BETON

BETON SE NAJEE PRIPREMA U CENTRALNIM BETONARAMA KOJE SU

ZAPREMINE BUBNJA OD 10 -200 T/H.
SPREMITE ZA AGREGAT:
1. VERTIKALNI SILOSI (ZATVORENE KONSTRUKCIJE S PREGRADOM)
- PUNE SE PREKO POKRETNE TRAKE ILI PUTEM ELEVATORA I PRITOM SE
AGREGAT, PREMA PROMJERIMA ZRNA SPREMA U POSEBNE ODJELJKE.
- OBZIROM DA JE PROSTOR ZATVOREN NEMA UTJECAJA ATMOSFERILIJA.
2. SILOSI U OBLIKU ZVJEZDE
- AGREGAT SE DOPREMA KAMIONIMA, STAVLJA SE U PREGRADE KOJE SE
ODJELJENE VRSTOM STIJENOM.
- POD UTJECAJEM JE ATMOSFERILIJA (POSEBNO KIE KOJA UTJEE NA
SADRAJ VODE U KOMPONETI KOD PRAVLJENJA BETONA.
- AGREGAT SE POVRINSKI POVLAI SKREJPEROM.
3. OTVORENI SILOSI:
- AGREGAT SE ISPUTA S PONJE STRANE, PUTEM POKRETNIH TRAKA SE
DOPREMA DO MJEALICE.
SILOSI ZA CEMENT:
NALAZE SE UZ SAMU BETONARU, CEMENT SE DOPREMA PUTEM
CISTERNI.
MJEALICE:
- BUBANJ JE POSTAVLJE HORIZONTALNO, A LOPATICE SU U
VERTIKALNOM POLOAJU.
- GRAVITACIJSKE MJEALICA IMA HORIZONTALNU OS, A PRINUDNA I
PLANETARNA MJEALICA IMAJU HORIZONTALNU BUBANJ I VERTIKALNU OS.
- IZBOR MJEALICA OVISI O KOLIINI POTREBNOG BETONA ZA
IZGRADNJU.
1. GRAVITACIJSKA MJEALICA
2. PRINUDNA MJEALICA
3. PLANETARNA MJEALICA
VRSTA
MJEALICE
1.
GRAVITACIJSKA
2. PRINUDNA
3. PLANETARNA

ZAPREMINA
M3

BRZINA
MIN

KAPACITET
M2/H

KAPACITET
ZA 10 SATI

0,5

3-5

6-10

60-100

0,5
0,5

1-2
0,5-1

15-30
30-60

150-300
300-600

BETON RAZLIKUJEMO PREMA MB, SASTAVU BETONA (KOJEG INE

CEMENT, VODA, AGREGAT), VODOCEMENTNOM FAKTORU (V/C KREE
SE 0,3 0,5)

voda
cement

kg
kg

ADITIVI:
- DODACI NA USPORAVANJE POETKA VEZANJA: DA BETON NEBI VEZAO
DO GRADILITA
- DODACI ZA UBRZAVANJE POSPJEUJE SE BRZINA VEZANJA
- DODACI ZA VODONEPROPUSNOST SPREAVAJU PROLAZ VODE KROZ
BETONSKU MASU (TEMELJI, OBJEKTI KOJI SU UNUTAR VODE.
- DODACI ZA BETONIRANJE U MORSKOJ VODI.
- DODACI ZA DKSPANDIRANJE VOLUMENA U SVRHU BOLJEG
POPUNJAVANJA PROSTORA, KORISTI SE KOD BETONIRANJA MANJIH I
TANJIH PRESJEKA; LAKI BETONI.
- PLASTIFIKATORI BOLJA KONZISTENCIJA BETONA
- SUPERPLASTIFIKATORI POSTIZANJE RANIJIH VRSTOA.
- BETON SE PREVOZI AUTOMJEALICAMA
- BETON SE TRANSPORTIRA NA GRADILITE NA DVA NAINA:
1. DIREKTNO IZ MIKSERA U OPLATU
2. IZ MIKSERA PREKO PUMPE ZA BETON
- TEINA BETONA 22 KN/M3
UGRADNJA BETONA
- DOVODENJE BETONSKE MASE U NAJPOVOLJNIJE ODNOSE POJEDINIH
ZRNA AGREGATA, PRI EMU SVAKAKO ZRNO BETONA MORA BITI
OBAVIJANE CEMENTNIM MLIJEKOM BEZ PRISUSTVA URAKA.
- POSTUPCI UGRADNJE BETONA:

