Gramatika Arapskog Jezika 2 Dio Sintaksa

î^_-l>-
I ^^rjlS ŠKOLA-
-A?K*£Sf
^^ %r^/T>^
**
'--aigj^lEI?;^ iTJlsMŠg^^MJ-SAS AJžVtl -^ tss?

aiJENA DIN. 506^«
GRAMATIKA
ARAPSKOG JEZIKA
ZA NIŽE RAZREDE MEDRESA I SREDNJIH ŠKOLA
II DIO
SINTAKSA I itanka sa rjenikom
NAPISALI:
Dr. ŠAIR SIKIRI, MUHAMED PAŠI I MEHMED HANDŽI
IZDANJE VAKUFSKE DIREKCIJE U SARAJEVU
615. 19 3 6
DRŽAVNA ŠTAMPARIJA U SARAJEVU
Ovaj je Udžbenik izraen po nalogu Ulema-medžlisa u Sarajevu prema
programu koji je sastavila naroita anketa. Rukopis udžbenika je pregledan
i ispravljen od strunjaka, pa je zakljukom Odbora Naiba za I.V. Z. u
Sarajevu br. Pov. 94/36 od 26 aprila 1936 odobren za uporabu u nižim
razredima medresa i slinih srednjih škola.
II DIO
SINTAKSA
Nauka o nizanju rijei u reenici zove se sintaksa {_j^=«3i(Jii)
Ova se nauka dijeli na sintaksu imena, sintaksu glagolskih

oblika i sintaksu estica.
A) SINTAKSA IMENA
Ime može biti:
a) primitivno ( J-Cfl ) t. j. ono koje nije izvedeno iz
druge rijei, na pr. Jaj\ zemlja, j.Ji pero.
b) izvedeno (
jl_JJi*l) t. j. ono koje je izvedeno od
infinitiva.
Infinitiv ( jluai'l ) t. j. glagolska imenica je dakle oblik

iz kog se tvore izvedena imena. Infinitiv je od I vrste glagola
nepravilan (
(^C— ), a od proširenih glagolskih vrsta pra-
vilan ( i5-lj ).
Infinitiv kao uiUJ I može imati aktivno (JeUJiiil oLi. ) i
pasivno znaenje {JjjJl\S\ oU.). Kada infinitiv ima aktivno

znaenje, imenica iza njega stoji kao subjekatski genitiv, na pr.
jJ^JItllC-i plakanje djeteta, t. j. dijete plae. Prema tome je
subjekat glagolskog infinitiva u izgovoru ( uCi-3 ) u genitivu,
a po znaenju (%£ ) u nominativu.
Ako infinitiv ima pasivno znaenje, onda je iza njega
objekatski genitiv, na pr. >::~l_Jl #-^ o-tll 'j^ .i -j Ljudska je

:ûžnost u ime Boga pos jecanje Kabe i. j. pos jecati Kabu. U
•ovom sluaju je glagolski objekat u izgovoru ( l^LJU ) u geni-
tivu, a po znaenju ( >U; ) u akuzativu.
1*
Kada infinitiv koji je postao od tranzitivna glagola ima
aktivno znaenje, dolazi glagolski subjekat kao subjekatski
genitiv, a objekat ostaje u akuzativu ili s prijedlogom u geni-
tivu kao dalji objekat, na pr. ( si j>-6 A} ) A^c- ^'1 J:Lj^ 'iljT l:/!^
Vojska je pobijedita neprijatelja.
Uz infinitiv može stajati i genitiv koji znai mjesto ili
vrijeme, na pr. X5t-~i'1 'j>i^ ulazak u džamiju; l^j'si\ '-Lj
školska obuka; JJJ1 'f^ nono spavanje. - ^
Iz infinitiva izvedena imena su:
1) Particip aktivni (J=UJ1jL-i), koji se tvori od aktivnih

glagola i pokazuje osobu koja vrši glagolsku radnju ili znai
prolazno stanje u kome se neko ili nešto nalazi, na pr. 'ij\f
koji piše; it koji spava. Particip aktivni kao imenica može

biti 'i>C^'\ pa ak-o je particip postao od tranzitivnog glagola,
onda iza njega slijedi objekatski genitiv, na pT.^J:SJ.V^',\S' x,^
Zejd je pisac pisma. Ako li je particip postao od intranzitivnog
glagola, onda iza njega slijedi genitiv mjesta ili vremena, na pr.
j^xLi\ 'jG koji spava u zoru; jJlJI 'cj^C koji stanuje u gradu.
2) Particip pasivni ( J_>-.^ \

f~^\) tvori se od pasivnih glagola
i znai osobu ili stvar na kojoj se vrši glagolska radnja pa iza
-^
njega slijedi objekatski genitiv, na pr. i__ix_Jl
f>«-—
J^jj
Zejdova se rije uje (zapravo: Zejd je uvene rijei).
3) Pridjev ('ilLil'l'iTj^) znai stalno ili prolazno svojstvo

osobe ili stvari. Pridjevi se tvore od 4 razreda neprelaznih i
5 razreda I vrste glagola, na pr. rj veseo; jfS velik; star.

Od proširenih glagolskih vrsta pridjev dolazi na oblik parti-
cipa aktivnoga, na pr. tsljl -'»,:.. ispravna mišljenja.
Iza pridjeva dolazi subjekatski genitiv, na pr. •>—!\o—»^ -^-^
Zejd je lijepa vladanja.

U prvom dijelu ove knjige (str. 41, 42, 43, 93, 94, 95 i 101)
navedeni su oblici pridjeva i oba participa od I i proširenih
glagolskih vrsta. Znaenje rijei meutim odluuje o tome da U
e se rije smatrati participom ili pridjevom. Ako rije naime
znai osobu lioja vrši ili trpi glagolsku radnju ili se nalazi u
nekom prolaznom stanju, smatra se participom, a ako pokazuje
stalno ili prolazno svojstvo, onda je pridjev. Tako rije "'ilT
uen može biti pridjev premda ima oblik participa aktivnoga, a
^flj^ bolestan i ^_,=. ranjen su participi premda imaju pri-
djevni oblik.
4) Komparativ i superlativ pridjeva (

J..,a!«.:l'i '^\ ) dolazi
na oblik J^JI od I vrste glagola od kojih pozitiv pridjeva nije
na oblik îl . Od proširenih glagolskih vrsta i od pridjeva

iji pozitiv ima oblik [yJ\ tvori se komparativ i superlativ,
da se pridjev pretvori u glagolsku imenicu u akuzativu bez
odreenog lana i pred nju stavi rije aJ.\ jai, 'J>\ manji,
^ \ veci, |Jift! yecy i t. d., na pr. ^^ I crven -

— ^ i'jjt- oil
(crveniji od), :^ luVl najcrveniji, olV- pružen — \j\jo1 ^H

krai.
Oblik j^ši u komparativu ostaje isti bez obzira na rod

i broj i iza njega stoji prijedlog o^) a u superlativu je LiLil'!
imenici ili linoj zamjenici ili ima odreeni lan.

A) Kada superlativ ima odreeni lan, mijenja se prema
svojoj imenici po rodu i broju ovako:
Muški rod: Ženski rod:
Singular ^"Vl 'J^T

" - Dual o>CiVi oM^f
Pr. plur. o.A-^'V'i '^ClX\\
Nepr. plur. ^..uVl 'S-^'\
Primjeri:
Muški rod:
Singular [^Ji>i^'\ [yrj\ najvredniji ovjek

Dual ^•L:J'^'\ ^-^J) dvojica najvrednijih ljudi
6
Pr. plur. OjJUisVl 'JlV^l! najvredniji ljudi
Nepr. plur. Û^l*1 najvredniji ljudi

*6^'J\
ženski rod:
Singular 'jU^T's'l^'vj najvrednija žena
Dual JiSii!jki\J:AyH'\ dvije najvrednije žene
Pr. plur. oCUaJl »L-LI najvrednije žene
Nepr. plur. ^pjjj'i tCJjl najvrednije žene. - ^
B) a) Kada je superlativ LjUuI'1 odreenom imenu, može se

slagati u rodu i broju sa imenicom kojoj pripada, a može biti
i u jednini muškog roda bez obzira na rod i broj imenice.
Genitiv ( <^\ 'vjCil'l ) ovoga superlativa stoji u množini, na pr.
Muški rod:
Singular jC.'_j)l ^'1 najvredniji ovjek

Dual jC'jl ([jlii'n >Ci/1 dva najvrednija ovjeka
Pr. plur. Jll'jl (^'l)^,liiš1 najvredniji ljudi
Nepr. plur. Jll'jU^'t) ^lil najvredniji ljudi
ženski rod:
Singular tC2f\CS^h'S^ najvrednija žena
Dual »Ci) u ^1)tJuiJ* dvije najvrednije žene
Pr. plur. >CJJ1 (^]I;in oUuij' najvrednije žene
Nepr. plur. »C-Ill ( 'S^\ ) ^jl^' najvrednije žene.
b) Ako je superlativ LiUJ'l neodreenoj imenici, ostaje u
jednini muškog roda kao i komparativ, a njegov <^\ .JL-^ I
može biti u singularu, dualu ili pluralu, na pr.
J.»j piši JLJ^ Muhammed je najvei ovjek
i\y'\',^\ 'Ckli' Fatima je najvrednija žena
ujjr1>1 ^jl^'1 *dl U "j 'ij>lj Fatima i Aiša su dvije

najvrednije žene
6jJ If ^)Iii'*r "p-lf 5 '^Vj 'j '*\\^ Salirn, Rasim i Kasim su

najvredniji uenici.
5) Imenica mjesta i vremena ( o^J^ 3 o^^-—'^ r"))-
6) Imenica orua (<i'^\ ^\)-
Od imena su izvedene:
1) Imenice koje znae mnoštvo neega na nekom mjestu

( sciOl jJl) i dolaze na oblik iJul' , na pr. 5jÛ gdje ima
mnogo lavova (od ju.1 /avj; sliJU g-dje ima mnogo krastavica
(od *i£i krastavica).
2) Pridjevi koji znae pripadnost neemu ( ^j-^-^\ p-i ),
na pr. 'J^__/ Kurejšija, '„^^ Mekkanac.
3) Deminutiv (
j^Cji] JJ) ), na pr. J^3 ovje/c jl^!; o-
vjeuljak, "jjji^ vrabac -nil^ vrapi, vS^ - ^yi^ štipavi,
, ;ir - v-Jui^ pisarcic, ~^yS^^ - «_. JL..v— « pisamce.
Odreena i neodreena imena ( s jC.Bl S 's» Jd I

)
Arapska imena (»C-iVl) mogu biti odreena ('l»_^T) i
tieodreena ( 'i'yfLj'\ )
Odreenih imena ima sedam vrsta:
1) Vlastita imena (
pLlJI ), na pr. 's^'\ Ahmed; L-uj
Zejneba; jli-'i Damask; Îjii Alžir i t. d.
2) Line zamjenice ( '_; l_l!ilV - ''^\'jJi;A"\), na pr. iil ;a;
'
SJl /i; > on; >' o/j/; ^'ji mi.
3) Pokazne zamjenice ( sSU.'^'l *LJ^ ), na pr. \i ili li* ovaj;
•S ili »J* ova; iLiJjl on/.
4) Odnosne zamjenice ( J_^y,*1 tLJ\ -oS/j-^îi), na pr.
tf j3'i koji; Ji\ koja; o*' ô; ^ što.
5) Rijei koje imaju odreeni lan ( ^^\ ^jA \

), na pr.
^S-^JS ovjek (poznati); *p»Jl milostivi; iiJ_l3'l trei.

Ako vlastito ime ima odreeni lan, ne može ga izgubiti,
osim kada je tJUJ''i ili u vokativu, na pr. Ju^J^Î Rešid;
'ilh] Nabiga; O^.^H-l'i Semuel; '^jd'l Medina; 'fLiJl Sirija, ali
iiC Ij' O Nabiga; '^^J'i 'ilju' Grad Božjeg poslanika. Medina.

Ako opet vlastito ime nema odreenog lana, ne može ga
dobiti, na pr. jL^' Muhammed; jJS ^) Avar; *'^J> Mekka;
'yL.^ Egipat. .'
Neka vlastita imena mogu imati odreeni lan, a mogu

biti i bez njega, na pr. [ji^] i "j!ij' Fadl; ^LlJI i %\J
Abbas; ojli-l i ojU. Haris.
Kako je vlastita imenica sama po sebi odreena, odreeni
lan koji stoji na takoj imenici zove se ': Ji

\J'\ f'>U^ suvišni 'J^
Isto se tako smatra suvišnim "JI u odnosnim zamjenicama

tsjj'l i jJU
6) Ime koje je u genitivnoj vezi kao tjUi"i jednoj od spo-
menutih pet vrsta odreenih rijei, na pr. Joj jh Zejdova kua;

Jjli tvoja kua; y. jb kua onoga ili ija kua? J-»-J1
j\'y kua
ovjeka (poznatoga).
7) Vokativ (
ij:>\li. I ), kada se doziva neko odreeno lice,
na pr. ^5 li ovjee! '*.i-U L dobra!
Vlastite imenice (
'Jul I )
Vlastita imenica može biti jedna rije, na pr. ^

>' >
Omer;
**^ Mekka; 'fCiJ'i Sirija, a može biti sastavljena od dvije rijei,
na pr. l-'^:.'::-^
Nebukadnezar, <i^^ Sibevejh, *iil'x. Abdulah,
\'J.'^\' Teebbeta Šerren, SJLLo' Balebekk (ime grada), o^'îi^T

Hadremevt.
. *) Rije i^ ima u nominativu i genitivu na kraju j (j^> jl!3), a u
akuzativu I, da se razlikuje od Jjt .

Arapi razlikuju tri vrste osobnih imena:
1) Pravo ime ( 'Jvj ), na pr. xs-*I Ahmed.

2) Naziv koji poinje rijeju "Li, \\, oii ili oJl. ('CJCJb,
na pr.^Jx\\jj] Ebul-Kasim;^lj^jAEbu Hanifa; Jlk^'j-' Ummu
Atijja; j^'] o-'l Ibnul-Esir; jS/^ ^_^ Bintu Huvejlid i
3) Priimenak t. j. naziv po nekom svojstvu ( LjJJI ),
na pr. j-ZJI Siddik (iskreni); 'jjj(iJT Faruk (koji strogo razli-
kuje istinu od neistine); îllijl Bagdaanin; 'i_^l grama-

i '•'
ncar; t^LjJl Hašimija.
Line zamjenice (
'j Itllf — Ol'jikJ I )
Sastavljene line zamjenice (^J^'IÂîln mogu biti u no-

minativu, genitivu i akuzativu. Sastavljena zamjenica je u
nominativu kao glagolski subjekat ( ^cUJl ) ili u akuzativu kao
objekat (<-_ J_j..jl'i), ako je sastavljena s glagolom, na pr/^'^S

Udario sam; -jj^ Udario sam ga. Ako je sastavljena lina
zamjenica spojena uz ime ili uz prijedlog, onda je u genitivu,
na pr. iLljT tvoja knjiga. Sastavljena zamjenica uz glagol
može biti izreena, a može se samo pomišljati, na pr. ^-J^
Udario sam; (>) ^_î j^J Zejd je udario.
Rastavljena lina zamjenica ( [^.jaîh' V.julj^] ) stoji u nomina-
tivu kao subjekat imenske reenice, na pr. fi^> On je uen;

i-U-. ^ Ona je uiteljica, ili u akuzativu kao objekat, na pr.
^liA-j ilCl ili 2)M Vi '^h ^' Samo sam tebe vidio.
Lina zamjenica u 3 licu ( ^-.rl^l'jj«.^) uvijek se odnosi na

rije koja je u reenici prije te zamjenice. Ime na koje se
odnosi lina zamjenica zove se W*^T, na pr.
<Ujf\i Joj j«U Došao ml je Zejd pa sam ga poastio;
U-*-:, ^r u jjj- 'j j. j jtU. Došao mi je Zejd i Amr pa sam ih

poastio;
}>^'^\i Jl^^1 jiL. Došli su mi ljudi pa sam ih poastio.
10
Katkada se dogodi da se lina zamjenica u 3 licu odnosi
na cijelu reenicu, koja iza nje slijedi. Ova zamjenica nema

'*»y,"ii zove se o^'l '-^^—^ (zamjenica koja izrazu je injenicu),
ako je muškoga roda, a 'L^'\j^, ako je ženskoga roda, na pr.
îl^"!43>'2eyd v'e uen;''\^ xJr/^\^Za\sta je Zejd uen;Aji)o^

'Jj/'j^jZejd je stajao; JJoJI ^ ^^'^ LJ'-^>
'o^ Ovaj svijet je manji
od najmanjega. - ^
Pokazne (demonstrativne) zamjenice ( oLi)/ 1 *\c\ ) l
odnosne (relativne) zamjenice (oV^'^Jl'O nauili smo u I dijelu
ove knjige. Treba naroito istaknuti da se nastavak 2 u po-
kaznih zamjenica kao što je iil i, dli/i, ilJLljI smatra linom

zamjenicom. Ova se zamjenica katkada ravna u broju i rodu
prema licu s kojim se govori, na pr. î, iUî, L^.li. pJi, oî
ovaj ili onaj. Prefiks U kod pokaznih zamjenica nije sastavni
*dio zamjenice, nego je prilog (a-J:I1Lj>) i znaci »eto«, na pr,
{ii (eto) Gvay; >V_^ (eto) ovi, ove.
Katkada pokazna zamjenica ima prefiks U i na kraju linu
zamjenicu kao sufiks, na pr. d\^» (eto ti) ovaj.
Odreeni lan na participu aktivnom i pasivnom smatra
se kao odnosna zamjenica, na pr. LÛl znai što i

v^^^. '^;^"
koji tue, 'Cj'^ln znai što i i^Cr^ i/\ koja je tuena.
Odreeni lan (^ jdl ^V) i nanaciia ('j^^dl
U odreena imena spada ime koje na poetku ima odre-

eni lan 'Ji {•^J^\ Ako ime nema odreenog lana,
f^)-
onda mora na kraju imati nunaciju (cj'J^V) ako ide po potpu-
noj deklinaciji. Nunacija je 'o na kraju imena koji se ne piše,
*) Zamjenice nemaju odreenog lana niti nunacije, na pr. i-Jl,^,
:>' i t. a.
n
ali se izgovara. Ovaj se ^ u izgovoru spaja uz vokal zadnjeg
suglasnika, a u pismu se oznauje na taj nain, da se zadnji
vokal kod imena podvostrui, na pr. aIj - Jijj - \'x>j ^).
Odreeni lan može znaiti:
a) odreenost vrste ( ,jAjl1 |.V )
b) odreenost jedne jedinice ( aaIJ1 fV ).
Odreeni lan koji znai odreenost vrste može biti:
1) Odreenost vrste kao cjeline ( ^jjjll 'fV ) na pr.
[^ '^J.^^^\i'\J.^\J^C>Od voe smo stvorili svaku živu stvar.

To znai od vode kao vrste pa se ne može mjesto odreenog
lana staviti rije 3^ i mjesto A"\ rei »(. 3^^ od svake voe.
2) Odreenost svake pojedine jedinice o neke vrste
(jl^^^Vj'fSf), na pr.li-»ûL-JVljl;.' Sva/f/ je ovjek stvoren

slabim. U ovom sluaju ostaje znaenje isto i kad bi se odreeni
lan u o^)'^ zamijenio rijeju lp svaki.
Jedinica sa odreenim lanomc AJk-Jl'fV) može biti odreena:

1) Kada 'je ve jedanput spomenuta (tj_;Sf^jJljj(lJlf'V), na pr.
Cjulill c-.;;;S^li ^-^ j<l» Došao mi je gost pa sam toga gosta

poastio. Mjesto ove odreene imenice može se uvijek staviti
lina zamjenica. Tako se u gornjem primjeru može rei

ij:.^ Ij jf^ j«l; Došao mi je gost pa sam ga poastio.
2) Ako je govor o neem što je ve otprije poznato
( JvJuJl AJu^M fV), na pr. _a-V I <U. Došao je vlad-ar.
3) Ako se istie neka neodreena jedinica od neke vrste
( J-JA JJ1 A'.Jl 'f'V ), na pr. Lj jJI 'Jis li Pojeo ga je (neki) vuk.
Ime koje ima odreeni lan koji je naveden pod 3), smatra
se kao da nije ni odreeno.
') Vlastito ime gubi na kraju nunaciju, ako iza njega stoji kao
apozicija rije Cx\ sa svojim genitivom, na pr. /^l_xi 6: 1
-*-iJ Zejd, sin
Ibrahimov.
12
Vokativ ( îl:tn )
Cestice kojima se doziva ( *Ij31 -J->>») jesu: C, i], U, T ,
t^T, is^ \ 6! estica \j jao! upotrebljuje se samo u jadi-
kovanju (l>''j3''\j\j), na pr. <>\j^j\jJao za Zejdom!

Vokativ, kako smo ve vidjeli, nije posebni padež. Ime
koje stoji iza vokativne estice (t^jlU.!) može biti:
1) U nominativu bez nunacije, ako je jedna rije i ako se
doziva neko odreen, na pr. j^j L' O Zejde! ^\^S^ li" O dva
^ > . ' ,
muslimana! ^j.. \ ij O muslimani!
> <i
2) Vokativ stoji u akuzativu kao objekat glagola jci\
zovem, mjesto koga stoji vokativna estica, ako je ime iza
vokativne estice LjOJi'I ili slino oUl'l t. j. ime koje se ne
može potpuno razumjeti što mu se nee dodati još koja rije
ili ako se doziva neko neodreen, na pr. -uil j-t L O Abdulahu!
jjij
*
'^ \}i-
-*
iT
"
O hol'ii od Zejda! -^
"
U) U^
^
L'
O ti lioji se penješ na
I*
brdo! :L>j l' O (nelci) ovjee!

Ako vokativ dobije sufiks »T t. j. nastavak kojim se doziva
u pomo ili se jadikuje ( i.' JJl j] iÛi — .V1 î), onda zadnji
suglasnik ima vokal e ( - ), na pr. »IaO L' Jao za Zejdom! ili
U pomo Zejde!
Kada se pred vokativ stavi prefiks J , onda je vokativ u
genitivu. Znaenje ovoga prefiksa valja razlikovati na taj nain

Što t) znai da se neko doziva u pomo ( U: I lili*; oUjl-J, I),
a J da se nekomu doziva pomo ( *) j\is — J.1 ), na pr.
43^ ^ ^ pomo Zejde! sjj^ 1;' U pomo Zejdu!
Vokativom se izrazuje i uenje ili divljenje neemu,

na pr. Ci iT ili ^-.SJjJ 1/ O uda!
Ako poslije vokativne estice doe ime koje ima odreeni
lan, onda se izmeu estice i vokativa stavi UjI ili \^ za

13
muški rod, a Uj^' il' »J* za ženski rod, na pr. ^^1 C^t >;'
O ovjee! %1\ \tJ\ I' O ženo/ Može se rei i ^1^1 llT L' ,
'^sl L'
^^1 \ji<i O ovjee 'il'Ji] .IT 1/ i 'sl^'l .ji 'iLj iT O ženo/
Izuzeci su od ovoga pravila '^\

if Bože! JvaJJ! Moy Božet
Vokativna estica se može i ispustiti, na pr. '^0 (mjesto
'dO l') Moj Bože!
Rod imena (Vj, jji ^ '^^-'[ijf
Imena mogu biti:
a) muškoga roda ('^ li'\);

b) ženskoga roda (J'^l]).
Imena koja mogu biti muškoga i ženskoga roda (t^^SlA'T )
nabrojena su u I dijelu (str. 26).
Imena ženskog roda C^'^J] )
Imena ženskoga roda mogu biti po obliku (^^^1dj'ji"i)

po znaenju (ijila'l ij'^-^'l) i po upotrebi (ûlj1^*^"i).
Imena ženskoga roda koja znae ženska živa bia zovu se
prava imena ženskoga roda (^plliJ^^"!), na pr. :t>'i žena;
"' r '
iil; deva. Ostala imena zovu se formalna imena ženskoga
roda ( 't^^^\ lîll Ij'ji'l), na pr. ili^' tmina; Ojp oko; jIj kua.
Nastavci su za ženski rod:
1) Kratko 5 (v^ U\ Jt ), na pr. i\'j.\ žena.
2) cs - ('s^_,^'lLijVl) i M - ('sSjjll'lLilVi), na pr.
'J-* trudna žena tl^^ pustinja.
Iz ovoga se pravila izuzimaju imena muških lica, koja

imaju nastavak ženskoga roda, na pr. 'ijjf^ Hamza; ^^^j
(ili i^ j) Zekerijja. Sa ovakim imenima se u vezi s drugim
rijeima postupa kao sa imenima muškoga roda, na pr. 5jj- «L
Došao je Hamza; '[fi\^
i\,^jj Zekerijja je pametan.
14
Ima pet oblika pridjeva koji vrijede za oba roda. To su:
1) Jj..i ako znai što i oblik ti^li t. j. ako ima znaenje
participa aktivnog, na pr. jj~S strpljiv (a); >_jj JiT laživ (a).
2) JjJ ako znai kao i i^jjJu t. j. ako ima znaenje par-

ticipa pasivnog, na pr. t)r? ubijen (a); <^ ranjen (a).
3) 'JlU. , na pr. JL_L lijenina; fL-!u šaljivina.

*
4) Jj-i. , na pr. '^^—^ pijanica; jfC^ brbljavac. '
5) Jjti. , na pr. p-i-^^ neustrašiv (a).
Glavni brojevi od 3 — 10 zakljuno za muški rod imaju

nastavak : , a u ženskom rodu su bez toga nastavka, na pr.
J\^j 'ij>^t tri ovjeka; 5V-J V-'-*! etiri žene.
U složenim glavnim brojevima 13 — 19 zakljuno nastavak 5
dolazi u muškom rodu samo na prvi, a u ženskom rodu samo na
drugi broj, na pr. ±o.j ^ IJiG 13 ljudi, 'A'J^S 'i'J^ G--^' 75 žena.
Ostali brojevi su ženskog roda ako imaju nastavak : , a
inae su muškog roda. Brojevi <JU , i JI vrijede za oba roda,
na pr. J»j iJU, i\j.\ ijU .
Nastavak : koje oznauje ženski rod (

îj'l î'" ) može
imati ova znaenja:
1) Može znaiti jedninu ( sj^/l tli'), na pr. j^3 liše —

'Jjj list;'*j^ stabla — s^ stablo.
2) Neko svojstvo u veoj mjeri (iiJLi 1

*tr ), na pr. UJi
halifa; C^^ uenjak.
3) Dolazi kao naknada za ispušteni j ilii5, {J»jJ\^\: ) na pr.
lic obeati; l.\i\ boraviti; *j}a\ prestrašiti, (od ixc.j, ^\ji\, ^\jt\).
4) Na kraju nepravilnih množina znai pripadnost (

'L^) *17 ),
na pr. 'iSj^\ ,
pl. sû1 ,
pripadnik ešariskog pravca.
^ ',. -
5) Na kraju oblika iJua. nekada oznauje mnoštvo neega
(sliiCj'l ili"), na pr. sjuIlT zemlja gdje ima mnogo lavova.
15
Broj imena ( '^'iS 'a^Vj ':>\j^\ )
Arapska imena dolaze u singularu (

'iyiX"\ ), dualu ( 'i-jjll'i
)
i pluralu (^lXi ). .
Pravilni plural muškoga roda C^\J\^^'jS\'^lJx\) imaju:
1) Vlastita imena muških lica, na pr. jlj-'i ,

pl. ^JJ^t
Ahmed.
2) Pridjevi koji znae svojstva razumnih bia i u kojih se

ženski rod tvori dodavanjem nastavka : , na pr. 4-U , pl.
Cjj^, dobar.
3) Deminutivi opih imenica koje znae razumna bia,
na pr. j^j ovjek — •
J_»^ ovjeuljak, pl. oj^j-
Ovaj plural ne mogu imati imena koja imaju za oba roda
isti oblik, na pr. ^^ ranjen (a) niti ona imena muškoga

roda koja se svršuju na :, na pr. 'jjV Hamza; ''C'^ uenjak.
Pravilni plural ženskoga roda ( 'ilUl iJ^ll '.lii ) imaju:
1) Vlastita imena žena kao i ona vlastita imena ljudi koja
se svršuju na : , na pr. '^jjj^

Hind, pl. oljj* ; ';jV Hamza, pl.
2) Pridjevi ženskoga roda, od kojih muški rod ima pra-

vilni plural muškoga roda, na pr, iiU ,
pl. ofi-U, dobra.
3) Imena ženskoga roda na tS — ili *l - , na pr. 'jl=-', pl.
^\ijyL^, tmdna žena; i-\J.!? ,

pl. '^^\j\J^ , pustinja.
4) Infinitivi I vrste glagola, koji imaju oblik ženskoga roda
1 svi infinitivi proširenih vrsta glagola, na pr. i bi, pl. oUji,

shvatiti; "^^J^ ,
pl. oll^" , definicija; r->uJ^|, pl. oU^^lCaj
tehniki izraz.
5) Imenice koje su po upotrebi ženskoga roda, na pr.
<L— , pl. oljL— , nebo.

16
6) Glagolski pridjevi koji se upotrebljuju kao imenice, na pr.
'j:\^, pl. olJ^^liT^ bie; ti^' pl. olijjii', stvorenje;

, . ''jf.'^.
pl. o\^^l-., opojno pie.
7) Deminutivi imenica koje znae nerazumna bia, na pr.
Jl^ brdo, deminutiv tl-rrr brdašce, pl. ^>L-»
Nepravilni plural (^531'^' ili îllT^l) nastaje unu-
tarnjom promjenom singularnog oblika. Ta promjena biva;^
a) Dodavanjem koga glasa singularu, na pr. "j^lj

,
pl.
(.>\J|, pero.
b) Oduzimanjem koga glasa singularu, na pr. JjÔ, pl.
J^j , Božji poslanik.
c) Mijenjanjem vokala singularnog oblika, na pr. j — ^1

,
pl.
j.^1 , lav.
Nepravilne množine se dijele na:
1) iiJI 'Jf-' t. j. plurali koji pokazuju množinu od 3 — 10

predmeta. Ove množine dolaze na oblike: J.J1, JUl, ^x^\ i <^
2) sotSlJI
'^' t. j. plurali koji znae množinu predmeta od
11 dalje. Ovo znaenje imaju svi oblici nepravilnih množina
osim etiri spomenuta.

Ovo razlikovanje meutim ne vrijedi svagdje pa se esto
jedni od ovih oblika upotrebljuju mjesto drugih.
Pravilna množina muškoga i ženskoga roda takoer vri-
jedi za množine od tri pa dalje bez obzira na broj jedinica.
Deklinacija
Imena (tClVl) mogu biti promjenljiva (vS^" ) i ne-
promjenljiva ( (^ I ).
Imena imaju tri padeža:
1) Nominativ (^Jl);
2) Genitiv ('^\ ili '^^0 i
3) Akuzativ (LZ^J).
17
Padežni nastavak (L^\y^"\) može biti:
a) Vokal i to:
1) Za nominativ -, za genitiv - , a za akuzativ - ^). Ove

nastavke imaju imena koja se mijenjaju po potpunoj deklina-
ciji {JiJi2:S\) u singularu i nepravilnom pluralu, na pr.
2) Za nominativ nastavak J. , a za genitiv i akuzativ — .
Tako se mijenjaju imena koja idu po nepotpunoj deklinaciji
(>J^,,âjJ>) ^ ), na pr. nominativ o'—^"^ , a genitiv i akuzativ
Ova imena ne mogu imati nunacije.
3) Za nominativ nastavak - , a za genitiv i akuzativ -.

Tako se mijenjaju pravilne množine ženskoga roda, na pr.
nominativ oCjI. ,
genitiv i akuzativ oLX. .
b) Konsonant i to:
1) Za nominativ j , za genitiv is , a za akuzativ 1 . Ove

nastavke imaju imenice "L.I, A, ^,'^*,"'^ i
J'i ('i\LS\ i£J\ iCJVh
kada su oUJ imenu osim I 1 lica singulara line zamjenice, ako
su u jednini i nisu u deminutivu, na pr. jJij-;! Zejdov otac,
\ajj,\ njezin otac, li^^l naš brat jo j Ci ^jjj, jlL j Jt oj^ i t. d.
2) Za nominativ j , a za genitiv i akuzativ is . Tako se
mijenjaju pravilne množine muškoga roda, rije jJj\ (pl. od
S> ) i desetice brojeva od 20 — 90, na pr. nom. c>j-}~ •- >

gen.
i akuz. i>*i-- ; oJy^ (nom.) I>.v-^ (gen. i akuz.).
3) U nominativu \, a za gen. i akuz. is. Ove nastavke

imaju imena u dualu i brojevi cJ^S dva i
oî dvije. Osim toga
~
^) Ako ime ima odreeni lan, onda su nastavci
.2
~, i — •
18
broj '^ oba, obadva, i lôbje, bbadvije kad su oUJ.1 linoj

zamjenici, na pr. u
nominativu genitivu i akuzativu

^> .-> ,
ul-'^'i uoil
UtUiS^ L>j^...-Již
Ako je rije ^ ili iSiT kao LšUil*^ drugom kome imenu,

onda se ne mijenja, na pr. OJJU^l ^ oba ovjeka, obojice ljudi
i obojicu ljudi.
Predikat iza rAS" i LJ.'T' može stajati u singularu, a i u
dualu, na pr. ilt ojjuj'i >t^ i o^^'Jp^J^^ Oba su ovjeka

uena.
Imena, koja se mijenjaju po nepotpunoj
deklinaciji {J^^-'aVj 1 ^
Imena koja imaju vokal kao padežni nastavak mogu se
mijenjati potpuno t. j. svaki padež ima svoj padežni nastavak

i nepotpuno t. j. genitiv ima nastavak akuzativa ( — ). Imena,
koja se mijenjaju potpuno, zovu se o,yJ^l , a ona, koja idu
po nepotpunoj deklinaciji o^-ojj. \ .^ .
Nepotpuno promjenljiva imena ne mogu imati na kraju

vokal »i« (— ) niti nunacije.
Nepotpuno promjenljiva imena mogu biti radi jednog ili
radi dva uzroka.
Imena koja- idu po nepotpunoj deklinaciji radi .dva uzroka
mogu biti vlastita imena ('î'JO ili pridjevi (';jCj1).
A) Vlastita imena (pL,«-!!)
Ovamo spadaju:
1) Arapska vlastita imena {iijj.]) i to:
a) Vlastite imenice ljudi i žena koje imaju nastavak :
na pr. 'iLJ>\i Fatima; »icit Talha.

19
b) Vlastite imenice koje su po znaenju ( 'iSj^jd \ >i-Jji I ) ili
po upotrebi ženskoga roda (

jÛ^-i »i-J^L\ I ), ako te imenice
imaju više od tri suglasnika ili tri od kojih je srednji sa voka-
lom (i)^_,jtju), na pr. jL._^ Suad (žen. ime), ^Ji^j Zejneba,
*J^ pakao. Ako arapska vlastita imenica ženskoga roda ima
oblik Jjo , onda može ii po potpunoj i nepotpunoj dekli-
naciji, na pr. j-:* ili jli* Hind. Ovaka vlastita imenica žen.
roda koja potjee iz stranoga jezika ide po nepotpunoj de-
klinaciji,
> •
na pr. ^ Belh (ime grada), j_,^ Džur (ime grada),
f
,_jajt- Hims (ime grada), ^j^ Egipat.
2) Strane vlastite imenice ( i-^î^Jl ) koje ne dolaze na oblik
jlj^ , na pr.
'(f'^'j.\
Ibrahim, 'c/j'j^ Tulun, *JS. šeter, ali *'?-j.; Aû/J.
3) Složene vlastite imenice (L-S^^l) koje su složene od
dvije medu se neovisne rijei, na pr. ^1« Balebekk, o^;>Ji*
Hadremevt, ^^J!^ ^$xZ Madi Kerib.
4) Vlastite imenice koje imaju nastavak 6l— (ojÛ^J^n,

na pr. 'o^-Ji^ Osman, Jjl^V Imran, ^Lžlr Gatafan.
5) Vlastite imenice koje imaju glagolski oblik (J^l bJ>3 ),
na pr. !xj-'I Ahmed, \S. Jezid, 'J^-t Šemmer.
6) Vlastite imenice koje dolaze na oblik koji je neobian
kod arapskih imena (Jj-^Jl). Kod vlastitih imena se smatra

oblik J*^ i 'J^** 1^30 neobian.
Na oblik ^jLj dolaze vlastite imenice muškoga roda, na
pr. '^^ Omer, '^j Zufer, [i^j Saturn, r^ Kuzah (ime brda
kod Mekke), a na oblik jLo vlastite imenice žen. roda, na pr.
'fUJ Katam, 'r^ Sedžah, \\'l>. Hazam.

Ovamo se pribrajaju još ove rijei:
\1f- sve (pl. od *L*j- , muški rod '^Vl sav)
j^ » ( » » *U.ii „ „ ^r i „ )
'
f^ » ( ). » *M » » ^;' " )
2*
20
'..^ sve (pl. od ii-^, muški rod '^'\ sav)
;^1 druge, ostale (pl. od iS^\ m. r. 'ji'\ drugi)
'J'j\ prve {„ „ Sj\ „ „ 'Jj'l prvi).
B) Pridjevi (î^^^l).
Ovamo spadaju:
1) Pridjevi na oblik ^'l i o>î ^), ako im ženski rod4raa,

nastavak ts ^ ili t| — (a ne s ), na pr.
jj-'l crn i\i^ crna
'JS\ vei tsini vea

jC^Jai- srdit (j,-^ srdita, ali
ol.^ go *:li^ go/a
oU Ju' drug /cod sto/a i; 1. jJ drugarica kod stola.
2) Pridjevi koji dolaze na oblik 'jCJ ili ^Jlli. ,

jer se ovi
oblici smatraju neobinim ( 'jH-Jl ). To su distributivni brojevi
kad služe kao atribut, na pr.
jU\ ili j«.^ po jedan
iLJ ili 'jjl. po dva i t. d.
Imena koja se radi jednog uzroka nepotpuno dekliniraju

jesu:
1) Imena ženskoga roda koja imaju nastavak t5- ili *!-,
na pr. 'j-=.' trudna, tl^^ pustinja, ^Gj* djevica.
Ovamo spadaju i nepravilne množine na oblik ^>Lj, 4>L.Ji •
i one koje se svršuju na ts — , na pr. ^LJt uenjaci; *LaJV Božji
poslanici; <s'j\'j^ djevice; is'jia? pustinje; JC» trudne.
^) Kod pridjeva na oblik Jî I je drugi razlog što idu po nepotpunoj

deklinaciji to što taj oblik pripada glagolima, a pridjev na oblik o^-^
ima nastavak j' — •
21
2) Nepravilne množine koje poslije pluralnog I imaju dva
konsonanta ili tri od kojih je srednji bez vokala, a nemaju na
kraju 5
(^
j.^C\ ^zi^ 'ij^), na pr. !i»LJ pl. od j^—' džamija,
'î. CoT pl. od *7-CU. svjetiljka, ali iSl^ pl. od ojîî Faraon,
'»"jjC] pl. od j\j^ narukvica, ;1"L1 pl. od "'iCLi profesor.
Da se lakše zapamti pravilo o rijeima, koje idu po nepot-
punoj deklinaciji, izraženo je u ovim stihovima:
_ij ,rt^ ._j^,..^ li La^« (jLlJo Cl..«.. .lo- \ U_iS »—J i_j^^ \ K \y
> • ' *»' J • ' *«> .' • ' ' "'..''•''*' ^' ',>>.•'' J,» '
Ako ime koje se nepotpuno deklinira dobije odreeni lan

ili kao LiU.n dobije genitiv, ii e po potpunoj deklinaciji, na pr.
jlijVl š\ o-l_l.»l Dobro sam uino najvrednijem.
ij-llll jlij'l JôiJÛl Dobro sam uinio najvrednijem ovjeku.
Promjena na kraju imena (LjIVVI )
Imena mogu imati ovake promjene:
a) Promjenu u izgovoru (^jîJJl ^^j"^ I

), a to je kada se
padežni nastavak na kraju imena izgovara, na pr. _,tL_i ajJ
Zejd je pjesnik.
b) Zamišljenu promjenu (ts^.jjJl ^l^V I ). To biva kod

imena koja po pravilima obhkoslovlja ne mogu primiti padežni
nastavak, na pr. jî-U-H <U mjesto ^g^^''\ ^l^ Došao je sudac.
c) Promjenu prema položaju ( "urLsei \ ^\j^y 1 ). To biva kod

nepromjenljivih rijei koje se uvijek jednako izgovaraju. Kako
take rijei stoje u reenici, zamišljamo ih u padežu koji im
prema položaju pripada, na pr. 2)<U. ^^ Ko ti je došao?

- ' > .• ' •
_jf i-J __/> iy ~ «C.

* O' » je prijedlog.
22
Istu ovu promjenu imaju i rijei, koje stoje u nekom

padežu, ali položaj tih rijei u reenici zahtijeva da te rijei
po smislu budu u nekom drugom padežu, na pr. aj y, 'J Prošlo

se pokraj Zejda.
Imena koja imaju zamišljenu promjenu (

iS^,xi:i\ v'^"^ *
)
jesu:
1) Imena koja se u singularu svršuju na \ ili is , na pr.
W štap, j>-j žrvanj. Ovake rijei u sva tri padeža imaju

zamišljenu promjenu.
2) Imena u singularu i pluralu kada su LiLii'i prvom licu
line zamjenice u jednini, na pr. ^,-Ju' moj djeak, Jl^j moji

ljudi, dCSJ moje uiteljice.
Ako je ime koje je LšlZii'l 1 licu line zamjenice u pravilnoj

množini muškoga roda, onda je samo u nominativu zamišljena
promjena a u gen. i akuz. se padežni nastavak izgovara, na pr.
[î-.. moji muslimani (od Igj . i.... - J-J^ - '(^^ - ^-4'"')'
genitiv i akuzatjv takoer ,5*-f-~.«

(od ^j-^J— - .
^^—•).
Imena u dualu u ovom sluaju imaju nastavak koji se
izgovara ('^îjiJ), nom. na pr. ljl.>U moja dva djeaka, gen.
i akuz. 'Ji^ moje dvojice djeaka ili moju dvojicu djeaka.
3) Imena koja zadrže oblik u kome su prvobitno reena,

na pr. kad neko rekne Ij-jj^jI; Vidio sam Zejda, a ti na to
dodaš fjlij'J' koga Zejda? U ovom sluaju je rije Ijuj ostala u
akuzativu kako je prvobitno reena premda bi zgodnije bilo
rei Ju j o* ô 7^ Zejd?
Ovamo spadaju i složene vlastite imenice u kojih je prvi
dio nepromjenljiv, na pr. \yi. Jij l7 Teehbeta šerren (ime pjesnika)

u svim padežima.
4) Imena koja se svršuju na ^ ,

pred kojim stoji vokal
»i« ( - ). Ova imena imaju zamišljenu promjenu samo u no-
minativu i genitivu, na pr. nom. i gen. ^»^15 ,

ali akuzativ Uilš .
.
23
5) Imena u kojih je padežni nastavak konsonant, ako iza
njih dolazi rije koja poinje sa \ (^j^j'iVi^/ ). Ako je to ime

jedna od imenica koje se iznimno dekhniraju ( 'i-.:^lJl tL., — ^^ 1
'ii:!.!'^ ), zamišljena promjena je u sva tri padeža (jer se krajni
slabi konsonant, koji je kao padežni nastavak, ne izgovara —

i ako postoji u pisanju — da se izbjegne oc^^LH tLii} ), na
pr. nom. ~_-UJ'i_^\, genitiv p—UJl lij , akuzativ |»--UJlG( .
Isto tako se u ovom sluaju mijenja ime u pravilnoj mno-
zini muškoga roda, na pr. nom. i-JJÎ j-J,^ gen. i akuz.
i—jJÛl 15! li" Jedino ako u pravilnoj množini muškoga roda
predzadnji suglasnik ima vokal »e« ( — ), na pr. oy \ \t .., n .>
(od ^ i h « - ijÛ k. ,>i.« — ^j' ^ "^ -•)) ili O;- « K n « (od Oj ; » t^ ^ «

-
iij ,fi . .
OiOlI^ - oj žh.'.n.. ), onda se padežni nastavak u sva tri sluaja
izgovara, na pr. nominativ c>iJl >i-i — 1«" ,

genitiv i akuzativ
'
• -V "•'! '
Ako je u ovakom sluaju ime u dualu, onda je zamišljena
promjena samo u nominativu, na pr. nominativ >iLij\ U >U
genitiv i akuzativ i\iJ\ J'^

6) Imenice na kojima se u izgovoru zastaje ( ._ii^l),
na pr. 'jl«-'|.
Ako ovaka imenica nema na kraju nunacije ili ima o od na-

nastavka prav. mn. ž. roda, onda je u sva tri padeža zamišljena pro-
mjena, na pr. -l«-'! , oC-L— Ako . li ime ima nunaciju, onda je u
nom. i gen. zamišljena promjena, a u akuzativu se padežni
nastavak izgovara, na pr. nominativ i genitiv Juj, akuz. IjjJ.
Promjena prema položaju rijei ("liJl Î'jpVI )
Promjenu s obzirom na položaj rijei u reenici imaju:

1) Rijei koje idu po potpunoj deklinaciji i imaju padežni
nastavak, ali s obzirom na položaj u reenici po smislu stoje
u nekom drugom padežu, na pr. juJ: ^j'/ Prošao sam pokraj
)
24
Zejda. Kako je glagol ^' proi neprelazan, može imati samo

dalji objekat t. j. objekat sa prijedlogom pa je zato j^3 radi
prijedloga u genitivu, ali se zamišlja da kao objekat stoji u
akuzativu. Isto tako u primjeru -i-jj:^ Prošlo se pokraj Zejda
rije jjj zbog prijedloga stoji u genitivu, ali se zamišlja da
kao subjekat pasivnog glagola ( Jclij^ L.:\: ) stoji u nominativu.
2) Nepromjenljiva imena ('^^lil) samo po smislu stoje iT
nekom padežu, na pr. iCj^ o*^ <i«l» Došao mi je onaj lio je
tehe pouavao, -lUJt ^ ^j\j Vidio sam onoga ko je tebe
pouavao, iilJb Jj.^ '^'fj- Prošao sam pokraj onoga ko je tebe

pouavao. U prvom primjeru je rije o«' »ko« u nominativu, u
drugom u akuzativu, a u treem u genitivu.
Nepromjenljiva imena (^lij I
> ' >'^ > . ,.,

Poznato je da su estice ( ojî-l ) nepromjenljive ( J^l ).
Osim toga ima i imena koja se ne mijenjaju.
Nepromjenljiva se imena dijele:
a) Imena koja se nikako ne mijenjaju (

fj^1 S-r^'^)-
Ovamo spadaju:
1) Zamjenice: line ( olÎ^ll ), pokazne (

jj\J>/\ iUl-l ),
odnosne (oV^.^yl*0 i upitne (fUJjJSlI iCli) osim tsl i "'iJi.
2) Rijei koje imaju glagolsko znaenje ( JUJ^'l tu_'i ), na
pr. oLk_ft Daleko je! v^ Šuti!
3) Rijei koje dolaze na oblik JLo, ako imaju znaenje

infinitiva, na pr. j\j. griješiti ili pridjeva ženskog roda, na pr.
jLJ L' Griješnice!
4) Složene vlastite imenice koje se svršuju na ^'j , na pr.
*j'^--. Sibevejli (ime slavnog arapskog gramatiara).

.
25
5) Glavni i redni brojevi od 11—19 osim rijei Gil i LiDl
u izrazima ^±o LJl i \yi^ iSi'f ], na pr. Vlj ;>iX j^l jedanaest
ljudi; i\'j,\iyiS ^'j.^[ jedanaest žena; ;;>ji i,)&\ ^jT trinaesti
ovjek, ali Ijll j y±^ '^ t^ za dvanaest zlatnika.
6) Ponovljene imenice kada služe kao adverbi, na pr.
Ci-i; i--j; t^jU jjt On je moj susjed kua uz kuu; ^>i \ II*
i>j i>u Ova je odjea srednja.
b) Imena koja se samo u nekim sluajevima ne mijenjaju
1) Vokativ (isSUJli) kad je jedna odreena rije i bez

ikakva sufiksa ili prefiksa, na pr. 'xi_j iT
2) Prilozi koji su postali od imenica (

lijj^\ ) kad se svr-
šuju na vokal »u« ( — y), na pr. \C\ pred, ^<i.'J. pod i t. d.
Ovamo se pribrajaju izrazi l«li V, 'jii J^JJ samo i L..-J

Dosta je.
Kada su ovaki prilozi 'î^] glagolskoj reenici ili vremenskoj

reenici sa veznikom \[ kada, mogu se mijenjati, a mogu biti
nepromjenljivi sa nastavkom »e« (- ) na kraju, na pr. '{•'>_ Iji
p-tjj^ u;JiL_Jl »-Uj Ovo je dan, /cacfa e iskrenim koristiti

njihova iskrenost.
Rije i^'^ znai što i\jS'^\S''i\yj!._ tada, pa se prvi dio t. j.
Yjj
može mijenjati, a može ostati i nepromjenljiv.
^ - Kao ovi prilozi mijenjaju se rijei [î.^ kao; 'jil osim, kada
iza njih stoji iT, '^\ ili "cj\.
3) Subjekat estice V koja izrazuje odluno openito nije-
kanje (j_,-x.4-i ,yLJ V p— 1

), kada je jedna neodreena rije koja
slijedi odmah iza V i nije ponovljena, na pr. j\ji\ <i J^j V U kui
nema nikoga.
1) Ako iza ovakih priloga slijedi genitiv, onda su imeniki prijedlozi

tada se mijenjaju, na pr. ^Cî-\ i\/j
o* 'za zastora.
i
^
26
Ako se ova estica ponovi odmah iza nje budu dvije neod- i
reene imenice, mogu te obe imenice biti nepromjenljive sa

nastavkom »e« ( - ), na pr. ^\ "^l
iji V j '6'r- ^> mogu biti
obje imenice promjenljive sa nastavkom — na , pr. V j Jj» V
^jil \ \'y> , može biti prva imenica nepromjenljiva, a druga
promjenljiva sa nastavkom - ili — , na pr. 4)il ^/l (ijj) 5_ji V 5 'j'jo. V
i može biti prva promjenljiva sa nastavkom — , a druâ
nepromjenljiva, na pr. Jil V\ :/» V j J>I V To znai: Nema nika-
kve preinake niti moi osim s Bogom.

Pridjev koji je atribut neodreene imenice koja stoji iza
estice V , može biti takoer nepromjenljiv, a može stajati
u nominativu ili akuzativu, na pr. ( \i>_J> - ^JJ ) t_i^ St'-> ^
Nema nikakva oštroumna ovjeka.
Padeži ('J^l' pl. 'cA^L'Ji)
Imena imaju tri padeža: nominativ ( ^ J'\ ), genitiv
(
îl) i akuzativ (LI^'l).
Nominativi (oWj*jJI )
U nominativu stoji: subjekat glagolske reenice ( J-i=Uil
ili JaUJl s-Jl; ), subjekat i predikat imenske reenice (IjÎ

1 \x •-'.ri 'Jij^ ), subjekat pomonih glagola ( o^ v^' r
— ^^'
)'
predikat glagolu slinih estica ( o^^ ^^' i^ ). predikat estice
V koja znai odluno openito nijekanje ( ,^-l-M (îJ^ V .î )
i subjekat estice U i V koje su sline glagolu Zi —

1) Subjekat aktivnih glagola ((-Îl'I jlJt ^tU ), na pr.
al3 vS-^ Tukao je Zejd; \:^xk Napisali smo (mi); [jjU Sjedi (on).
2) Subjekat pasivnih glagola >liJ I >-J t ), na pr. aj j

( 0-f*
Ubijen je Zejd.
27
Subjekat pasivnih glagola zove se zamjenikom subjekta
(JciiJlL;l; )radi toga, što je on uistinu glagolski objekat. Tako

reenica \j.i- ajJ l-.>i Udario je Zejd Amra u pasivu glasi C^^'
jjj- Udaren je Amr.
Kao što glagol tako i glagolu slina imena jliJ] ili mogu
imati glagolski subjekat. To su: infinitiv (j'ji^']), particip
aktivni ( JtUJi |.-,)), particip pasivni ( J_,lJaVpJ'j), pridjev
('kjuJjilVLLj]), pridjevi na oblik jCi, tj>^ i jL..i. , koji
znae neko svojstvo ili stanje u veoj mjeri ( JcUJl «—.^'UJL. ),
komparativ i superlativ pridjeva ( J-îlil Jl-I) i rijei koje imaju
glagolsko znaenje ( t>-i-l1 '^^' ).
Infinitiv ( j'aJiJ I )
Infinitiv može vrijediti kao glagol pa bio sa odreenim

lanom ili bez njega, bio iJUJ,"! ili ne bio, na pr. jj Ji "jîiJ j^Ju
Ijjl* uo sam da je Zejd pustio Hindu; <^f-^\ (• jj. j^^] (i^^'l
\^ ^.^^ udo mi je da je Muhammed u petak oekivao Amra.

