Professional Documents
Culture Documents
Mehanizmi Za Izvjestavanje o Poljprivrednim Subvencijama
Mehanizmi Za Izvjestavanje o Poljprivrednim Subvencijama
SADRAJ
SKRAENICE
SAETAK
UVOD5
II
2.1
2.2
III
3.1
3.2
3.3
IV
11
4.1
Obaveze notificiranja
4.2
15
15
V
PREDLOENI MEHANIZMI NOTIFICIRANJA O DOMAEM PODSTICAJU
U BiH U SKLADU SA OBAVEZAMA NOTIFICIRANJA STO
17
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
24
5.6
26
VI
ZAKLJUNE NAPOMENE
17
20
27
28
SKRAENICE
AMS
BD
Brko Distrikt
BiH
Bosna i Hercegovina
CUN
OP
CRN
EMS
EU
Evropska unija
EUN
FBiH
GATT
MVTiEO
OECD
PSE
RS
Republika Srpska
SDT
SP
STN
STO
TPR
UR
Urugvajska runda
SAETAK
UVOD
Ostala etiri stuba su: nediskriminacija, reciprocitet, predvidljivost primjenom obaveza i odluivanje
konsenzusom.
2
Halle, M. and R. Wolfe, A new approach to transparency and accountability in the WTO, ENTWINED,
Issue brief, Stockholm 2010.
3
Od lanica STO se zahtijeva da blagovremeno objavljuju trgovinske propise, uspostave i odravaju institucije
koje omoguuju pregled administrativnih odluka koje imaju uticaja na trgovinu, odgovaraju na zahtjeve kojima
druge lanice trae informacije i notificiraju STO o promjenama u trgovinskim politikma prije nego to pone
njihova provedba. Zahtjeve po pitanju transparentnosti dopunjava multilateralni nadzor trgovinskih politika koji
vre STO lanice, uz periodine preglede zemalja (Pregledi trgovinske politike) koji se razmatraju u okviru
Mehanizma STO za pregled trgovinske politike.
5
Ovaj dokument se bavi obavezama notificiranja prema Sporazumu o poljoprivredi STO (SP),
a naroito domaim podsticajima iz SP. Cilj dokumenta je da Bosni i Hercegovini, zemlji
koja je u procesu pristupanja STO, pomogne u sagledavanju razliitih obaveza po pitanju
notificiranja do kojih moe doi eventualnim lanstvom te da predloi mehanizam koji bi
BiH omoguio djelotvorno ispunjavanje notifikacijskih obaveza.
Prijedlog koji se nalazi u ovom dokumentu identificira razliite kategorije mjera politike koje
se moraju notificirati i navodi povezanost tih mjera sa specifinim obrascima za notifikacije o
domaim podsticajima STO. U dokumentu je predstavljen protok informacija, imajui na
umu administrativnu strukturu BiH, kao i nain na koji se subvencije trebaju agregirati na
dravnom nivou da bi se dalje dostavile kao notifikacija STO.
Ovaj prijedlog je proistekao iz procesa konsultacija sa predstavnicima vlasti na razliitim
nivoima, kojim su se ispitali konceptualni aspekti koji se odnose na definiciju i mjerenje
podsticaja u skladu sa razliitim domaim politikama u BiH. Konsultacije su takoer
pomogle u procjeni stanja po pitanju dostupnosti zahtijevanih informacija, nivoa na kojem je
mogue i praktino biljeiti relevantne podatke, promoviranja usklaivanja izvjetavanja
razliitih administrativnih tijela i praktinih naina agregiranja podataka u obrazce za
notifikacije STO.
Na seminaru odranom 6. i 7. decembra 2011. na kojem su prisustvovali uesnici sa raznih
nivoa vlasti diskutovalo se o predloenom mehanizmu. Uesnici su se sloili da je predloeni
pristup provodiv u praksi i da mehanizam prua osnovu za ubrzavanje prikupljanja opsenih i
pravovremenih informacija i izvjetavanja o domaim podsticajima. Podrali su ideju da
mehanizam funkcionie u okviru nadlenosti MVTiEO, koje ima sveukupnu odgovornost za
vanjsku trgovinu i za pregovore sa STO. Identificirali su odreene prepreke koje se trebaju
prevazii na razliitim nivoima administrativne strukture BiH, ukljuujui obuku i osnovne
zahtjeve ljudskih resursa kako bi bili u mogunosti da u potputnosti ispune ovaj zadatak.
II
Prije uspostavljanja STO, od 1948. do 1994. godine, Opi sporazum o carinama i trgovini
(GATT) pruao je najire prihvaen set pravila kojim se rukovodila meunarodna trgovina.
