Professional Documents
Culture Documents
G.p.malahov - Jacanje Organizma U Starijem Dobu PDF
G.p.malahov - Jacanje Organizma U Starijem Dobu PDF
JAANJE ORGANIZMA
U STARIJEM DOBU
- Prevod sa ruskog -
Beograd
2007.
SADRAJ
S P E C I F I N O S T P R O C E S A STARENJA
OVEJEG ORGANIZMA
Individualna konstitucija i brzina starenja
. 9
15
P R I R O D N I N A I N I SPREAVANJA S T A R E N J A . . 17
ienje spoljanjih manifestacija
21
Cirkulacijsko disanje
21
Oputanje tela
23
25
Pravilan poloaj tela
25
Koncentracija panje
26
Ekstaza
28
Poverenje
29
Lekoviti potencijal muzike
30
M e t o d e ienja spoljanjih manifestacija
Uspostavljanje veze izmeu spoljanjih
manifestacija i fizikog tela
32
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST .
Primer najprostije vebe za koncentraciju
Emocionalno-voljna motivisanost za zdrav
nain ivota
Emocionalno-voljna motivisanost od prejedanja .
Emocionalno-voljna motivisanost za muku snagu
Emocionalno-voljna motivisanost za ensku lepotu
Emocionalno-voljna motivisanost za stimulaciju
rada srca
Emocionalno-voljna motivisanost za
stabilizaciju arterijskog pritiska
. . . 53
55
56
. . . 57
. . . 59
. . . 60
62
64
5
Emocionalno-voljna motivisanost za
stimulaciju jetre
Emocionalno-voljna motivisanost za jaanje i
stimulaciju bubrega i mokranog mehura
Emocionalno-voljna motivisanost za stimulaciju
debelog creva
Emocionalno-voljna motivisanost za stimulaciju
sistema za disanje
Emocionalno-voljna motivisanost za stimulaciju
eluca
Emocionalno-voljna motivisanost protiv dijabetesa . .
Emocionalno-voljna motivisanost za dugovenost i
06
68
69
71
73
76
zdravlje
78
79
82
82
91
97
101
104
107
112
115
116
118
119
120
121
123
124
124
125
127
129
133
133
134
137
142
143
149
151
153
154
155
157
161
V O D E N E TERAPIJE
165
Energetski i stimuliui efekat vodenih terapija . . . . 167
Terapije koje se obavljaju sa parom
170
177
GLADOVANJE
'
Prethodna priprema
178
Sprovodenje 24-, 36-i 42-asovnog gladovanja . . . . 180
Izlazak iz 24-, 36-i 42-asovnog gladovanja . . . . 182
Sprovodenje 3-, 7- i 10-dnevnoggladovanja
183
Ulazak u 3-, 7- i 10-dnevno gladovanje
184
Izlazak iz 7- i 10-dnevnog gladovanja
186
L E E N J E B O L E S T I U STARIJEM D O B U
Profilaksa emocionalnih stresova
Profilaksa i leenje srano-vaskularnih oboljenja
Profilaksa i leenjeonkolokih oboljenja
190
191
. . . 193
198
7
Profilaksa
Leenje
Profilaksa i leenje rasprostranjenih oboljenja
Poveani apetit i gojaznost
Dijabetes
Klimaks
Ciroza jetre
Posebne preporuke za ene
Profilaksa i leenje varikoznog proirenja vena
N e g a lica
N e g a kose
Posebne preporuke za mukarce
. . . .
198
200
212
212
213
213
213
214
220
222
225
228
SPECIFINOST PROCESA
STARENJA OVEJEG
ORGANIZMA
INDIVIDUALNA KONSTITUCIJA I
BRZINA STARENJA
N a v e d e n o do sada, bilo bi nepotpuno, ako ne bi imali u
vidu dva vana faktora. Prvi se odnosi na to, da kod svih ljudi
vremenski procesi starenja protiu razliito. Zato neki ljudi
bre stare od drugih. Drugi faktor zasnovan je na tome, da se
o d n o s energija, koje ine spoljanju manifestaciju, kod raz
nih ljudi men ja razliito u toku ivota. Z b o g toga se neki
ljudi u postarijem dobu nalaze u pogodnijim u s l o v i m a i v o t a
u poredenju sa drugima, pa prema tome i njihov ivot je
kvalitetniji". Oba faktora odnose se na konstituciju svakog
k o n k r e t n o g oveka. Vesto manipulisanje osobenostima vla
stite konstitucije pomoi e vam da izbegnete niz ozbiljnih
problema u vezi sa zdravljem i da due ivite.
Razmotrimo detaljnije te osobenosti. U prethodnim rado
vima (pogledajte knjige serije Lekovite sile") govorili smo, da
u osnovi rada bilo kojeg organizma lee tri ivotna principa:
Vetar", u " i Sluz". U odnosu na njihov energetski ekvi
valent, ivotni princip Vetar" predstavlja obrtno-oscilirajuu
energiju; u " - elektromagnetnu, svetlosnu i toplotnu ener
giju; Sluz" - gravitacionu energiju i prostranstvo.
Ako se uzevi u obzir energetsku raspodelu razmotri
ovek sa konstitucijom Vetra", tada e se pokazati da se u
m a l o m z a p r e m i n s k o m prostoru obavljaju brzi procesi cirku
lacije. To znai, da bioloko vreme u njegovom organizmu
tee bizo. Usled malih koliina gravitacione energije i pros
tora, takav organizam slabo zadrava vodu i toplotu. Z b o g
toga u postarijem dobu organizam tih ljudi brzo dehidrira, a
fermenti, zbog odsustva potrebne temperature, gube aktiv
nost. Posledica toga je da ti ljudi imaju najkrai ivotni vek i
da su u starosti podloni bolestima taloenja soli, krtosti
sudova i teke pokretljivosti zglobova.
Lica sa konstitucijom Sluzi" nalaze se u neto povolj
nijim uslovima nego lica sa konstitucijom Vetra". Zahva-
14
15
10
I E N J E SPOLJANJIH MANIFESTACIJA
Dajemo opis u praksi proverene jednostavne metode
ienja spoljanjih manifestacija ivota.
Metod se zasniva na sledeim meusobno dopunjujuim
principima koji dejstvuju, kako na energetiku organizma
tako i na njegovu fiziologiju.
CIRKULACIJSKO DISANJE
Cirkulacijsko disanje koristi se da bi se obezbedio pri
stup do koljki" i izoblienja" u spoljanjim manifesta
cijama. TO disanje podrazumeva bilo koji oblik disanja koje
odgovara sledeim kriterijumima:
Udisaj i izdisaj meusobno su povezani tako, da u disa
nju nema pauze;
Izdisaj je spontan, vri se bez napora i prirodno sledi
posle udisaja;
Udisaj i izdisaj obavljaju se kroz nos. U posebnim slu
ajevima dozvoljava se disanje kroz usta.
21
OPUTANJE TELA
Osnovni cilj potpunog o putanja (raslabljavanja) tela ukazuje, da disanje potpomae porast bujice energije u orga
nizmu, i moete se, ili opustiti u toj bujici i dozvoliti orga
nizmu da se izlei, ili se paralisati (ukoiti), i izazvati j o
veu napetost. Oputanje tela pri disanju nastupa s a m o od
sebe s obzirom na to da se zamarate od odravanja ritma
disanja (zamaranje struktura mozga, odgovornih za odr
avanje disanja prouzrokuje razliite smetnje u kori mozga i
23
EKSTAZA
Sutina o v o g principa je u tome, to se svaki ovek
neprekidno nalazi u stanju ekstaze, bez obzira na to ta on pri
t o m e osea. Katha Upaniada glasi: Glavni uzrok Atman
(dua, ivotni dah, M ) , Purua, koja je stvorila oveka,
neprekidno uiva u svojoj tvorevini, bez obzira ta pri t o m e
ovek osea - zlo ili dobro. Ali telo i um sve oseaje dele na
korisne - prijatne i tetne - neprijatne. tetni i neprijatni
oseaji izazivaju u spoljanjim manifestacijama koljke"
priguenja.
Pozitivne emocije (ekstaza - najjaa od njih) utiu na
hipotalamus (jer je on povezan sa stvaranjem emocija) u
kojem se nalaze strukture koje reguliu funkcije svih nivoa
vegetativnog nervnog sistema. Podsetimo se, da vegetativni
nervni sistem obezbeduje regulaciju: lezda za unutranju
sekreciju - titaste, guterae, polnih, nadbubrenih lezda
itd.; funkcija unutranjih organa - srca, jetre, bubrega itd.;
26
POVERENJE
Sprovodei seansu, potpuno verujte u proces ienja.
To, to moe izlaziti iz vas: strah, uas i mnogo drugog, tako
s n a n o utie, da imate elju da sve to prekinete i ne elite da
to ponovo preivljavate, a to znai zadrati u sebi. To se
nikako ne srne dozvoliti. Svu tu gadost, koja vam smeta da
ivite i razara va organizam, treba izbaciti napolje. Uglav
nom vi ete preivljavati dva procesa izlaska koljki". Prvi
ima oblik katarsizisa - reakcije, koja se sastoji u grenju,
drhtanju, kaljucanju, zadravanju disanja, gaenju (potrebi
za povraanjem,M), jaukanju i t o m e slino, to oznaava
pojaan rad simpatikog odeljka (dela) vegetativnog ner
vnog sistema. Drugi - sastoji se u tome, to se duboka
naprezanja ispoljavaju u vidu dugotrajnih (duih) kontrak
cija i produenih spazmi. Na odravanje takvog miinog
naprezanja organizam troi ogromnu koliinu energije i
oslobaajui se od njega, mnogo lake funkcionie.
Kod vas se mogu pojaviti sumnje. Sumnje - to je ta ista
psihika sprega, koja dovodi do stvaranja koljke". Ako
budete sumnjali u dati metod ienja, tada nita neete
postii. itav teoretski deo je namenjen radi toga, da bi se
razbile vae sumnje, da se ulije vera (nada, M) u uspeh i u
snano i bezuslovno ozdravljenje. Dejstvujte sa nepoko
lebivom verom u uspeh, potpuno verujte procesu samoizleenja p o m o u napred opisanih prirodnih m e h a n i z a m a i
s v e e vam poi za rukom. Zapamtite, dati metod je samo
tada efikasan, kada potpuno verujete u njega i dejstvujete
s m e l o (odvano).
28
LEKOVITI P O T E N C I J A L M U Z I K E
Razliiti oblici zvunog uticaj a koristili su se vekovima
kao m o n o sredstvo za prometni svesti. Osnovni instrumenal
amana (budistiki svetenici kod Tatara i Mongolaca, koji
su ujedno lekari, arobnjaci i prizivai duhova, MS) u raz
liitim delovima sveta bio je sitno dobovanje (bubnjava,
MS) bubnjeva i pevanje pesama (to izaziva z a m o r slunog
analizatora i kao posleicu toga blokadu u kori mozga, to
dovodi do hipnotikog stanja). Razliiti ritmovi bubnjeva
ispoljavaju, prema laboratorijskim podacima, jak uticaj na
rad mozga.
Dobra muzika posebno je dragocena u neobinim sta
njima svesti. Ona pomae da se otkriju stare zaboravljene
psiholoke stege i da ih ispolji, pojaava proces ienja, a
takode daje smisao o n o m e ko to preivljava da mu pokloni
vei znaaj. Dugotrajna muzika bujica" stvara talas, koji
pomae oveku da se kree kroz potekoe eksperimenta
kojeg preivljava, da savlauje psiholoku barijeru, da se
smiruje i oslobaa. Muzika odabrana na poseban nain po
tpomae aktiviranje skrivene agresije, fizikog bola, seksu
alnih ili senzibilnih oseaja i tome slino.