1. VIBRIRANJE
- PREKO POSEBNIH UREAJA SE PRENOSE VIBRACIJE UNUTAR
BETONSKE MASE I PRENOSE SE NA POJEDINA ZRNA AGREGATA.
- OVISNO O VRSTI BETONA I GRANULOMETRIJSKOM SUSTAVU OVISI
AMPLITUDA I FREKVENCIJA TITRANJA.
- TO JE VEI PROMJER ZRNA TO SE KORISTI MANJA FREKVENCIJA I
VEA AMPLITUDA.
- VRIJEME VIBRIRANJA 20 50 SEKUNDI
- PODJELA:
A) DUBINSKI VIBRATORI (PERVIBRATORI)
- URANJANJEM IRI TITRANJE U ODREENOM RADIJUSU
- URONI SE U BETONSKU MASU U OKOMITOM POLOAJU, A A NAKON
VRBRIRANJA SE IZNOSI OKOMITO VAN.
- VIBRIRANJE SE PRENOSI POMOU UREAJAKOJI SE SASTOJI OD 1
CILINDRA ODREENIH DIMENZIJA, A UNUTAR NJEGA JE JEDNA OSOVINA
S E EKSCENTRINO POSTAVLJENIM VALJKOM KOJI ISLIJED ROTACIJE,
ODREENOM BRZINOM, PRENOSI UDARCE NA PLAT VIBRATORA.
- VIBRARAMO SAMO SVJEE UGRAEN BETON I TO SAMO JEDNOM,
NESIMIJE SE KORISTITI ZE BETON KOJI JE VE POEO VEZATI.
VRIJEME VIBRIRANJE JE 2 5 MIN, FREKVENCIJE 6000 -20000 TITRAJA U
MINUTI, AMPLITUDE 0,3 0,6 MM
- ZA DUBINE UGRADNJE BETONA 80 -90 CM, RADIJUS DJELOVANJA JE 20
-7 CM; A IGLE JE 3 -12 CM.
- UINAK [M3/H]; U = 60 L R D2 ; R = RADIJUS DJELOVANJA
- U FAZI VIBRIRANJA DOLAZI DO ZAPLIVAVANJA AGREGATA I BETON SE
PONAA KAO TEKUINA, ZRNA POKUAVAJU OSIGURATI NAJPOVOLJNIJU
POZICIJU IME DOLAZI DO SMANJENJA VOLUMENA CIJELOG BETONA, A
USLJED POVEANOG PRITISKA U ZONI VIBRIRANJADOLAZI DO
ISTISKIVANJA ZRAKA I BETONSKE SMJESE.
- NESMIJE SE OSLANJATI NA UGRAENU ARMATURU, JER SEE VIBRACIJE
PRENOSE NA CIJELU KONSTRUKCIJU PA DOLAZI DO ODVAJANJA VE
OVRSTLOG DIJELA BETONA OD ARMATURE.

2. B) OPLATNI VIBRATOR.
- PRIVRUJE SE S VANJSKE STRANE OPLATE I PRENOSI VIBRACIJE S
OPLATE NA BETONI PRESJEK.
- VIBRIRAMO NAKON ISPUNJENJA CIJELOG PRESJEKA BETONSKOM
MASOM
- ZA ZIDOVE DEBLJINE DO 30 CM NESMIJE SE KOSRISTITI NA
TRADICIONALNOM OPLATAMA (DASKE, GREDICE, POVEZANE AVLIMA)
C) POVRINKI VIBRATOR:
- KORISTIMO GA KOD IZRADE TANKIH ELEMENATA VELIKE POVRINE,
PLOE.
- DEBLJINE DO 25 CM
- VIBRIRANJE SE PRENOSI PREKO UREAJA KOJI IMA SVOJU DUINU.
- NJEGOVO TITRANJE SE PRENOSI PREKO LETVE.
- VIBRIRANJE JE DIREKTNO, PREKO GORNJE SKLADNE POVRINE
BETONA PLOASTIM VIBRATORIMA.
D) OPLATNI VIBRO STOLOVI
- KORISTE SE U TVORNIKIM POGONIMA ZA IZRADU GOTOVIG
BETONSKIH ELEMENATA.
- IMA KO GLAVNI DIO MASIVNU ELINU OPLOU OSLONJENU NA
ELINA PERA.
- S DONJE STRANE PLOE PRIVRENA JE VIBRACIONA NAPRAVA KOJA
VIBRIRA ZAJEDNO S PLOOM.

