Ekonomika poduzea skripta

OPENITO O EKONOMICI
Ekonomika poduzea je znanstvena i nastavna disciplina koja se bavi gospodarskim
problemima poduzea i njihovim ponaanjem na domaem i svjetskom tritu.
Kao znanost ekonomika prouava gospodarske probleme poduzea, istrauje imbenike
njihova uspjeha i spoznaje zakonitosti u njihovom poslovanju.
Kao nastavna disciplina ekonomika poduzea saznaje za nova znanstvena dostignua na
svome podruju, prihvaa provjerene znanstvene spoznaje, i nauava o svemu to je
neosporno i to je od znaenja za suvremenu izobrazbu ekonomista.
Ekonomika poduzea je istovremeno i teorijska i praktina disciplina.
Teorijska je znaajka to to nastoji proiriti postojee i doi do novih spoznaja, a praktina u
injenici da polazi od postojeih gospodarskih problema poduzea i da u njihovoj praksi
provjerava ispravnost spoznaja i pretpostavki.
Ekonomika poduzea je i statika i dinamika disciplina. Statika jer se bavi datim stanjima u
poduzea, a dinamika jer je zanimaju promjene do kojih u poduzeu dolazi.
Glavna pitanja ekonomike: to, kako, i za koga proizvoditi, te tko proizvodi i s kakvim
uspjehom.
Predmet ekonomike je odreen samim nazivom, a i opim gospodarskim problemima i
spoznajama bitnim za sva poduzea.
Zadaa ekonomike je da prui osnovna znanja za uspjeno poslovanje poduzea, da objanjava
ekonomske pojave u tom poslovanju i da omogui djelotvornije odluivanje.
Cilj ekonomike je da potie i razvija istraivaki rad na podruju gospodarenja u poduzeima,
te da koluje i stvara ekonomiste, rukovodioce za potrebe poduzea i drugih ustanova.
Orijentacija ekonomike poduzea: poduzetnika, marketinka, sistemska, poslovno-politika,
menaderska, bioloka, psihosocijalna, ekoloka i etika.
Ekonomika poduzea se dijeli na opu ekonomiku i posebnu ekonomiku. Opa ekonomika bavi
se gospodarskim problemima s kojima se susreu sva poduzea, a posebna ekonomika bavi se
gospodarskim
problemima
poduzea
pojedinih
vrsta
djelatnosti.
Razlikujemo sljedee posebne ekonomike: prema gosp. djelatnostima, prema poslovnim
funkcijama, prema karakteru vlasnitva te prema kombinacijama navedenih kriterija.
Znanstvene metode:
Racionalistike metode spoznaje (temeljene na razumu): analiza, sinteza, indukcija,
dedukcija i komparacija
Empirijske metode spoznaje (temeljene na iskustvu): promatranje, intervju, upitnik, anketa

Nastavne metode:
Definicija, klasifikacija, deskripcija i eksplikacija.

TEORIJA FIRME
Teorija firme ili poduzea obuhvaa razmiljanje, stajalita i spoznaje o poloaju i ponaanju
poduzea na tritu, o njegovim gospodarskim i drutvenim ciljevima, o riziku i profitu, o
trokovima i prihodima, o vlasnitvu i upravljanju, o rukovoenju i organizaciji, te o distribuciji
moi u poduzeu itd.
Najvei doprinos teoriji firme: Richard Cantillon i Antoine-Augustine Cournot.
Teorija firme dijeli se na:

Neoklasinu teoriju firme (zaetnik Alfred Marshall)

Bihevioristiku teoriju firme (zaetnik Herbert A. Simon)
Menadersku teoriju firme (F. W. Taylor)
Etatistiku teoriju firme
Teoriju o ilirskoj firmi (zaetnik Benjamin Ward)

PODUZEE, PODUZETNIK I PODUZETNITVO

Poduzee je samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina u vlasnitvu odreenih
subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe trita, koristei se odgovarajuim
resursima i snosei poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih
ciljeva. (Napomena: pitanje iz kolokvija)
Po veliini poduzea razlikujemo: mikro (od 1-9 zaposlenika), mala (od 10-49 zaposlenika),
srednja (od 50-249 zaposlenika) te velika (od 250 i vie zaposlenika).
Objanjenje pojma poduzea
1. Samostalnost poduzea
Samostalnost poduzea ogleda se u ekonomskom i pravnom smislu.
Ekonomska samostalnost poduzea je u tome to ono bira predmet svojeg poslovanja,
potrebne resurse i poslovne partnere, donosi potrebne odluke. Dok se pravna samostalnost
poduzea oituje u tome da je ono pravna osoba i da na toj osnovi stjee prava i obveze.
(Napomena: pitanje iz kolokvija)