Da bi muzika postizala pravilno, potrebno dejstvo, treba
se nauiti d a j e sluate po-novom i da se tako odnosite prema
njoj. Za v r e m e seanse veoma je vano da se potpuno potinite muzikoj bujici, da joj omoguite da odjekuje u
elom telu i da spontano reagujete na nju. To znai da date
volju svim vaim eljama i oseajima koja e se pojaviti pod
uticaj em muzike: klicanju, smehu, bilo kojim zvucima koji
izlaze iz dubine vaeg tela na povrinu, razliitim grima
sama, pokretima pojedinih delova tela, vibracijama ili sa
vijanju celog tela i t o m e slino. Pri tome, ne morate da
pokuavate da saznate ko je kompozitor, da ocenite izvo
enje itd. Treba da omoguite muzici da spontano, neo
metano (slobodno) deluje na psihu i telo. U tom sluaju
muzika postaje snani instrumenat reprodukcije i odravanja
29
M E T O D E IENJA SPOLJANJIH
MANIFESTACIJA
1. Stvarati sebi raspoloenje za oduevljavanje svime,
to oseate.
2.
Sve oseaje pri hvatati kao predivne, slavei ih iz
due.
3. Ukljuite muziku i zauzmite oputen udoban poloaj,
najbolje leei.
4.
Ponite sa cirkulacijskim disanjem, lako, j e d n o
stavno, bez napora. Ne srne da doe do efekta naduvavanja"
plua, kada se kao rezultat nekoliko brzih udisaja plua
U)
31
jakoj veri u izleenje koja aktivira posebne informaciono-energetske procese za korekciju zdravlja i podmlaivanje organizma;
puta.
iz
unog
me
Trombojlebitis - do 12 dana.
Varikoz.no proirenje vena do 8 dana.
Ginekoloka oboljenja zapaljenjskog karaktera - do 7-9
dana.
Cistozni tumori - do 6-12 dana.
Odstupanje materice od normalnog poloaja (sputanje,
zabacivanje) - do 10-12 dana.
Neke vrste benignih anemija - do 17 dana ( otklanjanje
uzroka - do 6 dana).
Dijabetes - do 18 dana (normalizacija nivoa eera
3-4. dana)
Hiperjunkcija t i taste lezde do 10-14 dana.
Psorijaza - do 15 dana.
Neke vrste ekcema - do 7-13 dana.
Neurodermitis
do 17 dana.
Alergija - do 13 dana.
Nespecifinipoliartritis do 28 dana.
Hronini prostatitis - do 27 dana.
Smanjenje potencije sa otklanjanjem
uzroka - 8-9-11
dana.
EMOCIONALNO-VOLJNA
MOTIVISANOST
52
53
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA ZDRAV NAIN IVOTA
,,U moju duu, u nervni sistem uliva se ivototvorni
potok Boanstvene Sile, vrst i ist kao dijamant. Mene
ispunjava ivototvorna Boanstvena Sila. Ja se punim neu
nitivom d u h o v n o m snagom. Moj duh je snaan i neunitiv.
Moja duhovna snaga sija kroz moje oi, nju oseaju svi ljudi,
koji su u kontaktu sa mnom. Ja sam odvaan, siguran ovek
u sebe. Ja sve s m e m , sve mogu i niega se ne bojim. Bez
obzira na sve ivotne nedae, ja nepokolebljivo stojim kao
ijamantskn stena o koju se sve razbija. Nikakvim pote
koama, bedama (siromatvima), bolestima ne moe se
razruiti moja jaka volja. Ja gledam ivotu u lice, niega se
ne bojim i usred svih protivnih sila nepokolebivo se borim za
zdrav nain ivota. Ja svakodnevno uporno itam motivaciju
za zdrav nain ivota, ja uvek nadjaavam sve sile koje ele
da narue moj zdravi nain ivota, ja stvaram monu zatitu
svom zdravom nainu ivota.
Ja se borim za duhovni post i uvek odbacujem pokuaje
da me uvuku u pijanstvo, puenje, lenjost i prodrljivost. Ja
d o b r o znam , d a j e ovek obodren idejama izleenja i pro
gresa iznad i jai od glupih navika i sklonosti. Ja se na
dograujem na energian, zdrav i mlad ivot, sada i zauvek.
56
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
OD PREJEDANJA
Predlaemo vam emocionalno-voljnu motivaciju koja
e vam omoguiti da otklonite patoloku tenju (udnju) za
hranom i koja se esto javlja kao jedinstvena radost" kod
starijih ljudi. Preoptereenje organizma hranom zaguuje
57
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA MUKU SNAGU
U starijem dobu kod mukaraca se gasi polna potencija,
dolazi do neusaglaavanja rada hormonalnog aparata. Nie
navedena motivacija pomoi e vam da uspostavite i reguliete ugaenu funkciju.
Kolosalnom (dinovskom) snagom veita mladost uli
va se u moje telo. Kolosalna snaga veite mladosti uliva se u
moje nerve. Kolosalna energija mukosti (mukog zaetka s e m e n a ) uliva se u moju kiv. Moj polni sistem je proet
novoroenim - mladim nervima, zasien o k e a n o m neogra
niene m u k e Snage. Moje misli su energine, sve ener
ginije aktiviraju rad moje snane mukosti. Polne lezde-monice (testikuli) rade sve energinije i energinije.
Polni sistem proizvodi sve vie i vie energetske jake sper
me. Mukost kljua u meni stvarajui kolosalnu koliinu ho
r m o n a . Neograniena mladalaka Snaga mukosti, vri, klju
a (kipi) u meni. itav moj organizam odzvanja, opijen
mukou beskonane kosmike Snage.
Kolosalnom snagom veita mladost uliva se u moje
polne lezde-monice (testikule). Kolosalna snaga veite
mladosti uliva se u polne lezde-monice. Kolosalna ener
gija mukosti uliva se u moj polni ud. Moj polni ud je
napunjen neogranienom snagom i slian je mau. Moj polni
sistem je proet novoroenim - mladim nervima, zasien
o k e a n o m neograniene muke Snage. Moje misli su ener
gine, sve energinije aktiviraju rad moje snane mukosti.
Polne lezde-monice rade sve energinije i energinije.
59
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA ENSKU LEPOTU
N i k o od ljudi ne eli da stari, to se posebno odnosi na
e n e . Vi moete sebi pomoi da povratite izgubljenu sveinu
i lepotu, izgovarajui sa jakom verom i jasnim e m o c i o
nalnim miljenjem ovu motivaciju.
Ja vidim sebe kao mladu, prelepu sedamnaestogodinju
devojku. Moja mladost je beskonana kao Ljubav i Kosmos.
Moj neukrotivi enski duh ne zna za starost. Moje mlado telo
je z a n o s n o lepo.
Ja se oseam uvek mladom, zdravom, sedamnaesto
godinjom lepoticom. Snaga mladosti, zdravlja, sveine i
radosti koja iskri (blista) bujicom ivota uliva se u m e n e .
Moje oi blistaju sunano-mladom radou ljubavi i bla
enstva. Svaki trenutak ini me sve mladom, lepom, oza
renom.
Vodopad svetlosne, ivotne i mladalake energije kljua
(vri) u meni. Organi mog mladog, lepog, vitkog, propor
cionalnog tela rade energino i lako. Moje telo nije teko,
60
E M O C I O N A L N O - V O L J N A MOTIVISANOST
ZA STIMULACIJU RADA SRCA
Srce - koncentracija nae due pametan je i osetljiv
organ. Ne smete ga pourivati, vredati, primoravati. Morate
ga moliti neno, meko, sa ljubavlju. Radi toga dole navedenu
motivaciju tako i izgovarajte - meko, neno i sa ljubav
lju.Vae srce obavezno e se odazvati na taj poziv dobrim
radom.
Moje srce - pametnjakovi i trudbenik. O n o me slua i
raduje se m o m obraanju. Ja ti aljem istu krv punu energije
koja e te i okupati srce i bolje e te hraniti. Veito mlada
energija neprekidno podmlauje srce. Veito mlada, ivototvorna krv ispoljava najsnanije podmladujue dejstvo na
srce. O g r o m n a Snaga Vasione, koja mi je dala ivot, ini
moje srce mladalaki zdravim, mladalaki snanim, mla
dalaki m o n i m .
63
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA STABILIZACIJU A R T E R I J S K O G
PRITISKA
Licima sa naruenim arterijskim pritiskom preporuu
j e m o da itaju ovu motivaciju u kombinaciji sa primenom
drugih terapija leenja.
Moji krvni sudovi su od temena do zavretaka prstiju
ruku i nogu potpuno otvoreni, raireni elom svojom du
inom. U itavom telu krvotok je slobodan, apsolutno slo
bodan. Sve elije tela ive i diu Iako, slobodno. itavo telo
ivi punokrvnim ivotom. Svi krvni sudovi su besprekoino
pro vodljivi i otvoreni elom duinom. U predelu glave apso
lutno je slobodan krvotok. Miii lica su oputeni, na licu
nema bora, krvni sudovi glave su potpuno raireni elom
d u i n o m . U itavoj glavi krvotok je apsolutno slobodan.
Glava je laka i bistra.
Krvotok u mozgu je apsolutno slobodan. Mlada, jaka
krv, veito bistra, koja kao bujica puna energije slobodno
tee kroz sve krvne sudove mozga. Nervne elije mozga se
sve vie i vie pune ivotnom energijom. Nervne elije
mozga neprekidno obnavljaju energetske resurse.
Ja se trudim da jasnije predstavim taj proces. Moja
veito podmladujua, mlada, zdrava energina krv super
tenom, slobodnom bujicom struji kroz sve krvne sudove
mozga i potpuno ispira mozak. Sve nervne elije mozga
stalno, neprekidno obnavljaju energetske resurse.
Ja se trudim da to je mogue jasnije predstavim slo
bodni proces cirkulacije krvi. Mozak, kimena modina sve
pravilnije i pravilnije upravljaju mojim mladim, snanim
o r g a n i z m o m . Sve stabilnije je moje predivno samooseanje,
sve stabilnije je moje veselo, ivotno radosno raspoloenje.
Svakim d a n o m postajem sve veseliji, ivotno radosniji
ovek i svi nervni centri mozga, kimene modine koji
upravljaju unutranjim organima rade sve stabilnije i sta64
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA STIMULACIJU J E T R E
Ako je vaa jetra slaba i boleljiva, tada vi moete
stimulisati njenu regeneraciju (obnavljanje) i jaanje dole
n a v e d e n o m motivacijom. Govorite komandnim tonom. Jetra
v o l i " nareenja i snane sugestije.
Moja jetra je lepa i snana. Mladalaka, energina krv
isto, isto ispira jetru i sve bolje i bolje je hrani. Veito
mladalaka energija Boanstvene ljubavi neprekidno pod
mlauje jetru. Veiti mladalaki ivototvorni Zaetak ispo
ljava snano podmladujue dejstvo na jetru. Najvea Snaga
66
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA J A A N J E I STIMULACIJU B U B R E G A I
M O K R A N O G MEHURA
Kako kau drevni lekari, bubrezi - uvari primarne (po
roajne) energije. Ako su oni slabi, tada e se bolest brzo
useliti u na organizam. Ali ako su bubrezi jaki, tada ovek
dugo ne stari i pun je ivotne snage.
Snaga preporoenog ivota uliva se u moje bubrege i
mokrani mehur. Ogromna, kolosalna preporoena snaga
uliva se u moje bubrege i mokrani mehur. Svakog trenutka
aktivira se rad elija bubrega i mokranog mehura. U bu
brezima se oporavljaju - jaaju, oporavljaju - podmlauju
nervi. Moj um sve energinije, sve j a e aktivira rad bubrega i
m o k r a n o g mehura. Svakog trenutka bubrezi i mokrani
m e h u r rade energinije mladenakim arom.
Mladalako, j u n a k o srce, snano, silovito tjera naj
zdraviju krv kroz bubrege. Preporodeno-isti, mladalaki
postaju bubrezi i mokrani mehur. Moj um sve energinije,
sve umenije aktivira rad bubrega i mokranog mehura.
Svakog trenutka bubrezi i mokrani mehur rade sa ustri n o m
(arom), veselije.