3. CENTRIFUGIRANJE
- POSTUPAK UGRADNJE U ELEMENTE KRUNOG ILI VIEKITNOG
POPRENOG PRESJEKA, KOJI SE MANJE POVRINE, A VEE DUINE
- ELEMENTI KOJI IMAJU TANKU STJENKU (NPR. STUPOVI).
- DEBLJINA STJENKE MINIMALNO 5 CM, RADE SE OD ZRNA 0 -16 MM, A
VODOCEMENTNI FAKTOR IZNOSI 0,3 -0,5.
- TI ELEMENTI SU U PRAVILU UPLJI.
- POSTUPAK RADA:
1. U METALNI KALUP SE STAVI ARMATURNI KO KOJI NA SEBI IMA RUKE
DA NE DODIRUJE OPLATU
2. DODAVANJE BETONSKE MASE
3. ZATVARANJE POKLOPCA ODOZGORA
4. CIJELI KALUP IDE NA CENTRIFUGIRANJE NA UREAJ ZA ROTACIJU, ROTIRANJE IZNOSI 1000 OKRETAJA / MINUTI, 5 -6 MINUTA
5. BETON SE ZALJEPI NA STJENKE
6. SLIJEDI PROCES UBURZANOG STVRDNJVANJA PROCESOM
ZAPARIVANJA
7. NAKON 5 SATI KALUP SE OTVARA I ELEMENT SE VADI.

4. VAKUMIRANJE
- NA POVRINU BETONA, ODNOSNO S UNUTRANJE STRANE OPLATE,
STAVI SE FILTER OD TKANINE OJAAN IANOM MREOM, KOJI MOE
PROPUSTITI VODU ALI NE I ZRNCA CEMENTA.
- FILTER SE SPOJI CEMENTIMA S VAKUMOM, CRPKOM ISPRED KOJE SE
NALAZI POSUDA ZA ODVAJANJE VODE.
- NA STRANI GDJE JE FILTER, USLJED VAKUMIRANJA, STVARA SE
PODTLAK, KOJI JE IRI KROZ BETON SLOBODNE POVRINE ZBOG
TOGA SE SMANJUJE VOLUMEN BETONA I ISTISKUJE TEKUINA IZ NJEGA.
- TLAK IZNOSI 100 KN/M2.
- DUBINA VAKUMIRANJA JE 10 -15 CM, A PROCES TRAJE 2 MINUTE ZA
SVAKIH 5 CM PRESJEKA.
- ZA 2 DANA ELEMENT POSTIE 60 % VRTOE, A KONANA JE 20 %
VEA (KORISTI SE ZA CESTE I PISTE).
5. PREANJE
- NA GOTOVI ELEMENT, KOJI JE UGRAEN VIBRIRANJEM, DJELUJE SE
PRITISKOM( HIDRAULIKIM PREAMA), PRI EMU SE DOBIVA POETNA

VRTOA, KOJA U POJEDINIM SLUAJEVIMA OMOGUAVA NAKON

UGRADBE VAENJE ELEMENATA IZ KALUPA I PALJIVO PREMJETANJE
NA PRIVREMENI DEPONIJ RADI DALJNJEG STVRDNJAVANJA.
UBRZANO STVRDNJAVANJE BETONA
- TEHNOLOKI ZASTOJ NASTAJE KADA SE BETON UGRADI U OPLATU DOK
SE OPLATA NE MAKNE
- DA BI SE SKRATIO TEHNOLOKI ZASTOJ:
1) PRIMJENA SPECIJALNIH CEMENATA OMOGUUJU BRU
KRISTALIZACIJU
2) DODAVANJEM KEMIJSKIH DODATAKA STAVLJAJU SE U GOTOVU
SMJESU I KORISETE SE U SPECIJALNIM SLUAJEVIMA
3) PRIMJENA VODENE PARE ZAPARIVANJE
- ZAPARIVANJE SE NAJEE RADI U TVORNICAMA, GDJE POSTOJI POGON
ZA PROIZVODNJU VODENE PARE, POGON ZA ZAPARIVANJE BETONSKIH
ELEMENATA KOJI SU U GOTOVIM INDUSTRIJSKIM KALUPIMA.
- TAKAV KALUP KOJI SLUI ZA SERIJSKU PROIZVODNJU BETONSKIH
ELEMENATA, TO PRIJE OSLOBODIMO ZA IZRADU SLJEDEEG
ELEMENTA IME OPSTIEMO NIU CIJENU PROIZVODA KROZ BRU
AMORTIZACIJU OPLATE.
- POSTUPAK:
IZRAENIM BETONSKIM ELEMENTIMA SE CIJEVOVODIMA DOVODI
VODENA PARA, DOVODI SE ODREENI TLAK I ODREENA
TEMPERATURA.
- U ODNOSU NA KALUPE POSTOJI:
- STACIONARNI SUSTAV
- POKRETNI SUSTAV
* STACIONARNI SUSTAV (RELATIVNO VELIKI GUBICI)
- KALUPI SU FIKSNI
- PREMJETANJE MATERIJALA
- PREMJETANJE RADNIH GRUPA OD JEDNOG KALUPA DO DRUGOG

