Energija iz biomase

ENergy Efficiency and

RenewablesSUPporting Policies
in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i
obnovljivi izvori energije
potpora kreiranju energetske
politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar

Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

Program
Definicija biomase
Pregled biomase u odnosu na porijeklo, agregatno stanje, izbor
tehnologije konverzije i korisnom obliku energije
Koritenje biomase u EU
Primjeri koritenja biomase
Pregled trita energije biomase u Hrvatskoj
Pregled potencijala biomase u Meimurskoj upaniji
Implementacija projekata biomase

Biomasa

Biomasa je najsloeniji oblik obnovljivih izvora

energije jer
obuhvaa iroku sirovinsku osnovu,
mjesto koritenja energije iz biomase se moe odvojiti
od mjesta nastanka biomase
iz biomase se mogu proizvesti sva tri oblika korisne
energije
projekti biomase sudjeluju na barem dva trita
iz iste vrste biomase mogu se proizvesti razliiti oblici
korisne energije koritenjem razliitih tehnologija
pretvorbe
iroki spektar tehnologija konverzije
nalazi se u sva tri agregatna stanja
3

Definicija biomase
Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07, 152/08, 127/10),
lanak 3.: Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedea znaenja:
()
14. obnovljivi izvori energije izvori energije koji su sauvani u prirodi i
obnavljaju se u cijelosti ili djelomino, posebno energija vodotoka, vjetra,
neakumulirana Suneva energija, biogorivo, biomasa, bioplin,
geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase, plina iz
deponija, plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda,
()
16. biogorivo tekue ili plinovito gorivo dobiveno iz biomase,
17. biomasa biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od
poljoprivrede (ukljuivo s biljnim i ivotinjskim tvarima), umarstva i
drvne industrije, kao i biorazgradivi dijelovi komunalnog i industrijskog
otpada ije je energetsko koritenje doputeno,
()
21. plin prirodni plin, ukapljeni prirodni plin, mijeani ukapljeni naftni plin,
ispareni ukapljeni naftni plin, bioplin, plin iz biomase i gradski plin
4

Biomasa sa stajalita sirovine

obuhvaa umsku i poljoprivrednu biomasu, biomasu

nastalu prilikom proizvodnih procesa razliitih industrija,
ili otpad u smislu komunalnog otpada, otpad koji nastaje
pri proiavanju voda i kanalizacijskog mulja i slino.
biomasa se moe ciljano proizvoditi kao energetski
nasad u obliku plantaa (brzorastue ume) ili kultura
(energetski usjevi).
na koritenje biomase u energetske svrhe direktno utjee
zakonodavni okvir resora (poljoprivreda, umarstvo,
gospodarenje otpadom) i pripadajui trini uvjeti
preklapanje energetike s poljoprivrednom strategijom,
strategijom umarstva i strategijom gospodarenja
otpadom
5

umska biomasa

Ogrjevno drvo
Ostatci nastali gospodarenjem uma sjea
(granjevina, lie, panjevi, oblice, iverje,
drvna sirovina koja nije pogodna za drvnu
industriju zbog greaka drva)
Brzorastue drvenaste vrste plantae tzv.
energetski nasadi (topole i vrbe)
Ostatci od ienja vodotokova i trasa
dalekovoda
Ostatci iz urbanog umarstva (hortikultura)

Sekundarna umska biomasa

Primarna prerada drva- sirovina je vezana
za drvno-preraivaku industriju
Poveana iskoristivost otpada iz primarne
prerade drva, ali uglavnom za internu
uporabu (proizvodnja industrijske pare i
toplinske energije za pogone)
Peleti i briketi izrauju se od otpadne
piljevine pod visokim tlakom ime dolazi do
zgunjavanja (20% meko drvo + 80% tvrdo
drvo = 100% ekoloki energent)

1m3 peleta=320 l loivog ulja

2 kg briketa=1 l loivog ulja

7

Biomasa iz otpada

Drvno-preraivaka industrija
Prehrambena industrija
Ugostiteljstvo
Organski dio komunalnog otpada
Otpadni mulj nakon proiavanja otpadnih voda

Poljoprivredna biomasa
Ostatak pri uzgoju poljoprivrednih proizvoda za primarnu namjenu
(prehrana ljudi i stoke, industrijsko bilje) jednogodinji i viegodinji
nasadi
Ostatak koji nastaje pri primarnoj preradi poljoprivrednih proizvoda

Energetski usjevi: sirovina za proizvodnju

biogoriva i bioplina
Biodizel: uljarice i masti
Bioetanol: biljke bogate krobom i eerom, alkohol
Bioplin: sirovina biljnog i ivotinjskog porijekla pogodna za anaerobnu
digestiju, ukljuujui energetske usjeve

10

Posebnosti biomase u odnosu na ostale OIE

Biomasa je jedini OIE koji se moe promatrati kao energent sa svojim derivatima
Koritenje biomase je ogranieno kriterijima odrivosti
Energija iz biomase se moe skladititi
Primarna energija iz biomase se moe iskoristiti dalje od mjesta nastanka
Proizvodnja energije biomase omoguuje kontinuirani proces slian kao i kod
konvencionalne energije.
Koritenje energije iz biomase moe donijeti navie koristi za lokalnu zajednicu

Paralela biomase s naftom

Primarna
energija

Sirova nafta

Biomasa: drvo, otpad, nusproizvodi,

energetski usjevi

Derivati

Mazut, dizel, benzin

Peleti, briketi, ogrjevno drvo, bioplin,

biometan, biodizel, biometan

Korisna
energija

Toplinska, elektrina,
mehanika

Toplinska, elektrina, mehanika

11

Biomasa sa stajalita energenta

Biomasa moe poprimiti sva tri agregatna stanja:
Kruta biomasa: drvo, kruti dio komunalnog otpada, peleti, briketi
Tekua biomasa: biogoriva (biodizel, bioetanol), crno ulje ili
drvno ulje
Plinovita biomasa: bioplin, sintetiki plin

12

Proizvodnja primarne energije iz krute biomase u

EU 2008.
Udio prema sirovini:
Drvo i drvni otpad: 76%
Crni alkohol: 17%
Ostali kategorije biljnog i
ivotinjskog otpada
(slama, etveni ostaci,
kruti ostatak u
prehrambenoj
industriji): 7%
Vodee zemlje:
vedska
Finska
Austrija
Njemaka

13

Primjer: toplana na drvo, Besancon, Francuska

6 MW toplinske instalirane snage

~ 51 000 MWh topline
~17 000 t/drva godinje
Toplina se predaje u sustav za
podruno grijanje

14

Centralizirani toplinski sustav na biomasu Gospi

1 MW drvna sjeka
Grijani objekti: Zgrada UP Gospi, osnovna kola, gimnazija i
srednja kola, sportska dvorana, dom kulture
Nositelj projekta: Hrvatske ume d.o.o.
Rezultati:
smanjenje potronje lo ulja za 304.000 l/god,
smanjenje emisija CO2 za 880 t/god
cijena grijanja na biomasu manja za 10%

15

Proizvodnja energije iz komunalnog otpada (kruti

dio) u EU 2007.
Vodee zemlje:
Francuska: 130 spalionica
otpada od kojih samo 18 ne
proizvodi energiju
Njemaka
Italija
Danska
Nizozemska
elektrina energija:
4646,4 GWh iz elektrana
9315,4 GWh iz kogeneracije
Toplinska energija:
305 ktoe iz toplana
1491,9 ktoe iz kogeneracije

16

Vodee tvrtke EU u energetskoj oporabi

komunalnog otpada

Tvrtka

Zemlja

Broj
postrojenja

Koliina
tretiranog
komunalnog
otpada
(t/god)

Proizvodnja energije
(MWh)
Elektrina Toplinska

Veolita Proprete

Francuska

47

4 246 000

900 000

Novergie (SITA/Suez)

Francuska

38

3 900 000

700 000

TIRU (EDF)

Francuska

17

3 200 000

548 000

E.ON

Njemaka

13

2 500 000

966 000

730 000

Nizozemska

943 224

540 000

41 666

Amsterdam (Waste &

Energy company)

17

Proizvodnja biogoriva u EU 2009. godine

Vodee zemlje: biodizel
Njemaka: 2 539 000 t
Francuska: 1 959 000 t
panjolska: 859 000 t

Vodee zemlje: bioetanol

Francuska: 1 250 mil.l
Njemaka: 750 mil.l
panjolska: 437 mil.l

Preduvjet razvitka
nacionalnog trita
biogoriva: balansirati
ponudu s potranjom

18

Glavni proizvodni kapaciteti proizvodnje

biodizela u EU (2009.)
Tvrtka

Lokacija postrojenja

Broj postrojenja Ukupni kapacitet (t)

Diester Industrie

Francuska

2 000 000

ADM Biodiesel

Njemaka

975 000

Infinita

panjolska

900 000

Biopetrol

Njemaka, Nizozemska

750 000

Marseglia Group

Italija

560 000

Entaban

panjolska

500 000

Novaol

Italija, Austrija

480 000

Verbio

Njemaka

450 000

Carigill

Njemaka

370 000

Acciona

panjolska

272 000

19

Primjer: proizvodnja biodizela, Infinita,

panjolska

Smjetena u luci Castellion

Povrina 65 000 m2
Upoljava 75 osoba
Kapacitet: 600 000 t biodizela godinje
~ 1 800 000 t zrna uljane repice
Potrebno oraninih povrina (uvjet 3 t/ha):
~ 600 000 ha/godinje

