OSNOVNI POJMOVI MULTIMEDIJE

MULTIMEDIJA

u izrazu multimedija, rije medij predstavlja

naine, oblike kojima se predstavlja i prenosi
neka poruka (pr. tekst, slika, zvuk), a multi
oznaava da se koristi vie njih istovremeno
kombinacijom svih medija unutar jednog
raunalnog zapisa (datoteke) dobivamo
multimedijski zapis (prezentaciju)
Multimedija je kombinacija teksta, slike
(pokretne ili nepokretne), zvuka, animacije, videa
objedinjenih putem raunala i odnosi se
prvenstveno na medije koji su po svojoj prirodi
netekstualni, a ako je ukljuen tekst rije je o
kraim uputama ili objanjenjima.

MULTIMEDIJA

Multimedija je poela kad je prvi glasovir

stavljen u kino s nijemim filmom
Od tada se multimedije, kao pojam, iskljuivo
definiraju kao kombinacije razliith medija:
Kao kombinacija teksta i slike (slika, ikona,
animacija, film)
Kao kombinacija teksta i zvuka (muzika, govor)
Kao kombinacija teksta, slike i zvuka

MULTIMEDIJA

svrha je multimedije da to zanimljivije,

privlanije i stvarnije predoi i prenese neku
informaciju - pojavu, prizor, ugoaj ili dogaaj.
cilj je multimedije da zaokupi to vie naih
osjetila kako bi doivljaj prenesene poruke bio
potpuniji.

ELEMENTI MULTIMEDIJE

Tekst

Slika

Zvuk

Animacija

Video

Interaktivnost

TEKST

na raspolaganju imate razliite vrste fontova,

veliina, boja, sjene, pokretni tekst i ostale efekte
koji ine tekst zanimljivijim i lake uoljivim

TEKST

Font = skup znakova istog stila

Privlai panju
Daje poseban ton (

, luckasti)

Stvara sliku o stavu koji informacijom prenosimo

TEKST

nedostaci: nepokretan
je (statian),
nepromjenjiv i
pravocrtan (linearan)
medij ita se tako
kako je napisan (od
poetka do kraja)

TEKST

Hipertekst
vrlo se esto pojavljuje kao element multimedije
to je dio teksta koji se moe aktivirati (npr.
klikom mia) da bi se izvrila neka radnja
obino vodi do drugog dijela teksta ili ak drugog
dokumenta
pomou hiperteksta korisnik sam bira kojim e
slijedom itati i pretraivati tekst
Aplikacije za obradu teksta
Wordpad, Microsoft Word, OpenOffice Write

SLIKA
bilo

kao crte ili fotografija, ima znaajnu

ulogu u multimediji

moe

biti samostalan multimedijski

sadraj, element animacije ili dio
videozapisa

za

pretvaranje slika i fotografija iz

analognog u digitalni oblik koristimo
skener, digitalni fotoaparat ili digitalnu
kameru, TV karticu

SLIKA
Osnovna podjela slika
rasterska slika
vektorska slika

SLIKA
Rasterski format slike

slika je sastavljena od toaka (piksela)

kod poveanja dimenzija, GUBI SE na kvaliteti

zauzimaju vie memorije od vektorskih

primjeri rasterskih formata: JPG, TIF, GIF, PNG, BMP,

PSD

Aplikacije za izradu i obradu rasterskih slika

Adobe Photoshop, Corel Photopaint, Paintshop Pro, Gimp

SLIKA
Vektorski format slike

pamte se samo koordinate toaka, a program rauna linije

izmeu njih

kod poveanja dimenzija, NEMA gubitaka kvalitete

zauzimaju manje memorije od rasterskih

primjeri vektorskih: AI, EPS, CRD

Aplikacije za izradu i obradu vektorskih slika

Adobe Illustrator, Corel Draw, Macromedia Freehand

DIGITALNA FOTOGRAFIJA

javlja se poetkom 90-tih godina 20. stoljea

Digitalni fotoaparati koriste elektroniki
senzor slike koji sliku snima kao niz
elektronikih podataka umjesto kemijskih
promjena na filmu.