- * POKRETNI SUSTAV (MANJI GUBICI)

1) PRIPREMA KALUPA
2) POSTAVLJANJE ARMATURE
3) POSTAVLJANJE OKVIRA
4) BETONIRANJE
5) KONTROLA (TOPLINSKA OBRADA)
6) KOMORA ZA PREDGRIJAVANJE
- 1,2,3,4,5,6, - RADNE GRUPE
- KONTINUIRANI PROCES
A) NISKOTLANO ZAPARIVANJE TEMPERATURA 80C; TLAK 1,05 BARA
B) VISOKOTLANO ZAPARIVANJE TEMPERATURA +200C, TLAK 12
BARA
- ZA PROIZVODNJU SIPOREXA, UREAJU ZA POSTIZANJE VISOKE
TEMPERATURE ZOVU SE AUTOKLAVE (POSEBNE KOMORE KOJE MOGU
IZDRATI VELIKI TLAK)
I. T1 = 0,5 2 => POSTEPENO ZAGRIJAVANJE
II. T2 = 12 - 6 => POSTEPENO
ZAGRIJAVANJE
III. T3 = 0,5 2 => POSTEPENO
HLAENJE
5. GRIJANJE BETONA
- BETON DOLAZI U PRISUSTVO
VELIKE TEMPERATURE, ALI BEZ
DODIRA SA VODENOM PAROM
- IMA VIE NAINA:
- GRIJANJE AGREGATA, VOENJEM
POVIENE TEMPERATUTE U BETON
PREKO AGREGATA
- GRIJANJE BETONA GRIJALICAMAKADA SMO NA GRADILITU
- GRIJANJE SA INFRAGRIJALICAMA SA POGONOM OD PLINA, NALAZI SE
UNUTAR OPLATE I ONA JE OBINO OKRENUTA PREMA OPLATI PA SAMO
NJU GRIJE DOK OSTALI ZRAK OSTAJE HLADAN.
- GRIJANJE TOPLIM KALUPOM U KALUPU OD METALA SE PROVUE
CJEVOVOD KROZ KOJI IDE TOPLI MEDIJ KOJI ZAGRIJAVA KALUP.

5) ELEKTROPOSTUPAK ZAGRIJAVANJA BETONA

- SPECIJALNI POSTUPAK ZA EKSTREMNE UVIJETE BETONIRANJA KORISTI SE
U SJEVERNIM DIJELOVIMA (TEMPERATURE DO -40C)
- U BETONSKU MASU SE STAVLJAJU ELEKTRODE, PRI EMU SE NAKON
ZAVRETKA UGRADNJE BETONA; ONE UKLJUUJU NA IZVOR ELEKTRINE
ENERGIJE KOJA USLIJED OTPORA UNUTAR BETONSKE MASE I PROTOKA
RAZVIJE TEMPERATURU.
- PRI EMU JE POTRONJA STRUJE 1 KW UA SVAKI STUPANJ (1C)
ZAGRIJAVANJA ZA 1 M3 BETONA
- PROBLEM JE UPOTREBA VELOKE KOLIINE STRUJE.
OBRADA BETONSKI POVRINA:
1) VIDLJIVI BETON
- NAKON SKIDANJA OPLATE SE STRUKTURA MATERIJAL OD KOJEG JE
BETON NAPRAVLJEN.
- OBRADA BUKANJEM
2) PRANJE BETONA KULIR
1. NAIN
PRESVLAENJE SMJSOM OD ISTIH ZRNA AGREGATA +
CEMENTA (VEZIVA) POSLJE SE ETKA I ISPIRE VODOM.
- IME SE VEZIVO OTAPA, ZRNCA AGREGATA SU VIDLJIVA.
2. NAIN
- GOTOVI ELEMNT IZ TVORNICE MONTANI ELEMENT
- KALUP SE PRESVUE SLOJEM GLINE DEBLJINE 1 3 MM, ZATIM
SE SMJESA KULIRA (AGREGAT, CEMENT, VODA) OSTAVI DA SE
STVRDNE
- ELEMNT SE ZATIM VADI IZ KALUPA
- GLINA SE ISPIRE (SPREAVA STVRDNJAVANJE CEMENTA NA
POVRINI)
3) TERAZZO
- BRUENJEM SE DOBIVA ( HODNIK, PODEST, PJEAKI PROMET),
STRUKTURA PRESJEENOG ELEMENTA
4) BOJANI BETON
- RAVNA I GLATKA POVRINA
5) PJESKARENJE
- KVARCNI PIJESAK UZ PRISUTSVO VOD POD TLAKOM SE
NABACUJE NA BETONSKU POVRINU I OBRAUJE

