Glavne dimenzije broda :

Glavne dimenzije broda :

1. duina broda L
Loa duina preko svega - duina mjerena izmeu dviju krajnih
nepokretnih taaka broda.

Lpp duina broda izmeu perpendikulara Duina izmeu prednjeg

i zadnjeg perpendikulara (zadnji: centralna linija obrtne ose kormila ili
zadnja ivica pete statve) (prednji: vertikala koja prolazi kroz presjenu
taku konstruktivne vodne linije i pramane statve).

LWL duina vodne linije - duina broda na vodnoj liniji.

2. irina broda B
Bmax Najvea irina - irina od naj isturenije vrste nepomine take na
lijevom boku do iste takve take na desnom boku.

B konstruktivna irina broda najvea irina ispod konstrukcione vodne

linije (najee na glavnom rebru).

3. visina broda D
Dh konstrukcijska visina razmak u metrima, mjeren po visini izmeu
gornje ivice ravne kobilice do gornje ivice sponje neprekinute palube.
2

Glavne dimenzije broda :

4. nadvoe broda Fb - mjeri se od konstrukcijske vodene linije
do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru

5. gaz broda T
T konstruktivni gaz - normalno rastojanje od osnovice do
vodne linije na sredini broda.
Tf gaz na krmi - normalno rastojanje od osnovice do vodne
linije mjereno na zadnjem perpendikularu.
Ta gaz na pramcu - normalno rastojanje od osnovice do vodne
linije mjereno na prednjem perpendikularu.

Glavne dimenzije broda :

6. Masa lakog broda LWT masa broda bez tereta, putnika i rezervi
goriva, vode, hrane i maziva.

7. Povrina glavnog rebra Am povrina poprenog presjeka

broda na sredini broda

Bmax Najvea irina - irina od naj isturenije vrste nepomine take na

lijevom boku do iste takve take na desnom boku.
B konstruktivna irina broda najvea irina ispod konstrukcione vodne
linije (najee na glavnom rebru).

8. Povrina vodne linije AWL Povrina vodne linije na kojoj brod

pliva.
9. Istisnina broda (zapreminska m3) V Zapremina uronjenog
dijela broda.

10. Istisnina broda (teinska KN) D Teina vode istisnute

brodom.

11. Istisnina broda (masena t) D Masa vode istisnute brodskim

trupom.
4

Glavne dimenzije broda :

12. Nosivost DWT Masa tereta koja se moe ukrcati na brod.
Teret koji brod moe nositi na konstruktivnom gazu.

13. Bruto registarska tonaa BRT (GRT) Oslikava

ukupnu zapreminu prostora na brodu.

14. Neto registarska tonaa NRT Oslikava zapreminu

prostora na brodu koja donosi prihod.

15. Nosivost kontejnera TEU broj kontejnera koji se mogu

ukrcati na brod

16. Kapacitet putnika Broj broj putnika koje brod moe da

prevozi u skladu sa zahtjevima sigurnosti.

17. Snaga pogonskog ureaja MCR maksimalna snaga pri

kojoj pogonski ureaj moe da radi neogranieno.
5

Glavne dimenzije broda :

17. Snaga pogonskog ureaja MCR maksimalna snaga pri
kojoj pogonski ureaj moe da radi neogranieno.

18. Ekonomina snaga pogonskog ureaja ECR snaga

pri kojoj pogonski ureaj radi na najekonominijem reimu.

19. Brzina broda v prevaljeni put u miljama na sat (v).

Glavne dimenzije broda :

U literaturi i u formulama koje se koriste u eksploataciji broda
esto se susreu i koeficijenti brodske forme.