Svetlo-zlatna Snaga preporoenog ivota uliva se u mo
je bubrege i mokrani mehur. Struje (bujice) Boanstvene
Snage koje iskre i preporoenog ivota koji se silovito (bur
no) razvija ulivaju se u moje bubrege i mokrani mehur.
Preporoeni ivot ispunjava moje bubrege i mokrani m e
hur. O g r o m n a , kolosalna preporoena snaga uliva se u moje
bubrege i mokrani mehur. Svakog trenutka aktivira se rad
elija bubrega i mokranog mehura. U bubrezima se o p o
ravljaju - jaaju, oporavljaju - podmlauju nervi. Moj um
sve energinije, sve j a e aktivira rad bubrega i m o k r a n o g
mehura. Svakog trenutka bubrezi i mokrani m e h u r rade
energinijim mladenakim arom.
Mladalako, j u n a k o srce silovito tjera mladalaku krv
kroz bubrege. Mladalaka krv i Zlatna Snaga ivota si68
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA STIMULACIJU D E B E L O G CREVA
Krajnje je neophodno regulisati rad tog organa. U su
protnom sluaju upravo kroz njega e dolaziti do najveeg
trovanja organizma. To se posebno odnosi na lica, kod kojih
se uoavaju zatvori. Prema tome, primorajte taj organ da
radi. Dajte mu jasno nareenje dole navedenom motiva
cijom.
Moje debelo crevo je isto i zdravo. Boanstvena ener
gija zlatne boje uliva se u njegove zidove. Zidovi debelog
creva zasiuju se bljetavo-ivototvornom snagom. Svaka
elija debelog creva zasiuje se o g r o m n o m ivototvornom
snagom. Pokretake (motorne) elije debelog creva pune su
snage i energije. One se gre snano i ritmino. Peristaltika
se u talasima odvija u debelom crevu, lako premetajui
sadraj debelog creva. Unutranja upljina debelog creva
popunjena je zlatasto-ivototvornom svetlou koja formira
stvaralaku unutranju sredinu, mikrofloru najboljeg kva
liteta.
70
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA STIMULACIJU SISTEMA ZA DISANJE
Ako imate bilo kakve poremeaje u sistemu za disanje,
tada e vam dole navedena motivacija pomoi da ga ob
novite i ojaate.
,,U disajne puteve - u pluno tkivo - u plunu maramicu
uliva se ivototvorna snaga preporoenog ivota. U disajne
puteve - u pluno tkivo - u plunu maramicu (podrebricu)
uliva se mladalaka podmlaujua snaga. U disajne puteve u pluno tkivo - u plunu maramicu (pleuruJVl) sliva se
kolosalna, preporoena progresivna energija. Kolosalna sna
ga B o a n s k o g ivota uliva se u sistem za disanje. itav
sistem za disanje se za jedan trenutak preporouje, postaje
preporoeno-sve, preporoeno-mladalaki energian, preporoeno-zdrav.
U vidu svetlosno-ivototvornog vodopada preporoeni
ivot uliva se u sva tkiva nosne duplje (drela). U nosnu
duplju sliva se sa ogromnom, kolosalnom snagom prepo
roeni ivot. U predelu nosne duplje sva tkiva svakog tre
nutka postaju snana-energina, snana-energina, snana-energina. Kolosalna energija mladosti i snage uliva se u
krajnike. U sva tkiva nosne duplje kao vodopad ivota sliva
se preporoeni ivot. U predelu nosne duplje raaju se,
obnavljaju sva tkiva.
itavo grlo raa se kao preporoeno-mladalako od
roenja zdravo. U predelu grla oporavljaju se - jaaju, o p o
ravljaju se - jaaju nervi. U nerve nosne duplje uliva se
dijamantska snaga (vrstina)ivotvorne sile. U nosnoj duplji
oporavljaju se, jaaju, preporouju jaki-jaki, zdravi - dijamantski nervi. Raa se neunitivo zdravo od roenja grlo,
energino-snano, energino-mlado grlo.
U itavoj nosnoj duplji - grlu svo telo je preporodeno-svee, preporoeno-zdravo. Krajnici su preporodeno-svei-preporoeno-mladi. U krajnike se sliva o g r o m n a ,
71
E M O C I O N A L N O - V O L J N A MOTIVISANOST
ZA STIMULACIJU ELUCA
U starosti se, prirodno, smanjuje probavna funkcija i
otpoinju problemi sa probavom. Pored toga, poesto dolazi
do poremeaja u radu eluca zbog elementarnog prejedanja,
jedenjem preko noi, upotrebe nepoduarnih produkata i
73
Bilo ta da pojedem, mozak i kimena modina produavaju da energino-pravilno upravljaju radom eluca.
Bilo ta da pojedem, nepokolebljivo se odrava normalna
kiselost eluanog soka - 40-45 uslovnih jedinica.
Bilo ta da pojedem, moj podmladeni eludac preivno
sve probavlja. Samooseaj u elucu je prijatan i spokojan.
Bilo ta da pojedem, u elucu se nepokolebljivo odiava
prijatna lakoa i spokojstvo. U elucu je uvek lako, spo
kojno. Bilo ta da pojedem, u elucu je uvek Iako, spokojno.
e l u d a c je zdrav, jak. eludac radi sa ogromnom, kolo
salnom unutranjom stabilnou. Bilo ta da pojedem, ja
nepokolebljivo odravam prei vno samooseanje i izvan
rednu probavu. Ja imam mladalaki snaan neobino jak
eludac. Moj um neprekidno alje impulse za podmlaivanje
i regulisanje, koji konstantno-neprekino podmlauju itav
probavni sistem i dovode ga na potpuno odgovarajui nivo
sa mladalakim 17-20-godinjim uzrastom.
Moj probavni sistem, moj eludac konstantno-nepre
kino obnavlja svoju prvobitnu snagu, snanu probavim
sposobnost. Svakim danom sve stabilnije i snanije radi ceo
probavni sistem. Bilo ta da pojedem, ja produavam da
odravam pred i van samooseaj i veselo, puno ivota bodro
raspoloenje.
Moj um sve bolje i bolje upravlja probavnim sistemom i
radom eluca. I zato se neprekidno poveava unutranja
stabilnost rada itavog probavnog sistema i eluca. Nepre
kidno se poveava unutranja stabilnost pravilnog rada e
luca i creva. Bilo ta da pojedem, eludac produava da radi
snano. Bilo ta da pojedem, sve se probavlja lako i j e d n o
stavno. Bilo ta da pojedem, u elucu se odiava prijatna
lakoa i spokojstvo.
Oporavlja se-jaa eludac. Podmlauju se zidovi eluca,
elije eluca. Sve stabilnijim i zdravijim postaje ceo pro
bavni sistem. Um konstantno, neprekidno ispoljava snano
podmladujue dejstvo na eludac, creva, jetru, guterau
(pankreas), na ceo probavni sistem. Ceo probavni sistem
7^
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
PROTIV DIJABETESA
Motivaciju protiv dijabetesa treba primenjivati u kom
pleksu sa drugim sredstvima za oporavak (ozdravljenje), na
primer, ank Prakalanom, pravilnom ishranom, usposta
vljanjem veze izmeu spoljanjih manifestacija i guterae
(pankreasa) itd. itajte je sa dobrom slikovitom predstavom.
Moete je snimiti na magnetofonu i reproukovati nekoliko
puta dnevno unosei se sve bolje i bolje u sliku koju za
miljate.
Preporoeni ivot uliva se u guterau (pankreas). Pre
poroeni ivot, ogromne-kolosalne snage, uliva se u gu
terau. Ogromna-kolosalna snaga uliva se u guterau. Gu
teraa se ispunjava narandastom, neno toplom svetlou
preporoda. Narandasta svetlost ispunjava ivotvornom,
podmlaujuom snagom svaku eliju guterae. itava
guteraa se sada preporouje, obnavlja. Energija razvitka,
energija lekovite sile narandaste svetlosti uliva se snanom
bujicom u guterau. Kolosalna snaga ivota uliva se u
guterau. Junako snano mlado srce silovitom bujicom
gura krv, gura krv kroz guterau. Mlada krv silovitom
bujicom ispira guterau. Krv donosi guterai predivnu,
kvalitetnu hranu.
Energija ivota, energija narandaste svetlosti uliva se u
guterau. Guteraa radosno oivljava, veselo, radosno oi
vljava. Vri preporoeni ivot, punokrvni radosni ivot gute
rae. Guteraa ivi energino-veselo, energino-mladalaki, energino-radosno. Guteraa radosno oivljava, obn
avlja se (regenerie se).
76
energino i snano.
EMOCIONALNO-VOLJNA MOTIVISANOST
ZA D U G O V E N O S T I ZDRAVLJE
Ja sam mlad, zdrav, energian ovek, ja produavam da
se punim snagom mladosti, nerazruivog zdravlja. Moje
blistavo telo ne zna za starost, ono blista snagom mladosti
ijamantske vrstine. Moj uzrast mladosti i procvata utelovljen je u svakoj eliji mog tela, u svako tkivo i organ m o g
tela.
Krvni sudovi od temena do vrhova prstiju ruku i nogu u
itavom telu ravnomerno i stalno su otvoreni. Moj mla
dalaki krvotok apsolutno je slobodan. Moja mladalaka
jaka krv snanom i bistrom bujicom tee kroz krvne sudove
ispirajui kotanu sr u svim kostima tela. Kotana sr sve
vie i vie se hrani mladalakom nerazruivom snagom i
energijom.
Podmlauje se kotana sr u svim kostima m o g tela i
stvara sve mladu, sve jau krv.
Mlada, zdrava krv veito bistrom bujicom slobodno
tee kroz sve krvne sudove mog besmrtnog tela i neprekidno
podmlauje krvne sudove i samo srce.
78
81
90
P O S T U P A K K O L J K E " - ANKH
PRAKALANA
Postoji drevni metod ispiranja i ienja celog probavnog kanala - od usne duplje do anusa. Prevedeno na ruski
jezik on se naziva Postupak (gest) koljke", zato to voda,
prolazei kroz probavni kanal, kao kroz koljku, ispira sve
neistoe. Korist od takvog ispiranja je u tome, to ono pored
ienja stimulie probavne sposobnosti eluca, funkciju
guterae, jetre, tankog i debelog creva. Slani ukus poveava
toplotne i probavne sposobnosti organizma.
Takvo ispiranje poeljno je obaviti posle ienja klistirima. Voda se uzima kroz usta, dalje prolazi kroz eludac,
a zatim prostim tokom prolazi kroz sva creva sve do izlaza iz
debelog creva. Vebe se upranjavaju sve dok ne p o n e da
izlazi voda iste prozranosti kao voda koja je uneta u orga
nizam.
Priprema. Zagrejte zasoljenu vodu prema proraunu
5-6 grama soli (kafena kaiica zaravnjena) na litar vode
do temperature tela. Voda mora biti zasoljena, j e r bez prim e s e soli ona e se apsorbovati posredstvom o s m o z e kroz
sluzokou eludano-crevnog trakta i izbacivae se u vidu
mokrae, a ne kroz zadnji prolaz (anus,M).
Povoljan momenat. Najpovoljniji momeuat je j u t r o .
Natate itavo ispiranje, kako pokazuje praksa, traje 1-1,5
as, a po stepenu njegovog usvajanja - 45-60 minuta.
Evo e m e procesa: prolazak vode kroz probavni kanal.
1. Ispiti au slane vode.
2. O d m a h uraditi propisana kretanja (radnje-vebe).
3. Ispiti au vode i izvriti seriju pokreta. (Za v r e m e
izvravanja tih pokreta, voda e polako prolaziti kroz creva i
nee izazivati muninu.).
Produite da naizmenino pijete i radite vebe (pokrete),
dok ne popijete 6 aa vode.
91
J E D N O S T A V N O I EFIKASNO IENJE
JETRE
IENJE BUBREGA I M O K R A N O G
MEHURA
ienje bubrega - obavezna terapija u starijem dobu.