20

10

21

Glavni proizvodni kapaciteti proizvodnje

bioetanola u EU (2009.)
Tvrtka

Lokacija
postrojenja

Broj
postrojenja

Ukupni kapacitet
(mil. l)

sirovina

Tereos

Francuska,
Belgija, eka

857

eerni sok, penica

Abengoa Bioenergy

panjolska,
Francuska

776

Ra, penica, itarice, sirovi

alkohol, kukuruz, lignoceluloza

CropEnergies

Njemaka,
Francuska,
Belgija

760

eerni sok, itarice,

hidratizirani alkohol, penica

Cristanol

Francuska

540

eerni sok, eerna repa,

penica, glukoza, sirovi alkohol

Agrana Group

Austrija,
Maarska

410

Penica, kukuruz

Ensus pic

Ujedinjeno
Kraljevstvo

400

penica

Verbio AG

Njemaka

355

eerni sok, itarice

Agroetanol

vedska

210

itarice

IMA

Italija

200

Sirovi alkohol

Wratislavia-Bio

Poljska

170

Sirovi alkohol
22

11

Primjer: proizvodnja bioetanola iz kukuruza

150 mil. litara bioetanola godinje
~ 315 000 t zrna kukuruza godinje
Potrebno oraninih povrina (uvjet 8 t/ha): ~ 40 000 ha/godinje

23

Proizvodnja energije iz bioplina

Bioplin se proizvodi iz poljoprivredne biomase, organskog dijela komunalnog
otpada, otpadnog mulja iz postupka proiavanja otpadnih voda,
kanalizacijski mulj te otpad iz prehrambene industrije
Glavni proces proizvodnje bioplina je anaerobna digestija
Bioplin je energent ija kalorina vrijednost ovisi o udjelu metana (do 70%)
Prinos bioplina ovisi o koritenoj sirovini za anaerobnu digestiju
Anaerobna digestija se uvijek temelji na kombinaciji dvije ili vie sirovina
(C/N odnos)

24

12

Osnovna shema bioplinskog postrojenja

25

Proizvodnja primarne energije iz bioplina u EU

(2007.)
2007. = 5901,2 ktoe
Dominira deponijski
plin
Njemaka: elektrina i
toplinska energija,
energent (poput
prirodnog plina)
vedska: energent,
gorivo za vozila,
elektrina i toplinska
energija
Zajedno sa politikom
zbrinjavanja otpada

26

13

Primjer: Bioplinsko postrojenje PZ Osatina-1

1 MW el
19 ha zemlje + 3000 grla

27

Primjer: Fermentori u izgranji-2

28

14

Primjer: Digestori s mjealicama - 3

29

Primjer: Digestori s plinohranama - 4

30

15

Primjer: Transformacijska stanica i baklja - 5

31

Primjer: Spremnici za digestat kruta i tekua

faza - 7

32

16

Biomasa sa stajalita konanog proizvoda

Sa stajalita konanog proizvoda - energije, biomasa moe posluiti
kao obnovljivi izvor za pridobivanje svih oblika korisne energije:
toplinske energije,
elektrine energije,
zajedniko dobivanje toplinske i elektrine energije
(kogeneracija) te
mehanike energije (biogoriva za potrebe prijevoza).
Isti se izvor biomase moe pretvoriti u razliite oblike energije.
Primjer: kukuruz
anaerobna digestija bioplin kogeneracija elektrina i toplinska
energija
hidroliza fermentacija bioetanol mehanika energija
sagorijevanje toplinska energija
hidroliza uplinjavanje sintetiki plin
mikro-turbine elektrina energija
kogeneracija elektrina i toplinska energija
biogoriva 2.generacijemehanika energija
33

Korisna energija iz krute biomase u EU 2008.

Elektrina energija
21,6 GWh iz elektrana
36,2 GWh iz kogeneracija
Toplinska energija
1,7 Mtoe iz toplana
3,5 Mtoe iz kogeneracija

34

17

Proizvodnja korisne energije iz komunalnog

otpada (kruti dio) u EU 2007.
Elektrina energija:
4646,4 GWh iz elektrana
9315,4 GWh iz kogeneracije
Toplinska energija:
305 ktoe iz toplana
1491,9 ktoe iz kogeneracije

35

Proizvodnja korisne energije iz bioplina u EU

2007. (ktoe)
Elektrina energija:
8297,7 GWh iz elektrana
11 639,5 GWh iz kogeneracije
Toplinska energija:
170,2 ktoe iz toplana
186,8 ktoe iz kogeneracije

36

18

Biomasa sa stajalita tehnologija konverzije

Toplinska energija:
Direktno sagorijevanje
Anaerobna digestija direktno sagorijevanje bioplina
Direktno sagorijevanje parni kotaoprocesna para
Kogeneracija

Elektrina energija:
Kogeneracija
Direktno sagorijevanje parni kotaoprocesna para parna turbina
Anaerobna digestija ili uplinjavanje plinska turbina
Anaerobna digestija ili uplinjavanje mikro turbine
Anaerobna digestija Gorive elije

Mehanika energija (biogoriva):
Motori na unutarnje izgaranje:
paljenje iskrenjem pri emu se kao gorivo koristi bioetanol ili njegova
mjeavina s benzinom ili biometan (proieni bioplin) (Otto ciklus) i
paljenje kompresijom pri emu se koristi biodizel ili njegova mjeavina s
dizelskim gorivom (Diesel ciklus).

37

Tok koritenja energije biomase

38

19

umski ostatak, drvna sjeka toplina

podruno grijanje
Czarna Bialostocka, Poljska
- Osnovana 2001. godine
- 15 MW toplana za podruno
grijanje
- 20 000 t/god. umskog
ostatka/drvne sjeke

39

Sustavi podrunog grijanja na

biomasu - tajerska
-

Toplinski sustavi za manja naselja:

50-300 kW
Ukupno instalirano 11 MW
(110 postrojenja), drvna sjeka ili peleti

40

20

41

Kora, piljevina i blanjevina toplina i para

Koskinen toplana (Wrtsil
Biopower), Finska
- U sklopu drvno-preraivakog pogona
- 12 MW t: topla voda (suare) + 2t/h
pare (vlaenje)
- Skladite: 450 m3
- BioGate tehnika sagorijevanja

42

21

umski otpad, oblice drveni ugljen

Carbo Twin Retort, Nizozemska
- Postrojenje od 12 retorti radi 24h:
6 700 t drvenog ugljena/god.
- Uinak 33% teine drveta s 30%
vlage

43

Piljevina, drvni otpad briketi, peleti

Relacije:
1 prm ogrjevnog drveta 800 kg: 2070 kWh, uinkovitost 25-80%
1 prm briketa
650 kg: 3315 kWh, uinkovitost <90%
1 m3 peleta
600 kg: 2835 kWh, uinkovitost <90%
Manji trokovi manipuliranja
Skuplja investicija u grijaa tijela (pei, kotlove)

44

22

Otpadno jestivo ulje biodizel

Graz, Austrija
- 120 gradskih autobusa
- Sakupljanje ulja iz 250 restorana + kuanstva
- Smanjili su se problemi kanalizacije i glodavaca
- Projekt traje preko 10 godina

45

Piroliza crno ulje (black liquor)

Proizvodnja tekueg goriva (bio-ulje) manji trokovi transporta i
skladitenja
Termokemijski proces s ogranienim pristupom kisika (druga faza
izgaranja i rasplinjavanja)
Sloeni proces vrlo promjenjiva svojstva bio-ulja ovisno o uvjetima i
sirovini, ulje slino nafti
Znatan potencijal (npr. piroliza otpada), ali potrebna ulaganja u
istraivanje i razvoj

46

23

Ostaci pri pripremi i konzumaciji hrane bioplin

elektrina i toplinska energija
Bioplinsko postrojenje u
Schlittersu, Njemaka
(FITEC)
- Osnovano 2007.
- 330 kWel
- Sirovina 10 000 t/god
organskog otpada iz
restorana, prehrambeni
proizvodi s isteklim rokom
trajanja
- Elektrina i toplinska energija

47

etveni ostatak elektrina energija

Elektrana Ely (Sutton, UK)
38 MW el
270 000 MWh/god
200 000 t slame godinje
+ <10% prirodnog plina
Tehnologija: vibrirajua
reetka s
konvencionalnim parnim
ciklusom
Osnovana 2000. godine
28 zaposlenika
48

24

Kukuruzna silaa + gnojavka + itarice bioplin

elektrina i toplinska energija + gnojivo
NAWARO Bioenergie Park: Penkun,
Njemaka
- Osnovan 2006.
NAWARO BioEnergie Park Klarsee: it works!
- 20 MW el
- Sirovina:
- 350 000 t/god kukuruzne silae
- 80 000 t/god gnojavke
- itarice (opcija)
- Povrina cca. 20ha

12

We are looking forward to working with you!