ZVUK

Zvuk je jedan od temeljnih elemenata multimedije, bilo

da se radi o glasovnom ili instrumentalnom zapisu.

Zvuk je po svojoj prirodi zvuni val, tj. analogni signal.

Da bi raunalo moglo prepoznati zvuk, potrebno ga je

digitalizirati, tj. pretvoriti u binarni oblik koji raunalo
razumije.

Taj posao u raunalu povjeren je zvunoj kartici.

Osnovna uloga zvune kartice je pretvaranje analogne

informacije (zvuni val) u digitalnu (binarnu) i obratno.

POSTUPAK DIGITALIZACIJE ZVUKA METODOM

UZORKOVANJA

Digitalizacija zvuka, pojednostavljeno, vri se u nekoliko

koraka:
mikrofon hvata zvune valove, pretvara ih u analogni signal i
prosljeuje zvunoj kartici,
2. sempliranje: zvuna kartica uzima uzorke zvuka,
3. kodiranje: uzorci zvuka pretvaraju se u digitalni oblik,
4. konani rezultat kodiranja pohranjuje se, kao i svaki drugi
podatak, u datoteku. Po nastavku datoteke (npr. wav, mp3,
wma), raspoznaje se koji je nain kodiranja upotrijebljen.
1.

DIGITALIZACIJA ZVUKA PUTEM

UZORKOVANJA, SEMPLIRANJA (SAMPLING)
Tijekom reprodukcije, treba obaviti isti postupak,
ali u obratnom smjeru: od digitalne datoteke do
glasa koji e se uti preko zvunika.
U ovom sluaju, potrebno je "deifrirati" zvune
podatke zakodirane u digitalnoj datoteci.
Ovaj obrnuti postupak od kodiranja zove se
dekodiranje.
Vrsta programa kojom se vri kodiranje i
dekodiranje zvunih podataka zove se codec (od
Coder/Decoder).
Podaci zakodirani odreenim codec programom
moraju se dekodirati tim istim programom.

DIGITALIZACIJA ZVUKA PUTEM

UZORKOVANJA, SEMPLIRANJA (SAMPLING)

Kod digitalizacije zvuka sempliranjem bitan podatak je

Sample Rate uestalost (frekvencija) kojom zvuna
kartica uzima uzorke zvunog vala i pretvara ga u
digitalne.

im vea je ta uestalost, kvalitetniji je zvuk (ali i vea

zvuna datoteka)

MIDI (Musical Instrument Digital

Interface) metoda
MIDI (Musical Instrument Digital Interface) je

protokol koji upravlja razmjenom podataka

izmeu instrumenata i raunala.

Obrauje podatke o tonovima (visina, jaina,

trajanje tona) i instrumentima koji e ih odsvirati.

Na ovaj nain moe se snimiti i izvoditi kompletna

instrumentalna kompozicija za cijeli orkestar!

STVARANJE MIDI GLAZBE NA RAUNALU

MIDI glazba se obino snima tako da se na zvunu karticu,

tonije na MIDI/Game port, prikljui neki instrument.
Sekvencer snima melodiju odsviranu na instrumentu i uva je
u zasebnom tzv. kanalu.
Zvunom zapisu melodije pridjelimo zvuk kojeg elimo
instrumenta.
Na taj isti zvuni zapis moemo dopisivati druge zvune zapise
(npr. drugih instrumenata) otvaranjem novih kanala.
Kombiniranjem (miksanjem) vie zvunih zapisa dobivamo
konaan glazbeni proizvod u obliku MIDI datoteke.

MP3 GLAZBA

Naziv MP3 je skraenica za algoritam kodiranja zvuka a

puni naziv mu je MPEG-1 Layer 3.

Zvuk kodiran njime (algoritmom) pohranjuje se u datoteke s

nastavkom .mp3.