Glavne dimenzije broda :

DIMENZIJE DUINE:
Duina preko svega (Loa) horizontalni razmak izmeu krajnjih
taaka na pramcu i na krmi broda
Duina izmeu perpendikulara (Lpp) horizontalni razmak izmeu
krmenog i pramanog perpendikulara
Duina konstruktivne vodne linije (Lkvl) udaljenost izmeu
krajnjih taaka KVL

Glavne dimenzije broda :

VISINE:
Bona visina - H (eng. depth)
vertikalni razmak izmeu osnovice i
gornjeg brida sponje najvie
neprekinute palube
Gaz - T (eng draught) vertikalna
udaljenost od osnovice do plovne
vodne linije
Nadvoe - F (eng. freeboard)
vertikalna udaljenost od plovne
vodne linije do gornjeg ruba
oploenja palube
Visina iznad vodne linije - Hmax
vertikalna udaljenost izmeu
vodne linije i najvie take broda;
mjeri se od oznake ljetne vodne
linije.

Glavne dimenzije broda :

IRINA
irina na glavnom rebru (B)
irina mjerena na vanjskom
rubu glavnog rebra
Maksimalna irina (BMAKS)
najvea irina broda sa svim
privjescima i nadogradnjama
Badarska irina (Breg)
najvea unutranja irina

10

Glavne dimenzije broda :

Istisnina (deplasman) broda

Istisnuta masa vode koju brod istisne u plovidbi jednaka je sili

uzgona koja djeluje na uronjeno tijelo (brod), a zove se
istisnina ili deplasman broda, ona je jednaka ukupnoj masi
broda i izraava se u tonama.
Da bi brod plovio, nastala sila uzgona mora biti jednak ukupnoj
teini broda.
D=U;
U=V..g
gdje je:
U = uzgon broda, N
D = istisnina broda, N
V = volumen uronjenog dijela trupa, m3
= gustoa vode kg/m3
g = gravitacija, m/s2
na slici:
U = uzgon broda
D = istisnina broda
B = poloaj teita istisnine
G = poloaj teita masa

11

Glavne dimenzije broda :

Deplasman

Deplasman trgovakih brodova vaan je zbog raznih prorauna i na

osnovu njega se izrauju nacrti, tablice, dijagrami i sl. Meutim, zbog
ukrcavanja ili iskrcavanja tereta-teina on se stalno mijenja i zato nije
pogodna dimenzija za oznaivanje veliine trgovakih brodova.
Kod trgovakih brodova razlikujemo dva deplasmana:
- laki deplasman (Light Displacement).
- deplasman potpuno nakrcanog broda, (Loaded Displacement)
Laki deplasman, tj., deplasman praznog broda, bez goriva, kotlovne i
pitke vode, hrane, posade, tereta itd., i tada brod uroni do lake vodene
linije.
Puni deplasman, tj., deplasmanu potpuno nakrcanog broda koji pod
teretom uroni sve do oznake nadvoa odnosno do konstrukcijske vodene
linije (KVL).

12

Glavne dimenzije broda :

Tablica deplasmana
Uz krivulju deplasmana obino se
konstruie i tablica ili skala
deplasmana.
Tablica deplasmana slui
pomorcima u praktine svrhe,
prvenstveno za proraun koliine
ukrcanog i iskrcanog tereta i za
proraun promjene gaza broda
povezanog sa krcanjem tereta.
Tablica deplasmana obino ide
zajedno sa tablicom nosivosti i ona
je njen sastavni dio.
13

Glavne dimenzije broda :

Deplasman za promjenu gaza 1 cm
odnosno 1 palac, jest teina tereta koja
promjeni srednji gaz broda za 1 cm
odnosno 1 palac.
Ta teina jeste zapremina povrinskog sloja
vode od 1 cm ili 1 palca ija je osnova
povrina vodne linije pomnoena sa
specifinom teinom vode (deplasman
sloja visokog 1 cm jeste;
d = v . = FVL . 0,01 . ).
Na ovome se zasniva konstrukcija krivulje
i tablice tone/cm i tone/palac gaza.
U praksi se najvie upotrebljava tablica
tone/cm i tone/palac koja je sastavni dio
tablice nosivosti. Pomou te tablice se
jednostavno i brzo odreuje promjena
gaza kod ukrcaju ili iskrcaju tereta poznate
teine.
14

Glavne dimenzije broda :

