Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 1
5. predavanje
STRUJANJE VODE KROZ TLO

1.1. Uvod
U ovom e poglavlju biti izneseni osnovni zakoni strujanja vode (ili procjeivanja) kroz tlo.
Zakonima procjeivanja bavi se mehanika tekuina. Gibanje vode u tlu kao i tlakovi vode koji
nastaju tim gibanjem od posebnog su znaaja za mehaniku tla. Pore u tlu meusobno su
povezane u mreu spojenih kanalia kroz koje voda moe strujati. Nepravilni kanalii, koje
tvori mrea spojenih pora, pruaju otpor strujanju vode te ga umiruju esto do vrlo malih
brzina, pogotovo u sitnozrnatom tlu. Uobiajeni pristup izuavanju procjeivanja u poroznim
sredinama, pa tako i u tlu, nije analiza sloenih putanja vode kroz tlo, ve se sloeni materijal
tla idealizira modelom neprekidne sredine. Upravo u okviru takvog modela tla treba
interpretirati i znaenje pojedinih pojmova i parametara koji e biti definirani u ovom
poglavlju.
Za poetak e se promatrati jednodimenzionalno strujanje vode kroz potpuno saturirano
tlo. Ostali e pojmovi biti vezani uz strujanje vode kroz tlo, koje je vrlo vano analizirati iz
vie razloga. Prvo, strujanje vode kroz tlo izaziva trenje izmeu vode i zrna/estica tla, a sile
uslijed tog trenja utjeu na veliine efektivnih naprezanja. Ukoliko voda struji vertikalno kroz
tlo prema gore, dakle u suprotnom smjeru od djelovanja sile gravitacije, moe doi do
hidraulikoga sloma tla, pri emu efektivna naprezanja padaju na nulu i tlo potpuno gubi
vrstou. Nadalje, ako voda struji prema dnu graevne jame, uslijed prevelikih hidraulikih
gradijenata moe doi do izbijanja dna jame. Ako u nasipima i nasutim branama nije
osigurana odgovarajua drenaa, voda moe ispirati i sa sobom iznositi sitnije estice, pri
emu se stvaraju erozijski kanali i u konanosti moe doi do uruavanja nasipa ili brane.

1.2. Specifini protok, protok i Darcyev zakon

Prvi pojam, koji je najvaniji za strujanje vode kroz tlo, je specifini protok v . Ako
promatramo volumen vode, koja u jedinici vremena istee iz tla, time smo definirali protok,
kojemu je jedinica m3/s. Protok moemo mjeriti tako da vodu koja istjee iz tla skupljamo u
posudu poznatog volumena i pratimo promjenu volumena vode u posudi u vremenu. Ako
protok podijelimo s povrinom poprenog presjeka tla okomitog na smjer strujanja, dobijemo
specifian protok, kojemu je jedinica m/s. Budui da specifian protok ima jedinicu brzine,
esto se zove i brzinom strujanja vode, iako ovaj naziv moe biti zbunjujui jer se ne radi o
brzini kojom voda struji kroz tlo, odnosno kroz kanalie pora u tlu, ve se ova brzina odnosi
na promatranje tla kao neprekidne sredine. Moe se u vodu koja e strujati kroz tlo sipati boja
te se mjeri vrijeme potrebno da se boja pojavi u vodi koja istjee iz tla. Tada je, ono to
zovemo stvarnom brzinom strujanja vode v stvarno , lineariziran put vode kroz tlo podijeljen s
mjerenim vremenom. Iz definicije specifinog protoka v slijedi, za uzorak tla volumena V i
V
1
1 e
v
v
v . Budui
volumena pora Vv , da je Vv Vvvstvarno , odnosno v stvarno
Vv
n
e
da je relativni porozitet n , kao decimali broj, manji od 1, proizlazi da je stvarna brzina
strujanja vode v stvarno vea od specifinog protoka v . Meutim, ni stvarna brzina strujanja
vode ne daje pravu veliinu brzine prolaza vode kroz kanalie povezanih pora, jer je put koji

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 2
5. predavanje

voda prolazi kroz tlo lineariziran za ovu brzinu te ne odraava duljine kanalia kroz koje voda
zaista prolazi.
Strujanje vode kroz propusno tlo prouavao je Darcy (1856) bavei se problemom
vodoopskrbe Dijona. On je utvrdio da je specifini protok v proporcionalan hidraulikom
gradijentu i
v

ki

(5.1)

gdje se faktor proporcionalnosti k naziva koeficijentom propusnosti (ili preciznije:

koeficijentom vodopropusnosti), a hidrauliki gradijent i je negativna vrijednost derivacije
hidraulikog potencijala h u smjeru gibanja vode, x :
i

dh
dx

(5.2)