Pogrena (nepravilna) ishrana sa suvie krobnih produkata,
jedenje u toku noi, prisustvo u hrani svih moguih dodataka
(zaina) i konzervanasa brzo izbacuju nae bubrege iz stroja.
Ibn-Sina je izvrsno razradio metod ienja bubrega. Evo ta
on pie:
Ciljevi kojima tee lekari pri Ieenju kamenja: prekid
stvaranja njihove materije, spreavanje stvaranja kamenja
putem odstranjivanja uzroka i njegovog regulisanja, a zatim
usitnjavanje i drobljenje kamenja, njihovo otkidanje i od
stranjivanje sa tog mesta gde je ono visilo, uz p o m o lekova,
koji imaju takvo dejstvo, posle ega ih izbacuju meko i
postepeno..."
Koristimo se izvanrednim preporukama Ibn-Sina.
1. Otklonimo uzroke koji stvaraju kamenje. Radi toga,
treba promeniti ishranu i nain ivota s ciljem normalizacije
r a z m e n e materija.
2. Primenimo sredstva za drobljenje, sitnjenje kamenja i
njihovog pretvaranja u pesak. Za to su dobri: sok od vratia
(tanacetum vulgare), crne rotkvice, sok od limuna, jelova
smola, korenje broa (Rubia tinetorum, MS) ili ipka, svee
iscedeni sokovi od povra i urin.
3. Izazovimo otkidanje razdrobljenog kamenja i m e k o ,
postepeno ga izbacimo.
Ishranu treba promeniti na sledei nain: u poetku pijte
kompot, aj, vodu, sokove i tome slino, zatim jedite svee
104
salate prema sezoni a, u hladno godinje doba - malo dinstano ili obareno povre. Posle uzimanja biljne hrane poje
dite s a m o j e d n o jelo, tako da osetite zasienost. Ako je to
kaa, onda samo jednu kau; ako je meso, tada samo meso;
s a m o k i o m p i r itd. Takav redosled uzimanja hrane o m o guie vam da pravilno i lako sve probavite. Ako postupate
obrnuto - pivo jedete, a zatim pijete, tada sapirete hranu u
donje delove (organe, M) bez dovoljne prethodne obrade u
elucu, zbog ega sc hrana ne razlae potpuno i stvara se
mnotvo ljake.
Osim toga, oboleli od kamena u bubrezima treba i kva
litativno da promene ishranu: manje mesnih proizvoda i
peciva. Da pogledamo ta se dobij a. Sva kuvana hrana liena
je potencijala (naboja), kalcijum u hlebnom pecivu usled
termike obrade iz organskog - napunjenog - pretvara se u
neorganski - ispranjeni. Biokoloidi mokrae sastoje se iz
razliitih mukoproteida, koji imaju negativan potencijal i na
osnovu toga oni zadravaju rastvorene soli u mokrai. Ali
neorganski kalcijum iz testenina, nemajui potencijal, vrsto
se sjedinjuje sa negativnim mukoproteidima i time potpo
mae njihovu koagulaciju i taloenje. Eto tako se poinju
stvarati kamenii, pesak. Eto zato hrana treba da bude
sveza, blago dinstana sa velikim sadrajem potencijalnih
estica - tada e sve biti drukije.
Sada treba da usaglasite svoju aktivnost, naroito uzi
manje hrane, sa bioritmom rada unutranjih organa svog
organizma. Sada je ve svima j a s n o , da su, na primer, bu
brezi najaktivniji jedanput u toku 24 asa, jedanput naj
slabiji, a preostalo vreme funkcioniu na vie-manje sred
njem nivou. Zato treba dorukovati od 7 do 9 asova ujutru
(vreme maksimalne radne sposobnosti eluca), ruati od 13
do 15 asova (vreme maksimalne aktivnosti tankog creva) i
lako veerati od 17 do 18 asova. Tu osobenost rada naeg
organizma istie poslovica: Doruak pojedi sam, ruak
podeli sa neprijateljem, a veeru u potpunosti daj neprija105
E T E R I N A ULJA
Eterina ulja imaju sledea svojstva.
Ljut ukus. Prema drevnoj klasifikaciji, ljutina" otvara
sudove, ima razreujua, ispirajua i rastvarajua svojstva.
Najbolja isparljiva svojstva, a prema tome i rastvarajua,
drobea, od svih eterinih ulja ima terpentinsko ulje. to se
vie tog ulja nalazi u biljci, ta biljka e imati bolja ras
tvarajua svojstva.
Dobra rastvorljivost u organskim rastvaraima: uljima,
s m o l a m a , ugljenim hidratima i drugim, teko rastvorljivim u
vodi.
S obzirom na to da su eterina ulja nerasrvorljiva u vodi,
ona imaju tendenciju da se nagomilavaju na bilo kojoj po
vrini. Na primer, na povrini kamenja u jetri, u n o m m e huru, bubrezima i mokranom mehuru. A poto j a k o mi107
R A Z N O V R S N I P I G M E N T I I BOJE
Prisustvo pigmenata i boja u tenostima smanjuje nji
hovo povrinsko optereenje (napon). Sto je manje povr
insko optereenje tenosti, to se ona lake i bolje rastvara,
prodire u mikro pore i razara tvrde tvorevine.
Drugi m e h a n i z a m razarajueg dejstva tenosti, koje
imaju malo povrinsko optereenje (napon), sastoji se u
tome, to molekuli povrinskog sloja tenosti imaju viak
potencijalne energije, u poredenju sa molekulima, koji se
nalaze unutra. Pri tom viak potencijalne energije energetski
aktivira povrinu rastvora i orjentie molekule rastvorene
materije (pigmenti, boje) u povrinskom sloju, zahvaljujui
emu ima pozitivnu asorpciju (zgunjavanje gasova na
povrini vrstih tela, M), koja vue prema sebi" sve iz
krvi, ui, mokrae, razara kamenje, ugruke itd.
Povrinsku aktivnost imaju mnoge prirodne boje, belanevinaste materije, glikozidi. Razmotrimo najefikasnije i
najdostupnije.
Lubenica (citrullus vulgaris). U mesu ploda lubenice
ima 5,5-10,6 procenata eera koji se sastoji iz saharoze,
112
O R G A N S K E KISELINE I LUINE
Prisustvo tih materija u rastvarau potpomae rastva
ranje slinog slinim. Na primer, kiseline se m o g u rastvoriti
pojaanom oksidacijom (zakiseljavanjem) unutranje sre
dine organizma, a luine - pojaanim luinama, i takode
uzajamnim dejstvom kiselina na luine i obrnuto.
115
M A T E R I J E KOJE SE STVARAJU U
SAMOM ORGANIZMU
U datom sluaju koristimo se osnovnim homeopatskim
principom: slino se leci slinim". Na primer, dejstvovanje
u malim d o z a m a na kamenje, koje se stvorilo u bubrezima i
m o k r a n o m mehuru, njihovim supstratom, koji se sadri u
mokrai, p o m a e se njihovo rastvaranje. U datom sluaju
zadejstvovan je nain leenja n o z o d i m a " , to jest mate
rijama koje se stvaraju kao rezultat bolesti. Njihovo po
vratno dejstvo na vlastiti primarni uzrok dovodi do izleenja
bolesti.
R a z m o t r i m o na vlastiti urin sa pozicije proiavajuih
svojstava bubrega i mokranog mehura. Na koji nain nam
on m o e pomoi kod kamenja u mokrai?
116
GORINE
Ma kakva da je njihova priroda, shodno drevnoj kla
sifikaciji ukusa - gorak ukus ima jaka proiavajua, otk
idaj ua i baktericidna svojstva. Shodno drevnoj nauci
Ajurvedi, gorak ukus je stimulator ivotnog principa ,,Vetar". Vetar" u organizmu oveka upravlja svim pokretima
(kretanjima) a posebno je koncentrisan u donjem delu sto
maka. Na taj nain, gorak ukus stimulie kretanje i usmerava
sve nadole. Eto to se ispoljava u njegovom j a k o m proiavajuem dejstvu. 1 nakon toga, poto je kamenje raz
drobljeno pod dejstvom gorkog ukusa, ono e biti usmereno
na izlaz - nadole. Kao stimulator gorkog ukusa u narodnoj
medicini se koriste sledee biljke.
Brusnica (vaccinium vitis iaea). Primenjuje se odvar iz
3-4 supene kaike isitnjenog lia, koje kuvati 15 minuta sa 4
ae vode (doza za 4 dana, piti gutljajima).
Vinja (cerasus vulgaris). Pripremiti odvar iz lia i
peteljki prema proraunu 10 grama sirovine na au vode i
piti u toku dana nekoliko puta.
Stea (potentilla anserine). Skuplja se cela biljka za
vreme cvetanja i odseca noem na visini 2-3 cm iznad
zemlje.
Ukuvana u kljualom kravljem mleku stea se smatra
j a k i m diuretinim sredstvom, koje ne nadrauje bubrege.
Sok od svee biljke mea se sa istom koliinom soka od
zelene rai - uzima se po 8 supenih kaika dnevno kao sred
stvo protiv unog i bubrenog kamenja.
118
Ekstrakt od korena be log sleza: sitno izrezan koren (komadii veliine do 3 mm) preliti vodom, prema proraunu
6,6 g r a m a na 100 mililitara vode. Posudu zatvoriti poklo
pcem i kuvati na pari 15 minuta, ostaviti da odstoji 10
minuta i procediti. Dobija se prozrana tenost ute boje,
sluzna, po ukusu slatka, sa slabim svojevrsnim mirisom.
Uzimati po 1 ajnu kaiicu na svaka 4 asa.
Laneno seme. Seoski lekari pomou njega iste bu
brege.
ajna kaiica semena na au vode. Kuvati do klju
anja. Uzimati po pola ae na svaka dva sata u toku dva
dana. Gustu smesu p r e upotrebe razrediti v o d o m .
Jeam. Odvar iz zrna j e m a ima smekavajua, obavijajua svojstva, a takode sadri materije koje ubitano
del uju na bakterije.
Sluzni odvar se priprema na sledei nain: 10 grama
semena potopiti u au vode i ostaviti da odstoji 4-6 asova,
zatim kuvati 10 minuta i procediti. Uzimati po 1 supenu
kaiku 4-6 puta dnevno.
Ovas, kultivisani. Kod bubrenog kamenja sa j a k i m
odvarom iz slame ovsa staviti vrue k o m p r e s e (obloge) i
pariti deo tela oko bubrega, tj. primeniti kao sredstvo, koje
zagreva i iri mokrane kanale, olakava prolazak kamenja i
peska.
DOPUNSKE PREPORUKE ZA VREME PROLASKA
KAMENJA 1 PESKA KROZ MOKRANE KANALE
Kod jakih bolova uzimati natate na 15-30 minuta pre
jela 100 mililitara soka od batenske ili umske jagode:
oiene j a g o d e dobro oprati u devdiru (cediljci, MS) pro*
kuvanom ohlaenom vodom, sloiti po slojevima u staklenu
teglu, posipajui svaki sloj jagoda sa malo eera u kristalu
(na 1 kg jagoda - 100 grama), zatvoriti teglu staklenim
p o k l o p c e m i ostaviti na prohladno mesto na nekoliko a
sova. Sok se m o e pripremiti i zimi (na 1 kg jagoda - 200
grama eera u kristalu) i uzimati, razblaujui protijevom
vodom.