Iako su se pravila trgovine utvrena GATT-om primjenjivala i na poljoprivredu, sadravala su
mnoge nedostatke, odstupanja i izuzea od veine disciplina koje su se primjenjivale na
proizvedene robe. Na primjer, izvozne subvencije nisu bile dozvoljene za veinu industrijskih
proizvoda, ali su bile dozvoljene za poljoprivredne proizvode. Pored toga, GATT je
dozvoljavao primjenu uvoznih kvota, kako i subvencija za domau proizvodnju
poljoprivrednih proizvoda. Kao rezultat toga, poljoprivredna trgovina bila je veoma naruena
i nedostajala je transparentnost i pravinost5.
U skoro svim zemljama poljoprivreda je bila i ostala veoma osjetljiv sektor, a pregovori
tokom osmogodinje Urugvajske runde bili su najtei do sada. U velikoj mjeri je to
uzrokovano irinom i dubinom mjera koje su se morale uvesti u poljoprivredu da bi reforma
sektora imala smisla. Naroito su se domae i trgovinske politike posmatrale kao izuzetno
povezane i morale su se istovremeno razmatrati. Razliite forme subvencioniranja domae
poljoprivrede ohrabrile su prekomjernu proizvodnju. To je zauzvrat istisnulo uvoz ili
dovodilo do izvoznih subvencija ili niskih dampiranih cijena na svjetskim tritima. Nadalje,
ovakva politika dranja domaih cijena na neprirodno visokom nivou kroz subvencije
zahtijevala je uvoenje paralelnih mjera na granicama, kroz kontrolu uvoza putem
restriktivnih uvoznih kvota, visokih i esto varijabilnih carina, kao i necarinskih mjera. Sve
ove, esto ad hoc, mjere drale su podalje robe efikasnijih proizvoaa i doprinijele veoj
nestabilnosti na svjetskom tritu izoliranjem domaeg trita od skokova u svjetskim
cijenama. U sutini, sve prilagodbe nepostojanim cijenama padale su na zemlje koje nisu
subvencionirale.
Iz svih ovih razloga, discipline domaih podsticaja postale su neophodni trei stub SP, pored
pristupa tritu i izvozne konkurencije. Ustvari su zemlje napravile kompromis u elji da
4
The Legal Texts: The Results of the Uruguay Round Multilateral Trade Negotiations, Cambridge University
Press, World Trade Organization, 1999. www.wto.org/english/docs_e/legal_e/legal_e.htm#ag
5
Agriculture: Fairer Markets for Farmers. www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/agrm3_e.htm
7
unaprijede pristup tritu za svoj izvoz i pristale su na zahtjev drugih zemalja da smanje
subvencije koje naruavaju trgovinu. Dogovorene discipline ukljuivale su zamrzavanje
proizvodnje i subvencija koje naruavaju trgovinu na nivou baznih perioda, nakon kojih su se
uvodila godinja smanjenja tih obavezujuih nivoa.
2.2 Struktura domaih podsticaja prema Sporazumu o
poljoprivredi (SP)
Domai podsticaji se u irem smislu odnose na one poljoprivredne politike koje djeluju u
zemlji tako da utiu na interne ruralne prihode i prihode gazdinstva, koritenje resursa,
proizvodnju i potronju poljoprivrednih proizvoda ili sadre okoline uinke na
poljoprivredne djelatnosti. Pojedinane lanice STO-a zadravaju pravo i mogu ih njihove
vlasti obavezati da koriste politike domaih podsticaja u svrhu postizanja ciljeva razliitih
domaih politika. U odgovoru na ovaj imperativ, SP razlikuje dvije ire vrste mjera
podsticaja: prva vrsta su one mjere koje su izuzete iz obaveza smanjenja. One se nazivaju
indirektnim ili nepovezane mjerama i smatra se da imaju mali efekat naruavanja
proizvodnje i trgovine. U drugoj kategoriji su one mjere podsticaja koje se nazivaju
direktne ili povezane jer se smatra da imaju neupitnu vezu sa proizvodnjom. One su cilj
disciplina domaih podsticaja i predmetom su ogranienja, ukljuujui i postepena smanjenja
od historijskih baznih nivoa.
Struktura SP koja se odnosi na domae podsticaje (i odnosne klasifikacije politika za
notifikacije lanica) odraava gore navedenu potrebu da se razdvoje one politike koje bi
trebale biti disciplinirane od onih politika koje ostaju u diskreciji lanica. Smatra se da ova
druga kategorija indirektnih, odnosno nepovezanih podsticaja ima minimalni efekat na
proizvodnju i trgovinu tako da se te politike nazivaju politike zelene kutije i izuzete su iz
obaveza smanjenja. Prema postojeem SP6, politike ograniavanja proizvodnje, takozvane
politike plave kutije su takoer izuzete od obaveza smanjenja. 7 Kategorija direktnih ili
povezanih politika koje utiu na proizvodnju specifinih proizvoda ili na opu poljoprivrednu
proizvodnju (ime su predmetom obaveza smanjenja) obino se naziva uta kutija odnosno
Agregatne mjere podsticaja (AMS). Slijedi detaljniji opis ovih kutija.
