Professional Documents
Culture Documents
Etarska Ulja
Etarska Ulja
: Effect of
extrusion temperature on physico-chemical properties and
biological value of soybean-protein, Acta Aliment., 18(1989),3,
299-:311.
117] Hu, R., Kuhn, M., Seibel, W., Seiler, K: Influence of raw
material and H'I'S'Ivextrusion cooking on nutritional and
functional properties of extrudates by use of statistical methods,
Getreide, Mehl und Brot, 54(2000), 1, 45-47.
118]Hu, R., Seibel, W., Kuhn, M., Seiler, K: Deactivation of the
trypsin inhibitors in soy extrudates with and without added
cereals, Getreide, Mehl und Brot, 50(1996), 6, 373-379.
\191 International Standards Ogranization (ISO): International
Standard 5506: Soya Bean Products - Determination of Urease
Activity, ISO, Geneve, 1988.
120\ Jansen, H.D.: Extrusion cooking for mixed feed processing,
Advan. Feed Techno1., 5(1991), 58-66.
121\Jovanovic, R, Adamovic, M., Bekric, V., Sretenovic, Lj.,
Stoicevic, Lj., Bozovic, 1.: Uticaj ekstrudiranja zrna soje sa
razlicitim sadrzajem tripsin inhibitora na proizvodne
performanse toladi, VIII Savetovanje tehnologije stocne hrane
"I'ehnologija proizvodnje stocne hrane u sluzbi ekologije",
Zbornik radova, Petrovac na moru, 1998. 120127.
\221 Karanovic, M.: Prerada sojinog zrna postupkom suvog
okstrudiranja, Revija Agronomska saznanja, 3,1996, 52-54 .
In\ Liener. I.E.: Factors affecting the nutritional quality of soya
products, ,I. Amer. Oil Chern. Soc., 58(1981), 406-415.
124lLiener, I.E., Kakade, M.L.: Protease Inhibitors, Toxic
Constituents of Plant Foodstuffs, Academic Press, New York,
1980.
125lMarsman, G.J.P., Gruppen, H., Groot, .1. de, Voragen, A.G.J.:
Effect of toasting and extrusion at different shear levels on soy
protein interactions, ,1. Agr. Food Chem., 46(1998), 7, 2770-2777.
\261 Marsman, G.J.P., Gruppen, H., Zuilichem, D.J. van, Resink,
,I.W., Voragen, A.G.J.: The influence of screw configuration on
the in vitro digestibility and protein solubility of soybean and
rapeseed meals, .1. Food Eng., 26(1995), 1, 1~3-28.
127\ Monari, S.: Full-fat Soya Handbook, American Soybean
Association, Brussels, 1994.
128JPetres, .J., Markus, Zs., Gelencser, E., Bogar, 2s., Gajzago, 1.,
Czukor, B.: Effect of dielectric heat treatment on protein
nutritional values and some anti nutritional factors in soya
bean, J. Sci. Food AgI'., 53(1990), :35-41.
129\ Pravilnik 0 kvalitetu i drugim zahtevima za hranu za zivotinje,
Sl. list SIU, 20(2000),1-:31.
1301 Rand, N.T., Cier, D., Viola, S.: Israeli experience with full fat
soybeans, Proceedings of the 2'1<\ International Fullfat Soya
Conference, Budapest, 1996. pp. 311-323.
1311 Reimerdes, E.H.: New impact for food science and food industry
. view from outside, Zouthen, P., Cheftel. J.C., Eriksson. C.
Gormley, T.R., Linko, P., Paulus, K. (ods.). Processing and
Quality of Foods. Vol. 1 High Temperature/Short Time (HTST)
Processing: Guarantee for High Quality Food with Long
Shelflife, Elsevier Applied Science, London, 1990.pp. 14-1.11.
132lSakac, M., Filipovic, S., Ristic, M., Korrnanjos, S.: Tohnoloski
postupak ekstrudiranja soja na urodaju "Miltenz" tip ;'j01-SP,
PTEP - Casopis za procesnu tohniku i energetiku u
poljopr ivredi, Novi Sae1. 4(2000), :3-4, 64-68.
1331 Sakac, M., Ristic, M., Suragic, 0.: Kon trola kvaliteta pro izvorla
od terrnicki trotiranog zrna soje, vm Savotovanjo tohnologije
stocne hrane "Tehnologija proizvoclnje stocne hranc Ll sluzbi
ckologije", Zbornik radova, 111-119. Petrovac na moru, 1~)9Ha.