49

Pregled trita biomase u Hrvatskoj unutar OIE

50

25

Osnovni zakonski okvir za OIEiK i biogoriva u

RH
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 67/07)
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine
energije (NN 67/07)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 33/07)
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie
(NN 33/07)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07)
Uredba o kakvoi biogoriva (NN 141/05)
Zakon o biogorivima (NN 65/09)
Pravilnik o mjerama za poticanje koritenja biogoriva u prijevozu (NN
42/10)

51

Tarifni sustav OIE (2010.): biomasa

Visina tarifne stavke (kn/kWh)

Elektrane na deponijski plin

0.3993

Elektrane na tekua biogoriva

0.3993

Tip postrojenja

Elektrane na bioplin (>1MW)

1.1537

Elektrane na bioplin (1MW)

1.3312

Elektrane na krutu biomasu

(>1MW)

0.9208

Elektrane na krutu biomasu

(1MW)

1.0538

Elektrane na biomasu iz umarstva

i poljoprivrede (>1MW)

1.1537

Elektrane na biomasu iz umarstva

i poljoprivrede (1MW)

1.3312
0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.2

1.4

kn/kWh

52

26

Udio OIE u proizvodnji primarne energije u RH

Prema EUROSTAT metodologiji, za 2008. godinu:

Vodne snage:11,6 %
Velike HE: 11,3 %
Male HE: 0,2 %
Ogrjevno drvo. 8,2 %
Energija vjetra: 0,1 %
Energija Sunca: 0,1 %
Klasini energenti
77,98%

Velike HE
11,35%

Geotermalna energija: 0,1 %

Deponijski i bioplin: 0,1 %
Biogoriva: 0,1 %
Drvni otpaci i ostala biomasa: 1,8 %
Ukupno OIE (bez velikih HE): 10,7%

Ogrjevno drvo Drvni otpaci i ostala

biomasa
8,16%
1,83%

Male HE
0,21%
Energija vjetra
0,09%
Ostali
1%

Energija Sunca
0,11%
Geotermalna energija
0,08%
Deponijski i bioplin
0,13%
Biogoriva
0,08%

53

Obnovljivi izvori RH u 2009. godini

Instalirana toplinska Instalirana snaga

snaga
el.energije

Proizvodnja el.
energije

Proizvodnja topline

Solarna

58,80

0,109

91,MWh

200,3

Vjetar

59,75

54,2 GWh

Biomasa

513,65

5,59

24,9 GWh

14 171

Male hidro elektrane

31,05

99,5 GWh

Geotermalna

113.9

555,47

UKUPNO

686,35 MW

106,47 (MW)

178,69 GWh

14 926,77 TJ

54

27

Registar projekata OIEiK za proizvodnju

elektrine energije

PP

UPIS

BIOMASA
(114,61 MW) (35)

2,74 MW (1)

BIOPLIN
(32,99 MW) (21)

2 MW (2)

PLIN IZ PROISTAA VODA

(2,3 MW) (1)
DEPONIJSKI PLIN
(2,9 MW) (2)

EO
-

PEO

3 MW (1) 108,87 MW (33)

6,14 (7)

24,86 MW (12)

- 2,3 MW (1)

0,9 MW (1)

2 MW (1)

Nositelji projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu el.e, a ija

postrojenja jo nisu putena u pogon i nisu u sustavu poticanja:
Elektrane na biomasu: 2 ugovora (3 MW+0,95 MW)
Elektrane na bioplin: 5 ugovora (1MW+1MW+1MW+0,135MW+1 MW)

Izvor podataka:
Registar OIEiKPP MINGORP (aurirano svibanj 2010.)
HROTE: Popis povlatenih proizvoaa s kojim je sklopljen ugovor

55

Projekti i izgraeni kapaciteti (1) u 2010.

Elektrane na biomasu
1 PP: UNIVERZAL doo
(2.74MW)
1 EO Strizivojna Hrast doo
(3MW),
33 PEO
Ukupno 114,61 MW
Elektrane na bioplin
2 PP: PZ Osatina (1MW); BOVIS
(1 MW)
7 EO
12 PEO
Ukupno 32,99 MW
Elektrana na otpadni mulj
Zagrebake otpadne vode (ZOV)
2 x 1.25 MW
Elektrana na deponijski plin
Biomoto d.o.o. 2 MW
Katijun d.o.o. 0.9MW (PEO)
Toplane na biomasu
Gospi (1MW), Ogulin (1MW)

56

28

Projekti i izgraeni kapaciteti (2)-2009.

Proizvodnja biodizela
6 333,2 t
Proizvodnja peleta
~ 51 100 t
Proizvodnja briketa
~ 25 000 t
Proizvodnja drvenog ugljena
~ 6 900 t

57

Iskoritavanje energije iz biomase u

Meimurskoj upaniji

Postojee stanje i iskustvo
Stanje:

96% kuanstava ima pristup plinskoj mrei

Individualno koritenje ogrjevnog drva za grijanje

Meimurje-vode d.o.o. proista otpadnih voda mulj GPK akom
kompost
Iskustvo:

CENTROMETAL d.o.o.: komponente centralnog grijanja i pripremu tople
vode na biomasu i solarnu energiju

REVETIS regionalni centar strukovnog obrazovanja u odrivoj gradnji i
obnovljivim izvorima energije (Graditeljska kola akovec+EIHP)

PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o.: planiranje izgradnje bioplinskog
postrojenja od 1 MW
Imati na umu:

Dobra sirovinska baza:

stoarstvo

prehrambeno-preraivaka industrija

Tvornica stone hrane akovec natjecanje za sirovinom
58

29

M: 729 km2:
ogranieni potencijal biomase vezan za poljop. povrine
Mogui izvori biomase:

umarstvo

Poljoprivreda

Stoarstvo

Ratarstvo

Vonjaci i vinogradi

Komunalni i drugi otpad

Biogoriva

59

umska biomasa
Izvori umske (drvenaste) biomase:
Ostatci nastali gospodarenjem uma sjea
(granjevina, lie, panjevi, drvna sirovina koja
nije pogodna za drvnu industriju zbog
greaka drva)
Ostatci iz industrije prerade drva pilana
(piljevina, blanjevina, kora)
Brzorastue drvenaste vrste plantae tzv.
energetski nasadi (topole i vrbe) vrlo
pogodno zbog inae prirodnog stanita u M
Ostatci od ienja vodotokova i trasa
dalekovoda
Ostatci iz urbanog umarstva (hortikultura)

60

30

Inventarizacija umskih resursa

Obrast umom umovitost
48% na razini Republike Hrvatske
12% na razini Meimurske upanije
Karakteristike meimurskih uma
- veliki broj vlasnika, male povrine parcela
- rascjepkanost posjeda oteava
gospodarenje i
izradu Planova gospodarenja
Glavni razlozi niskog obrasta umom su:
- veliki udio poljoprivrednih povrina
- gusta naseljenost (urbanizacija)
- regulacija vodotoka (regulacija podzemnih
voda ne ide u prilog umskim
ekosustavima)
61

Potencijal primarne drvne biomase u

Meimurskoj upaniji
72,1% privatne ume (RH 22%)
27,9% ume u vlasnitvu drave (RH 78%)

Vrsta drvea

Ukupna drvna
zaliha,
m3

Prirast,
m3/god

Vrsta biomase

Raspoloivo
m3

Koliina biomase iz dravnih uma

(ogrjev, otpad i granjevina)

5 375

Koliina biomase iz granjevine i ostatka

nakon uzgojnih radova (dravne
ume)

1 075

Hrast lunjak

197 301

569

Hrast kitnjak

108 004

3 772

Koliina biomase iz privatnih uma

ogrjev

5 000

Ukupno

11 449

Bukva

906 783

26 292

Bagrem

510 794

11 419

Vrbe i topole

313 365

13 109

Ostale tvrde listae

152 100

5 734

Grab

284 692

9 302

Jasen

16 979

736

etinjae (smreka, borovi,

ari)

103 351

3 350

Ukupno

2 593 369

74 283

Raspoloiva biomasa na godinjoj razini

Potencijal nije velik, ali udjel

najzastupljenijih vrsta pogoduje
energetskom iskoritavanju (bukva,
bagrem, vrbe i topole nisu
komercijalni hit, pa esto propadaju u
umi!).
62
Izvor: umsko gospodarska osnova 2006.-2015.god

31

Sekundarna umska biomasa

Primarna prerada drva- sirovina dolazi iz drugih upanija
Poveana iskoristivost otpada iz primarne prerade drva, ali
uglavnom za internu uporabu (proizvodnja industrijske pare i
toplinske energije za pogone)
Do sada nije pokrenuta proizvodnja peleta i briketa
Velika veina proizvedenih peleta i briketa u RH plasira se na
strano trite
Proizvodnja peleta moe biti izvozno orijentirana, a za domau
konzumaciju je potrebno razviti trite

63

Poljoprivreda
Poljoprivredne povrine: 54 125
ha ili 74% upanije
Koritene oranine povrine
27 445 ha (25% van funkcije)

Neobradivo
2 142
Livade
11 361

Vinogradi
1 102

itarice

14%

Vrtovi i vonjaci
2 753

Oranice
36 767

Uljano sjemenje i
plodovi

0,27%
7%

eerna repa

2%
5%

Krmno bilje

72%

Cvijee i
aromatino bilje
Krumpir,
mahunasto i
ostalo povre

etveni ostatak - prvenstveno itarice:

393 GJ = 109 MWhp.e. 44 MWhel.e.
Granjevina iz vonjaka:
9248 GJ = 2569 MWhp.e. 1027 MWhel.e.
64

32

Poljoprivreda - stoarstvo
Teoretski potencijal bioplina Meimurske upanije:
Od: 177 TJ/god. = 49 167 MWhp.e. 19 667 MWhel.e.
Do: 537 TJ/god. = 149 167 MWhp.e. 59 667 MWhel.e.
Broj ivotinja
Goveda
1%

Koliina ekskremenata (t/god.)

Svinje
6%
Perad
33%

Perad
93%

Goveda
42%

Svinje
25%

Meimurska upanija je 2. upanija po potencijalu bioplina prema

indikatoru rasporeenosti (slijedi je Varadinska upanija).
Indikator rasporeenosti:
0,24-0,74 TJ/god./m2 7-21 MWhp.e. 3-8 MWhel.e.
65

Otpad

Podaci o vrstama i koliinama neopasnog proizvodnog otpada u

Meimurskoj upaniji (KEO) za 2004., 2005., 2006. godinu biljee male i
nekontinuirane koliine otpada koji moe posluiti kao sirovina za
energetsku oporabu.
Komunalni otpad:
Prijavljene koliine komunalnog otpada (otpad iz domainstava,
trgovine, zanatstva i slini otpad iz proizvodnih pogona i institucija),
ukljuujui odvojeno prikupljene frakcije (kategorija 20 00 00) = 7,7 t
(2004.), 4 t (2005.)
Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnolokog
otpada SZ Hrvatske (2003.)
Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05)
Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015.godine
(NN 85/07)
Otpad iz ureaja za postupanje otpadom, ureaja za proiavanje
gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu
(kategorija 19 00 00): pad s 3 257 t (2005.) na 1,28 t (2006.) GPK
akom, akovec za proizvodnju komposta
66

33

Kategorija 02 00 00

Kategorija 02 00 00
Otpadna ivotinjska tkiva
Otpad koji nije specificiran na drugi nain
Materijali neprikladni za potronju ili preradu

2004.

2005.

2006.

2 159

7 254

7 574

204

535

104

52

7 021

38

Otpad od pripremanja i prerade voa, povra, itarica, jestivih ulja,

kakaa, kave, aja i duhana, konzerviranja, proizvodnje kvasca,
pripreme i fermentiranja melase

Ukupno (t)

17

2 414

14 808

7 733

Nepouzdanost izvora:
2005.: 2,42-17,68 TJ 0,67- 4,91 GWho.e. 0,27-1,96 GWhel.e.
2006.: 0,03-0,22 TJ 0,008- 0,06 GWhp.e. 0,0030,02 GWhel.e.
67

Kategorija 03 00 00
Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploa i namjetaja, celuloze, papira i kartona

Kategorija 03 00 00

2004.

2005.

Strugotine, otpad od drvenih ploa/furnira, estice (t)

Piljevina, otpad od rezanog drva, iverice furnira (t)
Energetska vrijednost (GJ)

2006.
85

307

223

7,34

4973

4989

120

Primarna energija (GWh)

1,4

1,4

0,03

Elektrina energija (GWh)

0,553

0,554

0,013

68

34

Biogoriva
Max godinji potencijal na ukupnim oraninim povrinama:
Biodizel: 9 723 t ili 359 TJ
Bioetanol: 32 553 t ili 868 TJ
= 1,61% u ukupnom cestovnom prometu 2006.
= 21% u ciljane koliine biogoriva u 2010.
Max godinji potencijal na poljoprivrednim povrinama van funkcije:
Biodizel: 7 396 t ili 91 TJ
Bioetanol: 23 523 t ili 220 TJ
= 0,41% u ukupnom cestovnom prometu 2006.
= 5% u ciljane koliine biogoriva u 2010.
Max potencijal biogoriva iz otpadnog jestivog ulja: 9,8 TJ (realno 2
TJ)
Prijavljeno u KEO: 15,251 t otpadnog jestivog ulja i masti
Preporua se ne vezivati sirovinsku osnovu s proizvodnjom u
upaniji

69

Teoretski godinji potencijal biomase

Meimurske upanije (TJ)

Izvor

Od-

-do

umarstvo

81,20

98,70

Poljoprivreda

186,69

574,39

700
600

Ratarstvo

Min

0,39

Max

Voarstvo

9,30

37

Stoarstvo

177

537

Otpad

0,16

0,46

02 00 00

0,04

0,34

03 00 00
Ukupno
Biogoriva

0,12
268,05

673,55

TJ/god.

500
400
300
200
100
0,16-0,46
0
umarstvo

Poljoprivreda

Otpad

Biogoriva

313

70

35

Teoretski godinji potencijal biomase

Meimurske upanije (GWh)
Primarna energija
Izvor

Elektrina energija

Od-

-do

umarstvo

22,56

27,42

Poljoprivreda

51,86

159,55

Ratarstvo

0,11

Izvor

Od-

-do

umarstvo

9,02

10,97

Poljoprivreda

20,74

63,82

Ratarstvo

0,04

Voarstvo

2,58

10,28

Voarstvo

1,03

4,11

Stoarstvo

49,17

149,17

Stoarstvo

19,67

59,67

Otpad

0,04

0,13

Otpad

0,02

0,05

02 00 00

0,01

0,09

02 00 00

0,00

0,04

03 00 00
Ukupno

0,03
74,46

187,10

03 00 00
Ukupno

0,01
29,78

74,84

71

Koritenje biomase u Meimurskoj upaniji

Najvei potencijal biomase Meimurske upanije se nalazi u potencijalu
za proizvodnju bioplina:
Temelj na stoarstvu
Izvori dodatne sirovine (ko-digestija):
Ratarstvo
Otpad (kategorije 02 00 00)
Prehrambeno - preraivaka industrija - neispitano
Razmotriti mogunost uvrtavanja elektrane na deponijski plin
Ispitati detaljnije mogunosti proizvodnje bioplina u upaniji uz:
Precizno odreivanje lokacije, koliine i vrste raspoloivog supstrata
Osnovna procjena mogunosti proizvodnje bioplina uz ekonomske
parametre
Prijedlozi organizacije razvitka trita bioplina
Edukacija buduih operatora bioplinskih postrojenja
Institucionalna podrka
Za odrivo trite biomase nuno je usuglaavanje potencijala s
prostornim planovima jedinica lokalne samouprave (gradovi i
opine)
72

36

Bioplin iz gnoja peradi

Gnoj peradi ima visoki sadraj duika koji sprjeava njegovu razgradnju u
konvencionalnim procesima anaerobne digestije
Specijalizirane tehnologije:
Rueckert Naturgas (70:30 pilei gnoj:sirovina s ugljikom)
4 postrojenja u Njemakoj
Veliina: 500-900 kW
Menewitz: 25 000 t gnoja peradi+ 10 000 t silae = 2,1 MW
Big Dutchman
Novi koncept zbrinjavanja gnoja peradi
Suenje peletizacija uplinjavanje el. i top.energija
Prototip od 150 kW
Okvirno:
gnoj od 270 000 nesilica = 500 kWel

73

Preporuke za privatne umovlasnike

Udruivanje u udruge privatnih

umovlasnika radi lakeg ostvarivanja prava
Jagnjed (udrug u Me. upaniji)
Upisati se u upisnik privatnih
umoposjednika koji se vodi pri (MRRVG)
Koristiti naknadu za Opekorisne funkcije
uma putem SS ispostava u Varadinu
Organizirati manje zahtjevu proizvodnju
(cijepani ogrjev, izrada sjeke, usluge
odravanja vodotokova i trasa dalekovoda)
Podii energetske nasade na 150 ha
slobodnih povrina

74

37

Pogled unatrag: Zato je biomasa sloena?

75

Pogled unatrag: Zato je biomasa jednostavna?

76

38

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Biljana Kulii, MSc

77

Prostorno-planski aspekti koritenja OIE

Biomasa

ENergy Efficiency and

RenewablesSUPporting Policies
in Local level for EnergY

Splitsko-dalmatinska upanija

Energetska uinkovitost i obnovljivi

izvori energije potpora kreiranju
energetske politike na lokalnoj razini

Grad Labin

Meimurska upanija

Energetski institut Hrvoje Poar

Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

78

39

Program

Zakonodavni okvir

Razvoj i ciljevi

79

Zakonodavni okvir
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (30/09)
stabilno gospodarstvo, energetska sigurnost i uinkovitost, podizanje i
ujednaavanje regionalne razvijenosti i ostvarivanje dobre unutranje
povezanosti, upravljanje i racionalno postupanje sa svim prirodnim resursima,
dobro praenje stanja okolia uinkovitim sustavom kontrole emisija, uinkovita
zatita dijelove prirode i sastavnica okolia, mjere za ublaavanje klimatskih
promjena
Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 113/09)
Energetski sustav planiran i ostvaren prema kriterijima:

Diktiran potrebama korisnika,

Raznolik i koristi razliite raspoloive izvore i tehnologije ovisno o lokalnim
uvjetima i mogunostima,

Decentraliziran,

Koristi raspoloivu energiju uinkovito,

Tei koritenju istijih energenata i tehnologija u najveoj moguoj mjeri

Uklapanje nacionalnog energetskog sustava u regionalne, europske i svjetske
trendove, tijekove i trita - stvaranje uvjeta za trino gospodarenje energijom
80