Budui da voda uvijek struji od toke veeg hidraulikog potencijala prema toki manjeg
hidraulikog potencijala, dh iz brojnika izraza (5.2) ima negativnu vrijednost, pa je, uz
predznak minus, hidrauliki gradijent pozitivna veliina. Izraz (5.2) moe se napisati u
pojednostavljenom obliku:
i

h
s

(5.3)

gdje je h pozitivna razlika hidraulikih potencijala izmeu dviju toaka, to se svede na

razliku piezometarskih visina izmeu tih toaka, a s je udaljenost toaka, odnosno put na
kojem je ostvarena razlika hidraulikih potencijala h .
Slika 5-1(a) prikazuje pokus u kojem je uzorak tla, povrine poprenog presjeka A i
duljine L , ugraen u cijev. Kroz cijev se puta voda tako da se na jednom kraju uzorka
nametne hidrauliki potencijal h 0 , a na drugom kraju uzorka hidrauliki potencijal h1 . Na
razini hidraulikoga potencijala h 0 , voda se iz posude prelijeva, tako da je taj hidrauliki
potencijal konstantan u vremenu.

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 3
5. predavanje

piezometar

h0

A
h1

v
Vw
L

voda

referentna
ravnina

uzorak tla

(a)
h
h0

1
i = -(h 1 -h 0 )/ L =
= H /L

h1

(b)

Slika 5-1. (a) Procjeivanje vode kroz propusno tlo; (b) potencijali du osi uzorka tla

Na izlasku vode iz uzorka, procjedna se voda, na razini hidraulikoga potencijala h1 ,

prelijeva i skuplja u posudi, gdje se moe mjeriti volumen vode koja istjee iz uzorka u
vremenu. Hidrauliki potencijal h1 , takoer je konstantan u vremenu. Budui da je na slici 51(a), h 0 vei od h1 , voda kroz uzorak struji od desnog donjeg kraja prema lijevom gornjem
kraju uzorka, to pokazuje smjer specifinog protoka v .

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 4
5. predavanje

Napomena uz sliku 5-1(a): razlika hidraulikih potencijala,

h , iz definicije
hidraulikoga gradijenta (5.3), na slici je oznaena s H , dok je s oznaen s L . Tako je
sada hidrauliki gradijent i
H/L .
Protok je definiran s:
Vw

(5.4)

a specifini protok s:
v

q
A

(5.5)

Iz oznake razlike hidraulikih potencijala H sa slike 5-1(a), vidi se da se radi o razlici

piezometarskih visina izmeu jednog i drugog kraja uzorka, to dokazuje prethodnu tvrdnju
da je postavljanje mjerne ravnine proizvoljno.
Na slici 5-1(b) prikazana je raspodjela hidraulikog potencijala du osi uzorka. Ova je
raspodjela linearna, a nagib pravca predstavlja hidrauliki gradijent i .
U primjeru sa slike 5-1, piezometarske se visine kroz uzorak ne mijenjaju u vremenu, to
znai da se ne mijenjaju ni tlakovi vode. Protok je takoer konstantan u vremenu, a
konstantan je i u svakom poprenom presjeku uzorka okomitom na smjer strujanja, odnosno
dq
dx

(5.6)

Ako je A konstantna povrina poprenog presjeka kroz cijeli uzorak, iz izraza (5.5) slijedi
da je i
dv
dx

(5.7)

Izraz (5.7) naziva se uvjetom ili jednadbom kontinuiteta.

Ako je tlak vode u svim tokama u tlu konstantan u vremenu (to znai da nema
deformacija u tlu) govorimo o stacionarnom strujanju vode kroz tlo, za koje vrijedi jednadba
kontinuiteta (5.7). Ako se tlak vode u tlu mijenja u vremenu, govorimo o nestacionarnom
strujanju vode kroz tlo, za koje vrijedi drukija jednadba kontinuiteta.
Uvrtavanjem Darcyevog zakona (5.1) u jednadbu kontinuiteta (5.7) slijedi
d
dx

dh
dx

(5.8)

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 5
5. predavanje

odnosno za homogeno tlo, kojem su svojstva, pa tako i koeficijent propusnosti, jednaka u

svim smjerovima
d 2h
dx 2

(5.9)

Jednadba (5.9) je diferencijalna jednadba jednodimenzionalnog stacionarnog strujanja

vode kroz tlo. Kako je to linearna jednadba, ona ima samo jedno rjeenje za zadane rubne
uvjete, hidraulike potencijale na rubovima uzorka tla. Ona je izvedena uz pretpostavku da je
voda nestiljiva i da je povrina A svih poprenih presjeka uzorka okomitih na smjer
strujanja konstantna.