SHEMA PROSJENOG ARMIRAKOG POGONA

1. STROJ ZA RAVNANJE
6. STROJ ZA RAVNANJE I AUTOM.
2. STROJ ZA MJERENJE I REZANJE IZRADU VILICA
3. TRANSPORTER
7. TRANSPORTER
4. STOL ZA SAVIJANJE
8. STROJ ZA MJERENJE I REZANJE
5. DEPONIJA GOTOVIH MATERIJALA9. APARAT ZA RUNO ELEKTRINO
ZAVARIVANJE IPKI
TLOCRT
1. UREAJ ZA RAVNANJE, REZANJE I SAVIJANJE VILICA ZA KOLUTOVE
2. UREAJA SAMMO ZA MJERENJE I REZANJE > 14
3. SABIJAICA
4. STOL ZA MJERENJE
5. UREAJ ZA SAVIJANJE
- TANKI 12

RAVNANJE (AKO SU KOLUTOVI)

- MJERENJE
- REZANJE
- SAVIJANJE UGRADNJA; IZRADA SKLOPA (UGRADNJA)

- DEBELI 14
- IZMJERA
- REZANJE
- SAVIJANJE UGRADNJA; IZRADA SKLOPA (UGRADNJA)
-

ARMIRANICA ZATVORENI PROSTOR

RAVNA IPKA
SAVIJENJA PREMA PLANU POZICIJE
PREMA TEINI I VELIINI OTVORA
- JEDINICA MJERE ZA ARMATURU JE 1 TONA [T]

SKELE
- POMONE KONSTRUKCIJE KOJE SLUE PRI IZRADI ILI ODRAVANJU
GRAEVINSKIH OBJEKATA
- DJELOMO IH PREMA:
1) MATERIJALU
2) NAMJENI
3) SVRSI I FUNKCIJI GRAENVINE ZA KOJU SE SKELA KORISTI
4) PRIMJENJENOJ TEHNOLOGIJI ZA IZRADU SKELE
5) SUSTAVU SKELA I NAINU NJEZINA RADA
I. SKELE PREMA MATERIJALU:
A) DRVENE SKELE:
- KORISTI SE OBLA GRAA (IZVORNI PRESJECI BEZ KORE) ILI POLUOBLA
GRAA, A U IZNIMNIM SLUAJEVIMA REZANA GRAA (POSEBNE IZVEDBE
SKELE I JEDNOSTAVNIJE POVEZIVANJE POJEDNIH DIJELOVA SKELE)
- TO SU KLASIE / TRADICIJSKE SKELE
- PRIVREMENA KONSTRUKCIJA
- KORISTI SE DRVO II KLASE I TO PRVENSTVENO DRVO ETINJARA
( SMEREKA, JELA , BOR), AGACIJA (BAGREM) ZA PODUPIRAE.
B) METALNE SKELE:
- OD ELINIH BEAVNIH CIJEVI RAZLIITIH PROFILA KOJE SE ODREENIM
NAINOM SPAJAJU U JEDNU CJELINU ILI SE RADE OD ALUMINIJSKIH
ELEMENATA GDJE SE KORISTI PROFILIRANI ALUMINIJ U OBLIKU CIJEVI.
- PROFILIRANJEM SE DOBIJE VRSTOA I PRENOS OPTEREENJA
- ZBOG MANJE TEINE, POVOLJNIJA JE ZA MANIPULIRANJE
- MOE TRAJATI 15 GODINA UZ ODRAVANJE IME SE KROZ DUGI ROK
AMORTIZACIJE POSTIE JEFTINIJE GRAENJE.
- NAJAM SKELE JE 5 % VRIJEDNOSTI MJESENO
- PREDNOSTI: TRAJNE, VIESTRUKA UPORABA, JEDNOSTAVNOST UGRADNJE
- NEDOSTACI: POTREBNA JE POVRINSKA ZATITA PROTIV KOROZIJE,
MOGUNOST GUBLJENJA SITNOG INVENTARA (DIJELOVA SKELE), NEPRAVILNI
RAD DOVODI DO OTEENJA SKELE.
- ELINE LAGANE SKELE 48,3 MM
- ELINE TEKE SKELE 193 MM ( MASIVNE SKELE ZA PREUZIMANJE
OPTEREENJA OD SAME ZGRADE U FAZI GRAENJA)
- ALUMINIJSKE SKELE KAO POJEDINE VRSKE PODUPIRAA SA RAZLIITOM
VISINOM PODUPIRANJA DO 6 M; 18 CM.
C) BETONSKE SKELE
- DOLAZE KAO MONTANI ELEMENTI, ZA POSEBNU NAMJENU
- DOLAZE U KOMBINACIJI SA DRUGIM SKELAMA
- MOGU OSTATI KAO DIO KONSTRUKCIJE.
II. SKELE PREMA NAMJENI:
A) NOSIVE ILI GLAVNE SKELE
- PRIVREMENA SU LAKA KONSTRUKCIJA