40

Zakonodavni okvir
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997)
Ciljevi, smjernice i mjere energetskog razvoja obzirom na prostorni
raspored i ureenje:

Dosljedno primjenjivati Kriterije za izbor lokacija termoelektrana i

nuklearnih objekata u Republici Hrvatskoj (Uredba Vlade Republike
Hrvatske),
Istraiti s gospodarskog i ekolokog gledita mogunosti i opravdanost
irenja plinske mree u Republici Hrvatskoj,
Poticati i usmjeravati koritenje dopunskih energetskih izvora na upanijskoj
ili opinskoj razini,
Osigurati odgovarajue nadoknade lokalnoj zajednici na ijem se teritoriju
objekti grade,
Otvoriti mogunost sudjelovanja u razvitku energetike razliitih vlasnikih
subjekata te definirati potrebu za odreenom pravnom regulativom koja bi
uredila odnose meu sudionicima energetskog sustava,
Primjenjivati najrelevantnije kriterije zatite okolia kod gradnje energetskih i
prijenosnih sustava.
81

Zakonodavni okvir

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (1999)

Koritenje drugih izvora energije i dopunska rjeenja s ciljem
poboljanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te tednji energije, a
obuhvaa sustave postavljene u Nacionalnim programima za izgradnju
malih postrojenja:

sustav malih hidroelektrana (MAHE),

Sunceva energija (SUEN),

bioenergija (BIOEN),

energija vjetra (ENWIND),

geotermalna energija (GEOEN).

82

41

Strategija i Program
prostornog
ureenja Republike
Hrvatske (1999)
Termoenergetski
objekti i
hidroelektrane
Godina podataka 1997.
Stanje 2005.
Planirano 2015.

83

Strategija i Program
prostornog ureenja
Republike Hrvatske
(1999)
Elektroenergetski
sustav
Godina podataka 1997.
Stanje 2005.
Planirano 2015.

84

42

Zakonodavni okvir
Zakon o prostornom planiranju i gradnji (NN 67/07 i 38/09)

Naelo prostorne odrivosti razvitka - prostorna odrivost u odnosu na
racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u
podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora
Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) i Uredba o stratekoj procjeni utjecaja
plana i programa na okoli (NN 64/08)

Strateka studija utjecaja na okoli obavezna kod izrade PP
Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja za okoli
(NN 46/02)

prilagodba Republike Hrvatske konceptu odrivog razvoja, pribliavanje i
prikljuenje Republike Hrvatske Europskoj uniji (EU) - zatita okolia vaan
dio

sektorski prioriteti vezano uz zatitu okolia: energetika, promet, industrija,
turizam, poljoprivreda
85

Zakonodavni okvir

S obzirom sirovine i izabranu tehnologiju proizvodnje energije razliiti su:

o Uvjeti uklapanja u prostor i okoli

uvjeti skladitenja dobavljene sirovine i upravljanja s koproduktom

uvjeti koritenja prostora
o

Sektorski dokumenti
Nacionalna umarska politika i strategija, NN 120/03, MRRVG
Strategija gospodarenja otpadom, NN 130/05, MZOPUG
Strategija ruralnog razvoja 2008-2013, MPRRR
Strategija upravljanja vodama, NN 91/08, Hrvatske vode i MRRVG
i akti koji iz njih proizlaze u nadlenosti navedenih institucija
Mnogi sudionici ukljueni u provedbu: komunalni sektor, prostorno planiranje,
zatita okolia, zatita prirode, poljoprivreda, umarstvo, energetika, turizam,
vode, ostalo gospodarstvo, znanost, obrazovanje i mediji
86

43

Zakonodavni okvir

Definiranje uvjeta koritenja prostora:

Prostorno - gospodarska aktivnost

Postojea ili planirana namjena okolnog prostora lokacije postrojenja

Povrina zemljita za osiguranje sirovine primarna namjena ili energetski
nasad procjena energetskog potencijala
Isplativa udaljenost izmeu lokacije sirovine i postrojenja bilanca ukupnih
uteda CO2
Dostupna energetska i komunalna infrastruktura pristupni put i otpadne vode
Povrina za smjetaj postrojenja
Zahtjevi potencijalnih tehnologija iskoritavanja biomase
Utjecaj zahvata na okoli

87

Zakonodavni okvir

umsko zemljite

Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10 i 124/10) i podzakonski
akti
Kategorije:

Gospodarske ume koritenje na temelju umsko-gospodarske osnove
(H/10 g.), za dravne i privatne ume. Za energetsko iskoritavanje:
- ogrjevno drvo
- umski ostatak

Zatitne ume

ume posebne namjene

88

44

Zakonodavni okvir
Poljoprivredno zemljite

Ratarstvo
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 152/08, 153/09, 21/10) i podzakonski akti
Pravilnik o uvjetima viestruke sukladnosti u poljoprivredi (NN 10/10)
Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (NN 56/08)

Za energetsko iskoritavanje: ostaci u ratarstvu, energetski nasadi

Stoarstvo
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 152/08, 153/09, 21/10) i podzakonski akti
Zakon o veterinarstvu (NN 70/97, 105/01 i 172/03)
Pravilnik o nainu i postupanju s nusproizvodima ivotinjskog porijekla koji nisu za
prehranu ljudi (NN 56/08)
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) i podzakonski akti

Za energetsko iskoritavanje: stajski gnoj, ivotinjski ostaci
89

Zakonodavni okvir

Otpad / ostatak
Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06)
Za energetsko iskoritavanje:

Drvni iz industrije
- iz umskog ostatka

Poljoprivredni ostatak iz ratarstva
- otpad iz stoarstva

Prehrambena industrija

Komunalni biorazgradivi otpad iz sektora kuanstva i usluga

90

45

Zakonodavni okvir
Tehnologija anaerobne digestije proizvodnje bioplina
Uvjeti za uklapanje u prostor mogu se
postaviti za:

Skladitenje sirovine i koproizvoda

Prostor za postrojenje

Isputanje otpadnih voda

Udaljenost od naselja

Optereenost pristupnih putova

Koritenje resursa

Koritenje energetske infrastrukture

Zatitu od poara

91

Zakonodavni okvir
Elektrana / Toplana
Uvjeti za uklapanje u prostor mogu se
postaviti za:

vrsta biomasa
emisije u zrak estice, NOx, CO
- manipulacija sirovine

Tekua/plinovita
emisije u zrak estice

Skladitenje sirovine

Udaljenost od naselja

Optereenost pristupnih putova

Koritenje resursa

Koritenje energetske infrastrukture

Zatitu od poara
92

46

Zakonodavni okvir
Proizvodnja tekuih goriva (biogoriva) Kemijski proces
Uvjeti za uklapanje u prostor mogu se postaviti za:

Prostor za skladitenje sirovine, proizvoda i
koproizvoda

Isputanje otpadnih voda

Udaljenost od naselja

Optereenost pristupnih putova

Koritenje resursa

Zatitu od poara

93

Zakonodavni okvir
PRETHODNO
ENERGETSKO
ODOBRENJE
(PEO)

HROTE
ENERGETSKO
ODOBRENJE (EO)

PRAVO
NA TARIFU I
OTKUP

GRADNJA I
PR. PLAN.

MINGORP
OPS / ODS
STATUS
POVLATENOG
PROIZVOAA

HERA
PRETHODNI STATUS
POVLATENOG
PROIZVOAA

IDEJNI
PROJEKT

LOKACIJSKA
DOZVOLA (LD)
STRATEKA
PROCJENA
UTJECAJA
NA OKOLI

PROSTONI
PLANOVI

IDEJNO
RJEENJE

UGOVOR O
PRIKLJUENJU
RJEENJE O
PRIHVATLJIVO
STI ZAHVATA
ZA OKOLI

PRETHODNA
ELEKTROENERGETSKA
SUGLASNOST (PEES)

DOZVOLA ZA
OBAVLJANJE
ENERGETSKE
DJELATNOSTI

UGOVOR O
OTKUPU
ELEKTRINE
ENERGIJE

UPORABNA
DOZVOLA
GRAEVINSKA
DOZVOLA
TEHNIKI
PREGLED

SUO

---

POTVRDA O
USKLAENOSTI

GLAVNI
PROJEKT
ODREIVANJE
POTENCIJALA

UGOVOR O
KORITENJU
MREE

ELEKTROENERGETSKA
SUGLASNOST (EES)

GRADNJA

94

47

Razvoj i ciljevi
Mogunosti

koritenja biomase i bioplina, te briketiranje ostataka poljoprivrednih proizvoda i

nusprodukata industrije i umarstva
drvna biomasa za razvoj ruralnih zajednica s visokim stupnjem nezaposlenosti i
mogunost za poboljanje lokalnog gospodarstva
zbrinjavanje ostataka proizvodnje i smanjenje potrebe za zemljite za smetlita
osigurati odrivu poljoprivrednu proizvodnju i koristiti njezine ostatke
neovisnost o fosilnim izvorima energije

Ogranienja

zone oko naselja i planiranih graevinskih podruja

zatiene zone, rezervati (strogi i posebni), zatieni krajolici (park ume,
spomenici prirode, postojei i planirani)

agrarno vrijedno zemljite

arheoloke zone

zone sanitarne zatite izvorinih voda

vizualni utjecaji i uklapanje u krajobraz
95

Razvoj i ciljevi

Trenutno koritenje zemljita za proizvodnju energije i budue potrebe

96

48

Razvoj i ciljevi
Zaokruen proces lokalna poduzetnika inicijativa

proizvodnja peleta, toplinske i elektrine energije na
lokalnoj razini

u vlasnitvu lokalne samouprave ili konzorcija lokalnih
poduzea
Primjer zajednice u Finskoj

lanarina za ulazak u konzorcij, mjesena fiksna uplata koja
pokriva trokove najma, energetskih naknada i drugih mrenih
trokova

tender za pokretanje projekta postrojenja

JLS izrauje studiju izvodljivosti kako bi privukla partnere i
potencijalne korisnike

pregovori o opremi i opskrbi sirovinom

prijava za poticaje i nakon njihovog odobravanja pokretanje
gradnje

97

Razvoj i ciljevi
Opina Voyri, Finska

koritenje biomase za grijanje javnih zgrada

uvoenje sustava grijanja na biomasu u domu
za starije osobe

pokretanje tvornice peleta

novih 9 zgrada sa sustavom grijanja na
pelete, kotlovi 20-100 kW

uvoenje peleta u sustav podrunog grijanja

pilot kogeneracijsko postrojenje

domaini Svjetskog energetskog foruma o
drvnoj biomasi

od 1993.g. do 2003.g. 95% javnih zgrada
koristi pelete, 15 kotlovnica u javnom
vlasnitvu i 20 u privatnom, 13 novih radnih
mjesta u raznim dijelovima projekta, dodatni
prihod za poljoprivrednike

godinja uteda od 25 mil. kg CO2

Zakljuak

pokreta je jasna
energetska strategija s
lokalnom politikom
potporom

98

49

Razvoj i ciljevi

Prikaz potencijala na razini upanije prikupljanje podataka, izrada

baze i mapiranje ukljuivanje u regionalne razvojne dokumente
Institucionalna potpora razvitku prioritetnih projekata radi poveanja
trinog udjela obnovljivih izvora energije na upanijskoj razini
MENEA, REDEA
Subvencije i olakice za razvoj malih (neumreenih) sustava koji
koriste obnovljive izvore energije fond u okviru upanije
Osnivanje upanijskog razvojnog fonda za promociju i poticanje
obnovljivih izvora energije
Praenje razvitka trita obnovljivih izvora energije i sinergija u
lokalnom gospodarstvu
Obrazovanje, informiranje, promocija OIE, pilot projekti i
demonstracijska postrojenja

99

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Margareta Zidar, dipl.ing.arh.

100

50

Aspekti zatite okolia koritenja OIE

Biomasa

ENergy Efficiency and

RenewablesSUPporting Policies
in Local level for EnergY

Energetska efikasnost i
obnovljivi izvori energije
potpora kreiranju energetske
politike na lokalnoj razini

Energetski institut Hrvoje Poar

Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost

101

Program

RH regulativa/Strateki dokumenti
Pozitivni i negativni utjecaji na okoli
Smjernice vezano uz utjecaj na okoli

102

51

Biomasa
Biomasa sloen oblik obnovljivih izvora energije
umska i poljoprivredna biomasa
Biomasa nastala prilikom proizvodnih procesa razliitih industrija
Komunalni i industrijski otpad

103

Regulativa

Zakon o zatiti okolia (NN 110/07)

Instrumenti zatite okolia:
Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli
Procjena utjecaja zahvata na okoli
Prostorni planovi

Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08)

Strateka procjena se obvezno provodi za:
Plan i program, iskljuujui njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na dravnoj
i podrunoj (regionalnoj) razini iz podruja: poljoprivrede, umarstva, ribarstva,
energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma,
gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama
Za prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba, iskljuujui njihove
izmjene i/ili dopune
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08, 67/09)
Definirani zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli
Elektrane i energane snage vee od 100 MWel obavezna izrada PUO
Postrojenja za proizvodnju elektrine energije, pare i vrue vode snage vee od
10 MWel MZOPUG provodi ocjenu o potrebi izrade PUO

104

52

Regulativa

Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08)

Ureuje Ocjenu prihvatljivosti plana, programa ili zahvata za ekoloku mreu
Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07)
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku
mreu (NN 118/09)
Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim
planovima, programima ili zahvatima moe imati znaajan utjecaj na ciljeve
ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree

105

Regulativa

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09)

Udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potronji energije u 2020. godini
iznosit e 20%
Udio elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuivo velike
hidroelektrana, u ukupnoj potronji elektrine energije e iznositi 35%
Udio obnovljivih izvora energije koritenih u svim oblicima prijevoza e iznositi
10%
udio bruto neposredne potronje energije za grijanje i hlaenje iz obnovljivih
izvora energije u bruto neposrednoj potronji energije za grijanje i hlaenje e
iznositi 20%
Ciljevi Strategije u vezi s koritenjem biomase za 2020. godinu:
26 PJ energije iz biomase (umska, poljoprivredna)
Elektrane na biomasu 85 MW
9 PJ energije iz biogoriva
2,6 PJ energije iz bioplina
Potencijal od 6 PJ za goriva proizvedena iz komunalnog i industrijskog otpada
Dosljednom primjenom instrumenata zatite okolia (strateka procjena utjecaja plana
i programa na okoli, procjena utjecaja zahvata na okoli, ocjena prihvatljivosti za
prirodu), planirani zahvati u energetskom sektoru potivat e naelo najmanjeg
mogueg utjecaja na bioloku i krajobraznu raznolikost s posebnim naglaskom na
zatiena podruja
106

53

Utjecaj na okoli
Pozitivni utjecaji vezani uz iskoritavanje biomase:
Klimatske promjene smanjivanje emisije CO2
Emisije CO2 iz termoelektrana u RH 0,78 kg/kWh
Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja
emisija staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine
u odnosu na razinu emisija iz bazne godine
Cilj Europske unije je smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu za
20%, odnosno 30% ako odreene obveze prihvate ostale drave
(posebice Kina, Indija, Brazil)
Smanjenje emisija SO2 i NOx
Emisije SO2 iz termoelektrana u RH 4,82 g/kWh
Emisije NOx iz termoelektrana u RH 1,36 g/kWh

107

Utjecaj na okoli - biogoriva

Biogoriva:
Prve generacije: bioetanol iz biljaka bogatih eerima i krobom, biodizel
iz uljarica
Druge generacije iz lignocelulozne sirovine
Primarni utjecaji:
Emisija staklenikih plinova
Utede postignute koritenjem biogoriva prve generacije iznose 20-70%
Utede postignute koritenjem biogoriva druge 70-90%
Potrebno ukljuiti direktne i indirektne uinke proizvodnje biogoriva
Kompeticija s proizvodnjom hrane, krme i ostalih proizvoda (graevni
materijal ili lokalno koriteni energenti)
Uglavnom problem za zemlje u razvoju
Predvia se da e proizvodnja biogoriva uzrokovati poveanje cijene
sirovina (MNP, 2008.; FAO, 2008.)
Utjecaj na stanovnitvo teko predvidjeti, varira od drave do drave
odnosno unutar same drave
Nunost integracije s proizvodnjom hrane, krme

108

54

Utjecaj na okoli - biogoriva

Utjecaj na bioloku raznolikost

Prenamjena zemljita zbog poveanja poljoprivredne proizvodnje (krenje uma,
isuivanje movarnih podruja)
Koritenje vodnih resursa, pesticida, umjetnih gnojiva prilikom uzgoja sirovine
Razlikovati ouvanje ekosustava s velikom biolokom raznolikou te nain
uzgoja sirovine kojim je mogue pridonijeti biolokoj raznolikosti poljoprivrednih
podruja ekstenzivna poljoprivredna praksa
Manji utjecaj pri uzgoju lignocelulozne sirovine za drugu generaciju biogoriva u
odnosu na proizvodnju sirovine za biogoriva prve generacije
Koritenje GMO i alohtonih vrsta
Utjecaj na vode, tlo i zrak
Koritenje umjetnih gnojiva, pesticida i herbicida
Erozija tla, osiromaenje tla
Koritenje te zagaenje povrinskih i podzemnih voda
Uzgoju lignocelulozne sirovine - pozitivan utjecaj u odnosnu na intenzivnu
poljoprivrednu praksu
U procesu proizvodnje biogoriva javljaju se emisije oneiujuih tvari u zrak, tlo i
vode
Socio-ekonomski utjecaj
Utjecaji vezani uz vlasnika prava na zemljite i druge resurse, plae, uvijete rada
i sl.

109

Utjecaj na okoli - biogoriva

Direktiva 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora
(RES Directive)
Definira kriterije odrivosti za biogoriva koji moraju biti ispunjeni u svrhu
zadovoljavanja postavljenih ciljeva
Uteda emisije staklenikih plinova mora iznositi najmanje 35 posto; od
2017. najmanje 50 posto; od 2018. najmanje 60 posto.
U obzir se uzima cijeli ivotni ciklus biogoriva
Biogoriva ne smiju biti proizvedena iz sirovina uzgojenih na zemljitu
visoke bioloke raznolikosti:
ume i drugo poumljeno zemljite
Zakonom zatieni dijelovi prirode
Podruja namijenjena zatiti rijetkih, ugroenih ekosustava ili vrsta
prepoznatih meunarodnim sporazumima
Travnjaka s visokom biolokom raznolikou

110

55

Utjecaj na okoli - biogoriva

Biogoriva se ne smiju proizvoditi iz sirovina nastalih na zemljitu s velikim

zalihama ugljika
Movare tj. zemljita pokrivena vodom ili zasiena vodom trajno ili vei dio
godine
Trajno poumljena podruja tj. zemljita koja obuhvaaju vie od jednoga
hektara s drveem viim od pet metara i zastorom kronje veim od 30 % ili
drveem koje taj prag mogu dosegnuti in situ
Zemljite koja obuhvaa vie od jednoga hektara s drveem viim od pet
metara i zastorom kronje izmeu 10 % i 30 % ili drveem koje taj prag mogu
dosegnuti in situ osim ako se ne podastru dokazi da je zaliha ugljika
povrine prije i poslije prenamjene takva da su nakon primjene propisane
metodologije ispunjeni uvjeti smanjenja emisija obveza koritenja stvarnih
vrijednosti za izraun smanjenja emisija
Biogoriva se ne smiju proizvoditi iz sirovina dobivenih na tresetitu, osim ako se
ne podastru dokazi da za potrebe uzgoja te sirovine nije provedeno isuivanje
prethodno neisuena tla
Poljoprivredne sirovine proizvedene u EU i iskoritene za proizvodnju biogoriva
moraju biti dobivene u skladu s minimalnim zahtjevima za dobre poljoprivredne i
ekoloke uvjete
Preuzeto Pravilnikom o uvjetima viestruke sukladnosti u poljoprivredi (NN
10/10)
Navedeni kriteriji primjenjuju se na sva biogoriva proizvedena iz sirovina koje potjeu
iz poljoprivredne proizvodnje i umarstva, dok biogoriva proizvedena iz otpada i
ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i umarstva, moraju
ispuniti samo zahtjev koji se odnosi na smanjenje emisije staklenikih plinova
111

Utjecaj na okoli - biogoriva

Direktiva dodatno potie proizvodnju biogoriva:
Na kemijski i fiziki degradiranom zemljitu - dodana vrijednost 29
gCO2eq/MJ
Iz otpada, ostataka, neprehrambene celuloze i drvne celuloze
dvostruko raunanje
Prema Direktivi Europska komisija se obvezala posebnu pozornost posvetiti:
Indirektnim utjecajima na prenamjenu zemljita
Utjecaju europske politike vezane uz biogoriva na cijene hrane
Provedbi konvencija Meunarodne organizacije rada u dravama u
kojima se proizvode biogoriva koritena u EU

112

56

Utjecaj na okoli - biogoriva

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o biogorivima za prijevoz (studeni, 2010)

implementacija kriterija odrivosti
lanak 17.a
(1) Proizvodnja i koritenje biogoriva moraju biti u skladu s ciljevima odrivog razvoja i ispunjavati
zahtjev odrivosti.
(2) Zahtjev odrivosti obuhvaa zahtjev za:
1. zatitu zemljita vanog za ouvanje bioloke raznolikosti,
2. zatitu zemljita s velikom zalihom ugljika,
3. zatitu tresetita,
4. odrivo upravljanje u uzgoju poljoprivrednih sirovina za proizvodnju biogoriva,
5. smanjenje emisija staklenikih plinova u odnosu na emisije koje nastaju koritenjem dizelskog
goriva i motornog benzina.
(3) Ispunjenje zahtjeva odrivosti je uvjet za priznavanje energije biogoriva za ispunjenje
nacionalnog cilja stavljanja biogoriva na trite, obveze stavljanja biogoriva na trite i uvjet za
ostvarivanje prava na isplatu poticaja za proizvodnju biogoriva u Republici Hrvatskoj neovisno o
tome jesu li sirovine uzgojene u Republici Hrvatskoj ili su uvezene.
(4) Biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture,
ribarstva i umarstva, moraju ispuniti samo zahtjev koji se odnosi na smanjenje emisije
staklenikih plinova u odnosu na emisiju koja nastaje koritenjem dizelskog goriva i motornog
benzina.
(5) Nain, uvjeti i rok primjene zahtjeva odrivosti u proizvodnji i koritenju biogoriva te
metodologija za izraun smanjenja emisija staklenikih plinova u odnosu na emisije koje nastaju
koritenjem dizelskog goriva i motornog benzina, propisuju se pravilnikom kojeg donosi ministar, u
suradnji s ministrom nadlenim za zatitu okolia, ministrom nadlenim za zatitu prirode,
ministrom nadlenim za poljoprivredu i ministrom nadlenim za umarstvo.''

113

Utjecaj na okoli drvna biomasa

umska biomasa
Neodrivo gospodarenje umama
U RH 78% su dravne ume
FSC certifikat
Etat oko 60% prirasta
Prema Zakonu o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08) zabranjeno je pustoenje
uma, ista sjea ume, krenje ume (ukoliko nije drugaije predvieno
Zakonom)

Kulture kratkih ophodnji (KKO)

Potencijalni pozitivni utjecaji: iskoritavanje
slabije produktivnih umskih i poljoprivrednih
povrina, diversifikacija poljoprivredne
proizvodnje, sekvestracija ugljika,
smanjivanje emisija CO2, spreavanje
erozije tla, proiavanje voda,
fitoremedijacija tla i sl.
Potencijalni negativni utjecaji: utjecaj na
cijene hrane, direktna i indirektna
deforestacija, utjecaj na bioloku raznolikost,
zagaenja uzrokovana upotrebom umjetnih
gnojiva, pesticida i sl.
114

57

Utjecaj na okoli drvna biomasa

Drvni ostatak iz drvne industrije
Energetsko iskoritavanje drvnog ostatka koji bi inae bilo nuno
zbrinjavati
Drvni otpad (npr. drvni graevinski otpad, drvena ambalaa, eljezniki
pragovi)
Moe biti zagaeno razliitim tvarima spaljivanje moe biti
problematino (emisije u zrak, zbrinjavanje pepela)
Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07)

115

Utjecaj na okoli drvna biomasa

Report from the commission to the council and the European Parliament on
sustainability requirements for the use of solid and gaseous biomass
sources in electricity, heating and cooling (2010)
EK nije propisala obvezujue zahtjeve odrivosti na razini EU
lanice slobodne implementirati vlastite sheme
Preporueni kriteriji odrivosti ukljuuju kriterije zadane RES Directive za
biogoriva te se preporua razvijanje nacionalnih shema koje favoriziraju
visoko efikasne sustave (kogeneracije)

116

58

Utjecaj na okoli poljoprivredna bioplinska

postrojenja
Smanjivanje emisija staklenikih plinova
Zamjena koritenja fosilnih goriva za proizvodnju toplinske i elektrine
energije
Smanjivanje emisija CH4 u upravljanju gnojem
Mlijene krave 6 kg/grlo godinje
Ostala goveda 4 kg/grlo godinje
Svinje 4 kg/grlo godinje
Potencijal globalnog zagrijavanje (GWP) 23
Smanjenje koritenja mineralnih gnojiva
Proizvodnja mineralnih gnojiva 3.3 kgCO2/kgN (Davis J. i C.
Haglund, 1999.)

117

Utjecaj na okoli poljoprivredna bioplinska

postrojenja
Digestat predstavlja vrijedno gnojivo, bogato N, P, K i mikro-nutrijentima
Bolja gojidbena svojstva u odnosu na netretirani stajski gnoj i gnojnicu
Nii C/N odnos bolji u kratkoronom uinku duikove gnojidbe

118

59

Utjecaj na okoli poljoprivredna bioplinska

postrojenja

Smanjenje volumena otpada i trokova zbrinjavanja

Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (NN 56/08) nakon
perioda prilagodbe u trajanju od etiri godine (doputena primjena 210 kg N/ha
godinje) ograniava se primjena na 170 kg N/ha godinje
lank 11.
Ukoliko se gnojidba stajskim gnojem ne moe provesti prema Pravilniku zbog
nedovoljnih poljoprivrednih povrina, poljoprivredno gospodarstvo mora viak
stajskog gnoja zbrinut bilo gnojidbom poljoprivrednih povrina drugog vlasnika
na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili
zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge naine.
Poveava se veterinarska sigurnost Anaerobna digestija (AD) onesposobljava
viruse, bakterije, parazite te smanjuje klijavost sjemena korova
Pravilnik o nainu postupanja s nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za
prehranu ljudi (NN 56/06)
Reducira se nastanak neugodnih mirisa; miris amonijaka nestaje nekoliko sati nakon
primjene
Bioplin sadri odreeni udio H2S
Otrovan plin s neugodnim mirisom (trula jaja)
U kombinaciji s vodenom parom stvara sumpornu kiselinu - korozivno djelovanje
Razliite metode desumporizacije (bioloke, kemijske)
Koritenje energetskih usjeva (npr. travnata silaa) zauzee poljoprivrednih povrina
119