Mjesto nominativa eše iza infinitiva stoji subjekatski ili
objekatski genitiv, na pr. lx:» ajj'jJJJ^^L' uo sam da je Zejd
otpustio Hindu ili 1^ i-*-^^ }ji '>'•'' jLLiiI ^}-^'\ udim se
Muhammedovu oekivanju Amra u petak.
Može se staviti reenica sa esticom ^( da ili U' što mjesto
infinitiva koji vrijedi kao glagol. Tako mjesto ^_,.. --g [y^\ ^li.'
•U. 1 može se rei »lil j_>-.-^ 0^ o* i>A' C^"o sam da je Mahmud

ubio svoga brata.
Infinitiv koliine koji znai broj ili koliinu (ijl'Vj'j-^)

ili nain radnje (kvalitativni infinitiv — ^^VjZ^) ne može
vrijediti kao glagol. Isto tako ne može vrijediti kao glagol
infinitiv koji ima atributa ili koji znai pojaanje gl. radnje
28
i dolazi od istoga korjena od koga je i glagol, na pr. "'->i->i V.

jak udarac; C^^ V^^' Udario ga je jako. Ako se glagol ovakoga
infinitiva mora ispustiti, onda infinitiv može vrijediti kao
glagol, na pr. Ijuj CiZ mjesto Ijj Li- I <i1 'j^ Bog napojio Zejda!
Izvedena imena ( jiJi Ct)
Ovamo se ubraja particip aktivni (JtUJl \-~\), particip pa-
sivni (Jjli.Vrpl.|), pridjev ('^LaIjllV^ZJI), pridjev pripadanja
( ^j-^-liVpî), komparativ i superlativ pridjeva (J^îil^^l) i
rijei koje imaju glagolsko znaenje (J«jJ\;^).
a) Particip aktivni ( JoUJrplj ) kao i aktivan glagol
može imati subjekat u nominativu, a ako je particip postao
od tranzitivna glagola, može iza njega doi još i bliži i dalji
objekat, na pr. oVjl OAJut jJ U Wa//dova se djeca trude (zapravo:
Haiid, trude se njegova djeca); ''ij-J -4--

f,.3^ D»
Da li Seid
asti svoje goste?
Ako particip aktivni ima odreeni lan, onda taj particip
vrijedi kao glagol. Isto tako vrijedi kao glagol neodreeni

particip, ali u tom sluaju particip mora biti predi-
'
kat imenske reenice ( Irti-'l ), atribut ( 'ijuZÎ ) ili ozna-
ka stanja ( 'JLX\ ) ili treba pred njim da stoji upitna,
negativna ili vokativna estica, na pr. o\j.'i _,iL^"alli Halidovi
roditelji putuju; '.tull jlajuc J^jIj* Ovo je ovjek, iji se sinovi
trude; 'aJ^ UiG y^ Lii^' Alija drži govor visokim glasom;
pkilli «G;^ iJi U Ti ne slijediš njihove Kible; 1J-.J i-Jl f^p^ '^
Hoeš li poastiti Zejda; ^ U U^ 1/ O ti koji se penješ na brdo!
Sva gornja pravila koja vrijede za particip u singularu,

vrijede i onda kada je particip u dualu ili pluralu, na pr.
\'vji^'-ui1 Cjij^ \j^\ 'j 1 oni koji se Boga mnogo sjeaju.

j
29
Gornja pravila u cjelosti vrijede i za participe koji izra-
zuju neko stanje ili svojstvo u jaoj mjeri (JcUJi J'i 'uJL. ),
na pr. o>l^_JU,1 jju 'J^"^ i-H Ti vrlo spretno rešavaš vorove

teškoa.
Particip aktivni ne može imati subjekatski genitiv, a obje-
katski može, na pr. j»L»Ji ijw Juj Zejd pomaže nemonoga.
b) Particip pasivni {d_yii\V^\) vrijedi kao glagol

u pasivu t. j. iza njega može stajati subjekat u nominativu
( JtLiJl >_jL' ), na pr. »jU ^^^^-^ b^ d* J«^ Velik je onaj iji je
susjed astan.
Iza participa pasivnog može stajati i subjekatski genitiv,
na pr. j\X.\ \'^^ "bÔ' 'y- •
Inae sva pravila koja su navedena za particip aktivni,

vrijede i za particip pasivni.
c) Obini pridjev ( 'i.*l tl'i 'ijLjI ) takoer može

vrijediti kao glagol uz uvjete nabrojene kod participa aktivnog,
na pr.*jJ» o—» -"ô 2eja ima lijepu narav; jjj^ *.«!;. ^>_i.l ajj.
Zejd, koji ima lijepu narav, moj je prijatelj.
Subjekat pridjeva može doi i u genitivu pa ako pridjev

ima odreeni lan, mora biti odreen sa 'Jl i genitiv ili taj
genitiv mora imati iza sebe rije u genitivu na kojoj stoji
Odreeni lan,- na pr. <lSo-*^-4-^ 2e;d je lijep; jiil ^--^ "j^
ni jJi\ o — -^1 ->-;-' ili >:*J^ ^ — » x.j Zejd je lijepe naravi;
v-jV1 jH ^^^ — cT j^3 ili v^l jii ^,_l..i\ jljj Zejd, iji je otac
lijepe naravi.
d) Komparativ i superlativ pridjeva rijetko kada može
imati glagolski subjekat, na pr. [,L.^'i=l_aJl *_1; J^'jt :^j U.b C

Nisam vidio nikoga kao Aliju da na njega bolje djeluje savjet.
30
e) Kako i za obini pridjev tako ova pravila vrijede za
vrstu pridjeva koji se zove ^j—ll \

^] , na pr. o_,j1 '^^ j^ j J<L.
Došao mi je Zejd, iji je otac Melikanac.
Particip aktivni i pridjev od tranzitivnih glagola može

imati osim subjekta (^GJ!) još i objekat (^^'JjLjlI]).
Subjekat participa pasivnog zove se zamjenik subjekta
( Jt(iJ\ Lt if ), jer se ovaj oblik tvori od glagola u pasivu. Isto
tako se i subjekat pridjeva v-^^—l-Jl j—.) zove |>W1 ^j^ •
Particip pasivni može imati objekat samo onda, ako je
postao od glagola koji ima dva objekta, na pr. *-lž= Â^ j.jj
'xlj\ Zejd, iji je pas pouen loviti.
f) Rijei koje imaju glagolsko znaenje (

JâJ 1
^ ) mogu
imati gl. subjekat (^(iJI) ili objekat (y^'^^"\), na pr. jiy^ltlJ.
Daleko je Zejd! lili oU Daj nešto! Ove rijei imaju znaenje

perfekta, na pr. '^xj'y^(flS. Daleko je Zejd ili imperativa (S^^'^l
JJj'\), na pr. oU Daj!
Glagol i njegov subjekat
Subjekat aktivnih i pasivnih glagola ne može stajati prije
svoga glagola, jer bi tada postao subjektom imenske reenice
( ^-^J' I )•
Ako se intranzitivan glagol pretvori u pasiv, mora imati

dalji objekat t. j. objekat sa prijedlogom, koji se onda smatra
glagolskim subjektom, (JcUJr^/), na pr. aIj;^Proš/o se je
pokraj Zejda; Q^ ^-i^ ';11^.' Klupa na kojoj se sjedi.
Glagolski se subjekat ne može nikada ispustiti.
Subjekat može biti lina zamjenica Cf-^^'\) ili koje drugo
ime {'J^HA'S), na ^v.\J^ Pisali su oni; "!4j <U; Došao je Zejd;

** ' ^^
;j>l; tU Došla su tri.
Ako je subjekat lina zamjenica, može biti izgovorena
('jjCJl ), a može se samo pomišljati ('J\j~~1'\), na pr. i-lii
Pisao si ti, (>) liL^S^ Pisala je (ona).

.
31
U nekim glagolskim oblicima glagolski subjekat može biti
zamišljena lina zamjenica ili koje drugo ime (jLilLVl ^jUT). U

nekim je pak subjekat uvijek zamišljena lina zamjenica, a
nikad koje drugo ime (jLJL-Vl L»0).
Glagolski subjekat koji je lina zamjenica može se
pomišljati ( jllC-Vl >'U ) u 3 licu singulara muškoga i
ženskoga roda perfekta, imperfekta i imperativa, na pr.
C_.^ Joj , v_.^,.-iJ jJjb , ^^r-^ J^. J .

vv^ w^. ^ U svim spome-
nutim oblicima glagolski subjekat može biti i koje drugo ime
osim line zamjenice, na pr. ju3 v^-"- •'-^ '•^(A' ^J^ '-r'^r^ •
Glagolski subjekat koji je lina zamjenica mora se po-
mišljati (jLo^'VlL-.G) u 1 licu singulara i plurala i 2 licu singu-
lara muškoga roda imperfekta (s^jUa'l) i imperativa (^Cl1î
^\.l''\^^J), na pr. ^yS\ Tuem (ja),LjyJ>s Tuemo (mi), LjyJ^
Tueš (ti), L.^1 Tuci! L.^" V Ne tuci!
Glagolski subjekat koji je sastavljena lina zamjenica

([}î\ jjii\ lijJUl'i) jesu slijedei lini nastavci:
\ kod dvojina perfekta, imperfekta i imperativa, na pr.
j kod glagola u množini muškoga roda za 3 i 2 lice, na pr.
*>;>'. r-^^' (jer je postalo od l_^î ), oj^J^. , ZyJ^
u kod glagola u množini ženskoga roda, na pr. Cr.^ , '^^ •
o u 1 i 3 licu perfekta singulara oba roda, na pr. i-o^,

•
^ .' > ' , .'
ii u 1 licu perfekta plurala oba roda, na pr. L^

ti za 2 lice ženskoga roda kod svih glagolskih oblika osim
perfekta, na pr. «iv^* . tiv-^l i <^ ^-* "^ •
32
Slaganje glagola sa svojim subjektom
Kada je u glagolskoj reenici subjekat koje drugo ime

osim sastavljene line zamjenice, glagol stoji uvijek u 3 licu
singulara muškoga ili ženskoga roda pa makar subjekat bio
u dvojini ili množini, na pr. ajJ vS-'' J-^* I^-iS-«' u'-HiJ'* v^

oijl^l ^:A' oZ-^J'' v> '^l'^1 f~>'J''')-
Glagol je u singularu muškoga roda, ako je subjekat ime

muškoga roda u singularu, dualu ili pravilnom pluralu muškoga
roda, na pr. {ii^'j^ J.»5C^»j, j^jj-i-Ul \ ^» j .
Glagol mora biti ženskoga roda, ako je subjekat imenica
koja znai žensko lice u singularu ili dualu i ako stoji odmah
iza svoga glagola, na pr. (ol->^\) j^ o~iS~^ •
Isto je tako u spomenutom sluaju glagolu slino ime
(jliJlC-^) u singularu ženskoga roda, na pr. '^ X.S^ x,j
Zejdova je ki uiteljica (zapravo: Zejd, uiteljica je njegova
ki); ''!-JA'^'jil^.xjo Zejdova je sestra poašena (zapravo: Zejd,
poašena je njegova sestra); "^^ ''S^ jLj Zejdova je ki lijepa
(zapravo: Zejd, lijepa je njegova ki).
Kako je u dualu i pluralu izvedenih imena uvijek subjekat
lina zamjenica koja se zamišlja, ne može kod njih subjekat
biti izreen, na pr. uU.^l^J1 fj-^' J "j^.J *V Došao je Zejd i Amr,

koji su ueni.
Glagol i iz infinitiva izvedeno ime može biti u singularu
muškoga i ženskoga roda u ovim sluajevima:
a) Kada je subjekat imenica ženskoga roda koja ne znai

osobu, na pr.:
o'fil \ ( ojC ) "jC Pošla je deva;
j^\ (ÎJi) ul Izašlo je sunce;
'JuJS^ (Vcjll.') "'^'ÎT'j^j Zejdova se rije uje

1) Vlastito ime koje u singularu nema odreenog lana, mora ga
dobiti u dualu ili pluralu.
33
b) Kada je glagolski subjekat u pravilnoj množini žen-

skoga roda ili nepravilnoj množini ili zbirna imenica, na pr.
oU-UI 1 ( o«U ) <U. Došle su uiteljice;
'>}^'J\ ( o«U ) tUT Došli su ljudi;
jjj t C c—Jo ) »L Dozrio je plod;
«j;^ ( i-; b ) « I, Ju j Zejdov je plod dozrio.

c) Ako je subjekat imenica ženskoga roda koja ne slijedi
odmah iza svoga glagola, na pr.
•^S* '
fj^' ijf^\ ( i^<l» ) ^l» Danas je došla sucu jedna
žena;
•oi fW ( V^^^ ^
vd''^ -^-^ Z^jdova ki danas putuje.
Kada je u imenskoj reenici ( V. ._Jv1 'OilJl'i ) predikat

( IaH ) glagol ili iz infinitiva izvedeno ime, mora se taj glagol ili
izvedeno ime slagati sa subjektom reenice u rodu i broju, ako

je subjekat u singularu, dualu ili pravilnom pluralu muškoga
roda, na pr.
( v-»IJ ) tLj«. j ^Jl ovjek je otišao (ide);
( ;j u. ) o--i!» JJ-—i) I Sunce je izašlo (izlazi);
( oCkl j ) l1* i o^jl^ ^v-a su ovjeka otišla (idu);
(o>:»li) \j~îoj .1.11 Uitelji SU otišli (idu).
Ako je subjekat imenske reenice u pravilnoj množini

ženskoga roda ili u nepravilnoj množini, onda se glagol ili iz
infinitiva izvedeno ime kao predikat slaže sa subjektom u broju

ili stoji u singularu ženskoga roda, na pr.
( i--«\i - u>^lj - ^-»J ) l_^-»i JUJI Ljudi SU otišli (idu);
( ;_»\i - oL«\j - i:-:-*i) Oy>i *l — Jl Žene su otišle (idu);
( olc^Jii. - *t_îjui« - j>Jaj ) ::,.^ ;Uš' V I stabla su posjeena.
3) U nominativu stoji subjekat imenske reenice (

\1iSj."\ ),
na pr.
^J-
x,j Zejd je uen; 'Jl^\ L* jJi Zlato je žuto.
3
)
34
Subjekat može biti i cijela reenica, na pr.
j.^''^ \/.jl:-ot j t. j. fi:j''Xi-(JCÛ Postiti vam je bolje;
Bolje ti je Muajiju uti nego vidjeti.
Ako je subjekat reenica na kojoj stoji estica ol, onda
predikat imenske reenice mora stajati prije reenice koja je
subjekat, na pr. "'j:.lc' iOl j^ Istina je da si ti pravedan.
Kao što glagolska reenica 'AH^> 'i-O-t

( ) može imati samo
jedan subjekat ( [yy^\) tako isto i imenska reenica ( ^-:^\\ *-U-f->
može imati samo jedan subjekat ( U^"i ). Ako dakle iza
subjekta u reenici bude još koje ime vezano za subjekat kojim

veznikom, to se ime iza veznika ne smatra drugim subjektom,
nego je ono '^JiJ^'\ t. j. vezano, na pr. cAj^ fJ* ^ -4J 2:ejd /
Amr su ueni.
Subjekat imenske reenice mora biti odreeno (

ii^ I
) ili
bar atributom ili genitivom donekle odreeno ime ( s^flUl
'CoU'^'i), na pr.
11^ jlIj Zejd je uen;
*J.iJ\ Lj. jJl Ziato je žuto.
i)^^/^"S-^t>:;jS Rob, 1(0 ji vjeruje, bolji je od poganina.
Imenski se subjekat može i ispustiti, ako se iz smisla razu-
lejd u odgovoru na pitanje o« ¥.0 je

mije, na pr. "1)13 '<^:fS\
pravedan?
4) Predikat imenske reenice (U^l'^ '-^ )> na pr. ^j^ ^-jj
Zejd je uen.
Predikata u imenskoj reenici može biti i više, na pr.
j^lj'-'Jil^7^''-43 Zejd je uen, pravedan i vrijedan. Kako se
vidi predikati, ako ih ima više, stoje jedan iza drugoga bez
veznika.
35
Predikat se sa subjektom slaže u rodu i u broju, ako je

predikat izvedeno ime (
j^~i^ \ ), na^pr.
Ako je predikat primitivno imecjuU-l), ne mora se sla-
gati sa subjektom u broju, na pr. Jilo^'To« o^^'^Â^^ J u--«-^^
Sunce i mjesec su dva Bozija znaka, ali plo^ j ^ U : Û — 5 ^rU I
Ljudi se dijele na dvoje: uenjak i uenik.
Predikat može biti i cijela imenska ili glagolska reenica,
na pr. "'jll^ '.^l^lLj Zejdov je otac uen (zapravo: Zejd, njegov
je otac uen); »îf^Juj Zejdov je otac plemenit (zapravo:

Zejd, plemenit je njegov otac). Kada je predikat cijela reenica,
mora ona imati linu zamjenicu, koja tu reenicu spaja sa

subjektom kao što se to vidi iz gornjih primjera. Ova lina
zamjenica zove se jJUI'i t. j. zamjenica, koja spaja predikat sa
subjektom. Zamjenica koja spaja taki predikat sa subjektom
može biti i zamišljena ( Ji: ^) ili izostavljena ( .JjIj- ), na pr.
'1.'^']
^^''J/^'\ Nauka pridiže narode; jLLjo_^"'jui.^p1 B/ser je
miskal za dukat.
Ako je predikat imenske reenice ime, obino je ono

neodreeno, na pr. |i W x,j Zejd je uen. Može meutim nekada
biti i odreeno, na pr. L;aJ1 »»I Allah je naš Bog.
Kada je predikat odreen, obino se pred njega stavi lina
zamjenica (j-^ÛIj jl<jLllln*Ji), da naglasi da je to predikat,
a da nije atribut ( 'CLJjl ), na pr. '^\ '^ '-Jil Samo je Bog

istina.
Predikat može biti i prijedlog sa svojim imenom, na pr.
j\ji\ tj x>j Zejd je u kui.
Predikat može stajati i prije svoga subjekta, na pr.
J-»j j\jJl a t/ kui je neko.

)
36
Predikat se može i ispustiti, ako se po smislu razumije,

na pr. x{j u odgovoru na pitanje J^ (•! ,IU juji Je li uen
Zejd ili Amr?
Ako pred subjektom imenske reenice stoji estica U što
se tie, pred predikatom mora doi veznik -i , na pr.
;ijJ"'o.a 'i^jjJS^'V't Ci što se tie Aleksandrije, to je stari grad.
Veznik -i može doi pred predikat imenske reenice 14^
ovim sluajevima:
a) Kada je subjekat odnosna zamjenica, iza koje slijedi
glagol ili prijedlog sa imenicom, na pr.
-jbj3 ( J) *J5 j^-l tjJJl Ko mi doe, dobie groš;
^'ji ('J) *Jš jIjJU isjlll Ko je u kui, dobie groš.

b) Ako je atribut subjekta odnosna zamjenica, iza koje
slijedi glagol ili prijedlog sa imenicom, na pr.
'iLJ {'jj-,) jjii oJlttfJJl ^jl ovjek, koga si pouavao, voli te.
c) Kada je subjekat neodreeno ime, iji je atribut ('iXall

glagol ili prijedlog s imenom. To neodreeno ime može biti i
oUJi I , na pr.
P*
ji ( J ) -Oj ^jl J^j ovjek, koji mi doe, dobie groš;
~'^'ji (ij) '-Oj' jUl j J-»3 ovjek, koji je u kui, dobie groš;
>' >
J>ji ('J) ili j^" b' J»j Ji-it^ Prijatelj ovjeka, koji mi doe.
dobie groš.
d) Kada je subjekat rije JT svi, sva, sve kao ÛJi I ne-
odreenom jmenu koje ima atributa jednu rije ili uope nema
atributa, na pr.
(»*ji (*1) '-Ji i U J^j 3-^ Sva/ci uen ovjek e dobiti groš;
"^ji (
'-J ) '-J* S^j 3^ Sva/c/ ovjek e dobiti groš;
Pred subjekat imenske reenice u spomenutim sluajevima
može doi estica ^ , cj\
zaista i
of-* ^/i, na pr.
•fOvJ>U •olš -c^ oJjj' <^-JJl t-'U \ aI l)-*

êc/, zaista ona smrt, od
/co;e vi bježite, svakako e vas sresti.
37
5) Subjekat glagola 'J^ biti (xi'^^\ p-l ) i ostalih po-
monih glagola (olôi^l), na pr. 65: jIjl. ^^j,/^ ol^£g/pan/

"i
bijahu civilizivoni.
Pravila o glagolskom subjektu ( 'j-ÛJl Vidi str. 30) pot-

puno vrijede i za subjekat pomonih glagola . koji se zove
'(—
'VJ, na pr. 'o^'^]. subjekat od Z^. jU 'p-'l subjekat od
:jU i t. d.
6) Predikat estice ol zaista, iji da, o'l^ I<ao da, 'jS3 ali,
ipali, C:^ kad bi (biio)! i jU ne bi li, možda (o\ ^l'tni), na pr.

'
).\c Ijj j ^1^ Zaista je Zejd uen.
Ove se estice zovu jliJ L 'i^llii 1 tijÛ t. j. estice koje slie
glagolu. Ove estice dolaze pred imensku reenicu i sva pravila
koja vrijede za predikat imenske reenice, vrijede i za predikat
koji stoji poslije jedne od spomenutih estica. Jedino treba
naroito istaknuti da predikat ovih estica ne može stajati
prije njihova subjekta, osim ako je predikat prijedlog sa svojim
imenom ( J>t)i ). U tom sluaju predikat može stajati prije
subjekta, ako je subjekat odreeno, a mora, ako je subjekat
neodreeno ime, na pr. f-AjM uJô' Zaista e se oni nama po-

vratiti; iL=.j j\jJi j o' Zaista u kui ima neko.
7) Predikat estice V nema, ne postoji, koja znai odluno

openito nijekanje ( ,j-j-f 1 ^î^^
"^
-^ ), na pr. i^ U. J»j "^-^ V
Nema niijega roba koji sjedi.
Za predikat ove estice vrijede sva pravila koja su spo-

menuta kod predikta imenske reenice (
[jI-AVj^^ Vidi str. 34),
jedino se predikat ove estice vrlo esto ispušta i samo se po-
misija, na pr. J-UJ^ ( i_^»> )yii >! Za radišu nema siromaštva.
8) Subjekat estice ^ i V nije, koje znae što i glagol
;>_J (Cr-^ >-'«i : "-' \>i 3i- p— 1), na pr. ILU jjj L. Zejd nije uen;
< ,> > - ' .
\Û. J^j V ovjek nije prisutan.
38
Pravila koja vrijede za subjekat imenske reenice (ijJLll
Vidi str. 34) vrijede i za subjekat (

p-V I ) ovih estica.
Naroito treba istaknuti da subjekat estice V mora biti
neodreeno ime, a subjekat estice U' može biti odreen i
neodreen, na pr. S^t j ,_,aiiJl'1 i^^ 0^* J^* (

^'
^
"^ ^'je ni/fo
vredniji u svome radu od iskrenoga, ali ^^lJj UJ V l>vJlJl f.
Oholost ne do liliu je uenjaku. - ^
Ako izmeu U i V i njihova subjekta doe koja druga
rije ili se pred njihov predikat stavi estica Vl^ osim, onda
subjekat i predikat ovih estica stoji u nominativu, na pr.
"'i lp aJj C)\ ^ ^^/^ ^'7^ uen;

^ •' - ^ .'
juj llc U Zejd nije uen;
1 It VI aj j U Zejo je samo uen.
estica j[
Ova se estica ita ol zaista^) u glavnoj, a ol u podree-

noj reenici, na pr.
3 ^ # • ^ s
(f^ »Joj o* Zaista ;e Zejd plemenit;
''fj^fjl^j '^\ jjfc'l Ja znam da je Zejd plemenit.
Prema tome treba itati C)[ u ovim sluajevima:
1) Kada ,l stoji na poetku imenske reenice, na pr.
^ U 'x/j c>[ Zaista je Zejd uen.

2) Kada ova estica stoji poslije zakletve, na pr.
"*!
It \Zj o|, z*^ J Boga mi je Zejd uen.
3) Ako je o\ u reenici koja slijedi iza odnosne zamjenice
( iJuJI), na pr. '<..~^^ \ t_jJL:J Û. ^^1 1. j^S^\ ^j^^ 'V'ji \ j Dah smo
mu riznicu, iji bi kljui bih teški cijeloj grupi ljudi.
Ova estica unajviše sluajeva ne znai >zaista« u pravom

smislu te nego samo jae naglašuje rije, pred kojom
rijei, stoji, pa
se smatra samo kao uvod u reenicu.
39
4) U sluaju kad je reenica, pred kojom stoji ol, pre-
dikat imenske reenice, iji je subjekat konkretna imenica, na pr.
i l^ ij\ "J.L3 Zejd je zbilja uen.
5) Kad ova estica stoji pred subjektom reenice, pred
ijim predikatom ima estica 1) za pojaanje (Ûl'f'V), napr.
IlJ \jLj ol ^^ -/a znam da je Zejd zbilja uen.
6) Poslije glagola tJl»' rei (a ne u znaenju »misliti«), na pr.
"l-\j '-i^
oi 0^ R^ci> zbilja je Bog jedan.
7) Poslije estice J=^ a/f, koja stoji na poetku reenice, napr.
'J_^_ \ jlLj 61
J^ ^/i 'J^'t Zar « fo /cažeš, pa ak i Zejd to
govori?
8) Kada o' stoji iza potvrdnih estica ( j-Z^ ôj^' ), na pr.
"'il^ \jL^ '^\

fJJ Da, zaista je Zejd uen.
9) Poslije estica v1, ul ili W e<o ( ^-JjaVi-ijS-'- ), na pr.
"'il^ IjlL^ Oi'î £to zW/ja je Zejd uen.
10) Kada i* stoji iza estice j koja oznauje stanje
(Jii^1 jG), na pr.
L.^-> C;-L.'iJl ol i c-V Dooh, a sunce za/azi.
Ova se estica ita o* kada je reenica, pred kojom stoji:
1) Subjekat aktivnih glagola (ÛJ!), na pr.

"*!
l^ ii ^' uo sam da si uen.
Isto tako kada je reenica subjekat pasivnih glagola
^( JcfiJI Lt/ ), -na pr.
jjU UJI jJiP- Saznalo se je da si iskren.
2) Subjekat imenske reenice ili njezin predikat, iji je
subjekat apstraktna imenica, na pr.
C\jS^ j-^V--^ '^\ iSJSc Ja držim da ti zaslužuješ poštovanje;
jW' 5ki1 i* ji^ Istina je da je neznanje mana;
Û ujI ^ Ja mislim da si ti vrijedan.

'40
3) Objekat, na pr.
i U Ijuij ^\ »i.w^ Znam da je Zejd uen.

4) ^1 [jIjA] , na pr.
"^ UT \s/j iî ',t~^ ^jA^\ Sjedi gdje Zejd sjedi.
5) Poslije estice 'jl da, jer je reenica poslije ove estice

subjekat (^CiJl) zamišljenog glagola t-1? 6/Y/, postojati, na pr.
o--jtjJ Îj iC'l )J (isto kao da je reeno: ^^»jJ iLUS '^t'Ji^

Da ti ideš, i ja bih išao.
6) Poslije vy da nije, jer je reenica iza ove estice

subjekat imenske reenice (iSili'"!), na pr. '..^"jJ^^V^'d^]^'^
(isto sto 1 >i.-jkjJ i>?-> ^yi> VjJ) Da î ne ideš, otišao bih ja.
7) Iza estice U dok, poslije koje stoji vremenska reenica,
koja se može zamijeniti infinitivom (

'CsJ'j.i\ VjZal't IT
),
jer se ta reenica smatra subjektom ispuštenog glagola
C:-!-' f^^t^> postojati, na pr. û 1 jlI j ol ^ lr-^\ (isto što i
^l^ \jjj o\ CuaJ L. ^jjJ.\ to jest Juj (j->^ Oj-J 5a.' ^^"] ) Sye(//
dok Zejd sjedi!
8) Iza prijedloga, na pr.
J^^ju. iXs\ (>.^ -H-f udim se da ti zanemaruješ!
9) Iza veznika ( Jj!»U'i Lijî.^ ), koji vežu rijei, a ne reenice,

na pr.
C^lCiLi J^) i- U 'ilJt Jl. iJ:j>-.l cii^ Znam tvoja djela pa ak i
da si dobar;
(.'dJL}^'ct'.^'j'>t^^ô-^''^^y^'^^^^^' Cuo sam da se trudiš i da

si lijepe udi;
{•^Jc »j'^j)'[fi\^ '-j\j J_urîior< '^Jy^ Veseli me odgoj Halilov

kao i to što je pametan.
Reenica, pred kojom stoji estica ol , smatra se kao infi-
nitiv ( ijj Jud i iJuJ-l ). Ova se reenica pretvara u mfinitiv na taj
nain da se predikat reenice, pred kojom je l,\ (il 'j^)-'
pretvori u infinitiv pa se stavi kao LiUJl subjektu te reenice.

41
koji e tada doi u genitiv, na pr. mjesto "'i U Id! ^^11' može
se rei •ilJL ^"A uo sam da si uen; mjesto t)—V ^* ^ ^Â-^
može se rei ''^y[ o« '^'^-^ udim se da zanemaruješ. Reenica,
pred kojom stoji o' . smatra se dakle kao jedna rije.
Prema svemu što je o estici ijl i ^1 reeno ovu je esticu
dozvoljeno itati na oba naina kada ona stoji poslije estice
-i pa, koja dolazi na drugi dio pogodbene reenice t\}^\ tli
),
(
na pr/'^^ \CS^)'j^ ^_^_'^ Ko me poasti, i ja u njega poastiti.

Isto je tako kada oi stoji poslije \l[ koje ima znaenje
iznenaenja ( 'sUltLi") ), poslije rijei 'f^V (nema nikalive
sumnje) i kada je reenica sa o^ uzrona bez uzrone veze,

na pr.
fj-*--^
j.^-^\
ol >^^ o>k; Pogledah kad li neprijatelj poražen;
(a^Jli.« ^j,^ JxJ\^;,i^|_^V Nema nikakve sumnje da pravda diže

vrijednost upravnika;
^H^l ;1p *j|_^3_SLJl jla.| uvaj se lijenosti, ona je uzrok

siromaštvu.
Kada estica ol^ izgubi pojaanje i doe u obliku ol .
onda se pred predikat reenice, pred kojom je ta estica, stavi
estica tJ (>Ijjl1vJ 'fV), na pr.
u}jJlxJ\ ^ -HjlL; a1 Mi te zaista držimo da si lažac.
U ovom
sluaju ol može doi pred glagolsku reenicu
kao u prošlom primjeru, a može stajati i pred imenskom re-
enicom. Ako je pred imenskom reenicom, onda može subje-
kat i predikat te reenice stajati u nominativu ili prvi u akuza-
tivu, a drugi u nominativu, na pr.
JjUJ t-Jl ol Zaista si ti iskren;
jiUaJ Iaj j ^\ Zaista je Zejd iskren.
I estica ol može izgubiti pojaanje pa glasi Cj\. Ovu

esticu treba dobro razlikovati od 'Jt da, uz koju dolazi imper-
fekat glagola u zavisnom nainu ( Lj..«': i\ ijUl''i ), na pr.cisi^.)*
42
da piše. estica 'J\ , koja je postala od 'J\ ,

dolazi pred
imensku ili glagolsku reenicu. U oba sluaja zamišlja se
poslije 61 lina zamjenica, koja se odnosi na slijedeu ree-

nicu (oLiJ^ '-^^)> "3 pr.
CAQ\ vj J»
j^1 J j^'l^'i v^T j Zadnja je njihova izjava: »Hvala
Bogu, stvoritelju svjetovaU
ClL* "^ y 'j\ oi-iv 1 Ll^'1 Misli li ovjek da nikako
neemo sabrati njegove kosti?^ .
Ako je o^ pred glagolskom reenicom može biti:
a) Glagol koji se potpuno ne mijenja, na pr.
J^ u' V\ oL-i ^ 0-^ oi S ovjeku je samo ono što zasluži.
b) Glagol koji se potpuno mijenja. U ovom sluaju mora
izmeu 'J i glagola biti jedna od ovih rijei:
1) estica lu , na pr.
lliZa jj'
o* P^ j I da mi znamo da si nam zaista istinu rekao.
2) estica Cr ili ^j- , koje oznauju da imperfekat ima
znaenje futura (u-h'^^ '^.A)» ii^ pr.
^'J, fiCl. b^-r- ol ff^

^"30 ye da e sigurno od
vas biti bolesnih;
Znaj (a znanje ovjeku koristi) da

e sigurno sve doi što je sueno.
3) Negativne estice 'î nikako (ubudue), nije i V ne,

'f
na pr.
"jJ,! \'J_ '\ o\ ''J..'.<\ Misli li on da ga nije vidio niko?
f^- V 'J
^'. .U Znao sam cfa neeš stajati.
4) Pogodbena estica, na pr.

6 ji tlT {^'£4jl-V 3i jlll >' \J^\ jJ 6^ J ^ ^3 išaraju na ovom putu,
mi bi ih zaista napojili
obilnom vodom.
Glagol, koji stoji prije estice 'o\ , uvijek znai uvjerenje
kako se to vidi iz gornjih primjera.

43
Kako iza 61 ili l)\ tako i iza svih estica, koje slie gla-
golu, može doi estica U ('iil^JI U). U ovom sluaju i subjekat

i predikat imenske reenice, koja stoji iza ovih estica, stoji u
nominativu, na pr.
^le juj \^[ Zejd je samo uen.
Kada ove estice imaju L. , može iza njih stajati i glagol-
ska reenica, na pr.
o^'l JI 'o^l — 1
£' 15^
Kao da se tjeraju u smrt.
Kao što estica 'cj[ i o' nekad može izgubiti pojaanje

tako i estice of J mogu stajati bez pojaanja na zadnjem
d^ i
suglasniku. U ovom sluaju iza ovih estica može stajati imenska
i glagolska reenica. Ako je iza njih imenska reenica, onda

subjekat i predikat stoje u nominativu, na pr.
Û juj.olS^ Kao da je Zejd uen;

J-ii yil. j^^S^J '^jjk <U Došao je Alija, ali je otputovao Halil.
AKUZATIVI (bL^îd'l)
U akuzativu stoji:
1) Opi objekat (jiliVj^'l)

Ovaj se objekat zove opim zato što može doi uz prelazne,
neprelazne, aktivne i pasivne glagole svih vrsta. Opi objekat

je infinitiv ( jji^'\ ) u akuzativu, koji potjee od istoga gla-
gola, koji se nalazi u toj reenici ili od drugog glagola, koji
ima isto znaenje, na pr.
Udario ga je jako;
LjJU JuJ On sjede potpuno.

Ovaj akuzativ znai:
a) Pojaanje radnje ( j-T Ul ), kada obini infinitiv stoji
sam, na pr. U^ ^{C On spava snom.

)
44
b) Broj radnje ( Vj^] ), ako je infinitiv koji znai broj

radnje {i'jXVjx^), na pr.
'C'yJ> i-|yj. Udario ga je jedanput;
Ooj>J. *j^ Udario ga je dvaput;
oC^ o^J. Udario ga je više puta.
c) Nain radnje (
'? jlJl ), kada je infinitiv koji pokazuje
nain 3~'W'* J J-^ na

'/j^'-^ ili pr-
).
(f^P'\
jl^V1 "LJ- iî^' ^cê popirf lava.
Isto tako ovaj akuzativ znai nain, ako iza infinitiva stoji
atribut, genitiv ( ^[ tJUi'1 ) ili odnosna reenica, na pr.
iloi. C^ '«^^ Udario ga je jakim udarcem;
aCxA U>i tili Bojao se je poput strašivice;
iLjii (y^' V i5 JJ'\ Ijîll ti;S>^ Udario me je udarcem, koji je

tebi poznat.
Infinitiv, koji znai broj ili nain radnje, može stajati i
prije svoga glagola, ako je na infinitivu sila govora, na pr.
Jtli jil-V'i A ;' . Poput lava ide;
^^ %lr^ Jedanput sam udario.
Nekada ovaj akuzativ dolazi samo zato da nadomjesti

ispušteni glagol, na pr.
\1k^ mjesto 1^ lAî Strpi se!
'itli j CJ- mjesto Vi»ij'A-^) Slušam i pokoravam se!
Ovamo spada i prilog CkA takoer, opet, koji je nastao od
UJVu^T Povratio se.
2) Objekat (*-'j^'o
Ovaj akuzativ dolazi samo uz prelazne glagole (iSj-^ \

J-^1
i zove se bliži objekat ( *£_^.'i *.^ J_,.»J^ 1), na pr.
\^"jl1jC.^ Istukao je Zejd Amra.

45
Objekat može biti svako ime. Ako je objekat lina zamje-

nica, može biti sastavljena (.[j^"]) i rastavljena ([}.,c'»':.l'\ ).
na pr. iliLtS Vidio sam te; ^.'b iltl ili il£\ ^l '^Vj U Samo
sam tebe vidio.
Neprelazni glagoli ([j^\'S^'^) mogu imati samo dalji
objekat t. j. objekat koji stoji u genitivu s kojim prijedlogom
( ?:^^ -^^^ Jj-^'\), na pr.
^.J'^ oj>i Prošao sam pokraj Zejda;
\jA (S dUj juj Zejd sumnja u to.
Promjenom prijedloga nekada i glagol mijenja svoje zna-

enje, na pr.
i>, Jh plakati na nešto ^ JC' plakati za neim;

j izbjegavati nešto.
Valja naroito zapamtiti da glagoli, koji su u srpskohrvat-
skom jeziku tranzitivni, mogu biti u arapskom jeziku intran-

zitivni i obratno, na pr.
1^ -»j.j «L=^ Došao je Zejd Amru,

Xi_^ J>:^:..\ Omalovažio je Zejda.
Objekat može stajati i prije svoga glagola, na pr. ^^S-^ ^'A'j
Zejda sam istukao. Isto se tako objekat može i ispustiti, na pr.
^î Udario sam. Može se ispustiti i glagol, ako se iz smisla
razumije, na pr. kad na pitanje 'JL-Io-' J<oga u pitati? neko

odgovori ViLj Zejda.
Kada se prelazan glagol pretvori u pasiv, glagolski subjekat
( J*,^^ ) otpada, a na njegovo mjesto stupi objekat, koji doe

u nominativu i nosi ime JtUJt L: C (zamjenik glagolskog sub-
jekta), na pr. C-LJt .=*I.a Otvorio sam vrata u pasivu glasi
Û( jtii Vrata su otvorena. Ako se pretvori u pasiv glagol

46
koji ima dva ili tri objekta, onda prvi objekat doe mjesto
subjekta, a drugi i trei ostaju u akuzativu, na pr.
tjO'l oLJ\ \L^ o-Ut Nauio sam Muhammeda arapski ježili
pretvoreno u pasivu glasi:
''^},^\jLji'\''ZJJ '^ Muhammed je pouen arapski jezik.
3) Akuzativ mjesta ili vremena {^/J^^JI]) . ^
Ovaj akuzativ izrazu je:

a) Vrijeme kada se radnja dogaa, na pr.
L* o> Išao sam neko vrijeme;
[j-f^—i- 1:^.— Postio sam mjesec;
^l^j.\\ %J^> -sUl Došao je kad je sunce izlazilo;
j'^ o- ''^'J J^'^ '^\ '^ ^ Umrla je ki Božjeg poslanika

'
(r^ > ,'^^
'
' ' '
kad se je vratio sa Bedra.
b) Mjesto u kome se radnja dogaa, ako je mjesto neo-
granieno (ijxi jji.), na pr.
\JJ j \^'
'JC Putovao je po kopnu i moru
^Lš. j iS l^ Gledao je desno i lijevo.
Ovaj akuzativ dolazi kod prijedloga koji su postali od
imenica: "fO, "'f.\lj

pred "Lili za; "u^, desno; jLJ, JCj- lijevo;
j;P nad;""^ pod; jlIc, JjJ kod; "l-'S usred; ojj meu; *UU
t\j^, i(ix: prema^), na pr.
j\ji\ fCl pred kuom; J\l)'\ jP više glave i t. d.
Ovamo spadaju i akuzativi mjera za dužinu: '-^j fersah,
tri milje (1200 koraka); J;.^ milja (400 koraka); \S. 12 milja,
na pr. L'*- '^ jl Išao je fersah.
^) Rijei "LjU", "'il-O, ^'<^ i /a1.:3 strana, kraj dolaze u genitivu
sa prijedlogom, na pr. jUlCoC j^' Spavao sam u jednom kraju kue.

^ ,
47
Ako rije znai neko ogranieno mjesto ( ijjJ*i'l), onda

stoji u genitivu s prijedlogom osim poslije glagola 'Sj otsjesti,
"S^'i unii i
'cX^ stanovati, na pr. j\'J\ jîJi 1 Jeo sam u kui,
ali jiiii oJiS Unišao sam u kuu.
Imenice mjesta {cjîx\'^\) stoje u akuzativu kad znae
> ^
bivanje, postojanje ili boravljenje negdje, na pr. s^j Zr^
• -
'^ —.
Sjeo sam na mjesto gdje Zejd sjedi.
Imenice fli^, u>>~« i r^'j^ mjesto stoje u akuzativu

kad je pred njima glagol, koji znai bivanje, postojanje ili
boravljenje, na pr. <3lSr ^^ Sjeo je na mjesto, gdje on sjedi;
j^j m'j^ 'jJ£ Sjedi mjesto Zejda, ali \'j^^^y. titblT Umro je u
totn i u tom mjestu.
Kad mjesto akuzativa mjesta ili vremena stoji genitiv s pri-
jedlogom ( uijkll ), smatra se da ime, koje je u genitivu, prema
svome položaju u reenici ( >*_.: ) stoji u akuzativu, na pr.
IaT uj» a oj^ - i Ji uj» <^,j^ Istukao sam ga tada i tada.
Akuzativ mjesta i vremena može stajati i prije one rijei

na koju se odnosi, na pr. o^ lu^ Neko vrijeme sam putovao;
iJLiiSlJJ^ U kuu sam unišao. Taj se akuzativ može i ispustiti,
ako se iz smisla razumije, na pr. na pitanje \J^ juj fU J*

Da li je Zejd postio mjesec? može se odgovoriti juj pC Zejd je
postio (to jest mjesec). Isto se tako može ispustiti i rije, na
koju se akuzativ mjesta ili vremena odnosi, na pr. na pitanje
»i jT Kad ši ti otišao? može se odgovoriti *^^\ '(y. " petak.
4) Akuzativ uzroka ili svrhe (U'j^^*^)

> ' •
Ovaj akuzativ je uvijek infinitiv ( jjL^ \ ), koji slijedi iza

glagola ili iza imena koje je slino glagolu. Glagolsku radnju
kao i radnju infinitiva mora vršiti isti subjekat u isto vrijeme,
"^ pf- \i'jJ- '^'jj» Pobjegao je od straha;
*J UJkjJLuJ Ustali smo iz poštovanja prema njemu.

) ,
48
Ako oznaka uzroka nije infinitiv ili radnju ne vrši isto
doba, onda stoji u genitivu s prijedlogom J na pr.

lice u isto ,
^BCJJ iAji» Došao sam ti radi knjige;
iU\;^ 1til.'J"\ Poastio sam te zato što si ti mene poastio;
Ûjl'j-fjJVdi^ Došao sam ti danas, jer sam ti obeao juer.

Što je reeno za prometanje i ispuštanje oznake mjesta i
vremena kao i za ispuštanje rijei, kojoj ta oznaka pripada,-
vrijedi i za oznaku uzroka.
5) Akuzativ uz rije j sa (.*^ Jj.^^ 1
>,'} >
Kada j znai »sa-m, ^»udTUŽeno«. ili -»pokraj«. (5-»Ui1 jlj),
onda iza te estice slijedi akuzativ, na pr.
\jJliS^:-i» Došao sam sa Halidom;
^1 j '^'i\ Idi pokraj rijeke!

doi prije glagola prije rijei
Ovaj akuzativ ne može ili
sa kojom je vezan.
6) Akuzativ stanja ( 'jCu)
Stanje, u kome se nalazi glagolski subjekat ili objekat za

akuzativom,
vrijeme dok se glagolska radnja zbiva, izrazuje se
koji se zove 'jtil, na pr.
LS^lftl^ Došao je plaui;
Ci G o J>^ j Našao sam ga spavajui.

Oznaka stanja mora biti neodreeno i obino je iz infini-
tiva izvedeno ime, koje uvijek stoji u vezi sa glagolom ( J^l ),
glagolu slinim imenom (S-^\ '^r) ^î "J^^*' ^^'^^ ™^ glagolsko
znaenje (JjaJ\j^*.), na pr.
(S'C iC Došao je plaui;
CrC Vb ^J^3 Zejd se vraa plaui;
Lr'Cj\'jJM"j4; Zejd u kui plae (zapravo:

Zejd se u kui nalazi plaui).
"
' '
40
Nekad se rije, sa kojom je oznaka stanja u vezi, može i
ispustiti kad se iz smisla razumije, na pr. kad se nekom, koji

polazi na put, rekne ix^ llib Pravim putem upuen! t. j. >-
Putuj!
Mjesto akuzativa stanja može stajati glagolska ili imenska

reenica saS (JU.\jG) ili bez njega. estica S jedino ne može
doi kada je oznaka stanja afirmativni imperfekat. Ako je
oznaka stanja perfekat, mora pred njim stajati ili se zamišljati
estica jJ, na pr.
(vT-"-" ->' VT^'-" V^-^-^J J*V Došao mi je Zejd jašui;
( ^'J. "^ J») V^-^- ^ -4^^*^ Došao mi je Zejd ne jašui;
jj* '-r^ J Â.J -> ti**- Došao mi je Zejd, a Amr je jahao;
û (S* 5> J-* -ViJ li^lf- Došao mi je Zejd jašui;
s-i^b j^ S "tu^ jil^ Došao mi je Zejd, a jahao je Amr.
Kada je oznaka stanja reenica, mora ona imati esticu S

ili linu zamjenicu (reenu ili zamišljenu) ili oboje, koji služe
kao veza ( 'x>\J\ ), kojom se oznaka stanja spaja sa rijei ije
stanje oznauje (Jliiji ili jOl1'>_->U).
Ako je oznaka stanja jedna rije, koja oznauje stanje

odreenog imena, može akuzativ stanja doi i prije te imenice,
na pr. j^jiS'bJtC Došao mi je jašui Zejd. Jedino ako je Jilb'i

"u genitivu sa prijedlogom, ne može oznaka stanja doi prije
njega, na pr.
H,*^ J^J; '^J^ Prošao sam poliraj Zejda, lioji je sjedio.
Kad je Jlll j'i neodreeno ime, onda tJU.1 mora doi prije
njega, na pr. J^5 Lf h J«U Došao mi je jûi jedan ovjeli.
Akuzativa koji znae stanje može biti u jednoj reenici i
više, na pr. IS^CiLS'b j^jitU Došao mi je Zejd jašui i smijui se.
4
.
50
7) Akuzativ koji pobliže oznauje nešto ('JuLj1)
Ovaj akuzativ je uvijek neodreeno ime, koje stoji:
a) Iza rijei koje imaju openito znaenje, na pr.
C\ jL} Olt Zejd je dobar kao otac ili po ocu;
tC -iJJLL Im'jM atrnja je puna vode;

'•'«>• ^
\^j ^ =. j^j Zejd je lijepa lica;
iX jjf' o'^ 'S^\ "aIj Zejd je vredniji od Amra znanjem.

Ovaj se akuzativ smatra po svome znaenju kao glagolski
subjekat (ÛJ'l), na pr. mjesto reenice l^'j^r— -^3 može se
reci <^j 0-— -MJ-
b) Iza rijei, koje znae mjere ili brojeve, na pr.
£j'3l>j riti ulja; Cti ojj^ dvadeset zlatnika.
Uz brojeve 3 — 10 ukljuivo 'jj^^^l dolazi kao Zj\yO>l\ u ge-

nitivu plurala^), a od —99 11 u akuzativu singulara, na pr.
jUj *i}>U tri ovjeka; :\^1 OjÂ- -> /^M 24 žene.
U složenim brojevima od 2Q —90 desetice ostaju uvijek
iste, a jedinice se mijenjaju prema rodu imenice, na pr.
•^j ^j^ j V>if 23 ovjeka; TjA oJÂt > •^'^ 23 žene.
Iza rijei iiU 100, ^t 1000 i ^jJu milijun u singularu,
dualu ili pluralu stoji kao *lH oCil'l genitiv singulara, na pr.
jlS 'iJ> 100 ljudi;
jb (iJl dvije hiljade kua;

Cl-j uî>U' milijuni duša (t. j. ljudi).
Ako uz brojeve 100, 1000 ili milijun stoji još koji broj onda
e osim imenice, koja uz spomenute brojeve dolazi u genitivu
1) Jedini je izuzetak od ovoga pravila rije o'U W0 kad stoji iza
koga broja od 3 — 10. U ovom sluaju rije *j U ne stoji u genitivu plurala,
nego u genitivu singulara, na pr. J.o.j*'.^^' ^^0 ljudi.

51
singulara, doi ponovno ista imenica i to u broju i padežu koji

zahtijeva onaj broj koji dolazi iza veznika, na pr.
t)^S j jlS 'isu 101 ovjek;
»Cj o>Lt j Vi Ja 'lii. 103 žene;
.
o\Jil
*
j liJ LiJi 1002 noi;
^ * *
JLJ o£t S JJlJ *JS\ 1003 noi.
Može se meutim rei i
»Li o>lJ S ""'^^V 103 žene;
>U'; CjJ^.'Ji j i3l. 140 ljudi, i t. d.
U datumu ( f,j^\)
Arapi izrazu ju dane na dva naina:
1) Redni broj dana doe bez odreenog lana kao LiUil

imenici koja oznauje mjesec i stoji u genitivu kao *Jl ,_jQjll,
na pr. ,>..,.
C
_,!=Ji \ viJS frei muhanema;
oCii^S )uj C li e^vTôga ramazana.
Ako redni broj ima odreeni lan, onda ime mjeseca stoji u
genitivu sa prijedlogom ^^ , na pr.
<;'J-^\ Cji
î^^ trei muhanema;
'oC^j o- rî ^'J) ti

etvrtoga ramazana.
2) Kako Arapi obino raunaju po mjesenoj godini, onda

izrazuju datum noi, a ne dana i to tako da se od 1 do 15 u
mjesecu raunaju noi koje su prošle (ir-Ji ili "oîi-), a od 15
^0-30 noi koje su preostale ('o-l*^. ili
^*-l ) od mjeseca, na pr.
^^j ^ *>iXi IJlJ prvoga redžeba;
JjJj 'ry. '.iljC :alji! 29 redžeba;
^J^j ^ \s-jC oCJlJ) 28 redžeba;
^ oil tD s>iB ^jj^

^*j 14 redžeba;
^j ^ JiJ Jsi luSV

•cli.'i 5 75 redžeba.
Kod oznaivanja datuma stoji glavni broj sa prijedlogom J.
4*
.
52
Isto tako se glavnim brojem izrazuju godine i to tako da
se prije glavnoga broja stavi rije i-L- ili ft u akuzativu ili
sa prijedlogom ci u genitivu kao LšLil'l dotinog broja, koji
je onda «13\ liUil'l , na pr.
''
, 'K«,' , -. - } 1934 godine po Is. roenju;
^ *^ '
* # - - /
( <Li- i> ) *J— w-«- j cV iImJ — U I
, .' .. ;.' /;- .,: -; : : [ 2 ledleha godine 1207 po Hfdžh,
8) Akuzativ izuzimanja (jplLi"i)
Ovaj akuzativ dolazi iza estice V( osim ( *tii- Vl ^v* ) i
znai izuzetak (*ti£- Vl) iz nekoga mnoštva, na pr.
\'j1{j VI
f^1 (i «Lr Doš/i su mi ljudi osim Zejda.
Izuzimanje može biti:
a) Spojeno izuzimanje ( [yJ:l\ t(li£- Vl ), kada je stvar koja

se izuzima (^îjLS'\) od iste vrste od koje je i ono iz ega se
izuzima (kU jHIjI), na pr. \ju3 V\ 'f^l j<U.

b) Rastavljeno izuzimanje ( VjaiJJL't tClJjJ Vl), kad je JiiLx'\
razliit od ***:-
iiil~AT , na pr.
\'jif VI
f
jjjl j <l» Doš/i su mi 7yudi osim magarca.
c) Napušteno izuzimanje C'^^\ ^Lil-V"!), gdje '<!. ji-iLu
nije nikako spomenut, na pr. Juj VI j <U. IT ^) MJe mi došao osim

Zejd t. j. Samo mi je Zejd došao.
JijLi] stoji u akuzativu, ako estica VI doe iza potpune
jesne reenice, na pr. \xjj '^\

f^t J<U.
Ji£...
\"\ može biti u akuzativu, a može stajati u istom padežu
u kom je <!. ^^'- V... Cl , ako je prije VI potpuna nijena reenica,
"3 P'"-
cW3) i^
' -ti:.; vi^ 'ju"iii<
l'j^j V^ 'JC.'^^ '^b C
(ituj) jlL3 VI J(=.'j'l. oJS-U
^) Cesticu VI sa kojom negativnom Cesticom treba u našem jeziku
prevoditi >samo«.
. .
53
'•'• >.,
Valja zapamtiti da j'S ...A .l u ovom sluaju može stajati samo
u akuzativu, ako je rastavljeno izuzimanje (^Juli*1 tGJiJLV't),
na pr. bl?-^ VI j-^ I j<U. U Nije mi došao niko osim magarca.
Isto tako J^La"\ stoji uvijek u akuzativu, ako je Jltll-H
spomenut prije *-:« ^pj —LI, na pr.

•^ " * ,^ •';
»1 IJuj VI (i<U. u Sa/no mi je Zejd došao.
hJiLl\ jt ] i ... 1 1 dolazi iza nepotpune reenice i stoji u padežu

u kome bi stajala imenica koja je poslije VI kad te estice ne
bi nikako bilo. Ovaj se j 't .; l. A'"i i zove napušteni, jer se s njim

postupa kao da nema uz njega estice VI , na pr.
"j/'j v^ ii*i» ^. ^ 3 v^ '^% ^, -H-j: \''^yj ^^

Kao VI vrijede rijei l>ji, (Sj^, <(y, ^, iJ*, liUT, >\iU, Ijid.',
CrJ i
oj^^ V osi/17 i oL' a//.
Uz jje, i5^ i «l^ dolazi JiilJi'1 uvijek u genitivu, kao
<J| lJL^ i , a same te rijei stoje u padežu, u kom treba da stoji
îilji"i , na pr. jl'j *js. \'^\ (i<l», il'j '^ s^\ j<l<^ IT
Iza :5i, 1j* i liU može stajati genitiv i akuzativ, na pr.
{ jj j) <jj j >ii f.^t (i*L=^, ( jj'j )

1
V-^ ^ JlI-I ti«U^ iT
zativu,
Uz rijei
na pr.
\^C, ^ i
oj^^. ^ stoji JldL.V'i uvijek u aku-
JkC '-il :Ai U'

»
Ji JS^VI Eto, sva/ca je stvar osim Boga ništetna.
Rije xJ ali ne mijenja se i uvijek iza nje stoji '*^'t': \'1 tllilJVh
fta pr. JJ4 ^j't j4i JlL'1 j^ ->i'3

Zeyd je bogat, ali je škrtica.
Kada rije jji znai »drugi« i ne znai što i Vi , onda je
^ obino atribut, na pr. jj'j

1^ t)4-3 Drugi ovjek, ne Zejd.
Meutim estica Vl^ može znaiti »drugi«, kada prije te estice

i
stoji neodreeno ime u pluralu, jer se ne zna koje se jedinice

izuzimaju, na pr.
6jilJiJ'i1VôJTC_K9,^lS^^ Kad bi bilo na njima (nebu i zemlji)

kakvih bogova osim Allaha, propale bi.
54
U ovom sluaju rije iza Vl^ kao atribut stoji u istom
padežu, u kome je ime, kome taj atribut pripada.
9) Predikat glagola 'J^ i njemu slinih glagola (Sl5^;^t; V- )

Ovaj predikat stoji u akuzativu, ako iza pomonih glagola
slijedi imenska reenica, na pr.
L-*5 '-il 'o^ Bog je milostiv;
'w_A iT Jj' j jir Skoro e Zejd otii.
Za predikat pomonih glagola vrijede ista pravila, koja,
smo nauili govorei o predikatu imenske reenice (J^^ Vidi
str. 34).
Predikat ovih glagola može biti i cijela reenica, na pj.
LuŠT jj*
j '^\^ Zejd pisaše;
\Jjk"^^^ y ^'1 ilT Siromaštvo je skoro nevjerstvo.
Jedini je glagol "d^ od ovih glagola koji se smije ispustiti,
ako se iz smisla slijedee imenske reenice može razumjeti,
na pr.
S-Jj' >!ri 'cj[j "USi \'jL c,[ rfiy\ 'uA^ 'i^^^ ^/"^^" e biti
nagraeni prema svojim djelima: ako je dobro, dobrim, a ako

je zlo, zlim.
U ovom se sluaju reenica iza estice o*^ može itati na
etiri naina:
a) r^ ('.Sljlul^> -*' *'-^ ('^' 0^^) 0^
b) Â-'i ( '.tjlS—r )
-*' >'-^ ('-^ 6lž=)
d) tî (
'.
t> Tj^J. ) J "'jP- (
jJ>' i 61^
10) Subjekat estice o[ zaista i slinih estica {o\y^. f— i)>

na pr. V'; '-il Ol Zaista /e Bog milostiv. Za ovaj akuzativ
vrijede pravila, koja su navedena kod subjekata imenske ree-
nice (Vjali'1 Vidi str. 30).
55
ll)Subjekat iza nijene estice V (i^ji-it JJCil Vî) nikako

nema, koja znai odluno openito nijekanje ( ^-^^ u--^,
"^
) na pr.
'-il V\ 'J\ V Nema nikakva boga osim Allaha, i. j. Samo je •
Allah Bog.
Subjekat ove estice stoji u akuzativu samo onda, ako je

neodreeno ime {'ij^'i), koje stoji kao LšUJi*! ili ima iza sebe
još koju rije, koja znaenje toga imena dopunjuje (jJUlti-i)

i ako taj subjekat slijedi odmah iza >1 , na pr.
LJ jJt <i~';ljl 1 J-e-''^*^ ^ Nema niije kue stalne na ovom svijetu;
t^jjL^ f^ iUli V Nije niko pohvaljen ko radi zlo.
Ako je subjekat ove estice jedna rije, t. j. ako nije
LiCil'l, onda je nepromjenljiv i svršuje se na vokal »e« ( - ),
na pr. '.li V\ 'Jl V-
12) Predikat estica Vi iT, koje znae što i Cr^ nije
(;>xl; ujJLft_iI\ VjU ^), na pr. *

ii 1^ Vj U Zejd nije uen; 6 li jl ; V Nije niko otsutan.
GENITIVI (olj/^dl)
Genitiv u arapskom jeziku dolazi samo u dva sluaja:

1) Iza prijedloga, na pr.
j\'ji'\ i u kui; u-y/\ '>' na glavi; Al Tako mi Boga!
2) U genitivnoj vezi kao <Jl LšLii I , na pr.
ju'j jlS Zejdova kua; Ci* 'f\C srebren prsten.
Rije koja je oCil"! ne može nikada imati nunaci je niti na-
stavka o ili c, za dual ili pravilni plural muškoga roda. Rijei
koje stoje u genitivnoj vezi ne smiju imati isto znaenje pa se
ne može rei jJlIi-JJ, jer obje rijei znae lava. Osim toga.JUJi1
ne smije imati uže znaenje, nego što ga ima <J\ .JUii I pa se
ne može rei jlx-» iiû kua zida, nego »i-jj' j\x>. zid kue.
56
Genitivna veza može biti:
a) Sadržajna (Vji:j.i*l'i»U/T), kada tiUJi'T nije iz infinitiva
izvedeno ime, iji je genitiv subjekat ili objekat glagolske rad-

nje, na pr. š/j ->'» Zejdova kua. U ovoj ,vrsti genitivne veze
rije koja je >JUJl I ne može imati odreenog lana.
Pred genitivom u ovako j genitivnoj vezi možemo zamišljati
prijedlog J, îli <i , na pr.
Ji j jIj - Joj jIjJI Zejdova kua;

poJ^ '^ li - CijJ I Cf, f
^1 srebren prsten;
JJJl f'jS - JJl31 j f^l nono spavanje.
Ako je genitiv odreeno ime, postade odreen itiUi'T, na pr.
x.3 '.»li, a ako je genitiv neodreen, onda e LjOjI postati samo

donekle odreen, na pr. J^S % neija kua.
b) Gramatika je genitivna veza ( 'iliJOlI oUv"! ), kada je
JiUJl I iz mfmitiva izvedeno ime, iji je genitiv subjekat ili
objekat toga imena, koje sadrži glagolsku radnju, na pr.
Mj LijU koji tue Zejda; ^'J\ ^— tij^P-
U ovoj vrsti genitivne veze *^Ji:A '\

može imati odreeni lan,
kada i sam genitiv ima odreeni lan ili ako jetjQji.'l u dualu ili
u pravilnom pluralu muškog roda, na pr. kL'^VJLm lijepi;
J-^1 LjOjI koji tue nekoga; x{j yj\j'\ koji tuku Zejda.
Izmeu LjLii''i i <J\ LšUil'1 ne može stajati nikakva druga

rije.
Pokazna zamjenica, koja se odnosi na LiCii'l , dolazi iza
genitiva, na pr. IJ* ÛJ\ ^Li Ova uenikova knjiga.
Rije, koja je liLil'1 mora stajati prije one koja je LiUJ.'^

jJl. Ako LiUJll ima rije, koja je s njim u kakvom odnosu,
mora ta rije stajati poslije genitiva, na pr.
'-»^1
f
V 1 LJS milostivo majino srce;
\iji jjj- ^j-liT juj Zejd je obukao Amru odijelo.

5
57
Izuzetak od toga ini rije 'jji , kada je LiCii's , na pr.
«jjle ^ \jij3 (:'\ Ja ne poznam Zejda.
Rije koja je LšC-Jl'I može se i ispustiti pa genitiv dobije

njegov padežni nastavak, na pr.
'CjjJI JLl j Pitaj selo! t. j.
Cjj]\ J»» 'jC\ j Pitaj stanovnike sela!
'iJUi''imoŽe ostati bez promjene, ako je ispušteni genitiv

ista rije, koja dolazi u slijedeoj genitivnoj vezi takoer u
genitivu, na pr.
Jl-^/ \ iA-o. J J- bJ OjJ t. j.

meu podlakticama i licem lava.
Isto se tako genitiv može ispustiti, kada su u dvije genitivne

veze iste rijei LiCil'! i <J\^LiOxl'\, na pr.
iSSa 'f^ p^ lj t. j.
O Tejme^) Aijevia, Tejme Adijevia!

< , I < , 1 • -
Ako se genitiv ispusti osim u spomenuta dva sluaja, dade

se rije, koja je '^JUil'1 nunacija kao naknada za ispušteni
• genitiv {
j»'j^''\ o:yJ ), na pr. '.l£;T:5s'S t. j. '.IIIjT j*G JS'
Svakom pojedincu smo dali; JlIL* - i^). t. j. \jiôo M «»

ili Ijiôll' M f^ tada.
U genitivu kao<Jl oUJ 1 može stajati i cijela reenica, na pr.
'^^ oujVI ^^ f
j-; !»* Ovo ye dan, kada e iskrenim koristiti
"^
' njihova iskrenost.
Dodatak o padežima
Ima sluajeva da u istoj reenici dou po dva imena, koja
se meusobno dopunjuju. U tome sluaju drugo ime ( '^^1 )
uvijek ovisi o prvom ( 'p^^'\) i slaže se s njime u padežu. To

su ovi sluajevi:
^) Vlastito ime.
58
1) Atribut, koji se zove *i->l^, a imenica na koju se atribut
odnosi, zove se o_,--»^l, na pr.
"1.^' 'j-sCJl 'fUVi Pravedni je Wadar obljubljen;
'JiCJ1 fl.'^'l '<Ji1 'iuJ Bog uva pravednog vladara;
JiUJ V'V'i -j/ 'ilc°^1 tiTilj Sretni su podanici pravednog vladara.

Atribut uvijek stoji iza imenice, na koju se odnosi.
Jedna imenica može imati i više atributa, na pr.
J^GJI '^Lj^^j^ j«u; Dolao mi je ueni i vrijedni ovjek.

Neodreena imenica može imati atributa i cijelu izjavnu
reenicu ( 'ij-^1 ''*i.X''\ ). Ova reenica mora imati linu zamjenicu,

koja se odnosi na neodreenu imenicu ( jiUl^j, na pr.
'.j.^t ijUjl-S (J<U^ Došao mi je ovjek, iji je otac umro;

'.ji't lU -^j jiC Došao mi je ovjek, iji je brat uen.
Ova se zamjenica može ispustiti, kada se iz smisla razumije,
na pr.
iL-i ij-iJ ^' ,_r~iJ iSJ^ V Uji IjJij'i J mjesto L-^ i^-jL; i^^ ,.^-i- JJ t5J.f V
uvajte se dana, kada nee moi naknaditi niko ni za koga ništa!
Atribut u arapskom jeziku može biti:
a) Atribut, koji se odnosi na imenicu, kojoj pripada
( U ^ o« "> '^Sr ^r-^) na pr.
'iCj'l 'jJj^ jili Došao mi je ueni ovjek.

Ovaj se atribut slaže sa svojom imenicom u odreenosti i
neodreenosti (.j^J3'\jtl,J^\), a osim toga još u rodu, broju i
padežu, na pr. ^W J»j j«u - Û \

J-»J\ J<1=. - -^rU »iî t^*"?-
Kod pravilne množine ženskog roda i nepravilnih množina

zal razumna bia može atribut biti i u jednini ženskog rodai.
Kod nepravilnih množina za nerazumna bia atribut je prven-
stveno u jednini, a može stajati i u množini ženskog roda, na pr.
('<.i.fj1) oliiJl oLjL-Ji''i dobre muslimanke;
( 'u.Cj1 ) "oîj] 'J\J.

'J\
dobri ljudi;
{ol^y»Jl'u'i6^1ii*l!;UJ''V'i posjeeno drvee.

59
b) Pridjev, koji kao izvedeno ime ima svoga subjekta

(*3 ^ ^r Je. 'Jfr o^ <i^). Ovaki atribut samo formalno pri-
pada imenici, na koju se odnosi, a uistinu je on predikat svoga

subjekta, koji iza njega dolazi. Ta imenska reenica je onda
atribut pretstojee imenice. Ovaj se atribut sa svojom, imenicom
slaže samo u padežu i odreenosti i neodreenosti, na pr.
1_^1 "l>j^ jc\j. '^ On je glasovit pjesnik;
'JlJs^^^.S~l'\[^J\d-^C Došao mi je ovjek, ija. se rije

cuje;
iiiCii "'iT^LJ' -^j '^\j Vidio sam ovjeka, ije su vrline

poznate;
IjJUiJ
f^^ siS*1 J°-' Moja je sestra žena, ija je vrijednost
poznata..
Ovamo spadaju i izvedena imena, kada iza njih kao pridjeva
slijedi genitiv (^\ LjCiJL*'i), ali se taj atribut sa svojom imeni-

com slaže po pravilu pod a), na pr.
^.jLj]X.t^'\'i\ljiV^\j Vidio sam djevojku plemenitoga roda;
•Si"^"\ ^^J^ cJ^Z'j c-HS Vidio sam dva ovjeka plemenitog odgoja.
2) Ime, koje stoji iza veza ( ^jllll 'jj^' ) : j i; _i pa;
'f
pa onda; ^ ak; 'j\ - Cl - '^\ ili; V ne; 3; nego i of-i 3//.
Ime, koje stoji iza ovih veza zove se ^^jJ I (vezano), a
ime s kojim ovo ime stoji u vezi, zove se j—l ^J^^'\ (s kojim
je vezano); odnošaj izmeu oba imena zove se _LkJ T (veza), na pr.
jjj- j ->i j J«L>- Došao mi je Zejd i Amr.

Ako se neko ime veznikom spoji sa sastavljenom linom
zamjenicom u nominativu (
3-alil '^"A^^ '.jul^'i ), mora se prije
veznika ta zamjenica ponoviti rastavljenom linom zamjenicom
([}î^Vyjj'ji!V.ju-^'\}, na pr. Ji'j j» iil ii-i- Došao sam ja i Zejd.
To ponavljanje zamjenice ne mora biti, ako izmeu Lšjili"i

i <Jl lijiJjl''i stoji koja druga rije, na pr.
Ju* j j f
jJ ^ WS^ Tukao sam danas ja i Zejd.
60
Kada se ime veže sa sastavljenom linom zamjenicom, koja

stoji u genitivu l<ao jJl iiCil*^ ili iza prijedloga, mora i ime koje
stoji iza veznika, dobiti isti LiCill ili prijedlog, na pr.
Ja' j. j \tX ojy Prošao sam pokraj tebe i Zejda;
ju'3 LjUS^S iljUT' Tvoja i Zejdova knjiga.

Veznikom se mogu vezati i dvije imenice za druge dvije
imenice, na pr.
\ jj U. J^ 'j
\Jjt "jj'j V^ Istukao je Zejd Amra, a Bekr Halida.
Kako veznici vežu pojedine rijei, mogu isto tako vezati i
cijele reenice, na pr.
Zaista laž vbdi u stranputicu, a stranputica u pakao.
3) Izraz, koji naglašuje ili pojaava neku rije u reenici.
Taj se izraz zove oÛll (pojaanje), na pr.
->; j -»iJti^^r Došao mi je Zejd, Zejd;
v-ju jj j ti«U Došao mi je Zejd lino.

Pojaanje može biti:
a) Gramatiko (formalno - jLiŠiVjJ^G]), ako se ponovi

ista rije ili reenica, na pr.
Juj Juj (i<U. - ti-Jl Cl~;î> — Jijj

V-*"^ V-'''' ~ \^ '^-^ \^ '4i-^
b) Sadržajno pojaanje ( Ji^JuJi I JiXIjJ| ), kada se rije
pojaa izrazima: ,.^-jl;. oj& sa/n, sobom, lino; :^ oba, obadva;
Cžj^ o6/e, obadvije; '^> »-*- > '»^'l skupa, svi, sve, na pr.
L-jiJ Jiiu'l «L Došao je vladar lino;
'v-*^ Otišla je sva vojska;

'Kjk^ Lr^^
L-tiJiT r,. !^ hn j . pXJ 1 oM^ V/dio sam obojicu: uitelja i
lijenika;
(iisîJU.1 iljl ti c/je/e tekue godine.
Kako se iz gornjih primjera vidi izrazi, koji ine ^^î^loÔlI,
stoje uvijek kao iJUi linoj zamjenici, koja
) se sa predstojeim
glagolskim subjektom slaže u rodu i broju.
51
Kada rije JT služi za pojaanje, može se ta rije još

jedanput pojaati sa '»j^\ , na pr.
c,.y^ \
r*^ *^:5i'1 Jkkli / padoše niice aneli svi skupa.
Isto se tako rije '»^'l može pojaati izrazima ^!a |. 'CJa ili
'^1, na pr. Oj*a ^6>--*'*l'J'»'jM*l» Doš// su mi Ijiidi svi sliupa.
Ako je sastavljena lina zamjenica u nominativu ( ^., "^ 1
3^^'1 '?p^'1 ) pojaana izrazima tr^ ili 'jj' > mora se ta

zamjenica najprije ponoviti rastavljenom linom zamjenicom u
nominativu i'j^;»Jci\'^ l^Vjulj]), na pr.
<-ou ^ OyJ. Jw j že/d je istukao lino.
4) Izraz koji pobliže razjašnjava što se je mislilo rei

nekom rijei u reenici. Rije koja to razjašnjava zove se 'j'xJ'\-
(zamjena). Mi to izrazujemo pomou rijei >to jest«, na pr.
<JU juj oi* Propao je Zejd t. j. njegov imetak.

Rije koja se razjašnjava zove se i-i. 'J\A'\ (u gornjem primjeru
Ova pobliža oznaka može biti:
a) 3^Cj1 cr^ ^jiCJl S-C Zamjena cjeline cjelinom, kada obje

rijei izrazu ju jednu istu stvar, na pr.
2)^1 jL~i i<U Došao mi je Muhammed t. j. tvoj brat.
b) '^^\ 'cy- J:^\ 'jju Zamjena cjeline jednim dijelom, ako

drugi izraz sadržaje samo neki dio prvoga, na pr.
^ •-Î.aS 3ri;'J''^ fj* Gradski svijet t, j. njitiovi prvaci.
c) jC~. '^ \ 1) Jy Zamjena po nekom odnošaju, kada se izrazi

zamjenjuju zato što imaju nešto zajedniko, na pr.
o^ ^La't '.-Ju Putnik je orobljen t. j. oteta mu je odjea.
d) iJill 'SA Pogrešna zamjena, kada se pogrešna rije

zamijeni pravom, na pr.
'tSj^ ^-Li jj> On je Sirac t. j. Egipanin.

Obinije se u ovom sluaju rekne iS,^-a. 'Sj ^^\J. y*.
62 .
5) Apozicija (JlJ\'.jXs-) je imenica, koja pobliže oznauje

drugo ime, na pr.
xj}2^\îC Došao mi je tvoj brat Zejd;
*^t ,Jj^^\ <&\ 1iL-i\ Zakleo se Bogom Ebu Hafs, Omer.
Apozicija se sa imenicom na koju se odnosi slaže u rodu,

broju, padežu, odreenosti i neodreenosti.
Imena, koja stoje u nekom padežu stoga, što dolaze uz
rijei, koje idu s dotinim padežom, zovu se neposredni padeži
( liC>^'\ oVjl2jl"i). U ove se padeže broje svi nominativi, aku-
zativi i genitivi. Ona imena, koja slijede padež drugih imena
kao što je '*Ciu^' '*J>JlLC' SA' ^^ i pLlJlLLLp, zovu se
posredni padeži (3-r;^r^^.

oV^-^JLI)-
Sintaksa glagolskih oblika

Prelazni i neprelazni glagoli {\y^\ 'S^'^ J S^-^ \ 'S*^'\)
S obzirom na znaenje arapski se glagoli dijele na prelazne

i neprelazne.
Prelazni (tranzitivni ts jld'1 ^}liJ su glagoli, u kojih radnja,
koju vrši glagolski subjekat (

^CiJI ), prelazi na predmet
(objekat *i/j_^Hn), na pr.
iil.iiir't^^r Shvatio sam tvoj govor;
U-S^^jlIj L^^CJ Zejd piše pismo.
Neprelazni (intranzitivni \}M[y^'\) su glagoli, kod kojih

radnja glagolskog subjekta ne prelazi na predmet ili objekat
(j;'j^"i), na pr. 'w'-J=: Sjeo sam; ''-43

fC Spava Zejd.
Intranzitivni glagoli i\jM'S^'\) su:
1) Veina glagola 4 i svi glagoli 5 razreda I vrste, na pr.
'^J - *rSA radovati se;
')^ - *Sy->, u jedno oko oslijepjeti;
y^ - '(.^ biti plemenit.

63
2) Glagoli V vrste (J-iid'i LC ), koji su postali od imenica ili
intranzitivnih glagola I vrste, na pr.
JiCJ uzeti priimenak; SS^ oholiti se.
3) Glagoli VI i VII vrste ( jCaJVlS uiitLdi L-C). na pr-
'4-LUj izmiriti se; ^>1SC1J) razbiti se.
4) Glagoli VIII vrste (JUijVILI;'), koji se u našem jeziku

prevode sa povratnom zamjenicom »sebe« ili »se«, na pr.
jlni'l rastati se.
5) Glagoli IX, XI, XII i Xin vrste, na pr.
Vj^l pocrnjeti;
'i\jl\ jako pocrnjeti;
l.i}Ii*i bujno obrasti travom (zemlja);
iî jako se žuriti.
6) II, III i IV proširena vrsta od glagola, koji imaju etiri

korjenita suglasnika, na pr.
r^j;' valjati se; fi'S*.! skupiti se; oC-Lj. smiriti se.
Neprelazni glagol postaje prelazan:
a) Kada prede u II vrstu (

J7;«-iJl
v^ )> "^ pr.
7-^ radovati se, 'rj obradovati;
pJifr biti velik, '^ veliati, poštovati.
^ - b) Ako prede u IV vrstu (jCo'^'l LjI;')> na pr.
j^J>C-j.i Otišao je Zejd;
\jje- Joj C-*il Odveo je Ze/d Amra.
c) Kada se iza neprelaznog glagola stavi dalji objekat t. j.
objekat sa prijedlogom ( ^JiJ\^JCiS\ ^>J^JJiA\), na pr.
Juj '.-J* j Otišao je Zejd;
"'jjj '»—
Jî Odveo je Zejd Amra.
64
Nekada se sa daljeg objekta može prijedlog i ispustiti pa
taj objekat mjesto u genitivu doe u akuzativu, na pr.
5\j.J i>.u-- *^y ^g^y> JU- \ i
mjesto '^"^^ J ^"sa je sebi odaforao od svoga

K.''^ o- c^^
naroda 70 ljudi.
Ovo ispuštanje prijedloga redovno biva kada iza prijfedloga
slijedi estica 'J\ da ili 'J zaista, na pr.
jiClij o-t3^> r^*^ y "Mjesto -pû: *uV
Da li se ud/ê, što vam je od Boga došla opomena?!

Naroita vrsta intranzitivnih glagola jesu glagoli, kojima
se hvali ili kudi jJl j^'jJlTjCUI). To su:

("f
'pl: dobar biti; cA, ili *^ 'oš biti!
Ovi glagoli uvijek ostaju u singularu i mijenjaju se samo

prema rodu njihova subjekta. Subjekat ovih glagola ( []cQ'\ ) je
odreenim lanom ^}^\ --»^ ui ime, uz koje
uvijek ime sa ( 1 )
stoji genitiv ( a!J\ LiuA'l ), na kome je odreeni lan ili im je
subjekat sakrivena lina zamjenica, uz koju dolazi neodreeno

ime u akuzativu pobliže oznake ('J^jUlI). Pored subjekta uz
ove glagole dolazi u nominativu i imenica, koja kazuje ono,
što se hvali ili kudi ( 'f/iH;^ - ^-^k^ 'Â^'l )• Ova se imenica
mora slagati sa pretsto jeim glagolskim subjektom u rodu broju
i odreenosti, na pr.
^^j 'J^jl Dobar U je ovjek Zejd!

'r^
LZj'ivJi^ (o«l:)o11 Loša li je žena Zejneba!
'^ ^^^''[jJA j^" Dobar si musliman ti!
'
"'jîUSfi (t. j."'j;;>Uj(>> ri) Dobar li je kao
ovjek Zejd!
Imenica, koja kazuje što se hvali ili kudi, može se nekad i
ispustiti, kad se iz smisla razumije, na pr.
aIIJI ^ Dobar li je ovjek! t. j.
L^\ jlIjI '^ Dobar li je ovjek Ejub!

65
Imenica koja izrazuje što se hvali ili kudi stoji u nomina-
tivu stoga, što je ta imenica subjekat imenske reenice, iji je

predikat glagolska reenica, koja stoji prije nje. Prema tome
je obrnut red rijei u reenici. Meutim može u ovako j reenici
biti i obini red rijei pa da imenica, koja kazuje što se hvali
ili kudi, stoji prije glagola, na pr. ':i'>"^1c-l-i*jLJ* //ind, loša U

je žena!
U ove glagole spada i ^ voljeti. Subjekat ovoga glagola
je uvijek pokazna zamjenica \i , koja se ne mijenja, na pr.
juj\j1» Dofcar li je Zejd!''j^'\xJ- Dobra li je Hin!'j}\^'J^^xJ.
Dobri li su ljudi!
Tranzitivni glagoli ( ts'^^''\ 'S*j^'\)
Prelazni su glagoli:
1) Veina glagola 1, 2, 3 i 6 i neki glagoli 4 razreda I vrste,
na pr. Lj:^ - '--..^pisati; v-^ - vv^ ^"<^'V ^^r^

"
t^ otvoriti;
jJ^_ - (Jw razumjeti; L-r^' - Vr* "misliti.
2) Glagoli II, III, IV i neki glagoli V, VIII i X vrste, na pr.
'Jy. poslati; CJli nadvladati; plJ" nauiti nešto; 'r^\ hvaliti;
CjLjks1\ odobravati.
3) Glagoli koji imaju u korjenu etiri suglasnika, na pr.
^^>S všljati.
Neki tranzitivni glagoli mjesto bližeg objekta u akuzativu

mogu nekad imati i dalji objekat u genitivu. U tome sluaju se
mijenja znaenje glagola prema prijedlogu, koji stoji na
objektu, na pr. \Zj _^ 11 Zovem Zejda; x{j '^ ît Proklinjem
Zejda; jujl^ ^jl Blagosivljem Zejda. (Zapravo: Molim Boga

protiv Zejda i molim Boga za Zejda).
5
66
Kada se tranzitivan glagol I vrste pretvori u II ili IV vrstu,
postae dvostruko tranzitivan t. j. uz takav glagol dolaze dva
bliža objekta, na pr. '^ znati; '^ pouavati nekoga nešto;
Ijfc'l objaviti nekom nešto.
U arapskom jeziku ima glagola uz koje dolaze po dva ili
tri akuzativa objekta.
A) Glagoli, uz koje dolaze dva akuzativa objekta jesu:
1) Glagoli iji su objekti razliiti t. j. ne mogu se staviti
u odnos subjekta i predikata, na pr. GIIj \1jj W^ I ^ô sam
Zejdu zlatnik. Rije \Z'j i Ijlli ne mogu sainjavati reenicu pa
se ne može reci ji^f j-jj •
U ove glagole spadaju glagoli I vrste koji znae: napuniti,
nasititi, dati, oduzeti, zabraniti, pitati i moliti, na pr.
tU t\š^'\ oX Napunio sam posudu vodom;
ti. {jL'j '^'./:.. Napojio sam Zejda vodom;
^,!jJ1 '4J1I li jS Bog mu je darovao život;
_LJ\ ^'^' '^\ Z.^ Bog mu je oduzeo blagoslov znanja;
jUlLlli ijj uvaj nas paklene muke;
;pLJl 'Ž)\
JU Moli Boga za oprost!
Ovamo se ubrajaju i glagoli II i IV vrste, koji su ve u I
vrsti prelazni, na pr. plVJt {Jt CJu Nauio ga je kozmografiju;
VJ^CCJ^ Nahranio ga je hljebom.
I pojedini objekat i oba zajedno kod ovih glagola može se
ispustiti, ako se iz smisla razumiju.
2) Glagoli iji objekti nisu razlini t. j. mogu stajati u
reenici kao subjekat i predikat. Ovi se glagoli dijele u dvije

grupe:
a) Glagoli koji znae duševnu radnju {^jX^'îi-i\) ili
glagoli koji izrazuju sumnju ili uvjerenje (o^S ii^lirtjt^t).

67
To su ovi glagoli: jLU znati; '^j opaziti; isb^) suditi, misliti,
sanjati; ^ misliti; '^-~~^ misliti, smatrati; '^\L uobraziti; 1^3
smatrati, držati; L.* (imperativ od C^j) smatraj, raunaj! na pr.
>UU. I^j v;„*Jj Znam da je Zejd neznalica;
U. l^ Ijuj ^_b Mislio sam da je Zejd uen;

^\i "Zi] CjCU V Aê smatraj Boga nemarnim!
LJ» li:_j. 'js^j Opazio sam da je on blag starac;
lil^ \jjj '^\ C Afe mislim da Zejd laže.
Nekada subjekat i objekat ovih glagola je sastavljena lina

zamjenica, koja znai isto lice, na pr.Cy^'^.'t Mislio sam da
sam lud.
Mjesto dva objekta iza ovih glagola može stajati reenica

sa esticom ol, na pr. Û \x>^ J '^^-^ Znam da je Zejd dobar.
I pojedini i oba zajedno objekta ovih glagola mogu se

ispusti, kada se iz smisla razumiju samo se rijetko jedan ispušta.
Ako jedan od ovih glagola stoji medu dva objekta ili poslije
njih, onda objekti mogu ostati u akuzativu, a mogu biti u nomi-
nativu kao subjekat i predikat imenske reenice, na pr.
t i'' '.'
\t \' ". -I- ->i i'> •.',.->•'.
Mislio sam da je Zejd neznalica.

oJl:^ >UU. Ijuj
>» • *
ili ^rJuJi (UU
^^ ^ •
Juj
-
Kada iza ovih glagola stoji upitna ili negativna estica,
"estica tJ , koja služi kao pojaanje (sIjjl.'v1 *(i) ili za zakletvu
( J-JLl^fV) ih estica o^, pred ijim predikatom stojiš
( »l-^^fl f"^ ),
onda oba objekta stoje u nominativu, na pr.
•fl
iljL^ft jujl »i-Jft Znao sam da je kod tebe Zejd ili Amr;
^) Kada glagol X»j znai »nai«, a tSl j »vidjeti«, onda ne spadaju u

ove glagole, pa drugi akuzativ, koji doe iza ovih glagola, nije objekat
( ji^ J^j^ I ) nego akuzativ stanja (JUl), na pr. U.^^ <oJl»j iVašao sam ga
bolesna; Uli; OjIj V/d/o sam ga gdje spava.
68
''ii^"'j4j C ^jj Mislim da Zejd nije uen; ^ i>JU 'îlS '^ j
Ja ve znam da e mi (Boga mi) doi smrt; ^l^"lu>ioA^j Znam
Zejd uen/f u3 ^3 'o['^^ Znao sam sigurno da je

da je zaista
Zejd uen.
b) Glagoli 3;«:, 'X^, '^J. ''^\ i '^^' Jâda znae -ûiniti<^,
»napraviti^ (J-^rjCil) i \^'i nazvati, imenovati, na pr. ^
Û) t,fc: '^"1 G-L.^ \j (Spomeni), kada je Bog uinio Kabu

' ' "
" '
mjestom obraanja ljudi.
^ Gu jJ^ S'jJjl o-J'^ t/inio sam neprijatelja prijateljem;
^y 'y, lf-^:^,\^'j\V inili smo

druge;
da jedni tada ulaze meu
lA-U >0!\ '^\ 'jj/l Bog je uinio Ibrahima prijateljem;
[/inio ;e Ct. j. dogaaj) njihove crne
kose bijelim, a njihova bijela lica crnim.
objekta jesu: ^1 objaviti nekom

B) Glagoli koji imaju tri
nešta; >s'A pokazati nekom nešta, na pr. \^\j j^^\\x^ 'Z.'^^^\
Saopio sam Seidu stvar jasno; O'fj'J^^^'-^J Pokazao sam

Seidu stvar jasno.
Prvi i drugi objekat oviii glagola ne može doi u odnos
subjekta i predikata, a drugi i trei može.
Aktiv i pasiv ( J^ji«-!^ \ J f>^ '
(^îiJ»
Kada je glagol u aktivu znai da glagolski subjekat
vrši radnju, na pr. "j^lj 'J^ Napisao je Zejd; x--t L~*ld' Ide
Muhammed.
Glagol u pasivnom obliku ima znaenje da glagolski subje-
kat trpi radnju, na pr. "Lik^LBl^. Piše se pismo.

69
Ima u arapskom jeziku glagola, koji u stanovitom zna-

a , ..I >
enju uvijek dolaze u pasivu, na pr. o?-

,
poludjeti; ^ 1 ,
'^
CJ^) onesvijestiti se; (-1 ) ^jt odati se neemu; i -i) '^ truditi se,
nastojati oko neega, na pr.
Joj ,y>. Poludio je Zejd;
(t*^*l) V-^ Onesvijestio se je Zejd;

j^j'J^
~JsJ^\ J^j p>^. Odan je Zejd piu;
^h<J^ .Jl^.^':.m "jlI; JI4 T'ruf/i se Zejd oko sastavljanja knjige.
Kada ovi glagoli stoje u aktivu, onda imaju druga znaenja.
Pasiv mogu imati samo prelazni glagoli {isx.jS\ J.-J I ), koji
imaju bliži ili dalji objekat. Kada se glagol pretvori u pasiv,
njegov se subjekat ispusti, a bliži ili dalji objekat postane
subjektom pasivnog glagola (JcGl'iLj U). U tom sluaju dalji
objekat i dalje zadrži svoj prijedlog i stoji gramatiki ( LLjJ ) u
genitivu, ali je po svome položaju ( >V_.=« ) u nominativu,
na pr.
\'J/ jLj L._Aj Zejd tue Amra;
jj.1- Lj^^. Tuku Amra;
.J,J^\ x,j ji^. Zejd blago postupa sa slabim;
^-i,.".fll I ji ^. Blago se postupa sa slabim.
Ima sluajeva da intranzitivan glagol doe u pasivu, a
subjekat takovog glagola zamijeni akuzativ mjesta ili vremena
(*J 'jj-^'0> "3 pr.
j\ji\ î3^ U kui se je stanovalo;
';JLJl o^,A^ No je probdjevena.

70
Kada se pretvore u pasiv glagoli koji imaju dva ili tri
objekta, prvi objekat kao zamjenik subjekta stoji u nominativu,

a ostali i dalje ostaju u akuzativu, na pr.
ii l^ \ j4 j cA\ Mislim da je Zejd uen;
U,(t juj j>L Misli se da je Zejd uen;

s ^^-J«-; tf
jjjf iJu \ji._i -4JrJJ Vjenao je Zejd Muliammedu ker

Amra; - .
^ i ' >
ijj- tJi; jl—»' rjj Vjenana je Muhammedu ki Amra;
U^ G^Vl \-y^ jUc'jJid'i Saopio je Muhammed Seidu stvar
jasno;
Ce^fj
^y'''\ a-—. '^ \ Saopena je Seidu stvar jasno.
Pomoni glagoli (olž=o\^\)
Arapski se glagoli dijele na potpune ( «-.Ul Jui"JI) i ne-
potpune ili pomone ('i^GJl OC^'v'i),
Potpuni su glagoli ( Vkll [}{jy"\ ) koji sami za se mogu

biti predikat i sa svojim subjektom (
^LiJl ) sainjavaju potpunu
misao ili reenicu, na pr. Joj L-^r Piše Zejd; [jA^\ Sjedim (ja).
Nepotpuni ( 'CîU!^ 'jUi* Vi ili 6>^ o\^*l ) su koji sa samim

subjektom ne izrazuju potpune misli,, nego samo spajaju
subjekat sa predikatom. Uz ove dakle glagole dolazi cijela imen-
ska reenica, iji subjekat (

|J Vi ) stoji u nominativu, a predikat
( tîl) u akuzativu, dok je glagol spona, koja spaja subjekat
i predikat, na pr. 0. W x{j Z^^) Zejd je uen.
^) Glagol ^\^ može znaiti da se sadržaj predikata stalno nalazi kod
subjekta, na pr. \(~is. -uil ^\5 Bog zna, a nekada znai da je predikat
privremeno bio svojstvo subjekta, na pr. L: Jjj j\S Bio je Zejd bogat (pa
je osiromašio).
71
Pomoni su glagoli:
'jS' biti, postati, G. I jlLJ; ^15^ Ze/d ;e uen.
jU postati, tU !)iLJ1 Su Para je postala voda.
TtlJl postati ili Ci li J1I3 ^t^'* Zeyd sfoy7 ili je

jutrom biti osvanuo Zejd stojei.
^^Jl postati ili UV jj j ^^'T Ze;d je gladan ili
veerom biti omrlinuo je Zejd

gladan.
' ..i
^^ \ postati lll Liji Juij tjiiî Zeyd spava ili Zejd /e
prije podne biti pr/je podne spavao.
jTs; postati ili [yLZu jjj J& Zejd radi ili Zejd je
danju biti danju radio.
i^C postati ili 'SJm Juj tbC Zejd radi ili Zejd ye
nou ft/f/ nou radio.
Ojii::i£ o>Hj'. Vj Stalno e se prepirati.

'•ii: {^C iiil; U' Stalno bdiješ.
*a'^'
jLAî *j.j3
*u^ IT Neprestano se Zejd
trajno biti trudio.
Laii: jL*jL^ Ju j bi I u Neprestano se Zejd

trudio.
Stalno se trudiš.
îi U do/f je L>

f\j
u Bok je živ.
O-^n/je «ir 'f.jJl ;>!) Krv nije voda.
Ako glagol 0^ 1^'^^ znai postojanje samoga subjekta bez

obzira na predikat, onda taj glagol spada medu potpune glagole
i ima samo subjekat (

[^cXii''\ ), na pr. cjjA
'^
'J^-> j^}^ 'o^
Bio je neki trgovac i imao sinova.
Nekad opet potpuni glagol postane nepotpun, ako dobije
znaenje »postati«, na pr. L_l le. juj J-^5 Zejd postade potpun
uenjak.
72
Predikat pomonih glagola može stajati i prije njihova
subjekta, na pr.o^^Vû^ Hjt Cu^ îf j Dužnost nam je pomoi

vjerne.
Predikat ovih glagola može stajati i prije glagola, na pr.
tL_Jl ÎJ^LjbI-^l^ Vedro bijaše nebo.

Ako pomoni glagol ima pred sobom esticu IT ili o' >
onda predikat ne može stajati prije glagola, pa se ne može rei,
na pr. jJli fb C UšG '^ I niti J- t)C o' ^J-^ nego: 'A'i U ^1
u; \S "jJ li stajau dok Halid stoji; V.^— ž= Al tJC o^ Stalno je
Selim lijen.
Doe li mjesto negativnog 1. estica '^ nije ili J^ nee

niliako, onda se predikat opet može staviti prije glagola, na pr.
H;J 'Jj; '-^'l-' Neprestano je Zejd spavao; j^j Jlj-, o^ ^.^J

*f
Neprestano e spavati Zejd.

Predikat pomonih glagola može biti i cijela glagolska
reenica, na pr. 1-~:S1j j^.j o'^ Pisaše Zejd; ',zî tiJ.L= Bio
sam mislio.
U pomone glagole se još ubrajaju:
a) Glagoli koji znae da e se predikat imenske reenice

naskoro dogoditi (Cj\Jil\'jCi\).
To su:
iir ( ij_j/ î ) CjjS Ju j ili
lu>1 •5//ZU biti, na pr. (^>toi>'^j-5 JuijiUjl

Skoro e Zejd
umrijeti.
r.
Predikat je ovih glagola uvijek imperfekat u odreenom
ili zavisnom nainu sa o\
b) Glagoli kojim se izrazuje nada da e se predikat dogoditi
Takav je glagol JJ nadati se je da, na pr.
r-^\ jL' c} 'M J~^ Nadati se je da e Bog dati pobjedu.

73
Predikat je ovog glagola skoro uvijek imperfekat u za-
visnom nainu sa esticom o\-
c) Glagoli, koji znae poetak radnje (^jÛlJLil). To su:
^^
74
4) Radnju koja se svršava u momentu kada se govori, na pr.
'M UjJlJJI Kunem te Bogom! \j^ h!:L Prodajem ti ovo.
5) Buduu radnju koja e se sigurno dogoditi, na pr.
Gj» ii.1^1 V Ovdje nikako neu ostati.
6) Molbu ili želju, na pr. 'M '-jf) Bog mu se smilovao!
Perfekat ima znaenje pluskvamperfekta:

a) Kada je perfekat u odnosnoj ili vremenskoj reenici, ako
ove reenice zavise o drugoj reenici, u kojoj je takoer per-
fekat, na pr. o^Ûl a, >1 iT J^j^J^ tJ^'J Izložio im je što mu je
naredio Memun; ij^'Sj ^j^\ S\^y^VS^V^ Pošto je bio prispio
bik na mjesto, okrenu bježati.
b) Kada se pred perfekat stavi estica Jj ve ili jSj a ve,

ako prije toga perfekta stoji reenica, u kojoj je takoer
perfekat, na pr. '^^ 'J'j '*1>I Izveo ga je, a on je ve bio
oslijepio; j.^y\j\'iS[;^'.^''-^'^S^^<^[:^'Podranio je Fadlu,

pa saznade da je on ve ranije bio otišao u palau Rešia.
c) Ako se pred perfekat stavi pomoni glagol ^^^(nekada
sa esticom oi ), na pr. ^vb ijOUJ. ^3* o^J ^j^. -^^Ji oL

Umrije Rešid u Tušu, a bio je izišao, da se bori sa Rafiom.
Stavili se pred perfekat glagola imperfekat glagola o^^

onda taj glagol ima znaenje futura egzaktnoga, na pr.
^ '.%l 1 ^jji 'Sî \l^'j *cj^ Mi emo se biti vratili prije zalaska
sunca.
Perfekat iza pogodbenih estica ima znaenje imperfekta,
na Ko nadvlada, dobije; U-JJ

pr. "S.'^'o-' fJCj^ CLu »S^"^^ ^cJ*\J \'^
Kada doe obeanje sudnjega dana, mi emo vas skupiti.
B) Trajno vrijeme (imperfekat '^jCil 1 J>jJ'i ) znai

poetu, ali nesvršenu radnju.
Napose imperfekat može znaiti:

1) Pravu sadašnjost ili prezenat t. j. radnju, koja se sada
dogaa, na pr. oA^ ^ r^. '*^^

^°S ^na šta vi radite.
75
Znaenje prave sadašnjosti ima imperfekat naroito onda,
alio pred njim stoji negativna estica U', na pr. L.j^_ U Ne piše.
2) Historijski prezenat u pripovijedanju prošlih dogaaja,

na pr. ,^ 'jl'\y yj^ ^1i /j^l] '^^*ii ';uJl,' 'Ji^ Ree Talba:
»Onda ja istupam trei, oblaim oklop i prihvaam svoj ma«.
3) Futur prvi, naroito ako se pred imperfekat stavi estica
_- ili o^- , na pr. ^^^'j^ d *-~r*-^ î emo to na svome
mjestu razjasniti; bU *JuJ ZJ'jLi hil i^_^ '^ Ko to uradi, mi
emo ga naložiti na vatru.
Imperfekat ima znaenje futura, kada pred njim stoji
estica ^ nee nikako, na pr. tSjlJj\ by» oô«'

\ ^1 D-^V oJ ^J^
Vele da niko nikako nee unii u raj osim onih, koji budu
Židovi ili kršani.
Isto tako imperfekat ima znaenje futura, ako mu se doda

o ili o. radi pojaanja, na pr. jSj:.' 'caSLS] '• '.
Ir jJjJ j Ja svakako
znam da e mi sigurno doi smrt.
4) Radnju koja se je u prošlosti dogodila dogaala u
ili
vezi s drugom radnjom, koja je izražena perfektom. U ovom

sluaju je imperfekat uvijek oznaka stanja ( 'jl^\) i prevodi se
na naš jezik cijelom reenicom ili adverbom prezenta, na pr.
'.
j^ <!Jl^ -c, I jb j î i Unie u kuu svoga
oca, a majka ga gledaše.
^ , Mjesto ovoga imperfekta može uvijek stajati particip
aktivni, na pr. (ŠÛ aLj *U; Došao je Zejd smijui se.
5) Imperfekat znai i nepravu sadašnjost ili prezenat t. j.
radnju koja se dogaa kad god se prilika pruži, na pr.
jjju '^1 -j '_^ .u oL-^"^'^ ovjek snuje, a Bog odreuje.

Ako pred imperfektom stoji negativna estica V, ima
uvijek znaenje neprave sadašnjosti, na pr.
3ie_Jl 'jZj'\ f^^^l-i V Ne poštuje darežljivac škrtice.

76
Imperfekat sa pomonim glagolom ul?" ima znaenje

6)
predašnjeg nesvršenog vremena ili pravog imperfekta, na pr.
i\'JJ^\ j >!iJl LJ 'olT Voljaše pjesmu i pjesnike.
7) Ako je imperfekat iza estice '^ ili U, ima znaenje
perfekta, na pr. ^'M j ^JL^ '^ '
Zar nisi
saznao da Bogu pripada vlast neba i zemlje?
^
GLAGOLSKI NAINI
Po nainima se mijenja samo imperfekat (^.jUil \ J*iJl).
Imperfekat ima tri naina:
a) Odreeni nain ('^'ÎÛill)
U ovome nainu stoji imperfekat, kada pred njim nema

koje od estica, iza kojih stoji zavisni ili skraeni nain. Ovaj
nain služi kod odreenog kazivanja ili pitanja, u koga se zna
vrijeme glagolske radnje, lice, koje je subjekat radnje i broj
tih lica, na pr. L^J Piše; Li<Cj^ Pisaemo mi; *JJC^ t/

Pisasmo mi.
b) Zavisni nain ( ^j~<^ \ ^jU».l 1)
Imperfekat u zavisnom nainu jedino u podreenim

je
reenicama i izrazuje radnju, koja je ovisna o glavnoj reenici
i koja e se ubudue dogoditi.
Zavisni nain stoji iza estica, koje se arapski zovu
*^''^\ '^jj^\. To su:
1) 1)1 da ^\ da ne i oJ nee nikako, na pr. C^\ d^ o^J
Ji^ Htjedoh da vam razjasnim nain uenja;

LiU-i
'ljI î^'
^*Xt ^1 Bojim se da me ne napusti; iWx^ uCJ V\^ jtll ll_i ^S \>J15
v'eie: »Nikako nas vatra nee ticati osim odreeni broj dana«.
estica ol može se u izgovoru ispustiti pa se samo po-
mišlja, na pr. 'ii-'^rti jjj mjesto h:J^\ 'c)i Posjeti me pa da
te poastim!
77
2) Iza estica J, 'J^, 'J^^, o\ da; ^C/', jCŠ:!, :AJ da ne.
Ove estice izrazuju namjeru ili svrhu za koju se radi, na pr.
L':Oo« *^.A^ iliUJr-i1|jlA'lO'L4 Oit^j^ 7"re6a da musliman moli

Boga za zdravlje, da ga sauva od nesrea; iiiOi-M'J^^-J-
Primio sam Islam, da uem u raj; jr^^. ^«^-=—i >^ >^J>

0*^ Ltl^
Samo je fako reâo da se ne omalovaži nauka.
3) o'm Ci'in âda; daWe. Ova estica znai pogodbu, na pr.
kada se iza reenice ili ii-H Oi Sutra u doi, rekne iL.S' \ îl
Tada u te poastiti.
Da bi imperf. iza ^':>\ bio u zavisnom nainu ( >_>.,<»J-L \ ^^ jUJi '
potrebno je: 1) da stoji u poetku odgovora, 2) da stoji nepo-
sredno pred glagolom i 3) da glagol ima znaenje buduesg
vremena. Ako ne postoje svi ovi uslovi, imperfekat iza o^[ stoji
U odreenom nainu (?>J>i I ^jUil I), na pr.
iJ^Î o'jl-
• -i^J^'^ Posjetiu te Ondau te oekivati;
'di,y \ 'o'il fcl . . . iXii=. Došao sam ti. . . . Onda u te ja poastiti;
Bogataši dijele imetak za nauku Oni onda vrše dužnost;
CilT iiL'ijVo'il • • • 0>iJ^ l'j^ '^' Ke/cao sam ;a ovo Onda te
držim lašcem.
4) j^ da, do/c (u namjernim reenicama), na pr.
^ Jl^^ ^0 ûliJil.
J^ 0-^^ 1^>!^.. V o* csÂi Trefea da ne slabi duha
pa da ovaj napusti rad.
c) Skraeni nain (fjjlj.'i ^^jCill)
Imperfekat u skraenom nainu obino izrazuje zapovijed
ili pogodbu. Ovaj nain dolazi:

1) Uz estice koje imaju jedan imperfekat u skraenom
nainu (fjl^^ '-'-»^Ô- To su:
78
'f nije,
U još nije, J (^'Vl 'fj)
nek i V ( J«^1 »9) ne/c ne,
na pr. lJ^CJ '^T yViye pisao; lJ:ŠCJ U Još nije pisao; V-:^^^
Afefe piše/ '.-J^ŠIj V Nek ne piše! L.j5>J V iVe piši!^)
2) Iza pogodbenih veznika ( ^J\^'\ oCik' ili jUGa'l JjT ) u
pogodbenim reenicama dolaze po dva imperfekta u skraenom

nainu. To su:
Cj[ ako iL >_,.ij" ^\ Ako se pokaješ,

*
oprostie ti se grijesi.
LJJ što god l}^\ l)-r«Jii lJiJ. 5fo god uiniš,

uiniu.
L. što 5^> 3- C što ti uiniš, uiniu.
o^ ko li^-J^ 'c>^j^.
'<>• ô vjeruje, spasie se.
'š\ koji 1^ tst Koga dana ti podeš

C
i ja u poi.
— kad god \'j^ jS\ jîU; i_» /Cad god ili gdje god
ili uiniš dobro, nai eš
gdjegod ga.
0:1 gdje o'ji* 1 h^j'Z '^ oit Gdje god bio, stignue
' '
te smrt.
j1 gdjegod '^] ^3^" Si Gdje god budeš,

biu i ja.
C\\ ili Cfil V^l ilOji

' Vl-^1 L.' iSl /fad god ujem tvoje
» »
Kadgod ''dobro, radujem se.
,j- /cada 'dd t_~»i1 L-ilT j!ll Kad podeš, i ja u

poi s tobom.
Imperfekat stoji u skraenom nainu i poslije imperativa, na pr.
Ld o^Cj Ca J^ Živi zadovoljan, bieš bogat.
esto u pogodbenoj reenici mjesto imperfekta u skrae-

nom nainu stoji perfekat, na pr. J^ o^ *^
! '^^^ "^ ^^- '^l
Ako krade, krao mu je i brat prije.
*) U afirmativnom imperativu za 2 lice na primjer L-iTl estica se
J samo zamišlja.
79
Ako u prvoj reenici stoji imperfekat sa glagolom 'Js' ili
pred drugom reenicom bude estica J, onda e imperfekat,
koji stoji iza olTili iza estice J , stajati u odreenom nainu,

na pr. jj^;,=I i 'J jj: Y^\'±j'j^ jj^, o^^^' Ko bude želio korist
onoga svijeta, mi emo mu poveati tu korist; -^ ^'^/^jl/^
l—i? LšOf Ko vjeruje svoga gospodara, taj se nee bojati štete.
Sintaksa estica
estice su prijedlozi, prilozi, veznici i uzvinici.
A) Prijedlozi ('^\'^/J. ili o'uVr^j^ ili ,>Jai Lij^
Prijedlozi ili prepozicije oznauju mjesne, vremenske ili
misaone odnošaje rijei u reenici.

Prijedlozi se dijele na prave prijedloge i prijedloge koji
su postali od imenica.
I Pravi pri j edlozi

Pojedini pravi prijedlozi mogu imati ova znaenja: -; dolazi
uz glagole, koji znae objesiti, spojiti, uzeti, mašiti se, zapoeti,
pitati (za što), znati, saznati, utei se, vjerovati i kleti se, na pr.
AlJr^jii Objesio se je o njegovu rukavu;
<_; U ;j^ Spojio se je uz njega;
^ . .ji-j '.iil Uzeo ga je za ruku;

it\'j^\\'x Poeo je itati;
\'j^ ji 3'- Pitaj za to upuena!

I jlaj ^....Ji.r. Saznao sam ovo;
d^=llli\ i^,.
-il j^; Utiemo se Bogu od satane;
a»l^1 Jxl i-jJt Vjerujem jednoga Boga;
*iili p_-j| Kunem se Bogom.

80
dolazi uz koji od spomenutih glagola,

Kada prijedlog -.^
onda se to ^ zove jCJv'1 *!;' t. j. b koje izrazuje spajanje.

pred objekat intran-
Ovaj prijedlog dolazi osim toga i dalji
zitivnih glagola ( Cf^^ ^t' ), na pr. f^jji^ '^\ V'i Bog im je
oduzeo njihovo svjetlo; 'i>A/f^ On uva istinu.
udruženje sporedne stvari sa

Prijedlog -. može znaiti
glavnom ( 'C-'ui* "i ili 'i_l^.>u' I

), na pr. <.}^_/jC-S\ i50L,ii
Kupio je magarca sa uzdom; ^\'X Otišao je sa svojima.
sredstvo kojim se nešto radi

Isto tako može znaiti
uzrok zbog koga se nešto radi ( J:!^^ **; ). na pr.
( išCsJ>i\ ti') ili
.
;•_ "jI 'S-i Ubio ga je sabljom; i^J iJ, ^^ ^ ^^-^ M
Zbog Božje milosti ti si prema njima blag.
Nekada ovaj prijedlog znai cijenu {iZlsAUi^), na pr.
jGj^ Cbž= tsCî Kupio je knjigu za dukat.
Prijedlog-; može znaiti mjesto ili vrijeme CCiJi'\),kao i
j, na pr.'^JC-J Selo u Egiptu; -iJ^ •^. U ruci mu ma;

jGclt 'fUj Spava u dani.
smatra suvišnim SiC j)1 *^' ) kad

Konano se ovaj prijedlog (
kada, koje izra-

stoji na predikatu negativne reenice ili iza V^l
žava, iznenaenje C^\^(šX\V^[), na pr. ô^/Û' Oni nisu
vjernici; }Co t^ Ne znam; jX,^ \ili o^S- haoh,kadlimoj brat.

J se' upotrebljuje u zakletvi (^\ ^t) i dolazi uvijek s
rijeju 'Al , na pr. -iV Tako mi boga!

j takoer služi za zakletvu ( ^\ jG ), ali može doi sa
svakom imenicom, na pr. iil j Tako mi Boga! 'i^Cl S Tako mi
tvoga života!
Ovaj prijedlog znai nekada mnoštvo ili malenkost, jer se
iza njega zamišlja ^j(>_jjjb), na pr. ojJ-.ty-->i^*-r'i^j-~^ J-r^ >
IVInoge noi kao morski valovi spustile su svoje zavjese! JIt j
'J^l ii:jb Ima ih koji ue Kur'an, a on ih proklinje.

81
Ot znai što i naše »od« poetak ( U j. tlli^'j'^ )• Taj

poetak može biti u prostoru pa u tom sluaju ovaj prijedlog
dolazi uz glagole koji znae: rastati se, otii, udaljiti, udaljiti se,
riješiti se, uvati, uvati se, pobjei, plašiti se, zabraniti i slino,
na pr. iSCll c^ V;^ Otišao je iz Mekke; cî (^=^ "o^ l.LJ'i
jj \jJSJl ^_^ Nauka je grad, koji štiti od svih nevolja;
f-J^\ Cf, -01

1;
'i>tl Utiem se Bogu od pohlepe; J_,»JJ'i ^. /*^{
Spreava mu ulazak.
Ovamo spadaju i izrazi: -^Cj] j- S^'^ l^n'šao je navrata;
lj^y\ cj-
Lj^1 r-^^' •^r-^'i ^3 ^^ ste odabrali život ovoga
svijeta mjesto buduega?!
Ovaj prijedlog može znaiti poetak u vremenu, na pr.
tLl\ i^\^^CiJ\ ^. Od zore do mraka.
Prijedlog i> nekada znai uzrok (^jJui!!), na pr. «Cîl^_

ol^^^^î^S 0/7 preda se gleda od stida, a. drugi (pred njim)
preda se gledaju iz strahopoštovanja.
Ovamo spadaju izrazi: L^ i^.^

=Y Prodao mu je konja;
*-il u\ Cj^ <^.\ ^JJ Udao je svoju ker za njegova bratia.
Nekada se ovim prijedlogom izrazuje razmak ili odnošaj
izmeu osoba ili stvari, na pr. J.^ ( ^'j ) Ci Približio mi se je;
^^%i.^'jÔn je tvoj bližnji; ''š^^^' Daleko od njega; :lJ.'\ 'JA
juj cj-; Koja razlika izmeu tebe i Zejda! f^\ iljl xfj 'oj\ ji
:t~*^> o—t Razlika je izmeu njega i Zejda kao izmeu srebra

i zlata; J^^jCkil c^jl Ti si vredniji od mene.
Cesto iza ovoga prijedloga stoji partitivni genitiv t. j.
genitiv koji znai dio neke cjeline ili jedinicu od neke vrste
(,>---J\), na pr. Ûll ^ jp Mnogi ljudi; j^\ ^ Jji."» Variak
pšenice.
Napokon se ovim prijedlogom tumai neka cjelina nabra-
janjem pojedinosti (oiÔ. na pr- s*^—J J J^j J-* fJoS^ IjtCi
Došli su svi, ljudi i žene.

SŽ
' Isto tako ovaj prijedlog služi da objasni rijei openita
znaenja, na pr. j*»S^1 ,;^ ,v'^^^ 4 ^ î Zapamti pravila
koja sii u knjizi.
Ovo znaenje ima /- kada stoji sa genitivom, kojim se
oznauje materija od koje je neki predmet, na pr. ^j.Iillo:' -»br
Narukvica od zlata; fliJl ^^ fC Prsten od srebra.
(il oznauje svršetak u vremenu ili prostoru' ( oUJl ), fla pr.
al:J'^lil sll:^Vi;>. Od poetka do kraja; C\^\ i'jîS[ Do

sudnjeg dana.
Ovaj prijedlog esto znai kao i srpskohrvatski »uz« t. j.
da nešto ide s neim ( :_.L^1), na pr. ^\^\ S\'f^^\^\ \j^ I- V
Ne trošite njihov imetak uza svoj! *_Jl^ Jl. Uz njega; <sj\:> J^ »jb
Njegova je kua uz moju.
Prijedlog Jl naroito dolazi uz komparativ i superlativ
pridjeva na oblik ^'1 kada , pridjev znai »biti draži<(. ili »mrzi«,
na pr. »^ o- P^ S\ \^\ o-ji"! ^j&rnik je draži Bogu od dru-
goga; LaI. 'S[ l^} 'J» On mi je mrzi od nje.
Naroito treba zapamtiti izraze ili i y}.i JW' s/ino; .^<>\ J^
i tako dalje; ^Jn'ji. Ovo Je njemu povjereno; ^'iXJ\^ Bježi!
Pusti me!
^ znai kretanje sa nekog mjesta ili udaljivanje od neke
osobe ili stvari pa dolazi uz glagole: bježati, izbjegavati, uvati,

braniti, osloboditi, zabraniti, sprijeiti i uz glagole koji znae:
boriti se ili platiti za nekoga, na pr. j^—- ^ JU; .oi\ tUi^c >_.^1
Nemogue je izbjei odredbu uzvišenog Boga; j;^j^^'^ o^ {^-
Kloni se nevaljaštine! CiCJl c^ JU; 'il '^J^_ Bog e ga uvati
od nesrea; s'^V't ^-^lli ^^ '.j^Li^. Spasie se patnje drugoga
svijeta; JlJJlM ^^ 'Jî Zabrana od odvratnoga; Oifi'l c^ D^Û V

'^
•pA_l-l:1 Oj^G-V Ne bori se za one koji su sebe izdali; iSy4
'*' ''
^jj 'J. tA^ ^êe niko ni za koga naknaditi ništa.
83
Nadalje ovaj prijedlog dolazi uz glagole: otkriti, objaviti,
pokazati, pitati i odgovoriti, na pr. <_J* Cii.ž= Otkrio ga je;
IJA l^ '.1«it Javio mu je to; a-^1 ^p '-J'C Pitao ga je za njegova
brata; J\_^l ^frCjUl Odgovorio je na pitanje.
Isto tako prijedlog / dolazi uz glagole: pustiti, zanemariti,
oprostiti, nepotreban neem biti i odvratiti od neega, na pr.
*_jj ^ ^jju' V ol o^j^ cr4^' Treba da ovjek ne zanemari
sebe; f^t jšî

'^\ Bog e im oprostiti; UJi '^ ^ 0/1 nje ne
treba; Ji^\ o" ^^ J -^-1-^^ T'o ga je zabavilo od studiranja.
Nekada ovaj prijedlog znai izvor odakle nešto potjese
ili uzrok zbog koga se nešto dogaa, na pr. <::^ **at \^fjNeka je
Bog s njim zadovoljan! [^-j Lili o^ uf^-' Pfia se od Šafije;
oÎiT ^ jjl\ iiA* 1.'