Zelena kutija. Ovdje su ukljuene domae subvencije koje ne naruavaju trgovinu ili, u
veini sluajeva, uzrokuju minimalni poremeaj dok istovremeno postiu razliite ciljeve
domaih politika. Te politike, kako su identificirane u aneksu 2 SP, izuzete su iz disciplina
domaih podsticaja u skladu sa lanovima 7.1 i 7.2 (a). Usklaene politike ukljuuju osnove
za aktivnosti poput poljoprivrednih istraivanja i proirenja, ouvanja i okolia, ruralnog
razvoja, zaliha hrane, domae pomoi u hrani (npr. kuponi za hranu), plaanja za velike
nesree na gazdinstvima i strukturalnih programa prilagoavanja. Takoer su izuzeta
6
Postoji nekoliko znaajnih izmjena ovih disciplina i sadraja Kutija do kojih je dolo tokom Doha runde,
meutim jo uvijek se o njima pregovara (Revised Draft Modalities for Agriculture, WTO Committee on
Agriculture Special Session, TN/AG/W/4/Rev.4, December 2008)
7
Pored toga, subvencije za investicije i ulazne elemente za siromane poljoprivrednike (lan 6.2 SP) takoer su
izuzete iz obaveza smanjenja, ali se ovo je specifino odredba Posebnog i diferencijalnog tretmana koji se
primjenjuje samo na zemlje u razvoju (Kutija SDT). Dok BiH ne ispregovara pristupanje STO-u kao zemlja u
razvoju, ne moe iskoristiti ovu kategoriju podsticaja.
8
nepovezana plaanja, odnosno plaanja koja nisu vezana za trenutne odluke o proizvodnji.
Ne postoje ogranienja za podsticaje koje zemlja moe davati unutar ovih politika, pod
uslovom da je svaka od izuzetih politika potpuno u skladu sa odredbom u aneksu 2 SP.
Plava kutija. Ovdje su ukljueni podsticaji koji bi inae bili u utoj kutiji, ali su u plavoj u
sluaju da podsticaj takoer zahtijeva od poljoprivrednih proizvoaa da ogranie
proizvodnju (lan 6.5). I ratarstvo i stoarstvo mogu se kvalificirati za ovaj izuzetak. Ne
postoje ogranienja na troenje u plavoj kutiji prema postojeem SP.
uta kutija. Smatra se da domai podsticaji koji nisu ukljueni u izuzete kategorije imaju
direktan efekat na poljoprivrednu proizvodnju te se mjere totalnom trenutnom agregatnom
mjerom podsticaja (AMS). AMS kombinira monetarnu vrijednost svih neizuzetih
poljoprivrednih podsticaja u jednu sveobuhvatnu mjeru. AMS ukljuuje i budetske aspekte u
formi stvarnih ili izraunatih iznosa direktnih plaanja proizvoaima prema razliitim
odredbama za robne kredite, subvencijama za ulazne elemente, kamatnim subvencijama za
programe robnih kredita, kao i prema transferima prihoda od potroaa koji su rezultat
graninih mjera koje odravaju domae cijene iznad svjetskih cijena.
De minimis izuzeci. Podsticaji specifini za robu ispod 5% (10% za zemlje u razvoju)
vrijednosti proizvodnje robe smatraju se dovoljno benignim da ne moraju biti ukljueni u
izraunavanje AMS (lan 6.4). Takvi podsticaji koji su specifini za robu evaluiraju se za
svaku pojedinanu robu. Na slian nain, podsticaji koji nisu specifini za robu, a koji su
ispod 5% (10% za zemlje u razvoju) ukupne vrijednosti proizvodnje svih roba mogu biti
izuzeti od ukljuivanja u AMS. Za zemlje koje nemau obavezu smanjenja AMS u svojoj listi
obaveza, domai podsticaji su ogranieni na de minimis vrijednosti i za osnovu koja je
specifina i onu koja je nespecifina za proizvod za svaku godinu (lan 7.2(b)).
Bazni nivo AMS. Postojee lanice STO su se dogovorile o baznom nivou AMS koji je
utvren za bazni period (1986-1988). Time je definiran gornji nivo za est godina perioda
provedbe, a to predstavlja smanjenje od 20% u odnosu na bazu AMS koju treba povratiti u
est jednakih godinjih rata tokom 1995-2000. Bazni period za nove lanice STO utvruje se
u procesu pregovora, a period je mogue aurirati u sluajevima produenih pregovora.
