenje shodno njiho
vim dijelovima imetka kojeg su naslijedili.
Ed-Dahak smatra da, ako dijete nema oca, a ima imo
vinu, dojenje e se platiti iz njegove imovine. Ako nema
imovine, onda iz imovine asabe77, a ako ni oni nemaju
imovine, onda e se majka prisiliti na dojenje.
. . .

7 6 El-Dessas, Kitabu ahkamii-Kur'an, 1, str. 408.

DOJENJE

95

Kubejse ibn Zuejb, Ed-Dahak i Beir ibn Nasr, sudija

Omera ibn Abdulaziza, smatraju da je nasljednik koji se
spominje u ajetu samo dojene, tj . platit e se dojenje iz
imovine koje ono naslijedi od oca.
Sufjan smatra da je nasljednik roditelj koj i ostane na
kon smrti drugog roditelja, pa tako ako otac umre, majka
je duna izdravati dijete, ako ono nema imovine, a pri
tome e joj se pridruiti nasljednici shodno svoj im na
sljednim dijelovima. Ovo miljenje bi se moglo prihvatiti
kao najloginije.
Huvejz Mendad smatra ako je u pitanju siroe bez ime
tka, obavezno je da mu se obezbijedi dojenje iz bejtul-ma
la, a ako se to ne uradi, svaki musliman je pojedinano
obavezan, ali ipak ostaje i majina dunost da uspostavi
dojenje.78

Period plaanja i visina naknade za dojenje

Islamski pravnici s e slau da je period u kojem doj ilja
ima pravo traiti naknadu za dojenje dvije godine, prema
ajetu: "Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine
onima koji ele da dojenje potpuno bude . " (El-Bekare,
2 3 3 .) Period od dvije godine, koji se spominje u ajetu,
77 Asaba

su ona lica koja su u srodstvu po mukoj linij i sa nekim o

vjekom. U sluaju nasljeivanja oni dobijaju preostali dio imovine
kada se odbiju dijelovi koji trebaj u pripasti ashabul-feraidu, a ako
nema ashabul-feraida, onda asabi pripada cijela imovina. Mehmed
Ali erimovi, erijatsko nasijedna prava, Meihat Islamske zajed
nice u Republici H rvatskoj i Slovenij i , Sarajevo, 1 9 3 6, str. 1 7 .
78 El-Kurtubi, El-Dami'u li ahkamil-Kur'an, m , str. 1 68 .- 1 69.

TRUDNOA I DOJENJE

upuuje na period plaanja naknade za dojenje. 79 Tako

er, ako doe do produenja perioda dojenja i to bude na
zahtjev oca, logino je da e i za taj period plaanje biti
ustanovljeno po dogovoru.
Kada je u pitanj u trenutak stupanja na snagu prava do
j ilje na naknadu, to je od dana sklapanja ugovora, jer ona
trai naknadu.
Handijski pravnici smatraju da je to dan kada se us
postavi dojenje, a u drugoj predaji se navodi da je to od
dana traenja naknade.
Malikijski pravnici smatraju da dojilja koja je u braku
sa djetetovim ocem ili je u iddetu opozivog razvoda braka
ima pravo na naknadu za cijelo vrijeme dojenja, pa i bez
sklapanja ugovora. 80
Visina naknade nije tano odreena, jer svi nisu istog
materijalnog stanja, a i u Kur'anu se kae: "A ako zaelite
da djeci svojoj dojilje naete - pa, nije grijeh kada od srca
ono to ste naumili dadete." (El-Bekare, 2 3 3 .) Dakle, vi

sina naknade se dogovara kako bi obje strane bile zado

volj ne, a ako je obiaj da se ne dogovara i da se ne procje
njuje takva vrsta usluge, preporuuje se da visina naknade
bude uobiajena. U nekim situacijama se moe odreiva
nje visine naknade za dojenje prepusti sudiji (npr. ako se
uspostavi dojenje, a prethodno se nisu dogovorili oko vi
sine naknade, ili jedna od strana nije zadovolj na visinom) .

79

El-Dessas, Kitabu ahkamil-Kur'an,

I,

str. 404.

S o Muhammed ei-Maliki ed-Desuki, Haijetud-Desuki,

III,

str.

49 2 .

POSLJ EDICE ZADAJANJA

Posljedica zadajanja je stvaranje srodstva po mlijeku, a iz

srodstva po mlijeku proizilaze sljedei propisi:
zabrana sklapanja braka sa srodnicima po mlijeku na

isti nain kako je zabranjeno i sa srodnicima po krvi,

osim sluajeva o koj ima e kasnije biti rijei;
doputenost gledanja u srodnike po mlijeku isto kako

je doputeno i izmeu srodnika po krvi;

doputenost osamljivanja i putovanja sa srodnicima po

mlijeku. Oni postaju mahremi na svim putovanj ima;

obaveza dobroinstva i ukazivanja poasti srodnicima

po mlijeku. Vjerodostojno je predanje da je Poslanik,

sallallahu 'alejhi ve sellem, ukazao poast svojoj dojilj i
Halimi es-Sa'dij i. Kada mu je dola u jednoj delegaciji,
prostro je svoj u odjeu i ponudio joj da sjedne, kao
to je ukazao poast njenoj kerki, a svojoj sestri po
mlijeku.8 1
8'

Preuzeto iz: Abdulhamid Mah mud Tuhmaz, Hanefijski jikh,

str. 1 7 2.- 1 7 3

11,

97

TRUDNOA l DOJENJE

erijatska utemeljenost stvaranja

srodstva po mlijeku
Stvaranje srodstva putem dojenja potvruje se Kur'anom,
sunnetom i idmaom.
Allah, d. ., u Kur'anu kae: "Zabranjuju vam se: ma
tere vae, i keri vae, i sestre vae, i sestre oeva vaih, i
sestre matera vaih, i bratine vae, i sestrine vae, i po
majke vae koje su vas dojile, i sestre vae po mlijeku . "
. .

(En-Nisa, 2 3 .), na osnovu ega se utvruje srodstvo sa

majkom doj iljom i sestrama po mlijeku.
Srodstvo koje se protee na ostale srodnike ustanov
ljeno je na osnovu hadisa kojeg prenosi Aia, r. a.: "Sve to

je zabranjeno po krvi, zabranjeno je i po dojenju. "8 2

Svi islamski pravnici se slau da se dojenjem utvruje

srodstvo koje se prostire isto kao i srodstvo po krvi. Dakle,
srodstvo se prostire na dojene i dojilju. Dojene postaje
njeno dijete, meu nj ima se stvara neotklonjiva zapreka za
brak i dozvoljeno im je gledanje, osamlj ivanje i putovanje.
Postojanje srodstva po mlijeku ne obuhvata propise o
nasljeivanju, obaveznost uzdravanja, nemogunost za
tvaranja kod sustezanja vraanja duga, isplatu krvarine
kod nenamjernog ubistva i sl., i u pogledu ovih propisa
oni su jedno drugom kao stranci.83

8 1 Biljei Muslim
8 3 Sa'di

Ebu-Dejb, Mevsu 'atul-idma'ifil-fikhi/-islami, tree izdanje,

Darul-fikr, Damask, 1 999, n, str. 477

DoJENJE

99

Na koga se prostire srodstvo?

Na koga se prostire srodstvo sa strane dojeneta?
Stvaranje srodstva putem dojenja prostire se na dojene i
njegove budue potomke, dakle, na njegovu djecu, unu
ad i tako dalje po silaznoj liniji. to se tie roditelja do
jeneta i njegove brae i sestara i druge rodbine, tu ne do
lazi do stvaranja srodstva, jer ena kada doji dijete ona mu
daje mlijeko koje je dio nje i koje e pomagati ouvanju
djetetovog zdravlja i sluiti za rast i razvoj njegovog tijela,
i upravo iz ovog razloga srodstvo se prostire samo na do
jene i njegove potomke.
Na osnovu ovoga, mukim srodnicima dojeneta po
krvi dozvoljeno je da sklope brak sa njegovom pomajkom
po mlijeku i sa njenim kerkama. Dakle, nije zabranjeno
da otac dojeneta oeni doj ilju svoga djeteta, niti je to za
branjeno bratu dojeneta, niti njegovom amidi.
Isto tako, nije ni muu doj ilje zabranjeno da oeni maj
ku dojeneta, ili njegovu sestru ili tetku, a ni djeci dojilje i
njenog mua nije zabranjen brak sa braom i sestrama do
jeneta. Ahmed kae: "Nema sumnje da neki ovjek moe
oeniti sestru svoga brata po mlijeku, jer meu njima dvo
ma nije bilo ni zadajanja, niti ima rodbinske veze." 8 4
84 Ibn-Kudame, EI-Mugni, str. 54 1 . ; Muhammed Emin Ibn-'Abidin,
Reddul-muhtar 'aled-durril-muhtar (Haijetu Ibn-/tbidin), drugo
izdanje, Daru ihja'it-turasil-'arebi, Bejrut, 1 9 8 7, I l , str. 406.;
Ibn-Hader ei-'Askalani, Fethul-Bari bi erhi Sahihii-Buhari, IX,
str. 1 4 1 .

1 00

TRUDNOA I DOJENJE

Na koga se prostire srodstvo sa strane dojilje?

Kao to smo ve vidjeli, srodstvo sa strane dojeneta pro
stire se samo na njega i njegove potomke. Meutim, to se
tie stvaranja srodstva sa strane dojilje, dojenetu, a i nje
govim potomcima, postaju srodnici ne samo doj ilja i njeni
potomci, nego i njeni preci i preci njenoga mua85 , nj ihovi
potomci i njihovi poboni srodnici, i po krvi i po mlijeku.
Srodstvo se prostire na sve ove sa strane doj ilje i njenoga
mua zato to mlijeko kojim ona hrani dojene potjee od
nje i njenog mua, a njih dvoje i svi njihovi poboni srod
nici potjeu od nj ihovih predaka, a s druge strane, samo
su potomci dojeneta ci koj i potjeu od njega, pa se zbog
. toga srodstvo prostire samo na njih.86
Dakle, kada ena zadoji dijete mlijekom koje pripada
njoj i njenom muu, to prouzrokuje sljedee posljedice:

oevi i majke, po krvi i po mlijeku, doj ilje i njenog

mua, postaj u djedovi i nane dojenetu i njegovim po
tomcima;

djeca, po krvi i po mlijeku, dojilje i njenog mua po

staju braa i sestre dojenetu;

85

Srodstvo po mlijeku se p rostire na mua dojilje i njegove pretke,

potomke i pobone srodnike i po krvi i po mlijeku, zato to je on
uzronik trudnoe nakon koje se pojavilo mlijeko koj im je hra
njeno dojene
8 6 Ibn-Kudame, El-Mugni, str. 5 4 1 .; Muhammed Emin Ibn-'Abidin,
Haijettt Ibn-'Abidin, n , str. 406. ; lbn-Hader d-'Askalani, Fet
hui-Bari bi erhi Sahihil-Buhari, IX, str. 1 4 1 .

DoJENJE

101

braa i sestre, po krvi i po mlijeku, dojilje i njenog

mua postaju daide, amide i tetke dojenetu.

Tazbinstvo po mlijeku
Postavlja se pitanje da li se moe rei da se hadis: "Sve to
je zabranjeno po krvi, zabranjeno je i po dojenju"8 7 , odnosi
i na tazbinstvo? Veina islamskih pravnika smatra da i ta
zbinsrvo ulazi u odreenje srodstva ovim hadisom. Dakle,
kako god su zabranjeni srodnici po tazbinsrvu od krvnih
srodnika, tako su zabranjeni i od srodnika po mlijeku.
U ovu kategoriju srodnika ubrajaju se:
preci supruge po mlijeku, a to je njena majka koja ju je

doj ila, njena nena, sa majine ili oeve strane po mli

jeku i tako dalje. One postaju zabranjene ovjeku sa
mim stupanjem u brak, bez obzira bilo konzumacije
braka ili ne;
potomci supruge po mlijeku,

to su njene kerke po
mlijeku, njene unuke od sinova i kerki po mlijeku i
tako dalje. One postaju zabranjene tek nakon konzu
macije braka;
a

supruge predaka po mlijeku, a to su supruge oca i dje

dova po mlijeku, bilo sa oeve ili majine strane. Ovo

se napominje u situacij i da se otac ili djed po mlijeku
oeni vie puta;
8 7 Biljei Muslim

1 02

TRUDNOA l DOJENJE

supruge potomaka po mlijeku, a to je suprug sina i

supruge unuka po mlijeku i tako dalje.