NOSIVOST, KOEFICIENT NOSIVOSTI I ZAPREMINA BRODA
Nosivost broda (dw) je:
- razlika u masi istisnine punog i praznog broda ili
- masa tereta pod ijim uticajem brod uroni sa lake na konstruktivnu
vodnu liniju.
Koeficijent nosivosti broda (dw) je odnos izmeu ukupne nosivosti
broda (dw) i istisnine (D)
dw= dw / D
Korisna nosivost obuhvata teine na koje se plaa vozarina: teret,
putnike, prtljagu, itd.
Ostala nosivost obuhvata teine koje nisu korisne, ali su neophodne
za funkcioniranje sistema na brodu: gorivo, mazivo, pitka voda, hrana,
posada.itd.

15

Glavne dimenzije broda :

ZAPREMNINA ili Tonaa
Tonaa broda (Tonnage) ukupan prostor broda izraunat nakon mjerenja, tj.
Badarenja, prema odredbama IMO konvencije o badarenju brodova (1969.)
kao bruto BRT i neto NRT tonaa (eng. Gross Tonnage - GT, Nett Tonnage NT).
Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest volumen svih
zatvorenih prostorija broda izraen u tzv. registarskim tonama.
Registarska zapremina predstavlja obim brodskog prostora iskazanog u
registarskim tonama.
Regstarska tona kao jedinica zapremine iznosi 100 kubnih stopa ili 2,832 m3
Ta veliina izraava prosjenu zapreminu koju zauzima jedna tona tereta.

16

Glavne dimenzije broda :

Bruto Tonaa predstavlja veliinu unutranjeg volumena broda u skladu
sa zadanim pravilima za ovu vrstu mjerenja, i iroko se koristi u praksi.
Po bruto zapremini brodovi se upisuju u Registar, njega vode luke
kapetanije tako da sjedite luke kapetanije automatski postaje luka
pripadnosti broda.
Neto zapremina se odnosi na zatvoreni brodski prostor koji je
namijenjen prijevozu robe.
Neto zapremina slui za odreivanje izraunavanje lukih taksi i taksi
za plovidbu kanalima, za plaanje peljarskih usluga, poreza, carine i si.
Zato to je neto zapremina povezana sa novanim davanjima brodara, a
ponekad i naruioca, propisi o odreivanju neto tonae vrlo su precizni i
strogi.
Podaci o bruto i neto zapremini nekog broda nalaze se u njegovoj
svjedodbi o badarenju.

17

Odnos zapremine i deplasmana broda :

Pri projektovanju broda kao i za razne praktine zadatke esto je
potrebno brzo odrediti deplasman na osnovu poznate bruto tonae
broda ili obratno.
Priblina formula za takav odnos glasi: D = 1,5 - 2,0 BT
Kod teretnih brodova sa malim volumenom navodnog dijela, ovaj se
odnos poveava do 2,5 BT, a kod veih putnikih brodova iznosi 1,1 do
1,3 BT.
Priblini odnos neto i bruto registarske zapremine.
Neto tonaa odreuje se iz odnosa prema bruto tonai.
Ove se veliine za pojedine vrste brodova priblino iznose:
- za putnike brodove NT = 0,60 BRT,
- za teretne brodove NT = 0,70 BRT,
- za jedrenjake NT = 0,80 BRT.

18

Glavne dimenzije broda :

Trim broda
Trim broda je razlika gaza na krmi i pramcu, koja nastaje
zbog uzdunog nagiba broda.
Kada je gaz na pramcu (Tp) vei, kaemo da je brod
pretean
Kad je vei na krmi (Tk) kaemo da je brod zatean.
Ako je Tp = Tk, kaemo da brod plovi na ravnoj kobilici.

19

Glavne dimenzije broda :

Koeficijenti brodske forme
Koeficijent istisnine (CB, Block Coefficient)
Koeficijent istisnine predstavlja odnos zapremine istisnine broda i
zapremine paralelopipeda, ije su ivice duina LWL, irina BWL i gaz broda
na nekoj vodnoj liniji TWL

20

Glavne dimenzije broda :

Koeficijent punoe vodne linije (CWP, Water Plane Coefficient)
Predstavlja odnos povrine vodne linije i povrine pravougaonika, ije
stranice ine duina vodne linije i irina glavnog rebra.