120
IENJE B U B R E G A P O M O U
JELOVOG ULJA
ienje bubrega pomou jelovog ulja je, verovatno,
najprostiji i najefikasniji nain ienja bubrega. Ceo proces
deli se na dve uzastopne etape: nedelju dana pijete diuretina
sredstva, a dalje, tokom sledee nedelje, diuretinim sred
stvima dodajete 5 kapi jelovog ulja - to treba ispiti na 30
minuta pre jela, tri puta dnevno. im se u mokrai pojavi
mutljag-talog (obino 3 - 4-og dana upotrebe jelovog ulja),
121
LUBENICA ISTI B U B R E G E
Ta prijatna terapija ienja primenjuje se leti u sezoni
lubenica". Stoga treba stvoriti zalihe lubenica i hleba od
proklijale penice. Ako vam se jede - lubenicu, ako vam se
pije - lubenicu, ako vam se mnogo jede - lubenica sa hleb o m . Za v r e m e ienja, poeljno je prisustvo ukuana, zato
to bivaju trenuci (izbacivanje peska, kamenja) kada je po
trebna tuda p o m o . Ako imate slabo srce, unapred pripre
mite lekove za stimulaciju rada srca (korvalol, validol, niador). Poeljno je u kadi stalno imati toplu vodu sa pri
premljenim o d v a r o m iz trava (vidite D o p u n s k e preporuke
za vreme prolaska kamenja i peska"). Zapamtite, da je to
mala operacija bez noa.
Moete kombinovati tu terapiju ienja sa upotrebom
drugih sredstava za ienje kamenja: iscedeni svezi sokovi,
fizike vebe. Ovakvo ienje, do dobijanja zadovolja
vajuih rezultata, traje 2-3 nedelje.
I E N J E B U B R E G A P O M O U URINA
U literaturi o urinoterapiji opisan je sluaj izleenja
35-godinjeg umetnika od kamena u bubrezima, od ega je
on patio 7 godina. On je odbio operaciju i izleio se, stav
ljajui poveze (obloge, M) sa mokraom i pijui mokrau.
124
IENJE OD SOLI
Sa uzrastom, u organizmu oveka, nagomilava se od 1
do 2 i vie kilograma raznoraznih soli koje smetaju orga
nizmu da normalno ivi. Od njih se treba oslobaati. Uz to,
posmatranja pokazuju, da se pojedinano ne rastvaraju luinaste, mineralne i masne soli tipa urata, a takode fosfati i
oksalati. Za njihovo rastvaranje mogu se primeniti luine,
koje su bezopasne za ivotnu elatnost organizma, - po
vrinski taloi nekih biljaka ili sokova (kao na primer, masan
sloj na supi, M). Na primer, m n o g e soli rastvara aj iz
korenja suncokreta.
U jesen sakupiti zalihe debelih delova korena sunco
kreta, isei ih na sitne vlaknaste korenie, briljivo oprati i
osuiti. Zatim ih izdrobiti na sitne parie (veliine pasulja) i
kuvati u emajliranoj posudi (na 3 litra vode 1 aa korenja)
oko 1-2 minuta. Taj odvar treba ispiti za 2-3 dana. Zatim to
isto koren je ponovo kuvati, ali ve 5 minuta, u istoj koliini
vode, i takode ispiti za 2-3 dana. Trei put kuvati to isto
korenje u istoj zapremini vode, ali 10-15 minuta, i takode
125
K O M B I N O V A N O IENJE ELIJA I
TENIH SREDINA O R G A N I Z M A
Na elijskom nivou organizam se veoma dobro isti
o d v a r o m od etina smreke (bora, jele).
Cetina smreke (jele) je dobar izvor vitamina. O n a sadri
i zimi i leti veliku koliinu vitamina C. Prisustvo tog vi
tamina p o t p o m a e bru dooksidaciju ljaka do konanih
produkata i njihovo izbacivanje iz organizma. Pored toga
etina smreke (jele) sadri mnogo eterinih ulja - prirodnih
rastvaraa. Ta dva svojstva ine preparate smreke (jele)
j a k i m sredstvom za ienje.
U medicinskoj praksi koristi se preparat Pinabin", koji
predstavlja 50-procentni rastvor eterinog ulja etine smreke
(jele ili bora) na breskvinom ulju. Preparat deluje spazmolitiki na muskulaturu mokranih kanala, spreava razvoj
patogenih bakterija i preporuuje se kao diuretino sredstvo
kod bubrene litijaze (kamena u bubregu, M ) .
Jo j e d n a od dragocenih osobina etine smreke (jele) je
njen j a k o opori ukus. Ako vitamin C potpomae dooksi
daciju ljaka, eterina ulja - njihovom rastvaranju, irenju
sudova i snanom diuretikom (tera na mokrenje, M ) efe
ktu, tada na osnovu o p o r o g " svojstva dolazi do obavijanja
produkata raspada i njihovog naknadnog odstranjivanja.
Odvar etina koristi se kao unutranje (pije se, M ) i kao
spoljanje sredstvo.
127
PREPORUKE ZA ISHRANU
O P T E N A P O M E N E O ISHRANI U
STARIJEM DOBU
Ishrana oveka ima ogromnu ulogu u profilaktici sta
rosti i leenju propratnih oboljenja. U zavisnosti od upotrebe
tog ili drugog nabora produkata, ovek moe da z a r a d i " to
ili drugo oboljenje, rano da ostari. Razumna ishrana, obr
nuto, omoguava da se izlei od bolesti kojima boluje i da
produi aktivni ivot.
Malokalorina ishrana i produenje ivota.
Naunici su
ustanovili sledee zakonomeinosti: to vie u jedinici vre
mena protekne energije kroz organizam oveka, time je krai
ivotni vek. Bujica energije m o e se razmatrati kao bujica
vremena. Ako je ona suvie velika, tada su i procesi starenja
bri.
Naunici su izraunali, da ovek, u proeku, u toku
ivota m o e da utroi oko 50 miliona kilokalorija energije.
Ako svakodnevno u vidu hrane provodi kroz svoj organizam
2500-3000 kkal, tada e njegov ivotni vek biti 58 godina
(50 000 000 : 2500 = 20 000 dana ili oko 58 godina).
Dnevni obrok mladih hunzi iznosi oko 1000 kkal. Ra
u n a m o njihov ivotni vek i nalazimo:
50 000 000 : 1000
= 50 000 dana ili 137 godina).
Eto, otkrivena je jedna od tajni njihovog dugog i zdra
vog ivota. Razmotrimo ostale.
132
133
vijanjem hrane da odstoji. Mnogobrojna istraivanja u inostranstvu i u Rusiji pokazala su, da nije potrebno neprekidno
zagrevanje produkta. Dovoljno ga je zagrejati do 100C ,
poklopiti i ostaviti da odstoji, tj. d i n s t a t i , kao to su to radili
u selima, u ruskoj p e i " . Tako se ne unitavaju belanevine,
ne emulziraju masti. Nakon 30-40 minuta posudu treba po
novo postaviti na vatru, dovesti do kljuanja, kuvati 5-0
minuta i p o n o v o napraviti antrakt" na 20 minuta. Eto, sada
je jelo gotovo!
Da bi va organizam dobio dovoljnu koliinu mikroelemenata, vitamina i aktivne vode, treba to vie koristiti
terapiju sokovima i pravilno pripremati napitke. O tome,
kako to treba raditi, govoriemo u posebnom poglavlju,
p o s v e e n o m tenostima.
3. Tokom ishrane veoma je vano imati u vidu bioritmoloku aktivnost probavnih organa. eludac je aktivan
od 7 do 9 asova, zatim se aktivira guteraa (pankreas) i
tanko crevo - od 13 do 15 asova. Otuda proizilazi, da posle
15 asova m o e t e jesti malo voa, svezu salatu (u hladno
godinje doba m a l o dinstanog ili kuvanog povra), gucnuti
sveeg napitka i nita vie.
4. Veoma je vano pridravati se pravilnog redosleda
dospevanja hrane u eludac. U prvom redu uzimajte tenosti
- sokove, kompote ili druge napitke. Otprilike nakon 10-15
minuta dolaze na red biljna jela (salate, dinstano ili kuvano
j e l o od povra), koja e spreiti leukocitozu prouzrokovanu
h r a n o m , pravilno aktivirati crevni hormonalni sistem i po
stati normalna sirovina za crevnu mikrofloru. Posle toga,
m o e t e pristupiti glavnom jelu, koje sadri krob ili be
lanevine (krompir, kaa, meso, sir, jaja, orasi, bobovi itd.).
Posle uzimanja hrane nita ne piti. Zalivanje j e l a iznurava eludac, kvari dvanaestopalano crevo i zaguuje
organizam polufabrikatima" nesvarene hrane. Pravilan redosled upotrebe hranl/ivih produkata je sledei: tenosti,
voe ili salate (dinstano povre zimi), a zatim mesni ili
krobni produkt.
139
S O K O V I , KOJI IMAJU O P O R U K U S
- od enjaka i luka Sok od enjaka koristan je za brzo ienje organizma.
enjak je bogat uljem slaice i drugim proiavajuim
elementima koji ispoljava ju blagotvoran uticaj na ceo orga149
Pripremanje
napitaka.
NAPICI KOJI P O M A U DA SE
OTKLONI UMOR
U starijem dobu, naroito kada je toplo vreme, radei u
letnjikovcu (vikendici, M ) u bati, ljudi se umaraju i njihov
organizam dehidrira. Evo nekoliko napitaka, koji pomau
da se borite sa umorom i dehidracijom organizma.
Za obnavljanje snage, narodna medicina preporuuje niz
hranljivih smesa.
Staviti u emajlirani lonac (erpu) suenu kajsiju (3
k o m a d a ) , suvih ljiva (5 komada), suvih smokava (3 k o
m a d a ) , suvog groa (1 supenu kaiku), 2 jabuke, 2 kriice
limuna. Sve preliti vodom, kuvati dok ne prokljua i ostaviti
na toplom mestu 15-20 minuta.
Jedno u m a n c e razrediti sa sokom od limuna ili pom o r a n d e i dodati 1 ajnu kaiicu meda.
Sastaviti smesu iz jednakih delova: penice, ovsenice,
j e m a . Samleti zrna u mlinu za kafu, preliti toplom v o d o m
prema proraunu 1 supena kaika brana na au vode.
Ostaviti da odstoji 2 asa. Procediti i piti sa m e d o m . Upo
trebljavati kod malokrvnosti i gubitka snage.
Jedan limun spustiti u kljualu vodu na 1-2 minute,
zatim samleti u maini za mlevenje mesa ili nastrugati na
rendetu (sa korom i semenom). Dodati neslani maslac, 1-2
s u p e n e kaike meda i dobro izmeati. Uzimati uz aj.
Z r n a ovsa preliti kljualom vodom u odnosu: 1 deo
ovsa i 3 dela vode. Posle stajanja u toku 24 asa na sobnoj
temperaturi, izliti vodu i piti toplo po 1/4 ae 3-4 puta
d n e v n o pre jela. Ekstrakt uvati u friideru.
Stopedeset grama narendanih jabuka pomeati sa so
k o m od polovine pomorande, dodati 10 oienih oraha (ili
bilo kojih drugih jezgara iz porodice oraha). Orasi (badem,
lenici itd., M ) se mogu zameniti sa nekoliko kaika laga,
a p o m o r a n d a - sa dve ajne kaiice limunovog soka i
istom koliinom meda. Ta porcija (obrok) smese dovoljna je
da u toku dana hrani mozak.
153
UTICAJ HRANE NA A K T I V N O S T
(EFIKASNOST) LEKOVA
U starijem dobu mnogi ljudi primenjuju j e d n u ili drugu
vrstu lekova. Da bi oni efikasno dejstvo val i, treba znati kako
oni sadejstvuju sa probavnim materijama.