Pored ovih navedenih, zabranjeno je oeniti u isto vri
jeme dvije sestre po mlijeku, ili enu i njenu tetku po mli
jeku, ili neku drugu rodicu po mlijeku. 8 8

Mu dojilje
Veina islamskih pravnika se slae da dolazi do stvaranja
srodstva sa muem dojilje, njegovim precima, potomcima
i pobonim srodnicima, jer je on uzronik pojavljivanja
mlijeka. U rjeniku islamskih pravnika mu doj ilje, koj i
je uzronik postojanja mlijeka, naziva se "sahibul-leben"
ili " lebenul-fahl". 8 9
Dokaz za utvrivanje srodstva i sa strane mua dojilje
potvruje se predajom od Aie, r. a., u kojoj kae da je brat
Ebu-Ku'ajsa (njenog oca po mlijeku) traio da ue kod nje
nakon to je skinula hidab, pa je rekla da prvo mora tra
iti dozvolu od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Na
kon to je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, doao, is
priala mu je situaciju i rekla da je nije zadojio Ebu-Ku'ajs
nego njegova ena, a on joj je odgovorio: ''Dozvoli mu da

ude, jerje on tvoj amida. "9o

88 E- evkani, Nejlul-evtar, prvo izdanje, Darul-hadis, Kairo,
VI,

1 99 3 ,

str. 3 77.
8 9 Ibn-Rud el-Kurtubi, Bidajetul-mudtehid ve nihajetul-muktesid,
deseto izdanje, Darul-kutubil-'ilmijje, Bejrut, 1 98 8 , 1 1 , str. 3 8 .;
Ibn-Kudame, El-Mugni, vn , str. 5 4 1 .

DoJENJE

103

Moramo naglasiti da ima i onih islamskih pravnika

koj i smatraju da se ne stvara srodstvo izmeu dojeneta
i mua dojilje, a to su: Se'id ibn el-Musejjeb, Ebu-Seleme
ibn Abdurrahman, Sulejman ibn Jesar, Ata, Ebu-K.ilabe,
a, takoer, ovo se prenosi i od nekih ashaba.91
Utvrivanje oinstva po mlijeku nakon razvoda
ili smrti mua
Kada se desi da razvedena ena ili ena kojoj je umro mu,
zadoji neko dijete prije nego to se uda drugi put, prema
miljenju veine islamskih pravnika, doi e do stvaranja
srodstva sa muem doj ilje koji je bio uzronik dolaska mli
jeka, bez obzira bilo to u iddetu ili nakon njega, ili od toga
proao manji ili dui vremenski period.91
Ako se ena, koja doj i dijete, uda po drugi put i rodi
dijete od tog drugog mua, mlijeko koje se pojavi nakon
poroda pripadat e njemu, bilo da je mlijeko presahlo, pa
se ponovo pojavilo, ili da nije ni prestajala, jer mlijeko
prati dijete, a dijete pripada drugom.
Ako ne rodi od drugoga, mlijeko e i dalje pripadati
prvom i to u situaciji da se koliina mlijeka ne povea,
niti smanji, pa ak i ako bi bila trudna.93
9o Biljei Muslim
9' Sa'di Ebu-Dejb, Mevsu 'atul-idma 'i jil-jikhil-islami, 11, str. 478 . ;
Vidjeti takoder i : El-Mevsu 'atul-ftkhijje, drugo izdanje, Ministar
stvo za vakuf i vjerska pitanja, Kuvajt, 1 99 2 , XXII, str. 248.
91 Jbn-Kudame, El-Mugni, vu, str. 5 4 1 .
9 3 lbid., str. 548.

1 04

TRUDNOA I DOJENJE

Islamski pravnici se razilaze oko situacije ako ena za

trudni od drugog, pa se koliina mlijeka promijeni. Ha
nefijski i afijski pravnici smatraju da je mlijeko od prvog
dok se dijete ne rodi, a hanbelijski pravnici smatraju da
mlijeko pripada oboj ici, jer poveanje mlijeka pokazuje
da je to zbog trudnoe od drugog mua, a to se tie prvog
mua i njemu e pripadati mlijeko jer je ono ve postojalo
i prije te druge trudnoe.94
Utvrivanje oinstva nakon negiranja
djeteta li'a nom
Kada se desi da ovjek negira dijete sa li'anom9 5 , pa nje
gova ena podoji neko dijete s takvim mlijekom koje je
takoer negirano, nee doi do stvaranja srodstva izmeu
dojeneta i tog ovjeka, jer on, time to negira dijete, ne94 lbn-Kudame, El-Mugni, str. 5 48 .
9 5 Ako mu optui enu d a j e poinila p relj u bu i ne moe t o doka
zati sa etiri svjedoka, a ena porie da j e do preljube dolo, onda se
primjenjuje procedura li'ana. Pod li'anom (proldinjanje) se podra
zumijevaju etiri svjedoenja, koja zamjenjuju etvericu svjedoka
bluda, potvrena zakletvama: "A oni koji okrive svoje ene, a ne
budu imali drugih svjedoka, nego su samo oni svjedoci, potvr
die svoje svjedoenje zakletvom Allahom, i to etiri puta da za
ista govore istinu, a peti put da ih pogodi Allahovo prokletstvo,
ako lau! A ona e kazne biti poteena, ako se etiri puta Alla
hom zakune da on, doista, lae, a peti put da je stigne Allahova
srdba, ako on govori istinu!" (En-Nur, 6.-9 .) Nakon procedure
li'ana uslijedie definitivni razvod braka, to podrazumijeva da isti
ne mogu vie nikada zajedno stupiti u brak. Vidjeti vie u: Abdul
hamid Mahmud Tu hmaz Hanefijski jikh, n, str. 260.-268.
,

DOJENJE

105

gira i mlijeko koje se pojavljuje nakon roenja negiranog

djeteta.
Ako ovjek negira dijete nakon dojenja, s tim je negi
rao i to dojene koje je podojeno s takvim mlijekom. Ako
ponovo prizna dijete, priznaje i dojene, jer osnova je da
sve to uspostavlja srodstvo po krvi, uspostavlja i srodstvo
po mlijeku.9 6
Utvrivanje oinstva nakon zina luka
Ako ena rodi nakon uinjenog zinaluka, pa se pojavi mli
jeko s kojim podoji dijete, ona mu postaje majka po mli
jeku, prema miljenju svih islamskih pravnika, jer je dijete
podojeno s njenim mlijekom, a i dijete se pripisuje njoj .97
Islamski pravnici se razilaze o pitanju utvrivanja srod
stva sa dojenetom i ovjekom koj i je uzrokovao pojavu
mlijeka iz zinaluka.
afijski pravnici, El-Hireki i Ibn-Hamid od hanbelij
skih pravnika uvjetuju, za stvaranje srodstva izmeu do
jeneta i uzronika mlijeka, da se mlijeko pojavi nakon
poroda, a mlijeko se pripisuje onome ko je imao odnos sa
dojiljom, s tim da odnos mora biti u punovanom braku
ili u sumnjivom. Dakle, prema njihovom miljenj u, nema
stvaranja srodstva iz zinaluka.
Hanefijski pravnici smatraju da mlijeko koje se pojavi
nakon trudnoe iz zinaluka nee biti djelotvorno za stva96 Muhammed Emin l bn-'Abidin, Haijetu !bn-'Abidin,

I I , str.

41 1 .

97 Ibn-Kudame, El-Mugni, VI I, str. 5 44. ; Muhammed Emin Ibn-'A bi

din, Haijetu !bn-'Abidin, 11, str. 41 I .

1 06

TRUDNOA I DOJENJE

ranje srodstva izmeu dojeneta i uzronika mlijeka, jer

to mlijeko nije potovano, a i srodstvo po mlijeku meu
njima zavisi od utvrivanja oinstva, pa ako nema utvri
vanja oinstva, nema ni srodstva po mlijeku meu njima.
Malikijski pravnici, Ebu-Bekr Abdulaziz od hanbelij
skih pravnika i jedan manj i dio hanefijskih pravnika sma
traju da se stvara srodstvo sa uzronikom mlijeka, ak i ako
je ono iz zinaluka, jer je mlijeko to koje uzrokuje srodstvo
bilo ono rezultat dozvoljenog ili zabranjenog odnosa. A
ako se, u ovom sluaju, srodstvo prostire na dojilj u, onda
se prostire i na onoga ko je imao odnos s njom, a od njega
je poteklo i dijete i mlijeko.98

98

Ibn-Kudame, El-Mugni, vn, str. 5 44.; Muhammed Emin Ibn-'Abi

din, Haijetu Ibn-/tbidin, n, str. 4 1 I .

UVJ ETI STVARANJA

S RO DSTVA PO MLIJ EKU

Da bi dolo do stvaranja srodstva po mlijeku potrebno je

da se ispune odredeni uvjeti koji se odnose na doj ilju, do
jene, mlijeko, nain dojenja, njegovo vrijeme i kol iinu.

Ko se moe smatrati dojiljom?

Da bi se neko smatrao doj iljom, po logici, potrebno je da
iz dojki istjee mlijeko sa kojim bi se moglo izvriti zada
janje. Medutim, islamski pravnici, u ovoj raspravi, pred
vidjeli su i razmatrali niz situacija, pa ak i onih koje se
rijetko deavaju, a moda se nikada i nisu desile u praksi.
Hanefijski, malikijski i afijski pravnici uvjetuju: da bi
se neko smatrao doj iljom mora biti punoljetna ena, tj. da
bude sposobna za porod navrivi godine koje su potrebne
za dobijanje menstruacije, pa makar njeno p unoljetstvo i
ne bilo potvreno menstruacijom, jer mogunost puno
ljetstva postoji.99 Ako bi se mlijeko pojavilo kod enske
99

Punoljetstvo kod ene nastupa prvom pojavom menstruacije, a ova

grupa erijatskih pravnika smatra da je naj raniji mogui period za

1 07

I 08

TRUDNOA I DOJENJE

osobe koja nije navrila 9 godina ivota i dolo do zadaja

nja, u tom sluaju ne bi dolo do stvaranja srodstva. 1 00
Ako se pojavi mlijeko kod ene koja nije spolno opila,
a punoljetna je, veina islamskih pravnika, meu kojima
su hanefijski, afijski, malikijski i jedan dio hanbelijskih,
saglasna je da je njeno mlijeko djelotvorno za stvaranje
srodstva i potvruj u to kur'anskim ajetom: " . . . i pomajke
vae koje su vas dojile . . . " (En-Nisa', 2 3 .) , jer ovaj ajet
obuhvata i takve ene, a i mlijeko ena je stvoreno za hra
njenje djece, pa iako je ovaj sluaj rijedak, sastav mlijeka
je uobiajen.
Vei dio hanbelijskih pravnika smatra da mlijeko ene
koja nije spolno opila nije djelotvorno za stvaranje srodstva. 1 0 1
Poznato nam je da je tijelo ene i njegova konstitucija
odreeno za raanje, a dojke i mlijeko u njima stvoreno
radi hranjenja djece, te da se mlijeko ne nalazi kod mu
karaca, zbog razlike nj ihovog razloga postojanja i funk
cija koje je Allah, d. ., odredio svakome od njih. Za po
stojanje mlijeka kod mukaraca moemo rei da je vie
pravna pretpostavka, nego da stvarno moe postojati, a i
dobijanje menstruacije 9 godina imajui u vidu sva podneblja u
koj ima ljudi ive
100 ihabuddin er-Remli el-Menufi, Nihajetul-muhtad, vu , str. 1 7 3 . ;
Muhammed el-Maliki ed-Desuki, Haijetud-Desuki, m , str. 468 .;
Mohammed Emin Ibn-'A bidin, Haijetu lbn-'Abidin, n , str. 403 .
1 0 1 lbn-Kudame, El-Mugni, vu, str. 5 46.; erefuddin Musa el-Mak
disi, El-Ikna', drugo izdanje, Generalni sekretarijat za proslavu sto
godinjice osnivanja Arapske republike Saudijske Arabije, Rijad,
1 999, IV, str. 29.