Nije niko propao zbog toga što se je savjetovao.
Treba zapamtiti izraze o_^ ol 6^ ^> t!>^1 /^»>-ii

'f
Nije
ni pitanja zapamtio, akamoli da odgovori.
'JiT znai mjesto kao i srpskohrvatski prijedlog •»nad<ii, -»na«.
ili »kod«, na pr. ^.J^\ 'J* l:L_J\ sJ.j Našao je ovjeka na
putu; J_»S X)j-^ ^ Ul 'J* S-^" Gledao je na zidu sliku ovjeka;
Jj^V^'J^'j Stajao je kod rijeke; i^.'^^ ^>-^ o-^'^ '<> ^^ 72
milja od Mekke; CU4= ^rJ--t'^ '> IS» Proitao je pred uiteljem
knjigu; '^.j>1a^'^C'J\-^ Proitao irn je brošuru.
^ X)vaj prijedlog može znaiti da je protiv koga nešto upe-

reno, na pr. *Jic î Digao se je protiv njega.
Isto tako 'J^

dolazi uz glagole: srditi se, lako ili teško biti,
jasno ili nejasno biti, hrabriti ili poticati, biti pohlepan, na pr.
aIJiT L.^';_j Srdi se na njega; iCJu ^..jJ^j \Ia To je tebi teško:
iUto jjil li* To Je tefci lako; 'J^ ^^ li* Gvo Je meni nejasno;
jlJJl 'J^ oJ Hrabrio ga je na rad; JŠ^'^ 1 'jT'^.^ Pohlepan na

jelo.
84
Nekada ovaj prijedlog znai dužnost, obavezu ili dug, na pr.
jJL. jL== 'j Ci j* JjJl 'wJil>' Dužnost je svakom muslimanu

tražiti nauke; jUiiLiJI Jt *J Ja mu imam dužan hiljadu dukata.
esto ovaj prijedlog znai da se neko neim odlikuje mimo
ostale, na pr. iSliU."1 'J^ 'f^^'S^ Vrijednost Adema mimo anele.
Prijedlog 'J^ može znaiti i uzrok ili uvjet, na pr. 'pSJL\ V
VlT Zj^ Ja vam zato ne tražim novaca; kJs- <(j Radi toga; aXw
jiLi ^Jl 'jj Nagodio se je s njim za 1000 dukata.
Napokon se ovim prijedlogom izrazuje da se nešto dogaa
usprkos neega drugoga ili prema drugom neemu, na pr.
iil- J^ 'J "^JJ*! Kazniu te premda si star; o^^/l jjj '^\f
Po mogunosti.
Treba zapamtiti izraze <J*- (.1^ \) '^^ Onesvijestio se je;
JCle (•:Alj'i Da ste blagoslovljeni! ^\^ *»\'Lf-'j Bog mu se smilovao!
a c^ Ovamo ga! ijCJl j ^0\^ Odmah, drage volje. XJ^ joil

Tako ti Boga!
J dolazi uz imena koja su izvedena iz infinitiva (Jj«-iJ^ '«-;i

)
da pokaže objekat na koji se proteže glagolska radnja
(
J^.UJ1 C _^3 f
::All ), na pr. j; 1^ j » Lki J-. U jji ,>. Afe pomišljajui
šta mu je pogrešno, a šta ispravno; '<) ^'(j^=-\ L^ Ustali smo

iz poštovanja prema njemu; iLi "L^_...I li* Ovo te 6aca u udo,
t. j. svia f/ se; i^JkšU.^ l;( S Mi emo ga uvati.

Istu funkciju ima ovaj prijedlog, kada stoji uz pridjev,
koji ve u prvom stepenu znai neko svojstvo u jaoj mjeri
('Ojll'1) ili kada stoji uz komparativ pridjeva koji je postao
.... .> i,
od tranzitivnih glagola, na pr. ,^y=JI^ ^- Koji stalno spreava
dobro; <—iô* J^_ ^»1 Cj'j^"^ Vjernik više voli Boga nego sam
sebe.
Prijedlog J dolazi pred ime, koje je prema glagolu dalji
objekat i u tom sluaju arapski genitiv odgovara dativu srpsko-

hrvatskog jezika, na pr. '*— J C-»S Poklonio mu je; i_J 1)1*
Rekao mu je;
85
Nekada ovaj prijedlog znai da neltome nešto pripada ili
da nešto ide u neiju korist (protivno od'Jt), na pr.o« J^^l
"*w-5U (ib 'i^ ovjek je onaj ko ima ispravno mišljenje; 'jjûl
jj'xi£ cj:>l Ibni Haldunova isfonja, jll i LiJt iLJt J Ti meni imaš
dužan hiljadu dukata; '*J US Blagoslovio ga je.
esto ovaj prijedlog oznauje svrhu ili uzrok i[jS^'\ ) radi
koga se nešto ini, na pr. j_u jjl —ll^ ^Lš Digao se je da mu

pomogne; 'JJ IjjJ j I radi toga je reeno; ^[yi '•^-^-^ udim se
radi njegovih rijei.
Iza. glagola tJl« oznauje J osobu ili stvar o kojoj se
govori, na pr. o\^1 -il J-v_I jîij^^ljJjJoVj / ne govorite za
one kifji su u borbi ubijeni da su mrtvi; j-=eJ cjj^j^JlJ]
Ijijb^l Još velite za istinu: »da li je to arolija?^
Katkada prijedlog J znai vrijeme, na pr. ^-^î^ll- Umro

je isti dan; Jj>Vl ^>,j o-^ i.JLi l'U :>i^ 'jld 'J'^J Umro je 12
rebiul-evvela.
Treba zapamtiti izraze S^j c^ iJjS -i Divan li si ti ovjek!

.i)î<ii Divan li je ovjek tvoj otac! fj^^^^'^ Imaš li volju
za ovim?
j oznauje mjesto ili vrijeme, na pr. î.^\ li jÔn je u kui;
-rt_JM'/jS Pao je u bunar; o^ j i '-11 LaJ^jo Sfav/ce ih Bog u
svoju milost; Jj^\ i <C Došao je u zoru.
-^ Katkada li znai ».sa« (kao i »•), na pr. lili 'i>-~>- (i <^^

Krenuo je sa 50.000 (ljudi).
Ovaj prijedlog dolazi pred objekat glagola: misliti, razmi-
šljati ili govoriti, na pr. (Ja^ iUi i jl.u Razmišljao je o
tome mjesec; iu S i p-^^ Govorio /e o tome; l;Už= CJ-U«
j>U-'v'l j Sastavio ye knjigu o udoreu.

Pred objekat glagola: težiti za neim ili željeti dolazi prijed-
log li, na pr. ^r-^l Ji^l i '^'J V Aê teži za imetkom ljudi!
86
- . >i^ '^ ' ' >

, OAfaj prijedlog može znaiti i uzrok, na pr. »^ <^ :i^ 1 >^>e-
Kažnjena je žena r^dl make.
- .Prijedlog tj se upotrebljava pri množenju brojeva, na pr.
«"...'.
X i iifiU trj puta pet; ^j'j\ S i—> L>yJ^ Množi pet
?.a etiri!
^ o:žnauje slinost, na pr. jpLk!= pj^-^^ Nauka je kao

• -
svjetlo. " *•
^
Uz ovaj- prijedlog esto dolazi rije î. kao/ na pr. J>ll
i^ 'Sl^ Ništa nije kao On (Bog).
J» znai cilj do koga glagolska radnja dopire, na pr.
JjkJi}\ fAiJ J» Z)o pojave zore; ii--.Uj=^ «§CllJloJ5^ I Pojeo

sam ribu do gtave (osim glave).
Kada^jo- znai »ak«., onda je veznik, na pr. sLli \ j* '^.»05 IjiU
Došli su svi ak i pješaci; (n^\j j=. 'iSCZJ\ ^îf \ Pojeo sam ribu,
ak i glavu joj.
Ju. ili 'll. znae vrijeme, na pr. ^.JiA ^ 'j^jS ''jJij,C Nisam
ga vidio od petka; U..^ 1/. '«j:j1j U' Nisam ga vidio danas;
(> li '*.',
>^? 'iL. <lAj u' Nisam ga vidio ima tri dana.
iSJ.'^ i j*J^ zrtae mjesto, na pr. jjJ Kod mene.

'-jj izrazuje malenkost i prevodi se u našem jeziku gla-
golom »imati« i partitivnim genitivom, na pr. iCl »jJj ^l

'^f) •-•j
Imaš brae;- koje ti nije rodila majka.
Nekada ovaj prijedlog znai i mnoštvo, na pr. tr-ll* <-:~^\ ^j

XjS Mnoga želja dovede smrt.
liU, >U i \'js. znae »osim« i »ali«, na pr. juJ \£l^'j\^'j\ J^C
Došli su mi ljudi osim Zejda;\j(t- [tCjC'j] i^tC Došli su mi ljudi,
ali magarac nije došao (kao da je reeno 0^^^ '^'j) a<L»

jf-'^
87
II Prijedlozi koji su postali od imenica:
'^ oznauje društvo, a nekada mjesto, gdje se ili vrijeme,
kada se, nešto dogaa, na pr.J^'^'C Putovao je sa mnom;

lJli\^ '^^ o-JU Došao sam od uenika; ^j—iH^_^ ^ ^liii.
Došao sam ti sa izlaskom sunca.
esto ovaj prijedlog ima, znaenje glagola -»imati«., na pr.
trâ*— ' '^ Nemam novaca.
Može ^ znaiti i »premda«, na pr.A_:c Li' :^' OfJjt^^Jen ;e
premda je tirabar; ii) S ',_-' Usprkos toga.
jjj. oznauje mjesto, na pr. <iij^^ ^^ °'-^ ^>K_l1 i5xuj V j
Pred njim e poeci govorifi samo ša njegovom dozvolom.

Ovaj prijedlog može znaiti da se nešto vremenski nado-
vezuje uz neki drugi dogaaj, na pr. illî li tada.
Nekada j^J-t- znai »/maî«, na pr. jLoj V^ <^^—^ 0^^= ^

/mao sam samo jecfan cfu/caf.
Ima sluajeva da jlt znai poredbu, na pr.
Ll^- ^1 jIp u^jVl i)^ Vladari svijeta su prema Bogu zemlja.

Konano ova rije znai mišljenje ili uvjerenje, na pr.
\'jJi\sjlf. Lj\''^'\ Mislim da je ovo pravo.
znai spajanje rastavljanje, na pr, tjli Sastavio

jj-'. ili
j^
nas je; C-u^j ti'> :^3s/av/o nas je.
Katkada ojT. ili cJi C znai spajanje dijelova neke cjeline,
na'pr. J_,-L_i'S ^j'J^ cJ^^.^^ Dijelom poznato, a dijelom
nepoznato; jJl^'j oj.'. lT j<C Došli su mi kako bogati

'jf
tako i siromasi; ^\j^^cZ.YjJJVNeki su ljudi ubijeni, a neki
zarobljeni.
Izraz o^-* i^-4 ^-i znai »pred nekima.
'JI znai »prema« (nekom mjestu) ili prema, po (neemu),
na pr.'&'î' prema Mekki;'4^'J'J4 prema, po njegovim rijeima.

88
'oi\ pokazuje da se neko ili nešto niže neega nalazi ili da
se nešto niže neega dogaa, na pr. 4) jj* '-^ 'OJm '^/i Neka je
lice tvoga neprijatelja pod tvojim nogama! «UlJ "^ji \'j^'i\
Sastali su se pod San' om.

Ovaj prijedlog može znaiCi kao srpskorvatski »tikâ ili
»do«, na pr. _^\ j^jj Tik rijeke.
Nekada c,ji znai da je neki prostor ili broj manji. od dr\i-
goga, na pr. _,_£ '<l.'j '^ji f. »,.••*>; j A izmeu njih dvojice
bijaše manje nego što se može kamenom baciti.
esto ova rije znai da je nešto slabije od neega, na pr.
,_.»jJl '^^ Ci^^ <J-^ '^j'i 'J. On je prema tebi kao srebro
prema zlatu. ,
Napokon ova rije može znaiti »osim«, na pr. *š{\

c,j^ ^^ jc'jT
<jS.Ijl_ V L. j "'j^ V u Doziva osim Boga ono što mu ne može

koristiti niti štetiti.
Ostali su prijedlozi nabrojeni u Gramatici (str. 174 — 176).
Reeno je da prijedlozi oznauju odnošaje rijei u reenici.

Prema tome prije prijedloga mora stajati rije na koju se
prijedlog odnosi ('JL^"\). Ta rije može biti glagol (>oL)'i),
glagolu slino ime,(jliJ1 *li) ili rije koja ima glagolsko
znaenje (J*ill i-**), na pr. jl_JJ^^^ Izašao je da lovi; J_)-ii. joj
ij\'i S Zejd je ubijen u svojoj kui; J^ j>_^ oj-; Z^ Velika

je razlika izmeu vina i sireta!
Mora se u izgovoru ispustiti rije na koju se odnosi pri-
jedlog ( jiliil), ako ta rije znai »fe;Y/« ili postojati«, na pr.
jjx^\ i jjbjl Nauka je u prsima (t. j. postoji); jZ.-ii1 j>i o^'

tli'li Gledao sam svjetlo mjeseca (t. j. koje se nalazi) u vodi.
Ako rije na koju se prijedlog odnosi (jXidll) ima koje

drugo znaenje, onda se ta rije može izrei ili ispustiti, ako
se iz smisla razumije, na pr. j\jJ1 Jj^j 0^1 Jeo je Zejd u kui;

89
•dl; Od Boga mjesto *»\> ojo-l Tražim pomoi od Boga, kad
ova rije služi kao odgovor na pitanje aj._i_lj ^ Od iioga

tražiš pomoi?
Prijedlog i ime koje stoji iza prijedloga zove se Li^l
(posuda). Ako rije o kojoj prijedlog ovisi znai biti ili posto-
jati, onda se prijedlog i ime zove l;XLS\ '^'JîSs , a inae ^ Ls^'t
Prijedlog se može ispustiti kod oznake mjesta i uzroka,
kao i onda, ako stoji pred esticom 61 ili 'b\ , kako smo to
gore vidjeli.
esto ime koje stoji iza prijedloga po smislu ( iCi" ) stoji
u kom drugom padežu, premda u izgovoru stoji u genitivu.
Tako na pr. ime po smislu ( >L^ ) stoji u genitivu: kao subjekat

imenske reenice, na pr. ili jOi \'^\ [^ l-^j Mnogi bogataš
danas, siromah je sutra; kao predikat imenske reenice, na pr.
j^lls (JLJI Nauka je kao svjetlo; kao subjekat pasivnog gla-
gola, na pr. jlii\ <y?- Doveden je bjegunac.
Ime iza prijedloga po smislu ( iL_i ) stoji u akuzativu, ako
na pr. znai mjesto ili vrijeme (o'jj-^''i), na pr. jIjJI j 'dJu*
Sjeo sam u kui; jpl i î Spavao sam u dani; ako je oznaka

uzroka ('J 'j>«ii.'i), na pr. J^'^'JC Putovao sam radi nauke;
ako jCjîj — i'Tiza prijedloga l£l», >uili G, na pr. 45 ii- fîJI J<Q.
^Došli su mi ljudi osim Zejda; i kada je predikat pomonog gla-
gola, na pr. jJJ^j i .zJš^Bio sam u Damasku.

Ako ime iza prijedloga po smislu (>L^) ne stoji ni u jed-
nom od gore spomenutih sluajeva, onda se smatra da je u
akuzativu kao dalji objekat, na pr. jIj-. '^sj'/J Prošao sam pokraj
Zejda; SilV^'LJij Stade na govornicu; ',^1..'^ Ss<zjjJu'^ '^'JC

Putovao sam od Bejruta do Damaska.
90
B) Prilozi ili averbi
Prilozi, mogli îti! •
1) Upitni (fGuul-S/r^j^). Tosul i ^J"

''
esticom 1 se pita za pojedinu rije ili za cijelu reenicu,
na pr. t^ "^'-^^ ^^ ^' •'^ hrabar Halid Hi Alija? :,»_1.-j "H

f^ t.^^'
il^* A/ij« // otputovao ivojbrat?
esticom 3»' se pita samo za afirmativnu reenicu, na pr."^
''J^\<zXj Dj» Da u si uio sintaksu?
2) Prilozi kojim se odgovara na pitanje

( Ui'Jx.\ lijS^) jesu: fJJ, 'J., ii\^, :3^1, jX^c/a,V ne i ^ ni/cako^).
estice C3, 3=^1 i Ojr odgovaraju na pitanje onako kako
je pitanje postavljeno, na pr. na pitanje Li'l;! Da U ideš?
odgovor fJo", î ili >f. »da« znai: »da, idem-^; '^tl.S d:j~j^\
'jcli'i '{jji^ Zar mi nisi dužan 10 duiiata? odgovor jednom od

spbttienutih tri estica znai »Nisam ti dužan JO dukata«.
Svaka od spomenute tri estice potvruje ve izreenu
misao, na pr. kad neko rekne "j^^ *l?^ Doe Zejd pa drugi doda
fwJ »da« t. j. da, doe Zejd.
is\ dolazi samo uz odgovor sa zakletvom, na pr. ii;_,-.-i^_j
da.
Jj JjS^ J»^ Pitae
Stsl te da li je to istina, reci:
Gospodara mi!
Prilog 'Jf »da«, »dakako« dolazi Samo iza negativnog
pitanja, na koje daje afirmativan odgovor, na pr. ako na pitanje
C«:6'/5;>L' 'iiJt ci 0-^1 Da // mi ti nisi dužan 10 dukata? bude
odgovor '^', dakako, onda znaf: dužan sam ti 10 dukata.
V ne i >U= nikako služe samo za negativan odgovor, na pr.
na pitanje jij ti^ l]^ Je li došao Zejd? odgovor V ne ili >U=

nikako znai da nije došao. v
') Dvije zadnje rijei mogle bi se ubrojiti i u negativne priloge.

91
> t
3) Prilozi kojim se potie na nešto ( (jijîêjJi oj^h* )
To su: >U, VI, V"^ i l.jJ, na pr. <^ î d)^ t.jji'j.^ :^ Neka se
N. okani svoje zablude! '>ii^.; )> ^. L.^" VI Daj se kanhšvogdi grijeha!

M '^jjk.i.:...^ V^ Daj zatražite Božjeg oprosta! aSTjU'I tJv: \^ >J
Dede nam dovedi anele!

Ovamo spadajui prilozi koji se zovu t>>J\ '-ij^^ ,
^'\, ^'H^,
na pr. lijjj-'Vl Daj nas posjeti! (Ll^ '.i; ( l.'i )
p Daj boravi
meu nama!
Katkada ove iste rijei služe za upozorenje i<:-^\ *^jj^ ),
na pr. 'Cj^'S^^, p-» V j {»j^-*^ ^>* ^ ^^ *Q,J' o' '^^ Eto, zaista Božji
ugodnici nemaju straha niti brige; jjj ll_« Eto, ovo je Zejd!
4) Prilozi za pojaanje (juJîž)\LijV»)- To su: 6^

jl , koje dolaze pred stibjekat imenske reenice ili tJ iza esfice
oUsIjjl. vi fV) kao i t) koje stoji iza zakletve (,ÎiJ1 'fV ), na pr.
^Cj\joj^l^ Zaista je Zejd uen; €^'Zi\ i^'T lii îtr Boga mi

ê je Bog odabrao mimo nas!
Nekada se zakletva ispusti i estica 'J pokazuje da je za-

kletva ispuštena, na pr. iJ^l^ :^^l *ii1
J_^j 4 r^^ 0'-^= J^«J
Boga mi je vama u Božjem poslaniku lijep uzor.
5) i-13 i ^da izrazuju želju (jLil), na pr. j^^LCjJlCil^

Da se mladost povrati! \'Jj= dJ ^l >J Da nam se je povratiti!
6) J--J služi za isticanje nade (^^'^]), na pr /»_•!; '>iil.J
Možda eš se vratiti.
- - 7) Negativni prilozi (Jillloj'^) jesu: '1^ mje; Cl'
još nije; ^ nee nikako; U'

,
î i V n/je.
estice '^ i U- dolaze samo pred imperfekat u skraenom

nainu, koji onda dobije znaenje negativnog perfekta, na pr.
'^.::x1j '^ Nije pisao; t_u5w' Ci Još nije pisao:

Prilog ^ dolazi pred imperfekat u zavisnom nainu, koji
onda im^ zna&n je negativnog futura, na pr. C-JkiC-i >-^ iVee
nikako pisati.
92
>i nije dolazi kao negativni prilog pred glagol u perfektu
i imperfektu, na pr. 'j^ V S C«'-^ ^ ^'ti /e vjerovao niti je kla-
njao. \'j^'\ jlift jXJ\Ji V Ja ne tražim od vas za to nagrade.
'o\ i U nije dolaze pred glagol u perfektu i imperfektu,
a 1 pred ime, na pr. !:,J^ U Nisam došao; ul Š\ <C 'd\ Samo sam
ja došao; 'o-^r^
^'
^^ sjedim; fcl V\^ l^j4' o^^ Samo ja sjedim;
•V^,Ik= Î V\ \A^^n^r lJL_ft L' Ovo mVe ovjek, ovo je samo^

plemeniti aneo.
8) Prilozi koji znae mjesto:

"Ja gdje? na pr. iJl oii Gdje si fi.? i-J:* /J rf Odakle si
došao?
*^'j^ gdje, na pr. "jlU«' C-J^ 11»^ Ir-J-i Sjedi, gdje je sjedio
Muhammed; L. ^.-'4 V î-1^ ot Odakle se i ne nada.
jl odakle, na pr. l'l* ;ld d\ ',;'[;.-' li' Merjemo, odakle ti to?
'f
ili ili tamo, na pr. (f'^-^'-' V^'c^'O sam ga tamo.
(L*, GjiA ovdje, 'La, Sll* ili '>iU(L* âmo.
9) Vremenski prilozi jT i ^j'ii âda.', na pr. ^ j. JJ jl"

Kada eš ii? l^LiJ\ '(>. o^J âda e sud/jji dan.? j1 /cada, na pr.
iJu. 'S\ Kada si došao? Jj ve (pred glagolom u perfektu) ili
katkada (pred glagolom u imperfektu), na .pr. -L_ij oS Ve je
otišao; L* jj lw Katkada ode; 'JJ nikada (uvijek u negativnoj
reenici i služi za nijekanje prošlog dogaaja), na pr. J»» ojb i«
Afisam ga nikada vidio; 'j^'^ nikada (takoer u negativnoj re-
enici i nijee budui dogaaj), na ^r.'j^'^^^^Nee nikada dqi;

\1 pošto (pred perfektom glagola), na pr. 3<^S Cl Pošto je
unišao; \\^ kada, na pr. \'SJ= 'iiS'\ Kad je bilo tako; IJI^ kada,
na pr. JJCVi\ S~^\j Tako mi noi kada ona pokrije; o^'\ sada;
^\ juer; i^ tada (skraeno od 1"!^=. Ji^ MÔj*); A^'jj tada
(skraeno od \16= oli= i>

f>.
) •
93
10) Nainski prilozi su: r,ž..c-=, kako; j) kako; U'l
samo; \JS ili \sŠl ovako, na pr. C:J( sSS^ Kako si? '<ji1.j*
J^' jl
V.>^ J^v âico ce Bog ove proživiti nakon njihove smrti?!
^
Ift Ju j U"| Ze/d ye samo uen; ^r-L* \ j? Ovaio sam uradio; {jS^l^
j^l Ovako mi je naredio.
11) Ostali prilozi:

a) estice koje znaenje imperfekta preokreu u futur.
To su estice: tr (^j-îJill tj>. ) i U'j^ (^J^\Li'j^), od kojih

prva služi za bližu, a druga za dalju budunost, na pr.
'fiLJI L_tll D/Jefe e odrasti; jliJ K^-lj Ci;^ M/ad/c e ostarjeli.
b) estice pomou kojih se nešto tumai {jyjr\\'j>l)^): li\ i
jl to jest, na pr. >_-*> Ul ju>t_^ !J* Ovo je asdžed t. j. zlato;
>lUiJ1
f-1^1 u' ^r'' '-4»^' ^ NadahnuH smo ga t. j. pravi /au.'
Imenice mjesta i vremena koje su prilozi kada se svršuju

na vokal »u« ( — ) bez nunacije nabrojeni su u Gramatici
(strana 175 i 176). .
C) Veznici
Veznici se dijele u prave i pogodbene veznike.
Pravi veznici ('«jiLLJ1 ojî.1) jesu:

j i, a. Ovaj veznik veže pojedine rijei i cijele reenice
( A^l), na pr. jjj- j jSj tU Došao je Zejd i Amr; !.«.;> y*ji'j «l=^
jjif' Doe Zejd, a ode Amr.

" ' estica j kojom se zaklinje C-l-iJl ->b) kao i j koje izrazuje
mnoštvo ili malenkost (L!> j\j) spadaju u prijedloge.

Isto se tako ne broji u prave veznike "j koje izrazuje
zajednicu (^^LvJk'ijb ili il*i'\ ^0), na pr. \^ j o-JU- Došao

sam sa Amrom (u isto vrijeme, dok jjj- j ti î». Došao sam
ja i Amr može znaiti zajedno, a i napose).
U veznike se ne broji ni j koje znai stanje (jCi-l jlj),
na pr. t^C-j ^j x>_j <U. Došao je Zejd plaui.

94
S pa znai da nešto odmah slijedi iza neega (Lu^f),

na pr. i^j "jjj îJ Doe Zejd pa (odmah) Amr.
O vezniku J, koji stoji na drugom dijelu pogodbene reê-
nie (^-jIj-U *lj ili sl>U *IJ), kao i o -«, koje stoji iza estice X. I,
bie kasnije govora. •
zah'm znai slijed u razmaku ^

Y ( Ili' ) ( J'(^'\ vii-^^ )»
na pr. /Jjf '('''jij fC Doe Zejd pa onda Amr. ' '^
J» ak. Ovkl veznik znai da rije poslije njega znai
bolji ili slabiji dio onoga što znai rije koja stoji prije te
estice, na pr. *ll-pV 1 ^ LÛlI ii^lT Pomrije svijet ak i Božji
poslanici; sLii'l ^'rt>î-) fJJ Došli su tiodoasnici ak i pješaci.
Da J» može biti i prijedlog ve smo gore nauili.
'j\, U i
f.1
ili, na pr. U-i \ ji UJ^ j^j j: Vjenaj Hinda ili
njezinu sestru!; jjj^ j\ "j^j V*-Q, ^^^^ '^^

^[ ^^•/'^ '^'
Amr.'; "jJ li "fl

j1jJ1
jt>^ Je li u kui Alija ili Halid?
^ nego, izrazuje ali odustajanje od neke tvrdnje, na pr.
jJJ ^ l j '^\j iT Nisam vidio Zejda, nego Amra.
'.^j^ spada u estice iza kojih slijedi imenska reenica, iji
je subjekat u akuzativu, a predikat u nominativu ('iAlil 1 Lij^'i

jljjl), na pr. Jili\>V^'jL^' Juj Zejd je marljiv, ali je Amr
nemaran.
Pravim veznicima se mogu pribrojiti:
1) "estice uz koje stoji zavisni nain imperfekta
(Ljjjl\'^ji^\). to su:
-
'J\ da, v'I ili :AJ da ne, [f da, -^'J^ ili iLSO^ da ne i
tada, dakle. Ova zadnja estica uvijek je kao odgovor na neku
tvrdnju, na pr. '^''S Ciii/ 'J 'M \J, Bog hoe da vam olakša;
9^
^Jbil ^ da ne bi znao; pJU3l "Ji^^ '^r Došao sam da nauim;
'^cAJj 'o\ Tada eš se spa^siti, kad je reeno kao odgovor na

izjavu, na pr. jJ»jlo.C Trudiu se.
estica 'o\ se u izgovoru ispušta i samo se zamišlja iza
veznika J da ili j» dok, na pr. îJJ 0C4 ^^»-^^--^^ '^J\^L:Jj;i j
Pos/a/i s/no ti opomenu, da razjasniš ljudima; 'jjSš (J J^ >

"'^^(^J
'<,[Sy, Pokoravaj se Bogu, da bi postigao Njegovo zadovoljstvo.

y da spada u estice iza kojih dolazi imenska reenica,
iji subjekat stoji u akuzativu, a predikat u nominativu
(
jliJl 'C^JA^ Lijî-O. na pr. ''j IL \til; 0I ^^^ Znam da je
Zejd uenik.
Pred ovu esticu može doi estica J pa tada glasi :/i^ jer,
na pr.W *Si '*^\t jLj Zejd je uen, jer je marljiv.
oLT kao da takoer spada u estice iza kojih stoji imenska
reenica, na pr. ") W \x{j 'JS Kao da je Zejd uen.
Ova estica katkada izrazuje sumnju, na pr. i-ia Âs:'^tx,\S
Kao da ti ovo razumiješ.

L1 što se tie. Ova estica dolazi pred subjekat imenske
reenice, na iji predikat se mora staviti veznik J, na pr.
\Ja tjU JjJ aJ'J) Ui Što se tie Zejda, njegov je otac umro.
Gl' ili r. ':\> dok, na pr. Juj 3i S M^

L"^^^^ 4 '^ ^ ''"'^ ^ ^-"^
Dok smo bili u govoru, kad izbi Zejd.
Pogodbeni veznici 'o\

ako, Ua. što god, C što, ^. ko, jl
gdje god, tsl koji, oil gdje (lSa gdje god); ^ kada flT j:
K •'/ gdje god; icad god nabrojeni su u

kad god); ir i\^ ili iT Ul^
Gramatici (str. 180 t. 2).
Pored nabrojenih još u pogodbene veznike spada:

*il tada, jer, pošto, na pr.
Sog im je povratio blagodat, jer su oni Kurejšije i jer nema

ljudi kao što su oni.
96
iSi ako, kada, na pr.
Sfras^ ezne, ako je pustiš da ezne,

malo.
a zadovolji se, ako se skui, i na
•^ da, kad, na pr. '^'X\ ^^ <-^^ >J ^^d bil^ svijet bio
pravedan, miran bi bio sudija.

/>' '«iiUJ '-43 V>1 Da nije lejda, propao^
^•Jda nije, na pr.
bi Amr.
D) Uzvici su rijei, koje izrazuju uenje, divljenje,
Daleko
druge osjeaje, na pr.lsj udo! '^(>^
je.
radost, tugu ili
Gdje je/ U Šuti!

'*.'
polagano! oU' Daj! 'J^ Razlika je!
Najglavniji su uzvici nabrojeni u

Gramatici (strana 180).
Reenica ( iLO^'i ili 'î_i=si I
jeziku reenice nižu jedna za drugom i
U arapskom se
rijetko kada doe umetnuta reenica ( ^j^\ ^^-J-U-
prosta ona koja ima samo

Reenica može biti ista, t. j.
predikata
subjekat i predikat, a može u reenici pored subjekta i
biti još rijei.

predikat kao glavni dijelovi reenice zovu se
Subjekat i
]'\, a rijei koje služe kao dodaci glavnim dijelovima zovu
se ''.\jiJii\-
može imenska glagolska.

obliku arapska reenica biti i
Po
koja poinje ime-
Imenska reenica (L^Y\'-SJ:\) je ona
na pr.)^ V/; Zejd je uen.
nom, koje je ime u reenici subjekat,
\.l£-11, a predikat ^1-
Subjekat imenske reenice zove se
('OJaJriiUV) je ona koja pomje
Glagolska reenica
glagolom, na pr. ''j^^ oU Umro je Zejd.
^ predikat je
Subjekat glagolske reenice zove se t>.^>'
sami glagol (Jj-jJ!)-
nema spone (kopule).

U arapskoj reenici
97
Subjekat imenske reenice (IJJli'l) je ime, koje stoji

odmah na poetku reenice ili iza estice, koja dolazi pred
imensku reenicu, na pr. "'^ U jL'j Zejd je uen; "*|!.

U >'jil3 'u\ Zaista
je Zejd uen; 'î \Zj "^ Da je Zejd bogat!

Subjekat imenske i glagolske reenice može biti glagol sa
esticom J tâ ili ^ što, iza kojih se glagol smatra: u infinitivu
, >.- '• -.•.. >.— >•
( ojjLî OL.-i-l), na pr.
A bolje vam je postiti;

t. J.
(vX — 1 .jy^ pOs^Litf
'f>Llv'1 CiJû. u' Ou.'

Dugo je da si Islamu neprijatelj.
t. j. 'fCvt'ilJiSL'tJiC
Predikat imenske reenice može biti: ime, glagol, glagolu
slino ime (jlijJl '<l_i) i prijedlog sa svojom imenicom (li'J}!i'\),
na pr. 'cjL1\^ ''j.jJ Zejd je ovjek; JuJ.'^š^j Zejd je plemenit;

oU j1} Zejd umrije; ^l^ "jJj Zejd je uen; j^jfcLi'l j x>'j
Zejd je u džamiji.
Kada je predikat imenske reenice glagol ili glagolu slino
ime ili prijedlog sa svojom imenicom, onda predikat nije jedna
rije, nego cijela reenica, jer glagol odnosno glagolu slino
ime mora imati svoj subjekat, koji je spomenut ili se zamišlja,
a kod prijedloga i imenice se uvijek pretpostavlja glagol ili
glagolu slino ime, na (^)oU"j4j Zejd je umro; '<,Ja oU Lj

pr.
Zejdov je otac umro (zapravo: Zejd, umro je njegov otac);

(>j-j\ Î j_.j Zejdov je otac uen; Jl-jb^-I—TI j j^J (mjesto
-li—1 1 j Ji}^ "aj j ) Zejd je u džamiji.
Predikat u imensko j reenici može biti i cijela imenska ree-
nica, na pr. i-.-^j *..l x>j Zejdova je majka milostiva (zapravo:
Zejd, majka mu je milostiva). Kada je u imenskoj reenici pre-
dikat cijela reenica, mora ona sadržavati linu zamjenicu
( Ja; IJT ), koja predikat spaja sa njezinim subjektom, na pr.
'»jJA ^
dijete maleno.
jLj Zejdov je brat ubijen; -^j^ '.
jJj "'-oj Zejdovo je
Ime koje je subjekat imenske reenice obino stoji prije
predikata. No ako je subjekat neodreeno ime, a predikat

imenica s prijedlogom ili subjekat bude imao linu zamjenicu,
koja se odnosi na predikat, onda predikat mora stajati prije
svoga subjekta, na pr. jlj jIjJI i Ima neko u kud; (^»-U jljJt i
U kui je njezin vlasnik.
Subjekat imenske reenice je redovno odreeno, a predikat
neodreeno ime, na pr. j^_^ '>-«— ^ Jusuf je bolestan; Û J-?•'j'^^
ovjek je dobar. Ako je predikat odreen, mora se pred njega
staviti lina zamjenica ( o-i'tlll j jlalJt j^), da se ne bi predikat

smatrao atributom (ijt^JJi) i da se naglasi da pojam predikata
pripada samo subjektu, na pr. j.i-1 "jj^ *»\ Samo je Bog istina.
Glagolska se reenica upotrebljuje kada se nešto pripo-

vijeda ili opisuje, a imenska kada se nešto tvrdi.
Kako glagolska tako i imenska reenica može biti jesna

i nijena.
Nijena ili negativna reenica ('iliUJl '*JuJJ
Negativne estice mogu doi pred glavne dijelove reenice,

a i pred dodatke.
Obino negacija stoji na poetku reenice i to u glagolskoj
reenici pred glagolom, na pr. li* t)lš IT On to nije rekao (nego
nešto drugo); C)f4^^ Je--Il f-^' ^ Darežljivi ne poštuje škrtice.
Ako se negira samo jedan dio afirmativne reenice, negacija
se stavlja pred rije, koja se nijee, na pr.
Lž=C V j (SÛ ^ jS.ji\J. Doe Zejd ni smijui se ni plaui.

Kako se iz gornjeg primjera vidi u jednoj reenici može
biti dvije pa i više negacija.
Negativna reenica postaje od afirmativne pomou ovih

rijei:
V, U', '^ nije; UJ još nije; 'Ji nee nikako, 'o[ nije i glagol
G4J "'J^-
99
estica V dolazi pred glagol u perfektu i imperfektu u
odreenom nainu, a i pred ime, na pr. J-^S^ V S j J^-.^ V Nije
vjerovao niti se molio; xjjL-.^Cj^ Ne piše Zejd; jUH i 3?-J ^

Nema u kui nikoga.
Pomou ove estice tvori se zapovjedni nain kojim se
zabranjuje, kad stoji pred imperfektom u skraenom nainu,
na pr. LjiŠCj V Ne piî!
Negativna estica C dolazi u imenskoj i glagolskoj reenici.

Pred perfektom nijee prošlu, a pred imperfektom sadašnju
radnju, na pr. - U i "1. j iT Zejd nije uen; V^^-^= ^ Nije pisao;
'._jiC_j' 1.'
Ne piše.
•^ i lJ dolaze uvijek pred imperfekat u skraenom nainu

i daju mu znaenje perfekta, na pr. *.
'^Lj "i Nije pisao;
L-j:SL_j UJ Jos nije pisao.
Cestica jj\ dolazi u imenskoj i u glagolskoj reenici i to
pred perfekat i imperfekat u odreenom nainu, na pr.
jjji- li VI jjjjilsCJl o* Nevjernici su samo u zabludi; Vi Oiji '^\
l;L-l»\ Mi smo samo htjeli dobroinstvo; Ij* 'S>J\ o\ Ja to neu

uiniti.
Ovu esticu treba dobro razlikovati od pogodbenog 6*
ako, koje dolazi pred imperfekat u skraenom nainu.

Glagol Zr^ negira cijelu reenicu, na pr. i}j"^) ^^ J^J l>-^
Zejd nije uen.

Nekada ova negacija nijee pojedinu rije u reenici i tada
stoji neposredno pred tom rijei, na pr. ^jii 11*1^ 0-^ Û^ ^^î
ovoga stvoren (nego radi neega drugoga); Jjjj oU U JT ,j~J
Ne može se stii sve, što je prošlo.
Upitna reenica ('C-.u!i.:... VI 'iJuJU)
Arapski jezik ne poznaje neupravnog pitanja pa upitna

estica izrazuje uvijek upravno pitanje.
Pitanje se može izraziti i sa samim akcentom, na pr.
IJ* iJu/iJl Jesi li ti ovo uinio? a i pomou upitnih estica.
7*
100
Upitne su estice:
1 i 3^, na pr. »^ f1
\j4j '^.b' Jesi li vidio Zejda ili Amra?
'»rJ-A* 3* J^î I' razumio?
estice v1 i C\ služe da upozore na slijedeu reenicu
(j>_ill Lij^-l), na pr. 'iL'^-VS '-i^^^^'; v'l Da, Bog ti lice
osramotio! illllij Ju ^ .il S C\ Zaista, tako mi Boga, da si
došao, ubio bih te.
estice vt, ':^, H'^ , U^ i )J izrazuju poticanje i hrabrenje
na nešto (i>>JtS t>r>*^^ '^-'!^)' ^ô stoJ^P''^^ 1"^?^'"^^'^*°'^'

znae prigovor zbog ega nešto nije uinjeno, ako stoje pred
perfektom, na pr.
'•
jJaj1\ j CC:.ž= '

",- V VI Da] sastavi djelo o asketizmu!
jjkjj'i i ClLž= 'ooll^ vi Zašto nisi napisao djelo o

asketizmu?
^^JjjLfrl >L_j. Zašto me nisi obavijestio?
'^] OliŠCJ V y Da s na/na /loe govoriti Bog!
'^•5d\ LuU iT ^ Dede nam dovedi anele!

Lu'tj '-ij y Daj boravi meu nama!
Pitanje se izrazu je i pomou upitnih zamjenica: o-* l<o?
li o- 'ô ô? C što? \S U što to? tsl ifcji? i ^ll koja? na pr.
j^\'^ Ko je naredio? '.jJ-^t '^jlIj i^jlll li ^ Ko je taj koji e se
zauzeti kod Njega? 'jj^ U što veliš? i*U J^j ^* Ko ti je došao?
t--ii i\J\ 'iA Koja je žena otišla?
Odnosna ili relativna reenica ('i-^^\ 'iL_i.l ili <LJ\)
Arapski jezik ima dvije vrste odnosnih reenica:
1) Neodreena relativna reenica ( i-i,oj ili i-i^), koja
slijedi iza neodreenog imena, na pr. f(L Stji ^•^>j- Prošao sam
pokraj ovjeka, koji spava.
2) Odreena relativna reenica ( «-ii^), koja slijedi iza
odnosne zamjenice {^J^'^\ 'p--i), na pr- '^^ <^f^^

^->\s^'\
Pismo, koje si poslao.

101
u obje vrste relativnih reenica mora biti lina zajnjenica

( Ju (Jf ili ^^1 ), koja odnosnu reenicu spaja u prvoj vrsti ove
reenice sa neodreenim imenom, a u drugoj sa odnosnom
zamjenicom. Ta lina zamjenica može biti sadržana u samom
glagolu kao glagolski subjekat u nominativu ili naroito istak-
nuta kao objekat u akuzativu ili u imensko j reenici pa prema

potrebi može stajati u svakom padežu, na pr. «U J*j ovjek,
koji je došao; 'Jj^-j ^- "'-r-*'
Volim onoga koji je pravedan;
'kZVj'^ Onaj koga sam vidio; i^_xa'jj^ J^j ovjek, koji je moj
prijatelj; 'S. S-* o* Onaj koji je pobožan; jll^ '._^1 J^'^, oj^
Prošao sam pokraj ovjeka, iji je otac uen.
Nekada se ova lina zamjenica u izgovoru može ispustiti,
na pr. |Û>I JL (mjesto »^^^CI JL) Imetak, koji su dobili; 'd'd')
:'.*-'
V. ....i''\
^^ tsJJl (mjesto j_a1jlJ) Imetak, koji želi naša duša.
Reenica koja oznauje stanje (o ti.^ 'iJL-i-O
Ovu smo reenicu nauili kada je bio govor o akuzativu
stanja (Oli^) na str. 49.
Pogodbena ili hipotetina reenica ('llL^lll ';JL_ii)
Pogodbena reenica ('<J»>ll^ '*î-^0 sastoji se od dvije ree-

nice, od kojih prva izrazuje uvjet ili pogodbu ( i>iil ), a druga
posljedicu (tljii ih L-i^T).
Prije pogodbene reenice uvijek stoji jedan od ovih pogod-
benih veznika:
^ ' *ol ako, 'ji da, kad, )M kada, La. kad god, C što, ^ ko, lA
koji,'o-\ gdje, 'S\ gdje god, ,v iâda, iSJ. gdjegod, u'ii^ kad god.
Ovdje e se rastumaiti upotreba prvih triju estica, a ostale
su obraene kada je bilo govora o skraenom nainu imperfekta
i o pogodbenim veznicima.
estica }j\ ako upotrebljuje se kada prva reenica ('i»^^1)
izrazuje nešto što se može dogoditi i ne dogoditi, dakle u poten-
cijalnoj reenici, na pr. '-îj^^''^ ^^-ii '^-^ o' Ako se pokaješ,
oprostie ti se grijesi.
102
y .se upotrebljuje kada se izrie nešto što je protivno
onome što doista jest ili doista nije (yJi^\^L^\ •y'^^P^ l}^, ^
irealna reenica), na pr. ^^\ '^X''\ ^t)1 tXJl '^ Kad bi svijet bio
pravedan, miran bi bio sudija.
Veznikom \\\ izrazuje se u glavnoj reenici misao, koja e

se sigurno dogoditi (realna reenica), na pr. o<C t^l jJ^<L V^
'Jîi Kada ovjek zlo radi, zle su mu i misli (o drugom). ' ^^

Glagol u obje reenice, od kojih je složena pogodbena
reenica, može biti u perfektu ili imperfektu. Prema tome može
biti:
1) Perfekat u obje reenice, na pr. iiCiJ '»il) i iJ-i ^l^ i4/co
io uiniš, propašeš.
2) Imperfekat u obje reenice, na pr. ^' ^^' o^ ^ô se
strpiš, postii eš.
3) Perfekat u prvoj, a imperfekat u drugoj reenici, na pr.
j^] \j[ "i ''^\j iT što si vidio, nije vidio niko.
4) Imperfekat u prvoj, a perfekat u drugoj, na pr.o^'o-J
CiJi o-ls^Gc/Je ti budeš, biu i ja.
Perfekat u pogodbenoj reenici ima znaenje imperfekta.

Pogodbeni nain za sadašnje vrijeme ili kondicional prezenta
može se dakle izraziti glagolom u perfektu i imperfektu. Ako
se meutim hoe izraziti pogodba u prošlom vremenu ili kondi-
cional za perfekat, onda se pred obini glagol stavi još ^l^

ili koji drugi pomoni glagol, na pr. jliti oj* j Ci~ir o|^ Ako si
obeao, uini.
Iza pogodbenog veznika >I prevada se reenica i bez
pomonog glagola perfektom, na pr. o~Uil >i~^ ji Da sam

znao, uinio bih. Ako iza ovoga veznika slijedi imenska reenica,
onda se na poetku te reenice stavlja 61, na pr. tr^l o' JJ
\y^ Da su ljudi uli!

103
Na poetku drugoga dijela pogodbene reenice (tlj-il)

stavlja se estica î (sijil^lš) u ovim sluajevima:
1) Ako je drugi dio pogodbene reenice (*lj_fl) imenska
reenica, na pr. —a i ^. o-«Jl* *-iio* r^^SJI ^ô\Ako je govor
od srebra, šutnja je od zlata.
2) Ako drugi dio pogodbene reenice poinje jednim od

glagola koji nemaju potpune sprege kao što je G-^ "'J^' ts^
možda, ^ Divan li je! '^jj> Loš li je! na pr. j\2j^ '^'J^'i'^
t« ^j~^ UOj^l^^jj *(l Ko nije milostiv prema našim mladim i
ne poštuje našeg starijeg, nije od nas.
3) Ako drugi dio reenice izrazuje želju, zapovijed ili
zabranu, na pr. *c ji li-i '. tiV,..i '^ IM Ako nešto ne možeš, proi
ga se!
4) Ako drugi dio pogodbene reenice poinje esticom Ci '^
(1 ) Ji,U' ili 'cjJ , na pr. ^^,_^'i ''^ S^. î iJS } oi

Ako se ne pokaješ, nikako ti se nee oprostiti grijesi.
Ako je pogodbena reenica sa esticom '^3, onda obino

na drugom dijelu reenice (L>\jM) stoji estica "J (>_-ljXlfV),
na pr. 'iU (^ o^^ CiJuJ 'J^

Da si uinio, svakako bi ti bilo
bolje.
Nekada u pogodbenoj reenici može biti ispušten i cijeli
drugi dio, jer se iz smisla razumije, na pr. 3--^'

'f 'oIj ^^^ o'
_^ l^] G\j Ako uiniš (dobro je), a ako ne uiniš, uiniu ja.
estice ^ i o\ nekada ne izrazuju pogodbe, nego se sa
veznikom j u našem jeziku prevode sa dopusnim veznicima

premda, makar, na pr. ilj^l ^ ^'j^ > ^-4^ vvî ^dri Zejda premda
ti je brat.
Pored nabrojenih vrsta reenica u arapskom jeziku ima i
podreena reenica, koja poinje esticom 'd\ ili ^\ da i iT što
(CJj1^VSj»'\). Ovaka se reenica zove o^jiZi''! 'iJuJlI ,

jer
104
mjesto te reenice uvijek može stajati i infinitiv jj-,A I od istoga
korjena od koga je i glagol, koji se nalazi u toj reenici, na pr.
, ,. ,' .i \ Znam da govoriš istinu;
,., ,'..,.,, >•-'} ^'V^ ûepo da ovjek hvali sebe;
- , - .s^,, [ M/s// šfo g-ovor/š/
Iz gornjih primjera se vidi da je infinitiv u ovom sluaju

uvijek LšCi!''! imenici ili linoj zamjenici, koja je subjekat
glagolske reenice.
Kao što pojedina rije u reenici uvijek stoji u nekom
padežu, tako isto i cijela reenica se nekada smatra da je u
nekom padežu ( iU^ ). Svaka reenica, koja se može zamijeniti
jednom rijei, smatra se da stoji u nekom padežu. Tako u

reenici OpU ^.V'.. jJ li Halid radi dobro predikat je cijela glagol-
ska reenica 'jjii ^)1^, koja se može zamijeniti sa J^] '^^^ pa se
ta glagolska reenica kao predikat imenske reenice smatra da

stoji u nominativu. Isto tako u reenici j^\ J-.--J JU. d\S
glagolska reenica kao predikat glagola ^1^ stoji u akuzativu,
jer se može zamijeniti sa jji-l J.W

U reenici ^JS^ glagolska reenica jji-'i jI--'
_«2.1[)l-«'jl.O'.
stoji kao atribut u genitivu, jer se mjesto te reenice može

staviti jU-lj.!^.
Prema ovome što je reeno mogu stajati u nekom padežu
ove vrste reenica:
1) Reenica koja je predikat imenske reenice (l^J^l j^)
na pr. v-o-U j Jj o ^' |Ju*lT A/au/ca podiže vrijednost svoga vla-
snika; 's_^ <.L^.i.l \

o> Vrlinu ljudi vole.
2) Reenica koja izrazuje stanje ('jffi), na pr. '^Q lj»l^ S
"oj^^jtlio Dooše svome ocu naveer plaui.

105
3) Reenica koja je objekat (j. ^jj^'i), na pr. /Ji\ 'a-& jl :J15
Ree: »Ja sam Božji rob«.
4) Kada je reenica u genitivu kao jJi^ÛJ. I, na pr.
'^jSxa ojšiCjl '/Oj:-

f^j
li* Ovo je da/3, kada koristi iskrenim
njihova iskrenost.
5) Reenica koja je odgovor (

L>\'j^'\ ) u pogodbenoj ree-
nici, ako ta reenica ima na poetku J ili \il
(»V^'^ '^0> "^ P""-
iU ^- ^G '^\ JJuij o* J /ôga Bpg zavede (pusti u zabludi), taj
nema vodia.
6) Ako je reenica atribut ( 'ij^J^ ), na pr. cri t3-?-^ ^^ >
,^^ 5^-^*^ i5^»l Doe ovjek iz krajnjeg dijela grada žurei se.
7) Reenica koja slijedi (^^^1 ) iza reenice, koja se smatra

da stoji u nekom padežu, na pr. Lj:Š:1J j \^. '^^ Alija ita i piše.
Bilješka
Rijei koje stoje u reenici ili prouzrokuju na drugoj

rijei koja uz njih stoji neku promjenu ili Ako rije uzro-
ne.
kuje promjenu na kraju druge rijei, zove seÛJl (faktor),
na pr. glagoli, prijedlozi, pogodbeni veznici i t. d.
Rije koja usljed amila (

^^Cj) ) trpi na kraju promjenu,
zove se Jj-^-A I (potinjen). Tu spadaju nominativi, genitivi,

imperfekat u zavisnom ili skraenom nainu t. d. Tako u ree- i
nici \Jj- jujlj^ rije Cj^;. je ^CJ"!, a J^j i

\Jj- su 'j^.l*l'\.
Promjena koja se javlja na J^.wJil usljed djelovanja rijei

koja je J._ÛJ1 zove se ^JUjI ili L^l^'v''!.
Ima rijei, koje nisu ni J.CJ^ ni J_^^jJll Take su J*. ^,

Si, 'Ji'^, iU i mnoge druge estice.
RJENIK
UPUTA
Skoro u svim arapskim rjenicima rijei su poredane prema
njihovu korjenu. Da možemo dakle u rjeniku nai izvedenu
rije trebamo joj znati korjen. U ovom pak rjeniku su sve
rijei, izvedene i neizvedene, jednine i množine uzete kao samo-
stalne i alfabetskim redom poredane. Glagoli su alfabetski slo-
ženi prema svojim glagolskim imenicama (jjCal'l). U sluaje-
vima gdje je glagolska imenica neobina kao na pr. ^'j-" od

J:i\, i.kt od Ji-c-j U alfabetski red je uzet i perfekat (^îLil)
i glagolska imenica (jJlIaI'1),
Rijei sa odreenim lanom poredane su kao da ga nemaju.