- PRIMAJU OPTEREENJA OD KONSTRUKCIJE I PRENOSE JE NA TLO

- SKELA PODUPIRE KONSTRUKCIJU U FAZI NJENOG NASTOJANJA, SVE DO
TRENUTKA KADA TO KONSTRUKCIJA MOE PODNJETI
B) RADNE ILI POMONE SKELE
- SLUE ZA TRANSPORT MATERIJALA POTREBNOG ZA GRAENJE, ZA
KRETANJE RADNIKA PO NJIMA I INVENTARA OVISNO O TEHNOLOGIJI
NASTAJANJA TKVE KONSTRUKCIJE
- IZRAUJU SE I PROJEKTIRAJU SLINO KAO I NOSIOVE SKELE
- MOGU BITI NEPOKRETNE (TRAJNO OSLONJENE NA NOSIVO TLO) I
POKRETNE (PREMJETANJE S JEDNE POZICIJE NA DRUGU, S TIME DA SE U
VRIJEME ODVIJANJA RADOVA MORAJU FIKSIRATI I TADA SE PONAAJU KAO
NEPOKRETNE).
C) SKELE KOD MONTAE
- MOGU BITI NOSIVE, KADA PRIDRAVAJU MONTANI ELEMENT U FAZI
SPAJANJA, I RADNA SKELA ( ZA KRETANJE RADNIKA I MATERIJALA PRI
MONTAI ELEMENATA U JEDNU CJELINU
D) ZATITNE SKELE
- DOLAZE U KOMBINACIJI S DRUGIM SKELAMA
- SLUE ZA ZATITU LJUDI, IMOVINE IRADNIKA KOJI SE NALAZE U ZONI
RADA, U SVRHU OUVANJA ZDRAVLJA I VRIJEDNOSTI IMOVINE.
III. SKELE PREMA SVRHI I FUNKCIJI GRAEVINE
a) SKELE U VISOKOGRADNJI ZA STAMBENE ZGRADE, INDUSTRIJSKE
OBJETE, OBJEKTE POSEBNIH NAMJENA
b) SKELE U NISKOGRADNJI ZA MOSTOVE I TUNELE

IV. SKELE PREMA PRIMJENJENOJ TEHNOLOGIJI ZA IZRADU:

a) JEDNOSTAVNE SKELE
- SASTOJE SE OD NEKOLIKO RAZLIITIH ELEMENATA SA MALIM
BEROJEM RAZLIITIH SPOJNIH SREDSTAVA I SLAU SE NA UNAPRIJED
ODREEN NAIN TAKO DA PRI NJEZINOM NASTAVLJANJU NIJE
MOGUA ZAMJENA ELEMENATA NA POJEDINIM POZICIJAMA
b) SREDNJE SLOENE SKELE
- SA VIE SASTAVNIH DJELOVA, MOE VARIRATI NAIN SPAJANJA
POJEDINIH ELEMENATA
- POSTOJI VEI BROJ SPOJNIH SREDSTAVA (NPR. FASADNA SKELA)
c) SLOENJE SKELE
- SASTOJI SE OD MANJEG ILI VEEG BROJA RAZLIITIH ELEMENATA I
VEEG BROJA SPOJNIH SREDSTAVA
- ZA NJIHOVO SPAJANJE I MONTAU POTREBAN JE PREDHODNI
PRORAUN KOJI DEFINIRA NAIN SPAJANJA, MEUSOBNE ODNOSE
IZMEU ELEMENATA SKELE I STRUNU OBUKU ZA NJIHOVU UGRADNJU.