DOJENJE

1 09

ako se desi ovakva situacija, nee doi do stvaranja srod

stva, prema miljenju veine pravnika, jer e ova tenost
imati samo ime mlijeka, zato to nije pogodno za hranje
nje djeteta i nije stvoreno u tu svrhu. 1 0 2
to se tie dvospolca, ako njegovo stanje nije tano ut
vreno, tj . ne zna se da li je mukarac ili ena, ni njegovo
mlijeko nee stvarati srodstvo zbog postojanja sumnje, a
zbog sumnje se ne ustvruje srodstvo. r o J
Mlijeko mrtve ene
Islamski pravnici su razmatrali pitanje hoe li doi do stva
ranja srodstva ako se dojene stavi na prsa mrtve ene da
iz njih posie mlijeko uz ispunjenje ostalih uvjeta koji su
potrebni za stvaranje srodstva.
Veina islamskih pravnika, meu kojima su Ebu-Sevr,
El-Evza'i, hanefijski, malikijski i hanbelijski pravnici, sma
traju da e u ovoj situaciji doi do stvaranja srodstva kao
i da je ena iva, jer dolazi do rasta mesa i formiranja ko
stij u i njena smrt ne ostavlja trag na mlijeku, jer mlijeko
ne umire. Isto tako, ako se mlijeko izmuze dok je ena
bila iva, pa se dijete napoji njenim mlijekom nakon njene

1 02 lbn-Kudame, EL-Mugni, VII , str. 5 4 5 . ; Ali Ibrahim Nedai, Ahka

mur-reda 'ijil-fikhil-islami, str. 3 2.
1 03 !bn-Kudame, EL-Mugni, str. 5 4 5 . ; ihabuddin er-Remli el-Me
nufi, Nihaj(tul-muhtad, VII, str. 1 7 2 .; Muhammed el-Maliki
ed-Desuki, Haijetud-Desuki, 111, str. 467.

1 10

TRUDNOA I DOJENJE

smrti, prema miljenju ovih pravnika, doi e do stvaranja

srodstva, ako se ispune ostali potrebni uvjeti. 104
afijski pravnici smatraju da se u ovoj situaciji ne utvr
uje srodstvo kao to se ni tazbinstvo ne ustvruje samo
spolnim odnosom i zbog toga to se izlaenjem mlij eka iz
dojke, nakon smrti, ne namjerava ucoljenje gladi kod dje
teta. Oni odbijaju i mogunost utvrivanja srodstva u si
tuacij i kada se popije mlijeko mrtve ene koje je izmueno
dok je ona jo bila iva zbog nemogunosti uspostavljanja
majinstva nakon smrti. 1 05
Ali Ibrahim Nedai iznosi interesantno miljenje u
kojem kae da ovo postoji samo u teorij i i da nikad niko
nije uo da je dolo do ovakvog zadajanja, jer strah od
smrti spreava ljude da nahrane svoje dijete iz dojke mr
tve ene, a i tuga porodice umrle spreava ih da pomiljaju
na takvo to, pa ne dolazi do stvaranja srodstva na ovaj
nain. Takoer, ena nakon smrti ima poseban tretman i
na nj u se ne odnose nikakve dozvole i zabrane, osim za
brane izlaganja njenog tijela kao kad je bila iva. to se
tie hranjenja djeteta mlijekom mrtve ene koje je izmu
eno dok je bila iva, po njegovom miljenju, doi e do
stvaranja srodstva, jer je to potpuno drugaija situacija od
prethodne. 1 06
1 04

crefuddin Musa el-Makdisi, EI-Ikna', rv, str. 3 2 .; Muhammed

el-Maliki ed-Desuki, Haijetud-Desuki, I I I , str. 467.; Ibn-Kudame,
EI-Mugni, vn , str. 5 40 . ; Muhammed Emin Ibn-'A bidin, Haijetu
Ibn-'Abidin, n, str. 40 3 .
105
ihabuddin er-Remli ei-Menufi, Nihajetul-muhtad, VII, str. 1 72 .
106 Ali Ibrahim Nedai, Ahkamur-reda'i fil-jikhil-islami, str. 3 5 .

DoJENJE

I l I

Mlijeko ivotinja
Svjedoci smo da se mnoga djeca prije nego to napune
dvije godine ivota hrane mlijekom ivotinja, pa se po
stavlja pitanje da li djeca koja su konzumirala mlijeko iste
ivotinje postaju braa i sestre po mlijeku?
Kod veine islamskih pravnika mlijeko ivotinje nije
djelotvorno za utvrivanje srodstva, jer ono nije stvoreno
za hranjenje djeteta i ne moe se vezati za uspostavljanje
majinstva, a bez uspostave majinstva ili oinstva nema
ni uspostave bratstva, pa e se mlijeko ivotinje tretirati
kao svaka druga hrana. 1 07

Nain ulaska mlijeka u utrobu djeteta

Kako je ve napomenuto, islamski pravnici se razilaze u
pogledu toga ta se podrazumijeva pod dojenjem koje pro
uzrokuje srodstvo, da li je to samo sisanje mlijeka iz dojke
ili se pod tim dojenjem smatra sve ono ime se postie
svrha dojenja, a to je hranjenje, ili, pak, srodstvo stvara i
samo dospijee mlijeka u grlo i sl.
Uvjet da mlijeko dospije u utrobu djeteta postavlja ve
ina islamskih pravnika, a Ebu-Hanife smatra da, ako nije
sigurno da je mlijeko dospjelo u utrobu, onda nee doi
107

Ibn-Kudame, El-Mugni, VI I , str. 5 4 5 . ; ihabuddin er-Rem li

el-Menufi, Nihajetul-muhtad, VII, str. 1 72.; erefuddin Musa
el-Makdisi, El-Ikna', IV, str. 3 1 . ; Muhammed ei-Maliki ed-De
suki, Haijetud-Desuki, m , str. 4 67.; Muhammed Emin Ibn-'Abi
din, Haijetu Ibn-'Abidin, I I , str. 403 .

TRUDNOA I DOJENJE

1 12

do stvaranja srodstva zbog sumnje u postojanje dojenja, a

zbog sumnje se ne stvara srodstvo.
Malikijski pravnici smatraju da se stvara srodstvo i kad
postoji sumnja da li je mlijeko ulo u utrobu ili ne, jer
smatraju da treba biti oprezan kada je u pitanj u stvaranje
srodstva, a openito je poznato da se ne stvara srodstvo
dolaskom mlijeka samo u grlo. 1 08
Ulijevanje mlijeka u grlo ili nos
Postoje situacije kada dijete nakon poroda nije u mogu
nosti da sie dojku zbog svoje nemonosti ili zbog bolesti.
U takvoj situacij i djetetu se daje itrcano majino mlijeko
putem sonde ili na neki drugi nain, dakle ulijevanjem
mlijeka kroz grlo ili nos.
O pitanj u stvaranja srodstva ulijevanjem mlijeka u grlo
ili nos pojavila su se dva razliita stava.
Handijski, afijski, malikijski i jedan dio hanbelijskih
pravnika smatraj u da se stvara srodstvo na ovaj nain, zbog
toga to mlijeko stie u utrobu djeteta isto kao i putem
dojenja i postie se rast i razvoj mesa i kostiju kao to se
postie dojenjem. Zbog ovoga je potrebno da se ulijeva
nje mlijeka u grlo i nos izjednai u stvaranju srodstva sa
dojenjem, jer je Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao: "Dojenje je pitanje gladi "1 09 , a hranjenje mlijekom
1 0 8 Vidjeti:

Ibn-Rud el-Kurtubi, Bidajetul-mudtehid ve nihaje

tul-muktesid,

1 09 Muttefekun

II,

s tr.

'alejhi

37

DOJENJE

liJ

doj ilje stvara se srodstvo bilo pijenjem ili jedenjem u bilo

kojem obliku. u o
Druga skupina pravnika meu koj ima su zahirijski i
jedna skupina hanbelijskih pravnika smatraju da se ulije
vanjem mlijeka u grlo ili nos ne stvara srodstvo, jer mlijeko
ne ulazi u utrobu putem dojenja i to lii ulasku mlijeka
kroz ranu u tijelo.
Ibn-Hazm kaei i i da je djelotvorno mlijeko za stva
ranje srodstva samo ono koje dojene isisa svojim ustima
iz dojke, te da se drugim nainima ne stvara srodstvo, ni
pijenjem, ni jedenjem, niti ulijevanjem, jer Allah, d. .,
nijedan od ovih pojmova nije spomenuo u Kur'anu osim
dojenja rekavi: " . . . i pomajke vae koje su vas dojile . "
(En-Nisa , 2 3 .) , a i Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, je rekao: "Sve to je zabranjeno po krvi, zabranjeno je
. .

i po dojenju. " I I 2

Ipak, imajui u vidu da se ulijevanjem mlijeka kroz grlo

i nos postie isti cilj kao i kad dijete sie mlijeko, a to je
hranjenje i odrastanje, najprihvatljivije je prvo miljenje,
koje je ujedno i miljenje veine islamskih pravnika, a to
je da se s tvara srodstvo.

1 1 0 lbn-Kudame, El-Mugni, vn, str. 5 3 7.-5 3 8 .

1 1 1 Ibn-Hazm, El-Muha/la, Darul-afakil-dedide, Bejrut, bez godine
izdanja, x , str. 7
m Biljee Muslim i Tirmizi

1 14

TRUDNOA l DOJENJE

Mlijeko u d rugom obliku

Ako mlijeko ene promijeni oblikn 3 , tj . ukiseli se ili po
stane sir, kajmak ili poprimi neki drugi oblik, a zatim
se time nahrani dijete, prema miljenju afijskih pravnika
doi e do stvaranja srodstva, jer se time postie hranjenje
djeteta.
Ebu-Hanife smatra da ne dolazi do stvaranja srodstva,
jer se takav nain hranjenja djeteta ne moe nazvati doje
njem. ' ' 4
Ova situacija j e takoer rijetka, jer e malo ko doi u
situacij u da nema djetetu nita dati jesti osim ukiseljenog
majinog mlijeka ili mlijeka u nekom drugom obliku, a i
mlijeko gubi svoja hranj iva svojstva stajanjem, pa je pita
nje koliko e to ostaviti traga na razvoj djeteta.

Mijeanje mlijeka sa neim d rugim i

mijeanje vie vrsta mlijeka
Nije sporno da je mlijeko koje nije ni sa im pomijeano
djelotvorno u stvaranj u srodstva. Ali, islamski pravnici se
razilaze o pitanju stvaranja srodstva mlijeka koje je pomi
jeano sa nekom drugom tenou, kao i o pitanju mjealiJ

U situaciji kada je majka bolesna ili ima neke upale na dojkama

mlijeko se mora istisnuti i prokuhavati, pa tek onda davati djetetu.

M lijeko kuhanjem promijeni malo boju, ali nije promijenilo oblik,
pa je ono i dalje mlijeko
1 14 Ibn-Kudame, El-Mugni, vu , str. 5 3 9. ; Muhammed Emin Ibn-'Abi
din, Haijetu Ibn-/tbidin, 1 1 , str. 409 .