2. Vlasnitvo poduzea
Poduzea mogu biti u privatnom i javnom vlasnitvu.
Privatno vlasnitvo: inokosno vlasnitvo (samo jedan vlasnik), obiteljsko vlasnitvo, ortako
poduzee, zadruno poduzee (vei broj pojedinanih vlasnika) te korporativno poduzee
(mnotvo pojedinanih vlasnika).
Javno vlasnitvo: poduzee moe biti ili dravno (pripada opini, dravi) ili javno (u vlasnitvu
sindikata, crkve, znanstvenih, obrazovnih i drugih organizacija)

3. Proizvodnja dobara i usluga

Proizvodei dobra i usluge za trite, svako se poduzee bavi odreenom gospodarskom
djelatnou, stoga ih razlikujemo po:
1. Poduzea po sektorima (primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni)
2. Poduzea po gospodarskim oblastima i granama (industrija, poljoprivreda, graevina)
3. Poduzea s obzirom na predmet poslovanja (najprepoznatljivi po ovom kriteriju)

4. Poduzee se koristi resursima i snosi rizik

Angairanjem, koritenjem i plaanjem odgovarajuih resursa poduzee se izlae riziku da
pretrpi gubitak uloenog kapitala. Rizik potjee iz neizvjesnosti u budunosti.

5. Poduzee tei ostvarivanju dobiti i postizanju drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva

Za razliku od tradicionalnih poduzea iji je jedini cilj bio ostvarivanje dobiti, suvremena
poduzea imaju i druge ekonomske, ali i znaajne drutvene ciljeve.

Poduzetnik
Poduzetnik je osoba koja je nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata
znanjem o poslovima i ljudima, odluna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzeem na
temelju inovacija i stalnog razvoja.

Poduzetnitvo
Poduzetnitvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje, organiziranje i inoviranje
poslovanja poduzea s temeljnom svrhom stvaranja novog trita.

Osnivanje poduzea
Za osnivanje i uspjeno poslovanje bilo kojeg poduzea, osim poduzetnika i poduzetnitva
potrebni su jo i odgovarajui gospodarski preduvjeti.
Meu brojnim, gospodarskim preduvjetima istiu se:
a) Vanjski preduvjeti: potrebe trita (ishodina toka i trajan orijentir u poduzetnikoj
djelatnosti) i dostupnost resursa (osim dostupnosti resursa, mogunost pristupa tim
resursima)
b) Unutarnji preduvjeti: predmet poslovanja poduzea (bira se predmet poslovanja za
povoljan plasman), potreban kapital (za poetno angairanje resursa potrebnih za rad),
raspoloivi kadrovi (angairanje potrebnog broja suradnika, rukovodilaca, strunjaka i
samih radnika za obavljanje odg. poslova u poduzeu), sredstva za rad i predmeti rada,
te veliina i lokacija poduzea.
Veliina poduzea
Veliina poduzea s kojom e poduzetnik zapoeti svoju djelatnost je od velikog znaenja za
uspjenost poslovanja poduzea. Potrebna je optimalna veliina poduzea.
Optimalna veliina poduzea je najpovoljnija njegova veliina s obzirom na potrebe trita i na
visinu pozitivnog poslovnog rezultata. Mogue je razlikovati 3 mogunosti:
a. Poduzee je premalo u odnosu na potrebe trita pa proputa priliku da ostvari dobit
na veoj koliini uinka
b. Poduzee je veliko na razini potreba trita pa ostvaruje najveu dobit (u odnosu na a
i c)
c. Poduzee je preveliko u odnosu na potrebe trita pa mu previsoki fiksni trokovi
osjetno umanjuju dobit

Lokacija poduzea (Napomena: pitanje iz kolokvija)

Odgovarajua lokacija poduzea utvruje se sa sljedeih stajalita:
a) Sa stajalita pristupa potrebnim resursima (sirovinama, poluproizvodima, energ.
izvorima) odnosno sa stajalita trita nabave
b) Sa stajalita pristupa kupcima, potroaima i korisnicima odnosno na stajalita trita
prodaje

c) Sa stajalita pristupa prometnim putovima (cestama, prugama..) odnosno sa stajalita

transportnih trokova
d) S osloncem na kombinaciju navedenih stajalita prvenstveno usmjerenih na sniavanje
transportnih trokova, ali i na bru dopremu i otpremu predmeta rada, sigurniji
prijevoz, vei plasman uinka i druge poeljne efekte

Udruivanje poduzea
Udruivanje poduzea je proces njihova slabijeg ili vreg, ueg ili ireg, privremenog ili
trajnog, dobrovoljnog ili obaveznog povezivanja ili spajanja u svrhu promicanja zajednikih
interesa i ostvarivanja odreenih gospodarskih i drutvenih ciljeva.