Uz glagolsku imenicu svagdje je naveden perfekat i uz
njega prijedlog, ako se glagol upotrebljuje s prijedlogom, a
ujedno je kod glagola I vrste naveden vokal srednjeg suglasnika
u imperfektu da se oznai u koji razred I vrste dotini glagol
spada, na pr. yi^ — (^)U& oprostiti.
Kraticama su oznaene ove rijei:

s. to jest singular — jednina,
pl. to jest plural — množina,
zb. im. to jest zbirna imenica i
poz. to jest pozitiv pridjeva.
•'-/T
•flT, s. v' ' oevi V^T, s.
"'i?'^,
grijesi
jli \ , s. jM , bunarevi "*j?J,

pl. 0^1 T, griješan
"jliT, s. '^J\ , djela; tragovi; 'jC^T, s. ^^\ rok do koga

, se
tradicija živi, smrt
110
"*iUT, s. Ji=^l ,
jedinice i
- o-î povjeriti,
pohraniti
'>T,pl. oJ^r^"^ , drugi
"*dij,s. '*(.l.1,vode
"^.T, pl. ^bJj^\, posljednji;
"*J,pl. •iCT,otac
kraj; konac
*'>j^\ budui svijet '^.\ ''^S. "U! ustezati se, ne
"
htjeti
' "^
"*._;bT, s. 'vM moral;
,
uljud-
'*;^L'\ - r-Cl dopustiti
nosti; obrazovanosti
"ol'iT, s. "*o'il , uši *d^'^S > s- "^J^}' ,

neistine
-iljT, s. ''islS ,
mišljenja jai>\j\ , s. *Jax!\ , najmrži
^JA mirta, mira '*o\>\ vrijeme
''jl zb. im. ukuani; rod %^! , s. %^ , bijede, nevolje
"liVT, s. "Ul , hiljade •iljiil - 1jj:li poeti
^(f\, s. "'p , bolovi "jljjî - 'jx^\ natjecati se
i^ \ , s. -ol , božanstva, "^fL-iJi osmjeh

bogovi
'ti\ tehniki
^\ ,
pl.
^ , sav
-tllrlj. - (î tražiti

%T,pl.o^T, siguran
iUL I
- JS^ I napraviti se
"o^T vrijeme
ili uvijek (s negacijom:
^V'^ sada nikada)
'*;jT,s. "flT^, posude '*^lXl,s. ''o-M , tjelesa
';jj\',s. "oO* vremena '^\ poz. '*^^', krasniji ili
najkrasniji
T, *.T, ,«T ah!
^C\,^\.îS\, oli'T.znak; u- ^^ J > , s. â zviježa ,
do; odlomak iz Kur'ana J»^.\ lJ^.' sijevati
1 je li, da li?
54, pl- ii.igia
I, .1 uh! '*^' vid;
'jUlI , s. , oi
'jC^l - S--^tî savjetovati se,
jUl\ - 3^.1 vidjeti; ugledati
dogovoriti se
"
111
- i
Mxj I
,
pl. ^.uu , sav \ , pl. "*jjV^ , bijel
"jLkL^ - ^ÎLl uiniti obi- t>Ui_jj| - A pobijeljeti

jesnim
oU.i,s. >iaj , kue; sobe;
JLk;l - îijl pokvariti; stihovi
uništiti
^. I
> pl- u>r; I » tatica
'^cA^\ - 'cX^ tajiti i9 ^ t""
Ul - ^bjr slijediti jedan
t>Uj| - lyxSu\ mrziti
za drugim
^J^\ ,
pl. (_^li I , mrži ili naj- oî ,
pl. Vi , magarica
mrži
»L-;|^ - ^"1 ii za nekim
i(ju\ - ^^1 ostaviti
% \ zb. im. deve

Xjs\ - Oj pristati, slijediti
i'^}^ - '^\ isharati *cA1!j( , s. »-; ,

pristaša
- JCl kušati, staviti "*ji;cil - iil uiniti; uzeti;

"*î
na kušnju; pokazati se odabrati za
\jXf- ^^~JLM JLI opravdao se je "^jLJi - ÎJi kockati se
pl- "^^^ sin '^L-i I , s. ^-J devetine ,

o^.'
'
"uil , .
d7:^'cj'\ putnik "^CJi - »IJi biti prostran
"JUli.s. 'uii, sinovi ''jUJi - 3^-} spojiti se
-fLj[ - ^\ dati nekome da v_.u}l , s. ^'-^ napor, umor, ,

'
pravi trud
iLj ,
pl. "oIjT , ki v_.U;i - C_oo"| umoriti (se)
^Ll , s. "iU; ,
graevine, zgrade JiUJi - (_j)ijJl, pouiti se
Jju^jjI Ebu Džehl; neznalica jLlI - -^^JJ:] složiti se
il^^l Ebu Hanifa (ime "JLiJi - JiJ\ uvati se

ovjeka)
"oLiJl - 0^1 uvrstiti
jj\X\ J\ poasni naziv lava
o-*j| poz. o-»^ . c vršci ili
''._j1_^ i , s. "L.L' , vrata najvrši
{Sj> I oinski 'i\^\ - \^\ oslanjati se
112
''f^'l
dovršiti *jpi dvojni

"(.Ul - )'1
-'îSil , s. î?', odjea

"Jus. 'uC-l , magarice
\X[ -Ccj)'^^*\ odgovoriti
^,-sO\ y\ doi
~Vu\ - ( in IjIÎ odazvati se,
(^)dl dovesti, donijeti
pristati na nešto
CJ^) jt dovršiti, uništiti îj[^\ - jl^l prei nešto "^
dokrajiti
^1^1 , s. [jl-^l , najbolji
'i"lS\ - OU'I nagraditi
'*^lJ\ - L-1 ljubiti, voljeti
jjStfl _ JjGj oklijevati
neemu "Jî - 'Jî gledati, pokazati

( il )
'Jh naginjati, težiti
-^^.f- --Ij^ _ C~i.:»l kloniti se
op\ - i-pl postaviti,
uvrstiti Ûzî - J^l truditi se
"op\ - i-jil ustaliti se *iUj:J\ trud
Vl,pl- ^l^T, djelo, trag, V^(,s. .djedovi, preci

pria, predaja
-'juil^s. -'JJJ, tegobe
y 1 ,
pl. 'jJJ\ ,
plata, nagrada
JlJrt^^ obilna nagrada

-*o^'1 , s. ''^ji , treine
- "Ct^ tjerati; provesti
"^^Srl
Y\^,pl.-'rlfT, grijeh
M^1,s. '^ ,
najamnici
*uCt*1 , s. tji', protuvrijednosti
-i\j»\ , s. . , dijelovi
neega, cijene
\,s. •'pl^ tjelesa, tijela

''o^;Xl,s. ''cA', osmine f
,
1,s. "*j1^ tijela, tjelesa

-iLJL - C^'î^'^ hvaliti ,
nekoga da
0^1
^jjil Gii dvanaest za m. r.
''jll ,
pl. ''JU , smrt, rok do
s^^GjJ} dvanaest za ž. r. koga se živi
oLJJ dva âJ , s. 'jj^ ,

jaki
''i\^V - Syb!l jako se žuriti

obiii dvije
p-1 s, -
?-'1 , šikare
CAJii>:^l po dva ,
•'^Ci-.'l -"a^" složiti se

ooJiil uoiii po dvije
113
'jJi
jednoglasan zakljuak ^>_.l1.| - IJ-l voljeti, ljubiti

fî
svih vjerskih uenjaka
til*. L-_»!l Kako mi je drag!
O- t ,pl. p^l šikara
w^l ,
pl. l--il=^l, draži ili naj-
»^ 1 ,
pl. »-wo. , sav
draži
^*l , poz. ''j-*- , ljepši ili naj- "'j-o-'l , s. "'jl^, užeta, ko-
ljepši nopci
^^j-\jj.\ , s. ^;jJi» , rodovi, rase i^\_«J\ -O"0î uvati se
<=eJ:o.|,s. r-Lu-, krila ijU:»i - C)-«^'i skupljati se,

brinuti se o neem
i\j^ I , s. _^ atmosfera,
, vri-
j\Ji^\ - 'Jjc^\ omalovažiti,
jeme
poniziti
ol^") , s » šupljine, unu-
,
jlSS.) - jšCJ-i kupovati

trine
hranu pa je zadrža-
>
Li'}-) ,
pl. 'li_,^ , šupalj; nepra- vati dok ne poskupi
vilan glagol u koga je ''jL-o-l - 0--î nositi,

srednji suglasnik slab odnijeti
'jj^\ ,
poz. '-Asi-, krupnijeg ili "fl^jî - tsy:»-i zauzeti
najkrupnijeg glasa
"'^Gt^l - ^bJj biri potreban
Ja=-*1 ,
poz. J»L=^, neznaniji ili
*Jlli>'l - ( J Ol^j
1 tražiti
najneznaniji
izlaza
JL» 1 , s. ''j-» , pokoljenja,
('j6)tJL:»*i prevariti
generacije
"jCs- 1 , s. ^J.f , kamenje
_«»i ,
pl. i\j^ \ , najamnik
*î jedan; neko; niko
11=^1 po jedan
(iza negacije)
î\^\ s. ''^ jo^ predaja
, , Ji>-1 jedanaest za m. r.
^J^\,s. cr—»I . najbolji Ct-jJl proizvesti,
yri^l -(_,)J»U> obuhvatiti stvoriti
->.. fc'iî neki od nas

;;U1 -(-j^)3U I obuhvatiti;
pogoditi; zadesiti ^;,J^rJ£J jL=.( dvadeset i jedan
tC»l , s. ._j_-<^ ,
prijatelji •pjbjiÎ neki
8
114
1^
»
i5jJl jedna 'flSljJl - ',SiJS uvrstiti
i5jjj^ jedanaest za ž. r. 'SZ\ poz. pflCli , vrši ili na j>
dvadeset jedna vrši

'îj!^ j ii-i^S i
"*f>u1 , s. ^^^ razum; , blagost

iJ\\sL\ - '^'ij^^\ zguriti se
4 i >
tl»-l , s. ^', roaci; prijatelji
^j\'J^\ ,s.
'jj> , slobodni
"*JL>-'* , s. "'jj-, tovar, teret
"j^S^'i -'SJ^ spaliti
.|,s. ^>., slova ^'t ,

pl. *y^ crven ,
- prisiliti
^^\ij^\ '^^l skupiti se
''oO*' ' . s- "'•JJ-*. žalosti, tuge ''Jlj-'t , s. "^JU, stanja; godine
'ô\j^\ - 6>-'i ožalostiti 'JjJ.] ,

pl. j^' velikih lijepih
,
nekoga oiju
û-^l -(-!)S-=-l osjetiti
!u^l oprezniji
''jL^l - Cj'-^^ initi dobro;
-iL=.l ,s. tj-,ziv
urediti
-iCI\ _ L_J| proživiti
"oC-^'l dobroinstvo
J>U'l ,
pl. o-l^^ , ljepši; '^L»1 , s. "uj» , vremena
najljepši
^ .
pl- »S^-'j, brat; prijatelj
Ai ^^1 Ala je divan!
''^ ,
pl. "6t>l^, prijatelj; brat
i'B^l^s-l Krasna li rukopisa!
-Jlil _ ^T pobratiti
\Js\ ^.-».'i najbolje znanje
-ili) bratstvo
iil. ^l.>.*\ ljepši nego ti »
— ;5î izbrojiti
•jCil.s. ^„Ai , vijesti
Lifl»-\
donijeti,
•jCil - Cnil izvijestiti
-r-
dovesti "oi "ol^t sestra
\ , pl. ,
"LjUiJi , s. "Li»^ , drva za

"'fllril - jLl'rii završiti
gorivo
j=.1 preci umrijeti; pogi-
''f\î -f-nil
^^S^\ , s. pŠ^— ,
propisi, od- nuti; ugrabiti; preki-
redbe nuti
115
*C'i'
"ollni-i - uî sakupljati; jiU-l , s. jli, moral; udi

pohraniti
t>U.r s. *J-U. , prijatelji
"'oCL:ii - c ;."). :ii ugrabiti
trL*- 1
, s. ^j~jf ,
petine
'^^:>-^\ - ]A^\ pomiješati se,
zalaziti medu "^Jljil , s. ''Ju. , ujaci
o>U;.l - ailC\ ne slagati se; "o^^'^jS. '^ .prijatelji
izmjenjivati se
'j°-\, s. r^ , braca
j(~^\ - yi\ odabrati
i_l-Jl_^! nesretnik
jLii^ - tjiî oholiti se, po-
tSjil bratski
nositi se
oCtii - oliil izdati, izne-

''jjil posljednji
vjeriti ljj»l konano, najposlije
''iil -i lil uzeti; poeti ufit ,pl. 6^1, braco

, 'i , .t
>. I , s. ts>. I, druga, drugo
i-i I ,
pl. oU. I , sestrica
'rl_;il^ - rîl vaditi, izvaditi
^lil <jj>\; - iSi\ izvršitij
.>j»^1 Jl^ryil postavio je, stvo- dovesti

rio je "'»lil ,
pl. .^jGm, estice
iSji'S ,
pl. >- 1
, druga, drugo
'S}^\ - Îj-" raditi jedan
"^^Liii , s. %-ii , daske, drva protiv drugoga; ne
slagati se
olii-ii-i - ijiP^l oblaiti
j-'lM _ _;1j; išeznuti
grubo odijelo
"^^Cail,s. '---li, plodnosti ''sjbl - jlii omotati, oba-
viti
-OL ''\ pozelenjeti
iTlil _ ^Gi podržavati
*J:A.,ii\ - jlî skvasiti se
^Sl, pl/^bT, uzgoj; od-
"žLU.|,s. LLi pogreške , goj; obrazovanost;
i\xi\ -Lkii pogriješiti moral; uljudnost

r'' ^ * . .
tiii I , s. v--; j| , uzgojeni,
"^jllii , s. >ki. , opasnosti
obrazovani književ-
tjî^'l - C;<»ii-1 biti iskren nici
8*
'
116
j' >i
i^
Ji\ - ''J'S! umotati se
''jL'i], - 'j^:>\ pohraniti
''JUM - îl staviti; uvesti;
pomiješati
"ilCJI -iljit stii; shvatiti
^dbM -iljil stii
iV\\ - ^î\ tvrditi
"Jliil -UJl ugrijati
*jl2=4 -S^4 opametiti se,
dozvati se
''Oj! , s. JJ S, dokazi; vodii
-žUil _ jil približiti
''i^jM , s. "flSi , lijekovi
"'»--.M ,
pl. *L j\ , uzgojen,
obrazovan; knji-
ževnik
''oCJi.s. o-.j, vjere
i\ tada; pošto; jer
\i\ kada, ako

i
'^\l\ -'*J^\^ pregovarati,

napominjati
C lil kad god
jU-ii - J-'^l pohraniti
»oM , s. "j-bi ,
podlaktice;
aršini
*jU'i} _ Jî\ pokoriti se
*L/-^ i\,s. J^ i , oštroumni,

dosjetljivi
117
"^jtCi
u>«jl etrdeset fj\^

Irem, ogranak ple-
''jijjjl - jJJl povratiti (se); mena Ad

odmetnuti se od vjere v_-jjl ,
pl. <-.>\j\ , zec
*cijjji - f-JJ 4 okaniti se

rbJ , s. ^!>, duše; duhovi
^Cii - f^Si odabrati
^\
o jjl , s. jbj trijemovi;
,
**^j\ - '^jl dignuti se adori; stanovi

"*^j) visina <ljl prema
tlJLJjt - t^'jl napredovati; jUj) -.^»Ji odbiti se
dii se "jUiJi - ^;T^J\ odbiti se

"û^lSjJi - CiJJi poiniti;
fU-iJi - jU. ij\ pritijesniti
izvršiti
se, stiskati se, nava-
7-yJi - r-M razveseliti se; ljivati
smiriti se *i\jij\ - ilijl poveati se
^jljt.s. *jVj,noge
^ck -^-î
- 0>^Ji okititi se
i)jj.j\ molim te
jjjl ,
pl. j->-> . plav
"iU.j\ >jl spustiti
t/ 3i
- '^y dijeliti milo-
Jbjl - liijl staviti za se na stinju
konja
"'jVj\ - '^j\ klizati, otiski-
jUJl , s. "jL opskrbe
,
vati
''jCJi - 3^ji poslati
O*^ jl . s. o^ J vremena
.
''jUjI - J^ji ekati, vrebati

0-*3i - J'J'" umotati se
'u^ji ,
pl. 0^jr,i5^b^ 1, zemlja ^ '•.« .* •'. >, .
r\}j\ - rjj muževi;

il^jl - j*jl grmjeti supruge
« jl ,
poz. *Jj, oC, udobniji ili ''»j^jl , s. ilj , opskrba
najudobniji (život)
Ji jl ,
poz. "'jJ U , više ili
'jS\ ,
poz. jO , napredniji ili
najviše
najnapredniji
Oij) - o-.J- gizdati se
"Li K^l - '>_J^1 posaditi nekoga
na konja *i*\l\ -'<l;i pogriješiti
118
-'iiLkiJl
'^Li , s. "Vj-7^1 , sedmice - Ca^-:-! tražiti izvi-
stupovi
ješe
ijji>L 1 , s. *i \p»- 1
,
- jLi<L:^l uzeti u
"^Cl - ^LJ slušati jedan f
službu ; tražiti da služi

od drugog; priati
jedan drugom liu;î - ( _; ) liij-j omalo-
važiti . ^
>_jL-I , s. ^ , uzroci
"tj^jU:-:^! - ^jJišî prisvojiti,
^Cl.] , s.
/^ , sedmine
oduzeti, dobiti;
''JLJi^ - ^l-i spustiti; uzeti za doglavnika
objesiti liiiCiIl -tiJbtUi imenovati

> .1 '«
,
»^Î,pl.
, >
»^^L
,
,
, .
sedmica nekoga nasljed-

I
.' »t
nikom
j.
"ib-l , pl. sJjLI ,
profesor - j^^Jcî pozvati
[j\liJL.i -oilMtražiti dozvolu - 'Sxzl\ zakljuivati
j lei-i - ^ U-i tražiti savjeta *- 'I

i_A-l -^Â-i biti miran,
''jCjJi -j-^-i natjecati se u odmoriti se

tranju - "^'jCl tražiti
.a;l!} _^,JUi-!l veseliti se milosti
jCl-l!) - Ji^'.~X ..\ moliti za

jbi!!) - CAJiî skrivati se,
kišu
zaklanjati se -5
•
- jl^JJL-\ tražiti svje-

-fuiiJ) -jpiî izuzeti, isklju-
doke
iti
_ '..JL^S pridružiti
i Ufci-l - v-^-î tražiti da
_^\ « ifiiTinV •• ^\ omalovažiti,
bude udovoljeno;
uslišati potcjenjivati
,L >i-l -S -1 odobravati,
-*
I — l" 11 > i rt !
-'l -0,I,al!l odobravati
-*-'!
dopadati se _CjLkL-\ tražiti pitke
"flSSiIjJi - p^^*î uvrstiti se vode
''lJ>uLiî - CiJisî tražiti da

«-^
*îLx!.\ - •pilili moi
se zakune ->;LIi1^\ -tJUalîbiti dugaak,
ûUî - ^^êiî stidjeti se oduljiti se, duljina
.
119
:jUi-i - jUi-i povratiti, po- - ^t-j^J ne odobra-

novno zadobiti vati, osuivati,
smatrati ružnim
''iil^]_ - jU-Jj tražiti uto-
išta ^jLi£.l - 3-il-i okrenuti se

prema neemu, izai
"^^Cs^l - 'oCil\ tražiti po-
nekome u susret
moi
j\^H«^L-l -^^JjL-l smiriti se,
''i\ Juliji - ju-S-i spremiti se
ustaliti se
''j1juw-| sprema, priprema i_f»\_fXl^\ — ^_,_J_I. 1 uzeti u
iCai^l - ^5-aji3-i pobuniti se, zajam

ne pokoravati se jCŠ;£.l -'J^j:^l držati nešto
''lÛal^l^ - (-!> r.a . ;!.} držati velikim, precjenji-

p
vati, oholiti se
se neega
ji^:21i - 'J.$jL.\ smatrati da
"ž>Ui-i - 'jlJ:-) uzdignuti se;
nadvisiti; pobijediti
je mnogo
"iuL-l - 'ip^l lei na leda
"'iilLl-t -C^lijJi tražiti pomo
'
-
j_î!\ j J^jJl; oUî pomagati,
<^L«-JLv«i
^ , .. : ,
..1^ tražiti,
moliti
kukati
-I - ^^H-i-l slušati
.-jI',.^^--! - Lv-:-.! uditi se e.^
^duî - 0C-:-\ privlaiti
Ji>i^:-1 - Sj^l zauzeti
J _ -:-.l uživati
}\XkzJ\, - î_:_-.) tražiti cr
oprosta :w-l tražiti po-
^(xjiL.\ - (^)jjil!) ne biti moi, crpsti, po-

magati se
potreban neemu ^ ' •' *
"^l .\ - ~.\ ustrajati

j,\...i:A ->-oL:-i tražiti tuma-
enje JtJL^l -'CjS-I pitati, tražiti
* vijest
iJliL-i - tidZ^] tražiti raz-
rešenje iiUc^l — lj: 1 crpsti,
izumjeti nešto
"'CUjl-I - }\JlL.\ poi za ru-
kom, biti ispravan; - ;î»lL.l ispitivati,
istrajati preslušavati
120
-il^jL-l - tsy^\ izjednaiti se; "1)1^1-1 , s. ^^ ,

putovanja
zaustaviti se
jUl-l - ;^l otkriti, pokazati
'i\j*^\ - ljj»î ismijavati,
"fti-l -ty»-«l napojiti
trebati
«> ' • , ' ,.
Îst-jL-l - w» V-l zaslužiti *^\s^\ , s. "'(J^ , bolesti
jl5e,_:_-i - ^ Ll-I iznajmiti "'ol^ I - C::X. I ušutkati, umiriti
îJujL-) - oil-x~.)tražiti dozvolu jjJiL-'v'l Aleksandar
''^>C.1 , s. ^ji^ preci

"j\ Jc_l - jjî-i uzeti nekoga za ,
ministra ''{•:A_( Islam

"iCfl-l-l - ^js. .\ primiti savjet - pi^ predati ne-
'*f.>U > ( Jl ) i
-*JUaJ_^} _ 3^^] tražiti da se kome

spoji ^5U\ islamski
'iiji^l - <^j^~\ potpuno na-
"'CJl-I , s. pi- , oružje
platiti
"žUJu-i - (jl^l spavati na
Jilij-l - iJLLl probuditi se
leima
"Jûlj - (i>L.i zavladati, pre-
"^pl-j ,
pl. -jC-'i , ime, imenica
vladati, osvojiti
jU- , s. ^^*^ , zore

\ , pl. ^,^~^ , sme
1
1 - ''^w1j slušati
ju-l ,
pl. ''i_^l , Ju. I , lav cr--
•*
i'.' 1
- 1 povjeriti
"*ij.\jL^| , s. u-J^ , šestine
, zubi
J^\^ Izraelianin, Židov
j\^ I , s. j_^ zid, , bedem
j\^l , s. >- , tajne
jlj-'^s. j^,aršije, trgovi
''ol^^ - -s^«.! žuriti se, bitjeti
^ ' 'i . .
ij~. I uzor, primjer

i i_,il.l , s. cA'Ca , stup
jj- 1 ,
pl. ij- , crn
"'jCJ-I - 'jJu-i usreiti
j^^l, s. A- I , lavovi
iU-.l 4 pomoi, udo-
voljiti i|j^'} _ Vj^\ pocrnjeti
jlt žalost "*i\l_^'| - il^'i jako pocrnjeti

121
,A-1 , pl. ^SyA, il,y- I zarobljenik "litril , s. '*>-iyi , prvaci, ple-

mii, ugledni
4.U.1 - *jLiJ sliiti
v_s\ysi\ - ( JI) o_^l nastojati
*;Sill -j[i.| dati znak
da nešto sazna
^.
ij^\x.\ , s. ^_^l
eš'ariskog pravca
,
pripadnici >J>il , poz. ^^ , Ugledniji ili
najugledniji
- Li* krenuti u Siriju
"ftj.^ f "ÛJ-I , s. "^ ,
pjesme
jLwt|,s. ^,pedlji, eperci jUil , s. "^^-t , kosa
Lil - -jlil nahraniti
L- I 'iSjjJt.\ ,
pl. a^cUl ,
pripadnik
obii,s. sT-i , rasuti, raštr- eš'ariskog pravca
kani Ju.il , S.
s. JiJi,
J-i-i, zanimanja,
i\x£\ - ji) dodijati poslovi
i 'T
'i\'ji\ - iS^\ kupiti j-il ,
poz. jU teži ili najteži
î=(ji^\ - Ijc-i uvjetovati JlSl^l , s. ''jSli, likovi, oblici
jUjil. - ( j ) J-iî baviti se

^,.fX.l , s. ^ , mjeseci
neim, raditi »Uil , s. "i^^ , stvari
"*jL-ii|
<L^1 -
- jl-ii] zauzeti
"'^Lii , s. ^ ,
profesori;
J^jii) željeti starješine
'J^\ - "jî biti poznat, po- "'CUl - C-Cl pogoditi, za-

stati glasoviti, stei glas desiti, nai, dobiti,
uhvatiti
Cli.) , s. "ibi, zime
^\j4-' 'i v^' Ispravno je
- ^ ju^ I , s. jjf , stabla odgovorio
ijoL*? 1 , s. i_^ osobe , Ûl _ "'j-'Lfl^ natjecati se
*\Ail strogi,
u podnošenju neega
, s. "^-njJii, jaki,
moni Ûl - ÛJ poniziti se,
. praviti se niskim
jJil ,
poz. \j^ , žeši, gori
J^CA poz. , jj;^ , najmlai
ji_ril , s. ^. ^.^, zh, zlikovci
r^-r^[ - jt^l osvanuti; biti
'ill^l^ - 2l>ii Bogu druga
pripisivati ^^\^ ,
pl. ^~_;U>i ,
prst
122
'
>-'.
'^J^t ,
pl. "^^ , boje
tUÎ , s. ^r«^ zdravi >
Ûl-l , s. ''>-:-Û , drugovi,

vlasnici
iijU\ , s. ''jj J^ ,
prijatelji
jjlJI - ''jx-iJ dijeliti milo-
stinju
•jl^^ - ('J^)JÎ ustrajati,

biti uporan u neem
>_;UeJ»^\ - C-JcJL^l združiti se
'4 - liill poredati se
V-ilk^l tehniki izraz, termin
Uik!«! terminološki
- ;j-W»l narediti da se
eLiJrfl C
napravi
^ v_.— si , poz. v_-j^ , teži
-iu!^l - JL^l slušati «
»I ,
poz. >i«., mladi ili
najmlai; manji ili
najmanji
'_jjij\ , pl. ^JJJ žut, blijed
,
jl^Ju-.) -^î.-»i požutjeti
'Sl,3r*-î - ^î jako požutjeti
'jUl ,
pl. ''jj^l, temelj; osno-
va; princip
^* • f •
-ijU.! - 'J-^l pržiti vatrom,
staviti u vatru
jOUa^ - jJUol urediti, popraviti
^ Ûfli , poz. i. U , bolji

123
'"•1
0'J7-'
•* 1 T'i
»^1 , poz. ^ \.J= napušteni ji
, J>Ul - Jjil zasjeniti, natkriliti
ili najnapušteniji - •jjlm

(•ilij^ podnositi ne-
ij^\ -jUTl dati da poleti; pravdu
odrubiti; izbiti
[JU;i , poz. ^Lt, vei ili najvei
"*;;il^ -'^\ biti poslušan nasilnik
"'iTlLi poslušnost plUi - (jLfej se na tužiti
'^dm -'Sa nepravdu; trpjeti ne-

oduljiti, otegnuti
pravdu
î}^\ -tJl.i nag-eti j\jiS\ -'jjJo\ pokazati, po-
*\M , s. v-j-t , lijenici

moi nekome da pobi-
jedi
"*ijl^^ - 3')J»I oboriti glavu Â.!il , s. jA^ , leda
- jUJbi hraniti, nahraniti
(•Uii
jlj^S aj meu njima
-žLiH - lJLl.1 ugasiti (vo-Ul , s. "jLsf , Nearapi
JIjLI.1 , s. JjJ. , djeca -
Sjl^l^ 'Slftl povratiti
e^) -î saznati; natku-

Jit-I , s. 'J.tl , vrhovi
iti se
''jL^\^ - :/0*l^ pouiti se
j>ll.l^ - jJt. ) pustiti, osloboditi
•fllp^l^ - ('J^)i5Jl1!cI^ initi
jLJ»i , s. ,^, polovne haljine nepravdu, napasti
jlj>l , s. ^J» pohlepe, želje nekoga
,
"l^ljvtl - u^.^) poprijeiti se

JcJhS - ,jLJ>l smiriti se
Ôitl - IjIajî priznati
^Ll^ - ^_jJ.| oduljiti, pre-
^ . tjerati J\Jj*i - 00v*i povui se,
biti otpušten
J^l , poz. J._^
'
, dulji ili naj-
dulji jliifrl^ - jiilpl vjerovati
Si J 1 ' '
>J»l^ - _;jJu" oistiti se iJlSÎ^ - •LiSCJ:*!^ boraviti u
džamiji
Ûil^ - ^LL; pokazivati se
jU~*1 - x, r t.\ osloniti
. se,
j->UJ;i - p-U»_tl^ podnositi
pouzdati se
nepravdu
'*u>Sr*)_ -u>is-l, meusobno se
jljuSi , s. jj^ nokti ,
pomagati
124
:6ii
'L.Ct'l - C>1 sviati se JLp"\ _ J>*\ staviti u pokret,

zaposliti
^jLt'l umišijenost
^jLJ^l , s. "*j^*, vratovi
"jUt'l - ji-'l uiniti nemonim
sjuf I , s. i^f' , stupovi
i{xA , s. 'j-i^ , neprijatelji
Â , pl. ^^\ slijep
"fljLcl - tSA*I prelaziti, zaraziti "^'
'rl»^\ _ rSJ'i iskriviti se
''j\1tl - jii pripremiti,
pripraviti j^t.pl. jji, slijep u jedno
oko
^J'^^jA , s. "l>^, ast, obraz
oslijepjeti
•t,b_Al -^>l
"'u^^S*' - ( o«^ ) i>S'*' odustati,
"jl^\ -3>frl biti potreban;
napustiti
uiniti nemonim
V/*l pl- "*r>' hrom
. >
"'jiJ 'f"jj^_ "^ Nee vam ne-
^jUsJpI.s. ^^', desetine dostajati jedan junak
^{±yjj.\ - C-i^JLtl^ zatraviti se iCA - Gl šuštati, umoriti (se)
^'<.yfA , s. ^Cii, veere "'jCti , s. %B , blagdani
"jUaJil , s. '^/-^j stoljea uy>l , S. ujt , OCl
-Jli^l^ - J.p1 dati ;jU\^ - oUl pomoi
'jij-l ,
poz. ^z::)^, vei ili naj- ^j\lnil - ^tl^ uprašiti se
vei '(.Ljil^ - 'uSil^ zadobiti

''(•JUl , s. ''J^ , vlastita imena;
*JiL-:il - JiU!il_ razljutiti se
zastave
ii'jai , s. 'i\-iJ^ , ruci
(iUI -'li-V obavijestiti
*v-j\^l - vlî zadiviti
SA , poz. ''^ l^ , ueniji ili
najueniji ''t>lS^^ . s. *!» ,

ciljevi, svrhe
pl. lilt! , vrh "'j'S^L

- j>l potopiti
'J*1 ,
poz. Jl^, uzvišeniji; vei Jlj-.^l - J-'-'S^t kupati se u

(o* ^'(p' )
suzama (oko)
"*>'
^M\ , s. , životi
jjil poz. *>.>, obihiiji ili
,
''jCf'1,s. J.V, djela najobilniji

125
oU<ut
oCai),
126
-JCiij) - ^Ji^\^ iziskivati tC.^1,s. 'is,/,jaki
e.Lkii\ - -«>.:<< sjeci, vaditi '_,: K^ i , s. 'j^îJ\ najvei,
"^JGJI -OLijI, raspolagati najstariji
neim urWOXl velikani svijeta

j\jJI,s. jjl5 koliine; vri-
,
*j^ \ ,
poz. j^S^, vei ili najve-
jednosti; sudbina
i; stariji ili najstariji
''(.\jlj\,s.
"f'jj,
stopala; noge
^^{s^ \ , s. 'i-lir', pleke
*^\'šj\
-(Jb)'(.jj\ odvažiti se,
'^CjLS'i - cl-iS'l^ sticati, stei
istupiti
"j^jji , s. j'Si, neisti, neistoe ^ I , s.

^ , sav
j\^l - jA priznati "JLLrSÎ _{j) Jij:S^^ biti dosta;

zadovoljiti se
"'(•Ljl , s. (»-i , dijelovi
"'fCJl -(_.)^L_j| kleti se

zadovoljite se njegovim ubi-
^r^šl ,
poz. îj^, krai ili naj-
stvom mjesto brige oko osva-
krai janjaovoga poluostrva
^\ ,
poz. u-lf , krajnji ili
^j\^\ - InŠÎ initi mnogo
najkrajnji
"jLkj , s. ^;ii pokrajine *J^\ više

\ ,
i^L-juJ\ - —
;;; iuJl imati jako iz *^\'s<r\ - Oji^t pobiti
baena prsa a uleknuta

^î poastiti
lea
''JQj1,s. 'Jjls, brave, katanci
•iCii^l , s. ^^, ravni, prilike
5;1 manji *>\^,^ji^'l -'j^\^ smrknuti se
"*
Jjijl - Ji dii 1 i nositi; JB 1 izjelica
umanjiti '^\ ^ jrt jesti
'*fiijl,s. "*jJ5,pera
"'jCir'l _ 3^1.^1 ispuniti, upot-
"ol^l , s. "ojj hrana, životne, puniti
namirnice 31i^1,poz. potpuniji ili
t>,'l^
Jl^l , s. lij*, govori, mišljenja najpotpuniji
''flî , s.
^fJ9
, ljudi, narodi "c)^! izjelica
127
IrLi^l , s. Ih^ vree

oVI
128
j-'.,
U - oCi usmrtiti ^^x^\ - 1.1 odgoditi; po-
moi, potpomagati
'jH j^T savjetovati se
y* Emedž (ime mjesta iz-
''ijis zapovjedništvo meu Mekke i Medine)
^L.1 , s. *u>^' , mjesta j^\ ^ ^' narediti, na-

ložiti
"*i)Cl -Ol.* nageti
"^t ,
pl. ^j^\, stvar; posao;
f.U pred stanje; dogaaj; nešto

*»_^\,s. ,A^\, vladari
''fU.pl. '^j,voa
\*^\ pl. ISUj , ovjek, muž
*o^''l milost; sigurnost ;
"'slî pl. -iCj.žena, supruga

îjCl.pl. "'ouCI, vjernost, po- ,
vjerenje, povjerljivost, juer

u-^1
pohrana, amanet
•tCZ.\ -J-^1omrknuti; postati
''Za ,
pl. ''^\ , sljedbenici,
'iJL-!.\ - iCJ.1 uhvatiti, držati
pristaše
^s.'Jx:^\ \\ Mekka "'jlill^ -;^1 padati kiša
"ôlSlll^ - o'sCl biti mogue;

"oUaî ispit
moi
Vx:L\ - hvaliti
r-lJL:
C
r'.ijC.]
''ilsCI , s. ol^' mjesta.
pružiti se.
1)^* - 3^^ nadati se
protezati se
"'jl'i ,
pl. t)C\ , nada
'*LiLi.1,s. f-b.', koristi; uži-
vanja; namještaj ^1,pl.Vi^, gladak
•i>bl.i - VLl.) biti napunjen, '*^\ jasan, lak, bliz
napuniti se sljedbenici
'^l , s. il. I ,
"UIl.} - '^4 ustegnuti se, narodi

biti nešto nemogue ';ljCi! jJ.V'1 prošli narodi
jGl.! - jl2.\ odUkovati se,
"o-t -^ ;.j biti siguran
odvojiti se; razlikovati
se
i^\ ,
pl. li I- '^ 1 , Želja
'•< * ' -
"'JLi.l , s. Ji poslovice olî , s. c-;. , mrtvi
,
129
jUa;i.
*^0-*l "*^' valovi u^LJl

.
s- . , s. t>-J '
, kucaji srca,
bilo
Jl^t , s. tlL.', imeci
r'-j-r' I
>
pl-
v^ I'
I . cijev
ji_^l , s. _^-l , stvari; poslo- ,' •« •^ -
iL-iJl ^.; Božji poslanici
vi; stanja; dogaaji , s.'
'
,
^) ,
poz. Û', vještiji ili :ljl ti
najvještiji -
^liil^ 'î;! proizvesti
''jCl, s. "^^ milje ( J:- = 400
ol jecanje
koraka)
'p^" I VI
"1^1 ,
pl. tiy 1 , vladar
CnJI VI (Ž.)
6a:- ^ \ ^1 vladar vjernika
j.- '
•
i , ^ ,' • 't ^->ol - •? Ju] oduzeti, eks-
1—--( , pl. OU-. 1 , majica
propriirati
0-^1 ime ovjeka ^LiJJl -^^,Jjl;| raširiti se,
i^l razii se
nepismenost
;UjÎ^ -^r-'iiJl pobijediti
Ol da
jUflj:JI^ - » a, „n :; j,
. raspoloviti (se)
ol ako
"i|jiiJl_ - i^jJaJl^ saviti se
ul - V[ samo
jULi;!^ - ^Âij'I^ ekati, oeki-
jI da
vati
ol zaista ^pLk^;l_ _ pilJl_ složiti se
Cl ja jliiJ\_ _ ^jLjliI koristiti se
.^ "'Cl , pl. <jT, posuda (>U;~j'l^ - ^>jLi;I_ stresti se
'>.^\ -(cinL-lii obratiti se prei

^^^l ~ O-^'l.
• - ^-.
û u I , s.
vj-T-"' I . Cijevi ^La.: - p-i^M osvetiti se,
okajati
ol;^ ,8. jj I , ženske
-JU^-I^ - ^j^M svršiti (se)
i_rL 1, S. ijl—J[, ljudi
4 ..'?
(
Jp t;A-i:l_ stii doprijeti
^5-1; I , s. j^ 1 . oC^\ , ljudi
jUjjI^ - j.«>^l iskoristiti
osbl - JiU I nadvisiti
(priliku), ugrabiti
9
130
ys'jjS\ j>\j^\ iskoristiti priliku tÛaJI , s. ^-x^ ,

polovine
JL-ul - j-iJl^ saviti se, pre- biti pravedan

viti se
-•i ^ ' Ûttjl pravednost, nepri-
jjj|,pl. oUl ženska ,
stranost
-žli'l - î-\ spasiti lil^^l - li^^l vratiti se;

otii - ^^
iCk\ - J-fil pomoi nekome
'*j-\3âJ\^ - fS^t prekinuti se
jU:\^ -J^l ispuniti, izvršiti
pLkJI , s. »-k; kože na koji-
-žiLi't - 'J-i'l^ rastupiti se
ma se osueni ubija
jl-J^'l. -'j^\ spustiti se, sii jL_kJ>^ - j-JaJl^ poklapati se
'*Ji\jJ. \ - ( ,> ) ^Ji- \ skrenuti s neim

jiUiji^ - jikj'l otici
"'iLLi.^ - Lil^ nazadovati,
padati (OjJJaj'l odvesti
iL-si i^ - Û; l_ naginjati ne- "Sl'^1 - i5^'l saviti se,
kome; povui se
smotati se
"'=.\jj'l _^jil^
prevariti se
biti zavaran, jLiiJl , s. ^ , mišljenja, nazori
jLkJl^ - __,iui odgoditi,

j\i.;|^ -jJul opomenuti
priekati
JI JI - Jj-'l spustiti; objaviti (>UjM,s. (wo' domae živo-
,
"^L_jl pl. tri-' u-li I, ovjek tinje, blago

,
"fUJI - -JUJl udijeliti, dati

jL-JI ljudski
jCL.j\ - jjiljl zaplesti se
^Lij\ - LUl stvoriti; na-
praviti, sagraditi; poeti v-aJ I ,
pl. ^jJ 1 , nos
i\JtlH'\ vještina u pismenom
iliJI^ - juIjI provesti
sastavu
^
i^Lui
' '
s.
„> " dasi
i" •
iULSl^ - j^JLJl zaklinjati ne- , ,_r-*J
koga; recitovati jLiJl^ - JOJI trošiti

'*r'\^^\
-'fj!j.\
raspoložiti se j ' • ^ " • . .
^LUJI - Ttjrjjl otvoriti se

'
' \\ - "v-iji raspuknuti -> - • ,^ ^' ...
j\^l - j^l odvojiti se,
jUiJ \ , s. y.al; ,
pomonici osamiti se
131
"^^•l , s. tr-*^ duša; lino

fl> ^ • ^ -' ^ •
^l.i l i'A — 7f i rt Ž ti otkriti se,
osramotiti se
jlLiJi - y^[ rascijepiti se
*jjuj\ - jliJl rastupiti se
t>\^l - C>SÎ propasti

132
'SS\
Jjl prvi "'^l zb. im. pl. oj-'l*^ ' ^1*1

stanovnik, porodica
tblill 'jji poetak zime
'. i S»l3*i Francuzi
*Vjl ovi, ove
iUJjt oni, ti, te

Si'^ \ y 1 književnici
^CJv 1 ^' \ dobroinitelji

oVjl , s. o\i , vlasnice
îjtll^") istoriari
''iVJl , s. jJS, djeca
^ ' K jjl^jj'i ^' 1 griješnici, zloinci
iilVj\ oni, one
<^Sj 3*1 Rimljani (Talijani)
^jl , s. ji, vlasnici
^tUJl ^M pokorni, poslušni

^LJ'JljJjl pametni
. .^ > t 'L~>_jJ!}>Vy\ arebiste
^JljJj) ueni
j^^y\ savremenici
Jji prei
jliJI^'i licem jerci
JjVl najbolji, najbolje
î^'j'^S Dobro došao! (za-
ijV 1 ,
pl. JV1 prva ,
pravo: Došao si svo-
jima pa budi ra-
JjVuJVb koje
zonodan)
*U jl, s. Jj ugodnici •"'iljU \^
-dšk \ uništiti, upro-
•j>( (»Gd uh! ah! pastiti
''(.Ujl,s. (J*S priinjanja, 0>1» 1 , s. J» I, stanovnici,
umišljenost ukuani
i'* i ' ^ ... ...
ii'l»[ - C_.l»! pozvati, dati j»» I

,
poz. (.Ji- , vazniji ili
potstreka najvažniji
^xS\^\^ _ iJUl sipati, rasuti ''JO^ -[)>'l napustiti,

zanemariti
J(»V^ , Jl*l , s. t)*'l , stanovnici
ukuani *'jlS* I > s. U>, strahote,
"i\jL^} - ;sxLb} ii pravim opasnosti
putem ( ^ j ^_^ 1
,
poz. Cn'jt lakše
iljia I - tsjift 1 dati na dar o . — »I Ala ie strašiv!
"'f'j*^s, c^, piramide is^ to jest

133
is\ da (uvijek sa s^jul^ - '^S\ pohraniti

zakletvom)
jkjl ili (ijLjV t , s. Ju , ruke
43 S isl da, tako mi moga
•ilJil - (iiT muiti, uzne-
gospodara!
mirivati
koji?
"^r^l _ Cjjji donijeti
- ^1 vratiti se
"fU«! - jP»jI oporuiti;
Ijad (ime arapskog povjeriti
plemena) - J^jl dopremiti,
JU»;1^
tebe dovesti, dostaviti
uvaj se! UjI takoer

-Jll^ _ skupiti
ri vas 'j.S\
iUl _ jiejl prijetiti

s.
''f_j^,
dani
"iUl - jjl ispuniti
Su
-»
nas
iUl - jLjjl naložiti, potpaliti
njega
jlil^ - ;^jl natovariti
nju
^ ' - .{
JiLil^ - JiJui probuditi
njih
-> ^
?li^ blagoglasje, harmonija;
njih (ž.)
note
mene d(ju\ - 'JxA uvjeriti se
koja? i-M^ - 'dj\ dati, obdariti
- jT dati i\š[ - iT ji dati znak

, s. ^.siroad j,\ji\ - 'l'\ narediti nekom
"3-
- odabrati da nešto uini

'J'\
0L5 , s. i>^ , zakletve

- j^jiprivrstiti, svezati 1
- ''^Ss zahtijevati
0^1 -(;)u-' vjerovati; vjera
^cM\ - 0-5 1 krenuti u Jemen

- A»ji stvoriti
U' I što god
"fUl -(Jpt^jl nadahnuti,
objaviti o-^ 1 ko god
134
O-'i gdje? L^l o! vokativna cestica

za m. r.
Li gdje god uiji o! vokativna estica
za ž. r.
Lol koji od nas?
'pjCI koji od njih?
^
~^(ju\ - ''aj\ zavarati, > i«
koji od njih dvojice
ili od njih dvije?
'
priinjati
_i
s, sa, za, u, pa, tako mi! "'crî ,
pl- utjjI, bijeda, nevolja
ili Tako mi Boga! S-u Loš li je!
v\ ,
pl. itl ,
prodava, »^'li cio, sav
trgovac w:^ kraj njega
'^^ •^\yA vrata; vrsta
,
pl. ,
Û: , s. ^ , mora
VGi papa
iji — (o«^)i~-i? istraživati,
:);>.' Babilon, Babilonija raspravljati
'oii. ,
pl. iSi\y^\ . jIj-i )
pustinja
^ ,
pl. j^ 1 ' j^ ' jU^ , more
oUT sino 'jal^ 1 ^==4-1^ Sredozemno More
jjli hladan .- < po, prema
'A ,
pl. 5j^. pokoran, 'îf šteta
krepostan, pobožan
"lp4* - CpT biti tvrdica
-JLL' ,
pl. ^L'i , neistina,
Jili: za vrijeme, dok
ništetan
prodavai, 'JJ4 pl. tjii' tvrdica

, s. ^ l>
,
,
,
trgovci ^* U , s. i^Ji; , krasote

,
pl. ob I , vjena "žj/ — iV poeti
L divan
'*Z U Jo pagoda, mnogobožaki
i —
,
pl. jt 1 , bunar hram
sila, snaga jV ime sela kraj Medine
135
*'j jiT
,
pl. 1)1 Ju I , zamjenik iJj^. - i)^, podaviti noge
i lei (deva)
V-*;' ,
pl. o^-MI . tijelo
tsî poljski, pustinjski,
"'_>V beduini
kopneni
jx> — \jj pokazati se,
pl- ^J-'.' stvorenje, svijet
'4^. >
pojaviti se
ij^. ,
pl.tSjl^., pustinja, polje
"^Cu jiT ,
pl.
'^
Jju' , krasota
'«xJ^ nauka o tropima i

ju;^ pošta; 12 milja
figurama jj._/ blistanje, sjaj
'^. - ^. initi dobro, jT 2. jT opljakati

biti poslušan rodite-
ljima iJl ) , s. i^^.....; , ravnice
V. .
pl- -'^^. ' >
pobožan oL:.'— pl. ujtCj , vrt
; ,
'j; ,
pl- ->jJ ,
kopno ^L1^ — J=_j prostrijeti
Ir. dobroinstvo, dobro j_J pl- '-ia^LJ, ravan, ravnina

,
djelo
j-, pšenica
^ ovjek, ljudi, svijet
'Ji^ obradovati
-ž^' — hj: ozdraviti
•p5Jc5>ij Blago vama!
_/ Ua.) , s. sCa-u ,
pouke, uvi-
i°^ — i^. strugati
davnosti
''j'^ studen, hladan
JJi — (-;)>^ ugledati,
^ "'il/. ,pl. :.y^., ogrta opaziti, vidjeti

> ' - . -^ .- •' . , ,
^'jij^ djetelina ^,r-aj ,

pl. jl.-»-il , Vid; oko
tjj - j1^' pojaviti se, >-J

o,A<aJ ,
pl. *jy-^. ,
pouka, uvi-
pokazati se avnost
pl- "cijJ. svjetlica
^3'J. > ,
»lii (za m. r.C^^ ) nekoliko
''^>!,pl. '^/i,veo (od 3—9)
''ii ^ ,
pl. olT ^. blagoslov, *.*^ ,
pl.
mesa
^ ,
^_ komad ,
napredak, srea
136
ijCL nerad, lijenost -flSCLj

-( Jc j^ ) plakati
za neim
JiJ ,
pl. "lUl^j, hrabar
(u*)J^ plakati na nešto
îj ,
pl. o^.' trbuh,
:'^$CJ ,
pl. ol^^SlJ , kolo
utroba, unutrašnjost
fXl; pošto?
-ju — d-v Opremiti,
poslati; pr oživiti ^lli j^ za koliko zlatnika-?
'•l-ii poslije jjSCj — ;;;X-^ podraniti,

pristupiti
juij ~J^ biti daleko
j^ nego
ji-Aj ,
pl. tljuo , dalek
• "'.^
il bez
'.
-> - r ' 't ^
-^ ,
1
pl. o\jj^. .
•S*^' deva
-i^l' — ::Ar kušati; staviti
neki na iskušenje
'(JjJ:^ *ja-^ neki pjesnik, pjesnici -{jl' briga; iskušenje
?,? >
ijl jJT, gradovi;
l_j-Ul ^
^
,
« I neki ovjek, ljudi , s.
zemlje
jIA; Bagdad
"*J.>1' ,
pl. ollbsl' ,
plonik;
Ûoju , j mržnja trijem
i., omražen îiil jasnoa govora

-*•' '' V.
^yL; — j^ciniti nepravdu
. .
"*: jjT . jjii' , pl. "j>l .
oi A ,
grad;
zemlja
J-ii 7 ^^ tražiti
ijj*JlJL''I 'sjji islamski grad
•^Li. - 'JL_ ostati
-> ' • >
•*Jii — 'Jb žderati, pro-
i.^ , krajevi.
ždrijeti
dijelovi zemlje
»UJL; , s.
^. dobri govor-
,
^H«j zb. im. govee nici
s;>ij ,
pl. o\^| krava; , .»UJL. ime mjesta u Rusiji •
govee (današnji Kazan)
i ,
pl. e-U , kraj, dio il^JiJi Beograd
zemlje ~
'^'f^, ^. postii, stii,
!jo , pl. tlJL; , ostatak doi, saznati
137
glup, ogranien o-jj Bosna
,
pl. tuL dobar go-
, i5jj-jj Bošnjak, Bosanac
vornik
Jaej^; Ijepota, svježina
'i da
"l^^' - SV zapanjiti,
— 'Ji istruhnuti
nadmašiti
pl. C^, nesrea _
,
jL. o^ biti jasan
- 'lii
praviti, graditi
CJ1 nauka o poredenju, me-
iU. ,
pl. i-l. I, Zgrada, tafori i metonimiji
graevina
Venecijanci
^ ,
pl. o_^, soba; kua;
stih
zb. im. j^jt;

, jagodica — oL biti nou;
prsta; prst prenoiti
pl. oll , ki ali
^:X31^ vino - I>1; nositi jaja

o^^se— postrance
"*.>-; ,s. ^>-î, bijeli, bijele
lino
zb. im. j=^_, jaje
Umejjevii
5_,Jalj - _p4h životinje
Abbasovii veterinarstvo
pl. u>r»-i sini prodati
>
^fV; T f-^'
graevina
i>_j medu
pl. ^, graevina tiJiT nJ tiJui 6^' pred
L,_lxJl i^ oblik rijei
4 *'>
"i>j' — 'c^ rastati se
pl. oLL. kerka ,
u^j jasan
vl_« vratar, podvornik
,pl. j, dokaz
iSiljJh il^' , s. i il;
,
pustinje
U-:.u dok
^r>. - (^ tip '^1;' otkriti,
•t >>
kazati , sobe; kue;
138
f
o tako mi (uz rije *iil) (j-*— I' - -I osnovati,
utemeljiti
IT ova
•irl' - jT I pojaati
CjI" . i j; pokajati se .>is-
^' _ (^- ) 'Jl' muiti se,
ilt ta
osjeati bol
oiU Tako mi Boga! - IjJI sastaviti, napisati
_^L- - ^ IJ urotiti se protiv - ÎT savjetovati se

nekoga
- jllT promisliti,
5rtJ ,
pl. 6^=^' ,
kruna promatrati
jrl*, pl. jl==J, trgovac _ 'JJ\ postaviti za-
povjednikom, postaviti
^jiT,pl. '^j\y,era; istorija
poglavara
j^V'l'^îj' istorija književnosti
- (>•* govoriti CjÂ
»^Ct , '^tlT deveti (Uslišaj!); osigurati
ie ^tli devetnaesti jt - jIt raditi polagano

i, i promišljeno
(•u potpun
- SS\ tumaiti
^& koji ima datula
- Lj" propasti,
-«il' - ( (i) C/'l djelovati upropastiti
odgoditi 'Ju Propao! Proklet bio!
Cjili" pristojno se "r-' - S^f^ natjecati se
držati -
XcU •i^C; udaljiti se
v_jSl: izobrazba, uljudnost J > ,'
Jas\Z - Ci^Cj mrziti jedan
prema nekome
drugoga
.* i' - Si . .
ôt - ^M uzgajati - JjlJ mijenjati se
iil; - isjI predati, izruiti; - \ proglasiti nevinim

'S.
dovesti
- '»-J slijediti
O-.jL" - u^l oglasiti; prouiti
pl. "'f^Ci, pristaša
ezan ,
139
"ij!/ - A' priopiti, javiti

- ijiSš govoriti, priati
- 'fs^ priati, kazivati

OjJ, s. i^ , slama
- posiniti -'is^ ograniiti,

J>f J^
odrediti
il»j" > zb. im. iImj , slamka
- Sj-=- opomenuti,
jaJlii - ^>L' uiniti svijet- upozoriti
lim - SS- pisati, osloboditi
uj^" - 6?;' objasniti, razja-
pismen
sniti, protumaiti "> . r
- ^jo. izmijeniti,
—^ - li dovršiti, svršiti
iskriviti
•* •' *- ...
^—i-T - p-J zarobiti
- iJS» pokrenuti,
^&j - 0^ (jj. oklijevati maknuti
jU s. ^,-=.1: , trgovci - (
Jp )
"^S^ sauvati
,
jj jljž - i Jo^ obnoviti, popraviti

_ -^^^ sticati
i_^ _ >_j_ô. kušati

- j>U=^ uvrstiti
,_^;.n^ - [>C<i^ olijepiti, - "ja^ poticati
okreiti _ pi^ zdrobiti, zgnjeiti

ji - J.=2
pokazati se - '^J. ustanoviti (se)
s_~Jui - >-.-J.r^ Ogrnuti se - ^3iJ ustanoviti

ogrtaem
- LiU zaklinjati,
i_Li - J» ugladiti, izbrisati
tražiti da se zakune
^ _ mrlje
Jl^ - lS- premjestiti (se);
^j^ - Cjj^ obui arape okrenuti
j^C^ - jiÛ zavidjeti jedan _ ^S^ svršiti nauke,
drugom absolvirati
odobravati - LLi osuditi, pripisati

nekome grešku
.i.^ pod
- Ciii zgrabiti
jji - i^j^ natjecati se,
takmiiti se _ (^) ijuto- olakšati

140
,J^ - (
u* ) "i>^
proi se,
okaniti se
y^-
141
&^ - ^clJ slaviti (Boga) - C)C- poslati
- J^ napraviti da- 'fSfc' - f«tJ5 zlo slutiti

režljivim - ^{JH svaati se,
pl. 9.LJI, devetina erupati se
devet za ž. r.
- iljCa združiti se,
udružiti se
devet za m. r. ->> ' -
- jjCiJ dogovoriti se
• /*-** ?» 1 devetnaest za ž. r. > • -
• 1 " *^ - iuii raspršiti, rasuti
devetnaest za m. r. >! ' .,
- »AiJlj junaiti se
;iu- devet stotina
jxlj - j!ijS mnogo govo-
u>» devedeset riti, prenemagati se
- vi- osuditi, smatrati jjj-^ - ijiiT pojaati, podvo-

struiti
glupim
- Ci^ poastiti
natkriti
- (^ji-Jij postati kao

- i-ŠJi umiriti, ušutkati
vrag
- 'jils lei nauznak j . '
- '<-r>~-
ostariti, obije-
- 11^ napustiti, ovlastiti liti nekoga
Jl-j - |U rei na kraju

^JH - jL__i sagraditi,
uvrstiti, oblijepiti
klanjanja:
- ?^JU; hrvati se
Oll «_»- j j pL-Jc (.5LJ I
- 'Ûu" izmiriti se
~L-j - (
Jp pJL predati
, s. wjL^" djela (pisana)

(
Jp ) pil pozdraviti
tješiti
- ts^ istupiti,
J-
istaknuti se
nadjeti ime, .i
- '^Xo vjerovati,
li
imenovati, nazvati potvrditi
»- ^-i«>. > » t^^'t kazivati, pre-
dignuti (pogled)
davati gledati na ovjeka
- JlS ugojiti, utoviti - «jI^ obložiti
^Jj,^^ - i>- ocrniti, pocrniti -cJu objesiti, razapeti

142
CCflf - J^ klanjati; zaže-

Božju milost
Ijeti
Njegovu Poslaniku
'^ - jL«^ odluiti
J^^ - -JijJ, sastaviti, pi-

sati djelo
IjijiJ ,
pl.Lk^lJ, djelo (pisano)
„^j^ - <-^j-^ spustiti, oba-

rati (pogled), gledati
niz ovjeka
- j'j^ slikati
- jLS^ uloviti
- C.^ mnogo tui

->i -
-'JiJij^ zauzimati
- 'f-S izgubiti, potrošiti,

Cp^
propustiti
~> J ' '
i^" (J\)Ci^" doi, doprijeti
143
>!,,,
namjeravati, - jlii; izvoljeti
htjeti
- (_pJ odlikovati, pret-
il^~' - J»i oslijepiti nekoga postaviti, promaknuti
ijjju _ ijj^ zamijeniti, - jiiJ ispitivati
naknaditi pregledati
jiu^ - 0^_jc naknaditi - ^^C-^- razmišljati
Ji(if - JšCu' praviti se nevješt - "^^^ promisliti
iî" ÛT - .-i-Ju: praviti se

- ^^ pokriti
filozofom
'j-U' - jjfc pozatvarati
- 'j'ji prepustiti
-«-« - _«-» mijenjati se
bez promjene
- 'S^ oholiti se;
-^*-" -^ Crf
mnogo govoriti
--^-i-r^'
- C-ii udaljiti, - ^'(Lr susretati se
otstraniti
šlju (od Jj) uvanje,
Â_*j - _Ac mijenjati
pobožnost
^li: zb. im, s. i-lir, jabuke _ 'j:^ boriti se me-
^lij" ,
pl. ^_ljij" , jabuka usobno, potui se,
zaratovati
^lij , s. i=.liL;, jabuke
jjfej - CjUj biti u blizu
o(i3 - jd" zatirati se,
gložiti se
- ^š uiniti ružnim,
osramotiti
li- - ^l« sporazumjeti se
r - foJL; pristupiti;
CAj^, istraživati, napredovati; prethoditi
pretražiti, prekopati neemu; prednost
^=*-«'" - 'a^ ucvijeliti - jj5 odreivati, cijeniti
^7 _ •^_^- granati se - f
Ji5 ponuditi, staviti
pred nekoga, dovesti
^^" - \J obradovati
- jJ uvrstiti, potvrditi
•ij^ - 3j^ razii se,
raspršiti se - ';JJ isjei; skandirati
"^jj^Ji - Jj rastavljati - 'jir slijediti po tragu

144
"j:,ui
- Jjiij" pregovarati - t^d; uzeti sebi

primenak
povratiti se > >»
natrag pl. J^, brežuljak

JjJJ - J^" rei na nekoga -^ ^ itati
nešto
-^ *::5; blistati se,
uvanje, pobožnost, preljevati se " ^
bogobojaznost
- jJi" sresti, doeka-
- Jy prisiliti da rekne ti, primiti
•i
,
pl. tLjJI bogobojazan, <UJb- prema
pobožan - cJu prozvati
- l/Kli dopisivati se
ona
- i Cd; meusobno se
- oS-' obojiti
razgovarati
ilrtUl - aJ napraviti blagim
- 'J^ oholiti se
•-'(E' - 'J'J^ praviti se

- Caj reci: jo I »»I
bolestan
(Bog je najvei)
jjU - ojfe praviti se
- cJiS^ pouavati ne-
mrtvim
koga pisati
- ik rastezati se
mnoštvo
- OJi^
- »H uživati
smatrati laž-
nim, ne vjerovati; - 0-^ pretstaviti,
demantovati prikazati
41 ,-
- S^ ponoviti - SjlI pružiti se
plemenitost JjJlE - iJ^ pružiti
- f^ poastiti, zb. im. s. »ji. , datule

odlikovati
zb. im. ^, datula
porazbijati
- j^ biti obijestan
- (iJiSl" govoriti
- trti lice o zemlju
- pi5^ govoriti, L^ i-j-
razgovarati lM_?;-t - j> istrgati

145
> ,1
'.-
držati se - j^ srediti, rasporediti
neega
- Ir^ uzdahnuti
'J^ - jJi laskati
- JiliJ provesti
- jl željeti
- istražiti, ispitati
- ^ razlikovati;
L-JL"
smisliti - 'J^j^ prenošenje vi-
- jesti preko velikog

>r ll-J 'JIl: prosipati se
broja ljudi
- ^tj sašaptavati se
- J^ljT spojiti se
jl^\jT
- Cr»G3 nadmetati se u
^l_y - 'f~^[y biti edan,
kupoprodaji
>
skroman
>-r.
- '^Lb svaati se,
'jj.l. -xS\y ugovoriti, -spo-
prepirati se
razumjeti, se
-Ôj potpomagati se
JV - S\y slijediti, jedan
-(li)CrJtj natjecati se za drugim dolaziti*
- fjLb praviti se da - IjU pokajati se
spava - (til) *^^; upraviti;

- Llr praviti se Bozjim krenuti
poslanikom
- { lin <fj upraviti,
- Jft ) i^" upozoriti
( poslati
- j^ spasiti, izbaviti Jx^ J - ^JLmJ; nalaziti se u
sredini; posredovati
- Jji ukrasiti
- V—S' širiti se
- (.Cjc) l^ kloniti se
neega, povui se - ^S proširiti
4 11- ••
-^ - OJ^-J silaziti
_ '^j proširiti
ji-Aj" - Oj-' postaviti; spustiti;
- ^j: obuci, ogrnuti se
objaviti
- 'S^j: uvlaiti se ne-
- y^^ pokrstiti se
kome; doi do neega,
ai raspoloviti postii
naslagati Jr-'V - S^j dobro spojiti
10
t46
- tAS preporuiti; 'Jy - (i> okrenuti se,

oporuiti okrenuti leda, otii; po-
^*'-' staviti nekoga za nešto
•V^ - Uij; umiti se, uzeti
abdest y' ova
vjersko išenje jjj - ÎaJ srušiti se

"f
. • ' -' ' ....
-'Jf^ biti obilno juaat - iJL* pnjetiti _ ^
preminuo je ™ju" - pJU smrskati, zdrobiti
- Jj>j umnožiti; uštediti "iû - S^* požidoviti se
- j*i uputiti, omogu- ijr«iT ova

iti da uspije
iljAJ - L» pripremiti
-'S^-i poštovati
j ova
- 35^ osloniti se
ol?w , s. rt, krune
-(_j)^S postaviti ne-
koga za nešto, povjeriti u-i" . Pl- i-^>r' ' J^rac
- Jjl upravljati, vršiti "*jw; - ^_ olakšati

147
J. 1.4
^ ^ > -
w;Li{ , s. i-ij , vjerni, po- jfe; , s. "^ piodovi
,
vjerljivi, pouzdani
iiJ - (;^> jjj pouzdati se
^ » <jLž. osam
,Q' po osam
iij, pl. oUJ vjerodo- ,
stojan, pouzdan
osamnaest
•*jiJ - (>)3if' dodijali,
biti teško
''jjL* težifta dvadeset i osam

''JJLJ težak, teško
^Û osamdeset
^1 .ibJSj Izgubila te majka,
t. j. ne bilo te! CjJ- , pl. 0^**1 ,
protuvrijed-
nost
ii-L* ,
pl. oiC't , treina
o-s ,
pl. o'-^ ' osmma
i.>i} po tri
Viu. "*i>U tri

t>£ , pl. o^ skupocjen
iLi" hvala
ii-ife trinaest
<llf po dva
;tlw*>*t tri stotine
^liu dvije
Î^VT'i'>tf
iVT':^^« tri milijuna
mili
(>J — ^p saviti, previti
o^':^' trideset
v-j^ ,
pl.^lî. ^Lj, odjea
^' zb. im., pl.^^', snijeg
Vp,pl. V.^%vo, bik
(f ' oi tu, tamo
j'^f.t arapsko pleme
'(f zatim Semud
C
"*jjUr dozvoljen *i jU- ,
pl. oLjU., tekua; dje-
vojka; robinja
^L. ,
pl. e1y», gladan
Jt^ ' P"' 0>^'r ' '^°i' '^'i''» stvoritelj
"jC ,
pl. "o*^ . susjed Cjl^ sjedei
i=^jU ,
pl. f-jl^r . u^r dio tijela Û. ,
pl. ^1^ , džamija
IO*
148
i-.L ,
pl. oU-U. univerza , ijjLj. ,
pl. oo. , djedovi, preci
v_J U ,
pl. ^' 1^ strana, kraj t5j J^ korist
"ilj^ ast liJi* ,pl. j>»l, jare
J»U ,
pl. JUJ. t>Gto.', neznalica jjj«. ,pl. jJu=.,nov
wj* , pl. >-jL» 1 , duboka jama, v-jj«^ — CjI^ tegliti, privlac
bunar iti
il^ prostrana haljina koja f

!i>-
,
pl.
fj
'i* , deblo
se na odijelo oblai,
»jjo- , s. f-
Ji» , debla
džuba
*j--» zb. im. ij<^ , sir

j^ — j^ tegliti, vui
'j^ genitiv
jU. ,
pl. O.^- . silnik; Silni
(Bog)' ii\jc-. zb. im. ^j\^ skakavac ,
JLo- , s. J-» , brda, planine **'-»? >

pl- ^'•'S?- >
rana
oL— strašiv ''si^ smjelost, odvažnost
t)-r» .
pl- U^? ) brdo, planina '^ >
pl- 1;* ' ^-»'-^f- »
zemljani
->.' • '
sud za vodu, lonac
^,p!. »L.^, lice
^tJt ~ rSr raniti
"^lla- ,
pl. o^ll» , brdašsce,
rj^ >
pl- » rana
brdeljak o*.;-?-
°->wK- P'- ->3-r. breme

"';S1 ,
pl. *:iX , tijelo
.
pl. url=t» magare ôk-Sr 7 "^S* tei, trati, ii,

, ,
dogaati se
— Joe^ nijekati, poricati
^.^.Pl- o-l-^. ranjen
jL. ,
pl. jjjL» . j1ji» 1 , djed
-^ ^ fi ^
'ji_^,s. Vj.__^, grane od
>
Ju=. -^ j^ truditi se, nastojati palme
oc. marljivost "'sjj^ zb. im., pl.jJl^, novina
IV jako iljJ — isj* platiti, nagraditi
jIj^ ,pl. jJ^, zid (o»-) tSJ» naknaditi
ob-i-r , s. jOf- , zidovj ^Jjil Alžir

149
jlj^ mesar mnoštvo

r
-£>=., pl. "flj-'l, dio jL*- , pl. oliL*- , anorgansko
->>• osjeka
bie
j. - JjVl liSC*- džumadel-ula (5 mje-
(•> skraeni nain
sec u mjesenoj go-
imperfekta
dini)
'^.j^ ,pi- 'jfJr- , ostrvo;
ijH\Ji^ džumadel-ahire (6
poluostrvo
i ' > ^ '
mjesec u mjesenoj
u-o. — ^,f^
.
ispitivati, pipati
. . .
godini)
(bilo)
JdU- skupina
jl-» ,
pl. jL_s- 1 , tijelo
';^Lf-' skupno, zajedniki
ijL^ — ^^ usuditi se
JL*- ljepota
__>. ,
pl. f L-j^ 1 , tijelo
» > ^
''Ijf — 1^' sakupljati
j_,_-s. smion, sran
pl- ?y^ skupina,
•> - , f-T . >
^5^^ Što je s kreom zidano

množina
"^S-T ~ S^ uiniti; poeti
Cif-' pl. '^', džuma; sedmica
,
't\sf napuštanje, ostavljanje

J-i- ,
pl. jLf,, muška deva
*-^,pi. , anak; velika
^J'V >
pl- t)^> skup, nekoli-
ratna laa cina; sve; reenica
- CJu dovesti privui
*L^' svi, sve, skupa
wi=. - C__U obui ogrta
j>U pl. Ji<^, krvnik, džellat

,
o» — or pokriti;
"o-iL- , s. >t.r^ društvo , smrknuti se
iJ>U veliina, velianstvo 7-u» ,

pl. i=o-f» I , krilo
"> ' ^ - > '
jl1» , pl. j>U 1 , jak, snažan :j^- ,
pl. JJ^- , mrtvac
j • > >>
jj» ,
pl. ijJu> , koža oll. - j.' zgriješiti
j-jJl» "L-j^ neist

7 CrV sjesti, sjediti
led i.u pl. oUo. basca; raj

%Jr ,
,
i-î}f .
pl- i-^^ • ^L—V drug ,
x^ zb. im., pl. j_^ , vojska
150
151
iiJL^,.pl. ijU.-*, zid, ograda ,A»- ,

pl. J!>-<>- , tmta
*^\^ Hatim (ime ovjeka) isT ~ j^4=^ zatvoriti; uva-

kufiti
*XL\1 , pl. "oUlC potreba, ,
nužda, nevolja
'JjM Abesinija
VU,pl. r*£- hodoasnik, 1l.:» — J»-:»^ propasti;

pokvariti se
hadžija; hadžije (zb. im.)
''jl.^.pl. 'JC*. ''jL.*! , uže;
J* liili'i jedanaesti
sveza
oiUi jedanaesta ji^l jlT veze ljubavi
'^jj^\ S iSilXi dvadeset i prvi 'jl.» ,

pl."oCjLo^. jC^, trudna
'
•i
jU. vru žena
.-.0-^ ,
pl. *L».I , miljenik,
u-jU^ , pl. ij-1^ , uvar
prijatelj
Jwl.^ ,
pl. "'jCo. , zavidnik «_*::•, pl. "'^^JL* , smrt
£.U^ osim j^ dok, do; ak
j , i '
*_^Lcr,pl. ^jÛ prisutan >i^ -
f
^». hrabriti,
poticati
j^. pl. '^1^ kopita
,
,
'#-# hodoastiti
^L. ,
pl. ili. , koji nešto na-
pamet naui; uvar V hodoašenje
/"^ ,
pl.
f^ , sudac ^-t' Hadždžadž (ime
ovjeka)
" Jl^ ,
pl. "*Jl>b^ I , stanje
rA- , s. rU hodoasnici
,
''ijL^.pl. "ôVlJ , stanje

''sjli- zb. im., s. ^', kamenje
JU. sadanji, tekui
^''CL'jj. ijjt kockasto kamenje
JÛ pl. *oiL l^ trudna žena
i
w-»
>
,
ljubav
,
pl. ^ , dokaz
^\{îit oprosni hadž

JL-» , s. jl» užeta
,
_,^ zb. im., pl. jLe- I • »jLž-^

IJl^ Dobar li je! kamen
152
^J^ skrbništvo, zaštita *u^^ - z/j^ hlepiti
*Jjt prostor izmeu Kabe i

,
pl. oj^^^, Oj- I, slovo;
njenih temelja koje je estica
postavio Ibrahim a. s.
silili Li^ estica za dozivanje
''s^'.pl. "j^, "'ol^'.soba
^jC'j^ - Yj°-
sprijeiti, zabra-
"*jV - 'S¥ ii svezanih niti, ne dati - ^
nogu skakutajui C'jj^ i\jL — zabranjen,
'^J. biti
"*(vU-' ,
pl. ^yit , koliina, veli- svet
ina nekog tijela, za- svila
premina
1>".w^ pohlepan
'Jl* ,
pl. jjaj-
jj- ,
granica; šer.
kazna "^flj- , pl.
fj^ kolan
,
:\i=~ ,
pl. cjJ^^-^ > kova ^(^ odlunost, pouzdanost,
jjjlo , s. Jua-, granice; ser. razboritost
i. .*>.'
kazne i.j^ ,
pl.
f j* breme
,
j/aoT strmac, strmen

oj* - o>^ biti tužan,
"'^j^ ,
pl. iiÛ govor, ,
razgo- žalostiti se
vor, izreka Božjeg oj«^ zabrinut, tužan

poslanika, tradicija
"o^* ,
pl. "olj-^t , tuga, žalost
"'jjij>=^ željezo
osjeaj
*llc- prema
-^ C,—i^ raunati,
j-^ j^
uvati se, biti
misliti
oprezan
— 1,-^ raunati,
'jj^ ,
pl. "jlÎ , slobodan
brojiti
t.:
orati, oranje samo; dosta je
'ij,\j^ toplina, vruina, vatra uimeBogat. j.

besplatno
!_;» ' 0-^>=- uvati
zavist
"'(•1^=. zabranjeno,
nedopušteno; svetinja lijep biti
•* ' '
^>,pl. ^jj^,xdX
. 1 -* * i.
^ ,
pl. ôLI-, lijep
^j'jJ- korist; sticanje imetka * ,

pl- o-f^ , ljepota
153
J'iH\ o^ lijep uzgoj (ljepota kopati

uzgoja)
,S. o. , rupe
ij^\^ —» lijepo vladanje
,P1. , rupa, jama
*''*
-*^'>-^ lijep izgled, lijepa
->!.
uvati, napa-
izgleda
met nauiti
•,pl. , dobro djelo
j=r ,,
pl. ^yJ-
j>«- , istina, pravo.
--• > *-• >«^
, ^^—J-l dobro djelo dužnost
'
,
pl. x-^ , zavidnik — \jr- obistiniti se
j^^»J v.i
~
« o .
j S. (^ - , sijeno
î=r 7 "Ji:^ poniziti, oma-
lovažiti
s. ^ Li^ , sijeno
J-i* , pl. Ojj^ njiva ,
i.
sUto- pl. oL-,a» piljak
, , "',;jis^ neznatan, omalovažen .
Û» žeti ij-i>. ,

pl. jji^ , istina, stvar-
j-'. nost, injenica
,pl. ( , konj ple-
menite rase kXS^ uistinu, stvarno
<^ct.,a» - t>jfc,â» ukazati se, ""io'lS^ - ^t priati

pojaviti se
'*i'l!i,pl. "*oi;i^, pria
,
pl. cjj-^ , tvrava, grad
"^jJCL, — ',SL, suditi
- ;3l^ nai se
"*pS^ , s. ili^ mudrosti,
,
(>y»o. utvren razlozi
doi, prisu- ''pŠCl* ,

pl. "^flSC^'i ,
propis,
- - stvovati odredba
Ji» — ^2=. spustiti, pogeti ''CJi.pl. ''(^.mudrost,
razlog
^Ja.^, pl.>_jiu!|, drva za gorivo
"^^^ ,
pl. *uiCL. mudrac, ,
"'JisT polukružni zid oko
mudar
Hidžra sa sjevero-
zapadne strane Kabe ij:A=> dopušteno
'i , j > >
Ji» ,
pl. ^jJbu^ , dio J>U.3=t r J=' biti dopušteno
opkoliti, okružiti "*._iJ=r - CilT zakleti se

154
vJi»- savez IL* , s. i-i»- , svodovi

' ^ ^
*>
J^ ,pL Jji-> j5Ul,grio ,

pl. U. Us-, pristaše Ahmed
ibni Hanbela
'(Jb- ,
pl. "f^L* I , blagost, razum
rasrditi se
^JU ,
pl. r>U1 , san
'C-i^ pl. ceu svod ,
^L* sladak ,
J^ — nastupiti t>:3. _ O" eznuti, jecati

J=. doci,
"'Ol^ pl. , nakit 'Jlj»^ oko

, J..
> .^>
.
Jb. ,
pl. »tiJLo. , saveznik — is^ sadržavati,
zauzimati
jU~^ ,
pl. jj*- , ^^ magarac
,
-> .. '
i>>^, pl- "1>lL=^, atrnja
JU- nosa
ii^ - 0*^ iznemoi
j! La^', s. ijjlJl ^>L»^ , vjeda
Jj=^ preinaka
'i. U- zb. im. ^^ ,
golub
|.» punac; svekar l)^ oko
'jj- žaoka vCJ. život
''»JuIe , ''jL*- zahvaljivati, slaviti ''oCJ , s. i^, zmije
"^j^ hvala, slava ^ Doi!

"'_^ , s. jj- 1
, crvem 'j">pl- '*^?'. živ
;j.8- Hamza (ime ovjeka) ''CrT ,

pl. oU^ zmija ,
"''jj-
T 'Sj- nositi ii-ls^ gdje, kako
"iJ-^, »pl- ''Jlî teret, tovar

Cv gdje god
Oj-j\j>L»- ,pl.uyJl jJu- , vjede - 'j^ oklijevati,
"^Sjt^ okli lutati.
^^ ,
pl. *f»-J , roak, prijatelj zapanjiti se
4.*
C-f zagrijanost, privrženost ij^ smetenost, izgubljenost
îCLT , s. ^^Cl^, pristaše Ahmed *o\^^ , s. 'Ja U , zidovi, ograde

ibni Hanbela
J_» , s. il-. , varke, do-
.>.
o*—- samilost, milosre vitljivosti, izlazi
155
aJLo. yi>
->.
iL* ,
pl. J--. , izlaz, do- tada
vitljivost, varka i;_,j-» — C)^ približiti se
"ujo. ,
pl. 'oL^'i, vrijeme \_^_o. ,
pl. *oC\^^ , životinja
c ^ > ^
Û. u nadi prevaren viA.^, pl. u>^r°-. rtl^v, gadan
j* U. , pl. ''iJî , nevjeran, "'j^' - J-i- stidjeti se
izdajica ^ -
^ U. ,
pl. ^ ly. ,
prsten, peat
sluga
"r- jU. izvan, vanjski
*^y- .
pl- Sj^r-.Li , propao,
izgubio
''jiU. ,
pl. ojÎu., skrušen
i
u*li poseban, naroit
(j) u^li što neem iskljuivo

pripada
"'OU ,
pl. ^\jJ- , odabranik,
doglavnik
*Jli,pl. 'jl^t.ujak
JU. , pl. ojJU. , prazan

^ ""JJU. iskren, ist
jJU. stvoritelj
^Lli. '*,_,--U peti
ÎtCf^lit petnaesti
Inijpl. 'jLi'l, vijest
Jj^ hljeb
"*'
'
7 ili jako udariti
156
v- ....
^Ci^Jj- ,
pl. o-5>>- . blagajna, ^J.^,pl. ^Li, govor
riznica
iJaJ.,pl. iJiJ., plan pravac;
*^\'^^L:i.. i'^Cs. - y^ propasti, stvar
pretrpjeti štetu
^_^ ,
pl. "jUiil , opasnost
"L.'*. ~ ,
pl/^Lilil , daska, drvo
vjjai 7 tjLki ugrabiti,
"'s^J-i - wLi pokoriti se zgrabiti " ^
"'j^JLi- poniznost, podložnost 'jli — ili koraati
"'...î ,
pl. '^îaJA , obilje,
"'5_^' ,
pl. y^, korak
ugodnost pl. 5yai' koraci
J»-i ,
,
, pl. "*jCfl— , svojstvo

UJai ,
pl. li Lk;. ,
pogreška,
i ,
pl. tC^ ,
protivnik grijeh
- , s. ^'»1 . *-[/^ zeleni,,

'L.-.k^ ,
pl. *LJ».<i-, govornik
zelene LLi pl. ^Ûi obua ,
,
i(yji^ pl. *,yJ^ zelena

, ,
-JLii - ^yii biti sakriven,
^9_}-i>^ — »î^ pokoriti se nejasan
iii — ii^;. pisati ^^(iXl JjiJi blagost, prijaznost
"*j;,LuC - jlC kucati; vi jati se

J=j. ,
pl.ijk;., pismo, rukopis
i-«.. to. pl. oLto-, lak
ijLki govorništvo ,
'^>C sakriven, nejasan

"'i.iki lijepopisac, kaligraf
'îja'^ — ;;;,Jii spasiti se
"oiki ,
pl. LjJ»(LC, lastavica
"*{ Osi pl. jJkl povodac

(J)isjl» protivno neemu
, ,
'*^^ prigovaranje,
•*:*
iTLLui ,
pl. ,
grijesi
protivljenje
lii - l;^^ griješiti, iJ>U. ,j. unakrst
pogriješiti
''JiÛ. zastupanje, vladanje
LLi ,
pl. "tlki I
,
pogreška
ujjjii , s. uîli veliki kotlovi,
,
*Lii. , s.
V^^^ ,
govornici kazani
^^Li -i CJJ^ držati govor iaji - liJi pomiješati

157
tUU 'XJ(.
j '.>
tliLi , s. ''ijJii, halife, islam. _^ ,
pl. j_yjt- , vino
vladari i—Jh pet
i_,~af- ,
''jii - jJi stvoriti j > > • -' •«
tj-^ ,
pl. 'urLJ- 1 ,
petina
^jji stvorenje, stvorovi '
iLif- petnaest
ud, moral
OJ—> pedeset
"'jLi ,
pl. ''jÂil ,
ij-JljJU.' zla ud "'j-, Ja-» ,

pl. l^-.JL^ , svinja
Jili- moralni ;.—jl:^ , pl. ^Li , kotrljan,
Ojili pl. ujšjli; veliki kotao, smrdljivi martin

,
kazan u^lji s. C»U , odabranici,

doglavnici
iu , :Ai iT osim
iiji prozori, mali otvor
Ji ,
pl. J>U. , sirce
*u^j» — t>>^ zagaziti
kjLli ,
pl, iJ:5ii , zamjenik,
nasljednik lili bojati se
jju;. — >U biti prazan, jJbjJi Halidi

proi, osamiti se
jCj,. izbor, slobodan izbor
'îi prazan
J.Li , pl. o^l"^ kroja .
^Ji ,
pl. *LiJLi , zamjenik,
*cL» , s. "*J—-i , šatori
vladar, halifa
*jJu vrijedan, prikladan, ^''<1j>- ~ OU. ne ispuniti se,
dostojan izjaloviti se nada

ti-ii ,
pl. t:A.i.1
,
prijatelj l.-_i razoaranje
JG,pl. »M, bolest •jjijUU vijenica, klub
*^ \S .
';^ iS krug Jb koji upuuje
d \j uvijek
Û — IjU ustrajati
"*>_.) i obiaj, stanje

riS taman
uli ,
pl. ^\j:> , životinja za
jli , pl. %i\ , "*jC j , kua jahanje ili tovarenje
J58
-i >
iJi pl t-.0' '^3 .medvjed *Oj , pl. -Jfilv, toplina
«ji ,
pl. ot>, meka oi -pi odbiti; otkloniti
jjj> zapadnjak (vjetar) (lipfJi dati
ji , s. o> , ftiser (^)'k»i braniti, štititi
jS .
- jS biti mnogo, biti Loi ,
pl. oQS ,
jedan put
mnogo korisno iiOJi lupa, galama
<ibj 7 iSjj shvatiti, znati
*jJi ,
pl. <jj| , brašno
L»C.S, zb. im. rt« J, kokoš *-si pl. jjUi, mmuta
,
^1 j-^j , *-.>^ - ^^ valjati

u^5 (?î , s. 6 K' j, duani, radio-
nešto nice
Jj^j — Ju-j umci ^V i ,

pl. uj^Kî , duan,
radionica
ft-j rSi mramorne stepenice
UVi — Ji uputiti
•t'/i - vS^ odbiti
•yS,pl."iVi, jli,kova
trJ^ — 0-jJ uiti, studirati
tJJS.pI. "S/, *VM, dokaz,
u"ji,pl. "trJj^ , lekcija vodi (koji vodi)
£:'''' ^^^'' oklop; fS, pl. 'ii.i , krv; život

t^-'P^'
košulja
iLi , s. "fi , krvi; životi
ij», pl. Jj>, stit
'vi- i Damask
-*jj ,
pl. -jtbi drahma
>u>i , pL ^>-i, suze
"{(k j , tf^l — ul moliti

—
"ili 'iSi razbiti glavu;
( <i\ ) Ui pozivati pokoriti
-f iti , ijt'i i.
(
Je ) ifti proklinjati pî , s. >>i , suze
(J)US blagosloviti 'îy>^ krvni
*iC>i molba, molitva, poziv 'yi — L" i približiti se
:',*j ,
pI.ol_^j, gozba; kletva LJjJ'l ovaj svijet
"oUj _ •vilS braniti ijJSi ovosvjetski

t59
J >
'i\/i , pL <iji\, lijek 01*^,3- ^>* i, masti
''\ji , pl. iSji , tintarnica, divit jjn pL j>*i vrijeme, udes,

, ,
— trajati
sudbina
fba }\'i
iji zb. im. crv

J»i Delhi (ime grada u
Indiji)
jj^ — j\i obii, okru-
"'o*^ ,
pl. 'o'*^ , mast, ulje
živati, tei
Sjî optok ili pobožnost
iJjj ,
pl. Jji, država; vlast; 'a.,pL"'i)j:i,"';^.., pijevac
gospodstvo; srea
Oii _ o>J platiti; kazniti
dji ispod; niže; manje;
osim; bez; s one strane <>.>, pl. oj^.-^.ug
tXji Eto ti; uzmi! Oi^.pl. ok^'j vjera
•a-J-i ,
pl- ^'aJi kuica .
->î >
pl- '>''"», zlatnik, dukat
li , pl. >Vjl , ovaj ^j - '^ i klati
oli ,
pl. olji vlasnica; , ^ji , pl. ^jii, podlaktica,
osoba lakat, aršin
^ .'
JU o\j bogata î - »ji mjeriti aršinom
>>:
o ji ,
pL i^jlji , potomstvo
.' . \ jednog dana
"fl^j oštroumaost
jCjJI oIS beduini koji žive ^ j , pl. ji^ i , muškarac

u šatorima; stasiti
tS^'i — ^]p i spominjati,
ljudi
sjetiti se
Jl'i taj
jy 'j
, s. "^j^'i, muškarci
VCi . s.
**
'j , vuci
'u^j , pl. *Csîl , oštrouman,
wJi,pl. '*^lrj, vuk dosjetljiv
j.', >.
ijl; i zb. im. u_jL' i , muha J j poniženje
160
dJ i
^ i
onaj :l.iJ'\yi zul-kade (11 mjesec
ii)i,pl.iAiij>,taj ili
u mjesenoj godini)
->. >.
Sjjjj snažan
tJS,pl."L^"i1,rep
JlT/i bogat, imuan
'f'i
- f
'i kuditi
dAJu/i plJJU jj'i, posjednik
j'i.pl. jîili jJj) vlasnik
,
dvolian
(.\;^fb^ plemeniti; darežljivi Ojjtfl^lj'i
i&jVb'i koji ima mnogo "'^ji - v>i topiti se

šatora t. j. vojske,
jj^ - li*^ okusiti
Jjulb'i Uzvišeni (Bog)
CMji zul-hidždže (12 mje- o,^j*i ova
sec u mjesenoj go-

i^\^S - C»i otii
dini)
sSCj^j. proširena vrsta (-.•»Citi odvesti

,
glagola
*jL'i ,
pl/jji/i skut
tsi ova
uen
**UJb pl.- jiOj, dizalica,

'Ci b ,
pl- >
rniris ,
'f^'->->
poluga
'jjlS pl.l'bjkoji se pošalje
,
"oO ugodan, prostran
da traži prenoište
"LfG ,
pl. 'v^ ^. putnik; jaha
*^ divan, krasan
napredan
jG,pl. Slij,
•%.}> etvrti (.G,pl."'»^'j. strijelac

'f.i}'^
^Ôl etrnaesti jG,pl.'*50^, pripovjeda
1C-fej starješinstvo, prvenstvo

1uG mir, udobnost
Ir'tj.pl.tr-J^J. glava
"'iUG deva za jahanje
ja*rJ: pl.jr/.VllrjV^ glavnica
,
pl. ^''^'->- "^^-'' pastir,

^0 , .
lliO milosre
uvar
161
ij-j5-> , s. ur-l J ,
glave "JUTj — KL'j nadati se; moliti
if b ,
pl. ''U I , mišljenje JUj , s. J^j , ljudi
jjj- i5U ispravno mišljenje ( j^b ^»S redžeb (7 mjesec

u mjesenoj godini)
<iJj' is'J,' is\jvidltii, suditi,
misliti, smatrati
0U.-.J — V^j pretegnuti
.• >.t>
i>..li.....Ui_^y poglavica muslimana J-rJ .
pl- J^J, ovjek
i ' -> -•*
^j,pl. >_jl;j I, gospodar; J^j ,
pl. ^j\ noga ,
Bog"
^j^j r ^-> vratiti se
LS Bože!
jl»j ,
pl. Oj-l-sTj, ovjeuljak
^j malo je; mnogo je
|P»j proklet, udaljen od
\>j kamata Božje milosti
jcjil'i îj Ribatul-Feth (ime ^ kratica od '«il 'iS-j
grada u Maroku) Bog mu se smilovaol
.ft;'j po etiri JL^j,s. J»-j,devei samari
Cj^.J' jlij kapetan lae JUj , pl. oj-I^J . koji mnogo

putuje
J»-;j 7 ^5 svezati
J" J ,
pl- o^j devei samar
,
fjj , pl.
^ jl , etvrtina
ilo-j putovanje
ij nekada
•^ j — "^j smilovati se
U'j možda
Iji- j milost, smilovanje
»jjj, pl. *Ujji, <^«ji
O^J\ Milostivi (Bog)
proljee
j'j žrvanj; mlin
J^N/ \ ^j rebiul-evvel (3 mjesec
'1-'
u mjesec, godini) fUj mramor
*
J^y\ ^j rebiul-ahir (4 mjesec
,
j^j mekan
u mjesec, godini)
•* '•-' ' -• .• u'^J jeftin
^j —
'.'
*j^ uživati
i' , "- ,.
^j — ij povratiti;
. .
ucmiti
. .
"JL'j — iJj oplakivati ne- i -

koga u pjesmi tsi.) rdav, loš
U
162
>.••'
^->->
jij'j dati, dosuditi ^j — »Jj podignuti
Jj;, pl-jOji, opskrba, hrana (tihVj podnijeti nekome
iJLj ,
pl. oVLj ,
poslanstvo; 'oS nominativ
poslanica; brošura
jjj ~ jjj blago postupati
(.-j pravopis; nain
visok
G^^.
*L;_^j i. C-lj propasti,
potonuti •j-O ,
pl. *LŠj!> . "'^J drug
,
Al 'j>-'S,pl.tj^J, Božji poslanik 'v-jIšj, s. "*iljj, vratovi; ro-

bovi; osobe
"fCtj ,
pl/i-iji, uže (bunarsko)
i-J^,pI. >_'^j,vrat; rob;
tjÛS olovo osoba
Jl^S zamka *'*-'->
r jS smilovatise;
biti nježan, tanak
Oj^j vrst, utvren
Cjj ,
pl. '^j Û j papiri,
, ,
"iUj , olS^j - '(.^S biti zado-

pisamce
voljan, voljeti
ijjj, i\ij — 'sjj spavati
»~fj ,
pl. *Ci!) , dojene
jj - 'Jj penjati se,
jij ,
pl- 'JLi'Jt , rital (mjera) napredovati
i\^j _ ^0 paziti, uvati jjj nježan, tanak
^—*j strah >_JLiJ\ j-iS meka, milostiva srca
J»3 - tjH^S pasti; paziti, "Li'j,zb. im., konjanici

uvati
oS j,pl. oK^JI.ugao;
, pl. iTlj , stado; podanici sastavni dio
težiti za 'û-.jS^j -^ t_i^ uzjahati, ukrcati

neim se; baciti se u nešto
(^)'LiS ne htjeti, izbjegavati pj^j - '^'j klanjati, pregeti
nešto se preko polovine
(Jnl-iS moliti "*£!), pl.Û'j, koplje

» ' •
^j — ^j udarati zad- x.S — J^S nastradati od

njim nogama studeni
163
ijCi-j
(
'f
S^ ^ ^ oL-»-*^ ramazan \ijjj polako!
(9 mjesec u mjesenoj
i>\j>j , s. i>*j , založi
godini)
"t^j T is'->
baciti "0^3, pl. "'o^j, zalog
!bj , s. j\j ,
pripovjedai * ^l/j , s. ^î, vjetrovi
jG!>, pl. ojjt, trijem, ador;
o'iJ ,
pl. "^bj napojen
stan
VfbS , s. JjoG dizalice, poluge

, c5j — t5jj napojiti se,
ijbj T t*-*-' pripovijedati, ugasiti že

kazivati woij — Ob baciti u sumnju
"q)j ,
pl. r^Sjl , duša, duh
<-jj ,
pl. y-^_j , sumnja
"'('^^ — flS namjeravati,
željeti, htjeti ''^j.pl. "'^l.'j, vjetar; vlast;
'^3'jj Grk, grki mo

'*^j Rim o^.->,s. 'iij, perje
iU ,
pl. ''ojjl , opskrba, ^' pl. tUj.j , voa
*Jr'j - (o^)C^j odbiti, smola, asfalt
sprijeiti
zekat, vjerski porez
fL-j stiska, navala (milostinja)
— OjJJ potresti
**—i^'j - Q>j odvratiti,
udaljiti ukras; mozaik
Jj-»j Saturn — IjC proi, propasti
"*^3 — V»j pritijesniti prelaz sunca preko pola

neba; pola dana
oC?- - '<^'j~j uresiti
pl. rbjl, muž; žena
"*^jj - ^j sijati
»jli j T ilj dodati, pove-
-*j - Vj smatrati, držati; ati (se) preostati
rei — jU pohoditi
li"
164
tk-i 7 >JG otstraniti -Ukj pobožnost, asketizam
DC ^ neprestano, stalno "yt3 - LTj cvjetati, na-

predovati; svijetliti
U.j r fU okititi
i^jj ures, nakit 3y>j - J»'j propasti
!il» j - jL»j izbjegavati, oj^.J ' Ze jtun (ime mjesta u

Zejtun
sustezati se Kini)
c/
ilj C ,
pl. jj 1^ blago na
, |l L ,
pl. o>A *- , zdrav
paši i -•
fl- otrovan
'jC ostali; svi
Jl_^ - JL pitati, iskati,
CA.^JZiA'j C ostali Šejbovii moliti
, « , j
kUI, ^L sedmi ^- — >_- psovati, grditi
ît ^jDI sedamnaesti s.^ ,

pl. "LL-1 uzrok ,
7-L. , ebanovina ijU. kažiprst
is-U. ,
pl. cjUL, prostor ;»L— — ^t_— plivati
,.^,
L ,
pl. 5^^ , arobnjak «.C-,s. »-^.zvijeri; lavovi
j
J».ll ,
pl. J»l^, obala fl~- po sedam
* . > i '
,j.iU.. (j-iUI šesti ^. U-- sedam
'^ 0-iUl šesnaesti ^ , pl. s-L- , zvijer; lav
jL ,
pl. iJjL-,
sv. hrama
vratar, slug? ^ ,
yl^ iju-. sedamnaest
_- sedamnaest
Jjl- ,
pl. o^^J*- , kradljivac ^ >•
sedam stotina
ijjL- ,
pl. J>>^ ' isjl^l stup ,
(od kamena)
_..
ovT'-"^ sedam hiljada
iaU ,
pl.oltU sat; as; ,
'Sj J^-kJ. Slava mome Gospodaru!
neko vrijeme — J-—
j-- . prestii, nad-
jL. ,
pl. j_^ potkoljenica
, mašiti
165
J--J- ,pl.t}---,put; pravac; Jji— , pl. Jja— Jla-1 zavjesa

, ,
nain
ojl- , s. (jjL, vratari, sluge
sv. hrama
^ ' c , , ' '«
L— , _^ o- šesnaest ^ ,
pl. j\^ I, tajna
"*-«- — 0^- pokriti isl^ Sarajevo
,
pl. jLi-l, zastor jjV " v' radovati se;
obradovati
L'LJL- šest stotina
*
'1
'
o^;^ šesdeset
^ >
pl- ^v- » sedlo
tiy- rasipnost
LUr , s. <—sc naravi, udi ,
«J r.« — j^ krasti, ukrasti

o-f^ ,
pl. (JjV > zatvor
t/.^ y pIoV' s^J ,
prijestolje;
^-»-f - pasti niice krevet
-jc ,
pl. Ij
If , narav, ud »u^r- brz, hitar
1 Ce- ,
pl. , oblak '*J^ ± 'JhL. napisati
— 'jje! oarati, zaarati SjL.il — juJ-.biti sretan
j^ arolija, obmana 5jU- srea
j^ ,
pl. J^ \ , zora prostranost
s^-*:" , s. _p-C , arobnjaci 5u_. ,

^yi- 1. ^JL^ nastojati, raditi;
žuriti se, pohitjeti
Sjli-' — ikf biti darežljiv
*7tjL- ,
pl. ry*^, podnožje brda
'<>j\< darežljivost
_H>- ,
pl- jLi-l ,
putovanje
ji^ _ (i>')S^ ismijavati
166
,
pl. o^JL- , tavan; ravni iJ_^ — «iiC. zaputiti se,
krov krenuti
*pJL- ,
pl. "*fljC-1 , bolest A- zdrav
pasti ^ , pl. f^-v-- , otrov
pojiti, napojiti 'fL— . ,

pl. obU— , nebo
ol,,Sd pl. iSjK- pijan, pijanica "r-d- -(j)^^Jidati, dozvoliti

,
JŠC- stanovanje _,,._- , s. _;.*— I , smedi
o_,S,^_- — siJv— šutjeti uti

cr-
"'^j^l— — c3C stanovatij dobar glas
mirovati ^x_...^ . zb. im. iUJ , riba
uj^ pl. 'cj^'Si-, nož
o—— maslo
,
. ,
pl. 1 ,
^ -
JjlSCI. dostojanstvo;
spokojstvo, mir
- ^^ udebljati,
utoviti se
j > > , , ' ...
:a1 Sela (ime rijeke u j.^ — U— biti
.
visok
,
Maroku)
i>u— pl. oC-, debeo, utovljen
..^L — ^JL orobiti, oduzeti
,
L- svjetlost
7->L. ,
pl. L=ci-1 , oružje
^,pl. oi.L-l,zub
'ijL, s. ^, ljestve, stepenice
'il_-jJ1 '<11j1 prosta godina
(>>*- spas; mir; pozdrav
sunana godina
i_*Û — pJL. spasiti se
'C^,!*jJ1 'iJ-Ji mjesena godina
,jU»JL,pl.ujl»>L., vladar; dokaz;
C^_SlJ1 *xlJ\ prestupna godina
mo
ijju vlast ^ljpS\ *kLS\ godina po roenju
Isa a. s.
"* "^
, pl. ijjui ,
preci
C^,k_«JT'i^^ mjesena godina
- yJiJu baciti (povaliti) po Hidžretu
na leda
.,pl. u>--- , godina
"J.i^,*p- mir
i-, pl. cA-, obiaj Božjeg
|Ju. ,
pl. |L^>L.. J>L., stepenice, poslanika, predaja,
ljestve tradicija
167
'
yr - ..
'
^tiJl Es-Sunh (ime mjesta tSj^ osim
iiy— godišnji
kraj Medine)
;^ — ^ bdjeti, ne spavati
^\^-- — <L- biti ružan; oža-

lostiti; zgriješiti y^ — (^ zaboraviti
tE\^. «l^ jednako io.L_- — r-U putovati
<r, osim ^L- ,

pl. 6j-»L^ , koji mnogo
putuje
i\t~. crnina
;SC-. ~ SC biti gospodin,
j\]^ ,
pl. JjjIj'jjU, narukvica
otmjen; zagospodovati
j\j— ' isjl_^1, s. š;->^. stupovi "Jjl. nevaljao, loš, zao
od kamena "*:''.'
zlo djelo
^^-. zlo; loš
• >•- > jt~- — r-C tei
jill *_^ loša ud
"^
i^
'
, s.
>-•
j^l
^
, crni
«_- —^C propasti u zemlju
t\i'j^ pl. i^^ crna jl—- ,

pl. SiU, gospodin,
, ,
gospodar, otmjen
jIj^^ Sudak (ime mjesta)
jj— — jl_ ici
J\ijLj\ Sudan
îj— , s. sCn-, vladanje, nacin
jG^-, pl. ob^—, Crnac
života
j_y~. pl. jl^l , zid, bedem
,
sCij- ,
pl. X-, vladanje, nain
j^l.s. 0^, poglavlja iz života
^ - Kur'ana
liCn- Sira (ime mjesta u
ijj-,pl. j>-, poglavlje iz Indiji)
Kur'ana mac
vj-.-,pl. ^_j---, sablja,
i^ ,
pl. i>\j^\ , bi
oitl-.
•
'^jL- — JL- tei
j>- 1 jC tjerati j •-
,pl. Jj—-, poplava,
jjl.pi. jlS^1,trg, aršija povodanj
f^ — fU tražiti; nuditi li^^--- , s. ._*_-, sablja, mac

168
U"
-jLi , pl. >_jLi.,oV^ , mladi i ,

pl.
r,,.*^ , loj
!Li ,
pl. "iLi ' »Ci, ovca jt-«ti , pl. rCti. , tvrdica
škrtica
^j>U blijed
o«-i ,
pl, j>>Ue-i) , osoba
^\^ ,
pl. f^'j-J- , cesta
f * > ' '
>.
u«_î=e-i — ^ôie-i vratiti se;

^Li ,
pl. *-\J^ ,
pjesnik pojaviti se
fCill Sirija j\jLi,s. "jjAi, strogi, jaki,
moni
oLi,pl. u-Jî . stanje
sjLt, pl. jiJloi , nevolja,
"L.C.i. — Li odrasti, odgo- bijeda, nezgoda
jiti se isš. snaga, jakost;
»_;L-i — v_^ rasti, razvijati se strogost; grubost
Jscii'jli. veliki stid

.-jL-t mladost
ilLi iLLJ. mreža; Sjlîi S-»-i velika vruina

, pl.
mušebak žestok vjetar

-iJ^
^ ,
pl. jLiI, pedalj
JjjLi,pl. Mjiil . jljLi, strog,
»-i - f—i najesti se,

jak, moan
zasititi se >i. ,
pl. "jj^ , zlo
i.j--i , pl. •^Lj-J. , sumnja >i ,

pl. j\a\ gori, najgori
<-^ .
<^, pl. .LJi|. »Li, slian jCuL'I 'j. najgora nesrea
.i-i,pl. ohi.1 rasut, raštrkan

»jfri , s. *-;^, zakoni
^ i,
obi, Velika je razlika!
yi »j\3-^1 zakoni koje ljudi
prave
Ûti. ,
pl. i;,l«Bi. , hrabar, sran iÛl jl^l najgori ljudi
* '' '
<*L*i. junaštvo ''sjlS^ ,
pl- ^/A . iskra
5^^j«i, . zb. im. _,j*i. , stablo J*l^. »^ ^ •_/., biti proždrljiv
"
stabalce "L.î. - O^ piti
169
ÎfS ,
pl. ^jjt, uvjet, uslov ^jLi tako, par
\y^ — %yi. zavesti, uzako- '*''j£

,
pl. »tLt , usna
aiti; dovesti; doprijeti
iSjJui. usmeni
ii^ ast, ugled
SjLli , -iULi - ^Li biti nesretan
"oî istok
Sjli-i, <tLi nesrea
'Jî istoni
jJ. .i ji rascijepiti,
'Îr^ -\y^ poeti poderati, rasporiti
%. y^ , pl- "jC^^ • *l^1 zao,

,
•
i>- "^ j- biti teško
opak "vUi -i. ili, sumnjati
"'_«y~i pl-O-âvr zlikovac,
, '
*jlS^ — ifd-l tužiti se
sotona
»-i^ ,
pl. cil^l prvak, _3Cl-i — S^Ci zahvaljivati
plemenit, astan, j5CJi,pl.t!li0.1,lik, oblik

ugledan, skupocjen
i;L_i — i-î radovati se
wi^ ,
pl. tlT^ , suvlasnik;
neijem zlu
sauesnik; drug
(»^ — P-t mirisati, njušiti
"Mli znak, obilježje
yu.i sjever
v_.jji ,
pl. ^jjvi , narod
tjCi sjeverno
{
pi-.l'b 0^*^ šaban (8 mjesec
u mjesenoj godini) 'tiL-i sjeverni
j • "•
, - ^ '
^^ ,
pl. jLîl , pjesma ^-*-i — ^*--i visiti se,
^
*> • ^
,
^ ^» <
pl. jlîl , kosa, dlaka
jjjl^ jfyj.
uzdizati
oholiti
se
se
^\jj>^ , s. ^Li ,
pjesnici
"' " '-
ur—i .
pl- ^j-^ , sunce
,
— 'j^ osjetiti
r>l^jl1 ol —l_i kandilji
J^ — 3-ii. zabaviti
jl^ skupljanje, sabiranje
(^) 3^ zabraniti, sprijeiti
ilL-i - OJu-i žuriti se
^fU-i lijek i > > j , , , , -
Jj__r. J.^ ,
— j-w_i zauzeti,
**Ul-. —
^
'-=' zauzeti se obuhvatiti
170
j
ii>lf^
"'iiifi. — Sjtt svjedoiti -{^, ;jjJLr - fli htjeti
iii^ svjedoanstvo iji ,

pl. iCi\ , stvar; nešto
^ ,
pl. ^1,
mlaak
jîr^ , mjesec; ^Ji — Ijli obijeljeti kosa,
ostarjeti
^'»Jrf Pl- '^^Jt-^' strast, želja

>
**^,pl. ^|>li.,star; starje-
i^ — jjk£ biti doma; šina; profesor - >
vidjeti
""u^î - r-li ostarjeti
"'jjji. , pl.
oj'-V' '
glasovit
jl'jji Širaz (ime grada u
'MS^.s. ^jli, ceste Perziji)
^Jl^ ševval (10 mjesec u 1lLž.,p1. ^.pristaše,

mj. godini) pomagai
'»j^ zb. im. Qj-i. , misar
c.j^ — tli rasinti se
(jastrijeb)
Cwi stvarica
U*
wJl^ prav, ispravan j-La jutro
spustiti
jl U ,
pl. oJ->5_U , lovac izliti,
%X^ pl- o/jiU, strpljiv ^ 7 Ca^ trpjeti
w»U ,
pl. %^'\, vlasnik, "jj,^ strpljivost
posjednik; drug
i^,pl. *jî,boja
j^jJ\L»U domain; vlasnik kue
j_,-^ strpljiv(a)
jjU ,
pl. oj^^C iskren ,
'j^ ,
pl. c,tl- , dijete
"i:Û ,
pl. oA*^' *'«'^ >
dobar
oLI^ , s. '^^^ , djeca
"'u.U ,
pl. ollU . '^'j^ , dobra;
'LIc"' društvo
dobro djelo
^ U ,
pl. ft-> , majstor, Cs» _ V vrijediti; biti
graditelj zdrav
,
pl. dj-r^ , zaljubljen **;jJ!?' ,pl. oUf,, povea zdjela
171
Cj^ , pl. oy^ . unutarnje

dvorište
Oj-*"* , s, Cf^ unutarnja

>
dvorišta
^vjfl» ,
pl. tUs» I , zdrav
J^ , s. "':S>'' , stijena
'ju. — jl^ odbijati

odvraati
jx^ , pl. jjj^ prsa ,
j-*^ — j-"^ govoriti

istinu
ijj^fl , pl. oljjL^ , milostinja

' >> j •-
jjj^ , s. jj*», prsa
172
^jL^tf
'jJkiVi^ pojedinano klanjanje **^jil,-. ,

pl. 'li_^' ciiiUl • vrsta;
razred
"*o^ , s. ''iju. , nagrade
'*^>C — jsJUi biti dobar,

^ , pl. yc^\ , idol
vrijediti >J_,j_«, s. w«.:>!» , razradi; vrste
r^ dobrota 'î-jUa dobroinstvo - ^
*JJL> krut "l-.!^ pravo, ispravno

"ÎS^ pl. "oiL. nagrada ,
,
^\,^ .s. <j"V, munare; celije
- 'S^j spojiti,
''iJu-
nagraditi
o^ ,
pl. 'olj^l ,
glas
':Sj--> pl. *->>» slika, lik

'^Jl^ nagodba , ,
''Juo - 'J-^ pei, staviti u *fV*» —fC postiti
vatru
''l^^'^ ,
pl. »-i^ munara; eltja
,
'X- J *Je '-il J,J Bog mu se

smilovao i spasio ga!
'*^^^^ — 6t--» uvati
-^,s. îÛl, gluhi '<^ Šuti!
»Clla tvrda; gluha 'C^.^^ — C,^ biti crvenkasta
—'^'»'^ šutjeti kosa

*,ilJU
glas, ugled
'*^._-» - -a ogluhnuti '*'^^-f
''CelZ«. 7 7-Co zavrištati,

^._«. gluhoca
zajaukati
'»Ca, s. >jC, majstori, *" 7" -sC loviti
graditelji
-'IjiLL.a ,
pl. ^t,^ , zanat, vještina lov
u nekom poslu
•*iC- pl. ojiC^ lovac ,
,
'^^jjJU pl. jjjd^, sanduk, kutija

,
»jj-A- — jUa postati

"*j.l«. — 1^ praviti, raditi,
'fl—Hj — 'f.C- postati
uiniti
rad, izrada ''iJllv* — iC uvati

173
C^
(kiLt -Lju.
»jU. propao, napušten ,pl. A , slijep
yU> pokoran, ponizan slabost
JUi ,
pl. oîUi , zalutao, ^-i^ ,
pl. o'.^ slab ,
zabasao
J>U 7 J^ zalutati
'
iJU. izgubljena stvar
' J, — J, skupiti, sastaviti,
''jsu-i — i^ pamtiti; savladati privui
»^,pl. » u, .
^^1, hijena ^L-i , s. vw , unutrašnjosti
''vc^ žagor, buka ovjeka, duše
— jK^ i».rf vokal »u« (— )

_jxJa dosaditi se
iXps^ — iX^ smijati se

vw ,
pl. jjLj> , unutrašnjost
ovjeka, duša
^
f^ ,
pl. ''fU^ ,
golem, "lO, svjetlost
ogroman
'*'*j)'L^ — liCi pogostiti
^s^^ ruanica
> '. ' - ' V "iiUi gozba
>-o — ^r^ štetiti
i-,« ,
pl. ^^-^ ' w»Ua) ,
gost
tui; kovati
novac »O, 7 s.Ui propasti,
j2i 1 «i^ C.^ isticati nešto kao izgubiti se
primjer, navesti poslo- ,i^ — jO> biti tijesan,

vicu stijesniti se
'oj~^ ,
pl. ol^ inoa ,
•"
muka, neprilika
j>i , pl. jl^l , Šteta tijesan
J^
ji-jU. zanesen, rastresen "'îU. silnik; obijestan
Û. , pl. o^-.L!" , štampar i-šLl , mo, snaga
i-cCl poslušnost -'^li ,

pl. -*^1L ,
V^. uenik
174
'd^
-'JU. izašao; koji se penje; ''t^JLl. — 'Ji izai sunce;
zvijezda koja izae pri- pojaviti se
likom nekog dogaaja
9ji^ izlazak
te se po njoj prorie
srea ili nesrea; srea "'Jj. 7 'JW mazati; bojiti
"*i.li najvea nesrea "^Jja ,

pl. jC-ii polovna ha-
' "^
ljina
irjU> ,
pl. IriJ^'j' ,
paun
*^J.lJl — ( ^y^^ zbrisati, uni-
''jijr 1. 'fLf kuhati štiti; oslijepiti nekoga
^j!i ,
pl. ^6j^ bubanj , »lU. — %^ hlepiti, željeti
^JjT —'^ štampati LS ,

pl. "fi-ll ,
pohlepa,
gramzljivost
'',_x-k , pl. tti] , lijenik
(>d» 7 O^ zvuati
''JIpS — 'cj^ samljeti
^Cj<^ zvuk
^J^ - fpL baciti; oduzeti
•oljL — (j)LJl^ obii
•'i^ 1. S> otjerati
(j) iJj!. obilaziti
"^^^.pl. "ol^l.kraj
'\jGi',s. "'j'>,dugi
"*o;4' ,
pl- "'"-'S^ .
lijep, ugodan
'_H_j»\;^' , s. l;-jU.', pauni
razgovor
''ijr'.J' >
pl- "'j'^
'
put; "^î" ^S^ mo, snaga
''li_;k ,
pl. ^1^ ,
put; pravac 'tiji Blago!
'*j..!.-k ,
pl. o^—i , leden -'J^ -^ tJU.' biti dug
f uk ,
pl. w-J»( jelo, hrana ,
"^Jji dužina
"'^ koji ima hrane JJlOji cijelu no

''^CiL - ^jiL osiliti ''Ji/ ,
pl. "iJlS^ dug
"'jlii -1 'jjJ> poeti "Jhi — iSj^ saviti
"jIIj ,
pl.tJtil.'!, dijete, dojene "*_~J» Tv^ biti lijepo,
ugodno; dozvoljeno
**v_j^ , s. ^ IL , uenici
\JiLj ,_r-JLlll c-jU* raspoložiti se
"LjI J:. CjC tražiti neim, zadovoljan biti
.175
'iiU
* .'
*~-'-^ lijep, dobar, ugodan \j^ _,Û, letjeti, prhnuti
^Jf zb. im., pl. "j^, ptica *JLJC — Crlt biti zanesen
ii
|L U ,
pl. o_ji LU , nasilnik JjU; , s. J!i , hladovi, sjene
^yX}i vidljiv, jasan ''fju; tmina.
"*
jî; pl. "iUJ , košuta, srna *JLij nepravda, nasilje;'
,
neurajestan postupak
"li^ pl. ^jj-, posuda; prilog
,
'Cii ,
pl. -*oCjLi; , tmina
^^^^ *Uî; oštrouman,
,
pl.
dosjetljiv
,
'^ — ^ misliti, držati
*Jji.^ pl. >LlU| , nokat