DOJENJE

II5

vine vie mlijeka, raspravljajui koje mlijeko stvara srod

stvo kada dijete popije mjeavinu mlijeka vie ena .
Prema miljenju hanefijskih i malikijskih pravnika, ako
mlijeko bude pomijeano sa nekom tenou, uzima se u
obzir ono to preovladava, pa ako nadvlada druga tenost,
nee doi do stvaranja srodstva, jer se to vie ne moe na
zvati mlijekom, a i ne moe se s njim postii hranjenje,
a to je svrha postojanja mlijeka. Takoer, malikijski pra
vnici ne prave razliku izmeu tenosti i hrane i smatraju
da e imati isti tretman, dok Ebu-Hanife smatra da, ako se
mlijeko pomijea sa hranom, nee doi do stvaranja srod
stva, bilo mlijeko nadvladana ili ne, jer hrana, iako je bude
manje, slabi jainu mlijeka, poto se njome lake utoljava
glad. I I 5
Hanbelijski pravnici smatraju da mlijeko, kada se po
mijea sa neim drugim, ima tretman kao da je isto, tj .
ono koje nije pomijeano, bilo da je pomijeano sa hra
nom ili nekom drugom tenou, jer mlijeko ulazi u utro
bu djeteta.
afijski pravnici smatraju da pomijeano mlijeko stvara
srodstvo ak i ako bude nadvladana, pod uvjetom da mli
jeko zadri bar neko svoje svojstvo i da kao takvo, kada bi
se odvoj ilo od primjesa, moe utoliti glad djeteta.1 1 6
Kada je u pitanj u mjeavina mlijeka vie ena, prema
miljenju Ebu-Hanife i Ehu-Jusufa, srodstvo se uspostav1 1 l Muhammed Emin Ibn-'Abidin, Haijetu Ibn-'Abidin, n, str. 409.;
Muhammed el-Maliki ed-Desuki, Haijetud-Desuki, m , str. 468.
1 1 6 Ibn-Kudame, El-Mugni, str. 5 3 9 .-540.; ihabuddin er-Remli
el-Menufi, Nihajetul-muhtad, vu, str. I 74

I I6

TRUDNOA I DOJENJE

lja sa onom enom ije mlijeko nadvlada, a ako bude ista

koliina, onda sa obje. Meutim, imam Malik, Muham
med i Zufer smatraju da e doi do stvaranja srodstva sa
svakom enom ije mlijeko se nalazi u mjeavini. 1 1 7
Ovog miljenja je i savremeni sirijski pravnik Vehbe
ez-Zuhajli, koji istie da su sva mlijeka istog sastava i ne
mogu nadvladati jedno drugo. 1 1 8
U ovom, kao i u svim drugim sluajevima, uvjetuje se
da se pored ovog uvjeta ispune i ostali.

Banke mlijeka
Kao to je ve reeno, postoje situacije kada su djeca ne
sposobna za sisanje zbog toga to su nedonoad, ili zbog
toga to boluju neku bolest, a uz to nj ihove majke, zbog
nekih razloga, nisu u stanju da ih doje (npr. desi se da
umru u poroaju, ili su bolesne, ili nemaju mlijeka da bi
dojile) . Zbog ovakvih sluajeva, pri ustanovama za zatitu
majki i djece, osnivaju se sabiralita mlijeka, tzv. banke
mlijeka.
Budui da u ovim bankama dolazi do mijeanja mli
jeka vie ena, postavlja se pitanje, da li se i u ovoj situaciji
stvara srodstvo?
U okviru prethodnog naslova vidjeli smo miljenja ra
zliitih pravnih kola o pitanju mjeavine vie mlijeka.
1 1 7 Ibn-Kudame, E/-Mugni, str. 5 40.; Muhammed Emin Ibn-'Abidin,
Haijettt lbn-'Abidin, n, str. 409.
1 1 8 Veh be ez-Zuhajli, EL-Fikhu/-is/ami ve edi/Letuh, x, str. 728 5 .

DoJENJE

Meutim, u novije vrijeme dolazi do razvoja u organiza

ciji prikupljanja mlijeka u banke, 1 19 pa su i neki savremeni
pravnici raspravljali na ovu temu i dali svoj sud o tome.
Savremeni islamski pravnik Jusuf el-Kardavi u svom
djelu Savremene fetve, nakon iznesenog stava klasinih
islamskih pravnika o ukapavanju mlijeka kroz usta, sma
tra da, i ako bismo se sloili sa miljenjem veine da ovakav
nain unoenja mlijeka u utrobu djeteta ima status doje
nja, postoji druga zapreka za uspostavljanje srodstva. Ta
zapreka se ogleda u injenici to se ne moe tano utvrditi
ko je zadojio dijete, kolika je koliina unesenog mlijeka,
ije mlijeko preovladava u toj mjeavini (ako se prihvati
miljenje Ebu-Hanife) , jer postoji sumnja zbog koje se ne
moe utvrditi srodstvo. no
On iznosi i miljenje Ebu-Hanife koji obavezuje ene
da ne doje djecu bez potrebe, a ako to i urade, da zapamte
ili da zapiu koga su zadojile1 2 1 i kae da u sluaju banaka
mlijeka nije mogue tano odrediti ko je koga zadojio.
1 1 9 U vrijeme klasinih islamskih pravnika nisu postojale banke m li

jeka. Ako se i mijealo mlijeko vie ena, to nije bio vei broj, za
razliku od dananjih banaka, gdje se prikuplja mlijeko stotina ena
1 10
Ibn-Kudame navodi da, ako se desi sumnja u postojanje dojenja
ili u broj dojenja, nee se stvarati srodstvo, jer je u osnovi da ono
ne postoji. Ebu-Hanife smatra da, ako ena stavi svoju bradavicu
u usta djetetu i ne zna da li je mlijeko ulo u grlo ili ne, nee doi
do stvaranja srodstva. Isto tako, smatra on, kada bi neku djevoj
icu zadojila nekoliko ena iz jednog sela, pa se ne zna ko je to
bio, a zatim se mladi iz tog sela bude htio njome oeniti, dozvo
ljeno je, jer je brak u osnovi dozvoljen i ne zabranjuje se sumnjom.
Ibn-Kudame, El-Mugni, VI I , str. 5 37
1 2 1 Muhammed Emin Ibn-'Abidin, Haijetu Jbn-/l.bidin, 11, str. 40 5 .

I I8

TRUDNOA l DOJENJE

Dakle, El-Kardavi se ne protivi uspostavljanju banaka

mlijeka, kad za to postoj i opravdan razlog, ali smatra da se
nestankom te potrebe banke mlijeka trebaju ukinuti. 1 22
S obzirom na vanost problema banaka mlijeka, Aka
demija islamskog prava Organizacije islamske konferen
cije je na svom drugom zasjedanj u odranom u Diddi
od r o. do r 6.o4. 1 406. h. g. (od 2 2 . do 2 8 . r 2 . r98 5 . go
dine) , nakon razmatranja dvaju prezentiranih referata123 i
diskusije na ovu temu, donijela je sljedee rjeenje:
r.

Ideja banaka mlijeka potjee sa Zapada. Meutim, nje

nom primjenom zabiljeeni su neki nauni i tehniki
suprotni efekti, ro je prouzrokovalo opadanje interesa
za koritenjem banaka.

2.

Prema islamskom uenj u, dojenje stvara srodstvo kao

to stvara krvna veza, shodno tekstu Kur'ana, sun neta
i idma'a. Jedan od ciljeva erijata jeste uvanje i odr
avanje rodbinskih veza, a banke mlijeka ne mogu to
pruiti, jer dovode do mijeanja i sumnje.

1 22

Takoer, na zamjerku nekih pravnika koji smatraju da treba postu

piti prema onome to je najpametnije, najbogobojaznije i najdalje
od sumnje, on odgovara da treba tako postupiti kada je u pita
nju interes pojedinca. Meutim, ako se radi o opedrutvenom
interesu, erijatskim pravnicima je najpree da svojim rjeenjima
olakavaju, a ne oteavaju ljudima, ali da pri tome ne oponiraju za
konskim tekstovima i na njima utvrenim pravilima. Jusuf el-Kar
davi, Fetava mu 'asire, deveto izdanje, Darul-kalem, Kairo, 200 1 , n ,
str. 5 50.-5 56.
I 2 J Referate su iznijeli Jusuf el-Kardavi, s erijatskopravnog i Muham
med Ali d-Bar, s medicinskog gledita. Vidjeti: Medella Medme
'il-islami, br. 2, 1 407. h. g. ( 1 986. god.), tom 1, str. 3 8 5 .-406.

DOJENJE
3

1 19

Socijalna struktura islamskog svijeta je takva da moe

odgovoriti na potrebe nedonoadi i slabe djece u po
gledu prirodne prehrane ljudskim mlijekom (moe se
pronai druga ena za dojenje) , to eliminie potrebu
za bankama mlijeka. Shodno tome, trebalo bi zabra
niti:
a) osnivanje banaka mlijeka u islamskom svijetu i
b) hranjenje muslimanske djece iz tih banaka. n4

Vrijeme dojenja
Kada se govori o dojenju, uglavnom se podrazumijeva do
jenje malog djeteta. Meutim, da li postoji tano odreen
vremenski period u kojem je potrebno izvriti zadajanje da
bi dolo do stvaranja srodstva?
O ovom pitanju izdiferenciralo se nekoliko miljenja.
Islamski pravnici, meu kojima su afijski, hanbelij
ski, zatim Ebu-Jusuf i Muhamed, zastupaju miljenje da
je dojenje koje stvara srodstvo ono koje se desi u prve dvije
godine djetetovog ivota, pa makar dijete bilo i prije odbi
jeno. Ovo miljenje, izmeu ostalih, zastupaju i Omer ibn

1 14 Medella Medme'il-islami, tom I , str. 424.-4 2 5 . ; Resolutions and

Recommendations of the Council of the Islamic Fiqh Academy
I985-2000, Islamski Institut za istraivanje i obrazovanje, Islam
ska banka za razvoj i Akademija islamskog prava, prvo izdanje,
Didda, 2000, str. 9 .- 1 0. ; Vehbe ez-Zuhajli, EI-Fikhul-islami ve
edilletuh, VII , str. 508 5 .-5 086.

I 20

TRUDNOA l DOJENJE

el-Hattab, Alija ibn Ebi-Talib, Ibn-Abbas, Ibn-Mes'ud,

Ebu-Hurejre i Sufjan es-Sevri. 1 2
Ovi pravnici svoj stav potvruju rijeima Allaha, d. .:
''Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima
koji ele da dojenje potpuno bude . . . '' (El-Bekare, 2 3 3 .) i

hadisom, kojeg prenosi Ibn-Abbas, r. a.: "Dojenje je samo

ono koje se desi u periodu do dvije godine. ''1 26

Prema drugom miljenju, period u kojem treba izvr

iti zadajanje da bi dolo do stvaranja srodstva je period
prije odbijanja. Ovo miljenje zastupaju Katade, Ikrime
i El-Evza' i, a svoj stav potvruj u ajetom: " . . . A ako njih
dvoje na lijep nain i sporazumno odlue dijete odbiti,
to nije grijeh . . . " (El-Bekare, 2 3 3 .) Kao potvrdu svome

stavu navode i Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, ri

jei: "Nema dojenja nakon odbijanja. "1 27
Imam Malik smatra da je taj period dvije godine i dva
mjeseca, jer je djetetu potreban ovaj period za privikava
nje na drugu hranu. Po njegovom miljenj u, u situaciji
kada bi se dijete odbilo od mlijeka i potpuno prihvatilo
drugu hranu, pa to potrajalo vie od dva dana, pa opet
bilo zadojeno, ne bi dolo do stvaranja srodstva, ak ako
se to desi u periodu manjem od dvije godine. Ovaj svoj
stav potvruje hadisom: "Dojenje je pitanje gladi "1 2 8 , za
us Ibn-Kudame, Ei-Mugni, vu, str. 542.; lbn-Rud el-Kurtubi, Bida-

Jtul-mudt(hid V( nihaj(tul-mukt(sid, n , str. 3 6.

