autor: mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.

SVEANA RASVJETA
DIMNJAKA ZAGREBAKIH TOPLANA
UVOD

Dimnjaci zagrebakih toplana, egzistencijalna su potreba grada Zagreba.

Meutim, o njihovoj estetskoj funkciji, teko se moe govoriti. Poput betonskih
igala, ubadaju se u nebo nad Zagrebom, parajui tako panoramu grada koji ve
vjekovima iznad svega potuje estetiku i ljepotu. Ove graevinske divove, nije se
moglo izvesti drugaije, ve od betona, sivoga i tmurnoga materijala, koji od sebe
odvraa poglede.
Razmiljajui tako o identitetu naeg grada, doli smo do spoznaje o
bezlinosti i velikoj dozi sivila naeg grada, koji e ulaskom Hrvatske u Europsku
uniju, postati jedna od metropola Europe. Vjerujem da se svi slau s injenicom
kako je rasvjeta grada polidimenzionalne vanosti. U prvom redu ostvaruje se
dopuna ili stvaranje image-a grada, po emu e biti prepoznatljiv i zaista drugaiji
od svih drugih veih gradova na svijetu. Slijedi, ne manje bitna znaajka, a to je
orjentacija u gradu. Sjetite se dekorativno osmiljenih gradova svijeta u kojima ste
boravili. Zasigurno e Vam na pamet pasti razliiti spomenici i tipikumi tih gradova,
ali i posebno rasvijetljeni objekti, koji su na Vas ostavili poseban utisak, dugo e
ostati sauvani u Vaem sjeanju. Trea injenica koja se ostvaruje dekorativnom
rasvjetom pojedinih gradskih objekata, osjeti se dugorono na vie naina. Naime,
dokazano je kako ljudi radije borave u prostorima zanimljivih arhitektonsko
dekorativnih rjeenja. U tim zonama je zabiljeen porast potronje u ugostiteljskim
objektima, to definitivno dovodi do poboljanja ope situacije u financijskom
kontekstu grada. ak i cijene kvadratnog metra stambenog i poslovnog prostora,
u tim su sredinama vee od cijena u neinteresantnim djelovima grada.
Sigurno Vam je poznato kako gradskom vedutom trenutno dominiraju sve
ee visoke graevine naeg grada. Kada se govori o Katedrali, stvari su vrlo
jasne. Rije je o kapitalnom objektu izuzetne vanosti za Zagreb i Hrvatsku. Kada
se spomene neboder na Trgu Bana Jelaia, vrui kesten dananjice, isto tako
nema velikih dilema o vanosti, povijesnom znaaju itd. U Zagrebu ima jo
nekoliko objekata koji su vidljivi iz veih udaljenosti, i siguran sam da e se u
dogledno vrijeme, osim fukcionalnou, moi pohvaliti i svjetlosnim nonim ruhom.
Ali, ovdje nee biti rijei o objektima koji sami po sebi imaju neki znaaj, neki arm,
neku priu. Govoriti e se o objektima koje e veina graana prije svrstati u
smetnju na veduti grada nego u objekte koji imaju arma i koje je lijepo gledati,
danju i nou. Radi se o dimnjacima Zagrebakih toplana. Ovi visoki betonski izboji
iz gradskih sredina u kojima se nalaze, neugledne su sive boje, boje betona od
kojeg su nainjeni. Meutim, oni se mogu obojati svjetlom u nonim satima, kada
bi se inae izgubili u tmini noi, te bi ostala vidljiva tek malena svjetla zrane
prometne signalizacije.
Projekt kojega Vam ovdje donosimo, je zaet jo daleke 2005 godine, no
do danas nije, na alost, naiao na plodno tlo institucija koje mogu odluivati o
njegovom rjeenju, jer je uvijek bilo aktualno neto prioritetnije. Prole godine,
uprava grada Pule zajedno sa turistikom zajednicom, pokazala je da ima vei
senzibilitet od Zagrebakih ekvivalenata, kada je financirala svjetlotehniko
rjeenje dekorativne rasvjete kranova brodogradilita Uljanik. Time je Pula pretekla
Zagreb, no, jo uvijek se nadamo kako e Zagreb znati odgovoriti realizacijom
ovog projekta!

autor: mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.

URBANI POLOAJ OBJEKATA

TE-TO Zagreb

EL-TO Zagreb

Kuevaka bb, 10000 Zagreb

Zagorska 1, 10000 Zagreb

Zagrebake toplane, smjestile su se na dva kraja grada, jedna na istoku a

druga na zapadu.
Elektrana toplana (EL-TO), smjetena je na Trenjevci, u blizini Doma
Sportova, odnosno hotela Panorama. Sa sjevera, ograniena je nedovrenim
poslovno stambenim objektom, koji ju odmie od eljeznike pruge Zapadnog
kolodvora. Sa istoka, glavno postorjenje ove toplane, zakriveno je od pogleda
zgradom Doma sportova. Meutim, s juga i zapada, toplana je gotovo u svoj svojoj
veliini otkrivena pogledima. No, samo postrojenje je relativno niski graevinski
kompleks, za razliku od dimnjaka visokog oko 200 m, koji je dobro vidljiv i iz velikih
udaljenosti, ak iz Karlovca i Siska!
Slina je situacija i sa termotoplanom (TE-TO), na istonom dijelu grada.
Ovaj objekt je smjeten u blizini rijeke Save, na jugu, te Folnegovievim naseljem
na sjeveru. Istono od toplane je nekoliko malih privatnih kua, dok je sa zapadne
strane, stambeno naselje i neto dalje most Mladosti. Osim dimnjaka, takoer
visokog oko 200 m, u okolici nema drugih zgrada koje bi visinom dostizale visoki
dimnjak termotoplane.
Ve iz ovoga to je do sada reeno, jasno je da se ovi visoki objekti mogu
nainiti puno zanimljivijima, ako im se podari nono svjetlosno ruho. Oni bi u tom
kontekstu postali prepoznatljivi motivi na nonoj slici Zagreba, postali bi vrijedan
orijentir za ljude koji ive u Zagrebu, ali i za one koji Zagreb tek posjeuju. Osim
toga, zasigurno bi posebnim promjenama svjetla koje ih obasjava, bili interesantan
dogaaj, na inae dosadnom nonom nebu. U ovu svrhu iskoristila bi se
jednostavna fizikalna naela, vezana uz svjetlo, a to su kombinacije osnovnih
emitiranih boja svjetla (crvene, plave i zelene). Na taj bi se nain mogle ostvariti
brojne nijanse svih boja te svakako i bijela boja.
Na ovom mjestu valja pripomenuti kako niti jedan europski grad nije na
ovaj nain rasvijetlio dimnjake svojih toplana ili energana, a koje se eventualno
nalaze toliko blizu centru grada koliko je sluaj s naim toplanama. I po ovom
kriteriju bili bi avangardni i prvi!

autor: mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.

SVJETLOTEHNIKO RJEENJE
Budui da se, s jedne strane, ova ideja kristalizira ve nekoliko godina, dok s
druge strane, brzi razvoj svjetlotehnikih tehnologija danas nudi izuzetna
tehnoloka rjeenja, ona e ovdje biti i predloena.
Konkretno, ovdje emo predloiti rasvjetu dimnjaka zagrebakih toplana koristei
LED rasvjetne ureaje. Dananje LED profesionalne sustave (dakle radi se o Light
Emiting Diodes = LED, tehnologiji) proizvodi nekoliko svjetskih proizvoaa, no
definitivno je tipa i snaga koja nam je ovdje potrebna, upravo ona prikazana
slijedeim proizvodom:

Dakle, radi se o reflektoru, otpornom na atmosferske utjecaje s ugraenim

LED tehnologijama koje su danas prepoznatljive po izuzetno dugom roku trajanja,
kao i relativno maloj potronji energije u odnosu na koliinu svjetla koju emitiraju.
Osim toga, ovaj tip ureaja omoguava mijeanje boja, ime se ostvaruje
mogunost emitiranja brojnih nijansi boja, zakljuno s bijelom.

autor: mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.