1.3. Mjerenje koeficijenta propusnosti u laboratoriju

Pokusi, slino postavljeni kao onaj koji prikazuje slika 5-1, mogu posluiti za laboratorijsko
odreivanje koeficijenta propusnosti k, definiranog Darcyevim zakonom. U tu svrhu se u
geotehnikom laboratoriju uobiajeno koriste dvije vrste ureaja: ureaj s konstantnim padom
potencijala (slika 5-3a) i ureaj s promjenljivim padom potencijala (slika 5-3b). Prvi slui za
mjerenje koeficijenta propusnosti krupnozrnatih tala (ljunak i pijesak), a drugi za mjerenje
koeficijenta propusnosti sitnozrnatih tala (prahovi i gline). Ovaj drugi je potreban zbog
problema oko mjerenja vrlo malih protoka kakvi su prisutni kod glina i prahova. Kod njih je
protok vode toliko mali da bi se voda koja je prola kroz uzorak vie isparila nego to bi se
sakupilo u posudi za mjerenje volumena vode koja je izala iz uzorka. U prvom se ureaju
uspostavlja stacionarno strujanje vode kroz uzorak, a u drugom se ulazna voda polako sputa
u cijevi, a njeno se isparavanje sprjeava pokrivanjem povrine ulazne vode tankim epom
ulja.

h0
h1
L

povrina
presjeka
uzorka: A
q

(a)

(b)

Slika 5-3. Laboratorijski ureaji za mjerenje koeficijenta propusnosti: (a) s konstantnim padom potencijala
i (b) s promjenljivim padom potencijala

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 6
5. predavanje

U ureaju s konstantnim padom potencijala mjeri se protok q , uz konstantnu razliku

hidraulikih potencijala H izmeu toaka razmaknutih za L u smjeru strujanja vode i s
poznatom povrinom poprenog presjeka uzorka A okomito na smjer strujanja vode.
Konstantna se razlika hidraulikih potencijala osigurava stalnim dolijevanjem vode na vrhu
uzorka, to je za ljunak i prah mogue, jer voda kroz njih brzo struji. Protok q se mjeri kao u
prethodnom primjeru (slika 5-1), tj. mjerenjem volumena vode Vw koja je protekla u
nekom intervalu vremena t , pa je q
Vw / t . Primjenom Dacyevog zakona slijedi da
je
v
i

q /A
H /L

(5.10)

U sluaju ureaja s promjenljivim padom potencijala, poznata je povrina poprenog

presjeka a vertikalne staklene cjevice i povrina poprenog presjeka uzorka A okomito na
smjer strujanja vode. Budui da se ovdje voda ne dolijeva, razina vode u staklenoj cjevici
pada s vremenom. Na poetku pokusa je razlika hidraulikih potencijala h0, a nakon vremena
t1 se razlika hidraulikih potencijala smanji na h1. Budui da je protok vode kroz uzorak tla
jednak protoku vode kroz staklenu cjevicu, odnosno
Av

dh
dt

(5.11)

uvrtavanjem Darcyevog zakona u ovaj izraz i integriranjem odgovarajuih strana jednadbe,

daje
h1

a
h0

dh
h

Ak
L

t1

dt
0

(5.12)

Nakon rjeavanja integrala i sreivanja slijedi

k

aL h0
ln
At1 h1

(5.13)

Veliina koeficijenta propusnosti prvenstveno ovisi o veliini pora, koje pak ovise o
granulometrijskom sastavu tla. to je manji promjer zrna to su i pore manje, a time je i manji
koeficijent propusnosti. Ve i mala koliina sitnih estica (promjera manjeg od 0,06 mm)
znatno smanjuje prosjeni promjer pora, a time i koeficijent propusnosti. Tablica 5-4 prikazuje
okvirne veliine koeficijenta propusnosti za razliite vrste tla. Vrijednosti su dane u m/s, a za
usporedbu i u m/dan (1 dan = 86 400 s). Oit je vrlo veliki raspon moguih veliina
koeficijenta propusnosti.