Meutim, oigledno je da je izbor baznog perioda veoma znaajan jer utvruje gornje granice
AMS u budunosti (o tome e biti vie govora u sljedeem dijelu).
III
3.2
Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008
11
Izvor: Sabahudin Bajramovi, Jakub Butkovi, Aleksandra Nikoli, Analiza budetskih transfera u
poljoprivrednom sektoru Bosne i Hercegovine primjenom OECD indikatora, XV meunarodno naunostruno savjetovanje agronoma Republike Srpske, odrano u Trebinju 16-19.3.2010.
Jasno je da BiH nije dostigla nivo ukupnih podsticaja domaoj poljoprivredi koji je uporediv
sa susjedima. Nadalje, tek treba uskladiti nivoe poljoprivrednih podsticaja sa EU. Takoer se
ini da bi utvrivanje obaveza domaih podsticaja STO na osnovu prosjeka u proteklom
periodu moglo ograniiti nivo podsticaja koji e se davati u ovom sektoru u budunosti,
imajui na umu jak trend rasta domaih podsticaja u proteklih nekoliko godina.
Slika 3.3: Komparacija podrke poljoprivrednicima u EU i u BiH
Izvor: Sabahudin Bajramovi, Jakub Butkovi, Aleksandra Nikoli, Analiza budetskih transfera u
poljoprivrednom sektoru Bosne i Hercegovine primjenom OECD indikatora, XV meunarodno
nauno-struno savjetovanje agronoma Republike Srpske, odrano u Trebinju 16-19.3.2010
Slika 3.3. jasno prikazuje probleme u harmonizaciji podsticaja sa Zajednikom poljoprivrednom
politikom EU (EU CAP) i postignuti nivo harmonizacije po tim politikama. U isto vrijeme,
neophodno je podcrtati, da zbog potrebe usklaivanja politika prema zahtjevima STO i EU, interna
harmonizacija izmeu administrativnih struktura u BiH je potrebna i predstavlja prioritet.
12
Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008
Tane cifre o domaim podsticajima nisu predstavljene u ovom dokumentu iz razloga povjerljivosti u
kontekstu trenutnih pregovora BiH o pristupanju STO.
13
Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008
Izvor: Smjernice za usklaivanje politika poljoprivrednih podsticaja u BiH sa pravilima STO, EUTPP,
2008
14
IV
4.1
Obaveze notificiranja
Iako su pregovori Urugvajske runde utvrdili opa pravila koja se odnose na discipline
subvencioniranja (kao i na pristup tritu i izvoznu konkurenciju) koja se odnose na sve
lanice, svaka lanica pojedinano pregovara svoje specifine obaveze po pitanju politike.
Lista obaveza, zajedno sa implementacijskim periodom, utvruje se za svaku pojedinanu
zemlju u Listi koncesija (odnosno listi obaveza zemlje)9. Sve liste zemalja su odobrene u
okvoru sporazuma Urugvajske runde pregovora. lanice koje su se pridruile nakon
1.1.1995. godine takoer su izlistale svoje obaveze politike (koje su ispregovarane tokom
procesa pristupanja) u Listi koncesija. Zemlje koje pristupaju moraju dobiti jednoglasnu
saglasnost za Listu koncesija i to predstavlja dio procesa pristupanja.
Pojedinane lanice su pravno obavezane samo na one obaveze koje se nalaze na Listi
koncesija, bez obzira kako stoje u odnosu na ope smjernice koje su utvrene Urugvajskom
rundom10.
U odnosu na obaveze domaih podsticaja, sve zemlje imaju obavezu da notificiraju STO
Odbor za poljoprivredu (OP) o svim mjerama koje se uklapaju u izuzete kategorije zelene
kutije, kao i o svim direktnim plaanjima u okviru programa ograniavanja proizvodnje
(plava kutija). Pored toga, lanice kojima je AMS u baznom periodu moraju izraunavati
trenutnu AMS, a trenutna ukupna AMS se mora notificirati i zadravati na obavezanom
nivou. Kada lanica koja nema takvu obavezu na listi ima mjere podsticaja koje nisu
pokrivene izuzetim kategorijama, mora se dostaviti notifikacija kojom se pokazuje da su
takvi neizuzeti podsticaji na relevantnim de minimis nivoima.
Izraeni su posebni obrasci za notifikacije da bi se unaprijedila usklaenost sa obavezama
notificiranja. Razvijene zemlje imaju obavezu da na godinjoj osnovi notificiraju o
politikama domaih podsticaja11. Pored godinjih obaveza notificiranja, lanice moraju
notificirati o svim izmjenama postojeih ili uvoenju novih mjere u izuzete kategorije. OP
takoer redovno ispituje notifikacije.
Relevatne odredbe SP koje se odnose na obaveze notificiranja su:
lan 1 Znaenje pojmova
lan 3 Ukljuivanje koncesija i obaveza
lan 6 Obaveze u vezi sa domaim podsticajima
lan 7 Ope discipline domaih podsticaja
9
16
Na odreeni nain, struktura BiH je kompliciranija od EU, u smislu da postoji znaajna budetska autonomija
na nivou entiteta u segmentu politike poljoprivrede.
13
Poznato je da domai podsticaj odreenom proizvodu nije ukljuen u AMS kada je manji od 5% (10% za
zemlje u razvoju) od vrijednosti dravne proizvodnje odreenog prinosa. Slino tome, domai podsticaj koji nije
posebno namijenjen odreenom proizvodu nije ukljuen u AMS kada je manji od 5% (10% za zemlje u razvoju)
od vrijednosti ukupne dravne poljoprivredne proizvodnje.
17
5.2
18
Ponovo, u sluaju EUN, oekuje se da vrijeme potrebno CUN za obavljanje gore navedenih
zadataka bude sezonsko, te da za obavljanje tih zadataka nije neophodan profesionalac sa
14
Informacioni centar je slubenik ili ured uprave lanice, zaduen za istraivanje drugih lanica WTO i
javnosti vezano za pitanja koja se odnose na prava i obaveze WTO.
19
Na primjer, u sluaju FBiH, podsticaji koji su dodijeljeni od strane Federacije BiH ne trebaju biti prikazani od
strane kantona i optina. Ove podsticaje evidentira FBiH i ne stavljanjem podataka od strane kantona i opina
izbjegava se duplo izvjetavanje.
16
Jasno je da krajnja odgovornost za klasifikaciju mjera politika prema STO kategorijama domaih podsticaja
lei u CUN. Meutim, ova prvobitna organizacija podataka od strane pruaoca informacija bi trebala
pojednostaviti komunikaciju na svim nivoima zbog prirorde razliitih politika i obima i ciljeva ovih aktivnosti.
20
sadre trokove (ili odustajanje od naplate prihoda) vezano za programe koji pruaju usluge
ili povlastice poljoprivredi ili ruralnoj zajednici openito. One ne ukljuuju direktna plaanja
proizvoaima ili preraivaima. Konano, nevezana direktna plaanja proizvoaima (ili
odustajanje od naplate prihoda, ukljuujui plaanja u naturi) nee biti vezani za proizvodnju
i cijene i moraju ispunjavati odreene uslove koji se primjenjuju na pojedinane vrste
direktnih plaanja, koja su openito opisana u Dodatku 1 ovog dokumenta.
Kao to je prikazano u Dodatku 1, informacije koje sadre STN ukljuuju kratak opis mjera
politike, naina na koji se implementiraju (odnosno, da li se baziraju na proizvodnji, povrini,
broju ivotinja, ...), koliina koja dobiva podsticaj, pregled budeta vezan za relevantnu
politiku, izvore podataka, i, konano, zakone i odluke na osnovu kojih se prua pomo.
5.4 Smjernice za konsolidiranje podataka CUN u obrasce za
notificiranje
Uloga CUN je konsolidiranje informacija koje dostavljaju EUN i pripremanje formalnih
formulara notificiranja za podnoenje STO. To ukljuuje nekoliko koraka (slika 5.2).
21
Dijagram toka iz Dodatka 2 ovog dokumenta moe pomoi u procesu klasifikacije. Poetna taka se nalazi na
vrhu dijagrama toka i zavisno od odgovora na postavljena pistanja svaka mjera politike e nedvojbeno biti
svrstana u jednu od STO prateih tabela.
18
Potrebno je primjetiti da je pratea tabela DS:4 proistekla iz drugih prateih tabela i stoga nijedna mjera nije
direktno klasificirana u ovu tabelu. Podnoenje notifikacije STO od strane BiH ne mora sadravati sve pratee
tabele koje su ovjde prikazane, zavisno od prirode mjera podsticaja primjenjenih u datoj godini.
22
za svaki proizvod, bez obzira da li je ve upisan u okviru DS5, DS6 ili DS7 je sumiran u
koloni 10 DS7.
Pratea tabela DS8: uta kutija (EMS) ekvivalentna mjera podsticaja vezana za proizvode
Mjera politike klasificirana unutar ove tabele se odnosi na podsticaj vezan za proizvode
(pojedinani usjevi/grla) kroz primjenu jedne ili vie mjera, iji je obraun, u skladu sa AMS
metodologijom, neizvodljivo. Openito, sve lanice klasificiraju vlastite mjere podsticaja
unutar ostalih raspoloivih prateih tabela, i za sve praktine svrhe ova tabela nije previe
primjenljiva.
Pratea tabela DS9: uta kutija (AMS) podsticaj koji nije vezan za proizvode
Mjera politike klasificirana unutar ove tabele se odnosi na podsticaj koji nije vezan za
proizvode, kroz primjenu jedne ili vie mjera. Ove vrste podsticaja ukljuuju, na primjer,
gnojiva i druge subvencije za ulazne elemente ili podizanje kredita, koje se ne odnose na
odreene nego se mogu odnositi na sve usjeve. Kao i u drugim tabelama, potrebno je navesti i
izvor ponuenih podataka.
etvrti korak slijedi nakon kompletiranja gore navedenih prateih tabela, i ukljuuje
pripremanje pratee tabele DS4, prenoenjem ukupnog AMS-a vezanog za proizvode iz
konsolidirane pratee tabele DS7 (i AMS-a koji nije vezan za proizvode iz pratee tabele
DS9) u prateu tabelu DS4. Ove skupne tablice vezane za robu (uz sve mogue EMS) su
sumirane u koloni 4 tabele i uporeuju se sa ukupnom vrijednou proizvodnje za svaki
proizvod na nivou BiH, kako bi bili testirani na de minimis. Za proizvode na koje se odnosi
uvjet de minimis, vrijednost u tekui ukupni AMS za tu robu je nula (zadnja kolona pratee
tabele DS4). Na slian nain, de minimis test se takoer izvodi za AMS koji nije vezan za
proizvode njegovim poreenjem sa ukupnom vrijednou poljoprivredne proizvodnje. Zadnja
linija pratee tabele DS4 je ukupni trenutni totalni AMS (vezani za proizvode i nevezani za
proizvode koji je vei od de minimisa).
Peti korak je konani korak u pripremi STO notifikacijskih tabela i ukljuuje kompletiranje
tabele DS1 prenoenjem tekueg ukupnog AMS iz pratee tabele DS4 i ukupnog nivoa
obaveza AMS za tu godinu iz rasporeda koncesija koje je svaka zemlja dogovorila. Kako bi
lanica potivala svoje obaveze prema STO, ukupni tekui AMS mora biti nii od ukupnog
nivoa AMS obaveze za tu godinu.
Tabela DS1, uz pratee tabele DS1, DS2, DS3, DS4, DS5, DS6, DS7, DS8 i DS9 (koje su
primjenjive) ine set koji se dostavlja STO.
5.5
Sve lanice koje su uspostavile osnovne i godinje nivoe obaveza iz odjeljka I dijela IV
rasporeda, bi trebale pripremiti izvjetaje u roku od najvie 90 dana nakon zavretka
kalendarske (ili poljoprivredne, fiskalne, ...) godine. U sluajevima kada je izvjetaj koji se
dostavlja u roku 90 dana privremen, konani izvjetaj je potrebno dostaviti u roku od najvie
24
120 dana od kraja godine. Kao to je ve spomenuto, godinje podnoenje izvjetaja STO
sastoji se od saete tabele (tabela DS1) i prateih tabela (pratee tabele DS1 do DS9) prema
potrebi.
Uzevi kalendarsku godinu kao osnovu za notificiranje od strane BiH, gore navedeni godinji
rokovi bi podrazumijevali da izvjetaj BiH za prethodnu kalendarsku godinu treba biti
dostavljen STO 1. maja svake godine (120 dana u kalendarskoj godini). Vraajui se unatrag
od tog datuma, ini se nevjerojatnim da se takvo neto moe postii, uzevi u obzir broj nivoa
toka informacija, uzevi u obzir i pitanje kada originalna informacija moe biti na
raspolaganju. Ukoliko se do originalne informacije moe doi do 1. marta svake godine,
sigurnije bi bilo predviati da izvjetaji BiH prema STO mogu biti poslani do 31. jula.
Procjenjeno je da CUN u MVTiEO treba oko dva i pol mjeseca da konsolidira podatke iz
entiteta i provede neophodni obraun ukupno tekueg AMS. Na osnovu ovih zahteva, rokovi
za podnoenje podataka svih ukljuenih su kao to slijedi:
1. mart: podnoenje od strane opina kantonima FBiH
1. april: podnoenje od strane kantona i Direkcije za robne rezerve FBiH EUN FBIH
1. april: podnoenje od strane RS opina i Direkcije ra robne rezerve RS EUN RS
15. maj: podnoenje od strane svih EUN CUN (MVTiEO)
31. juli: podnoenje od strane CUN (MVTiEO) STO
Ukoliko se ispotuje ovakav vremenski raspored, moe se oekivati da notificiranje BiH o
domaem podsticaju bude na OP na njihovoj septembarskoj ili novembarskoj sjednici svake
godine. Vano je napomenuti da se vremenski okvir notificiranja o domaem podsticaju ne
mora vremenski podudarati sa notificiranjem o drugim aspektima SP (pristup tritu i izvozna
konkurencija), o emu bi BiH takoer mogla biti obavezna izvjetavati, a pregled od strane
OP se takoer ne mora podudarati sa pregledom drugih izvjetaja.
