UPITNIK

O KREATIVNOSTI ZA NASTAVNIKE
Nastavnik___________________________Predmet_______________________
kola______________________________Mjesto________________________
Datum_____________________________Ispitiva_______________________
Uputa
Prikupljaju se podaci o tome kako Vi gledate na kreativnost i kreativan rad
Vaih uenika. Cilj je da sami procijenite Vau osjetljivost za stvaralatvo kako
biste mogli poduzeti potrebne mjere radi njegovog unapreivanja.
Pojedini odgovori su Vam ponueni, pa ete sami odluiti za neke od njih.
U pojedinim sluajevima samostalno ete formulirati odgovore.
Pitanja
1. Nastavnik je svojom naobrazbom ve dovoljno kreativan i nije mu vie
potrebna edukacija za kreativnost.
DA
NE
2. Nastavnik moe prepoznati elemente kreativnosti kod svakog pojedinog
uenika.
DA
NE
3. Otkrivalaki procesi su vrlo sloeni u suptilni i u njih se nastavnik svojim
predmetom ne moe ukljuiti (podcrtajte):
a) nikako
b) povremeno
c) stalno
4. Napiite kako razlikujete kreativnog od nekreativnog uenika.
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
5. Vie volim da mi uenik odgovara onako kako sam ja predavao ili kako pie u
udbeniku nego da unosi druge podatke i daje svoje komentare.
DA
NE
6. Podcrtajte odgovore:
a) kreativnost se nalazi i u loijem aku
b) slabi nastavnici ne mogu biti kreativni

c) odlini uenici su sami po sebi kreativci

d) kreativci su samo nadareni uenici
7. Poneki uenici na satu iskau sa idejama koje nemaju nieg ozbiljnijeg sa
onim to se radi.
Podcrtajte odgovore:
a) to remeti rad i niemu ne slui
b) spreavam takve ideje
c) nisam naisto kako postupiti u takvim situacijama
d) na to se uope ne obazirem
e) odbijam to na alu
f) ideje koje ''odskau'' koristim za istraivake postupke u radu
8. Kako ete reagirati na uenikov odgovor na Vae pitanje ako niste zadovoljni,
tj. ako nije ispravan (podcrtajte):
a) to nije ono to sam ja mislio
b) odgovor nije potpun
c) pokuaj otkriti i druge naine da bi doao do odgovora
9. Mislim da nove sadraje nastave treba obraivati samo novim podacima, bez
ilustriranja sa poznatim:
DA
NE
10. Uenik je napisao u biljnicu: Ona je meka i tvrda stijena. Jedan nastavnik
je reagirao na ovo: Kako moe biti istovremeno i meka i tvrda.
Kako biste Vi postupili? Podcrtajte:
a) kao i moj kolega
b) traio bih da mi kae koji je dio mek, a koji tvrd
c) traio bih iri odgovor
11. W. Goethe je rekao: ''Svaka smjela ideja u poetku izgleda kao ludost.''
Podcrtajte i dopiite odgovor:
a) ne treba istravati sa smjelim idejama jer su ludost
b) treba openito izbjegavati smjele ideje
c) ___________________________________________________
12. Prilikom izlaganja novog gradiva uenici postavljaju pitanja koja Vas mogu
skrenuti sa sadraja. Kako ete postupiti? Podcrtajte:
a) opomenuti uenike da ne postavljaju takva pitanja za vrijeme izlaganja
b) jednostavno ih zanemariti
c) opomenuti uenike da sluaju ono o emu se govori
d) ukljuiti pitanje u razvijenje sadraja gradiva