1 16 E- Sevkani, N1iui-vtar,

VI,

vajt, 1 9 97, m, str. 3 3 4

evkani, Njlul-evtar,
1 18 Muttefekun 'alejhi

Vl,

str. 3 7 4, h adis br. 296 3 ; Es-San 'ani,

Subulus-selam, prvo izdanje, Dem'ijjetu ihja'it-turasil-'arebi, Ku

1 1 7 E-

str. 3 7 3

DOJENJE

121

kojeg kae da se s nj im potvruje da dijete nije odbijeno,

pa ako se odbije prije dvije godine i navikne se na drugu
hranu, to vie nee biti dojenje rdi gladi. 12.9
Ebu-Hanife na period od dvije godine dodaje jo est
mjeseci, kao period koji je potreban da se dijete navikne
na drugu hranu, pa e, po njegovom miljenj u, period do
jenja biti trideset mjeseci. Kada bi se dijete odbilo prije i
moglo bez mlijeka, to ne bi vie bilo dojenje, jer nema do
jenja nakon odbijanja. Meutim, ako bi dijete slabo jelo
drugu hranu i ponovo se vratilo dojenj u kao to je to bilo
ranije, to e se smatrati periodom u kojem dolazi do stva
ranja srodstva, dok se god dijete potpuno ne odbije. r J o
Kao dokaz za ove svoje stavove Malik i Ebu-Hanife na
vode ajet: "Majke neka doje djecu svoju pune dvije go
dine onima koji ele da dojenje potpuno bude . . . A ako
njih dvoje na lijep nain i sporazumno odlue dijete od
biti, to nije grijeh" (El- Bekare, 2 3 3 .) , za kojeg kau da

roditelji imaj u pravo izbora kod odbijanja djeteta kada

se napune dvije godine, a period od dvije godine, koj i se
spominje u prvom dijelu ajeta, je zbog odreenja perioda
u kojem razvedena majka ima pravo primati naknadu za
dojenje. Ebu-Hanife kao dokaz za svoj stav navodi ajet:
" . . . nosi ga i doji trideset mjeseci . . . " (El-Ahkaf, 1 5 .) , za
1 19 lbn-Rud el-Kurtubi, Bidajetul-mudtehid ve nihajetul-muktesid,

n, str. 3 7.; El-Kurtubi, El-Dami'u li ahkamil-Kur'an, str. 1 6 3 . ;

od Malika se prenose i druga miljenja kao da je period u kojem
treba izvriti zadajanje dvije godine i nekoliko dana, dvije godine
i mjesec, dvije godine i tri mjeseca
' 3 Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijskifikh, n, str. 1 65 . ; Mu
hammed Emin Ibn-bidin, Haijetu Ibn-f!bidin, n, str. 403 .

1 22

TRUDNOA I DOJENJE

kojeg kae da se period od trideset mjeseci odnosi posebno

na noenje, a posebno na dojenje. I J I
Meu ova miljenja se ubraja i ono po kojem j e pe
riod, u kojem treba izvriti zadajanje da bi dolo do stva
ranja srodstva, period djetinjstva. Ovaj stav se potvruje
predajom od Poslanikovih ena, osim Aie, r. a., da samo
zadajanje maloljetnog djeteta stvara srodstvo. I J l
Grupa kufanskih pravnika smatra da je period u kojem
treba izvriti zadajanje da bi dolo do stvaranja srodstva tri
godine. Ovo miljenje zastupa i Zufer ibn Huzej l. I 3 3
Najvei broj islamskih pravnika zastupa miljenje da je
dojenje koje. stvara srodstvo ono koje se izvri u periodu
do dvije godine. Sirijski pravnik Sa'di Ebii Dejb navodi
da je ovo preovladavaj ue miljenje. I 3 4
Zadajanje odraslog
Veina islamskih pravnika su saglasni da je dojenje koje
stvara srodstvo ono koje se izvri u periodu djetinjstva, a
1 3 ' Muhammed Emin Ibn-'Abidin, Haij(tu Ibn-'Abidin, 1 1 , scr. 403 .;
Alija, r. a., j e ovim ajetom i 1 4. ajecom sure Lukman ( " i odbija
ga u toku dvije godine") potvrivao svoj stav da je naj manji pe
riod trudnoe est mjeseci. Ibn-Abbas za ovaj ajet kae: "Ako ena
rodi nakon devet mjeseci trudnoe, da bi upotpunila dojenje do
voljno je da doji 2 1 mjesec, ako rodi sa sedam mjeseci, za pot
puno dojenje je potrebno 23 mjeseca, a ako rodi dijete nakon
est mjeseci trudnoe, dojit e ga pune dvije godine." Ibn-Kesir,
Ti:fiirul-Kur 'anil- 'azim, IV, scr. 1 69.
' 3 2 E-evkani, Nejlul-evtar, VI, str. 3 7 3 . ; Ibn-Kudame, El-Mug;ni, VI I ,
scr. 542.
' 3 3 Ibn-Kudame, El-Mugni, v n , scr. 542.
1 3 4 Sa'di Ebu-Dejb, Mevsu 'atul-idma 'i fil-fikhil-islami, 11, scr. 478.

DOJENJE

1 23

najpretenije miljenje je da su to prve dvije godine djete

tovog ivota. Kada doe do zadajanja odraslog, odnosno
kada odrastao popije mlijeko enske osobe radi lijeka ili
nekog drugog razloga, prema njihovom miljenju, ne stva
ra se srodstvo.
Davud ez-Zahiri J 5 smatra da e doi do stvaranja srod
stva kada se zadoji odrasla osoba i svoj stav potkrepljuje
hadisom u kojem se prenosi da je Sehla bint Suhejl pitala
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Mi gledamo Salima
kao dijete i on dolazi kod mene i Ebu-Huzejfe u kuu i
via me otkrivenu, pa kako gleda na to?" Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, joj je odgovorio: ''Zadoji ga, kako
bi mogao dolaziti. " Sehla ga je zadojila pet puta i postao je
kao njeno dijere. 1 3 6
Ibn-Hazm, takoer, zastupa ovo miljenje, jer je Allah,
d. ., rekao: "Majke neka doje djecu svoju pune dvije go
dine onima koji ele da dojenje potpuno bude. Otac dje
teta ih je duan prema svojoj mogunosti hraniti i odi
jevati. " (El-Bekare, 2 3 3 .) Ibn-Hazm smatra da je Allah,

d. ., ovim ajetom naredio majkama da doje svoju djecu

dvije godine i da se ne zabranjuje dojenje nakon tog peri
oda, a i stvaranje srodstva se ne ograniava na taj period,
jer u ajetu: " . . .i pomajke vae koje su vas dojile, i sestre
vae po mlijeku . . . " (En-Nisa, 2 3 .) , nije reeno u dvije
godine, niti se spominje bilo koje vrijeme s kojim se ogra
niava period u kojem dolazi do stvaranja srodstva.137
J s Ibn-Kudame, El-Mugni,

1 36 Biljei

Muslim
' 37 lbn-Hazm, El-Muhalla,

VII,

str.

x, str.

5 42.

1 7.

1 24

TRUDNOA I DOJENJE

Protivnici ovoga stava smatraju da je Allah, d. ., aje

tom iz sure El-Bekare odredio taan period u kojem se
treba upotpuniti dojenje i pokazuje da se ne utvruje pro- .
pis nakon dvije godine.
Njihov dokaz protiv ovog stava je i hadis koji se prenosi
od Aie, r. a., u kojem kae da je Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, uao kod nje i zatekao nekog ovjeka, pa mu se
lice promijenilo zbog toga. Tada mu je ona rekla da je to
njen brat po mlijeku, a on joj je odgovorio: "Gledajte ko
su

vam braa, jerje dojenje pitanje gladi. " r J S

Prema nj ihovom miljenju, na osnovu ovih Poslanika

vih, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei moe se zaklj uiti da,
u situaciji kada se zadoj i odrasla osoba, ne dolazi do stva
ranja srodstva.
Ovi pravnici, takoer, odgovaraju i na nj ihovo dokazi
vanje hadisom o Salimu, da se dozvola o zadajanju odra
slog odnosi samo na njega, kako to tvrde ostale Poslani
kove, sallallahu 'alejhi ve sellem, ene koje su odbijale da
im dolaze oni koji su zadojeni na ovaj nain i odgova
rale su Aii, r. a., da je to Poslanikova, sallallahu 'alejhi ve
sellem, olakica upuena samo Salimu 1 3 9 , a Ibn-Munzir
smatra da je propis u ovom hadisu derogiran . r 4o
I J 8 Biljei Muslim
l 3 9 Na ovaj hadis o Salimu postoje razni komentari i prigovori. Po

stavlja se pitanje na koji nain je moglo doi do zadajanja Salima

pet puta, jer je on Sehli, prije nego to ga je zadojila, bio stranac,
a kao strancu bilo mu je zabranjeno da je dodiruje i gleda. Za ovo
su mogue tri pretpostavke: da se prilikom dojenja Salima pazilo
da ne doe do dodira i gledanja, uz prisustvo mahrema; ili, kako
smatra Kadi Ijad, da se mlijeko izmuzlo u posudu iz koje je Salim

DOJENJE

125

Koliina zadajanja
Islamski pravnici se razilaze o pitanju koliine zadajanja
koja je potrebna da se ispuni da bi dolo do stvaranja srod
stva. O ovom pitanj u postoje sljedea miljenja:
Prema prvom miljenj u koliina zadajanja koja je po
trebna da bi dolo do stvaranja srodstva je deset dojenja.
Ovo miljenje se temelji na hadisu kojeg je prenijela Aia,
r. a., a u kojem se kae da je Sehla bine Suhejl dola Po
slaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, i rekla mu da Salima
smatra kao dijete i da on dolazi kod njih i via je otkri
venu, pa joj je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao
da ga zadoji deset puta, pa da onda ulazi kod nje kako
hoe, jer joj tako postaje sin. 1 4 1
Miljenje o pet zadajanja142 zastupaju afijski i hanbe
lijski pravnici i Ibn-Hazm, a svoj stav potvruj u predajom
pio; ili, da im je bio dozvoljen meusobni dodir, jer j e to bio spe
cifian sluaj koji se odnosi samo na njih dvoje. Vidjeti: ihabud
din er-Remli el-Menufi, Nihajetu!-muhtad, vn, str. 1 7 5 - 1 76.;
E-evkani, Nejlul-evtar, vr , str. 3 7 3
1 40
Ibn-Hazm, o pitanju derogacije ovog propisa, kae da je to ni
tavno, jer niko nema pravo da kae da je jasan tekst dokinut, osim
sa vrstim tekstom u kojeg nema sumnje, a i Sehlino pitanje kako
e zadojiti Salima, a on je odrastao, ima jasno znaenje. Vidjeti:
Ibn-Hazm, El-Muha/la, x, str. 2 3 .
141
E- evkani, Nejlul-evtar, V I , str. 368 , hadis br. 29 5 9; navedeni ha
dis se p renosi u dva rivajeta. U prvom, kojeg biljei Ibn-Ishak, stoji
"deset dojenja", dok u drugom rivajetu, koji je pouzdaniji, a kojeg
biljei lbn-Durejd, stoji "pet dojenja". Postoji mogunost da je
Ibn-Ishak pogrijeio ili je ovaj propis derogiran. Vidjeti: E-ev
kani, Nejlul-evtar, vr, str. 3 70.
1 42
Ibn-Kudame, El-Mugni, vu , str. 5 3 6.