Kooperacija poduzea
Kooperacija poduzea je suradnja poduzea u ugovorenim okvirima bez ikakva gubitka
samostalnosti ili pak uz stanovita ograniavanja ili odricanja gospodarske samostalnosti
lanica i zadravanje njihove pravne samostalnosti. Kooperacija se zakljuuje ugovorom o
privremenoj poslovnoj suradnji i ugovorom u trajnoj poslovnoj suradnji.
Povremena poslovna suradnja je takav oblik udruivanja po kojem se dva ili vie poduzea
poslovno povezuju da obave neki posao. Trajna poslovna suradnja ugovara se izmeu dva ili
vie poduzea ako postoji njihov trajni interes za zajedniko istraivanje domaeg ili stranog
trita, za usklaenu razvojnu politiku itd. U tom smislu mogu zainteresirana poduzea
organizirati zajedniki marketing, razvojnu slubu ili pak zajedniko predstavnitvo u
inozemstvu.
Primjer povremene poslovne suradnje je konzorcij, a primjer trajne poslovne suradnje je
kartel.
Konzorciji su prigodna udruenja najee osnovana s ciljem prikupljanja kapitala za neki vei
gospodarski pothvat. Primjer: izgradnja ceste, tunela, robne kue itd.
Karteli su udruenja dvaju ili vie istovrsnih poduzea koja ugovorom nastoje utjecati na trite
u vlastitom interesu ili do zakonom doputene granice. Pristupanjem kartelu poduzee se
djelomino ili potpuno odrie gospodarske samostalnosti, ali zadrava pravnu samostalnost.
Primjer: karteli cijena, karteli podruja, karteli kvota itd.

Koncentracija poduzea
Koncentracija poduzea ili okrupljavanje poduzea njihovo je udruivanje u znaku sve tjenje
meusobne povezanosti pri emu ona gube ne samo svoju gospodarsku samostalnost, ve i

pravnu samostalnost. Najpoznatiji oblici koncentracija poduzea su koncerni, holdinzi i

trustovi.
Koncern je udruivanje vie pravno samostalnih poduzea u jednu gospodarsku jedinicu pod
jedinstvenom upravom pa lanice gube svoju gospodarsku samostalnost. Ovisno o
gospodarskim granama, koncerni mogu biti:
a) horizontalni (lanovi su iz iste gospodarske grane)
b) vertikalni (lanovi su iz gospodarskih grana koje se nadovezuju)
c) dijagonalni (stvoreni da se rizik kapitala rasporedi meu lanicama koncerna)

Holding je udruenje koje kontrolira jednu ili vie drugih kompanija, raspolaui veim udjelom
njihovih dionica.

Trust je najvii oblik koncentracije poduzea koji nastaje fuzijom odnosno spajanjem veeg
broja poduzea pri emu ona gube ne samo svoju gospodarsku ve i pravnu samostalnost.
Temeljna svrha stvaranja trustova je ovladavanje tritem.

Gospodarske komore
Gospodarske komore su javnopravne organizacije u koje se dobrovoljno ili obavezno udruuju
poduzea svih ili samo pojedinih gospodarskih grana. Komore se osnivaju s temeljnom svrhom
zatite i usklaivanja interesa njihovih lanova i javnih interesa.

POSLOVANJE PODUZEA
Naela poslovanja
Da bi poduzee ostvarilo svoje gospodarske ciljeve potrebno je primjenjivati gospodarska
naela poslovanja. Osnovna podjela tih naela su:

naelo poslovnosti
naelo ekonomske efikasnosti i u okviru toga vie naela ekonomije
naelo odravanja kontinuiteta poduzea

Naelo poslovnosti (Napomena: pitanje iz kolokvija)

Naelo poslovnosti trai da poduzee svojom poslovnom politikom:

tei osiguranju i jaanju poloaja na tritu

da potuje dobre poslovne obiajei zakonske propise

da na vrijeme i kvalitetno izvrava obveze
da zaraunava realne (stvarne) cijene
da ne stvara nelojalnu konkurenciju
da ne iskoritava eventualni monopolski poloaj na tritu
da potuje poslovne partnere

Naelo ekonomske efikasnosti zahtijeva djelotvornost tj. izvravanje ugovorenih obveza na

vrijeme, u ugovorenoj koliini i kvaliteti, no treba ga shvatiti ire tj. kao pojam racionalnosti
poslovanja.
Racionalnost treba shvatiti kao svrsishodnost tj. da se u poslovanje ulae i, troi samo ona
sredstva (elemente poslovanja) i onoliko koliko je to potrebno i opravdano za ostvarivanje
korisnih uinaka i rezultata.
Naelo ekonomske efikasnosti kao iri pojam ostvaruje se poslovanjem po vie naela
ekonomije od kojih su najei:

naelo proizvodnosti rada

naelo ekonominosti
naelo rentabilnosti

Naelo proizvodnosti rada trai da se odreenom koliinom rada ostvari to vea koliina
uinka.
Naelo ekonominosti je naelo koje zahtijeva da se odreenom koliinom rada i odreenom
koliinom predmeta za rad, sredstava za rada i ostalih elemenata radnog procesa ostvari to
vea vrijednost uinka.
Rentabilnost je naelo koje zahtijeva da se odreenom vrijednosti kapitala (sredstava)
uloenog u poslovanje ostvari to vei poslovni rezultat, odnosno da se isti poslovni rezultat
ostvari sa to manje uloenih sredstava.