Tijekom kodiranja koristi saimanje (kompresiju) pa MP3

glazbene datoteke mogu biti i do 10 puta manje od originala

Moete i sami odabrati stupanj saimanja

to je vee saimanje, ostane manje zvunih podataka pa je

zvuk loiji. I obratno.
Mjerilo kvalitete MP3 zvunog zapisa je Bit Rate. To je
koliina bitova kojom je "opisana" jedna sekunda zvunog
zapisa.

ZVUK

Digitalni zvuni zapis

moemo obraivati,
mijenjati te mu dodavati
ili oduzimati zvune efekte
(npr. dodati jeku, oduzeti
um i sl.).

Animacija

sastoji se od niza crtea koji se brzo

izmjenjuju

crtei obino prikazuju neki lik (objekt) u

razliitom poloaju

pojedini crte u nizu naziva se okvir (frame)

ili sliica

kada se crtei izmjenjuju dovoljno brzo,

dolazi do optike iluzije kretanja
(zahvaljujui tromosti naega oka) pr. bloki
s crteima u koli

Animacija
za

privid animacije koristi se minimalno 10

fps-ova (sliica u sekundi), dok je idealna
vrijednost 25 fps-a

primjeri

formata za animaciju: GIF

(animirani gif), SWF i svi video formati

Animacija
Aplikacije za izradu animacija
GIF animator, Flash, Power Point (za 2D
animacije), 3D studio (za 3D animaciju)

Animacija
Animacijske tehnike
Tradicionalna animacija
Stop-motion (stani-kreni) animacija
Raunalna animacija

Animacija
Tradicionalna animacija
Svaki okvir (frame, sliica) crta se runo, a
zatim se kopira ili precrtava na prozirnu foliju i
na kraju se ta folija stavlja na nacrtanu
pozadinu i fotografira (zadnjih 10-tak godina se
sliice, jednostavno, skeniraju).

Animacija - Tradicionalna animacija

Animacija
Vrste tradicionalne animacije

Primjer
rotoskopske
animacije

full animacija
(najuobiajenija vrsta
poznata po vrlo stvarnom i
detaljnom prikazu)
limited animacija
(jeftinija inaica, nije toliko
detaljan prikaz)

Rubber hose animacija

(slobodna forma animacije
jer se likovi ne ponaaju, a
niti ne izgledaju prema
zakonima fizike)
Rotoskopska animacija
(crtai, okvir po okvir
precrtavaju preko snimki
kamerom)

Animacija - Rotoskopska
animacija

Animacija
Stop-motion (stani-kreni) animacija
Kod ove vrste animacija takoer se snima okvir po
okvir, a meukoraci se postiu pomicanjem
objekata na sceni. Ima dosta podvrsta.
Primjeri: A je to, South Park i sl.

Animacija - Stop-motion
animacija

Animacija
Raunalna
animacija
Postoji 2D i 3D
animacija.
Primjeri: Pixarovi animirani
filmovi (Toy
story, A
Bugs life, U
potrazi za
Nemom)

Animacija - Raunalna animacija

3D

Animacija - Raunalna animacija

2D

VIDEO

VIDEO
temelji

se na slinim principima kao i

animacija (brzo prikazivanje niza kadrova),
ali se kod videa radi o pokretnim slikama

raunalo

moemo povezati s ureajima

(videokamera, videorekorder, DVD ureaj,
TV kartica) i od njih preuzeti video
materijal

VIDEO
video

materijal se moe obraivati (pr.

dodavanje naslovnog teksta ili zvune
podloge, skraivanje i premjetaj kadrova s
jednog mjesta na drugo i sl.) to nazivamo
video montaa (eng. Video editing)

kombiniranjem

video materijala sa
tehnikama 3D animacije nastaju filmovi
poput Jurskog parka, Ratova zvijezda ili
Gospodara prstenova

VIDEO
MPEG-1, MPEG-2,
MPEG-4

Standardi za kodiranje i saimanje video zapisa postavljeni od strane

MPEG organizacije.