12.6

TRUDNOA l DOJENJE

od Aie, r. a., u kojoj stoj i: "U Kur'anu je bilo objavljeno

deset dojenja za stvaranje srodstva, a zatim je to dokinuto
sa pet dojenja, i ostalo je tako i nakon smrti Muhammeda,
sallallahu 'alejhi ve sellem."I 4 J
Od Aie, r. a. , se, takoer, prenosi hadis o Sehli bint
Suhejl u vezi zadajanja Salima da joj je Poslanik, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, rekao: ''Zadoji ga pet puta. "I44
Meu ovim miljenj ima je i ono u kojem tri zadaja
nja dovode do stvaranja srodstva. Ovo miljenje zastu
paju Ebu-Sevr, Ibn-Munzir i Davud ez-Zahiri, a svoj stav
potvruju hadisom u kojem Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, kae: ''Ne stvara srodstvo jedno ili dva dojenja, niti
jedno ili dva sisanja. "'45 Prema njihovom miljenju, ovaj
hadis ukazuje da su potrebna tri dojenja za stvaranje srod
stva.I 46
Miljenje koje zastupaju Ebu-Hanife, Malik, Ez-Evza' i,
Sufjan es-Sevri i jedan dio hanbelijskih pravnika, je milje
nje u kojem zadajanje i u maloj i velikoj koliini dovodi do
stvaranja srodstva. Svoj stav potvruj u aj etom: " ...i po
majke vae koje su vas dojile, i sestre vae po mlijeku . . . "
(En-Nisa', 2 3 .) , u kojem nije odreen nikakav broj zada
janja. I47

I4J

Biljei Muslim

144 E- evkani,

Nejlul-evtar, VI, str. 3 6 8 , hadis br. 2 9 60

Biljei Muslim
1 46 lbn-Kudame, El-Mugni, vn, str. 5 3 2 .
1 1 7 Ibn-Rud el-Kurtubi, Bidajetttl-mudtehid ve nihajetul-muktesid,
1 1 , str. 3 5 .
145

DOJENJE

1 27

Nj ihov dokaz je i hadis: "Sve to je zabranjeno po krvi

zabranjeno je i po dojenju"'48 , kao i drugi hadisi u kojima
se ne spominje broj dojenja.
Nakon navedenih miljenja potrebno je jo istai da
sirijski pravnik Vehbe ez-Zuhajli smatra da je, zbog vr
stine dokaza, pretenije miljenje prema kojem se srodstvo
stvara s pet zadaj anja. ' 49
ta se smatra jednim dojenjem?
Poto postoje miljenja po kojima je potrebno vie dojenja
da bi dolo do stvaranja srodstva, potrebno je ukazati i na
to ta se smatra jednim dojenjem.
Kako ni Kur'an ni h adis ne govore konkretno o ovom
pitanju i nije tano navedena koliina koja bi se sma
trala jednim dojen jem, niti period trajanja, zbog toga e u
ovom sluaju izvor za definiranje jednog dojenja biti obi
aj . 1 5 0
Ibn-Hazm smatra da samo pet dojenja stvara srodstvo
izmeu kojih se napravi prekid, ili pet razdvojenih sisanja
ili neto to je izmeu dojenja i sisanja, ali samo da je raz
dvojeno. Za sisanje uvjetuje da makar malo utoli glad, pa
e tek u tom sluaj u doi do stvaranja srodstva. 1 5 1
Ali Ibrahim Nedai smatra da utoljenje gladi nije uvjet
da bi se ubrajalo jedno dojenje, zato to nije mogue tano
148 Biljei Muslim
1 49 Vehbe ez-Zuhajli, El-Fikhul-islami ve ediiletuh, x, str. 7690.
1 5 lbn-Kudame, El-Mugni, VII, str. 5 3 7.; ihabuddin er-Remli
ei-Menufi, Nihajetul-muhtad, VII, str. 1 76.
t p lbn-Hazm, El-Muhailtt, x, str. 9

1 28

TRUDNOA I .DOJENJE

utvrditi da li je dolo do zasienja ili ne, jer hrani se dijete,

a ono ne moe rei da li je sito, a takoer, dijete se nekada
zasiti sa malom koliinom, a nekad mu nije dosta ni puna
aa. 1 5 l
Kada dijete prekine dojenje da b i predahnulo, ili pro
mijenilo dojku, ili zaspi, pa ne ponovi dojenje, nego proe
neko vrijeme, to e se smatrati jednim dojenjem.
Meutim, ako dijete ponovo pone doj iti, hoe li to
biti u sklopu istog, ili e se to smatrati drugim dojenjem?
Ebu-Bekr i jedan dio hanbelijskih pravnika smatraju,
kada bi dijete sisalo, a zatim ispustilo dojku iz usta da bi
predahnulo ili se odmorilo, da e se to brojati jednim do
jenjem, nastavilo dijete sisati ili ne. Ako nastavi sisati, to
je onda drugo dojenje.
afijski pravnici smatraju da je sve to jedno dojenje po
redei to sa ovjekovim jednim obrokom, koj i se prekida
radi pijenja vode, ili da promijeni posudu iz koje jede, ili
da saeka da mu se donese druga hrana. Dakle, sve ovo
je jedan obrok bez obzira to je prekinut nekom radnjom
koja je uobiajena u toku jela. 1 5 3
Kada se desi da ena izmuze mlijeko u posudu, p a se
iz nje napaja dijete, postavlja se pitanje ta e se smatrati
jednim dojenjem, da li broj napajanja ili koliko je puta
ena izmuzla mlijeko?
152

'53

Ali Ibrahim Nedai, Ahkamur-redtl 'i jil-jikhil-is/ami, str. 66.

Ibn-Kudame, El-Mugni, VI I , str. 5 3 7.; erefuddin Musa el-Mak
disi, El-!kna', IV, str. 3 I . ; ihabuddin er-Remi i ei-Menufi,
Nihajetul-muhtad, vu, str. 1 76.

DOJENJE

1 29

Ibn-Kudame i emsuddin Muhammed er-Remli u svo

jim djelima navode da afija o ovom pitanj u ima dva mi
ljenja. Oni navode dvije situacije i za svaku situaciju dvije
mogunosti. U prvoj situaciji, mlijeko se izmuze odjed
nom, pa se u pet puta da djetetu da popije, a u drugoj ,
izmuze se u pet puta, pa se da odjednom. Za svaku situ
aciju, smatra afija, moe se rei da je to jedno dojenje, ali
da je i pet dojenja, to zavisi od toga ta je kljuno pril ikom
odreivanja jednog dojenja, da li se uzima u obzir izlazak
mlijeka iz doj ke ili ulazak mlijeka u utrobu djeteta. ' 54
Ibn-Kudame smatra da je, pri odreivanju jednog do
jenja, klj uan ulazak mlijeka u utrobu djeteta. I 5 5

' 54 ihabuddin er-Remli el-Menufi, Nihajetul-muhtat!,

' 5 5 Ibn-Kudame, El-Mugni, vn, str. 5 3 9

vn,

str. 1 76.

UTVRIVANJE S RODSTVA
PO MLIJ EKU

Dojenje se esto uspostavlja bez razmiljanja o onome ta

e se desiti u budunosti, pa tako neke ene zadoje tuu
djecu, a nakon toga vie se nikad ne vide, niti dojilja za
pamti porijeklo dojeneta. Zbog te nepanje, kada do
jene odraste u punoljetnog ovjeka moe se desiti da se
oeni nekom svojom rodicom po mlijeku.
Stoga je obaveza ena koje zadajaju tuu djecu da to
zapamte i druge upoznaju s tim. Za svaki sluaj trebaju to
i zapisati. Lijepo bi bilo da se odrava stalna veza izmedu
majke i djeteta po mlijeku, kako bi injenica da su u srod
stvu jo od ranij ih dana ula u svijest djeteta, pa da mu
bude nepojmljivo da razmilja o sklapanju braka sa srod
nicima po mlijeku kao to mu je nepojmlj ivo da razmilja
o braku sa srodnicima po krvi.
Ako ve ranije nije utvrdeno postojanje srodstva po
mlijeku, ono se naknadno utvrduje na dva naina, putem
priznanja i svjedoenja.

13!

IJ2

TRUDNOA I DOJENJE

Priznanje
Priznanje je izjava mukarca i ene, tj . buduih suprunika
ponaosob, o postojanju srodstva po mlijeku medu njima.
Veina islamskih pravnika smatra da se priznanjem su
prunika, ili jednog od njih, stvara srodstvo i ako sklope
brak, morat e ga raskinuti.
afijski pravnici za ispravnost priznanja uvjetuju da to
izjave dva ovjeka, ako se radi o izjavi drugih. I 5 6
Priznanje o postojanju srodstva prije braka
Kada jedan ovjek izjavi da mu je neko kerka, sestra ili
neka druga rodica po mlijeku i ona to potvrdi, postaju
jedno drugom zabranjeni za brak, a ako i sklope brak, on
je nitavan i ena nema pravo na mehr. Ova tvrdnja se
uzima u obzir ako je bilo mogue da se desi zadajanje,
teorijski i praktino, jer ne moe neko rei za nekoga da
mu je kerka po mlijeku, a ona starija od njega. I 5 7
Ako se desi da samo jedna strana prizna postojanje
srodstva po mlijeku, a to je bilo mogue ostvariti, nije
im dozvoljeno da sklope brak. Meutim, ako se utvrdi
da zadajanje nije bilo mogue, onda iz ove tvrdnje nee
proizilaziti zabrana sklapanja braka bez obzira na izjave.
Ebu-Jusuf i Muhammed smatraj u da e im biti zabra
njeno sklapanje braka i u situaciji kada se ne mogne poq 6 ihabuddin er-Remli cl-Menufi, Nihajetul-muhtad, VII , str. 1 8 3 .
' l 7 Muhammed Emin Ibn-'Abidin, Haijetu Ibn-'Abidin, I I , str. 4 1 2 . ;
lbn-Kudame, El-Mugni, v n , str. 5 60.; ihabuddin er-Remli
el-Menufi, Nihajetul-muhtad, vn, str. 1 8 2.

DOJENJE

IJJ

tvrditi priznanje o postojanju srodstva, jer j e osoba svojim

priznanjem sama sebi zabranila brak i obaveza je da se to
prihvati kao u situaciji kada se moe potvrditi postojanje
srodstva. 1 5 8
Priznanje o postojanju srodstva nakon
sklapanja braka
Kako god iz priznanja prije braka da postoj i srodstvo po
mlijeku proizilazi zabrana za sklapanje braka, isto tako i
priznanje nakon sklopljenog braka proizvodi zabranu za
brak. Pa tako, ako i mu i ena izjave da su u srodstvu po
mlijeku, obavezno je da se razvedu, a ako nee, onda e
ih sudija prisiliti na razvod. Nakon ovakvog razvoda, ena
nema pravo na ugovoreni mehr, jer su se sloili da im je
brak nitavan u osnovi, ali ima pravo na mehr mis/1 59, ako
nije znala za srodstvo i ako je bilo konzumacije braka, a
ako je znala za srodstvo i uz to pristala na konzumaciju
braka, ne pripada joj nita, jer je time pristala na blud.
ena nee dobiti nita od mehra i u situaciji da ne bude
konzumacije braka.
Ako mu tvrdi da su u srodstvu, a ena negira, oba
vezno je da se razvedu, a ona e nakon razvoda imati pola
mehra, ako nije dolo do odnosa, a ako je bilo odnosa,
onda joj pripada cijeli mehr. Takoer, ona ima pravo na
' 5 8 Ibn-Kudame, El-Mugni, vn , str. 5 6 1 .
' 59 Mehr misl je mehr koji se ugovara naknadno, ako nije ugovoren

mehr prilikom sklapanja braka, a visina tog mehra je srazmjerna

visini koja se po obiaju ugovara ili srazmjerna visini mehra ene
koja je ranga ene kojoj se ugovara mehr misl

134

TRUDNOA l DOJENJE

izdravanje i stanovanje dok je u iddetu, jer se priznanje

odnosi samo na onoga koji priznaje, a druga strana ne
treba trpjeti 160 , osim u situaciji da i ona potvrdi prizna
nje, ili da se priznanje potkrijepi nekim dokazom, tada
e dobiti mehr misl, izdravanje i stanovanje za vrijeme
iddeta. 16 1
Veina islamskih pravnika se slae da, ako ena tvrdi
da postoji srodstvo i pri tome nema dokaza, a mu ne
gira, priznanje nee ostaviti nikakvog traga na ispravnost
braka 1 6 '- , osim u situaciji da to mu potvrdi.
afijski pravnici smatraj u, ako se desi da ena tvrdi po
stojanje srodstva, a udala se za mua svojom voljom, a mu
negira postojanje srodstva, da e se vjerovati muu uz za
kletvu, jer je enin pristanak na brak ujedno njena izjava
da mu je dozvoljena. A ako se nije udala svojevoljno ili
je pristala na brak ne znajui ko je m u, bolje je da se
njoj vjeruje, jer postoji mogunost da je ispravno ono to
ona tvrdi, a i ona nije nita izjavila prije braka to bi bilo
suprotno toj njenoj tvrdnji. U ovoj situaciji eni pripada
1 60

Rijei mua ne mogu utjecati da ona izgubi svoja prava, a to je ugo

voreni mehr. Priznanje se odnosi na ukidanje samo njegovih p rava,
a to je da mu ona postane zabranjena. Vidjeti: El-Mevsu 'atul-jik
hijje, XXII , str. 2 5 2 .
1 6 1 Ibn-Kudame, El-Mugni, VII, str. 560.; Muhammed Emin Ibn-'Abi
din, Haijetu !bn-'Abidin, n , str. 4 1 2 .
1 6 1 Ona e i dalje ostati pravno njegova ena, meutim u veini slua
jeva nee se nastaviti brana veza zbog nesloge meu njima. A i iz
predostronosti se preporuuje da se razvedu. Bilo je sluajeva prije
da ena u ugovorenom braku, elei promijeniti svoje stanje, izjavi
ovako neto. Vidjeti vie u: Ali Ibrahim Nedai, Ahkamur-reda 'i
fil-jikhil-islami, str. 1 1 0.; l bn-Kudame, El-Mugni, VII, str. 5 6 1 .