13. Proitajte sljedeu izjavu:

Tekst: ''Otac me je prekoravao i majka me je prekoravala, a i sve moje tetke i
ujaci su me prekoravali zbog moje nezaitne znatielje, ali ja ipak elim znati to
krokodil ima za veeru?''
Utvrdite o kakvoj se osobi radi. Podcrtajte:
a) nestanoj i neozbiljnoj
b) eljnoj avanture
c) radoznaloj i istraivakoj
14. Nastavna jedinica mora biti paljivo planirana s poetkom, sredinom i krajem
koji se moe predvidjeti, ali planirana sa elastinosu koja omoguuje
istraivanje izvan glavnog pravca pa ak i potpuno mijenjanje jedinice kad je
ono plodno i spremno za prihvaanje novih, odgovarajuih ideja. Podcrtajte:
a) plana obrade treba se striktno pridravati
b) slaem se u potpunosti sa gornjom konstatacijom
15. Da li uenici u izlaganju Vaeg gradiva (predmeta) raunaju na uenja i
pitanja ili u stvari uzimaju kao da e im sve biti poznato? Podcrtajte:
a) uzimaju sve kao da e im biti poznato i jasno
b) nemaju se emu uditi ni iznenaivati
c) raunaju na svoja pitanja i mogue uenje
16. Proitajte tekst:
''Najljepa stvar koju moemo doivjeti jeste tajanstvenost. Ona je izvor svih
istinskih umjetnosti i znanosti. Onaj, kome je ovaj osjeaj nepoznat, tko ne
moe vie da se zaustavi, da bi se zapitao nije bolji od mrtvaca: njegove su
oi zatvorene.''
Podcrtajte odgovor:
a) ne slaem se sa prednjom konstatacijom
b) tajanstvenost je zastupljena
c) tajanstvenost je osobina koju treba razvijati
17. Kada uenicima postavljate pitanja u vezi sa gradivom na emu posebno
insistirate (podcrtajte):
a) na tanom, to preciznijem odgovoru
b) u odgovor se mogu ukljuiti i drugi podaci koji su ueniku poznati
c) posebno volim neobine i iznenaujue odgovore, i ne moraju imati
izravnu vezu s pitanjem
18. Jun je pisao: ''Veoma je bitno posjedovati tajnu onaj tko to nije nikad iskusio
propustio je neto bitno. ovjek mora osjetiti da ivi u svijetu koji je na
izvjestan nain tajanstven da se dogaaju i da se mogu iskusiti takve stvari
koje ostaju neobjanjene, da se mnogo toga ne moe predvidjeti. Ono to je
neoekivano i nevjerovatno sastavi je dio ovog svijeta. Tek tako shvaen ivot
moe biti ispunjen.- Ja osbno oduvijek sam svijet doivljavao kao beskrajan i
nepojmljiv.''

Odgovorite:
a) sve stvari je mogue objasniti i predvidjeti, nita nije neobjanjivo
b) ima dosta nerazjanjenih i tajanstvenih stvari
c) mene interesira samo ono to je znanstveno dokazano
19. to karakterizira stvaralakog nastavnika (podcrtajte)
a) ima precizan cilj koji treba ostvariti na ustaljen i siguran nain
b) tolerancija prema dvosmislenosti
c) osjetljiv prema ljudima, idejama i dogaajima
d) pokazuje rizik, hrabrost, duhovitost
e) ima samo jedno sredstvo rjeenja
f) njega interesira svaka preciznost u izvravanju postavljenog zadatka
20. Svakom ueniku valja dopustiti da ima svoj odgovor. Podcrtajte svoje
miljenje:
a) samo je jedan odgovor ispravan
b) nema potrebe za razliite odgovore jer to unosi pomutnju meu ostale
uenike
c) veliki broj odgovora niemu ne slui
d) poeljno je to vie razliitih odgovora na isto pitanje
21. Kako ete postupiti kad Vam se istraiva obrati za pomo da sudjelujete u
nekom eksperimentu. Vi ete mu rei:
a) ja to neu moi sprovesti, nikad to nisam radio/la
b) to moji uenici nee razumjeti, nikad slino nismo ni pokuavali
c) vrijedi pokaati samo me treba uputiti u novi nain rada
d) to je nemogue izvesti u naim loim materijalnim i prostornim uvjetima
e) nisam siguran kako e to uspjeti u mome predmetu (razredu)
22. ta je vama bitno u razredu? Podcrtajte:
a) dobro upoznati svakog pojedinog uenika
b) upoznati temeljito cijeli razred
c) nastavu definirati prema mogunosti shvaanja veine uenika u grupi
23. Kod mene vlada velika zabrinutost zbog krajnjeg ishoda nastavnog rada
(rezultata) na kraju kolske godine:
DA
NE
24. Mislim da bi bilo dobro da nastavnik vidi sebe kao uenika:
DA
NE
25. Kako postupiti na satu?
a) najvie volim da su mi uenici paljivi i da ne ometaju dok izlaem
gradivo
b) cilj mi je uvui uenika u moje predavanje s njihovim pitanjima
c) smetaju mi njihove bilo kakve reakcije