TEHNIKI KONCEPT RJEENJA
Dimnjaci o kojima je ovdje rije, graevine su visoke preko 200 metara.
Osim toga govorei o njihovoj geometriji, moemo rei kako se radi o
cilindroformnim graevinama, stoastog oblika u donjem dijelu, te cilindrinog u
gornjem. Dimnjaci na razmaku od cca 50 m imaju tehnike galerije odnosno
balkone. Ove konstrukcije prstenasto obuhvaaju cijeli opseg dimnjaka. Du cijele
visine dimnjaka s jedne strane, montirane su eline ljestve sa sigurnosnim
prstenima, koji bi trebali sprijeiti pad ljudi.
Upravo navedene eline dijelove emo iskoristiti za nau instalaciju.
Krenimo redom, od pozicija reflektora. Dakle ideja je mijenjati boju cijelom
dimnjaku ili njegovom pojedinom segmentu (dijelu dimnjaka izmeu dva tehnika
balkona). Da bi to mogli izvestti predloenom tehnologijom, postaviti emo
odreeni broj reflektora na svaki opsluni balkon i to tako da jedna grupa reflektora
bude usmjerena prema gore a druga prema dolje. Ovo pravilo vrijedi za sve
tehnike galerije. U samoj bazi dimnjaka postavlja se cirkularrnim razmjetajem,
36 reflektora (pratei kvadrante od po 10 stupnjeva). Na prvi kat, postavlja se 30
reflektora usmjerenih prema dolje, i isto toliko prema gore, dakle ukupno 60
komada. Balkon drugog kata opskrbljen je sa 25 reflektora usmjerenih nagore i 25
nadolje, trei kat 21 reflektor prema dolje i 21 prema gore, te na kraju, zadnji kat sa
21 reflektorom prema dolje i 21 (ali koji bi iskljuivo svjetlili bijelo) prema gore. Ovo
nas dovodi do ukupnog broja od 230 reflektora na cijelom dimnjaku.
Budui se govori o reflektorima snage (samo) 50 W, kabeli koji bi
povezivali reflektore, ne bi trebali biti velikog presjeka, ime se umanjuje cijena
cijelog projekta.
Osim napojnih kabela, izmeu pojedinih reflektora poloiti e se i signalni
kabel, koji omoguava nadzor scena paljenja pojedinih reflektora iz jednog mjesta.
Svi navedeni kabeli, uvrstili bi se na elinu konstrukciju tehnikih
galerija, dok bi glavni napojni kabel bio uvren na nosae tehnikih stepenica.
SEKVENCIRANJE REIJA RASVJETE
Ono to je bitno osim same boje, jest i sekvenciranje
paljenja kao i animiranje boja. Redoslijed prvog dnevnog paljenja
bio bi od dna prema gore, s time da se ukljuuje segment po
segment u razmaku od 5 minuta. Na taj nain prvi se rasvjetljava
bazni segment (znai da se ukljuuju reflektori u samoj bazi
dimnjaka kao i oni na prvom tehnikom balkonu, usmjereni prema
dolje). Analogno, ukljuuju se (s razmakom o 5 minuta) i slijedei
balkoni zakljuno s vrhom dimnjaka, koji se zadnji ukljuuje i
ostaje nepromijenjen do gaenja sveane rasvjete. Ovakvim
paljenjem stvara se scena koju e posjetitelji uvijek rado gledati a
traje ukupno 20 minuta.
Budui se ovdje govori o digitalnom upravljanju, mogue
je animirati svaki pojedini segment, naravno u rasvjetnom smislu.
U kontekstu animacije svjetlom, razlikujemo dva karaktera. Prvi je
onaj kada se mijenja boja svjetla pojedinog reflektora ili grupe
reflektora, ime se ostvaruje razliiti koloristiki ugoaj. Drugi je
onaj koji se ostvaruje paljenjem i gaenjem (ili priguenjem
intenziteta) pojedinog reflektora ili grupe reflektora. Na taj nain se
ostvaruje dinamina scena, to e zasigurno odueviti prolaznike
kao i posjetitelje lokalnih (ali i udaljenih) ugostiteljskih objekata, i
lokacija u gradu, iz kojih se lijepo vide dimnjaci, kao izboji
arhitekture prema nebu.