Naelo odravanja kontinuiteta poduzea

zahtijeva da poduzee odri svoj kontinuitet tj. opstanak na tritu no u uvjetima opeg
razvoja, poduzea povremeno mijenjaju svoje ciljeve.

Poslovna politika
Poslovna politika je ukupnosti odluka kojima poduzee utvruje svoje ciljeve te odluke kojima
utvruje osnovna rjeenja koja su potrebna da zacrtani ciljevi budu ostvareni.

Poslovna politika dijeli se na: politiku po razdobljima i politiku po sadrajima.

Poslovna politika po razdobljima dijeli se na:

dugoronu poslovnu politiku (utvruje ciljeve i zadatke za ije je ostvarivanje potrebno

5 ili vie godina)
srednjoronu poslovnu politiku (polazi iz dugorone posl. politike, ali ima veim djelom
razvojni karakter)
kratkoronu poslovnu politiku (utvruje ciljeve i zadatke koje treba ostvariti u kraem
vremenskom razdoblju tj. u razdoblju u kojem nije mogue ostvariti neke velike
promjene u poslovanju)

Poslovna politika po sadrajima dijeli se na:

opu poslovnu politiku poduzea (obuhvaa cjelokupnost poduzea, sa svim dijelovima

i svim funkcijama)
posebnu poslovnu politiku (utvruju se i vode za svaku od bitnih funkcija poduzea, pr.
razvojna politika, trina politika, proizvodna politika, financijska te kadrovska politika)

Planiranje
Planiranje je jedna od funkcija menadmenta kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci koje treba
ostvariti u buduem razdoblju.
Planiranje je funkcija koja se nastavlja na poslovnu politiku i uvijek je okrenuto budunosti.
Planovi mogu biti:

dugoroni (sastavljaju se za razdoblja dua od 5 godina i imaju strateko znaenje)

srednjoroni (sastavljaju se za razdoblje od 1 do 5 godina, a osnovni im je zadatak
konkretiziranje akcija i sredstava za ostvarivanje ciljeva srednjorone poslovne
politike)
kratkoroni (obuhvaaju u veini razdoblje do jedne godine, takav plan sadrava
konkretne zadatke i mjere koje treba ostvariti u jednoj planskoj godini)

Financiranje poduzea
Financiranje je aktivnost pribavljanja i koritenja kapitala, pa i njegovog obnavljanja,
potrebnog za pokretanje i kontinuirano poslovanje poduzea. Da bi poduzee pribavilo
potreban kapital koristi razne izvore i naine financiranje.

Ukoliko se kapital koji je bio uloen u poduzee umanji tako da se vraa ulagaima, tada je to
definanciranje.
Kapital je ponajprije novani kapital, a zatim i kapital u obliku stvari, stvari se pribavljaju
pomou novca.
Izvore sredstava (financiranja) moemo podijeliti na:

Vanjsko (eksterno) financiranje ostvaruje se kapitalom koji nije ostvaren samim

poslovanjem poduzea ve se poduzee koristi kapitalom koji pritjee kao: ulaganje
kapitala vlasnika, prirast kapitala na osnovi izdanih dionica, prirast kapitala na osnovi
primljenih dotacija itd.
Unutranje financiranje ostvaruje se onda kada poduzee samo povea iznos trajnog
kapitala iz ostvarene dobiti
Tiho samofinanciranje ostvaruje se time to poduzee ostvaruje poveanje realne
vrijednosti sredstava ali to ne iskazuje u raunovodstvu

Kapital poduzea
Kapital poduzea predstavlja izvore po kojima poduzee nema obvezu povrata kapitala onima
od kojih ih je primilo. Kapital poduzea dijeli se na nominirani kapital i na nenominirani kapital.
Nominirani kapital obuhvaa:
a) uloeni (upisani) trajni kapital
b) poveanje trajnog kapitala iz poslovnog rezultata
c) trajne uloge pravnih i fizikih osoba
Po vlasnitvu osnovni kapital mogu initi:
-

inkosni kapital vlasnika

javni kapital (drava, opina)
dioniki kapital (veeg broja dioniara)