^ ,
pl. ^bj^ , mišljenje
,
u; -tsr'' ožednjeti
-JU - JS; biti danju;
biti trajno ''^t ,
pl. *J^\ '
j^ , kda
*Jt ,
pl. J>l!;, hlad, sjena ji ^ 0= u stanju bogatstva
L
ju'U ,
pl. jIjc ,
posjetilac, koji i^le ,
pl. >-;'-»>_>6, posljedica
pohodi bolesnika
'jjlft , pl. 0^1^. *>ti=-, pametan
'*Âs. ,
pl. 'jCc . jJJuIp ,
pobožan
Jlfc ,
pl. o>il6 , visok
'*iU arapsko pleme Ad
:SU pl. 'olSli , obiaj 'f'^'.pl.o/l-', svijet
,
JiU , pl. S>)j>U ,

pravedan ).y ,
pl. dj^ Ic *uJc . , uen
jlc pl. jLtI , sramota _;Îb naseljen
,
'j.pi,'*j.J^ deseti 'J.lft ,

pl. ijl*', koji postupa;
namjesnik
'jiU ,
pl. ''jli* , zaljubljen,
''aL.e. , s. ''i-fr, robovi; Jjudi
ljubavnik
L^lS ,
pl. o^-'^J^ , griješnik "'siCe - juc obožavati
''i-Jlc zdravlje, zaštita SiL* bogoslužje

176
-*jji,pl. "isllp- "^Ju^.rob; ''JJ* 7 CSj^ biti pravedan;

ovjek vrijediti
.01^ jl^ Božji rob "'j/j^ T (o»^jJj^ skrenuti,

odustati
^S^ , s. ~s>* pouke ,
'j.Si — fJ* ne biti; nemati;
'':>«'
,
pl. 'ol^ , suza mašiti
"^JCilfr.pl. "l^, pouka ''(•jlc ništavilo
nesvadanje
jj^ - -^
e.,jCiJl Jl*
preci f
.*-
lSr,pl. "L-jt.prag
'oCl't Adnan (praotac jednog
arapskog plemena)
"IrtiT , Js. - Ot-c ,
posrnuti
-'jjJc — \xji trati
4.
sOtt posrtaj; pogreška neprijatelj
Vjj^ ,
pl- "^^J'"*^ ,
Osman (ime ovjeka)

- ^J^ prestupiti, initi
*^^GJ^
— C_£ uditi se nasilje
'îj'A pl. -JIjl*, obala; strana

"'».jCe , "1-.Ce' vrlo udnovat ,
moi 'I-.vIp muka, patnja

(c^) jxf ne
"jls' '-
Ijii pitak, ugodan

*;]>' - '^ hitjeti
"jIp — jj^ ispriati

"'iU ,pl. "ôiU ,kolo; kola
^jH pl. j\j^1 , isprika
*(J&' ,
pl. Vl^* Nearap ,
,
'i\j'xt> djevojka, djevica

^jjj stara žena, starica
L>y>j^ zb. im. Arapi

"I £ udnovat
-'o^ pl. "*oC^ kola
^C-J ,
pl. Lj Ce , udo ,
,
— 1>j.!>- krupna deva

"'-j^ Ite brojiti; raunati
ti^ . zb. im.L-S^^ Arap; »
Ijlc . IjlS U osim
arapski
*0\Si pravednost, pravda
t-^1 El-Ardž (ime mjesta
"^sjiji - jl6j obeati izmeu Mekke Me- i
dine)
'jjk* pl. '*o\jlp obeanje
,
i>[,j= - '^'S^ pojaviti se;

""sIp ,
pl. "jJuc , broj; nekoliko pristupiti
177
^J> ij '-.»"*
(j6)i>S*' izložiti; ponuditi ^r-J^ teškoa, nevolja
"*i>jj- širina *^— c. zlato
*1>S* I s. ^^^ vještaci ^^L^ p Usfan (ime mjesta
olj^, JjÂrefat mjesto šest

izmeu Mekke i Me-
dine) •
sati daleko od Mekke

*jl-* , zb. im., med
o^ 'f^
dan uoi Kurban Bajra-
>.»'
ma, 9 dan zulhidždžeta ^— d , pl. ^X'L-* vojska >
"i5j,x arefatski j5~t možda

'jS^ znoj "JLi.'t,pl. "'CjuI , veera
"rJ^ji 7 rî popeti se ÎJLft nono klanjanje
cr-jj-e ,
pl. o^ 1^ mlada «LLp naveer
J>jj^'\ metrika CLii , s. i_ti , predveerje
• ' '
,j
iSjs^ — ( Cf« ) t*^ biti go Âft desetina
, ,. >
'6!;^ go -*îS, "^s:^'! deset
i>.^ Širok o\^,JLl)'i desetice
''>-*;^ ,
pl- ^li^r* , vještak uJv>^ dvadeset
u-^.pl- oS*.ieglo oi^f±~^\ dvadeseti
'jj- T >c- biti jak; biti "*i_Jji , pl. CiJLi ,

predveerje
rijedak * ' ~> >
—
Uj^ ,
pl. j5^ štap ,
>c jj. pobijediti
> .,- - -> >• >
j^Lmj^ , s. jj jâ . r vrapci

^ Uf veliina^ ponos
Lt pl. jj--»-6 , stoljee
J^ S > Uzvišeni (Uzvišen
,
je
i velik!) ,
pl. ^Cas^ vrabac ,
'('ji — fjj^
odluiti ,
pl. oi^«-^^, vrapcic
'(•jj- odlunost C-lflj- , *(»-«J' ~ p^ uvati
*>->, Pl- "*sjft, moan; jÂ»,s. U**, stapovi

ugledan
jC-as. T ^s'^ griješiti, biti
"'iijj. ,
pl. 'j Ijji , odluka neposlušan
12
178
j^ ~ j»^ gristi, ujesti Jjc ,

pl. JjJLc. , razum
j;,tiUo dovratnici kazna
"^jLkfr .: JJ^ ožednjeti jjjuc — Je. ne slušati

roditelje -
oCtl^ ,
pl, trtl^ žedan ,
Oy^ , s. J-» , razumi

i_jLk6 r CjJ« naginjati nee-
'L.jjJLt ,
pl. oli jjjup , štipavcic
mu; saviti; smilovati'se
s jlSlj. ,
pl. 'JjSÎSCIp , štap (sa
HjJ. ,
pl. CGJ dar ,
željeznim šiljkom)
jJic ,
pl. fl£c , kost ,,jS-s- protivno, .suprotno
i-JC fltc trule kosti Ci^T pl. olTjU' , znak,

,
obilježje
*|.Uip , s. |^> i^, veliki; kosti
'k.^- uenjak
-'1» ^ ^L' biti velik,
> '»
^JJe hrana za životinje,
uveati še
pia
l—tt veliina
j^ - jJ^zavoljeti; obje-
_&6 ,
pl.
f
(Lb . tL^' , velik siti; poeti
^lio iJ» poštenje, nevinost > -'> znati,
^ - ( ^ ) Uc oprostiti
Ji», pl."*f:Ai^l,
prvak u narodu;
vlastito ime;
jJUc , s. :jlJU vjerovanja zastava
^LLc ,
pl. ^:,^-»^"> orao ^.Pl- f^l*, znanje,
nauka
JUft ,"Sapon; jedno- •' •> > •.
, pl. tj-i*
3JLuiiJ> jJLc. kosmografija,
godišnji 2fekat od stoke
astronomija
jiip rjLia svezati; ugovoriti
Jajjj^S
*^f
metrika
aic ,
pl. i^ , ugovor UJLb znajui
,
pl. jOlpI , sredina ;
*CJt',s. i l^, ueni -
•>ij- ,
pl. vjUa,, štipavac '^^^ nauni
J-ic -
T D^
{3-»= razumjeti,
r _jjt -i- >U biti visok,
shvatiti rasti, napredovati
179
Si.'
i >>
jJLp- visma „, •
'jj- - -^^ . raditi,
postupati
"f_^,s. "*pjt , nauke
''j-V ,
pltlCJPl, djelo, - posao
olLi"j1 fjJbJl jezikoslovne
ivC» *J> dobro, djelo
nauke
i_^ ,
pl. »X* I , stup
'J^ na; protiv; po;
premda t/ sljepoa
Sji»
'Jp.
napose, zasebno j-f ,
pl. j>v dtf , dubok
^ 'jl Ovamo ga meni! ^^ ,
pl. '*(Jf' , mnogOi
i^H\ openit
ij-jjj '^ pred svjedocima
jiT od, iz
S4'S hitro, brzo -
,_^ w-U 1^ dragovoljno

^'S <f'i>'^
zašto?
j_pj?^ u stanju bogatstva
Uc poz. «J It gornja ili
, ,
—tJ if- naskoro
najgornja
ilS tvrdoglavost
(^^) 'dlf Drži se!
ijUt j^. (j)'^^ obraati
"*
Jft koji zna, upuen pažnju neem, tru-
^ 1- diti se, nastojati oko
u.j^ najviSe visine;
neega; odati se ne-
najviši raj emu
^rJlJl jllt Bog ga spasio, jji kod; ima
spašen bio!
"'jl^.pl. jilit.vrat; grlo
"^sjCp gradnja, dizanje;
o^SLJi ,
pl. Ls^Ce pauk ,
popravljanje
i.lV_,pl.JiÔ,alma, ahme- :^ — Uc oteti, silom uzeti
dija -Jl^ - ts^ vi jati
^ ,pl. flM , striic

"ilj* , s. "tclc ,
posjetioci
^ fJr — 'jj- nastaniti se -jjjii'itil^ ime kraja u okolici
dugo živjeti
Medine
'JJl^^^'Jj-*
iU. i^ — iU obici; vratiti se
'^j^l ,
pl. "jO'i , život
j> -^ j^ oslijepjeti u
Sj-f Amr (ime ovjeka) jedno oko
12*
180
u*^ vj*
181
"*_j> zapad i- pobjeda
di> zapadni -*jUi. j: ii2 pogriješiti
l»,pl. t>lSi1 , želja, iJiJt* grubost; okrutnost

namjera
jJi. _ 'jii zatvoriti
*o>. , pl. "oî prostorija; ,
soba, sala 'jji- pozatvarati
liS^ — i3> utopiti se ''ji-Ji ,

pl. ^.^>U, grub; okrutan
jj^ prevara, zabluda îS , pl. "*p-', briga, tuga
''ili> ,
pl. Lj\S=- . neobinost, jjt neiskusan
rijetkost
'p-f'.s. 'O', brige, tuge
''jji — \ji ratovati
"*i>j>' — 'j^ biti nejasan
"a> j
pl- ^-Aji' ninogo, obilno
"V^ . pl.'^fiiil .
"*fj-^ , stoka,
i - , ' '
ji, — ji. varati bravi
> • - -
- 'ji
- ... Ji - 'ji. biti bogat
jîi pokriti
^^ bogatstvo
(Jc)'^^' onesvijestiti se
" '
pl. ^cjiJA ,
grana 'iš= ,
pl. *Lit bogat, , imuan
,
.5.'
— Cirt- srditi se, raz- -ii , pl. '^ Li ,
plijen
ljutiti se Sy^ dno; dubina; peina

srdžba 'jjfi zabluda
. <
,
pl. ^lif i
srdit <.jj ogovaranje
— ykX oprostiti _jlli — C-ilc izgubiti se,
nestati; zaci (sunce)
''t^jjii- ,"* ilij- —'S^ zanemariti
j^ osim
A>Ui nemaran
jJ*l liji koji ga nije dostojan
.nii- mnogobrojan; ogroman
^j.^:.. ji^ ime koje se nepot-
"»fiu,pi. V' i* , djeak puno deklinira
"'«_Jlp, iji — CJu pobijediti •jU drugi osim njega

182
o pa, te :;a , pl. "uU , nered, buna

"*;
jj Is
, pl. jj \^ , korist, tJobit, . J»,pl. "oll^' ''^,, mladi,
interes vitez
^p li KOJI se rastnjezmo, ^jCp ,s. ji mladii, vitezovi

sebi došao; nadmašio
"^l^ , s. jš , mladii, vitezovi
îj\a ,
pl. cj^jî miš
'^ ,
pl. rU , širok put
"*u-jl9 , pl.a"J^S*'*<^^j-'> konjanik
» ^" široki putevi
fM- 2f '
jjjU koji strogo rastavlja

istinuod neistine; )J=ei — »^ ucvijeliti nekoga
uviavan
«J ucvijeliti nekoga
JÛ ,
pl. *5UJ vrijedan
,
"ji^j»=J — ;^ ii stranputicom
Û stvoritelj
''^ ugalj
'iLtU Fatima
"'CUej ogromnost, krupnoa
i;5--UlJ Fatimovi; Fatimin
"x^ sam, pojedinac
uli prolazan
"'^ ponos
'*Jt\i prolazna
*rji brbljavac
i-rl» ,
pl. a"J^ . o"^) , sjekira ^jQ 7 pobjei
S»
iJ^ zb. im., pl. olti , skupina, ''j'^ postelja, dušek

'J^ji ,
pl. ,
eta, grupa
*:G9 pl. *oll:5 djevojka
"^
U*Q , s. o'j^lf^ > Faraoni
, ,
^ ^ - Otvoriti; osvojiti
i^J -1 ( ^ ) ^ svršiti
•
''3\'ji rast&nak
(Jc)'^ pouiti; omoguiti
"ry» - ry obradovati se
^,pl. |-^, pobjeda;
osvajanje trJ>^>^ raj
ijeji , pl. olsia, vokal »e« (^) %S»' > pl- 'ViS^l, konj '
ij« r UM privui; zavesti ''of-î , s. \j'j^ , konjanici

183
'*fcl.'_^ ,
pl.
'f^fj , tri milje "'i.o-Caš istoa gvora, rjeitost
^J-j^ » s- iJ-^S-* >

postelje, dušeci iG^l^ , s. '^^^ »rjeiti
''''i^'Ji ,
pl. ''u^V , prilika, "*j!,J ,
pl. *^j^,, razred; go-
zgodan as dišnje doba
"*i>^ — 0*j* propisati, odre- *ijOj^ , s. ^ , kamenje u

diti kao dužnost '
prstenu", .
ijjft ^^ osobna, lina: dužnost "«-,«» ,

pl. tl*IUi , rjeit
''i^ pretjeranost -Jui ,

pl. i ,
prostor
'^'^^,p\. "'iL^r^ Faraon , [jj^Cii , s. ''il-ii , vrline -
^3'J - jS» rastaviti, "'tJ^j JI 0>i osramotiti

razlikovati
''jlii -i C)-i» biti vredniji,
*3'J,P^- 'jjlî , razlika nadmašiti
"ol5>» - 3S* rastaviti, ''j!^*'

,
pl. *Jj.^ , dobrota,
,''
razlikovati vrijednost
'*^'J
^ 'i'J trljati (,;,6) :aI^ akamoli
":1^% pl. jtiljj', skupocjeni tiUJ , s. J,il» , vrijedni

dragulj
'j!ii ,
pl. "ollLii vrijedna ,
"*;^^ ,
pl. [>jl^ , dužnost
»l31 'j!^ najvrednija žena
''iCJ — JL-i biti pokvaren
''Ce-^ , pl. *<iLii , sramota
''illi nevaljaština, nered
_,«jJl iJB-îj vjeita sramota
i Z jli griješiti
'U-^ ,
pl. JjjOiš ,; vrlina
tL-jllJ mozaik
*oiJ oštrouman
Jiii _i J-ii oslabiti, ne
uspjeti 'ijiš ,
pl. "*^>ii , oštroumnost
j!ii .
J^ . ^^)j-? slab; strašiv; *Cj^ ,
pl. "o-M- »oštrouman
mlitav, trom
"* ' " • '
> > ' *-

.
"*jlo — 3-^ uiniti, raditi
jji ,
pl. ijaj^ kamen u ,
prstenu ;
' "'j^J^.pl. 'JUil, djelo
184
*juii 7- JuU izgubiti •iui — 'j^ nestati, istrošiti

se, proi
^ ,
pl. j#i»;, siromaštvo
oj^ . s. o* » struke, vrste
i\''JiJ , s. "*^ siromasi
,
si\y , s. "*s jljU , koristi, interes
Jaui samo "'o^ — oU promašiti, proi

tlAJLš , s. <S> ,
pravmci; *jy — jli spasiti se
uenjaci
^Jj* - (3^ nadmašiti,
j<ii ,
pl. i\'jXi , siromašan natkriliti
"'-uii , pl. tUij pravnik; ,

j^ na, nad, više
uenjak -w — 'jw razumjeti

iJu.^ , s. iJjLlJ , filozofi
puta
ci u; na; sa;
"oi^ neko, neki iUi »GM i tada
'tiiLJ taj i taj, x y •>V*1i na onom svijetu;

naprama onom svijetu
^ '(jji ,
pl. ''^jJJ , novac
JSS'\S veinom
"'>ii!u laa, lae
t(JCii\ i zimi
UJJ pošto iSJ
JJ ,
pl. , slon
(»» ,
pl. »1^1 , usta ÛJ , s. "Ori , slonovi
Cfi ,
pl. oj^ > struka, vrsta ;,pi. -ilj , filozof
jijlj , pl. 'il^ vojskovoa;

, "LjjIš ,
pl. vjlj* ' amac
voa •jlj pl. obli , kontinenat
,
Jijlš koji je vješt u traganju

•'Ojjis' ,
pl. *y./y , boca
po tragu
tj-l* ,
pl. ''jC~» , tvrd, grub
'Olf, pl. 'Jly, noga životinje;
stup J»\» ,
pl. '':CiJ , sudi ja
jl5 smola, asfalt 1-1. 15 svi, sve

185
jj aX1 ':^B' lokomotiva, željeznica J_^ — 5-3 primiti
"*il5 oštar \JjJ vjetar istonjak
•J*u ,
pi.-xs;.i^ pravilo, naelo, **jt--J ,
pl. ''t-LJ , ružan
,
temelj; podnožje skupina, vrsta

'^J—J
\î Kalkuta
iJi_J pl. JJllf pleme
, ,
<iijLJ izdržavao ga je
f\5
"'ji' ^ Oâ' ubiti
iTi; , pl. oUlJ , stas, rast
'J^'.s- "Urp, ubijeni
ovjeka
"'u-^'li' ,
pl. lrtf*S* .
rjenik %i ,
pl. 'jp' ubijen
'.iJS ,
pl. o^^ pokoran, jj (s perfektom) ve
skrušen jj (s imperfiektom)
':^lJLJl Kairo (ime grada) katkada
f\jJ pred
tCi, Ci Kuba (mjesto blizu
Medine) *j!u , pl. "jIjjI vrijednost;
^Cš , s. *JLJ ,
plemena koliina
jjtf pl. jjju lonac
"'s-jLJ , s. *'*1J , kupole, kubeta ,
-uj s_-ij ^_jL» kupola,

oJJ 7 JJi* moci
,
pl. , ,
kube [j-jJU^ Jerusalem

jt-J — ^t-j ružan biti
stopalo; noga
"fl j't
"*(• ji' ,
pl.
^ — ili ^t_i' niskost porijekla i^jju svet
-^».pl- J^.grob ilTjJ , s. (f j5 , stari, prijašnji
^jlS — ;>J prihvatiti, uzeti *';SJJ voda, uzor, primjer
Ci-i Šaka, pesnica *f/jj

- f J doi, stii
'O^' prije "jojLJ Kudejd (ime mjesta

izmeu Mekke i Me-
*'*1Ja strana na kojoj se nalazi
dine
Kaba kuda se okree
kod klanjanja ^j_M moan,, jak
;j-j , s. vjj ,
grobovi ,£
jj , pl. *l. Jki , Star, vjecit
/a , pl. j>j3 V,. neistoa jk-J , pl. fl—jt dio ,
jj neist, prljav
4.'
- '—i podijeliti
'U'jS r CiJJ udariti, lupiti, ( Ju p—j udijeliti

baciti; obijediti
*'•' ».. ^s^^ , s. u-^ , lukovi
-'-
;«1^^ - )_,; itati
-^ly dugake ^^ ,
pl. jj^ , kora
, s. jyj , velike
lae Ûs mesar
'-r'l^
— tL,^ približiti se namjeravati;
O^ blizu, u blizini r
raditi umjereno; poi
prema neem
^^ , s. ij^ dobra , djela
Ijlôš namjerno; umjereno
"'ot^ — {i>.)C_.^ približiti se
^r-a* ~ .^^ skratiti, ,
i;^ ,
pl. ^yi dobro , djelo ograniiti se
^»Ji ,
pl. i\'ji\ , majmun j^ ,
pl. jj^ dvorac, palaa
J^'joJ pjesništvo y^ — ^r-a» biti kratak;
— cjj kucati, udarati

ne mot
fy3
"i,^ — (Jt)[^ priati
^fj^
~ fj*
biti mesožder
,j^, pria; dogaaj
'
pl.
oj —
,
Ci} uvezati, pridružiti -> ^

,
pl. pl^, anak .
CjJ . Pi- OJ j^» stoljee

jCJ gostiti se
'w>Q*1 uj j-»J^ prošla stoljea,
(jesti i piti)
'*^^,pl. *C^l,bliz; roak 5j-.,as pl. jlIUj* pjesma
, ,
>-±} if naskoro
_;w ,
pl. jLoS , kratak
*yj mjesto
,
pl. iSjJ , selo;
"fCiJ — ^ suditi; izvršiti;
"l^.O^ Kurejš (ime ar. ^ ispuniti

plemena)
<Ci3 sudbina
'JrC^ Kurejšija
SlCiM IT Dobar li si sudija!
'*.\^y'u — «Jt Istarabul
oL^ , s. <-jJ>» ,
prutovi,
ûi zakletva '
-
.,
štapovi
mi
wkjiš ,
pl. o^r^ ,
prut; štap >« J. >«
mrziti, prezirati
Jis — Jj osjeci glavu c^r'^)
JJ nikada ur-U-s ,
pl. «..t ... < | , namještaj,
pokustvo
"JJ ,
pl. J.(k» . ikjaj , maka
,
pl. 'plJ vrh , '
jUJ voz
,pl. ju_»l, mjesec
,PaJ ,
pl. jU»j| ,
pokrajina
»JJ — »JJ sjei; presjei

aJ, iU - (O »3 zadovoljiti se
''"J^ pl. '^di , most

oJJ ,
pl. ^JJ , komad ,
'^jj»i5 odluan; siguran 9^ koji je zadovoljan s

onim što ima
j_^ L J-s sjediti *; ly , s. *Ci,ls,noge životi-
> . ' .> >>
j^.dno nja; stupovi
j^ ,pl.
L>j1y , s. ^jlj , amci

Us ,
pl. i-iji, zatiljak .
jicl^š , s. 5J«15, pravila, naela;

\jflJi5 ,
pl. i>»>*^l , krletka
temelji; podnožja
JjLŠ , pl. JUii , brava, katareac
i^^l (' Jb ) nauka b rimi
"Ini* ,
pl. s>iil , variak '
L^lS* . s. "Ir-j^li' , rjenici
._Jb , pl. ^>1J srce ,
''^jj ,
pl. 'oljil , hrana, život
iJš , Js biti malo namirnice
'=
jJ» .1 »i* išupati, izvaditi, V^f ,

pl. '^, Iflk .
izvaliti ''Li^ - lili tragati po-tragu
i*l3 , pl. s-slj^ , tvrava ''j'P

- Ul» rei, govoriti
**Jš,pl. (>:Ail,pero; pisino ^JjS'.pl. "lllS^l, govor; '.
mišljenje
._j^ , s. v_J5 , srca
''f^j* ,
pl- Cjj-'[)» , starješina
ufîj 7 ;>Ji» pokupiti $e
j*
f >
pl- r'S^'j ljudi; društvo;
JJš ,
pl. ^yj» . 5îG , mali narod --
^'•^•^''
C :;AJš malo, rijetko kaJdi 5_}j ,

pl. i5^ moc, snaga
,
18$
(Sjj,s. ._^ , sile, moci J5-LJ pravilan
i5jš ,
pl. tC^l jak, snažan
,
fO — fU stajati, ustati;
'*J*i - 'jjCi pobijediti, klanjati
pokoriti jwJ , pl. ij^ , sveza, lanac

**;aitlš — iG voditi
fjJ koji je odiskona; koji
%Cj - G-lš mjeriti stalno uzdržava . ^
iJ
^ kao '_«i^, pl. jCr »r^, . velik,

star
"'w.^l?' , pl. -L.ui' ,
pisac
50j^ .
pl-
*Jt . '
veliki grijeh
ol5^ svi sKupa
Vl^.pl. -*.^^, knjiga
"a-u^ , pl. Irjji' , aša
L-LSClJt Kur'an
O^tr koliko!
i.jtr' , s.
^-r^J^, pisci
iry Oi Oi,« Koliko Božijih
"'i^CiS^ — t_2^ pisati; pismo
poslanika!
^juSUI pismo, pisanje
'j'^lS^, pl. ''oUlS^, svijet, ,
vasiona ^'Z-JJj ^''J\^ slikovno pismo,

hijero^lifi
oli kao da
wJ^ tužan
^J^ ,^\. -'oCiJ'V, pleka
jLS^, s. '..nJ^, veliki; stari

*Ci<^ - fS' kriti, tajiti
vj^ — 'lô'biti mnogo

jL^ velik
•Cio mnoštvo
j\S vrlo velik
Jfi.T50« mnoštvo imetka
^Cs ,s. '•CaJ', veliki grijesi
^jk' pl. oJ>-^mnogo, mnogi
"'jif^
— Oji' odrasti, oštar jeti
,
l^niT mnogo
.^ starost
^•Sjo -^ S'j.i^ biti mutan,
t\^,s. jjX, veliki; stari zamutiti se
iiJS^ veliina "»jjiS pomuenost

*89
\al^ ovako; toliko J_,—r lijen^ Ijenina »
kj\jo lažov "LLiT' T CjLtT otkriti V

i«_ir takoer 'CSIJI Kaba
^jf >
V J^ ^ V^*^ slagati oliT — (0B-)<-J5ûstegnMt4 se
od neega
Vjf laž
v_«r ,
pl. kji 1 , dlan, šaka
"L-jii lažov
iJLii j, j^jT izdržavati,
'^ 2. ^ponovno napasti opskrbljivati; jamiti
nakon prividnog bje- ~
»Cur' 'Jš' biti dosta
žanja; povratiti se
>' •* ' .',
^fji .^1 (W--*J JuLJ s njim ete
s. "'J^ ne željeti,
izbjegavati svršiti
''j'^, pl. "*o\^ lopta; kugla ,_UL; osigurali -smo

V-
se od gladi
:_p , pl. ol^^ jedan puta
"'^jT JL ^^^lT ne vjero^fati
'^!J' >
pl- y^J^' isA^ž^l klupa,
stolica; prijestolje
,
pl. <^\, ravan, prilika
i >
-i biti plemenit, IJT svi, sve

flr^ f'j^
skupocjen i- Ji svake godine
j5^ plemenitost
*f >^5^ oba, obadva
Y^ loza
>o nikako
v/^ — V j^ t>iti blizu
^>r , s. .-Ja ,
psi
^ ^f^> pl- *^C^, plemenit "'(.ic govor; reenica

—
\ ^ T C_U^zaraditi, sticati liJST' obje, obadvije
.j—> T .S—T razbiti, zdrobiti •Âr,pl. ^)r^,prsa '^
!^-3^,pl-olÎi^ vokal »i«(r) UJ^ kad god

"'jli' lijenost 'CjS^, "oUJT', rijer"-
pl.
'jîS^ ,
pl. jLs^ lijen •pT koliko!, koliko?"-
ij —S*
J. L5 obui iU p koliko imaš? -'
\m
. •,'
Ji' , pl. -*fCi"1, rukav *oj^ 2. o*^ biti; postati
^îjiSLf kako tfelDa '

. .-aaS ,
pl. t-ijAS ,
pecma;
sklonište
"*jCi^ - 'S^ biti potpun-
''jAi pl. ''J^jki sredovjean
^ C3^ , s. ''C^ , cFkva ,
,
ovjek
,
'**jLS^ tobolac, torba za - -.

•Jr' da
strelice
"0^ ''ij-iS^, pl. ij-C2n , vrea

,
pl. jy^> blagajna,'
i^: riznica Cili^ kako?
''
'C-ci^, pl. '^' iSi^, crkva

^'<Ji^ kakvoa, nain
^_4' Kulem (ime mjesta ti
Indiji) %^ da ne
J
zaista - "^^ , s. "V-ii , nitkovi, neva-
Ijaici,' zlikovci
J za,. radi; da; ima; neka
V nije; ne; neka nf

^ da ne
b'V da
(.)CrtjV Nema štete, zapreke
jer
(
Jft) CrM ^ Nema bojazni. 6^/,
(^) Ju V Nema mimoilaženja, **^fi ,

pl. ''fiiJ , nitkov, neva-
svakako treba. , Ijalac, zlikovac
'.jijiV Ne bio blagosloven! %lll_ ,

pl. C ij\ , odijelo,
«JU V svakako odjea

''»i-li JI ii-J ostati; ne pre-
(^jCllij'V Ne mogu se zasititi
stajati
^^ÎIIH Nije mogue ,. , ^j~j3 koji ima odijela
'
(:V koji ima mlijeka

'*i_^>J ^ t.;-_»J oblaiti
j if
f)V potrebno; neprelazan
*i>J pl. o,LJ1,' mlijeko
glagol ,
''^ sjajan "Li-J, pl. tu 1 pametan

al^l
^\ ,
pi.
koja
A j^\ ' ^M. j\'Jjf\
fjjj — f^ biti
ne napuštati nešto;
potriebno;
"'(viJ r p^ cjelivati, ljubiti

držati se neega
gCi^ ,
pl. ''iLjl , jezik
rl-f- T ^ ustrajati, biti
uporan lH, » P''- i-^>-*J . kradljivac
"'fULjpl. "'pi, uzda J-.^ - i3-^ prilijepiti' "s*
oji srebro t; i>>>-»i , s. uJ , kradljivci .
"'jiLL.s. "'Jii, pogledi preko .-»JaJ — (oliiJ smilovati se
oka ijilj pl. ijOJt, milost,^

,
'
iJLA.,pl. kJui-, pokriva, dobrota ,
ogrta '^JJ.I ,
pl. "oOJ , lijep, ugodan,
Jli -1 Ji stii, priklju- dobar; tanan
iti se —
V---J t_-jJ igrati se
*jl,pl. 'iUl.grob . ,
J-J možda, ne biH

*ij-i-
JiJ-
j:
-1
Cr^
-^
lizati
gledati preko
-*;>J -1
^ proklinjati
oka (na stranu) OjJ proklet
JiX,pl. "'lU pogled preko 'ili ,

pl. oHj ,
jezik, govor
oka, poprijeko
*1) jezino, prvobitno,
pi.,pl. fj-t., meso
t ^ , , iS>iJ jezini; jeziar
^ •
± ^Jj ujesti, peciti

^ J. ^ smotati, skupiti
(zmija, štipavac)
o'jJ kod •tj-l 7 .^-iJ izgovoriti,

izbaciti
tsjj kod
-lU.pl. "'JiOJl.rije ,
;jJ,pl. oljJ, slast

skup raznih stvari;
zbirka, nepravilan gla-
jjjlJ Roderik, špan. kralj
gol sa 2 slaba suglasnika
iSJJ\ ,
pl. 0-. JJ^ , koji -iiil^ l.'^) sresti
jj JJ , pl. "iJ. J1JJ_ , ukusan v_ja ,

pl. "ijliJl , nadimak •
192
"luJ 1- ija' brati Gd nama; imamo
i^J tebi; imaš 'J da
tlXJ 10 milijuna VjJ da ne
J5j svaki ima "j.y i. 'fV koriti; vrijeati
'^ <
jfj
ali J meni; imam - ^ .
•Jf da dCf\ . jU , s. jl3 , no

iCŠT da ne ^^4' da je!
ovjek!
jlj o-,
'*^
A Divan li je
tsj»i.'yi^ Da mi je znati!
nije
i tiJj ,
pl. tt.^ , lav
1 . \ili zašto
O-J nije
U.' nije još (nikada);

jl3,pl. JU- jOl.no
pošto
;Cl - "^ Sjati t\^yi 'u!J no miradža
•J nikako nee Ojl - 'ifi biti mekan, blag
u "što? nije, ne OU 1-'

stalno, neprestano,'
trajno biti
-I C Krasan li je!
'jj IT stalno, neprestano,
LT Ugodan li je! trajno biti
iT Nije lijepo
iT Pravedan li je!
tlJj iT šta hoe

b^'
LT Ružan li je!
JlT ,
pl, '.C , voda
iJLiJI tr stalno, neprestano,
"':iu' pl. ii^' , materija -
trajno* biti ,
idiT ir šta je tebi? zašto ti? "'îlT ,

pl. "dJo.iC , koji hvali
u' stalno, neprestano, CilT pješice, idui

trajno biti
''CiU' stoka,
,
pl. J'\'j^ ' ^[fl''^ ,
iT dok traje blago

193
^l.,pl. !^^, varalica jL. . ;f iU. 1 ; s. i J>-. , poeci

**JU,pl. **Jl^.l, imetak ;jjL. - jil; pohitjeti, požuriti
">^l.',pl. -^s'^, vješt ^jLa - iljli' blagosloviti
^*U , s. 5_r i-
, pohvalna djela, UJL. - ^l pojaati,
vrline pretjerati
,* ' - ' ' •' -^
:U\^ -('>-i)i>l pobratiti oLT. jQ1, s. "^, graevine,
:U.iy- bratstvo zgrade
•*:Iil5-* - -^^ koriti, kazniti

U-^ ,
pl.iL. . (Sili I
, poetak
'iJil^lj^ - 5S^T jesti s nekim

i^ ,
pl. ijCT , turpija
:^lj^ -'^ \ savjetovati se

fll^^ koji se mnogo smije,
šaljivina
Cl 1^ - Ch ^ zabavljati,
'^>*r* >
pl- 'Jj->*T* . poslanik
praviti društvo
''ijU ,
pl. o_^ , "oiL , stotina
^llT ,
pl. »i C , stepen, iznos,
koliina
';3u.'i stoti
'f}.^ , pl. oUi-. , nepromjen-
î 'i?U sto hiljada ljivo ime
:Cr 1.
,
pl. jy pohvalno, djelo, J-. , pl. uL-«' JLI I graevina,
vrlina zgrada; sagraen
*; iU ,
pl. îu gozba ,
(>-. jasan, otvoren
uzgajatelj pU. pl. <.-j:.-I korist; uživa-

%}j^ . pl- 'o^'^j-- ,
, ,
nje; ono s im se kori-

"'slIlT predjel u kome ima sti; roba; prtljaga
mnogo lavova
OiJ-.'^ 1 uenjaci kasnijih poko-
•" j-' pojaan ljenja
i'j^j^ Ll- pojaani sunet "jc'e-l. jednak, istovjetan

-^ > '-., >
'^»-J^« ,
pl. oj^S-* ' pisac 1wi. po devet
0-.^ ,
pl. o>^^ , vjernik /u-X. deveterostruk
Lj-Û' obian J—i-, prostran
*oj^ ,
pl. OJ-- , trošak; trud; J-ml^ spojen, sastavljen
zaliha
jj^.juuj. I uenjaci ranijih
iSj^ sklonište pokoljenja
13
194
j^SL.j~>
,«JL-i« pl. cjJj ', ohol -# i. # izbacivati

,
poslužiti se poslo- w:Us -OU.1 odgovoriti

vicom; navodei kao ^ ^»^ ^» .
Û" . il.UJi I, s. ^, pobiranja,

primjer
' prihodi
o jl>-:.» kulturan
ySCi' - (
o«' > D^lr boriti se,
Cn. ,
pl. djA' leda; tekst
,
prepirati se - ^
iiall ut' rijei i njihova :LJU - Cr-"f- sjediti s nekim,

znaenja družiti se
^nSCJt j ilfcGjL. veoma velika uCs' badava, besplatno
9. ^JJL. , pl. ^^jjj-- raznovrstan ujJlSi , s. o>^' .

ludi
"î^l. sigurna vijest koju ijj\jA - jjU. biti u susjedstvu

pripovijeda velik broj
ijj\^ - jjC proi
ljudi
M\y^
uil. edan, skroman jjubCt - ji*l^ boriti se,
ratovati
''fjijJL. srušen, porušen
*^ , pl.v^' li-^^'l pobiranje,
J* kada prihod
iT jr kad god ''jU slava
6C. vrst
JiT ,
pl. tit-l ,
poslovica
genitivu
'Si-^ ko
jjrf' klaonica
iJir po tri
J o trostruk
"Vjj:' šaren (bijel i crn)
po osam ^^',pl. ^Ci', sjednica,
, s ^»
zbor
osmerostruk;
yji Ugledan,
ugled oišen,
u osmerokutu
obrisan
15" po dva
Oji^' pl. 'cjcU , lud
^
,
dvostruk
tij-iV nepoznat; pasivan
pž
"Oj^ 2. J-L^ stati pred nekim oblik glagola
195
196
sjl. ,
pl. i Ju , vrijeme bl^ , s. i_^ , više puta
<^\x. - Crfb šaliti se, za- ij-'^j-'^Sjl.S, s.^y,lž', pristanište

bavljati se
sltl^ _ "j-Sj paziti
LJ\ji^ - (o») '^|j braniti
> , , > , , f*->*
— f*-*
namjeravati
i\j\xj. - if jb li
"f^ ,
pl. "ijUj , ovjek; muž
hvaliti
si>,pl. "tl—J žena; supruga
^ hvala
i5l^ prizor, izgled
,
Jiji. ulazak
'^^ po etki
jju ilovaa; sela, naseobine
fj;>
etverostruk; etvorina
i^jA. ,
pl. CtjIj^^ , škola
!_,•'
,
pl. ol^ bl^ .
, jedan put
'j'x. tucalo
i_^ tor za deve;
jj^^ ,
pl. Ji; ,
jjx. ,
pl, objjL. okrugao ,
mjesto za sušenje datula
i' >
^>»J^^ mazalo jJ> odmetnik od vjere

">. - ^
i ' >
j JU Medinjanin, medinenski r^'j^ visok

"> ^ > . ' - -> '
*iju ,
pl. ilj-, hvala, pohvala, ^»> "??-' vratiti se
hvalospjev •
j- — •^j
"^
smilovati se
„r.J'-' upravitelj
od mramora
0;.x. ,
pl. ^j- . ;y\x, ,
grad
jjj> ,
pl. o>J-»J> . sretan,
'0.ijJl''i Medina opskrbljen svim
X. od, za vrijeme
potrebama
«> , > ^ > , >
J-> ,
pl. o^'^j-' >
poslanik
v_-a\ jl.' , s. ^t>xi , pravci
c5v* ,
pl.(j-i^» tr*S^ ^ pristanište
j^ A. spomenut
•> > \ ^ ^ > > \ ^ iU*^ zasjeda
C^^ji. ,
pl. ^^^x> pokuden, ,
nevaljao <>ty* - C>^ razboljeti se
îT , pl. w*li.' ,

pravac i>0* »
pl- i>>^-l .
bolest
i > ^ ' >
'^ gorak
j^> , pl. oU^> , dojilja
jf^ cilj, želja tP'v* > s. t;«!^ , bolesnici

197
> > • >
J»> - J9 J biti blag 5^L_ - j\^ putovati

•*
^> naslanja c^}-^ , pl. o-^l — T , stanovi

* > ,
^> -
ime u nominativu iU L. , s. •iA-L-T ,
putevi, pravci
-> ^, ,,.^
5U;^ ,
pl- <}^j"j}^ U stepenice 'vUi^Li'l El-Mesalik (ime djela)
> ' ,
o> mesna voda, orba jC- ,
pl. ^jL^ ,
jednak
50,^ ovjenost sljL^ - (; ) iSjC izjednaiti
jjj^ — (.->')
^ proi pokraj '«- — T po sedam
neega
j-;-~« sedmerostruk
i>>^ , pl. Ji^ , bolesnik j »^» > ^'
^1*:l-^ - '^{K-zA
tražiti da bude
jf'>' Merjema udovoljeno; udovoljiti
r|\j^ Šala iJSx:—ll El-Mustedrek (ime

>',,> djela)
Jj-lj- - >-U pritijesniti,
t):^ dugaak
natiskivati se
ibij-. - Jjlj ostaviti, napustiti

jL<kI. ,
pl. ^js y .
, spreman
e-^j^ stiska
•JliJ , pl. oiUj: — . , prihod
-> '- • > samostalan, poseban
*JjJ«^, pl- J;?U*> sunani sat za
oznaavanje pola dana budunost
jj j. ,
pl. >ÎJiJ« , dodan, pove- -^ ispravan
(^
an; proširena vrsta
glagola Îjl /^— ispravna mišljenja
^ — ^j^ dotaknuti .»A.:-.... oaran, zanesen

"JLT veer, mrak jiat— ,
pl. JL-.L— , džamija, mje-
sto gdje se pada niice
"ji^C-T , s. Jbt-J , džamije
Cr-»—^ po šest
LxL. , s. 'CX.S klupe, divani
,
ij-Jt— šesterostruk
sj*L^ - jcU pomagati
«)» ,
pl. <Jh\^ , divan, klupa
iil— ,
pl. oliL- , udaljenost,
razmak - t^^ truditi se
^C- , pl. '^jj^, putnik iz ega se šmre

198
gdje nešto i!^ ,

pl. 'b^J^ , poganin,
pada mnogobožac
^c ^ >
*''
:*x natkrivena JjiJL. — Jjii zanimati se
^^^ ,
pl.ol^;X_, opojno pie; "îjjjS dogovor, savjetovanje
alkohol jl.^ pl. jiALi. grob
, ,
o^— "•
»
pl. uf L«. , stan
jjj>-t. pl. ÛL. znamenit ,
,
"l)j^-— pijanica "> • ' ' ' . ,.
i5-^ T (5-* ii
,_,^ll-r nastanjen .*.
- *U. htjeti
Oj^l— pl. u^5^L^, vrlo siroma-
,
"Li-lT — c_.l£ osijedjeti
šan, bijednik, kukavan
'La^' starost
jOi—. naoružan
*—i^ hod, idenje
^JlLT ,
pl. '^L-T , klaonica
juVl *l!i. (îi Ide poput lava
iU— . , pl. MAi L— ,
pravac, put
ik-iT starješinstvo
j»l_. ,
pl. ,;,j
.J
,.,
. , musliman
wCl. - C-o-U družiti se
vj— 7 jl- ici, putovati
wL,a.* druženje
sOj-T kuda kada se ide;
se ili
LtoCa. , s. *Lbwm', zbirke, musafi
hod; razmak; daljina
jjCm s. jjL-^, ishodišta; gla-
oj!>^ koji mnogo
,
Jli. ,
pl. ,
ide golske imenice

oiCa^ - CJÛ susresti,
;Li». , s. ij^, , pješaci
pogoditi
oiLiw. uzajamnost, reciprocitet
wJ»U». , s. i .1. ,n. , klupe, divani
"'uT'Ci^ - oTli biti slian, .
'i-^CJ s. 'CS^ , interesi,

,
srodan koristi
sjjtUL. - jjtli vidjeti rL-*>^ ,
pl. ^L,^ . svjetiljka
0>*fc-i«' pun, natovaren ._juj,a.., pl.>_ji»ur, zbirka, musaf
(Jl)o^ koji nastoji da nešto j'Z^'.pl. jiCJ, ishodište; gla-

sazna .golska imenica
(JV— ,
pl. jjLiT istok , jjua. — jju biti iskren
199
a. U
Egipat ^jIT mjesto gdje se nešto
'Jm.
javlja, ishodište
,
pl. jCJ* grad ,
,\\,.
Is^^ ,
pl. oAA«, Egipanin; .
egipatski
''jsjjial utrošen, potrošen
,
pl. Ll.i.,a. , klupa
^la.,a.. poredane
^li..rt..
,
pl. o j.«.l» .rt , odabran
K^Ca-- obložen ploama

i*lL<M ,
pl. f_Ua. , interes, korist
ejj-âT napravljen
•*
' ' > .'• '
« i^ ,
pl. wt Uw , nesrea
j\^ — jU postati
oUi. vezano ime; dodat
K-fi-^ vedra
k_j^^ ,
pl. ^jL^ tuac, , tucalo
'ojJa* ,
pl. o\^^ , Šteta
f.^,._i. slovo s vokalom »u«(l )
_^. - ^ proci, otici
T-; T ^ odvesti
*'£jLk.' - 'ÎL itati
'jCir ,
pl. '«i?Û>« , kuhinja
4..h. ,
pl. ^Lk. , štampanja
_;i. ,
pl. jLk-l , kisa
j^ ,
pi. jjtkT, eki; pucar-
sko mlatilo
200
A> ^ ^ •* >
oUkLu
w- u. u. rdav postupak
^
•» -,>
,
pl. OJ—^ . uitelj
:jjL.^ _ ju'Ib. protiviti se, <. U .« , pl. ol... l«.« , uiteljica

odvojiti se ^ >• -
jl« slovo s takom odozgo
uCJ jUi .
\ , s: ^^- , znaenja,
smisli
"j-^lT poznat; aktivan oblik
glagola
jLl'ti'Jb) stilistika
> ,^ ^> t^ — j^ namjeravati - ^
SijL.^ _ ponovo
"'.",''
*jjL« -
jjlc
",'
^j\s. pomagati
nastupiti
^ , pl.oL^' jLJi'l, znaenje,
smisao
"*.",'>
^joL«
'-
- (>> Vidjeti
- ... .
:jx« ,
pl. Û. , hrana, život
življenje
jl--. ,
pl. jii Lm , bogomolja
SjiU. - jjU ostaviti, napustiti
,a::*- pouka oUi pl. jjLi. ' oljLi. peina
, ,
<^^B.« umišljen iJU. - CJli nastojati, nad-

;j=i^ ,
pl. olj=tj« , udo vladati nekoga,
pobijediti
*\«-« slovo s takom oU^ ' Jlii 1 , s. ^ , stanovi
• juM . «juw pl. jl.. - juM, želudac
,
t)—ii-' mjesto gdje se ili vri-
(jAj^r, pl. o-il--', kovina jeme kada se nešto

pere ili prati se
^>u. pl. cjVjj^ promjenljiva
, ,
^j^ , pl. •-jju. , zapad
imenica
o^ _ li;;>> znati, poznavati
tsj^' , pl. jUT
smisao; bojište;
. i£J^'\, namjera;
•>> > • ^
ojî" dobroinstvo ratovanje
J:Ju neustrašiv(a)
po deset
4 ' .
<Jb
^CL' skupina, dru-
'^jioiT onesviješen
, pl. ,
žina j/oL. pokriven

. deseterostruk
"LZil' ljut
•*-'
4
T cs'-*
griješiti
:;;h*' 7 Ir^ oprostiti
J
', pl. u-llT. ^sÛl'i, grijeh
^. ,
pl. (jLiT . jlii 1 , stan
veina w-i« — OU- biti otsutan

">« ^ '» < , -
^»-iSi « « poštovana »L.Li. - Uli iznenaditi
201
V^lju. - 'J-^ natjecati se u iJjLL. - Jji; zdogovoriti se

hvalisanju
*« .»Li- - f
jli opirati se,
iJjLi. - jjli rastati se protiviti se
5jLi- , pl. oULi. , pustinja iCAJ«',pl. ^. Li.', groblje
"*qLu.,p1. '^^ll', klju "'Jîi.' ubijen
\ij\ji>. razm sLii. gdje ima mnogo

krastavica
ViT bježanje
o-JuLi svet
"^Îh««' ,
pl- •^1^S^'» jedinica; rije
'f.juLL'i prvi
^'j^ jednina; jednostruk;
sam '^ ,pl.!>
I pl.
jl^j« , boravište,
j^' sjedište
sredina glave
ts^ ,
pl. ijJJ^. koji pouava
r,'=-J'l ^-ij^ poploan mra-
uenju Kur'ana
morom
^-JL. razdijeljen
jCiJu jako darežljiv
Awij-' pl. ^LiT, namjere, želje
j_,JLi. što nema; izgubljen ,
j«Jj.
sjj.,aj. , pl. _>y,(L', soba; dvorana
,
pl. oj=6li., spašen, uspio
razumljiv; sadržaj
-kil 1 El-Mukattam (gorje u
fj-fj.
Egiptu)
"'j:* koristan
*j^ povodac, jular
^<\j(ju - 3^lj susresti se s nekim
"*Jr** podnevno poivanje
"*UjLx. - ;3}i; boriti se
'i.-j'l^ - C_J K' dopisivati se
^ ijÛ. - CjjIS približiti se
jiliV t fjlSlr plemenitosti udi
*;CLi. _ ^'-i; trpjeti, podnositi
•jlSl. , s. ^''__^ , neugodnosti,
û. , s. ti^.iJU , namjera, želja zla
;j=U. - Îj prekinuti sUlSl. _ Ij if' nagraditi
JLi.' i. '^\a govoriti ''lIlSli razgovarati se
"'r'-**' >
pl- -^^'Li-' , mjesto ''u^' .
pl- <.XL.i- of'^'l, mjesto
CL - '(.Is 1 ostati '*^' Meka

^f
202
> , j >>
'^^J^îS ,
pl.LjlSC', škola; pisama dU. ,
pl. Jjl. , vladar
> '^ « ..
"'i-jiCl' ,
pl. LjI^' knjižara; JI- .n
J. dosaditi se
knjižnica
oQ^'\ dan i no (vrijeme)
*^jJC].' , pl. L^\SC- ,
pismo
oî-' uprljan, prljav
iiC' — >iJCJ' ostati, zadr-
žati se i)yu , s. .iUu , vladari
j^ brbljavac opi« obojen

il=<^ surmedan JjB-U ,
pl. rOA^ , ljepotica
^ prevara ^jju ,
pl. uji:A. , milijun
•lA* . s- vfl-, varalice sLT smrt

"(•^' astan SjL- pružati
•^ neugodnost, zlo ^ C.r , s. ;S31J pokrajine ,
JL-^.^ Ijenina tUJ LT , s. "ilj-U-T , robovi

W-A. metla ^Li'] Mameluci
. ^^ Mekkanac; mekkanski jGlw. ,
pl.Ojjtu-.' , vrstan, odli-
s_-JLi^' pisamce kovan
"'ilSTiir >iUr aneli ;^',pl. jLT, prolaz

, s. ,
;_^>L _ ;^V udruženje o^..^ mogue
^^' pl- 0>»^'. mornar ;jiJ.'J^ nemogue

>
5lj>(.. - JV sresti se ''SlSS ,

pl. vii) C ,
pokrajina
nj>^ , s. oj^,, milijuni

-i^Ju-- pun
i'^ — >L napuniti i)_^',pl. <lUC-r,rob
Ou ,
pl. JJ^^ , vjera, konfesija ».ÂjJL .^.^ pozlaen
7eJu,pl. r->U,so; slan ^' ko

'^'^' privršen, prilijepljen ^^ od, iz; nego; radi
"^Ju vladavina, vlast jU /v zbog,

radi
•iU. ,
pl. oi iU , aneo 5\jaJl [>. ujutro, izjutra
.
203
juOt '^^ oduvijek, oddavnina ^;ieJ-' nozdrva

f
^tl». o«, po, obzirom t)^' . pl- ^l^' .

sito
oJU Jy unakrst il. od, otkada, za

vrijeme, ima .
c>->^ o*, mimo, osim

iJ Jv.' ,
pl. Ojtr, stepen, položaj
.nJij .^c jv bez promjene
»jy i>^ odmah

•iJ — iu
,
pl. viLU. , žrtvenik;
hadžski obred
"*sj^L.' -j^li boriti se
Lli. mjesto gdje neko
jL^ ,
pl. uJiL^ , Yika, telal odraste, rodno mjesto
sliU.' - liSl; zvati, vikati

J^-uC« ime koje se potpuno
deklinira
jLu svjetionik
pravedan
"'sjL:^', pl. oIjLL.'. jjCL. , svjeti-
ime u akuzativu
onik; munara
sjiiL. -Ail; zaklinjati nekoga "ji^' 7 jU govoriti
> - , j' • -
JJu. , s. ^Ji^ , izgledi, prizori jjbj-' govor
5^' koji jako, stalno spre- _PiJL. ,

pl. JJu. , izgled, prizor
ava
pjesma, poezija
iijL. _ jjf biti licemjeran
f^,..^::.
->• -
lui-
'
""
—
»J- sprijeiti,
.. ^.,.
tJLT - Jl; postii

zabraniti
-
:GCL.' Ijl; suprostaviti se { ^ ) '^ odbiti, odbraniti
;JjL:l. - Jjt dodati, dohvatiti jliu pl. lÛ. , kljun

,
o-C. klijalo
p-,..r;.:/ razdijeljen
*t«Iu pl. ^ll' govornica
, ,
o_^ 1 svijetla
-lU. raširen
wj«li ,
pl. V lL , put, pravac
jj.iL. proza
> ^ , t ^ , s. *—u , zelje
CT?^ ,pl »=.:- , astronom;

astrolog
*_:. ,
pl. ^ , zelja
iljtl- niže, niske il:- ,

pl. Cjir, smrt
,
204
_ '•>y - ij voljeti
ijkl.\y '*^b sresti se lice *
u lice
iiy ljubav
ij\x , s. ij'j- , mjesta gdje se
ijy pl. ij\y , mjesto gdje se
dolazi ,
dolazi
:';jl^' _ jj\j pomagati
^y ,
pl. ^\y . ^(ji'\ , britva:
j-\_yj'\'jl\,s. CiU', stoka, blago
^yJ-' Musa a. s.
UU\j^ - J3^b spojiti se muzika

tj^^^ I
*^ljS,s. "'^y, mjesta "'^»''

.
pl- 'îS*' '
mjesto
Ji*l_^ s. iJicj. predikovanja,
, ,
^jJ>y ,
pl. ^\y , predmet, te-
savjeti
ma; oboren
:lj\_^ - cJb stii; doi; ^cy ,
pl. j^l^' , roište, rok
ispuniti
A, .
<-ê_^ T -^J predikovati
Ui|_y - jšlj slagati se
'''»^j^ natovarena
'Zjy — oL.' umrijeti
•j-'S-* poštovana
(o») oU' ostaviti iza sebe
wji_^', pl. L«Jiy , mjesto
'cjy pomrijeti
o^_^ povremen
smrt «> '
• .. >
roenje
^ — ^ uzburkati se;
ijiy
jJ
_y ,
pl. jJ^\j-
roen; rodene
,
pomiješati se
^J''.pl-*'^lS-*.val S'j- ,pl.Jlj.'>J\y.'i, gospodar;

saveznik; osloboen
-.^y zahtjev; potvrdan
rob
irTJ^., prema, po <»'
Polagano!
j_,-»^ sto postoji i^ U.. - vU navaliti

A> ^ ^ ^
j—>' po jedan SjU. vještina
slovo s jednom takom jla. ,

pl. j_,A., , kolijevka
koji vjeruje u jednog Isjla^,, pl ojjJtA.' , upuen

Boga, monoteist pravim putem
> ' ^
J»_j» kaljuža Jjjjtj'' mršav
.
205
:Aa.' Polako! o* J^ ,
pl. i>. J iy , mjerilo;
tezulja
r^ važan -> • ^ ^ ^ ^
v^ T v^-J kockati se
J—«i^ slovo bez take
J^ - JU naginjati (se)
La. što god
J;^ ,
pl/jCl milja (400 ko-
,
ol.' ,
pl. ol_^l , mrtav raka)
strvina i>>L roenje, roditi
,
pl. Oi-^}' > koji spava "IijC' ,
pl. 'lijl: LJ , bilje
,
pl. ^LJI,zub onjak vi~»: — :-j: niknuti
,
pl. oj^^ , spašen t^v —u^* iskopati iz groba
pl. ij jji , klub; vije- Jxj: ,

pl. ijiLJl , bilo, kucanje
,
nica; zbor srca
eJJu
-*ijj — Ij otii daleko;
,
pl. j^y , rijetkost
otskoiti
e> r if>
, pl. i)^^^ , koji se kaje 5j-j pl. oljlj poslanstvo
, ,
, pl. o'-«; , vatra ''^^ ,

pl. tLxJl , Božji poslanik
, s.
o^-'î. svijet, ljudi aS^ , s. 'ikJ: ,
proizvodi,
rezultati
pl. iJLi pobožnjak,
,
asketa
,
^C^ ,
pl. *^ll; ,
proizvod,
rezultat, posljedica
' iji^ oko
'*:li - li spasiti se
ist, svijetao (za boje)
c,\'J^ Nedžran (ime mjesta u
mekan Arabiji)
koristan
'^ ,
pl.
"*c_^',
zvijezda
iyx^^ postrance
krnjav; glagol u koga
je trei korjeniti su- '*^j-C bakar; olovo
glasnik slab
^-^ v_^ - t^ glasno plakati,
';3i;' , pl. "jt . ^jjJ , deva naricati
206
^-v
207
"*"'*'
jj»j — ij-t govoriti ,pl. "o&l: , trošak
*»(£; istoa JiJ prolaziti
*^ ^ Ja gledati \j'yn^ , s. u-*^' > duše
'^' ,
pl.
* OiJt mišljenje, SjLU halka
nazor jou ,
pl. jjju. , novac
"'^ pl. i\J^ ravan, slian
, ,
"*JiJu — 'J^ urezati, ukle-