WMV (Windows Media

Video)

Microsoftov format za kodiranje, saimanje i pohranu video zapisa.

Daje veliku kvalitetu zapisa uz izrazito malu veliinu datoteka.

AVI (Audio Video

Interleaved)

Multimedijalni format koji zajedno pohranjuje audio i video zapise,

ali ih ne kodira i ne saima to je preputeno korisniku. Prije
no to se podaci pohrane, korisnik odabire koje kodiranje i
saimanje e se primijeniti na zapisima.

DivX

Format za pohranjivanje video zapisa sa velikom mogunou

saimanja uz ouvanje visoke kvalitete. Udruiv s MPEG-4
standardom za kodiranje i saimanje.

DVD filmovi

Film pohranjen na DVD disk u MPEG-2 formatu sa visokom

razluivou (Resolution), odlinom kvalitetom slike i sa
Dolby Surround 5.1 zvukom.

Aplikacije za izradu i obradu video zapisa

Movie Maker, Premiere, Edius, Avid

VIDEO )

kodek (eng. Codec) nain na koji se saima i

pohranjuje video zapis
osim formata zapisa u kojem su mogue razne
rezolucije (razluivosti) slike, vano je znati na
koliko se fps-ova (Frame Per Second sliica u
sekundi) odvija video zapis

bit rate mjera za koliinu podataka video zapisa u

odreenoj vremenskoj jedinici (bit/s - bitova u
sekundi ili Mbit/s milijuna bitova u sekundi) vei bit rate obino znai i bolju kvalitetu

VIDEO

VIDEO
Stereoskopija (prividni 3-D video zapis)

Stereoskopski video zahtijeva ili dva kanala desni za

desno, a lijevi za lijevo oko ili dva preklapajua video
sloja.
Mogunosti stereoskopije ponekad znaju iskoristiti TV
postaje (pr. RTL televizija nedjeljom u 20 sati) ili
proizvoai DVD filmova.
Za gledanje takvih video sadraja trebaju vam
jednostavne plastine naoale kroz koje na jedno oko
vidite sve u crvenim, a na drugo sve u plavim nijansama.
pr. Putopisne reportae nedljeljom u 20 sati na RTL
televiziji

MULTIMEDIJSKE KOMBINACIJE
VIDEO I ANIMACIJE
Kada

se video kombinira s animacijom i

tehnikama za 3D grafiko modeliranje, mogu
se dobiti zanimljivi rezultati koji nadilaze
stvarnost (prisjetite se samo nekih filmova,
kao to su Gospodar prstenova ili Matrix).

Da

bi scene u pojedinim raunalnim igrama

djelovale to stvarnije, esto se koristi
kombinacija videa i animacije.

INTERAKTIVNOST

Bez interaktivnosti poruka nije povezana niti s

jednom prethodnom porukom
Reakcija poruka je povezana samo sa porukom
neposredno prije
Interaktivnost poruka je povezana sa vie
prethodnih poruka i meu njima postoji
meusobna povezanost

INTERAKTIVNOST

Interaktivna multimedija doputa korisniku

kontrolirati nain na koji se informacije
prikazuju. To znai da korisnik moe upravljati
dolaskom i odlaskom potrebnih informacija

MULTIMEDIJA I RAUNALO

Multimedija je postojala i prije pojave raunala

(npr. film, kazalite i televizija samo su neki od
primjera multimedije ).
Kod takve se multimedije fizikalne pojave tj.
signali (zvuk, slika itd.) ne pretvaraju u digitalni
oblik, nego samo iz jedne u drugu (prikladnu)
fizikalnu veliinu. Zato se takva multimedija
naziva jo i analogna multimedija

POJEDNOSTAVLJENA SHEMA
NASTAJANJA ANALOGNE
MULTIMEDIJE

SLIJEDI:
MEDIJI