Nenominirani kapital obuhvaa:

a)
b)
c)
d)

revalorizacijske rezerve
rezerve poduzea
zadranu dobit (ili preneseni gubitak) iz prethodnog razdoblja
nerasporeenu dobit (ili gubitak) tekue godine

Sredstva poduzea
obuhvaaju razna dobra kojima se poduzee slui u kraem ili duem vremenskom
razdoblju

Pojam i podjela sredstva

Ekonomika poduzea razvrstava sva sredstva, tj. imovinu, prema trajanju koritenja sredstava
i to na:
-

Dugotrajnu imovinu poduzea i

Kratkotrajnu imovinu poduzea

Dugotrajna imovina poduzea

Dugotrajnom imovinom poduzea smatraju se sva sredstva koja poduzee dulje od jedne
godine dana koristi u nepromijenjenom obliku ili ih ima u pripremi za budui razvitak i
poslovanje. Dugotrajnu imovinu ine:

Nematerijalna imovina (sve vrijednosti koje je poduzee steklo na osnovu ulaganja u

svrhu da ih buduem poslovanju pretvori u materijalnu imovinu, pr. patenti, izdaci za
razvoj, goodwill itd.)
Materijalna imovina (ona koja postoji u konkretnim oblicima, pr. zemljita, zgrade,
oprema, strojevi..)
Financijska imovina (vrijednosti prava izraene u novcu koja je poduzee steklo na
osnovi ulaganja u druga poduzea, na rokove due od jedne godine)
Dugorona potraivanja (obuhvaaju u novcu izraene iznose potraivanja s rokom
duljim od godine dana)

Amortizacija (Napomena: pitanje iz kolokvija) je vrijednosni iznos troenja (obezvreivanja)

osnovnih sredstava
Tri su osnovne funkcije amortizacije:

Amortizacija odraava troenje sredstava i smanjivanje njihove vrijednosti

Amortizacija slui za odreivanje dijela vrijednosti sredstava koji se prenosi na
ostvarene proizvode i druge uinke koji se ostvaruju koritenjem osnovnih sredstava
Amortizacija slui za obnavljanje, odnosno zamjenu dotrajalih osnovnih sredstava

Obraun amortizacije
Obraunavanje amortizacije svodi se na dva sustava: sustav vremenske amortizacije i sustav
funkcionalne amortizacije.
Sustav vremenske amortizacije zasniva se na pretpostavci da troenje sredstava ovisi o vijeku
njegova trajanja pa vrijednost pojedinog sredstva treba biti amortiziranja kroz pretpostavljeni,
mogui, vijek trajanja.
Za utvrivanje godinjeg iznosa amortizacije koristi se: linearna metoda, progresivna metoda
i degresivna metoda.

Metoda linearne amortizacije zasniva se na tome da se pojedino sredstvo ravnomjerno troi

kroz sav pretpostavljeni vijek trajanja.

Metoda progresivne amortizacije ova metoda amortizacije se obraunava na poetku vijeka

trajanja u manjem iznosu, a zatim progresivno svake godine sve vie i vie.

Metoda regresivne amortizacije sastoji se od toga da se amortizacija na poetku vijeka trajanja

obraunava u veem iznosu, a zatim sve manje i manje.

Sustav funkcionalne amortizacije

Funkcionalno amortiziranje vrijednosti sredstava temelji se na pretpostavci da se sredstva
troe ovisno o intenzitetu njihova koritenja. Prednost primjene funkcionalne amortizacije je
u tome to se troak amortizacije utvruje kao izravan troak po jedinici uinka.
Funkcionalna amortizacija moe se obraunati po jednoj od ovih metoda:
a) obra. funkc. amort. prema koliini ostvarenih uinaka
b) obra. funkc. amort. prema satima rada sredstva

Takoer obraun amortizacije moemo vriti kombiniranjem vremenske i funkcionalne

amortizacije. To se radi tako to za odreeno sredstvo trebamo unaprijed predvidjeti broj
godina njegove upotrebe (trajanja), ali i koliinu uinaka (sate rada).

Kratkotrajna imovina
Kratkotrajna imovina poduzea je ona imovina kojom poduzee raspolae do jedne godine
dana. Kratkotrajnu imovinu poduzea ine novac, stvari i prava koja unutar jedne godine
mijenjaju svoj pojavni oblik, prelaze iz jedne poslovne faze u drugu, te iz jednog pojavnog
oblika u drugi tj. obru se stoga se spominju i pod nazivom obrtna sredstva.
Kratkotrajnu imovinu ine:

zalihe (obuhvaaju obrtna sredstva u obliku stvari, pr. sirovine, materijali, nedovreni
proizvodi, poluproizvodi, gotovi proizvodi, sitan inventar)

potraivanja koja dospijevaju do jedne godine ( obuhvaaju potraivanja od kupaca,

potraivanja po plaenim avansima, potraivanja od zaposlenih, potraivanja od drava
i drugih instit. , potraivanja po financijskim ulaganjima)
financijska imovina koja moe biti unovena do godine dana (udjeli u povezanim
poduzeima, zajmovi, depoziti i kaucije date drugima, vrijednosni papiri (ekovi,
mjenice), ostala kratkorona financ. ulaganja)
novac u banci i blagajni (obuhvaa novac na iro-raunu u banci i na drugim raunima,
iznose u domaoj i stranoj valuti)

Koeficijent obrtaja pokazuje koliko puta se obrtna sredstva obrnu u tijeku jednog vremenskog
razdoblja. (Napomena: pitanje iz kolokvija)

Likvidnost i solventnost
Likvidnost je protonost sredstva iz jednog poetnog (novanog) oblika u ostale pojavne oblike
i to redoslijedom kako se odvija poslovni proces. Nesmetano cirkuliranje vrijednosti bez
zastoja i u planiranom obujmu: novanih sredstva u materijalnom obliku(zalihe sirovina,
proizv. u toku i zalihe gotovih proizvoda) i preko prijelaznih oblika ili izravno u novac,
predstavlja likvidnost. (napomena: mogue da se pojavi na kolokviju)

Solventnost je ,za razliku od likvidnosti, sposobnost poduzea da u svakom trenutku podmiri

novanim sredstvima svoje dospjele novane obveze (na odreeni dan). Solventnost je prema
tome platena sposobnost poduzea. U sluaju nesolventnosti nastaju problemi u odnosu na
dobavljae (odnosno vjerovnike) to u krajnjoj liniji ima za posljedicu prekid proizvodnog
procesa. (Napomena: pitanje iz kolokvija)

Praenje poslovanja poduzea (Kontrola)

Kontrola je provjeravanje odvija li se poslovanje i ostvaruje li se u skladu s vaeim eksternim
i internim propisima. Kontrolu provode radnici poduzea, ali i organi drutva. Kontrola
obuhvaa kontrolu postupka ljudi i kontrolu upotrebe sredstava.
Kontrola moe biti:

eksterna (provode je organi drutva koji su za tu svrhu formirani, pr. inspekcije, organi
javne sigurnosti itd.)
interna (provode je organi poduzea)
samokontrola (provodi je svaki radnik sam nad svojim radom i uincima)

S obzirom na predmet kontroliranja imamo:

a) Kontrolu radnog procesa (provjerava tehniku ispravnost sredstava za rad, tijek
tehnolokog procesa, kvalitetu proizvoda i drugih uinaka, itd)
b) Kontrolu komercijalnog poslovanja (obuhvaa sklapanje i uvjete ugovora, izvravanje
ugovora i prodaji i nabavi, ispravnost skladitenja predmeta rada i dr. komerc. poslove)
c) Kontrolu materijalnog poslovanja (provjerava izdavanje i utroak materijala,
poluproizvoda i gotovih proizvoda, proizvoda koji idu na doradu, promet ambalaom)
d) Kontrolu financijskog poslovanja (kontrolira blagajniko poslovanje, obraun plaa,
obraun trokova, itd.)
e) Kontrola opih i ostalih poslova (provjerava primjenu i pridravanje opih propisa,
primjenu propisa za zatitu na radu, itd.)

Jo jedan oblik kontrole u poduzeu je i revizija. Revizija je kontrola u kojoj se u poduzeu

uoavaju eventualne nepravilnosti u poslovanju, struno savjetovanje u uklanjanju tih
nepravilnosti te usmjeriti poduzee na poslovanje u skladu s propisima, a istovremeno i
ostvarivanje uspjenijih rezultata. Moe biti eksterna i interna.

TROKOVI
Trokovi su vrijednosno izraeni utroci elemenata radnog procesa, te porezi i doprinosi,
neovisni o poslovnom rezultatu, a koji su nastali i koji su uzrokovani ostvarivanjem poslovnog
uinka poduzea.

Utroak, izdatak, rashod i gubitak

Utroak su utroeni elementi radnog procesa (broj sati rada radnika, sati koritenja stroja, kWh
elektrine energije itd.)
Izdatak je smanjenje novanih sredstava iz blagajne ili iz rauna u banci.
Rashodi su trokovi sadrani u prodanim proizvodima i uslugama, nabavna vrijednost prodane
robe i materijala, izdaci vezani uz financiranje i drugi izdaci koji nisu uzrokovani ostvarivanjem
poslovnog uinka.
Gubitak moe biti gubitak predmeta rada ili negativni poslovni rezultat.

Vrste trokova
Trokove moemo podijeliti na:

Trokove po prirodi (porijeklu) trokova (troak predmeta rada, sredstava za rad, radne
snage, trokovi usluga, porezi i doprinosi, trokovi materijala, amortizacija, brutoplae..)
Trokovi po poslovnim funkcijama (trokovi upravljanja, nabave, proizvodnje, prodaje,
financijske funkcije, raunovodstva, ope kadrovske funkcije)
Trokove po nainu obuhvaanja po uincima (neposredni trokovi i opi trokovi
(pogonska reija, reija uprave i prometa))
Trokove po ovisnosti o promjenama iskoritenosti kapaciteta (stalni trokovi
(apsolutno stalni i relativno stalni) i promjenjivi trokovi (proporcionalno i
neproporcionalno promjenjivi))
Trokove po koliini uinaka (ukupno (ukupni trokovi, dopunski trokovi) i po jedinici
(prosjeni troak, prosjeni dopunski troak, granini troak))

Neposredni trokovi su oni trokovi koje je mogue i ekonomski opravdano pratiti (snimati)
neposredno po uincima koji ih uzrokuju. Zovu se jo i izravni ili pojedinani trokovi, te
trokovi izrade
Opi trokovi su oni trokovi koje je nemogue neposredno obuhvatiti po uincima. Oni se
odnose na vie vrsta uinaka, pa se neposredno rasporeuju po uincima.

Ovisnost trokova o promjenama iskoritenosti kapaciteta

Trokovi iskoritenosti kapaciteta

Svi se trokovi ne mijenjaju jednako sa iskoritenou kapaciteta. S obzirom na to razlikujemo
dvije skupine trokova:

Stalne trokove koji se u ukupnom iznosu uglavnom ne mijenjaju promjenom

iskoritenosti kapaciteta
Promjenjive trokove koji se u ukupnom iznosu mijenjaju promjenom iskoritenosti
kapaciteta

Stalni trokovi (nepromjenjivi, fiksni, vremenski) su kao to je navedeno , trokovi koji se u

ukupnom iznosu ne mijenjaju s promjenama iskoritenosti kapaciteta. Primjer stalnog troka
su: vremenska amortizacija, premije osiguranja, zagarantirane plae radnika itd.
To su sve trokovi koji ovise veliini postojeeg kapaciteta i o postojeoj pripravnosti poduzea
za poslovanje.
Poveavanjem pripravnosti poslovanja i poveanjem kapaciteta poduzea mijenjaju se i stalni
trokovi te se dijele na:

Apsolutno stalne trokove i

Relativno stalne trokove

Apsolutno stalni trokovi jesu trokovi postojeeg kapaciteta. Oni postoje i ne mijenjaju se u
ukupnom iznosu bez obzira na to iskoritavaju se kapaciteti ili ne.
Ne mijenjaju se kao ukupni, ali kao prosjeni stalni troak obrnuto su razmjerni iskoritenosti
kapaciteta.

Relativno stalni trokovi su dopunski stalni trokovi koji se poveavaju i kad se poveava
pripravnost poduzea u okviru postojeeg kapaciteta i kad se proiruju (poveavaju)
kapaciteti. Svaka gradnja ili proirenje postojeih kapaciteta izaziva dodatne stalne trokove,
a oni su dodatni na ranije spomenute apsolutne trokove. (Napomena: pitanje iz kolokvija)
Bitno je znati da relativno stalni trokovi ovise o zoni pripravnosti poduzea. Svaka zona
pripravnosti ima svoje relativno stalne trokove koji se ne mijenjaju u toj zoni izmeu donje i
gornje granice. Prosjeni relativno stalni trokovi smanjuju se iskoritavanjem kapaciteta u
odreenoj zoni pripravnosti. Kada prelazimo i nie u viu zonu pripravnosti, poveavaju se i
relativno stalni trokovi.

Promjenjivi trokovi
Promjenjivi se trokovi, za razliku od stalnih, mijenjaju pri svakoj iskoritenosti kapaciteta
Svi se promjenjivi trokovi ne mijenjaju na isti nain kao to se mijenja koliina uinka.
Neki se mijenjaju ravnomjerno s koliinom uinka, a neki bre ili sporije. S obzirom na to
podijelili smo ih na:

Proporcionalno promjenjive trokove i

Neproporcionalno promjenjive trokove

Proporcionalno promjenjivi trokovi se mijenjaju razmjerno (proporcionalno, linearno) s

promjenama iskoritenosti kapaciteta. Primjerice, ako se koliina uinka povea za 40%,
trokovi se poveavaju za 40%, ako se koliina uinka smanji za 10%, smanjuju se i trokovi za
10%.
Osim toga, oni se kao prosjeni ne mijenjaju poveanjem ili smanjenjem proizvedene koliine
uinka nego su uvijek isti.

Neproporcionalno (nerazmjerno, nelinearno) promjenjivi trokovi ovise o iskoritenosti

kapaciteta, ali ta veza nije proporcionalna. Ti trokovi rastu bre ili sporije ovisno o intenzitetu
iskoritenosti kapaciteta. Neproporcionalno promjenjivi trokovi uglavnom su isti trokovi koji
do odreenog stupnja iskoritenosti kapaciteta rastu sporije od intenziteta iskoritenosti
kapaciteta, a nakon toga rastu bre.

Reagibilnost (elastinost) trokova

Reagibilnost trokova je osjetljivost trokova na promjene iskoritenosti kapaciteta.
Koeficijent te osjetljivosti rauna se kao odnos izmeu intenziteta trokova i intenziteta
porasta iskoritenosti kapaciteta. Koeficijent reagibilnosti izraunava se i kao odnos izmeu
porasta i porasta koliine uinaka izraenih u postotku.

Remanencija trokova
Remanencija (otpornost, rezistencija, ireverzibilnost, histereza) trokova pojavljuje se pri
smanjivanju iskoritenosti kapaciteta , a oituje se o tome da se trokovi smanjuju pri
smanjenju iskoritenosti, ali ne istim intenzitetom kao to je to bilo pri poveanju iskoritenosti
kapaciteta, nego neto sporije. Remanencija je u prvom redu posljedica relativno stalnih
trokova, a nekada i neproporcionalno promjenjivih trokova.

Primjeri pitanja za kolokvij:

1. Navedite osnovne funkcije amortizacije. Kada je opravdano koristiti metodu progresivne
amortizacije? (napomena u skripti)
2. to je poduzee? U emu se ogleda ekonomska samostalnost poduzea? (napomena u
skripti)
3. Navedite najvanije imbenike koji utjeu na visinu trokova sredstava rada.

cijena i uvjeti nabave sredstava,

visina amortizacije,
tekue i investicijsko odravanje,
premije osiguranja itd.

4. to obuhvaa kratkotrajna financijska imovina? (napomena u skripti)

5. Koje su posljedice nesolventnosti? (napomena u skripti)
6. Zbog ega dolazi do pojave relativno stalnih trokova? (napomena u skripti)
7. Navedite razliku izmeu teoretskog, tehnikog i radnog kapaciteta. (odgovor na ovo pitanje
nije naeno u knjizi pa je tu napisano)
Kapacitet se moe koristiti 100%, no to je tek teorijska pretpostavka. Zatim govorimo o
maksimalnom koritenju kapaciteta pri emu podrazumijevamo maksimalno koritenje
proizvodnih ili uslunih kapaciteta, to je mogue ostvariti i maksimalnim koritenjem
instaliranih osnovnih sredstava. No i to je tek teorijska pretpostavka.
Tehniki kapacitet podrazumijeva sposobnost ostvarivanja odreenih uinaka koja je
uvjetovana samo njihovim tehnikim osobinama i propisima (zastoji, odravanje...).
ee se koriste realni ili radni kapaciteti, a oni se ostvaruju tako da se uzimaju u obzir
vremenski zastoji zbog odravanja, zastoji kod smjene gostiju ili radnika kada tehnoloki
proces nije tako usklaen da se rad ne mora prekidati.
8. Zbog ega nastaje fiziko troenje sredstava za rad?
U procesu proizvodnje sredstva za rad zadravaju svoju naturalnu formu i ne ulaze
materijalno u novi proizvod, ali zato prenose na novi proizvod svoju vrijednost koja se troi
tijekom proizvodnoga procesa. Ukoliko se prilikom proizvodnog procesa sredstva za rad
intenzivno troe, utoliko bre stare i vee su mogunosti kvarova.
9. Izvori sredstava s obvezom vraanja.
Poduzee ih stjee putem zajmova ili drugih kreditnih poslova. Kad poduzee nema
mogunost samostalnoga financiranja, financiranje se vri putem zajmova uz obvezu vraanja
u ugovorenom roku, a otplata zajma putem anuiteta. Anuitet se sastoji iz odreenog iznosa
na ime otplate zajma i kamate. Kamata tereti trokove ugovorenih obveza, a otplata dio
odgovarajuih sredstava za koje je uzet zajam.
10. Naelo poslovnosti (napomena u skripti)

11. Kada i zato se pristupa izraunavanju stopa sigurnosti?

Stopa sigurnosti se izraunava kako bi se smanjila neizvjesnost poslovanja poduzea i
njegovog poslovnog rezultata kako bismo saznali za koliko se mogu pogorati uvjeti
poslovanja, a da prihodi budu upravo toliki da se pokriju trokovi ili da se ostvari eljeni
dobitak.
12. Kako se utvruje odgovarajua lokacija poduzea? (napomena u skripti)
13. to pokazuje koeficijent obrtaja? (napomena u skripti)