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 7
5. predavanje

Tablica 5-4. Okvirne veliine koeficijenta propusnosti k (Craig 1997, Mayne i dr. 2001)

vrlo fini pijesci, praine

i gline s prainastim
proslojcima

neraspucane gline
i glinovite praine
(>20% gline)

10-10

GC

GM

CH

SC

10-9

isti
ljunci

osuene i raspucane gline

SM
SM-SC
MH
ML-CL

10-8

isti pijesci i
ljunkoviti pijesci

10-7

10-6

SW

GW

SP

GP

10-5

10-4

10-3

10-2

10-1

101

102

103

104

100

m/s

10-5

10-4

10-3

10-2

10-1

100
m/dan

1.4. Naprezanja u vodoravno uslojenom tlu s jednodimenzionalnim

stacionarnim strujanjem vode
U sluaju jednodimenzionalnog strujanja vode u vertikalnom smjeru, kree se od izraza
uA
wh p A za danu toku A u tlu. Kao to je pokazano, tlak porne vode u moe se izraziti
preko piezometarske visine
u

hp

(h

hg )

(5.14)

Kako je hidrauliki gradijent za jednodimenzionalno procjeivanje u smjeru osi y dan

izrazom i

dh / dy , a kako vrijedi dhg / dy

pisati hg

1 (za geodetski se potencijal moe

gdje je C konstanta) slijedi uvrtavanjem u princip efektivnih

naprezanja i jednadbu ravnotee za vertikalni smjer:

d

dy

dh p

du
dy

ili konano

dh
dy

dy
dh g
dy

( i

1)

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 8
5. predavanje
d

dy

(5.15)

U gornjem izrazu voda struji vertikalno prema dolje. Iz izraza (5.15) moemo pisati:
i

w) y

(5.16)

Sluaj vertikalnog strujanja vode prema gore (u suprotnom smjeru od djelovanja sile
gravitacije) moe u praksi biti vrlo opasan. Tada vrijedi da je
y

w) y

(5.17)

Moe se dogoditi da voda tee prema gore pod takvim hidraulikim gradijentom da je
i

(5.18)

Ako se radi o takvom hidraulikom gradijentu da vrijedi (5.18) kaemo da voda u tlu
struji pod kritinim hidraulikim gradijentom ic. Iz (5.18) slijedi da je
ic
w

Kako je

(5.19)

10 kN/m3, slijedi da je kritini hidrauliki gradijent ic

1.

Iz (5.17) slijedi da je
y

ic

w) y

(5.20)

to znai da su pod kritinim hidraulikim gradijentom sva efektivna vertikalna naprezanja u

tlu nula. Tlo tada nema nikakvu posminu vrstou i dolazi do njegovog hidraulikog sloma,
to u praksi ima katastrofalne posljedice.
Primjer prorauna naprezanja u vodom zasienom tlu s tri vodoravna sloja prikazuje slika
5-2. U sluaju (a) voda je mirna (nema strujanja vode), u sluaju (b) voda struji vertikalno
prema gore, a u sluaju (c) vertikalno prema dolje. Odgovarajue numerike vrijednosti
prikazane su u tablicama 5-1, 5-2 i 5-3.

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 9
5. predavanje

naprezanja
ukupna
efektivna
porni tlak

hg
hp
-10

-5

x, 'x, u , (kPa)

y, 'y, u , (kPa)

potencijal i visine (m)

-15

10

15

100

200

300

10

10

15

15

100

200

y (m)

10

15

(a)

h
naprezanja

hg

ukupna
efektivna
porni tlak

hp

-15

-10

-5

xx, 'xx, u , (kPa)

yy, 'yy, u , (kPa)

potencijal i visine (m)

3

10

15

100

200

300

10

10

15

15

100

200

y (m)

10

15

(b)
h

naprezanja
ukupna
efektivna
porni tlak

hg
hp
-10

-5

xx, 'xx, u , (kPa)

yy, 'yy, u , (kPa)

potencijal i visine (m)

-15

10

15

100

200

300

100

200

2
5

10

10

15

15

y (m)

10

15

(c)
Slika 5-2. Potencijali i naprezanja u horizontalno uslojenom tlu: povrinski sloj pijeska, debljine 5 m
( = 20 kN/m3, K0 = 0,5) lei na sloju gline, debljine 7 m ( = 18 kN/m3, K0 = 0,6), koji pak lei na
niem sloju pijeska, debljine 3 m ( = 21 kN/m3, K0 = 0,45); razina podzemne vode
(w = 9,81 kN/m3) u gornjem sloju pijeska je 2 m ispod povrine terena); tri reima procjeivanja:
(a) mirna voda, (b) strujanje vode prema gore, i (c) strujanje vode prema dolje; mjerna je ravnina na
povrini terena; numerike vrijednosti su u tablicama 5-1, 5-2 i 5-3.