134] Sakac, M., Ristic, M., Levie, J.: Effects ofmicrowave lwating on
the chemico-nutritive value of soybeans, Acta AIIll18nt..
25(1996), 2, 163-169.
1351 Sakac, M., Stefanovski. M., Vlahovic, M.: Biolosko-okonomsk i
aspekt hidroterrnicke obrade una soje, VIII Savetovanje
tehnologije stocno hrano "Tohnologija pro izvodnjo stocno hrano
u sluzbi ekologije", Zbornik radova, Petrovac na morn. 19CJHb
128-137.
1361 Smoje, I., Ereg, D., Sadzakov, S., Predin, S Novi aspekti
proizvodnje i primerie ekstrud iranih hraniva, VI Savctovanjo
tehnologijo stocne hrane "Tehnologija proizvodnje Ll sluzbi
kvaliteta", Zbornik radova, I3udva, J 996. 69-81.
137lTsukamoto, C., Shimada, S., Igita, K, Kudou, S., Kokubun, :'vr,
Okubo, K, Kitamura, K.: Factors affecting isoflavone content in
soybean seeds: changes in isotlavones, saponins and
composition offatty acids at different temperatures during seed
development, ,I. Agr. Food Chum .. 4:)(19%), l1H4-1192.
138\ Van del' Pool, A.F.B.: Legume seeds: effects of processing on
antinutri tional factors and nutritional val ue for non-rum inant
feeding, Advan. Feed Technol., 4(1990). 22-36.
[391 Van del' Pool, A.F.B.: Expander Processing of Animal Feeds,
Feed Processing Centra, Wageningen, 1997.
[401 Verheul, J.A.: Sallmonela-frce production, Cebeco Con. Engin.
Inform., 7(1997), 7-8.
141J Vohra, P., Kratzer, F.H.: Evaluation of soybean meal
determines adequacy of heat trca torncnt, Feedstuffs. 19~) I. 22-2B.
[421 Wang, N., Lewis, M.1., Brannan, .i.c., Westby, A. Effect of
processing methods on nutiien Is a nr! an tinutritional tnctors in
cowpea, Food Chern., 5H(1997). 59-GB.
143jZhou, ,I.R, Erdmann, .JW.: Phytic acid in health and d isuaso.
Crit. Rev. Food Sci. Nutr., :\5(19%), 49S-50B
Prirnljeno: 18.03.2001.
Prihvacono:
2~l.O:\2001
REZIME
Uouom radll,je dat prikaz raspoloiiuogclomaieg lekouitog bilja koje se moze koristiti za proizuodnju etarski!l ulja. Kriticki su analiziralli
tehlloloski postupci za dobijanje etarskih ulja iz domaah sirouina. Nauedene su i neke ad llIugue:nosti pl'inWlle etal'skih ulja u medicilli,
kozmetiekoj iprehrambenoj industriji. Konae no, datje predlog relativno jecinostavnog uredaja za dest ilaC/jll, voderlOmparam, kau uptimalnog
postrojenja za dobijanje etarskih ulja iz biljnog materijala.
SUMMARY
The objective ofthis paper is to get an analysis ofthe production and application ofthe essential oils from the domestic medicinal plant.
The different methods to extract the essential oils from plant material, as like the steam distillation, cold pressing. solvent extraction and
hyperbaricproduction are compared. The application ofthe essential oils in aromatherapy. medicine. cosmetic aruljood industry is analysed.
The new e<luipmentjill' the steam distillation. oft.lu: essential oilsfrom. the medicinal plant is presented.
Key toords: Medicinal plant, essential oil, distillation. extraction
UVOD
Etarska ulja su lako isparlj ivi produkti aromatskih biljaka koja
posoduju mir ise i drugo karaktorrsticno osobino biljaka iz kojih su
izrlvojon i. Cesto so jos koriste termini otoricna i osencijalna ulja.
Etarska ulja prodstavljaju smosc uuljovorlomka, alkohola, otara.
,dduhi<!<l. ketona, terpena i drugih ccsto veorna slozcn ih organsk ih
jodinjenja
Arornaticne biljko su veorna rasprostranjone u prirodi, a vclik i
broj ih so gaji plantazno rad i proizvodnje etarsk ih ulja. Arornaticno
hiljke su najviso zastupljene u rodovima Lamiaceao (Labiatae),
Apiaceae (Umbellifercae), Asteraceae (Compositae), Rutaceae
Lauraceae. Myrtaceao i dr. 111.