autor: mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.

UPRAVLJANJE RASVJETOM
Upravljanje rasvjetom vri se uz pomo centralne jedinice, koja osigurava,
sigurno i precizno upravljanje rasvjetom. Budui predloeni reflektori na sebi
posjeduju mogunost direktnog povezivanja putem posebnog protokola (odnosno
signalnog kabela) samo signalno kabliranje je vie nego jednostavno. Za
povezivanje se koriste oklopljeni kabeli sa po dvije uparene parice (standardno
atestirani za DMX upravljanje). Rije je o kabelima malog presjeka ime se
osigurava dobar protok signala uz minimalne fizike zahtjeve.
Upravljake jedinice koje zadovoljavaju potrebne kriterije su danas
dostupne u razliitim izvedbama, a njihova sloenost je proporcionalna efektima
koji se ele ostvariti. Dakle govori se o ureajima koji omoguavaju jednostavno
upravljanje (tipa: pali gasi, runi izbor boje), sloeno upravljanje (inteligentno i
unaprijed isprogramirano mijeanje boja), pa ak i upravljanje na udaljenosti, koje
se vri putem GSM ureaja (dakle, mobilnog telefona). U svim izvedbama ukljuen
je i vremenski nadzor, ime se ostvaruje preciznost promjena, koje su povezane
tono odreenim trenutkom.
Upravljanje putem GSM ureaja, omoguava da mobitel postane daljinski
upravlja, ime se moe u trenutku ugasiti sva rasvjeta ili promijeniti scena, a
ponekad je i to potrebno.
Ovakvom scenskom rasvjetom, stvara se velika dinamika, objekti postaju
prepoznatljivi i dobro vidljivi i iz velike udaljenosti, a marketinko ugostiteljski
aspekti su vie nego zadovoljeni.

ZRANI PROMET I PROMETNA SIGURNOST

Kako je ovdje rije o vrlo visokim graevinama, naravno, potrebno je
posebnu pozornost usmjeriti na eventualne smetnje pri odvijanju zranog prometa.
U tom kontekstu konzultirane su sve vaee svjetske norme, standardi i
preporuke, te je zakljueno kako se poveanjem rasvjetljenosti visokih objekata
samo doprinosi sigurnosti zranog prometa. Osim toga smjer rasvjete kojega ovdje
predlaemo je vertikalni, pa nikako ne kolidira sa signalnim svjetiljkama koje imaju
horizontalne snopove svjetla, a koje bi naravno ostale na sadanjim pozicijama.
POSEBNE OKOLNOSTI
Ono to ovakav projekt ini razliitim od projekata dekorativne rasvjete drugih
(niih) objekata, jest rad na visini tijekom montae. U tom kontekstu e biti
potrebno angairati posebno obuene alpiniste ili djelatnike sa certifikatom za rad
na visini, a takav je rad poneto skuplji od rada na niim visinama, pri kojima se
koriste klasine skele. No, osim ovog detalja sve ostale premise govore u prilog
viskom stupnju atraktivnosti cijelog projekta.
PRIMJERI IZ SVIJETA
Ve je reeno kako u svijetu nema slinih realizacija ovom prijedlogu. Ipak,
ljudi su odavno ustanovili vrijednost ovakvih ulaganja. Po nijednom kriteriju se ne
mislimo usporeivati s Parizom i njegovim Eiffelovim tornjem, ali iznesimo par
podataka za eventualnu usporedbu u nekoj manjoj mjeri. U rasvjetu tog svjetskog
monumenta 25 posebno obuenih alpinista montera je radilo 5 mjeseci i to po
deset sati dnevno (naravno s nunim odmorima). Postavljeno je 20.000 izvora
svjetla (po 5.000 sa svake strane tornja), te 40 kilometara razliitih kabela. Za ovu
instalaciju bilo je potrebno nainiti 40.000 spojeva, i preko 80.000 razliitih
metalnih adaptera, draa, nosaa i uvrivaa. Sve zajedno je instalirano
koristei preko 230 razvodnih ormaria. Za dodatno osiguranje instalacije,