SVE SKELE IMAJU NEKO OPTEREENJE KOJE SE NA NJIMA NALAZI

1. STALNO OPTEREENJE
- OPTEREENJE OD VLASTITE TEINE SKELE I TEINA OPLATE KOJA SE
NALAZI NA SKELI
- AKO JE TO DRVENA SKELA ZAPREMINSKE TEINE 700 KN/M3;
ETINJARI 700 KN/M3; BJELOGORICA 900 KN/M3;
- AKO JE METALNA SKELA 7850 KN/M3;
2. KORISNO OPTEREENJE
- OPTEREENJE OD SVJEEG BETONA ILI NEKOG DRUGOG MATERIJALA
(OVISI O VRSTI GRAEVINE)
- BETON 2400 KN/M3; ARMIRANI BETON 2500 KN/M3;
3. POKRETNO OPTEREENJE
- OD RADNIKA KOJI SE KREU PO TOJ SKELI ; ALATA I PRIBORA KOJI SE
NALAZE NA TOJ SKELI I OD TRANSPORTNIH SREDSTAVA
- POKRETNO OPTEREENJE RAUNA SE OVISNO O VRSTI SKELE
- ZA HORIZONTALNU KONSTRUKCIJU 200 KG/M2 ZA NOSIVU SKELU
- ZA POMONE SKELE:
RADNA SKELA ILI POMONA ZA ODRAVANJE

KONTINUIRANO
Q=0,60 KN/M2
KONCENTRIRANO
F=2 0,75 KN/50 CM (NA NAJPOVOLJNIJIM MJESTIMA MINIMALNO 3 PODA
RADNA SKELA ZA BUKANJE
KONTINUIRANO
Q=2,00 KN/M2
KONCENTRIRANA SLILA
F=1,50 KN (SAMO NA JEDNOM MJESTU)
OPTEREENJA SAMO NA JEDNOM PODU
RADNA SKELA ZA ZIDANJE

KONTINUIRANO
Q=3,00 KN/M2

KONCENTRIRANA SLILA
F=1,50 KN
OPTEREENJA SAMO NA JEDNOM
PODU

SKELE ZA MONTANE RADOVE

CIJEVNA SKELA
- TRADICIJSKA CIJEVNA SKELA KAKO NOSIVA I KAO RADNA 8 ZA ZIDANJE
BUKANJE, ODRAVANJE)
- SASTOJI SE OD:
1) PODLONE STOPE
2) CIJEVI 48,3 DEBLJINA STJENKE 3 -5 MMM
3) SPOJNA SREDSTVA
4) RADNI POD
5) LJESTVE ZA PENJANJE
6) ELEMENTI ZA UKRUIVANJE
1) PODLONA STOPA IZRAUJE SE KAO PLOA, POVRINE MINIMALNO
200 CM2 I SLUI OSLANJANJE SKELE NA VRSTU PODLOGU

2) CIJEVI 48,3 RAZLIITIH DUINA L= 1, 1.20,.....;6 M

DEBLJINA STJENKE 3 5 M
3) SPOJNA SREDSTVA
- TRNOVI SLUE ZA NASTAVLJANJE ELEMENATA SKELE U VERTIKALNOM
SMJERU

- SPOJNICE:
A) PRODUNE
- SPAJAJU DVIJE CIJEVI U NASTAVKU
VERTIKALNO
- OPTEREENOST NA TLAK
- SASTOJE SE OD DVA DIJELA DVA
POLULJEBA
- SILA TRENJA + REZNA SILA U VIJKU
- SLUI I ZA OPTEREENJE NA VALK AKO SE
DODA VIJAK

B) KRUNE
- SLUE ZA SPAJANJE 2 CIJEVI POD PRAVIM
KUTEM I ONA JE FIKSNA
TEK=7,69 GOD.
TGOD=200 DANA
M = 2 KG.

C) ZAOKRETNA ZA POSTAVLJANJE UKRUTA (DIAGONALNIH TAPOVA)

- VEZANJE 2 TAPA 48,3 MM
- KUT VEZANJA 0 - 360
- MOMENT PRITEZANJA MATICE 800KGCM
- SILA TRENJA IZMEU CIJEVI 32,50 KN
- DOZVOLJENJA SILA 13 KN ( KOEFICJENT
SIGURNOSTI 2,5)

POPRENE PREKE
- SLUE ZA OSLANJANJE RADNOG PODA OD DASAKA (48 MM)
- POD MORA LEATI NA MINIMALNO 3 POPRENE PREKE
- NASTAVLJENE DASKE RADNOG PODA SE IZVODI TAKO DA NEMA
KONZALNIH PREPUSTA, NA MJESTIMA GDJE DASKE PRELAZE PREKO
PREKI SE POSTAVLJA NOVA DASKA KOJA PRELAZI PREKO MINIMALNO 2
PREKE.
- VETIKALNA KOMUNIKACIJA SE MORA OBAVLJATI UNUTAR SKELE I TO
NA NASUPROTNIM STRANAMA.
- PRILIKOM SLAGANJA SKELE PO VISINI PRAVILO KAE DA SE U CIJELOJ
TLOCRTNOJ DISPOZICIJI 1/3 STUPOVA NASTAVLJATI U JEDNOJ VISINI
- NA VIDINI OD 1,0 M OD RADNOG PODA DOLAZE ZATITNE OGRADE U
OBLIKU JEDNE UZDUNE HORIZONTALNE I POPRENE DASKE SA STRANE.
- DIJAGONALNI TAPOVI ZA UKRUENJE POD 45 SPAJAJU SE SA
VERTIKALNIM TAPOVIMA, MOEMO IMATI I NA BONIM STRANAMA
- ZADNJI POD MOE BITI NAJVIE 1,5 M OD ZADNJE UKRUTE
- POSTOJI MONTANA SKELA FASADNA SKELA