U nasoj zomlji najviso korisccno samoniklo arornaticno biljke
su: k lcka, zalf'ija.Iovor, sm iljc, bor, jcla, majcina dusica, kantarion,
najducka truva i dr. Od plantazno gajunih bijaka pojavljuju so:
k.un il ica, pi toma nana, korijauder, ruzmarin. tirnijan. maticnjak.
angel ika, porsun, estragori, sclon, valerijana i dr.
Etarska ulja nc.'maju dug vok trajanja, posto su prirodni
;mtioksic!ansi i prilikom izdvajanja ulja so veoma brzo razgracluju.
Zbog toga so ona pri skJadislonju mOl'aju {:uvati na svezmn i
tamnom mc:stu u tamnim staklc:nim posuclama iIi porcelanskim
bOGlma sa stali:lonim iii silili:onskim poklopcom.
Etal'sk,! ulja se mogu dobit i iz razli{'itih dolova hiljal,a zavisno
od toga gde biljka deponuje etarsko uljc~. Ono mozc: biti lokalizovano
u poc!zomnim iii nac!zomnim clolovima biljkc: iii ponokad u svim
delovima biljli:o. LJ noli:im biljli:ama otal'sli:o uljo nijo sloboc!no (so
nw slacicc~, sm1\(: gorkog hac!cmw, itd.) lWgo je: vezano u obliku
lwterf)zida koji su bez mirisa Hidroli;;ol11 hetel'ozida pod uticajem
specificnih e:IEima u prisustvu vode: oslobadaju se mirisni sastojci
(aglikon)
Etarska ulja so primunjuju u
moclicini, fannaciji,
prohrambmJUj, koz nwt id.::oj inclustriji, zatim industriji alkoholnih
i bezalkoholnih pica, kao i u inelustriji boja ilakova. Mikrobioloska
ispl'aVl10st, poboljsaIw fizi(~l\o-lwl11ijsko i organolepticl\e osobine
proizvoda od etal'skih uJja cine ill pl'ihvatljivim, organizam ih
usvaja, bez nozeljonih posleclica, sto nijo slueaj sa nel.::im
prehrambenim proizvoelima koji costo u sebi saelrzo sintotickim
putem proizvedena mirisna i antioksiclativnaj8dinjenja. Zbog toga
c.'tarska ulja so najvise koriste u pl'oizvodnji izuzetno cenjenih i
vreelnih bioLoski zc!ravih proizvoela.
POSTUPCIDOBIJANJAETARSKIHULJA
Uohil;ajena su cotiri postuka dobijanja etarskill ulja iz lekovitog
biJja 121: hiclroclestiIacija, hladno plusovanjo. ekstrakcija pomocu
organskih rastvaraca i nadkriticna okstrakcija.
Hidrodestilacij a
DestiJacijajc~ opsti })ojam postupka za clobijanjo etarskih ulja iz
biljnog matorijala mada S8 ona voeli na tri posebna naCina:
d(::stilacija voclOl11 , clc~stiJacija vodom i vodenom parom, dostiIacija
voelonom pal'om.
Destilacija uodom
Kocl ovog postupka biljni materijal je potopljen svo vreme u
kljucalu vodu. Grejanje suda sa biIjnim materijalom ostvaruje se
clirektno ispod dna suda (cvrsto gorivo. gas) ili indirektno kroz
eluplikator, grejan dodatnim gr8jnim medijumom. Formirana
voelena para oclnosi lako isparljive aromaticnu komponente iz
materijala. Ovaj postupalz ne claje etarsko uIje clobrog kvaliteta,
Hladno presovanje
Postupak hlaclnog presovanja koristi so J\ocl proizvoc!nje ulja iz
35
~."''''''.'~.'.!
.. ''!...
~~
Nadkriticna ekstrakcija
Ekstrakeija pomocu tecnog gasa (najcesee CO 2 ) il i nadkriticnog
tluida, poznata je poel nazivom nadkriticna ekstrakeija, posto so
koriste fluidi koji so nalaze na temeperaturi i pritislm iznael
njihovih kritienih vrednosti. Tecni CO 2 (P I( 72,9 bar; '1\ C~ :n.06()
C) sa mozo l<.oristiti kao vrlo inertan, bezhedan "tacni rastvarac",
koji vrlo ofikasno ekstrahuje aromatic no komponente iz biljnog
materijaIa. Proelnost ovog postupka u odnosu na klasienu
ekstrakciju organskim rastvaraCima je u tome sto se CO 2 nakon
kontakta sa materijalom no zaelrzava u produktu, posta se on na
normalnoj temporaturi i pritisku okspanzijom pretvara u gas i
odvodi u atmosferu. Istovremeno, etarsko ulje elobijeno naelkriticnom akstrakeijom u odnosu na ono dobijeno organskim rastvaracima ima bogatiji, vise intenzivan miris, posto je tada vise
aromaticnih komponenata napustilo isti biljni materijal. Ovaj
postuapk so pokazao kao efikasan pri izelvajanju onih supstanei iz
biljnog materijala koje imaju srednje molekulsko maS8 i relativno
male polarnosti. Hastvorljivost polarnih suspstanci u nadkriticnom
ugljanelioksidu se moze poboljsati elodatkom malih kolicina
polarnih suspstanei (kosolvenata). Pomocu tecnog CO 2 mogu se
dobiti i neke aromaticne komponente iz elelova biljaka koji nemaju
esencijalna ulja, kao sto su npr. seme ervenog sipka ili neven. Mora
se konstatovati da investieion i i operativni troskovi ovog postupka
nisu mali, alije on pogoelan za ekstrakciju mnogih svetlih ulja, kao
sto je slucaj kod jasmina.
PTEP 5(2001) 12
Sadrzaj etarskog
ulja, % mas.
0,05- 0,4
Rizom
1,5
a.s
Cvot
0,2
1,0
0,2
3,0
Vojvodina
Kantarion
( Hypericum perforatum L
Hanat, Srem
.),
Kleka
(Juniperus communis L. ),
Dcliblatska poscara,
Zapadna Srbija
Korijander
Coriarulrum satioum L . ),
Banat, Backa
Lavanda
( Lauarulula officinalis Chaix ),
Primorje
Majcma dusica
( Thymus serpyllum L .),
Banat, Srem
Majoran
( Origanum majorana L. ),
Primorje
Maticnjak
( Melissa officinalis L. ),
Banat
Nana
( Mentha piperita J~ .),
Banat, Backa, Moravski kraj
Gornja polovina
biljke
Plod
2,5
Cola biljka
10
Cvet
0,5
List, cvet
Nadzcmni delovi
List
List
3,0
1,0
a.s
0,7
0,01 --0,1
2 .or:
1,0
Neven
( Callendula officinalis L ),
Vojvorlina, Prirnorje
Cvet
Odoljen
( voleriana ojficinalis
L ),
Korc~n
Persun
( Petroselinum satioum Hoffm. .),
Plod
0,4
0.2
3,0 -7,0
Ruzmarin
( Rosmarinus officinalis L .),
Primorje, Mediteran
Selen
( Leoisticum officinalis-Kocli . ),
Planinsk i krajevi
Timijan
( Thymus vulgaris L . ),
Vojvodina
Zalfija
( Salvia officinalis L .),
Istocna Srbija, Crna Gora
List i vrhovi
Grancica
- kolonska voda:
1,5
Koren i plod
Gornja polovina
biljke
List
2,0
1,0
0,5
2,5
1,5 - 2,5
- balsami:
- pomade;
- diuretik;
- stornahik:
- za organe za varenje;
- karminativ.
- konzervans;
- zacin; - antis8ptik;
. u paste za zube;
- protiv velilwg kaslja.
- antiseptik (ispiranje usta i grla);
- protiv upala mokra(~nih puteva;
- protiv znojenja;
- za jaCanie organizma.
37
-----------------,
y
3
38
ZAKLJUCAK
U ovom radu dat je preglecl postupaka za dobijanje otarsk ih
ulja iz lekovitog bilja domaccg poiekla. Prrkazani su nacin i piipreme biljnog rnaterijala za hidrodostilaciju, a datje i kratak prikaz
pr imene otarskih ulja iz pojedin ih vrsta dornaceg lekovitog bilja.
Predloz en je nov, rolativno jeclnostavan, urosaj za dohijanjo
etarskih ulja iz lekovitog bilja pornocu destilacijo vodenom parom
LITERATURA
[1] Tucakov, J.: Lecenje biljom , Kultura, Beograd, 1983
[21 Skala, D., Zizovic, 1., Petrovic, S. S Etarska ulja Dest ilacijn,
ekstrakcija, izbor tchnologije i kvalitet, Hem. ind., 53 (1999) 115, s.123
[31 Arornatherapy, the production of essential oils, Technical
report.
Primljeno: 16.03.2001.
Prihvaceno: 21.0:32001.