21

Glavne dimenzije broda :

Koeficijent punoe glavnog rebra (CM, Midship Coefficient)
Predstavlja odnos povrine uronjenog dijela glavnog rebra i povrine
pravougaonika ije stranice ine irina glavnog rebra i gaz na glavnom
rebru.

22

Glavne dimenzije broda :

KAPACITET
Kapacitet za teret, (engl. CapacityTonnage) jest raspoloivi prostor za
teret izraen u kubnim metrima (m) ili kubnim stopama (ft).
Kapacitet je vrlo vana dimenzija trgovakog broda jer slui za pravilan
raspored tereta po pojedinim skladitima i za sastavljanje plana tereta.
Kapacitet za teret ujedno obuhvata kapacitet spremita za brodske
zalihe, kapacitet tankova, za gorivo, pitku i kotlovnu vodu, balast i sl.
Razlikuju se dva kapaciteta:
kapacitet za ito (eng. GrainCapacity), odnosi se na rasuti teret.
kapacitet za bale (engl. Bale Capacity), odnosi se na komadnu i
pakovanu robu, tj., na generalni teret.
Prostor po toni nosivosti jeste odnos ukupnog kapaciteta za bale nekog
broda i njegove ukupne nosivosti. To je onaj prostor koji jedna tona
tereta mora zauzeti da bi se potpuno iskoristila nosivost i kapacitet
broda. U tom sluaju kapacitet za teret bio bi potpuno iskoriten i brod
bi uronio do oznake nadvoa. U pomorstvu se tada kae da je brod
nakrcan full and down.
23

Kapacitetni plan broda jeste nacrt broda (uzduni i popreni

presijek) na kome su oznaeni prostori za teret, spremita
brodskih zaliha i brodski tankovi, a u posebnim tablicama dat je
njihov kapacitet i esto poloaj teita.
Uz plan se obino ucrtava i tablica nosivosti.

24

25

Kapacitet tankova.
U brodske tankove moe se smjestiti ; tekue gorivo, ulje za
podmazivanje, razna biljna ulja, pitka voda, kotlovna voda i morska
voda kao balast.
Tankovi se nikada ne pune do vrha, tako da ostane slobodnog
prostora za termika irenje tenosti.
Obino se ostavlja prazno 2 do 5% zapremine tanka.

26

Glavne dimenzije broda :

Na brodovima se susreu jo dvije oznake koje predstavljaju njegove
karakteristike:
1. "Oznaka teretne linije" ("Load Line Mark") ili Plimsollova oznaka
prikazuje maksimalni gaz broda do kojeg on smije biti uronjen, odnosno
koliko minimalno treba da ima slobodnog nadvoa ("Freeboard").
Oznaka koja se dodjeljuje brodu i crta na boku broda prikazana je na slici
"WNA" oznaava maksimalni gaz u zimskorn periodu u
podruju sjevemog Atlantika,
"W" maksimalni gaz u zimskom periodu u svim drugim
podrujima osim Sjevernog Atlantika,
"S" maksimalni gaz u ljetnjim uslovima,
"T" oznaava maksimalni gaz u tropskim podrujima,
"F" oznaava maksimalni gaz u slatkim vodama i
"TF" maksimalni gaz u slatkim vodama u tropskom
podruju. Za odreivanje zona u razliitim godinjim
dobima postoje posebne pomorske karte.
27

Glavne dimenzije broda :

2. Tonana oznaka koja se brodu dodjeljuje u skladu sa meunarodnom
konvencijom o mjerenju tonae broda: ("International Convention on
Tonnage Measurment of Ships") koja je stupila na snagu 1982 godine.
Izgled tonane oznake prikazan je na slici.

28

Karakteristike brodova
Primjeri brodova i njihovih karakteristika po pojedinim tipovima.
Brodovi za rasuti teret i rudau

29

Primjeri brodova i njihovih karakteristika po pojedinim tipovima.

Brodovi za prevoz tenog tereta

30