DOJENJE

135

mehr misl ako je dolo do konzumacije braka, a ona nije

dobrovoljno pristala na to ili nije znala, a ako je znala za
srodstvo i pristala i pored toga na konzumaciju, onda joj
ne pripada nita, zbog razloga koji je ve spomenut. 1 6J
Povlaenje priznanja
Veina islamskih pravnika smatra da, ako neko prizna po
stojanje srodstva, pa nakon toga povue priznanje, nee se
tada utvrditi srodstvo, jer srodstvo stvara stvarno dojenje,
a ne samo rijei . Meutim, kako izmeu ovjeka i Boga,
d. ., nema tajni, tj . nita nije skrveno, preporuuje se
da postupi po stvarnom stanju, pa ako zna da je situacija
onakva kako je tvrdio, onda mu je suprunik zabranjen i
ne moe biti braka meu nj ima.
Hanefijski pravnici smatraju da, ako ovjek ustvrdi da
je sa svojom suprugom u srodstvu po mlijeku, morat e
se razvesti, a ako kae da je to bila greka, prihvatit e se
povlaenje priznanja, jer dojenje nije javni in, pa je mo
gua kontradikcija o njemu. Ako bi ena porekla svoju
tvrdnju o postojanj u srodstva izmeu nje i njenog mua,
nj ihov brak je dozvoljen, bilo to prije ili poslije braka, jer
ena nema pravo na jednostrani razvod braka, za razliku
od mua. 1 64
afijski pravnici smatraju da osoba ne moe povui
svoje priznanje kada jednom izjavi da su u srodstvu. 1 6 5
' 6 3 ihabuddin er-Remli el-Menufi, Nihttjetul-muhtad, VII, 1 8 3 .
' 64 Abdulhamid Mahmud Tuhmaz, Hanefijskijikh, 1 1 , str. 1 7 1 .
' 6 ) ihabuddin er-Remli el-Menufi, Nihajetul-muhtad, VII, 1 8 3 .

q6

TRUDNOA I DOJENJE

Svjedoenje
Pored utvrivanja srodstva po mlijeku priznanjem, ono se
moe utvrditi i svjedoenjem drugih lica.
Kada neko posvjedoi postojanje srodstva izmeu dvo
je ljudi koji ele sklopiti brak, nije dozvoljeno da to na
stave i obavezno je da se poniti ono to je do tada utvr
eno, jer e brak, i ako se sklopi, biti nitavan.
Ako se posvjedoi o postojanju srodstva po mlijeku na
kon uspostavljanja braka, obavezno je da se suprunici ra
zvedu, jer ne mogu nastaviti ivot kojeg su do tada ivjeli
zbog postojanja zapreke za brak, a to je srodstvo po mli
jeku.
Islamski pravnici se razilaze o broju svjedoka koji su
potrebni za utvrivanje srodstva po mlijeku. Razilaze se i
o pitanju prihvatanja svjedoenja samo ena o situaciji u
kojoj mukarci ne mogu svjedoiti, kao to je porod.
Ebu-Hanife'66 smatra da se svjedoenje samih ena ne
moe prihvatiti. Prihvatljivo je samo svjedoenje dvojice
ljudi ili jednog ovjeka i dvije ene, i to na osnovu kur' an
skog ajeta: " . . . I navedite dva svjedoka, dva mukarca va
a, a ako nema dvojice mukaraca, onda jednog mukarca
i dvije ene, koje prihvaate kao svjedoke; ako jedna od
njih dvije zaboravi, neka je druga podsjeti . . . " (El-Bekare,

2 8 2.)
Imam Malik smatra da je dovoljno da o postojanju do
jenja posvjedoe dvije ene, jer je to svjedoenje o situaciji
koja podrazumijeva gledanje u stidni dio ene. Od Malika
1 66 Muhammed Emin Ibn-'Abidin, Haijetu Ibn-'Abidin,

n,

str.

413.

DOJENJE

1 37

se prenose jo dvije predaje, gdje se u prvoj za svjedoenje

dvije ene uvjetuje da se ta vijest proula meu komi
jama, a to smatra Ibn-Kasim; Ibn-Madiun, prema dru
goj predaji, smatra da nije potrebno da se ta vijest pro
uje. I 6 7
afijski pravnici smatraj u da su za prihvatanje svjedo
enja o postojanju zadajanja potrebne etiri ene, jer je
Allah, d. . , za jednog mukog svjedoka odredio dvije e
ne, a poto je za prihvatanje svjedoenja potrebno da budu
dva ovjeka, moe se uzeti u zamjenu etiri ene, i to u
ovakvim situacijama koje podrazumijeva gledanje stidnog
dijela tijela ene. 16 8
Hanbelijski pravnici prihvataju svjedoenje i jedne
ene pod uvjetom da je potena, to je i najprihvatljivije
miljenje, jer se u takvoj situacij i preporuuje razvod iz
predostronosti.
afijski i hanbelijski pravnici kod prihvatanja svjedoe
nja jo uvjetuju da svjedoenje bude pojanjeno, pa tako
nije dovoljno da svjedok samo kae da su oboje zadojeni
od iste ene, nego je obavezno da spomene vrijeme i broj
zadaj anja, te da posvjedoi da je mlijeko dospjelo u utrobu
djeteta. 1 69
Islamski pravnici se razilaze o pitanju svjedoenja same
dojilje o postojanju srodstva po mlijeku.
167 Ibn-Rud el-Kurtubi, Bidajetul-mudtehid ve nihajetul-muktesid,
I I , str. 3 9
8
6
' ihabuddin er-Remli el-Menufi, Nihajetul-muhtad, VII, str. I 8 5 .
' 69 E- evkani, Nejlul-evtar, vr, str. 3 7 8 .

TRUDNOA I DOJENJE

Osman, Ibn-Abbas, Ez-Zuhri, El-Hasan, Ishak, El-Ev

za'i, hanbelijski pravnici i Malik u jednoj predaji, sma
traju da e se prihvatiti svjedoenje same doj ilje, i to na
osnovu hadisa Ukbe ibn Harisa u kojem kae: "Oenio
sam se sa Ummu-Jahja bint Ebi-Ihab, a zatim je dola ro
binja Sevda' i rekla da nas je oboje dojila." Zatim je Ukbe
otiao kod Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sdlem, i to mu
ispriao, pa mu je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, re
kao: "Ostavi je. " r ?o Prema njihovom miljenju, prihvatit
e se svjedoenje dojilje, zato to ona svjedoi o djelu koje
njoj ne donosi nikakvu korist, niti od nje otklanja kakvu
tetu, pa e biti kao da svjedoi o tuem djelu.
Ebu-Ubejd, takoer, zastupa ovo miljenje, ali jo do
daje da, kada posvjedoi sama doj ilja, obavezno je da se
suprunici razvedu, ali sudac ne mora presuditi tako na
osnovu samo njenog svjedoenja. Meutim, ako jo jedna
ena posvjedoi sa doj iljom, onda je i sudac obavezan da
izda presudu o rastavi braka.
Takoer se navodi da su se Alija ibn Ebi-Tali b i Mugire
ibn u'be sustezati od rastave u ovakvoj situacij i.
Veina islamskih pravnika smatra da se ne moe pri
hvatiti svjedoenje same dojilje za obaveznost rastave bra
ka, ali se preporuuje rastava iz predostronosti. Prema
njihovom miljenj u Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rijei: "Ostavi je", upuuj u na pobonost i da razvod
treba uslijediti.

'7 E- evkani, Nejlu!-evtar, V I , str. 378 , hadis br. 2970

DOJENJE

139

afijski i malikijski pravnici smatraju da se moe pri

hvatiti svjedoenje dojilje, ali sa jo jednom enom, a a
fijski pravnici uvjetuju da njeno svjedoenje ne bude zbog
traenja naknade za dojenje, a ako trai naknadu, onda se
njeno svjedoenje nee prihvatiti zbog sumnje. 1 7 1

1 7 1 ihabuddin er-Rem li d-Menufi, Nihajettd-muhtad, vn,

Ibn-Kudame, El-Mugni, VII, str. 5 5 9

s tr. I

85

ZAKLJUAK

Istrauj ui cjelokupnu problematiku oko dojenja i anali

ziraj ui najbitnija pitanja koja se tiu ove teme, mogu se
izvesti sljedei zaklj uci:
Za pravilan odgoj djeteta veoma vanu ulogu ima skla

dan i harmonian ivot suprunika, a za taj sklad i har

moniju trebaju se oboje potruditi zanemaruj ui esto
svoje line prohtjeve.
Po prirodi stvari svaka ena tei da postane majka i

zato bi se itekako trebala pripremiti, kako fiziki, tako

i psihiki, svjesna da e imati veliku nagradu kod Uzvi
enog Allaha ispunjavajui svoju najhitniju zadau na
ovom svijetu.
Allah, d. ., je enu obdario maternicom u kojoj ot

poinje ljudski ivot i, s obzirom na tu asnu ulogu,

ena mora voditi brigu o svom cjelokupnom zdravlju,
a i cijela njena okolina joj treba pomoi u tome osigu
ravi joj uvjete ivota u kojima moe mirno donijeti na
svijet novi ivot.

1 42

TRUDNOA I DOJENJE

ena treba svoje grudi pripremiti za dojenje obliku

j ui bradavice, kako bi u poetku dojenja nailazila na
to manje problema. Majka ne treba nijednog trenutka
razmiljati kako nee dojiti svoje dijete, mislei da e
joj to natetiti. To jo moe samo koristiti, jer su njene
grudi i stvorene u tu svrhu.

Kao to dijete ima pravo na ivot i to zdrav ivot, od

goj , zatitu, izdravanje, obrazovanje itd., isto tako ima

pravo na zdravu prehranu, a to je dojenje majinim
mlijekom.

Majka je najprea da joj se prepusti dojenje, jer je njeno

mlijeko stvoreno ba za to dijete i ona je najmilostivija
prema njemu, najbolje e ga uvati i hraniti.

Vjerska je obaveza majke da doj i svoje dijete, pa kada

bi se desilo da neka majka odbije dojenje, bit e odgo
vorna pred Allahom, d. ., za njegovo zdravlje. Situ
acije da majka odbija dojenje djeteta su veoma rijetke
i javljaju se veinom kod ena koje su razvedene i hoe
na taj nain da natete ocu djeteta.

Postoje tri situacije kada je majka zakonski obavezna da

doj i svoje dijete, pa ako odbije, prisilit e se na dojenje.
Te situacije su:
- ako dijete ne prihvata dojku druge ene,
- ako otac ne moe nai drugu dojilju,
- kada dijete nema oca ili ako ni otac ni dijete nemaj u
imetka.

ZAKLJUAK

1 43

U erijatskom pravu dozvoljeno je iznajmiti doj ilju za

dojenje djeteta i potrebno joj je platiti naknadu za do

jenje koja je uobiajena, ili e naknadu utvrditi sudija.
Majka nema pravo traiti naknadu za dojenje, ako je

u braku sa ocem djeteta, ili je u iddetu opozivog ra

zvoda braka, jer ima pravo na izdravanje. Kada b i i
pored izdravanja dobila i naknadu za dojenje, to bi
bilo injenje tete prema muu. ena ima pravo tra
iti naknadu za dojenje ako je razvedena ili je u iddetu
nakon smrti mua i neopozivog razvoda braka.
Dojenje stvara srodstvo koje podrazumijeva zabranu

sklapanja braka, dozvoljenost osamljivanja, gledanja i

putovanja, ali ne i ostale propise kao kod krvnog srod
stva koje podrazumijeva nasljeivanje, obavezu uzdr
avanja, nemogunost zatvaranja kada se, npr. , otac
sustee da vrati dug, isplatu krvarine kod nenamjernog
ubistva i sl.
Da bi dojenje stvaralo srodstvo potrebno je ispuniti

odreene uvjete, kao to su:

I.

da bude mlijeko ene, bez obzira bila ona i djevojka;

2.

da mlijeko dospije u utrobu djeteta;

3.

da mlijeko ue kroz usta ili nos;

da ne bude pomijeano s neim drugim;

5 . da zadaj anje bude u periodu djetinjstva (prema mi

ljenju veine da je to u periodu do dvije godine) ;

1 44

TRUDNOA I DOJENJE

6. da bude pet zadajanja (hanefijski i malikijski pra

vnici smatraju da i naj manja koliina mlijeka do
vodi do stvaranja srodstva) .
Postojanje srodstva moe se utvrditi: izjavom jednoga

od dvoje koj i ele sklopiti brak, ili izjavom oboje; svje

doenjem dva mukarca, jednog mukarca i dvije ene
ili etiri ene (prema miljenju afijskih pravnika) , ili,
prema miljenju imama Malika, svjedoenjem dvije e
ne, pa ak i jedne ene, kada se preporuuje razvod iz
predostronosti.
Kada dojilja svjedoi o zadajanju, radi sigurnosti bolje

je suzdrati se od sklapanja braka, na osnovu sluaja

Ukbe ibn Harisa kada mu je Poslanik, sallallahu 'alejhi
ve sellem, rekao: "Ostavi je. "
* * *

Ovaj rad zavravam zahvalom Uzvienom Allahu koji me

je uputio na ovu temu i s molbom Njemu, d. ., da od
ovog rada bude koristi. Moja je namjera bila iskrena i ista,
a sve one koj i budu itali napominjem da imaju na umu
da je ovo samo lj udsko djelo, koje je podlono grekama
i moe imati nedostatke, a samo je Allah, d. ., savren i
daleko od svih nedostataka.

LITERATURA

Na bosanskom i drugim evropskim jezicima

I.

Ademovi, Mira, Savremeni stavovi ishrane dojenadi,

Inicijativni odbor za promociju prirodne prehrane,
Sarajevo, mart 2000.

2. Cohen-Sola!, Julien, Upoznajte svoje dijete (vodi kroz

djetinjstvo), Mladinska knjiga, Lj ubljana-Zagreb,
1983.
3 . ernel, Draga, Zdravo i bolesno dijete, August Cesa
rec, Zagreb, I 9 8 5 .
4 erimovi, Mehmed Ali, erijatsko nasljedno pravo,
Meihat Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i
Sloveniji, Sarajevo, I 9 3 6.

5 . De Kervasdue, Ana, tivot ene, Paideia, Beograd,

I995
6. Durmievi, Smail i Durmievi-Serdarevi, Jasmin
ka, Majino mlijeko, hrana i lijek, Islamski omladinski
asopis Saff, br. 3 7, januar 2000.
1 45

liTERATURA -

7 El-Gazali, Ehu-Hamid, Ihja ulumid-din, Libris, Sa

rajevo, 200 5 .
8 . Hodi, Petar-Kreimir
Mren-Hodi, Rafaela, Priprema za trudnou, www.ringeraja.hr/
priprema-za-trudnocu_365.html

9 Mackonochie, Alison, Trudnoa i njega djeteta, Leo

commerce, Rijeka-Zagreb, 200 7 .
I o. Milakovi, Ivan, Kada su majka i njeno dijete bili sami,
Svjetlost, Sarajevo, Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, Beograd, I 9 8 6.
r I . Mardei, Duko i suradnici, Pedijatrija, kolska
knjiga, Zagreb, I 9 89.
I 2 . Resolutions and Recommendations ofthe Council ofthe
Islamic Fikh Academy I985-2000, Islamski Institut za
istraivanje i obrazovanje, Islamska banka za razvoj
i Akademija islamskog prava, prvo izdanje, Didda,
2000.
I 3 . Sarvan, Milivoje, Sve o vaem djetetu, Svjetlost, Sara
jevo, I 979
I 4 Stambolovi, Blagoje, Higijena ene, Medicinska
knjiga, Beograd-Zagreb, I 976.
I 5 . Tuhmaz, Abdulhamid Mahmud, Hanefijskifikh, Ha
ris Grabus, Sarajevo, 2003 .
I 6. El-'Ubejdi, Halid Faik, Kur'an i medicina, Prevodilac,
Sarajevo, 2008.

LITERATURA

1 47

Na arapskom jeziku
1 . El-'Askalani, Ibn-Hader, Fethul-bari bi erhi sahi
hil-Buhari, Darur-rijan lit-turas, drugo izdanje, Ka
iro, 1 9 87.; i izdanje Vrhovnog starjeinstva za fetve i
nauna istraivanja Saudijske Arabije, Rijad, bez go
dine izdanja .
2.

Ed-Desuki, Muhammed el-Maliki, Haijetud-Desuki,

Darul-kutubil-'ilmijje, prvo izdanje, Bej rut, 1 996.

3 El-Dessas, Kitabu ahkamil-Kur'an,

bil-'arebi, Bejrut, 1 997.
4

Darul-kita

El-Deziri, Abdurrahman, Kitabul-jikhi 'alel-mezahi

bil-erbe'a, Daru ihja'it-turasil-'arebi, sedmo izdanje,
Bej rut, 1 9 86.
Muhammed Emin, Reddul-muhtar
'aled-durril-muhtar, poznatije kao Haijetu Jbn-'Abi
din, Daru ihja'it-turasil-'arebi, drugo izdanje, Bejrut,

5. Ibn-bidin,

1 9 87.
6. Ibn-Hazm, El-Muha/la, Darul-afakil-dedide, Bej
rut, bez godine izdanja.
7 Ibn-Kesir, Tefiirul-Kur'anil- 'azim, Darul-ma'rife, de
seto izdanj<:: , Bejrut, 1 997.
8. Ibn-Kudame, El-Mugni, Mektebetur-rijadil-hadise,
Rijad, 1 9 8 1 .
9 El-Kardavi, Jusuf, Fetava mu 'asire, Darul-kalem, de
veto izdanje, Kairo, 200 1 .

LITERATURA

I o. El-Kurtubi, El-Dami u li ahkamil-Kur'an, Darul-ha

dis, Kairo, I 996.
I I . El-Kurtubi, lbn-Rud, Bidajetul-mudtehid ve niha
jetul-muktesid, Darul-kutubil-'ilmijje, deseto izdanje,
Bejrut, I 9 8 8 .
I 2 . El-Makdisi, erefuddin Musa, El-Ikna', Generalni se
kretarijat za proslavu stogodinjice osnivanja Arap
ske republike Saudijske Arabije, drugo izdanje, Rijad,
I 99 9
I 3 . Medella Medme'il-islami,
( I 9 86. godina) .

br.

2,

I 407.

h. g.

I 4 Nedai, li Ibrahim, Ahkamur-reda 'i fil-jikhil-is

lami, El-Mektebetut-tevfikijje, prvo izdanje, Kairo,
I 989.
I 5 . En-Nevevi, Sahihu Muslim bi erhil-imamin-Nevevi,
Mektebetul-fiha'i, Damask, bez godine izdanja.
I 6. Er-Remli, ihabuddin el-Menufi, Nihajetul-muh
tad, Darul-kutubil-'ilmijje, Bejrut, I 99 3 .
I 7 . Es-San'ani, Subulus-selam, Dem'ijjetu ihja'it-tura
sil-'arebi, prvo izdanje, Kuvaj t, I 997

I 8. E- evkani, Nejlul-evtar, Darul-hadis, prvo izdanje,

Kairo, I 99 3
I 9 . Et-Tirmizi, El-Dami'us-sahih, Darul-hadis, Kairo,
bez godine izdanja.
20. Ez-Zuhajli, Vehbe, El-jikhul-islami ve edilletuhu, Da
rul-fikr, etvrto izdanje, Damask, I 997.

LITERATURA

1 49

Enciklopedije
I . Ebu-Dejb, Sa'di, Mevsu 'atul-idma 'ifil-jikhil-islami,
Darul-fikr, tree izdanje, Damask, I 999
2. Medicinska enciklopedija, Leksikografski zavod
Zagreb, bez godine izdanja.

FNRJ,

3 . El-Mevsu 'atul-jikhijje, Ministarstvo za vakuf i vjerska

pitanja, drugo izdanje, Kuvaj t, I 99 2.

SADRAJ

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Trudnoa

15

Trudnoa .

17
19

Priprema za trudnou
Tjelesna priprema . .
Emocionalna i mentalna priprema.
Duhovna priprema . . .

Menstruacija . . . . . .
Neplodnost suprunika .
Adopcija - usvajanje djece
Planiranje porodice . . .
Prekidanje trudnoe - abortus
Simptomi trudnoe . . . . .
Prehrana u trudnoi . . . . .
Duevno i tjelesno zdravlje trudnice
Pregledi i pretrage u trudnoi .
Poetak poroaja . . . . . . . .

20
22
25

26
31
33
36
37
39
42
43
46
47

SADRAJ

49
5I

Korist datula u trudnoi

ena u babin jama .

Dojenje

53

Dojenje . . . . . . . . . . . . . . . . .

55

Dojenje - prirodna prehrana, pojam i definicija

Sastav majinog mlijeka . . . . . . .
Majino mlijeko i neke njegove osobine.
Prednosti dojenja . . . . . . . . .
Razlozi za nedo jen je . .
. . . .
Savjeti za uspjenu uspostavu dojenja .

57
58
6o
63
69

Tretman dojenja

erijatskom pravu.

71

77
77
8o
83

Pravo djeteta na dojenje . . . . . .

ija je obaveza osigurati djetetu dojenje?
Pravo majke na dojenje . . . . . . .
Moe li mu zabraniti svojoj eni dojenje njenog
djeteta iz prethodnog braka? . . .
84
85
Pravo majke na naknadu za dojenje
87
Moe li se majka prisiliti na dojenje?
Zadajanje djeteta od strane druge ene - dojilje

Izbor dobre dojilje i mjere opreza

koje treba poduzeti . . . . . . . . . .
Naknada za dojenje
. . . . . . . . .
Ko je obavezan platiti naknadu z a dojenje?
Period plaanja i visina naknade za dojenje
.

89
90
92
93
95

SADRAJ

Posljedice zadajanja . . . .

1 53

97

erijatska utemeljenost stvaranja

srodstva po mlijeku . . . . . .
Na koga se prostire srodstvo? . .

98
99

Na koga se prostire srodstvo sa strane dojeneta?

Na koga se prostire srodstvo sa strane dojilje?.

99
IOO

Tazbinstvo po mlijeku . . . . . . . .
Mu doj ilje . . . . .
. . .
.

IOI

Utvrdivanje oinstva po mlijeku nakon razvoda

ili smrti mua . . . . . . . . . . .
Utvrdivanje oinstva nakon negiranja djeteta li 'anom
Utvrdivanje oinstva nakon zinaluka .
.
. .
.

Uvjeti stvaranja srodstva po mlijeku .

Ko se moe smatrati dojiljom?.

102
IOJ
I04
IOJ
1 07

1 07

Mlijeko mrtve ene . . . . . . . .

Mljeko ivotinja . . . . . . .

I09

Nain ulaska mlijeka u utrobu djeteta

III

Ulijevanje mlijeka u grlo ili nos. . . .

Mlijeko u drugom obliku . . . . . .

Mijeanje mlijeka sa neim drugim i

mijeanje vie vrsta mlijeka .
Banke mlijeka . .
Vrijeme dojenja. .

III

II2
I I4

1 14

r r6
I I9

Zadajanje odraslog .

I22

Koliina zadajanja.

125

ta se smatra jednim dojenjem? .

I27

Utvrivanje srodstva po mlijeku.

131

Priznanje . . . . . . . . .

132

Priznanje o postojanju srodstva prije braka .

IJ2

1 54

SADRAJ

Priznanje o postojanju srodstva nakon sklapanja braka

Povlaenje priznanja

Svjedoenje

I JJ

I3 5
I36

Zakljuak
Literatura

145