Utjecaj na okoli otpad

Smanjenje volumena otpada i trokova zbrinjavanja
Proizvodnja bioplina - organski otpad iz prehrambeno-preraivake
industrije, organska frakcija mulja nastala proiavanjem otpadnih voda,
organski otpad iz kuanstava i ugostiteljske djelatnosti, odlagalita otpada
(deponijski plin)
Proizvodnja biodizela iz otpadnih jestivih ulja
Spaljivanje i suspaljivanje otpada u svrhu proizvodnje energije
RH regulativa:
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.
2015. godine (NN 85/07, 126/10)
Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagalita otpada (NN 117/07)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09,
156/09)
Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07)

120

60

Utjecaj na okoli
Emisije u zrak
Ovise o vrsti sirovine
estice/Praina
Fugitivne emisije skladitenje sirovine u zatvorenim skladitima,
spreavanje emisija prilikom istovara sirovine, zatita od vjetra pri
skladitenju na otvorenom, odravanje/ienje povrina
estice ciklonski odvajai, elektrostatski talonici, vreasti filteri

121

Utjecaj na okoli
NOx
Primarne mjere smanjenja emisija - regulacija temperature u procesu
izgaranja, recirkulacijom dimnih plinova
Sekundarne mjere - selektivna nekatalitika redukcija (SNCR),
selektivna katalitika redukcija (SCR)
SO2
Obino male
Poveane pri iskoritavanju slame, Miscanthusa
Injektiranje vapnenca, Ca(OH)2
CO
Prilikom nepotpunog potpunog izgaranja

122

61

Utjecaj na okoli
Teki metali
Pb, Cd, Hg
Tendencija vezanja na estice praine (izuzev npr. Hg, Se)
Vreasti filtar, elektrostatski talonik
CH4
Prilikom nepotpunog izgaranja
NMVOC
Prilikom nepotpunog izgaranja
Dioksini i furani
U malim koliinama kod biomase koja sadri klor
Ovise o uvjetima izgaranja i hlaenja dimnih plinova
Granine vrijednosti emisija oneiujuih tvari propisane su:
Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08)
Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07)

123

Utjecaj na okoli
Otpadne vode
Tehnoloke otpadne vode
npr. otpadne vode koje nastaju prilikom pripreme vode za proizvodnju
pare, otpadne vode koje nastaju u rashladnom sustavu, otpadne vode iz
sustava proiavanja dimnih plinova
Sanitarne otpadne vode
Oborinske otpadne vode
Pri isputanju u povrinske vode odnosno sustave javne odvodnje otpadnih
voda moraju zadovoljavati vrijednosti propisane Pravilnikom o graninim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)

124

62

Utjecaj na okoli

Otpad
Graevinski otpad
Komunalni otpad
Strojna, transformatorska ulja
Pepeo nastao pri izgaranju biomase
Lebdei pepeo iz sustava za proiavanje dimnih plinova ciklonski
odvajai
Digestat
Ovisno o sastavu mogua primjena na poljoprivrednim i umskim
povrinama gnojivo
Lebdei pepeo iz elektrostatskih talonika ili vreastih filtera poveane
koncentracije tekih metala posebno odvajanje i zbrinjavanje
Nuno odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje prema Pravilniku o gospodarenju
otpadom (NN 23/07, 111/07)

125

Utjecaj na okoli

Buka
Rad postrojenja
Transport sirovine
Zakon o zatiti od buke (NN 30/09)
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN 145/04)

Koritenje zemljita
Povrine potrebne za uzgoj sirovine

126

63

Utjecaj na okoli
Utjecaj na stanita i floru
Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim
staninim tipovima te o mjerama za odravanje staninih tipova (NN 7/06,
119/09)
Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN
99/09)
Utjecaj na krajobraz
Utjecaj mogue smanjiti:
Planiranjem izgradnje (lociranje)
Dizajn postrojenja
Ureenja krajobraza na samoj lokaciji

127

Utjecaj na okoli
Transport sirovine
Utjecaj na promet
Emisije u zrak pri transportu
Fugitivne emisije
Emisije buke

128

64

Smjernice
Adekvatan izbor lokacije
Izvan zatienih podruja
Izbjegavati negativni utjecaj na kulturnu batinu
Procjena utjecaja na bioloku raznolikost
Procjena utjecaja na krajobraz
Procjena utjecaja na naseljena podruja (estice, vizualni utjecaj, buka,
promet)
Tehnika i tehnoloka rjeenja u cilju zatite okolia
Mjere smanjenja emisija oneiujuih tvari u zrak
Mjere smanjenja fugitivnih emisija
Odgovarajue zbrinjavanje pepela
Uklapanje sustava u okoli smanjivanje vizualnog utjecaja

129

Smjernice
Iskoritavanje biomase u kogeneracijskim sustavima
Vea iskoristivost
Vee smanjenje emisija staklenikih plinova
Iskoritavanje pepela, digestata
gnojivo
Biorafinerije
Sustav za proizvodnju goriva, elektrine energije, toplinske energije i
razliitih kemikalija
Odriva proizvodnja biomase
Utjecaj na prenamjenu zemljita direktan, indirektan
Utjecaj na proizvodnju i cijenu hrane
Nunost integracije s proizvodnjom hrane, krme i drugih proizvoda
Ukljuivanje javnosti
Lokalna zajednica, NVU i sl.

130

65

Emisije staklenikih plinova

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)
Cilj - uspostaviti stabilnost koncentracije staklenikih plinova u atmosferi na
razini koja e sprijeiti opasno antropogeno uplitanje u klimatski sustav
Kyotski protokol
Hrvatskoj je odreeno smanjenje emisije staklenikih plinova za 5 posto u
razdoblju 2008.-2012. godine u odnosu na emisiju referentne godine (1990.
godina)
Uspostavljeni fleksibilne mehanizme:
Zajednika provedba (engl. Joint Implementation - JI)
Mehanizam istog razvoja (engl. Clean Development Mechanism CDM)
Mehanizam meunarodnog trgovanja emisijama (engl. International
Emissions Trading - IET)
Stakleniki plinovi obuhvaeni Protokolom:
CO2, CH4 (GWP=21), N2O (GWP=310), HFCs, PFCs, SF6
(GWP=23900)

131

Emisije staklenikih plinova

14
12
10
Irska

Luksemburg

Finska

Estonija

Belgija

eka Republika

Danska

Nizozemska

Grka

EU 25*

Njemaka

UK

Austrija

Slovenija

Italija

panjolska

Poljska

Slovaka

Maarska

Francuska

Portugal

vedska

Litva

Hrvatska

Latvija

tCO2-eq/stanovniku

16

18

20

22

24

Hrvatska ima malu emisiju staklenikih plinova po stanovniku, ali relativno

veliku po bruto domaem proizvodu

132

66

Estonija

vedska

Francuska

Italija

Austrija

UK

EU 25*

Litva

Portugal

panjolska

Latvija

Danska

Njemaka

Luksemburg

Nizozemska

Belgija

Irska

Slovenija

Finska

Maarska

Hrvatska

Grka

Slovaka

Poljska

eka Republika

CO2eq/GDP u kg/$

Emisije staklenikih plinova

1,4

1,2

1,0

0,8

0,6

0,4

0,2

0,0

133

Emisije staklenikih plinova

134

67

Emisije staklenikih plinova

Emisije RH
Inventar staklenikih plinova RH (2010)
http://unfccc.int/national_reports/annex_i_ghg_inventories/national_inventori
es_submissions/items/5270.php

135

Emisije staklenikih plinova

Odluka 7/CP.12
Utvreno poveanje emisije u 1990. godini za 3.500 Gg CO2 eq (3.500
kt CO2 eq)
Povjerenstvo za pridravanje obveza stranaka Protokola nije uvailo
odluku 7/CP.12
Hrvatska je uloila albu na odluku Povjerenstva
Kyotski protokol lanak 3.3 i 3.4
Regulira LULUCF sektor (koritenje zemljita, umarstvo)
3.3 obaveza izvjetavanja o aktivnostima poumljavanja, ponovnog
poumljavanja i odumljavanja
3.4 stranka moe izabrati izvjetavati o dodatnim aktivnostima,
upravljanje umama, upravljanje povrinama pod usjevima, upravljanje
panjacima i obnova vegetacije
RH odabrala aktivnost upravljanja umama
Odluka 22/CP.9
RH moe koristiti 972 kt CO2 eq godinje vezano uz aktivnost
upravljanja umama (lanak 3.4 Kyotskog protokola)
136

68

Emisije staklenikih plinova

Regulativa:
Uredba o praenju emisija staklenikih plinova u RH (NN 1/07)
Uredba o emisijskim kvotama staklenikih plinova i o nainu trgovanja
emisijskim jedinicama (142/08)
Uredba o provedbi fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola (142/08)
ETS sustav u Hrvatskoj:
Uspostavljen je za razdoblje 2010.-2012.
Od 2010. do pristupanja EU praenje, izvjeivanje i verifikacija
emisija staklenikih plinova
Nakon pristupanja EU prikljuenje na EU-ETS - alokacija emisija i
trgovanje (od 2013. trgovanje prema pravilima definiranim u okviru Nove
ETS direktive (2009/29/EZ))
Inicijalno izvjee RH prema Kyotskom protokolu
http://unfccc.int/national_reports/initial_reports_under_the_kyoto_protoc
ol/items/3765.php
Peto nacionalno izvjee Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji
Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 24/10)
137

ZAHVALJUJEMO NA PANJI !

Veljko Vorkapi, dipl.ing.bio

138

69