autor: mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.

postavljeno je preko 10.000 m2 zatitnih mrea. Ukupna instalacija troi 120kW
elektrine energije. Predvieni ivotni vijek ove instalacije je oko 10 godina. I na
kraju, izvedba je kotala 4,55 milijuna eura! Jasno, radi se o Eiffelovom tornju u
Parizu, no treba odati priznanje gradskim vlastima na ovom smjelom poduhvatu,
koji je samo na poveanom broju posjeta ovom spomeniku svjetskog znaaja, ve
u prve dvije godine, vratio cjelokupnu investiciju!
Namjerno smo ovdje spomenuli jedan ekskluzivni primjer, ulaganja u sveanu
rasvjetu spomenika odnosno objekata od znaaja u nekom gradu. Na prijedlog
projekta, vezan uz dimnjake zagrebakih toplana, daleko je po svemu od
Eiffelovog tornja. Ipak, ako se zna da su ovi visoki objekti vidljivi iz cijelog grada
(pa i ire), oni e zasigurno odmah nakon izvedbe, postati nezaobilazna atrakcija
naeg grada. Takoer, predstavljati e pouzdani noni orjentir kao i definirati
nonu vedutu grada.
Kad smo ve spomenuli cijene, recimo da bi instalacija koja se ovdje predlae
iznosila oko 300.000,00 po dimnjaku, potronja energije bila bi oko 9.50 kW, dok
bi trajnost predloenih ureaja bila preko dvadeset godina, uz reim rada od
poveerja do 2 sata poslije ponoi. Svjetska iskustva govore o tome da je
bespotrebno, u sveanom smislu rasvjetljavati objekte nakon 2 sata poslije ponoi.
BENEFITI
Koje su koristi od ovakvog projekta? Primarne koristi se referenciraju na
atraktivnost grada, koja se znatno poveava, ime grad postaje nezaobilazna
toka na svijetskim turistikim rutama. to medijskim, tako i osobnim promicanjem
ovih atrakcija, u kratko vrijeme e se svijetom pronijeti glas o osobitim
spomenicima svjetla koje znatieljnike ekaju u Zagrebu. Sekundarne koristi se
manifestiraju poveanjem ugostiteljske potronje u terminima kada se dogaaju
promjene statusa svjetla na dimnjacima. Poveana ugostiteljska potronja,
poveava i gradske ali i dravne prihode. Tercijarne koristi se dogaaju porastom
cijena nekretnina, u neposrednoj blizini dimnjaka. To je naprosto psiholoki efekt
koji je zabiljeen u 100% sluajeva diljem svijeta, na lokacijama na kojima su
nastale posebne i jedinstvene atrakcije. Podsjeam da je povrat novca u Parizu bio
ve nakon samo dvije godine. Zagrebu e trebati neto due, jer na alost, nije
toliko popularan svjetskim putnicima kao Zagreb, no treba krenuti!

AUTOR:
mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.
LUMIGEA d.o.o.
Bolnika 34 F
10090 ZAGREB
mob.: (098) 240300
e-mail: ranko.skansi@gmail.com
http://lumigea.com