26. Nastavnik e biti od pomoi u stvaralatvu svojih uenika ako u nastavnom

radu (podcrtajte):
a) ide utrtim stazama, ustaljenim nainima rada
b) prihvaa samo sigurne inovacije iji je cilj bre i lake uenje i vea
prolaznost uenika
c) dozvoljava uenicima mogunosti razliitih naina izraavanja
27. to karakterizira nastavnika u nastavnom procesu? Podcrtajte:
a) jasno definiranje problema koji e se prouavati
b) istraivanje vanih pristupa istom problemu
c) prikupljanje (istraivanje) podataka kojima se osigurava dokazivanje
d) izvoenje zakljuaka na osnovi dokaza
e) precizna o dosljedna obrada nastavnih sadraja bez inovacije, rizka i
neizvjesnosti
28. to ete raditi ako Vam uenici postave pitanje na koja ne moete odmah
odgovortiti? Podcrtajte:
a) rei u im da e to uiti kad bude vrijeme (kad za to dorastu)
b) da ne prekidaju rad je rto ne ulazi u ovo podruje
c) opomenut u ih da ne postavljaju nikakva pitanja dok se izlae gradivo
d) rei u im da potrae odgovor u enciklopedijama
e) nai u vremena za odgovor
f) zatrait u odgovore (miljenja) drugih uenika
29. Proitajte ovu reenicu: Ne vidim kako mogu postii da svatko radi razliitu
stvar u isto vrijeme, a da ipak zadrim kontrolu u uionici.
Podcrtajte odgovor:
a) to ja mogu postii
b) slaem se sa navedenim miljenjem
c) ne treba se dovesti u takvu situaciju, zato neka svi uenici rade isti
sadraj gradiva u isto vrijeme
30. Utvrdite redosljed prioriteta bitnih za stvaralatvo, obiljeavajui nazanene
stavke kriterija od 1 do 6
___ genijalnost i talenat
___ rad
___ ideja, misao
___ polet, zanos, ar
___ osobni uvjeti
___ drutveni uvjeti
31. Potvrdite tonu tvrdnju:
a) djelo se ostvaruje samom realizacijom
b) stvaralako djelo je gotovo ve u ideji
c) stvaralao djelo nastaje u uzajamnom djelovanju intencije i realizacije

32. Kreativna misao ima znaajno mjesto u stvaralatvu. Podcrtajte odogovor:

a) dograuje se, razgrauje, mijenja
b) jednoznano se prenosi
c) svaka misao je suvina, vano je djelo
33. Kretaivne karakteristike linosti su sljedee:
a) konkretno pmaenje
b) vizionarstvo
c) strah od ishoda
d) nepromjenljivost miljenja
e) samokritinost
f) rad na konkretnim zadacima
g) logiki dolazak do ideja
h) originalnost
i) istraivaka orijentacija
j) divergentno miljenje
34. Za nastavnikovo kreativno djelovanje u nastavi potrebno je :
a) da je logian i dosljedan
b) dobar poznavatelj svoje struke
c) trai precizne odgovore
d) strogo se pridraava ustaljenog oprobanog naina rada
e) doputa inicijativu i u svemu je krajnje tolerantan
f) ne zanimaju ga rezulatati koliko razliiti istraivaki putevi pa makar
vodili i do neoekivanog rezultata
35. Kod kreativnih osoba prevladava:
a) osjeajnost, senzitivnost
b) preplaenost
c) osjetljivost
d) nesigurnost
e) radoznalost
f) usredotoenost
g) otvorenost
36. Problemi se najsigurnije rjeavajau:
a) pomou oprobanih (provjerenih) postupaka
b) pronalaenjem odgovora itanjem literature
c) formuliranjem alternativa
d) pronalaenjem to vie ideja i tema i njihovo organiziranje
e) izbjegavanje rizika
f) samo jedna sigurna misao i jedna ideja koja vodi do predmeta
g) ozbiljnim razmiljenjem i planiranjem
h) primjena novih postupaka s radnim materijalima
i) konstruktivna upotreba postojeeeg znanja i poveana svjesnost o
teini problema koji treba rijeiti

37. Stvaranje podrazumijeva neki problem koji treba rijeiti, neto to usmjerava
panju pojedinca. To neto moe biti:
a) traenje adekvatne formule ili naina kako najkrae, najbre,
najsigurnije, najbolje rijeiti dani problem
b) emocionalno reagiranje
c) usmjeravanje panje na sline probleme
d) unoenje vlastitog iskustva u problem
e) pregrupiranje elemenata (podataka), postavljanje drugaije strukture
odnosa
f) prilagoavanje svojih reakcija danoj situaciji
g) svoje ideje (rjeenja) ne smatram vrijednim pa traim pomo izvana
38. Kvalitete koje se odnose na stvaralako ponaanje su ove:
a) mali broj odabranih ideja
b) konformizam (utjecaj autoriteta)
c) originalnost
d) ponavljanje vlastitog ponaanja drugih
e) osjetljivost prema grai i prilikama
f) prihvaanje tuih ideja
g) matovitost i sponatanost
h) strah od nerazumijevanja i neodobravanja drugih osoba
i) ''vizija'' cijelog posla koji treba obaviti
39. S kojim kreativnim osobinama treba raspolagati suvremeni nastavnik?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
40. Na koje naine najlake zapaate kreativne uenike?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
41. Koji su vanjski faktori vrlo bitni za kreativan rad svakog nastavnika?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
42. U emu se ogleda vae stvaralatvo?
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

Uzeto iz:
KREATOLOGIJA, Stevanovi M., Tonimir, Varadinske Toplice, 1999. str.130

Upitnik za nastavnike i uitelje

NASTAVNI PROCES
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Nastavnik pored udbenika koristi i priprema drge raznolike materijale i nastavna sredstva
i pomagala za nastavne aktivnosti
Nastavnik u planiranje tema ukljuuje uenike uvaavajii njihov interes i potrebe
Nastavnik obogauje nastavu razliitim nastavnim oblicima rada:
induvidializirana nastava, suradniko uenje, timski rad
Nastavnik primjenjuje nove nastavne metode usmjerene na dijete
Nastavnik potie razvoj vjetina uenja i samostalnosti u radu
Nastavnik ukljuuje u nastavni proces i roditelje kao eksperte za pojedine teme u nastavi
Nastavnik vri evidenciju nastavnih aktivnosti
Nastavnici ukljuuju i roditelje u izvoenje nastavnog procesa kao volontere ili eksperte
za pojedini nastavni sadraj
Nastavnici organizuju vrlo zanimljivu,poticajnu i kvalitetnu nastavu
Uenici aktivno uestvuju u nastavnom procesu
Nastavnici stvaraju da sva djeca osjete uspjeh i dobiju samopouzdanje

1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2

3
3
3
3
3

4
4
4
4
4

5
5
5
5
5

1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5

KLIMA U KOLI

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Dobro obavljen posao se cijeni u mojoj koli

U mojoj radnoj zajednici odnosi meu osobljem su dobri
Obino mi se radni dani ne ine dugi
Uprava kole djeluje na stvaranje dobrog ozraja u koli
Kao djelatnik ove kole se osjeam dobro prihvaenim
Izmeu djelatnika kole i uenika vladaju dobri odnosi
Zadovoljan sam zanimanjem koje sam odabrao
Meusobno si pomaemo oko organiziranja nekih aktivnosti i rjeavanju nekih
razrednih problema
Vrijeme prije i poslije nastave koristimo za razgovore o svim temama vezanim za kolu
Rado uestvujem na organiziranim zajednikim kolskim sveanostima
U koli osjeam da je atmosfera ugodna i poticajna
Djelatnici i uenici suradniki aktivno uestvuju u brizi o ureenju kole
KOMUNIKACIJA

1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3

4
4
4
4
4
4
4
4

5
5
5
5
5
5
5
5

1
1
1
1

2
2
2
2

3
3
3
3

4
4
4
4

5
5
5
5

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Nastavnici pohvaljuju i potiu uenike na rad i suradnju

Nastavnici uenicima rado posveuju vrijeme za slobodne aktivnosti i razgovore
Uenici vie vole meusobno suraivati nego biti konkurencija jedni drugima
Uenici slobodno izraavaju svoje miljenje pred drugima, bez straha i neugodnosti
Nastavnici se trude razumjeti uenike
Bez galame i pritisaka usmjeravamo jedni druge na pozitivne stvari
Istiemo i primjenjujemo demokratinost u koli
Nastavnici pozorno sluaju svakog uenika i odravaju kontakt oima
Nastavnici obraaju pozornost na interes uenika, probleme i socijalne interakcije u
razredu i izvan njega
Nastavnici uenike oslovljavaju imenima i koriste ljubazan i prijateljski ton
Nastavnici sa uenicima razmjenjuju dogaaje i zbivanja iz osobnog iskustva kako bi
izgradili dobre odnose i razvili uzajamno povjerenje i uvaavanje

1
1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3
3

4
4
4
4
4
4
4
4
4

5
5
5
5
5
5
5
5
5

1 2 3 4 5
1 2 3 4 5

RAD RAVNATELJA

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Daje prednost timskom radu nad individualnim

Podrava promjene
Uspjeno ostvaruje suradnju sa drugim kolama i institucijama
Na pogreke reagira smireno i pomae da se rijee problemi
Vie voli ulogu medijatora nego rukovoditelja
Cijeni skromnost a podupire ambiciozne

1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3

POJANJENJE
U sljedeim upitnicima su istaknuti indikatori tj. pokazatelji odreenog stanja iz
pojedinih nastavnih podruja. Procjenjiva ima priliku da svoje miljenje o napisanoj konstrukciji
izrazi kroz ponuene nivoe 1, 2, 3, 4 i 5. Naravno da odabire samo jedan nivo za jednu tvrdnju.
Zaokruivi najmanji nivo bi znailo da se uope ne slae sa tvrdnjom, a zaokruivi
najvei nivo bi znailo da se u potpunosti slae. Svoje miljenje moe rangirati i negdje izmeu
ove dvije krajnosti, u ovisnosti koliko se slae ili ne slae sa tvrdnjom.

4
4
4
4
4
4

5
5
5
5
5
5