Tok informacija izmeu EUN i CUN ne treba biti jednosmjeran, to jeste of EUN prema CUN.
Zbog njegove pozicije u kojoj je mogunosti da nadgleda i pristupi ukupnim podacima za
nivo BiH i boljim razumijevanjem pravila i propisa STO, CUN je u poziciji da obezbjedi
povratnu informaciju na vrijeme EUN o implikacijama odreenih politika koje su
primjenjene kako bi BiH potovala obaveze STO. Na primjer, de minimis test se moe izvriti
samo na nivou BiH i bilo bi u nadlenosti CUN da upozorti EUN kada se neke politike
priblie ili prijete da prevaziu de minimis nivoe tako da entiteti uzmu u obzir prebacivanje
podsticaja na razdvojene politike, pristup koji takoer prate i druge drave.
Ova dvosmjerna komunikacija je kljuna u stvaranju kvalitetnog mehanizma za izvjetavanje
o domaim podsticajima i takoer omoguava osnovu za veoma konstruktivnu saradnju
izmeu EUN i CUN o obim i ciljevima razliitih politika to je korisno za tano notificiranje
i stvara osnovu za konstruktivan dialog potencijalno doprinosei veoj usklaenosti politika
izmeu razlitiitih entiteta.
25
5.6
Nakon to lanica podnese notifikaciju i Centralni registar notifikacija (CRN) STO je primi,
notifikacija se odmah prosljeuje svim lanicama STO na pregled. Stvarni formalni pregled
se odvija na redovnim sastancima OP, koji se odravaju etiri puta godinje (mart, juni,
septembar i novembar). Na svakoj sjednici OP se pregleda nekoliko notifikacija koje se
odnose na sva tri stuba SP, a koje se nalaze na formalnom planu rada OP za tu sjednicu. Prije
samog sastanka, lanice koje ele postaviti pitanja vezana za bilo koju notifikaciju, alju upite
u pisanoj formi Sekretarijatu OP, koji ih, prosljeuje lanici koja izvjetava. Pitanja se, u
formi saetka u jedan dokument zatim stavljaju na raspolaganje svim lanicama u toku
sjednice OP.
Od lanica koje alju notifikaciju oekuje se da ponude odgovore na detaljna pitanja, i veina
lanica to temeljito obavi, ak i prije same sjednice. U toku sjednice, bilo koja druga lanica
ima pravo postaviti dodatna pitanja ili traiti pojanjenja od lanice koja notificira, vezano za
ve ponuene odgovore. lanica koja izvjetava odgovara na postavljena pitanja u mjeri u
kojoj je mogue odgovoriti u tom trenutku, ili, u suprotnom, preuzima obavezu da u
potpunosti odgovori na postavljena pitanja nakon konzultiranja sa bazom. lanice imaju
pravo da se, u svakom trenutku, vraaju na notifikacije koje je OP ve pregledao i traiti
dodatna objanjenja na koja se oekuje odgovarajui odgovor.
Priroda pitanja koja postavlja OP odnosi se prvenstveno na kriterije koritene za klasificiranje
mjera u okviru zelene kutije. To je razumljivo, uzevi u obzir da podsticaj u okviru zelene
kutije nema gornji limit. Obino se postavljena pitanja odnose na to u kojem obimu se
relevantne mjere odnose na pojedinane nacionalne ciljeve, na primjeru, u sluaju javnih
operacija akcionarstva, bez obzira na to da li ine sastavni dio programa sigurnosti hrane iz
dravne legislative i da li vlada nabavlja hranu po trenutnim cijenama i prodaje iz zaliha
hrane po cijeni koja nije nia od trenutne trine cijene, kako stoji u paragrafu 5 dodatka 2 SP.
Drugi uobiajen komentar na politike zelene kutije je na promjene u klasificiranju tih politika
iz godine u godinu, ili bilo kojih znaajnih promjena u raspodjeli budeta koji je sa tim
povezan.
to se tie tabela vezanih za obraun AMS, obino se postavljaju pitanja o, na primjer, nainu
na koji se utvruje nivo prihvatljive proizvodnje za utvrenu cijenu, te da li je vanjska
referentna cijena bazirana na tome izvorno ukljuena u raspored koncesija. Takoer se
postavlja pitanja vezano za prilagoavanja koja lanice mogu praviti u svom ukupnom nivou
obaveza AMS, kako bi obrazloile inflaciju u sluajevima kada je njihova valuta znaajno
devalvirala u odnosu na poetni period kada su ovi nivoi uspostavljeni.