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 10
5. predavanje

Tablica 5-1. Potencijal, visine i naprezanja u vodoravno uslojenom tlu u mirnoj vodi, prema primjeru sa slike 5-2a

sloj

S
C
G

hg

hp

(m)
0
2
5
5
12
12
15

(m)
-2
-2
-2
-2
-2
-2
-2

(m)
0
-2
-5
-5
-12
-12
-15

(m)
-2
0
3
3
10
10
13

u
(kPa)
0,0
0,0
29,4
29,4
98,1
98,1
127,5

'y

'x

(kPa)
0
40
100
100
226
226
289

(kPa)
0,0
40,0
70,6
70,6
127,9
127,9
161,5

(kPa)
0,0
20,0
35,3
42,4
76,7
57,6
72,7

(kPa)
0,0
20,0
64,7
71,8
174,8
155,7
200,2

Tablica 5-2. Potencijal, visine i naprezanja u vodoravno uslojenom tlu sa strujanjem vode prema gore, prema
primjeru sa slike 5-2b

sloj

S
C
G

y
(m)
0
2
5
5
12
12
15

h
(m)
-2
-2
-2
-2
3
3
3

hg
(m)
0
-2
-5
-5
-12
-12
-15

hp
(m)
-2
0
3
3
15
15
18

u
(kPa)
0,0
0,0
29,4
29,4
147,2
147,2
176,6

'y

'x

(kPa)
0
40
100
100
226
226
289

(kPa)
0,0
40,0
70,6
70,6
78,8
78,8
112,4

(kPa)
0,0
20,0
35,3
42,4
47,3
35,5
50,6

(kPa)
0,0
20,0
64,7
71,8
194,5
182,7
227,2

Tablica 5-3. Potencijal, visine i naprezanja u vodoravno uslojenom tlu sa strujanjem vode prema dolje, prema
primjeru sa slike 5-2c

sloj

S
C
G

y
(m)
0
2
5
5
12
12
15

h
(m)
-2
-2
-2
-2
-4
-4
-4

hg
(m)
0
-2
-5
-5
-12
-12
-15

hp
(m)
-2
0
3
3
8
8
11

u
(kPa)
0,0
0,0
29,4
29,4
78,5
78,5
107,9

'y

'x

(kPa)
0
40
100
100
226
226
289

(kPa)
0,0
40,0
70,6
70,6
147,5
147,5
181,1

(kPa)
0,0
20,0
35,3
42,4
88,5
66,4
81,5

(kPa)
0,0
20,0
64,7
71,8
167,0
144,9
189,4

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 11
5. predavanje

1.5. Dvodimenzionalno stacionarno strujanje vode

Za homogeno, izotropno tlo, kojem su svojstva, pa tako i koeficijent propusnosti, jednaka u
svim smjerovima, diferencijalna jednadba dvodimenzionalnog stacionarnog strujanja glasi:
d 2h

d 2h

dx 2

dy 2

(5.21)

Dvodimenzionalno stacionarno strujanje vode kroz tlo ilustrirat e se na primjeru zagatne

stijene zabijene 6 m u tlo na dnu rijeke (korito rijeke), koja je prikazana na slici 5-3. Zagatna
je stijena tanka, nepropusna konstrukcija. Korito rijeke je od prainastog pijeska, zapreminske
teine 20 kN/m3 i koeficijenta propusnosti 10-6 m/s. Na uzvodnoj strani zagatne stijene, rijeka
je duboka 5 m. Na nizvodnoj se strani voda pumpa, tako da je visina vode iznad korita
konstantno 1 m. Time su uspostavljeni uvjeti za stacionarno strujanje vode kroz tlo. Ispod
sloja prainastog pijeska, debljine 10 m, nepropusna je stijena.
8
6

geodetska visina (m)

4
2
0
-2
-4
-6
-8
-10
0

10

15

20

25

30

35

40

udaljenost (m)