TORANJSKA SKELA
T200 (200 KN NOSIVOST PO TORNJU)
T400 (400 KN NOSIVOST PO TORNJU)

- POLAGANJE DIAGONALA IDE NA TRNOVE

- TRAPEZNI OKVIR KORISTI SE ZA IZRADU HORIZONTALNE
KONSTRUKCIJE ZA VISINE DO 20 M
PREPORUA SE GDJE GOD SE BETONIRA NA VEIM VISINAMA, KOD
GRADNJE PUTOVA, MOSTOVA , SILOSA , U INDUSTRIJI.
IMA MNOGOSTRUKU UPOTREBU I PRIMJENU U GRADITELJSTVU
MONTAA: NA PODLGU BUDUE SKELE POSTAVIMO OSLONCE TE IH
UVRSTIMO SA PO ETIRI SIDRENA VIJAKA M 20 NA OSLONCE
POSTAVIMO HORIZONTALNE ELEMENTE I DIAGONALU TE TRAPEZNE
OKVIRE JEDAN NA DRUGI DO ODREENE VISINE, SPAJANJE OKVIRA SA
SPOJNICAMA OMOGUUJE DA SE DIZALICOM PRENOSI CIJELI TORANJ
NA GRADILITU

- ZA POTREBE GRADNJE MOSTOVA KAO I TEKIH STROPNIH

KONSTRUKCIJA, TE SPECIJALNIH OBJEKATA PRIMJENJIVALE SU SE
SPECIJALNE SKELE KAO I SKELE NA BAZI STANDARDNIH FASADNIH
SKELASLOBODNOG SUSTAVA.
- PRILIKOM PRIMJENE ELEMENATA SKELA SLOBODNOG SUSTAVA U
GRAENJU MOSTOVA POKAZALO SE DA ONI ZAHTJEVI VELIKE KOLIINE
CIJEVI 48,3 3,6 I SPOJNICA KAO I VELIKI UTROAK RADNOG
VREMENA ZA NJIHOVU MOPNTAU I POSTAVLJANJE.
- ZBOG VELIKOG BROJA CIJEVI MALOG PROMJERA A VELIKE DUINE
IZVIJANJA POJAVIO SE PROBLEM POPUTANJA POJEDINIH CIJEVI KAO I
ISKORISTIVOSTI NJIHOVE NOSIVOSTI
- DA BI SE RACIONALIZIRAO RAD NA POSTAVLJANJU OPLATA ZA TAKVE
TEKE KONSTRUKCIJE MK S JE RAZILA TAKOZVANE TEKE SKELE
VELIKE NOSIVOSTI KOJE SE MOGU KAO NOSIVI STUPOVI U OBLIKU
TORNJA PRIMJENJIVATI UZ MINIMALN UTROAK RADA ZA NJIHOVU
MONTAU
- SVE TIPOVE TORANJSKIH SKELA MOGUE JE STABILIZIRATI POMOU
STANDARDNIH SPOJNICA I CIJEVI PRIMJENJIVIH U FASADNIM SKELAMA
SLOBODNOG SUSTAVA
TEKA SKELA
- UPOTREBLJAVA SE KAO POTPORNI ELEMENT KOD IZRADE MOSTOVA,
BETONIRANJA MASIVNIH BETONSKIH PRESJEKA I OSLANJANJARAZNIH
DRUGIH TEKIH PREMETA
- VRSTE ELEMENATA: SKELA SE SASTOPJI OD STUPOVA DUINE OD 0.6,
1.2, 2.0 M, ZATIM OD VEZANIH FILMOVA, SPOJNOG MATERIJALA I
ELEMENATA LAKE CIJEVNE SKELE (CIJEVI 48,3 3,6 I SPOJNICA) KOJI
SLUE ZA POPRENO, UZDUNO I STABILIZACIONO POVEZIVANJE
STUPOVA TE DONJEG KUGLASTOG OSLONCA I GORNJEG POKREDNOG
LEAJA.
- ASORTIMAN TEKIH SKELA OBUHVAA: