ISHRANA

Kako bi nadoknadio potroenu hranu, ovjek mora neprekidno uzimati novo jelo i pie.
Potreba se oituje glau i eu. Nakon to se pojede hrana, poinju djelovati probavni sokovi.
Zatim slijedi resorpcija ili upijanje probavljene hrane, crijeva se isprazne i ostanu bez hrane.
Prazan eludac probuuje elju za jelom. Uko-liko se toj elji ne udovolji, tek prelazi u glad.
Glad se, pak, oituje u munom titenju eluca, i, naposljetku, neugodnoj boli koja dopire ak
do kraljenice. Prva glad moe se utaiti vodom ili nekim neprobavljivim tvarima, nakon ega
glad nastupa jo jaom estinom koju ovjek ne moe svladati. Prvu glad nazivamo glau
eluca, a drugu, glau tkiva (jer se osjea po itavu tijelu).
Slino je i sa eu. Ona se ponajprije osjea na jeziku i nepcu. Ako se oni ovlae, e na
kratko vrijeme iezava da bi se poslije pojaala jo vie. Pitanje razumne ishrane vano je kako
za pojedinca tako i za cijelo drutvo. Pod razumnom ishranom podrazumijevamo onu ishranu
koja u zdravog ovjeka odrava stalnu teinu bez znatnijih promjena. Dakle, ona ne pobuuje
pothranjenost i gojaznost. Jedno od osnovnih pravila razumne ishrane glasi: uzimati onoliko
hrane koliko je potrebno organizmu. Dobro hranjeno tijelo vie je doraslo naporima i tegobama,
nego li ono koje izgubljenu energiju ne nadoknauje novom hranom. Primjerice, zaraznim
bolestima podlegnu uglavnorn slabije hranjene osobe.
Covjeku je hrana potrebna radi izgradnje i obnove tkiva, rasta i razvitka tijela, stvaranja
topline i energije. Kako bi tijelo moglo vriti svoje vitalne funkcije, hrana mora osigurati
dovoljan broj kalorija potrebnih za ivot organizma. Prema uzrastu, zdravu djetetu potrebno je
dnevno od 1000 do 2000 kalorija, odraslu i zdravom mukarcu od 2600 do 3000 kalorija i eni
od 2200 do 2500. Dnevna potreba tekih fizikih radnika, na primjer, umskih radnika, iznosi
vie od 5000 kalorija. Isto je u ena koje uz kune poslove obavljaju i teke poslove na polju
potrebno im je daleko vie kalorija nego enarna koje normalno rade.
ovjek se hrani jelima ivotinjskog i biljnog porijekla. Masnija hrana daje organizmu vie
toplote te se zbog toga vie koristi u hladnije godinje doba, ili kad je organizam izloen veoj
hladnoi.
Zdrava i normalna hrana sastoji se od bjelanevina, masnoa, ugljikohidrata, vitamina, minerala
i vode. Energetskom hranom nazivamo jednim imenom bjelanevine, masnoe i ugljikohidrate,
budui da organizmu daju potrebnu energiju. Ti sastojci imaju i zatitnu ulogu. Vitamini i
minerali vre samo zatitnu funkciju u organizmu. Svi su ti sastojci neophodni Ijudskom
organizmu i nijedan se ne smije izostaviti na due vrijeme.