•IjL-fc ,
pl. *liij , ist sati, šarati
u-Uj drijemanje, spavanje "oCai; — Cr»^' nedostajati
î-Iu' atribut J-U — JiJ prenositi
*j\; ,
pl. JC; , obua ''rAST - ^txJ uzeti za ženu
jJi da, jest

^^ : • -J^ — C-§1j" skrenuti s
"*(«.; , s. "*C_~" , blagodati javnog puta
Ir-* ,
pl. '\j->^' , kuna
'^ Divan li je!
'Cl; pl. "*(J; , blagodat

^Lj-ji' s. *^ , kune
,
"^C-i smutljivost
^ uživanje, ugodnost
"iy pl. 'i\y\, zalazak zvije-
pl. '*oUi , melodija ,
zda po emu Arapi

— JLi; nestati proriu kišu, vjetar
^- i druge pojave
''^ju J. puhati; hroktati
_;* jJl L' \y nesree
^Jji - 'jJiS ii u boj
^jJ^\Li\j) zgodne prilike
'^j-ij',pl. "'Ôjl dah, disanje
î\y ,
pl. "'oL'^" , špica
»IjumJI i,r-«-^l dubok uzdah
ji\/ , s. :jfl; , rijetkosti
%Ju ,
pl. ij-^ , duša
j_^-,pl. "jl^l , svjetlo
''^j-ju ,pl. ^j-iJl,duša; strast;
sam; sebe ''»^r.pl. 5^^' I, vrsta
sebe ''^y — "^l; spavati
& - C koristiti (Oft)'fl; zanemariti nešto

208
*-
^ pospanac i>^ — ljiv! ustati, dicr se
ji»u ,pl.
"îlju^ kraj,
>«ut, dan
konac
^ proždrljiv
*^ 7 i5_^ namjeravati
*yu" - >»r tjerati povicima,
t_ilj toliko
odbiti
_,aJ ,pl. jUj|. _;AjM , rijeka jl; - tjl; postii; zadesjti;^
"'ijj'u - [jL*; gristi; ujesti ^1 Nil (ime rijeke u Africi)
j i; a; sa; tako mi! *^' 3j-> ~ 6^J pouzdati se
b uh! udo! jtjb vrst, jak
li-l b' »Li-l ij kuku! *jbUj . *^^' <.»jbiti Ugledan

jL»b jedan savjest
ol-H'j
i\j pl. Jjijl dolina; rijeka
, ,
^j ,
pl. ^j\ , bol
^ ^Si\j rijeka Sela u Ribatu u
Maroku J^j - Jf-J bojati se
Aj-b I
pl- c»»^b prostran, , «-=.^ ,
pl.'j^j lice, nacin, ,
raširen zadovoljstvo
^t-.ib jasan •> > > ' ....
^y^j 7 (Jfr)C_-.5 morati: biti
^\j pl. -tlcj propovjednik 3užnost, biti nužno

, ,
,;,\x^j . jj^j - ji^j nai, opstojati

_rib obilan
•j^_> s. <-=-_> lica; nacini
<>^\j , pl. oUJb dogaaj ,
, ,
'<x^J strana, kraj zemlje

J-iJb stoje
Jb pl. sVj, namjesnik 7 li*,? uznemiriti se

,
jJb ,
pl. uJjJb , roditelj ugledan
iJlS opasnost, zla posljedica \iy . j 5 — jj voljeti
^j liho '>J bS , s. 'i«;iS ,

pohrane,
amaneti
vj^'j ~ ( > >
V-^'^ skoiti, > •' " ,.
navaliti f^j
-, POJ pustiti, proci se
. .
209
<tij ,
pl. ^ bj pohrane, , Jj^ j - ( J\ ) Jrf j stii, doi,
prispjeti, dospjeti
amanet
j'ij - jij pustiti, proi se ^j - 'mj postaviti,
metnuti; skinuti;
*bj za
oprostiti; napisati djelo
jjj , s. 5jjj , ruže

^yj.j - ^j biti jasaii,
j. ukazati se
s jjS zb. im. ''jjj , ruža
ij»j r gaziti"
ojj zb. im. jjj, list (papira) V-j
- "o-^J pl- 0^^ Jl domovina

"':'Jj!> Jjj stii, doi , ,
~ijj;S ,
pl. Ljiiffi >, služba; plata
i5j_> svijet, ljudi
u novcu ili naravi
jj ,
pl. oljj guska^ , ;.At>j*j — Jitj obeati
jjj sklonište, zaklon '
"^j-fr
j ,
pl. ijs-j , obeanje
j'Sj - jjj nositi Jitj ijkc — Jitj savjetovati
j .^ ,<
jjj ,
pl. jljjl , teret, tovar
oPJ r (jf-> zapamtiti
'^^j - "pjj zadržati "*^j 7 u? -»ispuniti obeanje
^ •.- ''- . ...
.o->J T u-'J mjeriti
:ljj ,pl. ôOj, smrt ,
ojj ,
pl. UjI , oblik; mjera "jij - (J^ Jt) jjj doi'
a J-J . pl- *bJ>-> , ministar nekome

ii j ,p\. "jjJj , odaslanstvo,
Ji^Ll j , s. U-.^ , sredstva
deputacija
>J j obilnost
JL^j sredina
ijjj , s. ''jj
j deputacije
Ji-S usred
i;jj ,
pl. *Lj jt, pouzdan, vjeran
.>-'.'- , ' - ....
^j< <^ - ^j biti prostran "jli j dostojanstvo
IL^j pl. j; Cj sredstvo
J-' uvati
,
, *;''^-'
7
j - j opisati ^'^> j , pl. oi; j) , vrijeme
j^j ii^ _ ;3^j spojiti, nagraditi f.^xiJl '^ j topot, bahat
U
210
>j - j5j zastaviti "c.jjj 'J^_ (i ) 'J_j odati se neem

'*uJ5*j» ,
pl. ''uiU jl, zadužbina, ^'^'jj - iJ^j pomagati,
vjersko dobro (imanje); jaukati
vakuf
''jj.pl. tLJJ^ prijatelj;
'îjjj gorivo
pomonik; skrbnik
\jjj — 'Aj dogoditi se;
Al Us ,
pl. ^\ tQ jl , Božji - -
pasti
ugodnik, dobri
''^jjj — Cii j stajati, ostati
<l»,"L*j> - Caj pokloniti
"^jTj r (<Î,>J^J prepustiti
nekome ''^'S ,
pl. "fl^jl ,
priinjanje,
umišljenost, uobra-
'jjj ,
pl. ''iSf j1 , dijete
ženje
- jJj roditi
ii)lj
Vj teško!
5i9j lodenje
iLli'S Teško tebi!
i'^lj 7 'Jj upravljati
'jjj jao, teško!
*J_> - liS slijediti iza
neega, biti do neega 'J "'Jjj Teško njemu!
U eto xasju pupavac
"'jiÛ strahovit "'i'ljL* - (ijjk uputiti
oU daj! -Jjjm, — Ijjb smiriti se
j^jlfl* te dvije i5J>jt uputa

il» ,
pl. 5lx* , voda *o ji» pl. L 1 j* , dar, poklon
,
'^,.Û Hašimija
\ JA ,
pl. *Vj» , ovaj
»V^ ovi, ove
»j>* ,
pl. ^'^^, ova
puhati vjetar
*>_j'^ — O^ pobjei,
CiSizvati; klicati umaknuti
'*%'l^ seoba "'f>

- V ostarjeti ^
''(.jl« - pjjb srušiti, porušiti ''fS* .

pl- **f'S^^ '
piramida
211
212
V •i ' '
1*"^ *% *f > -•
ji' ,
pl. Jul . i5 jLi^l 1 , ruka srijeda
i5jj.. runi »C'JUil

'f>.
utorak
-''
"jCj lijevo Vi'-' petak
' ''
7>^. kockati se etvrtak
-j olakšica, lakoa subota
vrlo oprezan; budan blagdan
Ojij uvjerenje
sudnji dan
"^(f more
jednoga dana,
0« desno nekada
»JL^ J. «1j dozreti danas
pl- dan tada, toga dana

"'f j^ .
"f} >
ji^^l \yj nedjelja danas

i ' '
uOj vi ponedjeljak . zb. im. ij-*ij , Židov.
fî
Štamparske pogreške
Stranica : Red:
: 36
751 :
214
Stranica Red: Pogrešno Ispravno:
127 I stupac 7
137 I stupac 5
137 I stupac 6
138 I stupac 1
it'
145 I stupac 1
155 II stupac 1
156 I stupac 1
156 I stupac 10
156 II stupac 14 -Jul - 'JI

157 I stupac 22
161 II stupac 27
164 1 stupac 1 lj\— — ^— li >i Lw<
165 I stupac 20
»> -•
165 I stupac 21
170 I stupac 1 - V - V'

171 II stupac 18
172 I stupac 2
172 1 stupac 1
J I' f . i'
176 I stupac 9
176 II stupac 20
182 II stupac 5 i*
188 II stupac 24
189 II stupac 1
192 II stupac 1
s> ^
f zadnji
•u 4
ir zadnji
7
Sadržaj
II DIO
SINTAKSA
Strana
SINTAKSA IMENA 3
Odreena i neodreena imena 7
Vlastite imanice 8
Line zamjenice 9
Odreeni lan i nunacija 10
Vokativ 12
Rod imena 13
Imena ženskog roda 13
Broj imena 15
Deklinacija 16
Imena koja se mijenjaju po nepotpunoj deklinaeiji 18
Promjena na kraju imena 21
Promjena prema položaju rijei 23
Nepromjenljiva imena 24
Padeži • ^ 26
Nominativi 26
Infinitiv 27
Izvedena imena . . • 28
Glagol i njegov subjekat 30
Slaganje glagola sa svojim subjektom 32
Cestica ji i
u' ^^
.Akuzativi 43
Opi objekat 43
Objekat 44
Akuzativ mjesta ili vremena 46
Akuzativ uzroka ili svrhe 47
Akuzativ uz rije j sa(*jw J_jju>Jl I ) 48

Akuzativ stanja 48
Akuzativ koji pobliže oznauje nešto 50
Akuzativ izuzimanja 52
Predikat glagola ,^JS i njemu slinih glagola 54
Subjekat estice ^1 i slinih estica 54

216
Subjekat iza nijene estice V 55
Predikat estica Vit. 55

Genitivi • 55
Dodatak o padežima 57
SINTAKSA GLAGOLSKIH OBLIKA:

Prelazni i neprelazni glagoli 62
Intranzitivni glagoli 62
Tranzitivni glagoli . 65
Aktiv i pasiv 68
Pomoni glagoli 70
Glagolska vremena 73
Glogolski naini 76
SINTAKSA ESTICA 79
Prijedlozi . 79
Pravi prijedlozi 79
Prijedlozi koji su postali od imenica 87
Prilozi 90
Veznici . 93
REENICA . 96
Nijena reenica 98
Upitna reenica 99
Odnosna reenica 100
Reenica koja oznauje stanje 101
Pogodbena reenica 101
Bilješka . 105
RJENIK 109
Štamparske pogreške 213
ITANKA A. -r
A*
«^ ^ ^ j
j *W^t j >U-Î ^. 4.11 l_^^ ul >ÎL:l_-I ci oi^ ^ <li.
r Q-J ' t^JL-sLdl jj-'j 4^ M 4.* 1 ilyll j4-l t'U

v^
cX UacUI jli l^ Jkrij ''jjuJIl^ ^&J 'l^L AliiUl
. A?L ci ^l'O^Vi JI
VA
Aj j>il Ji ^Vl y :
^1 Jl2j ML. [^jj J J C^l" o'^
iJjil j) ' AL->. AJai. ^Ja;- J < «lIc jJII J jit- ^1 Ju4 . dUi <J
IJU! Jl^Î
aJk-fr Ju^ '^;^ a11-j ^^
JJVÎ :
Jl« ^L:5C' 'U 4f1 ^ iV ^'Vl ;LJ Oilji
VY
^ tA^J\^X^ \j:
J_^ ^l J_^- V !jr;-^Vi
: OLVi *JiA l^ v_;.y5.^ ISli Ui^ j jJW. l^"^ ;^j <J1
^^^1 Ir aJ[ ljjLiiyai _,3ei-l

0_^ ^î^ W^ ''*—* ^-^ \SJ)
J ' 0->^ *-J^— * = 'j'fe J *->J^' ^^' *-J^ J-c^ *jb li?
Je- ^'^ ^^ j-^\ J <5^Jl cijeli

"^
j «
t_^s*^ vî 4,ljJ I
<^l j_^(
^c.JlL.1 ^ ' ail^ li«-«i o^J jJ^ "^'l
>>5l^ Jl2» -Ui.'
Y\
dlLJš aIU o*/--- j -i*-)*^ oi^^ A_; I

oj.^j: (>«!* ^'^V*
. Ai J (Je- V a) AiiJ?- y» J;
:
J& f* AL.
^ (J ^^11 Aiî
Ali dAji („„juJ _* o^ ô J ' A»Jac A-»ti» ir'^l (J /»ij^^ 3

• • • L- - - • >w
v»
(i!>yi J^l Ji^ aljill jy ^j^-s^ »Ju -Lž j ^j-«Jlll p!>\9 4j_^
<l JuyJI ^_j-iJ Jo ji-l 4J>.j (J l_^_j j ^_^l <J ^1 ^1 u?
W:bt-^ ^ »ÎaHI o>*I ^ tJiAr^' ^S'"^ 'S-^ r^

s;
• . ^ ^ ^ £ . o'''fr £ ^* " ^ ^
^1^1 6^ blj 4i^JI jri <^^ dl] ol o!^ -A3 jiU- ^ Jli /T
Vj.
;Uj aU ^^ ^^cT ^"^
^^,^ j dUst JL^=» J dAJ 0^^== Ui ! dl!i dlJIsC/
UjI II_> dl_ju> o :

J\i . <_3^JI ^ iJ^^p-j: jp-lj dl:>\
J < t^Jb CA-^ls dlllj A» JU 4Jil^l U Jl. J^\i ^-
Jt^^
*
W J>-^ 'jÂj^}" i^ dl) jj j ' lijL-- dUii U ti j
,vr
''^.CJ*^^ UÎ iX\ Sjl^b Jk*ya> O-ij ^ J-^tJ' t^^J A.M
^jJ l^ Jaci 4»«j^ ti^' (J»û jJ-J 6 i

u:«*' *—-5a9 U^l-J'
ljL_s=-^ U:*.! ^ u^ :>bl a,^\ Û ulkl II

o^j i^
J_^l J^\i-I jrt c« ^_, jj 4J^\i-l jl:> SluJil cijr* > UU
4.1 aJi^- ^ j>.i j ^ biiiiCi-i diii ijj;*

"^''
oi'% 3
Sa ajSl w-U o^ÛI o^ Q 4, /»'li."! a:l5o Ijlt5c-I *»ij^ ji^
. <*l£ Ji Jlj
vr
3Ual[ ^V ^jÛjl AaÛ J^ f-JbI aJjÎ ^jÎ Ajlsei-I

^
jjui :>î /cii-i Ja-j <J j o>*^* cf ^-^ '^ -^ -». <y
j <U^*^ ^fo- 3 l^* 't j »-Uli Ciy^ 3 'V f^ ) t/>r ^^^^
(iJSlul^ <*^ -^
-^
•
tj^tj ^b-i 6y!>^ ^^5
-^ -,
J*j-J^* <>»
^ • Jj''^
**
j^l ^tjpl ^ J^!tJI ^JUI JlIc j Pjil Jlc lp <CjU JUUl
A_^jil ^ I^SB-Slj J f-lijjVl <-^L. A _J <^_^ 4»*jrtJl *jl^
^ i3^ CJ* l5^*^ * *^ ^ JUm** i.i-*-»t». \^jC A*-y« J ^waJWI

Y»
J f^^l>^l 3 JJSl -Ue Jl_-J ._jIj{I

(3_^ Jr (_^-> >^J—
JU <»J J^ ^1 J J;-b J^ f* J ijAil j ^Lill i^ 4tUI
ff>- ^ ^\ Jie-V Ja- V >JU ^* 3 ji-l IJl^ ia^ J^-JI 3
ti ^ t^*^^ <.Jil50l 3 Ij*^ '^J Ijte. d)'>L* y^ <A 3 j^\
j^) aUIJI ^^^»^ lp JWI ^1 Ul J <Â\ ^ ^\ II* ia--J
"i-
1,-' } >„''-' '^ î-'î ^ .
^
Jftlj Av»^j Jftij <3illJlj ojg^^l (W^ (3ll^l ^J -C^LK-Ji
3 'C^ji ^Â
^ Îfr ^Xu iikLJI dU* Ji^ ^»«^ 3 <^}Jl
lj^*u.l ilkiuJlI dAll Îc. 4A,kj (*t^-J (jf^l

Ic j^ Jp ti "^VH!
i i . % ^
-
v»
','f^
Vj Juiî j v*ij5i oji jUtSfi

V ^^\3 ^ 4,'Qi JU
0_;A. ^ Ait J[ i ^1 ia^ J J U^ J jbi ^1 J^ 4::$*

^JC^
Li <Jt j:.<J v_.>i ^"5^ ^ i^ ^^}3 J.<^ Je J>' 3
^1 JaJI ^ 3 ljJ.^\ »Ui ulî 3 *>i*

f*.)
^" >}'
n^
Jrc. 3 If. i_î^ J^ j^, Ûl^_i;- r* J^* ^^ J'A
dllS
^^ J U;^ jV'' ^-J W Jr^' ^*'- 'V^** O* V^ i^
j^ At* k^lLiJ ^^ *jj-** o>âLJI a1^ (j\j _j Lu,j (joj Jtî
»b'i (J ^l-î-ll u}* j t>jl vj>ll iJ-^ u bUk*J ti
lâl « ^"s (j.-^ <J l^ jlfJI ^^ dlJjL^ssj dUi J[

I
TA
UiiJ <^^J Jl^l ^1 J >^Sl\ jJ-\ j^' t^JlI f^l (i 4ji*ll
fjg cT ti /C-N' vV^' C:'^ -^ lP-* ^:^ ^—^ u" ^^jj^
" "
J rj3
"*
t
A)
ti
jjil -U-^
l^
L^J
*^ '
\y^^ o\
!
^-i •
<J
>>
^<*^J
•'
_J
.
11-^^
LU
/T AcJOlilJl :5W> JpVl 4<>-ji^ j:,_^-j ^^_*JI <^ljlAe-
>cjiJI Jl- j *-Xpr j JA-J' ,

\^> 5 <i» >!L1I OiJ( , LS*A^ lili cjUI
v_j^ j A-^l^ jUjl ^_pl IjUi jl2j:_^ 6>* ttl)^ -^l^'^

^y
' ^ " - ' >
ju^ ittljufr >'1 :

yy5^ U>J> -UÛI ji-x*; jJ jj . -Cb
iil vIaj r % fij-* >J^* <*r/j -2^* '^^^ ^^' Ji*^ î^^
i k^3 \J^ ^\ U^lj Ai^l ili 4^1 /i ^
j . Ubi 6j>^ J ^»--i IiQ* cfJ^ -> V**^* ,-»?^^' Ui^ (i'*
JU /li ^* Uijls: jJI A^n u^^ '^J^J- î^. u^
:i^l ^^ dlllS' j Ij;*^ o^.J^ ^ <:J^* y!^' >-*^ o* L^^*
'^jU. U j . Jlî /JI JI ^L^l /jl ^ Wi,ll' Jlt
. ^^sJ.! --.j\;. y^ ^[ <^ljUJI j . ijw ujj-!i*- j <j\^ ^*^v?=^^
A^lj jUlVi^l o2^l -^ j^l îJlSjU-l U-bj
... > \ » "
5*
•\n
OjaSuII U_j A—u> *jH^j^ Oj~i J »^^^Ja* Uii-l j Jifî X>-\>
U»l
(i*-?
'^-^^ ^*^' A»*_^^l _J » 03y^yJ i Sjf^ oyj^ 3
iot j jîj i^:)\, uis^ L_^ uiiiL?!

»--•••'.' ^*:5Wi 4;iu:)\,
• oJ^*i
^ 3j •» t
' "*"
" * £ ' ...
ti j (j^^l J oj^^--^' J uJ^^' ^ <j-^ »^ ,j',4. '^

n»
4-2)1 j . lM u:3 V o*-"^-* r^-^* ^J^_y-^ o* ^^ J^
JU1V( <^ ^f^ (-t-j ^- iS ij^ j^5 ^\ Ja-.) (J ^Wl
Jts=-^l aJJ jj . dllbo ^Jki-I j>l.-- W:ft AJii^'.i'j Ai^lc u[
JyJi ^!l J J . i^llB Ûi Wi '^].''

^1 J^\ liyj}.\
jj\ <^J iS^\ £^1 Jt^\ lî Sjr.jS^ i'lj^ ^\j^\ 'AJl IaJ^
<;lji-lJil" rtii' j . ^liJl J[ 4:^ iil (^'^^ oi^ o: o^ u^j^^
.
^^1 î^l dUi J ^ ^B ^:>:5* S^-^^' ^. ]^ (^ JS X
_j 4lii-l cjij*^ «;j«^l C^ u^-J • <^î' ^^!, fJS **::*->

^'>^'^*
l-v
iu^^ A?y J^jl j:,-.— j lÛ^ \^ Jrj^ <i^ -? <:JL-
^\ ^y J UJ JI* ,^\ (j* ij" > '^—^^-^ ^'-^ *J^ l^*^
^ l^j lJ lp' i
5 >ldl Jsrl ^. _^* j ^> Z\^ ^^\
Ad|^^;l u^j ^^y^3 cS-^3 \s:i% 'ji^ \>\lA_ iijil JaI
^} <y t5j!>—- ^'^

<> ^^ c^ -> oi^j^^ C*
'^-^'*' '^
iiJl j . <:-. J^ci ^^ jl^^ ^^ a^-^ 3 <-*" j^ ^ri ^ -J

^r
S^\ ^^ hi\
J^j
a-.]j5l tlr-ill^
J^:> JJL.5 jyS^\ ^\
<-i^* J[ j_/^"-'*^ Vj^ ^^* ^4-' <>• "^-^^ *^^

J^~> r'J-l
*"' J:n--' ^ u^ o- <^^' ^^ J^ ^j^ "^'^ ^^/^ ^C^ V-^.
J£.3 . plji bÛ jfc j S^

4m.>^
. cji^;^ ^j^ l^ J r\^j rJ^ <J V^l -J^*^ -J^^ -^J (J >^
Ucll'jl »IL^ Sji2?' ^3 -L__Jl J[ Uju rjc i-j ^.^c -iJil
Ik)^ <«& j^ W£.UjjI jiji^ o^ jIjla/« cl oj\k* W::^_j A«li j^s^
oi^ti ij^\ j: 3 yi_^ jsC^ dUu j ^S':> jp WJi^ J;^'
JuJ^ ^ Sj^l ck^^' -^-^ ^^*"^ ^ ^^^ J*^* ^ ^^^
\fep.Ju^j Acll^ UjLaJIj VUis-l Lijil Jle^l .w» Jaci yi»_5

T»
jU J ^jVl J Jî (^J^l ^ 4LjW jJ-1 o^ i^l ^1
ylj>l a!j . Iclji î!)Cj ^^j ^ji iÛjjl «-i^' Jl
11 Vi l^ V\ ^ J^ t^JijIjAJ Ijl>-Ij
Ola^l^ j J**ll rô-[ ^ il^l (J >Jta....,* yi3 (_5^'Vl Jk-f-'-l Vi.
A^_.u> «l
!•
4)jJl;:5CVI Sj;^ jbll J^l jJl lo* Jj • a-j jJ,I ^ V[ jjJI
4j
i*-rjiic (ijji jvi fU-ji v" '^-^^ *'^ ^''-^ Yi

<>
Jki_j
J^ 4,\. ij ]a^yjt y>j . (^jl_^_-JI :>^^ aojic (^»—1'
j;:^! <i^ t>J^\j A«U y> j IcliJjl j \y^ V"*J^ u^
V j . ;.jlji :^<i^ JI Jbui i«'^' h\^ jîy je j^' Sa
»j^ c-U j dUU* jcJ\ 3 4::;l:S j A-.y a«*j 3_^! Ali ^1 J|^
'J_^^^l aU ^ ^' li
V^ w)ll^ ji U:i^ o^^^lil J . ^jl^l
»^
U'lî lipu U^^bs-I

Wi-:»j 03 j < 4sji»
Jp j
<
V: ^"^ J^
. dlJUl ^11^= J JilL^ y *>_- U dDi JI
aJI j *jJl_JI w>l : <_;LI i..jl A.JJa5L— Vi Aijd j
^.la^^Vl Ûl i '^1 cjl J ' JuitJI ^l j <

^Ji\ ^ J* ^_
W ^ jj^l Sjlj J[ -c. j^^-UJI T^j^ A*4-l ^jg V[ Tc:.
^j^ 3
^^ cX U VI 4t^ UaSl ^J^ J ji

f
j ol^l ^li«ll t^^Jl
il)Lj (3l^j-~i. jliSol (O-^ ^ J^l ^"^^ -k^^.^ -> C^ (^-r*
(j^jVl L ^^ 4.1 j 'lyjl ti s.^li' lOjt'-b aJI 4:14«? 3
j\«) s.^w-i.^ r-l»JI U?^ 0*i»J Aclijjl JJu. »b 4il Îjl J
•i^^sj^ t_jUI J^b j . Ja— a1 (^ A iJlJ) jl bU ^^ (J>[ V^

OA
' "'>* ' t t

£
v^
^JU -oil l^je^ ij jliSL-VI <bx. JjVl t^sl?- Jji (J Ul^ j "jr
yU i-*l ji . U:L' (J '^ SajJÎ j < UlL— J_/ *Jby)l

0Y
^^1 ^li^l jTi dflr fu^ jl: J 'c^\ ASij^^ A, JU :oî
•VA
•^
oi^ j jj-l j;b J.JI ^ bj-V*- uî^ J (J2AJ1 JU- ^
nv
^ ti '^ <J> J 4_«^V Ju.^ a)^ jOfr ^"Jî il* :o_î

^ Ûl ^ji j j^^l Îj .^^ Jlj bi j_c ju^ -U
j > oVi 4 Uli '^ <ip ;«> ji:? V i^ 1^ 4 J_^
^jl»\ U^JkJ
V^-* La^ (jo j jj_:-J( ^ ^V VI oXji
ojaSz»» Ijifc wxl AjiJI îy^Vl «JL_> A«6[«J .„aJI J
(.L^Vl o_^lia^ IjJlî ;«LiII

^jg l^Lî JI >^ ^jjS/l ol
ot
LiLJI ^JsUJt 4>il

(jj jp\ ^\i y>y>- JulSlI '^^ ^ u
^ ^ " ""
Jlyj A*\šž j SjL^ ibj; jji-l dilS ^ Jl^tÎ II* 's^\
IJBjl <Jic-
jj-^ i^ ^^^ (il iî-tin rt-«© J i?>i^y^ -J ^r-^ -i>^
•I~
nr
A)
y_jrt — ^.
^ ;
vv^ - vu* • jb Mt _ jrt
•Vi
•r
"vr
-« 'j:^! ^^ j..ii-i ^
f
YM - Y^^ • .« »vu - t'
oi^=» j *•<>->^y^ -»r^ x^3 j*î oLi ;JaSj: JidUs

»\
/^> j *>)i j 'li^Ji : ^ > i:')^' j^j jiî o^ ^^*J
^^LIll'^>>'j^JpJ 'c>P^-5 '(^^*? 'oU^J 'J^*->
4*
cy d '^J^3 'S^d '
V j L>>j J ''4^J cii r* *>-*
li/: '^'l ?^VI ^X.j ti J^j ^'jl^ '^3 '> j J^'

'4^' c^'jii^ ?vuT^^ j>ij .vi^l ^. <ri
__,.Û.. W oj/il (>* (Ji IjVl jj .aIjII ti
jb VI j_/UVl^_j^ UjaJ ^^_y cJ\j 3
J_U» ^_^ljU^.t_o-4J .... u.« *y

(JI »j:^ I
CtJ" Vi Jl jrj išl <:&

^^
x^> ^ •.> '

^ 1 "*
T
\»
>>-.--? >
a
^
•kA
o^
J f bVl ^^« «-^l Sj:jfl *JiAcl >— ''I '>^lj jyaJlj JJuJ'
^ fîiils' U Vi oi/i V j <lijli "î Sj'S V yi j
>,Jic »l_/*Jl 5"^ l^J ^j* wj>l2)l >Jl^j»> J S^^j ^—**-5 1_^1 >J
11a »Js-^ r^l fy ^^^ *Jl_^ (jViJ- x--i;l ^ lj*j:>lj
J l/s io u/1 u ^ {>\^[ !ij JU ilj .

^ ^^^
^) stupanjem u borbu sa ovim silnikom sauvajte -sebe, da konano

ne ostanete na cjedilu u ovom vašem poduzeu.
') Ne pretpostavljajte svoj život mome!
IV
V ajIš ijj^j dbu *^jl» '^_^l dlji Jasri ja j j^ AJil Ia*,'
4)1 Ju4 __;Cll Jl*^ /^ . (_^b II* ij^ U^ ^>* J[ >—=>•' J2^^
• jl2š (_r^''
j^ J:^ *
(^ i- j aJc 4HSI L? 4u>* U^ L? j »^ j
aUI Ju«) u« /V J OU J^ i
Ju^ 0^ ^J^ -I*-«' ijo jj^ („r"^^ ^^^
i^'/ju= Ja j fîjuii ^*r uSJ cTî y ^^ •

"^
J>-
^' U^
^ 'a^\ iJufe iioS«^ 41 j '^^'S°}^\ li* <r' ull^l w<j
j5 Ûl y ^1 j a jUl ^ 4jI j 4Jil o^ I S_^£^ aIj liZl
3^" t-J_/«J' jl^-ii (_^ *^T?"

^) Zar e vas satana ovako zavesti (zajahati) stoga što je vašiti
neprijatelja mnogo, a vas malo!

•fc-V
oV
:
J& f 4_lc jjl ^ -Oil Jui^ jCil Ju^
jjbV î ji-u JI ^1 '

\JX ^> 1^1 Lr-Bi iji I
iliUll jSjj* J '|>Vt )\^\ 3 ^3 '^^1

J^< <2il_^ '^^^li'
' jc^^ Up u^^ 3 ^\?-> 'o^ (i*^-'' ft^^

' *>'^' -'*'^* -^
'/i 3 X y^ i^T^ ,i^''^»

oLlIli j ;^l jci^ Ji ^1
OA
3 4jiil xj- jCll S*^ ^ Llai* .^ty AJ^t -i«!

^j JjiX--all ^.
H.«
Î2j1 V "^ t^jii V lili Jy l_^*w-l '^ÛII i;!i :

J& ^ aJc
. II* S_^ '^j>-i II* VJi ^-T- 5^ J l>^ o* J[ rl^ 5r^
Ici f^lL u^ ^_^J -OJ J Ijol «I_* >^jl JL«. (jl

^ ^
lj^_^l j ISe- ^Jit ^_j Ue» Cj^ (_^ S^ '^^ (-r*^^ ^1
Jji J^» aS Jlj Jy |^«*-.i J (_r-WI 1^1 Ijlacli . Ijr*i- *LiJl
j JlJ.1 y-l j^Lv.

Jp ol i>^l 5 Jy i_^««-l (Û* l^l . <J>
*lLcl U VI <^\ Ju ^ s^'V J..^ % î^\ j^LII jl j
J^ Ji . c4 J*
"^^ Clo^ l_yX •% ^* ^^ *Cl
^1 : Lj -Ulc iul
J^ iiljj^j JlSJ . jv«* jt^* : Ij^fe
(*f
I
A -CV J^b^l 4^ J f-'jUI <=«=» ^j»JJ 4=e^l «I* 0'*^J • -V^l

'u'u
,^Jy jV~^
1
*-^--^
l5^
'^ aSL—*' ^ Û <p- ^l»S jUl J_}î
^
(^^ Je-j j 4. ^^k2j ji-l <^jc. i^-' ti t^-JS^ L.lj jb!l

J<>-^
01
aSC« Ji-> J . ÎJI iJI^* ^

^ A»* J S Juiill cî ^ JriSj JU
^\1* (J^ u; ^y -^ J 3^* <i^ cy '^'^ ^'^ :^'^^ C-Jfi

•ur
00
> .• >
^b cir . uji^* : j^ ? osilili u '

-^1 j^j \i
: ^P^
4^1:11 j UjJlvs' J[ a:u^j IjoJt^ »-(S^ »ji^j -CA^lš . 1^1^ L.
'Us-jlj L^j AilSi;- dl* [

^.Ml . ^tJI ^j-I^J •i^\^\ lx-)\ i_A
^1 AtVl Siiîi JI >M j ! ^l/Vl 3 y^\ li I ijjjp ^ Ij-j
:^^^'^JS\ J[ 'Uj* lc5 jj^ iSCl. jJU j^:iJI l^lffi^ AJai- J»l
: aJc
(Jj
i
_J 4Ail Juo- o^ -J^ Jw
U (T-JI o» i^=» j5 -iiil ? »4*1 i-jiSC V jJI JI /)!
(j_y.\:L; u Jj^ iil J AJl^ (Ûl J^ j . !iš». <J| iil Jj^j j[

i.)
ÎJtf I»j- io ^\e w^ ^Lill l^ IjJlS te ^"^\ J 1^
^'jt (^^\U 'ori I :

J& (^ AcL. jj^l dl-. U AO J')^
J& . ^' [*y :

J& dDi j_^( ^ li* . l^ dŽ^^ ui^'^
Li^l 'vJ'i ii = dUU J& , if lÛ dUi : ^jll, ^1
.<Uai Ujuj t/^li* tlrV
^ i\l_i u:* tyil«U i>.-iJl ^>^ »Oj- c^^

^
oy^"VJ ^JtJl Û- (J[ oj^-^ U*J^ A»^ (jo '^'l,
u> j^j J^ jasi J^ jîii j j;°> ^liL^ ^-i u ^-a5j
^^^l^ . -^jA> dl) C'il 03 j ^12)1 ^j a;[ : Ij5l2j . ^>. JI

(^(i^lš o*^' Jl ^.i:.>.r\
j^fj*^ 5^ 6 5ji 4;lš AL. <Ji^l j
u«
Ul^ ij^j^ <-*«* <^^ -J^ (j i^^ x:Lii «Xc- oD J
er
f . ^_X> ^^SJ^\ 3 ^Jl\> Ul I7ii a-^l ^^J wj>t

t-^
*« <--*-; uy***^l Ai Juî <dL- JiJI ^JJU»- <)jij—

J/' J _J
^ u* "^
*l^l :>y j <Jic '^Sa \':>\

cX3 t^ J^' P^! a* *^VjV Vj
^ ijj« A U*)\. ^^ ^1 ^ OU J . ^lac ^jg cjiii- (Jj
I, ^ " ' ^ "I'' ti ' •° ' It 1^
> ^_ ''"'°. V \c * ^ ^11 '

i'°
' ° »''°'
.*i
" > > " ^ >
rA
. sJ>_^ o; j^L- ^ j w*II oj:>^ j ajÎ _;*^ ili ,_^k^ ^ uCi
ijbl : ^^jL.!! <.L Jlš . a5^^|, Cllil <:i\; ^>i:; JI bj^L" j
Jr Alt*« (t^šj J^-J *i'"^ S-X£-L» ^ jIa» y 2' , SjjÛ l^ Ij
«_, Jl 4^ 0.,^-. «U:i 'TJ'J^'^ <j;

^ji»-
j^
jl^ iX\
f CjlJ^ ^
jl^
Ji JI U^ Ji <^^ Ji'* ^ J& J !A^ willl JuC Ji>i
J^l ^ l^ (i.J A.« jrj Jl^Ji^J J>«l2Š J> ji

J U^ Je
ajb J[ ^j ^y) 3>\

J*=>-
j l^ ^Lj ^lIc. <CuI L» a!«! J^j
rv
'ji>j ^x& Qj i»i x^ j\ ^l ^W 'j^^ 3 f UJI L^-b
d!J J^ \y\S>'^ jU!l > Jp OjlsCJIlI ^ lii^j )Vl Jaii
0>«...i "bju^ JlJatJ 3 l^liaJ ^.^.^ 3 U^ aÂ-J *Û-<.' U^ 1^
W5 A^lj Uj *
/'>j^ (t*^^ >>^ o; ^L. j;.<il^ b^ ^
,J^, J i^ u^ V *yb -fj^ J[ i_j*=-j J'jîin ji^š vî

^
r^
->^, "^-J cP^' <^ '^^ Jj^ ^^ <^^ Ij^ ?^

(i* (*t^
jS^î ^\} ^ ^b oi ^lU ji 'or Jc ^'i 4J> ^l Jc
o-fr ^^ li^l j ^ a^l ^. (ji

^ JL j <Jfr «oil
J^ ^1 Jj^j
-iiii-j^ isi J_^j ^>j j>ji :AJi o^'j *^l 12;^ j LfSj
t^jSi jilii ti j :5U

^ ji jb ^^1; (j 3;1> ^ î a.
iC' <ji oJ; *L_--i > lt~^ ^ LfÛ IJ^ll 'i^.J L^> <1:^
"
, .' \ ^ >
n -
.i_5^ ^ ^xl ^_^l ji^ 3 "[>^

M* ^--^^ J^-J
Ûî ^Bi ^^ ^^ iV lii oJl ^>^ I/b t- iSl
©•
ri.
Ol^ î- j^^c jj^JlJi 4X1 o^ (*«»lic-ld <i-llJS l^lLl j^ liji
J*}ii\ -Al oi f*«Jifr ^ tfAJiJ ly:lLl ^ j^jlj . aUj ^^jg J5 (J
e«
iij
^ So^^l^j S^ ^1 : 'L ^ 4Jlfr -5il
J^ -^jy j^ J,^*A
Tri-J
^ î,^,^ Cfif: <j[ '^^^ rj^ ^3 «-_)l)Vi _j
-Uil
^ 4iii
J^j JL5t^«j aj>yJl î'Oil oj;^ i r-l*'J'j
0* V*^ ^'-J "^^--^ ^-'v' *"^-J ^^' *J!* J (»^J '^^

^
4& <s.iS.\ ':>C» ^

\X\
Ji3 J . JiXJ\ 3 iJ-1 S*5C» A*^ J i»yi AcU-l J . A^lj ^y>
:
JU J& . Ij^ aJWI iJI '^^ jUi ^^ J i> J ^ 3
jl ^1 —
3
rr
0»_*-_i-l SX-m9
. Û-Vl J aLJI _J t^llSO I C-JJ (j^C (ji»__^ 4*«.:JI V%a
^ ' * -^ •
-Cl
S^^ Ijl^ A«)ji Vt J •

J^ ^ '^^j (j»- <«*r^ vj^
j
* ^LJJI <*II3b1| jOdl AseUuUl
oiJIji je iji5> : JU JU j . i'^'''}\ ij;Tj sûi |î
Ju j <.l& rtiil L^ A)il

J^-j j>*-« : Jlš L^ ^ ^j ^-f^ jCr'
iJuÔ^j SiVfJl Vol S';>i;^ '

^ Jt f^^-"^! ii^' "-'J^^
'
r«
*
cH ^ Jf ""^^ "^^**'
V'-' ^-^-^ r^ * ^5^-^ i l>*t /^
•^* : JoJ^ !*Ul\j :C-a:«» !

J*\_^1 »b^ ^«-*-J tjt «b*
»^^-Jl ^« /»"v**^' *-^'<J|,>*0 J UJLuJ jc'i*-'*

/T^ O'^' C/"^
! Uji cÎa ^ c<^'

^»^ '-j^j ^ *
Jr' o* ' r*^' o^ '^•^
^^_)ljS Jj Û u A-PE> i 4c.l^ ^_> w*}i iJL_* ^lj*I^

^
r^
Vile u^ Ji j . aJ^jJi ^tiifl jt jA H^^* ''^-'^'
03 Jj
Sl_;^l Ju>J l^ »»jjiil UU ^ L.II Ju>-^ (J ^laJ blj iS^j
: l|^ Jlš . ll» i( I t_ki-i Lf- Ji^se-j ij^ '^-^ ijo JtaJ !
_,^ Jjj.1
! ? f:c j.b j tSî li^'l : ^l2i ? XU y pu. 2r3

ot-
<JCi uJUc>- ^^Jul ^ l.âj j? u*--' ^-=^=^' -J ^ Jj^ /V ^ f^^
^ Ijlo^^ ;m^JJ jj-U /^ • l^Jj JiJ U^JJ 5^J^' <ii ^^-J
JUs :)U A« Jki j 4i*^ (J 4^ 1 (<r Ûyi 7w» J~-«^

jWi
,
rA
>•>••• i^ " * i
'' " > »£- "•'
I A--« 51. j> ^ -c^Jdl J-C:lc-1 |*:**jI ^^^ f^3^ tj* 3
. \j\j.m\ jJl« Al) ji /^ J ^*>\-Ji A-lc ^J»—jg

rv
£«H— UJ
' ,
*»* <j1 Uši« i
* 'Uji ^ ^-j^ ^1 ^
i«
L-l S;fe <J J'« t/'-'' <^ ^^ /e^Â "^— *• Ol^

r^
Ijkfrj^ hJ 50^ : lyUJ . (i^-I'J^ I «^*li. oi

(*^*i -> '•^'
»IjJlš-^ j » ^j»-"^ ^-»-

(V* l'^li «\_c. -_*j^ ^ I X'
i 1 ' ' ' ' 1

''1^ i I
' 'i' ° ' ' *t I
.'' *|
l' °
^ *Ia;(^ <J -Uji j y> ^.:— j 6^j» jrii I

f
'^ J
•
Jr^l^-^l lî -? y* -r^ a*' ^ ^' t^-^ *"'^* J::''lr4
r»
(jjt-^ A5ei Ju u' *^* ^

cJ>\>- (C—-j^ \J-\.-_-- aS^j Li j
al^l <T Ij IJ, j _;4:JI Â <J^j* J ^ '^laA.rJl j^ s>Ul <>.j
iJ[ jO^lis iSj-'^ J-?-J ;••*

,;r^
— -"'^
^^Jv"! ^?-J *j^ <^^J
riJ i '^l-A.'
ic--'_y* iS^J^
* 'j--^ -)^ i.Ji--t <^,'-'" '-5?"' "^
' ,, ' '. •

t ' '
'f \( ' 'i. ' " **
rt
ji'i AÎ lÛl j
• ^ ^ •'
j_c ;îii
^^;
^j:? 5 _ lji&^^' i
^Ji ^ O* U'
ti
' 'i- > } -.'.})

rr
- ii-^y ^-A^* ^jg J**^' f^ - <S^ i^^^ V** - ^*

bi ^^>!1 - L^ jî j.f^ ij'lkii j :V ^" i>^' 'lM*
'
Jl.
> ,^ ^ '^.. >
Lv &II .jJžss ^ Uji 4J4I :>L-fr l>

rr
i'
> ^«i
"'. 1 . , > > > • -- " • ,"11 * •-- • s ^? ,s
4).l«lj L Î- <JLc ^j'\'> 3 < -b iai ^>.l_* A^^ *tl
• ^ •> ^"y
lTJ 1)1
_•. >
? > • ' • ".11

I
' ' ,' (^ '.
' ^ * ^
^.D >^t ^J j_jj>^ l^^ ti JLJI AU c->llj
rt
.
v_ - jJl_-J Jul jj» ,.»,gU. I
"^^ ^*a!l ^__ptj:: jJI 43-îl ^^
^"' f-^ lT
"^
cP^rf ^'^> • V^-* "»-^^
Jf-J o'^
^^^ ^_^ c/^ i * -^ -^ ^ ^* ^JLli j Uli- llš . ^*ajl

^
<^b 4:50 j »Ajj; u ai* jS u A--.Jli ^ iljlj JU-I oIa

»^
L.*ji /Sjji^ ^jrO^ S3^^ J\j . 4i_^ 1^"^°' ^^ -^
%ii :iu Li Wi ûij C^°i j>^' J Vtî s;C.5ii jiL'

^j . Ljs 4i Jlsbj Jlj 4)0} |V^J ^j». jli cJjJI 'U- U _j
. 4iil JlS IV «c V . k_>^ '^
i ^3 3 JL^-^ ^ I
tv
j.i^)^ . kÎiš A.ti^^ ij!i^l °(i

j d)î iiJIIa l-o^C^
. aJc Vi) J
l^LsJ ^ A) Jljl
>•'.•? " ' . ^- •- , > ; ? , t*^ -*

n
l«-l^v_5 (Jjc Ij tfAl \î^^ (jAJ j

^-r?"^ ?A-* <-A^^ tiij ^
Ja-J <J Ul! 1 Uš . <^>V( JjJl <J wU;ll i^J>\3 OjJ^*.' \ft
-^^ cj:>j Ju-ij uLji^ _^<^
- ^^ ^ ^ ^ ^ ^
^^â-*^ -^"fr* ^ ^ ^ ^ ^ â i X .
^ ^ J
a_^^l C-» -J^V i *14 U^ Jadi) <_j:> l^y li[ ^ .

V^
lili j»jJOl Jl^ J>-JloiJ\* • ol—JVI Jjj' ^^ lT'J**^
f
(JI Ju- jll^^ !)IJ jiiL-l ijl
^ jk <*--»« <-^l j;-^ y>
i\At^ 1 »ki Jk;>- Is _'» 1^' Jj\Sw-« A«* ;JD J J*- JI ^;*=«-^ » u^
w?_^ iJ^jV I
^ v-J'Ul >ii|y • «li^* I
(J>-
cJjil <JLfr c^Jl I
.
J>-JI \f 3 U-lj J j «_jJlll JU.V I
4_/Jift \j li.;Ui Ju-Î I aJc
vr
jj'j jl^
Jii jj> J i>.yi A'^la^ 1 Ji3 jlf; j»^J o'^' <» I

!>^j
»0
9 ^ ^ -•
^ > I
^ «
V"* y ^ -^"^^ -'* ^^^ »^^
... ' ^ " • ^ i - (^

»u
YA
^ % a ^ aJ }
x^
>.,' '^ ^
I r
° ' I i'
^'' °'
f' °-^ °''
i*
.' ' f. '- a"! i^ V "A \ ^
s.'
s^> •> »^ ' ' i' 'ti-' • " 't T ' •"•'' '' ' '• 'V "
t
^1 j^^l j L^ lšj_^ o« i JkA : !j\>^& Ul^ aJI ^k^
'Jl^l^ '-U 'Ji dlfU : JlIV i ^î' 'Jiij' . IjU Uy b^
ojj-l ^^^ jf 1
ir
r
> >
^^-^ J^ \ c^JJ i ti ' j^°j :

JUj . {^.J Ili A^r ^:;V
Y0
,)^
» ' ,- .,. . ,="S,> ji'
t . •-•.'•- ^ ,'•'
jiii yl [y' Ljk Vi oîV^^^s^ '^\ : (*[u*)
* AL* u« u
Ul
1
' -»,
'
\ ,3*
• 'T .''-' '. -
\t i'
rr
'> > '
iHVi îjr^'
r ,.^ s '"> .-. '- s,> ' »•-. 'i.' 'i''"!

'
-rn i'
' ' '("I
1«
'o^ u :
'J& J 3^\ Jt j)1 ? . aJIj jlUt Uvi Ak^
A, rt) ^
S)U! I
CJ j^ . l^lJa^ iJli LJx v:>i»ft <»aJiJl ii-U ,
*
'I =», ^^,, I ^t I . ' '- ; > , >^ . s,^
©*«' ^ *^
mJ
— 1
rv-'-i AseUa*
^^
j;i^û^
*-! -^?C (i-» (^ ' -">* — ^
. O-* i>^ >* J
A^^Sd 4..^* (_^ 'â I9 Uiil* *J^^ J "^ i,

X<^ 3 uJis . 4^ y^
j IT ,_^ U
• 4!^ Ljac-
*; ^J^ J \ »VJ-«; J»-»J 1 i>* J--* 3* -J
. IiLl. ^1 k_^ ilS Ju- i I

J\i* . LJaJ u jl J bU- IjiLaJ
^ ^>
NA
y -
^^ ^Jdi V* \ } ^^^--i' ^—::^" V li* I : X^ AJ

.*^lJ
J t^Jt«,^,n
NA
.î p
f—^ i^. ^^l <^l 'i

^4*'iS <^ uS=i olia.:
1a "j
4? 1: - 1 L^ AL. li- ^ * jp "> * ^=«- j* *' ^>* <J
« ^ > >•
a:u!
\r
J^
} S#S
•
r > >,
> - ? ?
. «Cjc. U\
sr
}
r° f '
Ni
? > ,
>
^ > . ? V '..'> '.. > > f > ' > ','-'>
NN
j ijF'U^' o'^ 5V^^ J ^Sii Lili i j j^ >

'
ii a ii
>? . ' ' >'? .'^
^ 1^-* f >
j UU-^ *-'^y '^ '»J'S'
(^'^J _,'^
^_^ Jele Ji.5
^ :î^ Jll_i dî 1C;°19' • <L /b O,!!^ 4,tue
5*i_ jjj ijô ijjjjj diiAl^ jij V afjj' ;jjî
JtAJ^l I AjCi»
y \ » ,S » o^'
:
'Jli 'fj^V^J'\ ••
Q,%i 'J\Ž ij^ li^« l-fj
:'^\'^^
.l5>' jT l.;3 : 'Jli .V :'Jl3' ?'A::Oi '^J'\
:'Jlš »^-1*0*^^ Ji^ I.^'^J^.^^ ^^

f^>\
''^' 'j>°'^ '^'

. 'd£ i^li I Si : 'J\i .
-^l^°ij Lij -^'^
-U» J&
^ >, , 4 '^f
^J^ Jl» . ^j-jJ : JlSs ^llis» ^ y^j ^:> Û

omsK
L»j!5*—-^jg (J 4_, jSLiJl ^J'J\A\ ^ <j^\)\ j iiJLtJI <J^ il
^LT
^"Û o^ j ^L o^ j ^.>L- flt jj::rJI
4.: (ilj-—J ^\ijVl Sjbl <1a) »-J»

.j;
J_p
r ^^^'"^ J » »r-oo - *;L-"_>; i5l_;_-~i i«_jXj.\ i*JM j

1
:l^ .^Sli
in
a.'

Gramatika Arapskog Jezika 2 Dio Sintaksa

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gramatika Arapskog Jezika 2 Dio Sintaksa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

^i^_-l>-

'--aigj^lEI?;^ iTJlsMŠg^^MJ-SAS AJžVtl -^ tss?

SINTAKSA I itanka sa rjenikom

Dr. ŠAIR SIKIRI, MUHAMED PAŠI I MEHMED HANDŽI

IZDANJE VAKUFSKE DIREKCIJE U SARAJEVU

Ova se nauka dijeli na sintaksu imena, sintaksu glagolskih

a) primitivno ( J-Cfl ) t. j. ono koje nije izvedeno iz

druge rijei, na pr. Jaj\ zemlja, j.Ji pero.

Infinitiv ( jluai'l ) t. j. glagolska imenica je dakle oblik

Infinitiv kao uiUJ I može imati aktivno (JeUJiiil oLi. ) i

pasivno znaenje {JjjJl\S\ oU.). Kada infinitiv ima aktivno

jJ^JItllC-i plakanje djeteta, t. j. dijete plae. Prema tome je

subjekat glagolskog infinitiva u izgovoru ( uCi-3 ) u genitivu,

a po znaenju (%£ ) u nominativu.

Ako infinitiv ima pasivno znaenje, onda je iza njega

objekatski genitiv, na pr. >::~l_Jl #-^ o-tll 'j^ .i -j Ljudska je

vrijeme, na pr. X5t-~i'1 'j>i^ ulazak u džamiju; l^j'si\ '-Lj

školska obuka; JJJ1 'f^ nono spavanje. - ^

Iz infinitiva izvedena imena su:

1) Particip aktivni (J=UJ1jL-i), koji se tvori od aktivnih

koji piše; it koji spava. Particip aktivni kao imenica može

2) Particip pasivni ( J_>-.^ \

Zejdova se rije uje (zapravo: Zejd je uvene rijei).

3) Pridjev ('ilLil'l'iTj^) znai stalno ili prolazno svojstvo

5 razreda I vrste glagola, na pr. rj veseo; jfS velik; star.

cipa aktivnoga, na pr. tsljl -'»,:.. ispravna mišljenja.

Iza pridjeva dolazi subjekatski genitiv, na pr. •>—!\o—»^ -^-^

Zejd je lijepa vladanja.

uen može biti pridjev premda ima oblik participa aktivnoga, a

^flj^ bolestan i ^_,=. ranjen su participi premda imaju pri-

4) Komparativ i superlativ pridjeva (

na oblik J^JI od I vrste glagola od kojih pozitiv pridjeva nije

na oblik ^il . Od proširenih glagolskih vrsta i od pridjeva

^ \ veci, |Jift! yecy i t. d., na pr. ^^ I crven -

(crveniji od), :^ luVl najcrveniji, olV- pružen — \j\jo1 ^H

Oblik j^ši u komparativu ostaje isti bez obzira na rod

imenici ili linoj zamjenici ili ima odreeni lan.

Singular ^"Vl 'J^T

Nepr. plur. ^..uVl 'S-^'\

Singular [^Ji>i^'\ [yrj\ najvredniji ovjek

Pr. plur. OjJUisVl 'JlV^l! najvredniji ljudi

Nepr. plur. ^U^l*1 najvredniji ljudi

Singular 'jU^T's'l^'vj najvrednija žena

Dual JiSii!jki\J:AyH'\ dvije najvrednije žene

Pr. plur. oCUaJl »L-LI najvrednije žene

Nepr. plur. ^pjjj'i tCJjl najvrednije žene. - ^

B) a) Kada je superlativ LjUuI'1 odreenom imenu, može se

i u jednini muškog roda bez obzira na rod i broj imenice.

Genitiv ( <^\ 'vjCil'l ) ovoga superlativa stoji u množini, na pr.

Singular jC.'_j)l ^'1 najvredniji ovjek

Pr. plur. Jll'jl (^'l)^,liiš1 najvredniji ljudi

Nepr. plur. Jll'jU^'t) ^lil najvredniji ljudi

Singular tC2f\CS^h'S^ najvrednija žena

Dual »Ci) u ^1)tJuiJ* dvije najvrednije žene

Pr. plur. >CJJ1 (^]I;in oUuij' najvrednije žene

Nepr. plur. »C-Ill ( 'S^\ ) ^jl^' najvrednije žene.

b) Ako je superlativ LiUJ'l neodreenoj imenici, ostaje u

jednini muškog roda kao i komparativ, a njegov <^\ .JL-^ I

može biti u singularu, dualu ili pluralu, na pr.

J.»j piši JLJ^ Muhammed je najvei ovjek

i\y'\',^\ 'Ckli' Fatima je najvrednija žena

ujjr1>1 ^jl^'1 *dl U "j 'ij>lj Fatima i Aiša su dvije

6jJ If ^)Iii'*r "p-lf 5 '^Vj 'j '*\\^ Salirn, Rasim i Kasim su

6) Imenica orua (<i'^\ ^\)-

6jJ If ^)Iii'r "p-lf 5 '^Vj 'j '\\^ Salirn, Rasim i Kasim su

3) Pokazne zamjenice ( sSU.'^'l LJ^ ), na pr. \i ili li ovaj;