Cesto lekovite materije (lekovi), u tesnom kontaktu sa
raznim k o m p o n e n t a m a hrane, formiraju vrsta jedinjenja
koja se ili slabo asimiliraju ili potpuno spreavaju da lek
ispolji svoje blagotvorno dejstvo. Na primer, ako uzimate
antibiotike (tetraciklin, aureomicin, biomicin, oksitetraciklin, teramicin, tetran itd.), morate izbaciti iz ishrane mleko i
mlene produkte, j e r j on i kalcijuma koje sadri mleko, stva
raju jedinjenja sa tetraciklinima koja znatno smanjuju efi
kasnost leka. Takode se ne preporuuje uzimati preparate
gvozda zajedno sa ajem, kafom, orasima, peninim proi
zvodima i mlenim produktima. Sulfanilamide ine neko
dljivim" belanevine iz hrane. S druge strane, hranljiva masa
u sluaju potrebe titi sluzokou eluca i creva od nadraujueg dejstva lekova, i omoguava da se izbegnu oboljenja
eludano-crevnog trakta pri duoj upotrebi lekova. Pod
uticajem hrane nastaju promene u asimilaciji lekova. Ma
snoe, na primer, smanjuju luenje eluanog soka, slabe
peristaltiku eluca, a to dovodi do zastoja u procesu probave
hrane. Hrana, bogata masnoama, znatno smanjuje efikas
nost preparata protiv glista, furadonina, natrijum benzonata,
fenilsalicilata, sulfanilamida. Kada je potrebno poveati asi
milaciju lekova koji se rastvaraju u masnoama (vitamina A,
D, E, K, antikoagulanata, seduksena i drugih), tada je hrana
bogata masnoama korisna. eer i slatki produkti uspo
ravaju evakuaciju sadraja eluca, to dovodi do zastoja u
asimilaciji sulfadimetoksina, sulfametoksipiridazina i m n o
gih drugih preparata. Posebnu panju treba obratiti na uzi
manje lekova sa hranom koja je bogata beianevmama. Sve
belanevine, koje upotrebljavamo sa hranom, prodiru u nau
157
ZAKLJUAK
Ako vrsto elite da se oslobodite oboljevanja, hroninih oboljenja, da produite aktivni ivot - menjajte ishra
nu. K a o primer, opisau ime se hrane dugoveni ljudi
Kavkaza.
Kalorinost dnevnog obroka hrane dugovenih ljudi ka
ko istonih, tako i zapadnih rejona Gruzije za d u g o v e n e
e n e ne prelazi 2050 kkal, a za dugovene mukarce - 2200
kkal. Time se, a takode dobrom motornom (pokretnom)
aktivnou moe objasniti odsustvo medu njima ljudi sa
suvinom teinom, u veini sluajeva dugoveni ljudi su
mravi.
Umerenost u ishrani karakteristina je i za dugovenike
Azerbejdana i drugih republika Kavkaza. Po pravilu, pro161
104
VODENE TERAPIJE
Postoji stara poslovica: Kone bolesti lece se u crevima". Svako oboljenje koe - to je erupcija (izbacivanje)
toksinog sadraja, pokuaj organizma da se oslobodi
otrovnih materija nagomilanih u njemu. Z a t o dijabetes i
oboljenja koe imaju zajedniki koren - totalno zagaenje
organizma, erupcija njegovih ivotnih sokova". Oslobodivi organizam od neistoa, mi emo se osloboditi od
dijabetesa i izleiti kou.
Imuna funkcija.
Veslako poveanje temperature uni
tava ili priguuje aktivnost mnogih uzronika bolesti. Tem
peraturni prag osetljivosti itavog niza patogenih mikro
organizama nii je od temperaturnog praga kojeg su u stanju
da podnesu elije ovejeg organizma. Na taj nain, vetako poveanje temperature unutar organizma pomae da
se spale patogeni mikrobi, pre nego to nanesu tetu. Vrelina
saune, uopte, stvara sterilnost, a u organizmu se poveava
koliina leukoeita - prodiijivaca mikroba.
Prema podacima nemakih biohemiara, temeljno zagrevanje u sauni potpomae aktivno stvaranje interferona u
organizmu, materije sposobne da savlada pogubno dejstvo
gripoznog virusa.
Vidna funkcija. Terapija u sauni blagotvorno deluje na
otrinu vida. Boravak u sauni u trajanju od 10 minuta pove
ava svetlosnu osetljivost skoro za treinu.
Misaona funkcija.
Toplota stimulie rad mozga i
poveava kvalitet umnih procesa.
Zagrevajui i vlaei efekat vodenih terapija potpomae
oputanje miia, tetiva, zglobova. Ako ovek pliva u
toploj vodi, smanjuje se optereenje na sve zglobove, po
sebno na kimu. Kombinacija oputanja i smanjenja gra
vitacionog optereenja omoguava pri plivanju i drugim
vodenim terapijama da se kimeni zglobovi (prljenovi, MS)
postave na svoja uobiajena-stalna" mesta, da se lako nametaju zglobovi i pomae kod leenja povreda i istezanja.
Svi ti efekti izraeni su u poslovici Banja leci, banja pari,
banja sve na mesto stavi".
160
E N E R G E T S K I I STIMULIUI EFEKAT
V O D E N I H TERAPIJA
Na osnovu ega se stvara energija pri primeni vodene
terapije? O d m a h u rei, postoji jedna prosta terapija, koja
najvie daruje oveka energijom; o njoj e i biti rei.
Polivanje hladnom vodom odavno se koristilo sa ciljem
elienja organizma. Ljudi koji to poznaju cipe energiju i
postiu zadivljujue rezultate. Polivanje je veoma aktivno
praktikovao Porti rije Ivanov.
167
to je para vlanija, bolje izbacuje iz organizma biopatogenu energiju suvoe, koja dovodi do sasuivanja me
s a " i tee pokretljivosti zglobova. Vlana sauna, u kojoj je
vazduh, prema recima A.N.R.Sanesa, autora prvog iscr
pnog traktata o ruskoj banji, toliko t o p a o . . .kakvim ga samo
telo prihvata", veoma je korisna za lica sa konstitucijom
Vetra" i starije ljude.
172
173
varaju tople i suve terapije; sa konstitucijom u i " - umerene; sa konstitucijom Vetra" - vlane i tople. Stariji ljudi
treba ee da obavljaju vodene terapije sa zagrevanjem
celog organizma i kontrastne (tipa toplo-hladno-toplo-nakratko hladno ili prohladno). Redovne vodene terapije, naro
ito kontrastnog karaktera, potvrdie d a j e autor u pravu.
GLADOVANJE
177
P R E T H O D N A PRIPREMA
Prvo, to vam savetujem je - da pomou razliitih
terapija ienja rasteretite svoj organizam, oslobodivi se
od najoiglednijih neistoa (ljake). Pomou klistira
oistiete debelo crevo od ekskrementnog kamenja i druge
patologije. Gladovanjem nee vie dolaziti do snanih
izbacivanja iz njega, to e utedeli energiju za drugi lekoviti
rad u organizmu. ienje jetre pomoi e vam da izbegnete
krizna stanja za vreme gladovanja, kada m o e izlaziti
kamenje kao rezultat snanog efekta izbacivanja ui, stara
u i tome slino. Primena terapija sa parom (sauna)
ostranie vei deo toksina, koji se nalaze u tenim
sredinama organizma. Terapija sokom pomae da se uvrsti
taj uspeh, dopunski ispere vezivno tkivo i izlee bubrezi.
Preporuujem vam da promenitc ishranu u korist biljne
hrane. Odustanile od vetakih (torte, poslastiarski kolai,
okolada, bombone i tome slino) i pomeanih produkata
(sendvii, pica, krompir sa mesom i tome slino). Postavite
sebi pravilo da ne jedete nou i da ne pijete odmah posle jela.
Tek tada izbacivanje ljake pri gladovanju nee biti tako
snano, i vi ete lako podneti gladovanje, odmah ete poeti
da istite svoj organizam na elijskom nivou.
178
S P R O V O D E N J E 24-, 36- I 4 2 - A S O V N O G
GLADOVANJA
Sa 24-asovnim gladovanjem treba zapoeti posle do
ruka j e d n o g dana do doruka sleeeg dana i praktikovati
ga neradnih dana. Ne preporuuje se gladovanje od veere
do veere. Jedenjem preko noi poremetie itav efekat
gladovanja z b o g toga, to ne uzimate u obzir bioritme rada
probavnih organa.
U periodu gladovanja, vi se uzdravate od bilo koje
tvrde (vrste) hrane i voa, a takode i od sokova iz voa i
povra.
U tom periodu, moe se piti obina, namagnetisana,
protijeva ili estilisana voda. To je klasino" sprovodenje
gladovanja. Ako se pije urin i voda ili samo urin, to je
urinsko gladovanje. Ako se uopte ne uzimaju nikakve te
nosti, to je s u v o " gladovanje.
Za slaba i neodluna lica mogu je jedan izuzetak (i
s a m o jedan prvi put) u 24-asovnom gladovanju. U au
destilisane vode moe se dodati jedna treina ajne kaiice
prirodnog meda ili jedna ajna kaiica limunovog soka. Ti
dodaci dejstvuju kao rastvarai toksinih materija i sluzi. To
se radi z b o g toga, da bi voda bila ukusnija i da bolje rastvara
sluz i toksine materije.
Vae 36-asovno gladovanje treba da pone posle ve
ere i da traje no, dan, no i da se zavri sa d o r u k o m .
180
18-1
185
I Z L A Z A K IZ 7-1 10-DNEVNOG
GLADOVANJA
U toku sedmodnevnog gladovanja va eludac i ceo
crevni trakt se smanjuju, a probava hrane delimino se ,,prenosi na nivo elija. Sada ga treba polako aktivirati. S e d m o g
dana gladovanja, priblino oko 16 asova, m o e t e postupiti
na sledei nain. Uzeti koricu hleba, natrljati je enjakom,
briljivo provakati i ispljunuti. Ta terapija omogui e vam
da oistite usnu duplju od ljake i toksina. N a k o n 15-20
minuta moete poeti obnavljati ishranu prema jednoj od
dole navedenih varijanti.
I. Popiti au (200 grama) kiselog mleka.
Kiseo ukus energetski stimulie funkciju probave hrane.
On je aktivira na kvantnom nivou. Kisela sredina i mikro
organizmi o d m a h stvaraju odgovarajuu situaciju u eludano-crevnom traktu to aktivira pravilnu probavu hrane,
pravilnu bakterijsku mikrofloru i stimulie funkcije varenja
u organizmu.
186
189
190
P R O F I L A K S A E M O C I O N A L N I H STRESOVA
Pre nego to ponemo opisivanje prirodnih i najefi
kasnijih naina teenja gore navedenih oboljenja, poraz
govarajmo o primarnim uzrocima tih oboljenja. Jedan od
najglavnijih uzroka predispozicije (sklonosti) bilo kojim
oboljenjima je - emocionalni stres.
Ako je ovek emocionalno nestabilan, nervozan, ne
prekidno se nasWuje?' preivljavanjima na poslu, u kui
itd., ni o kakvom zdravlju ne moe biti rei. Prema tome,
prvo se treba pribrati i poeti trezveno odnositi prema oko
lini. Sledei korak u borbi sa emocionalnim stresovima je
fiziko optereenje. O n o pomae oveku da se isprazni,
opusti. Kao fiziko optereenje dobro e doi opte dostupne
etnje, lagano tranje, vebe sa rukama. To vam pomae da
mirno spavate i da se ne uzbuujete zbog sitnica.
Ako kod vas postoje jake emocionalne stege, tada pri
menjujte metodu ienja spoljanjih manifestacija. Ona e
vam pomoi da se oslobodite emocionalnih starudija (os
tataka) i da osetite unutranju slobodu i nezavisnost.
Evo j o nekoliko preporuka protiv emocionalnih
stresova.
Ishrana kod stresa treba da bude zasiena biolokim
aktivnim materijama: vitaminima, mineralnim solima, fermenlima i tome slino. U ishrani svakodnevno upotreblja
vajte hleb ili supu od proklijalog zrna. Oni sadre kompleks
vitamina B. Svee salate od listova povra snabdee va
organizam vitaminom C u obliku, koji obezbeduje poste
peno doziranje organizma. Vitamin C jaa imuni sistem,
javlja se kao antioksidant i antistresni agens. Celuloza po
vra posluie kao h r a n a " za mikroorganizme, koji obita
vaju u debelom crevu i za nas proizvode vitamin B 1 2 i niz
drugih vanih bioloki aktivnih materija. Sa vitaminom A u
obliku beta-karotena obezbedie vas sok od argarepe. Pri
stresu neophodan je vitamin E koji se nalazi u hlebu od
191
PROFILAKSA I LEENJE
SRANO-VASKULARNIH OBOLJENJA
Iemijsko oboljenje srca (ovde spadaju i sluajevi smrti
od infarkta miokarda) i oteenja krvnih sudova mozga na
staju, pre svega, usled jakih preivljavanja i uzbuenja. U
t o m e nema niega zauujueg - j e r se emocionalni centri
upravo nalaze na tim mestima. Znai, kao lekovito i profilaktiko sredstvo oni moraju, u prvom redu (pre svega),
primenjivati metodu borbe protiv stresova.
193
stvaranjem zadebljanja vezivnog tkiva - depoa (naslaga a t e r o m a , M ) , koji suavaju otvor arterije. Dalje se pato
logija moe razvijati slino iemiji. Radi borbe sa o v o m
boleu m o e se primeniti urinoterapija (piti urin i masirati
se u r i n o m ) , gladovanje, promeniti ishrana (preteno sokovi,
salate i kaa bez masla). Veoma dobro pomau vebe daoske
gimnastike.
Pod reumatizmom
podrazumeva se opte infekciono-alergijsko oboljenje sa sistematskim upalnim obolenjem
vezivnog tkiva. Proces se moe razvijati u zglobovima, srano-vaskularnom sistemu, a takode u unutranjim organima.
U razvoju reumatskih procesa izdvajaju se tri osnovna
perioda.
1. Period infekcije streptokokama u oslabljenom orga
nizmu sa pomerenom pH unutranje sredine prema truloj
strani (obino nastupa posle angine, faringitisa).
2. Period, koji se ispoljava kroz reakciju antigena antitelo na infekciju streptokokama koja se usporeno odvija i
p o m a k pH na trulu stranu.
3. Period uvrivanja alergijske reakcije na trajno
(kronino, M) oboljenje u unutranjoj sredini organizma.
Oboljenje postepeno oteuje razliite delove vezivnog
tkiva. U borbi protiv tog tekog oboljenja kao vrlo efikasno
pokazalo se ienje spoljanjih manifestacija, urinsko
gladovanje po frakcijskom metodu i ishrana u kojoj
preovlauju produkti sa boljim biolokim kvalitetima (vidite
poglavlje o napicima, koktelima). Osim toga, potrebno je
redovno fiziko optereenje koje zagreva organizam (tr
anje, ruke) i zasiuje ga energijom, potrebnom za borbu
protiv bolesti (kineska gimnastika za oblikovanje miia).
Nairoko primenjujte urinoterapiju: pie, komprese (oblo
ge), masae.
Pod aterosklerozom
podrazumeva se taloenje vrstih
masnih tvari na unutranjoj povrini arterija sa naknadnim
196
197
PROFILAKSA I LEENJE O N K O L O K I H
OBOLJENJA
PROFILAKSA
Za m n o g e
ljude dijagnoza ,,rak zvui kao smrtna
presuda. Ali zar vi sami sebe niste doveli do takvog stanja.
E v o jednostavnih profilaktikih preporuka, koje omogua
vaju da znatno smanjite rizik obolenja od raka i ojaate
zdravlje. To se posebno odnosi na ene.
Prestanite da puite bez obzira na to koliko imate godina
i koliko ste dugo pui li. Trudite se da ne budete u drutvu
onih koji pue. Smatra se, d a j e treina smrtnih sluajeva od
raka u vezi sa puenjem. Plua sa ranim predtumornim
p r o m e n a m a vratie se u normalno stanje, ako ovek prestane
da pui. Ako prestanete da puite smanjiete rizik od nasta
janja raka m l e n e lezde (dojke, M S ) i grlia materice.
Jedite grubu hranu koja je bogata celulozom-vlaknima
(povre, voe i hleb od proklijalog zrna), vitaminom A
(argarepa, krompir, kajsije i spana), a jedite i razliite vrste
kupusa (karfiol, beloglaviasti). To e smanjiti rizik od po
j a v e raka debelog creva.
198
Oprezno se odnosite prema kozmetikoj hirurgiji. Implatanti poveavaju grudi, ali razaraju va organizam, j e r
predstavljaju stranu spoljanju manifestaciju. Uz to, oni
smanjuju preciznost rezultata mamografije ( m a m o g r a m a ) za
rano otkrivanje raka.
Izbegavajte sva rendgenska ozraivanja, ukljuujui i
rendgen zuba.
199
LEENJE
Metoda leenja raka detaljno je opisana u mojoj knjizi
P o t p u n o ienje organizma. Autorski udbenik". Ovde su
dati naini leenja, koji kompleksnije dejstvujii na tumor.
1. Prekidanje procesa ana plazi je (to jest povratnog ra
zvoja) i jaanje regulacionog uticaja na elije od strane
organizma.
Radi prekidanja procesa potrebno je ukloniti
glavni uzrok stvaranja tumora - energetski zastoj. Odstranivi ga, mi emo pojaati kako optu, tako i lokalnu cir
kulaciju tenosti (krvi, limfe) u organizmu; postiemo za
sienost tkiva kiseonikom i materijama-regulatorima, obn o v i e m o frekventno-rezonansnu matricu*' spoljanje ma
nifestacije. Za ostvarenje tog cilja nama e odgovarati dole
navedena sredstva.
Metoda ienja spoljanje manifestacije. O v o m me
todom emo sve dovesti u red na nivou polja.
Tranje - efikano pojaava optu cirkulaciju krvi i limfe
u organizmu i na najjai mogui nain pojaava kapilarni
krvotok. Ako je u stanju mirovanja na 1 kvadratnom mi
limetru poprenog preseka miia otvoreno 30-80 kapilara,
za vreme tranja broj otvorenih kapilara moe dostii do
2 5 0 0 ! Fiziko optereenje aktivira rad nervnog sistema, za
v r e m e kojeg se elektrini impulsi prenose snanije i m n o g o
ee. Elektrino punjenje unutar organizma, za vreme tr
anja, raspodeljuje se ravnomerno. Tranje aktivira h o r m o nalni sistem organizma, a nastali tok (bujica) krvi sposoban
je da ih prenese do najudaljenijih elija i da regulie njihov
rad. Za vreme tranja, hipofiza ne samo da bolje koordinira
rad endokrinog sistema, ve i proizvodi posebne h o r m o n e endorfine. Kod jednakih doza oni su za 200 puta efikasniji
od morfijuma, izazivaju prirodni oseaj blaenstva i ispo
ljavaju protivbolni efekat na as vremena posle tranja! Za
v r e m e tranja m n o g o bolje se ispira ljaka iz oblasti zastoja,
neutral ili se kancerogeni, tkiva se zasiuju kiseonikom i u
200
trebljavaju se sledea sredstva: kombinovano ienje koloida elije i unutranjih sredina organizma (vidite odgova
rajue poglavlje) pomou etina (iglica etinara, M ) . Kao
d o p u n a navedenom receptu za pripremanje odvara od etina
navodim j o j e d a n : uzeti 5 supenih kaika mladih etina,
preliti ih sa 0,5 litra aktivirane vode, dodati 2-3 supene
kaike suvih ipaka i 2 - ljuske od crnog luka. Kad prokljua,
kuvati na umerenoj vatri 10 minuta. Ostaviti da odstoji
( m o e i preko noi) na toplom mestu. Slinom kombina
cijom proiavajui efekat se pojaava, elije se oslobaaju
intoksikacije. Premda napitak nije tetan, ne preporuuje se
njegova upotreba vie od etiri meseca, da se organizam ne
bi privikao.
Moete se koristiti i ovakvim receptom: oljutiti pola
limuna, isitniti, preliti odvarom od etina i uzimati po 1
supenu kaiku na j e d a n as pre jela ili nakon jednog asa
posle jela. Limun pojaava snabdevanje elija kiseonikom,
zasiuje oksidacionini fermentima i zaustavlja njihovo odu
miranje. Uopte, oksidacija unutranje sredine organizma
spreava procese trulenja.
Moete koristiti terapiju sokovima, koja e snabdevati
organizam sa prirodnim vitaminom A i gvodem, iji deficit
nastaje kod tumorskih oboljenja, i usled oksidacionih
fermenata. Uz to sok od argarepe je predivno sredstvo, koje
rastvara kancerozne tumore i gnojne rane (ireve). Prema
t o m e , evo recepata sokova:
a) argarepa 13, cvek 1 a - 3;
b) argarepa - 7, jabuka - 6, cvekla - 3;
c) argarepa - 10, cvekla - 3, krastavac - 3;
d) argarepa - 10, spana - 6;
e) j a b u k a - 10, cvekla 3-4.
Masa je data u uncama (unca je 28,3 grama).
Ako nemate navedene produkte, moete koristiti, po
mogunosti, najbolju tenost protiv tumora vlastiti urin.
D o k t o r Vilijams otkrio je u urinu specifina svojstva, koja
dejstvuju protiv kancerogenih tumora.
203
cinskih nauka Ruske Federacije) uspeno je potvrdio protivtumorsko, protivvirusno i protivmikrobno dejstvo semikarbazida. Poznato j e , d a j e u zdravom organizmu sadraj nitro-mokraevine obino na normal i, ali nje.nema dovoljno u
organizmu koji je zahvaen tumorom. A.T. Kaugin je prvi
predloio mokraevinu za leenje tumora. Ali zato da uzi
m a m o vctake preparate mokraevine, kada su prirodni
m n o g o bolji i apsolutno bezopasni! Vlastita mokraa po
moi e vam u leenju razliitih tumora.
4. Izbacivanje produkata raspada tumora iz organizma.
Osim gore navedenih sredstava za otklanjanje opte intoksi
kacije organizma, takode se upotrebljavaju i neka druga adsorbenti, komprese od gline, ekskrement dojeneta, urinske komprese na bazi vunene tkanine i mnotvo drugih.Te
komprese, po pravilu, primenjuju se lokalno, s ciljem izvla
enja produkata raspada kroz kou. Komprese se obino
stavljaju na dva asa pa se menjaju. Ne preporuuje se drati
ih vie od dva asa, zbog mogunosti povratne asimilacije
patogenih materija.
Mehanizam upijanja otrova iz organizma sastoji se u
tome, to su estice, recimo, ekskrementa dojeneta ili dru
gih materija neuobiajeno sitne, a njihova povrinska aktiv
nost je pri t o m e tako velika, da one mogu da upijaju i
Zadravaju u sebi ogromnu koliinu vrstih, tenih i gasovitih materija iz organizma.
Lekovita svojstva materija-adsorbenata bila su odavno
poznata i visoko su cenjena u narodu. Evo j e d n o g od primera
leenja raka grudi koji je pri men io pastor M.I. Majer i
p o m o u svetle prokuvane gline izleio enu, koja se dve
godine muila od raka grudi (dojke,MS), koga su smatrali
neizleivim. U trajanju od 8 dana, nou i danju, ona je stalno
drala na grudima tu glinu. Ali staje tu znaajno: bez obzira
na to, s t o j e rak zahvatio unutranjost, a na samoj dojci nije
bilo nikakve gnojne rane, to se svejedno svaki put, kada je
ona odvajala od grudi (dojke) glinu, na njoj nalazila vea
206
Ako vam je potrebna glina, koja ima snana antibakterijska svojstva, tada moete izvriti testiranje sa mlekom.
To mleko, koje due od svega ne prokisne, ukazae vam, po
tom pitanju, na najbolju glinu.
Glina m o e imati razliitu boju - crvenu, utu, zelenu.
D o b r e su sve vrste gline, zelena glina smatra se najaktiv
nijom. Ipak je poeljno upotrebljavati glinu sa teritorije, na
kojoj ivite.
Da bi se to j a e ispoljila radijacijska svojstva gline,
izloite je due suncu.
Prema tome, lekovita glina treba da bude ista, lepljiva i
da se to due izloi suncu. To je, po pravilu, glina od koje se
prave cigle i keramiki proizvodi.
Donevi u kuu dobru glinu, izloite je da se sui na
suncu ili je stavite oko pei. Kada se glina osui treba je
[sitniti (istucati) u sitan praak. Praak oistite od slamica,
kamenia, korenja i drugih stranih predmeta. Posle toga
stavite glinu u emajliranu, drvenu ili glinenu posudu.
Ne srne se upotrebljavati posuda sa oteenim emajlom i
mcati glina metalnim predmetima.
Nalijmo u posudu oiene aktivirane vode, da ona sko
ro pokrije glinu i ostavimo je da odstoji nekoliko asova, da
glina upije vlagu. Povremeno je moemo promeati rukama
ili drvenom lopaticom (kaikom,MS). Treba da dobijete
kompaktnu masu bez grudvica, konzistencije guste pavlake.
208
209
PROFILAKSA I L E E N J E
RASPROSTRANJENIH OBOLJENJA
POVEANI APETIT I GOJAZNOST
Poveanje apetita u postarijem uzrastu (dobu) naunici
objanjavaju time, to se smanjuje osetljivost hipotalamus n o g centra na dejstvo glukoze. Zato u srednjem i postarijem
uzrastu ovek uspeva da pojede vie, nego to je potrebno,
dotle, dok ne proradi hipotalamusni regulator apetita. To
dovodi do toga, da se u krvi nagomilava suviak glukoze,
koji prouzrokuje postepeno gojenje. Taj suviak glukoze u
krvi prenapree guterau (pankreas), a to prouzrokuje po
javu eernog dijabetesa.
Radi borbe sa povienim apetitom i gojaznou stvorite
naviku da j e d e t e samo toliko koliko da utolite glad.
Ako patite od upale pankreasa, koristite sledei savet:
U
ujutro natate pijte nepunu au toplog mleka (30 C) sa
ajnom kaikom meda. Pri tome obavezan uslov j e : ne piti i
ne jesti posle uzimanja leka" 4 asa. Nakon 3-4 dana bolovi
e nestati, vi ete osetiti unutranji komfor (udobnost) i
lakou. Na licu e se pojaviti rumenilo. Lice e poprimiti
crvenu boju. M e d sa mlekom moe se primenjivati mesec
dana sa malim prekidima.
Ispostavlja se da pankreas (guteraa) voli" toplotu i
prirodni sladak ukus. Energetika toplote i slatkog ukusa u
rezonansi je sa energetikom pankreasa, to ga jaa. Materije,
212
DIJABETES
Kod dijabetesa (diabetes mellitus) preporuujemo vam
metodologiju obnavljanja (regeneracije) veze izmeu spo
ljanje manifestacije i fizikog tela posredstvom izazivanja
toplote, peckanja i hladnoe. Te oseaje treba da izazivate u
pankreasu. Primenjujte urinoterapiju. Osim toga sprovedite
sve glavne terapije ienja i promenite ishranu (jedite samo
prirodni eer i krobove).
KLIMAKS
Da kod ena ne bi dolo do prevremenog iskljuivanja
reproduktivne funkcije, koja nastaje zbog smanjenja regulacijske osetljivosti na polne hormone, treba je zaustaviti
povremenim gladovanjem. S tim ciljem, dovoljno je gla
dovati po 5-10 dana 3-4 puta godinje (najbolje u d a n e
posta). Osim toga, kod mnogih ena menstrualni ciklus se
uspostavlja posle sprovodenja glavnih terapija ienja i
p r i m e n e urinoterapije.
CIROZA JETRE
Pod cirozom jetre podrazumeva se progresivno obo
ljenje jetre, koje se karakterie distrolijom ili nekrozom
elija jetre. Kao rezultat toga nekontrolisano se poveava
vezivno tkivo, naruava se normalna regeneracija j e t r e i
krvotok u njoj. Rezultat toga je jetreni nedostatak.
U borbi sa tim oboljenjem, u prvom redu, potrebno je
odstraniti emocionalne efekte koji se javljaju u vidu gneva i
213
razdraenosti. Zatim oistiti spoljanje manifestacije i primeniti metodu obnavljanja regulacione veze izmeu spo
ljanjih manifestacija i fizikog tela.
Dalje leenje m o e se vriti primenom urina - piti 2-3
puta d n e v n o po 100-150 grama. To e omoguiti da se
otklone nekrozne pojave, koje prouzrokiiju trulenje u jetri i
n a k n a d n e progresivne procese. Radi kvalitetne ishrane treba
vie koristiti terapiju sa sokom i bioloki aktivne produkte na
bazi proklijale penice.
Kod leenja ciroze i regeneracije tkiva jetre velika efi
kasnost postie se gladovanjem u trajanju 14-21-28 dana sa
u p o t r e b o m urina. M o e se gladovati frakcijski (po perio
dima, M ) .
Kao profilaktiku oboljenjima jetre treba sprovesti gla
vne terapije ienja, osloboditi se od zatvora. Posle toga,
kada ste oistili jetru pomou ulja i limunovog soka, redovno
leti sprovodite 2-3 profilaktika ienja jetre p o m o u so
kova.
POSEBNE P R E P O R U K E Z A E N E
Kod postoperativnih upala - pijenje urina; na av (oiljak,M) - aplikacije od sveeg, a zatim ukuvanog urina, a
takode ispiranja pricom - u poetku sve, a zatim ukuvani
topao urin.
Za
poveanje
grudi
Za suenje
vagine
(radnice)
P R O F I L A K S A I LEENJE V A R I K O Z N O G
PROIRENJA VENA
Vi znate, da su najbolja profilaktika sredstva koja spre
avaju razvoj varikoznog proirenja vena - specijalne fizi
ke vebe.
1. Lei na leda, staviti noge na stolicu (taburet) ili ih
upreti u zid. Pripodii se, zadravajui se u tom poloaju 5
sekundi, opustiti se. Iz poetnog poloaja mogu se savijati i
opruati noge.
2. Lei na leda, ruke ispruiti du trupa. Raditi nogama
kao da vozite bicikl. Disanje slobodno. Ponavljati vebu dok
ne osetite cirkulaciju krvi u nogama.
3. Lei na leda. Podii noge uvis pod pravim uglom,
zadrati ih u tom poloaju oko minute i polako spustiti. To
uraditi 5-10 puta.
4. Zauzeti poloaj etveronoke (kleknuti, osloniti se na
kolena i na ruke, M). Saviti ruke u laktovima, pribliiti trup
podu i visoko podignuti desnu nogu. Zadiati se u tom
poloaju 3-5 sekundi. Vratiti se u poetni poloaj. Uraditi
vebu po 4-6 puta sa j e d n o m i drugom nogom.
220
Dopunski saveti
Da bi stimuli sali oticanje krvi, drite noge u malo
podignutom poloaju.
Ne stojite i ne sedite dugo n a j e d n o m mestu.
Nosite komotnije rublje. Zategnuto rublje koje vrsto
pri lee uz telo, oteava cirkulaciju krvi.
Uzimanje lekova, pilula protiv zaea (kontracepcijskih,
M) pogorava stanje vena.
N E G A LICA
Da bi vae lice izgledalo mlado, privlano, uradite spe
cijalne vebe koje smanjuju bore oko oiju, i otklanjaju oteenost onih kapaka.
1. Sedite sa ispravljenim leima i gledajte ispred sebe.
irom otvorite oi, pazei da ne mrtite lice. Ostanite u
takvom poloaju, brojei u sebi do osam. Zatvorite oi i
opustite se. Prvi put ovu vebu uradite samo j e d n o m .
2. Gledajte pravo ispred sebe, zatim, ne menjajui
poloaj glave, pomerajte oi udesno, zatim ulevo, gore, dole
, zatim pogled ide prvo desno pa gore, zatim levo pa gore,
potom desno pa dole i, na kraju, levo pa dole. Ova veba je
produetak prethodne vebe.
Kao to ste primetili, to su svojevrsni k r u n i " pokreti
oima. Prvo se ta veba radi jedanput, a zatim do est puta.
3. D o b r o zatvorite oi, brojite do pet. Uradite jedanput.
4. Sedite ispred ogledala , opustite podbradak i gledajte
na svoj odraz u ogledalu. Postepeno zatvarajte oi, dok ne
ostane mali otvor. Koncentriite panju na polukrug ispod
oiju (podonjake, M) i pokuajte da podignete donji oni
kapak. Potpuno zatvorite oi i opustite se.
5. Vrhovima prstiju pritiskajte podonjake. Zamurite,
savladavajui otpor prstiju, u sebi brojite do etiri. (Prsti se
za to vreme ne smeju pomerati) Postepeno poputajte pri
tisak prstiju. Ponovite j o 2 puta.
222
224
NEGA KOSE
Glavni uzroci opadanja kose kod ena i mukaraca su
poremeaji endokrinog sistema, poremeaj rada nadbubre
nih lezda, titaste lezde (smanjena aktivnost) ili hipofize.
Drugi uzroci: stres, koji utie na rad endokrinih lezda,
emocionalne i fizike traume. Nedostatak ishrane izaziva
kako opadanje, tako i sedenje kose. Izmeu ostalih uzroka
opadanja kose, naroito kod ena, mogu se istai slaba cirku
lacija krvi na povrini lobanje, hronina oboljenja, nekva
litetni amponi i boje za kosu, vrua suenja kose, trovanje
solima tekih metala, anemija, upotreba alkohola i puenje.
Konstitucija oveka ispoljava ogroman uticaj na kvalitet, boju i opadanje kose. Na primer, dlake debele i prave
(uglavnom crne boje) rastu gusto, nema zalisaka, odravaju
se do d u b o k e starosti. Takvu kosu daje individualna kon
stitucija Sluzi". Kosa prava, svetle boje (boje slame i ride
boje), dlake srednje debljine, sklone brom sedenju i opa
danju (naroito kod mukaraca), karakteristina je za ljude,
k o d kojih preovladava konstitucija u i " . Kosa tanka, svetla, kovrdava, retka, ali bez obzira na to zadrava se do
postarijeg uzrasta (doba), karakteristina je za ljude, kod
kojih preovladava individualna konstitucija Vetra".
Potrebni su polivitaminski i mineralni dodaci i vitamini
B-kompleksa. Njihov nedostatak je glavni uzrok opadanja
k o s e kod ena. Ali, da bi organizam te vitamine i mineralne
materije m o g a o normalno da asimiluje, potrebno je oistiti
jetru. Neista jetra ne uspeva da asimiluje mineralne ma
terije i vitamine onako, kako vi to elite.
Mineralne materije i vitamini moraju se unositi u orga
nizam u prirodnom, a ne u vetakom obliku. Produkti, koji
sadre mineralne materije su morski kupus, sokovi i salate
od sveeg povra, viekomponentni odvari i ekstrakti od
trava, hleb i supa od proklijalog zrna.
225
P O S E B N E P R E P O R U K E ZA M U K A R C E
Problemi mukaraca su analogni. Najei problemi u
postarijem dobu su adenoma prostate i impotencija.
Kao profilaksa tim oboljenjima preporuujemo da se
sprovedu glavne terapije ienja, primeni urinoterapija, is
hrana zasiena biolokim aktivnim materijama, umereni fi
ziki rad.
Za leenje adenoma prostate treba, u prvom redu, uspo
staviti regulacijski uticaj spoljanjih manifestacija na taj
deo. To se moe uraditi pomou metode ienja spoljanjih
manifestacija ili
uspostavljanja regulacijskog uticaja spo
ljanjih manifestacija na fiziko telo. Ako se to ne uspe
uraditi, tada je poeljno gladovati na urinu u toku godine po
7-10 dana 3-4 puta.
Za leenje impotencije posebno odgovaraju energetske
vebe, gladovanje u dane posta po 7-10 dana, ishrana pro
duktima od proklijalog zrna. Osim toga i sve terapije za
ienja.
Preporuuju se i dopunske vebe, koje pomau da se
obnovi normalna potencija.
1. Leei na leima, sa malo podignutom zadnjicom
(staviti ispod jastuk) vriti kontrakcije miia anusa (do 50
puta, po nekoliko sekundi svaka kontrakcija). To treba raditi
svakodnevno, moe 2-3 puta dnevno.
228
230