Jasno je da ovu procedura pregleda OP omoguavaju kompletnija notificiranja lanova. To ne
samo da unapreuje transparentnost procedura, nego osigurava i izbjegavanje situacija
vraanja na ispravljanje meu lanovima i meu predstavnicima zemalja koje podnose
notifikacije u enevi i glavnog grada. Posebno u sluaju BiH koja ima decentraliziranu
strukturu domaeg podsticaja, potpunim i dokumentiranim notifikacijama bi se izbjegli
ovakvi problemi.
26
VI
ZAKLJUNE NAPOMENE
20
Hoekman, B. and M. Kostecki, The Political Economy of the World Trading System. Oxford: Oxford
University Press, 1995. Second Edition, 2001. Oxford University Press, 1995. Second Edition, 2001.
27
RB
Ukupni iznos
podsticaja
Podsticajna
Jedinica
mjere
(tona/ha/kg
)
Podsticaj
po jedinici
mjere
Subvencioniran
a koliina
Izvor
Sredstava
Pravni
Osnov
Kratak Opis
Mjere
Izvor
Podataka
Paradajiz
Krastavac-kornion
Podsticaji Staklenickoj proizvodnji
itd.
itd.
Stoarstvo
Govedarstvo
Konjarstvo
Ovarstvo
Svinjarstvo
Peradarstvo
Vjetako osjemenjivanje
itd.
itd.
Mlijeni proizvodi
Mlijeko
Sir
Itd.
Itd.
30
Dodatak 2. Dijagram toka klasifikacije mjera politike domaih podsticaja prema STO obrascima za notifikacije
Valuta
32
Vrsta mjerenja
Monetarna vrijednost
mjere u pokrivenoj
godini
Izvor podataka
(a)
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
(g)
"pomo za strukturalna prilagoavanja koja se osigurava kroz penzioni program proizvoaa "
(h)
" pomo za strukturalna prilagoavanja koja se osigurava kroz resursne penzione programe "
(i)
" pomo za strukturalna prilagoavanja koja se osigurava kroz pomo pri investiranju "
(j)
(k)
(l)
"ostalo"
33
Vrsta mjerenja
(a)
(b)
(c)
Monetarna vrijednost
mjere u pokrivenoj
godini
Izvor podataka
34
Ukupno AMS+EMS
Vrijednost
proizvodnje
Proizvod A
Ukupno proizvod A
Proizvod B
Ukupno proizvod B
Proizvod C
Ukupno Proizvod C
...
...
ZBIR gornjeg
35
Kalendarska/poljoprivr
edna godina poinje ...
2
Vrsta/vrste mjerenja
Primijenjena administrativna
cijena
Prihvatljiva
proizvodnja
Povezane
naknade/nameti
Ukupno podsticaj
trinoj cijeni
Izvor
podataka
((4-5)*6)-7
36
Opis osnovnih
proizvoda
1
Kalendarska/polj
oprivredna
godina poinje ...
2
Vrsta/vrste
mjerenja
Primijenjena
administrativna
cijena
Vanjska referentna
cijena (obino iz
AGST/...)
Prihvatljiva
proizvodnja
Ukupno direktna
plaanja vezana za
cijenu
Ostala direktna
plaanja koja nisu
izuzeta
Povezane
naknade/nameti
Ukupno direktna
plaanja
Izvor
podataka
10
11
((4-5)*6)
(7+8-9)
Opis osnovnih
proizvoda
Kalendarska/poljo
privredna godina
poinje ...
2
Vrsta/vrste
mjerenja
Ostali budetski
izdaci vezani za
odreeni proizvod
Ostali podsticaji
vezani za odreeni
proizvod (upisati
detalje obrauna)
Povezane
naknade/nameti
Ukupno ostali
podsticaji vezani
za odreeni
proizvod
Podsticaj trine
cijene (Pratea
tabela DS:5)
Direktna plaanja
koja nisu izuzeta
(Pratea
tabela DS:6)
Ukupno AMS
Izvor
podataka
10
11
(4+5-6)
38
(7+8+9)
Opis osnovnih
proizvoda
Kalendarska/polj
oprivredna
godina poinje ...
Vrsta/vrste
mjerenja
Primijenjena
administrativna
cijena
Proizvodnja
prihvatljiva za
primanje
primijenjene
administrativne
cijene
Direktna
plaanja koja
nisu izuzeta
Ostali podsticaji
Povezane
vezani za
naknade/namet
odreene
i
proizvode
10
Ukupno
monetarna
vrijednost
ekvivalentnih
obaveza
Izvor podataka
11
12
(7+8+9-10)
39
Vrsta/vrste mjerenja
Kalendarska/poljoprivred
na godina poinje ...
Povezane
naknade/nameti
Izvor podataka
(3+4-5)
40