Slika 5-3. Zagatna stijena zabijena u korito rijeke

Mjernu se ravnina postavlja na povrinu tla (y = 0). Time je hidrauliki potencijal du
cijele uzvodne povrine tla 5 m, a du cijele nizvodne povrine tla 1 m. Voda struji od veeg k
manjem hidraulikom potencijalu, zaobilazei nepropusnu zagatnu stijenu. Na slici 5-4
prikazani su vektori specifinog protoka (brzine strujanja vode), iz kojih se razaznaje njihova
veliina i smjer strujanja vode kroz tlo.
8
6

geodetska visina (m)

4
2

h=5m

h=1m

-2
-4
-6
-8
-10
0

10

15

20

25

30

35

udaljenost (m)

Slika 5-4. Vektori specifinog protoka i smjer strujanja vode kroz tlo

40

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 12
5. predavanje

Krivulje ili linije, koje spajaju toke u kojima su hidrauliki potencijali jednaki, nazivaju
se ekvipotencijalama. Tako su linije uzvodne i nizvodne povrine tla dvije ekvipotencijale.
Izmeu njih, kroz tlo, dobiju se ekvipotencijale s vrijednostima hidraulikog potencijala
izmeu 5 m i 1 m, kao rjeenje diferencijalne jednadbe dvodimenzionalnog stacionarnog
strujanja vode. Na slici 5-5 prikazane su ekvipotencijale, koje su u tlu krivulje. U sluaju
jednodimenzionalnog strujanja vode kroz tlo, sve su ekvipotencijale linije.
8
6

h=5m

h=1m

-2
-4

1. 5

4. 5

geodetska visina (m)

-6

3.5

2.5

-8
-10
0

10

15

20

25

30

35

40

udaljenost (m)

Slika 5-5. Ekvipotencijale s odgovarajuim vrijednostima hidraulikog potencijala (m)

Za svaki problem dvodimenzionalnog strujanja vode kroz tlo, korisno je nacrtati strujnu
mreu. Strujna se mrea sastoji od ekvipotencijala i strujnica. Strujnice su krivulje ili linije,
koje slijede smjer strujanja vode kroz tlo. Ekvipotencijale i strujnice sijeku se pod pravim
kutom. Budui da je donja granica tla nepropusna, kroz nju nema strujanja vode, te voda struji
du nje. Dakle, donja je granica tla strujnica. Kao to se vidi na slici 5-5, ekvipotencijale u tlu
su okomite na ovu strujnicu. Rubovi zagatne stijene u tlu, koji su takoer nepropusni,
predstavljaju jo jednu strujnicu. Sljedee se strujnice dobiju tako da se u smjeru strujanja
vode ucrtavaju krivulje, okomite na ekvipotencijale, s tim da dobiveni elementi strujne
mree imaju takav oblik da se u njih moe upisati krunica. Strujna mrea za promatrani
problem prikazana je na slici 5-6.
8
6

geodetska visina (m)

4
2

h=5m

h=1m

-2
-4
-6
-8
-10
0

10

15

20

25

30

35

40

udaljenost (m)

Slika 5-6. Strujna mrea

Strujna mrea crta se rukom, tako da se u blizini strujnice, koja se sastoji od rubova
zagatne stijene, ucrta jo jedna strujnica. Zatim se ucrtaju ekvipotencijale izmeu tih dviju
strujnica, za koje se zna da e biti zakrivljene prema dolje, jer e zavriti okomito na donji
nepropusni rub tla. Ovaj se postupak ponavlja dok strujna mrea nije gotova.
Povrina tla izmeu dviju strujnica naziva se strujnim kanalom. Treba naglasiti da se
strujna mrea ne mora sastojati od cijelog broja strujnih kanala. Na slici 5-6 prikazana su 3

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 13
5. predavanje

pravilna strujna kanala, u tom smislu to su odgovarajui elementi strujne mree pravilni (u
njih se moe upisati krunica). Zadnji strujni kanal, uz donju nepropusnu granicu tla, nije
pravilan, to e se uzeti u obzir za proraun protoka kroz tlo iz strujne mree.
Za proraun protoka iz strujne mree prvo se odredi broj strujnica Nf, tako da se za
nepravilan strujni kanal odredi omjer dviju okomitih stranica elementa tog strujnog kanala.
U primjeru sa slike 5-6, taj je omjer 1:2, pa e se uzeti da je zadnji strujni kanal polovica
prethodnih pravilnih. Dakle, Nf = 3,5. Zatim se odredi broj padova hidraulikog potencijala
Nd, koji je uvijek cijeli broj. Na slici 5-6 ima ukupno 9 ekvipotencijala. Broj padova
hidraulikog potencijala je 9 1 = 8. To je najbolje odrediti tako da se ekvipotencijale oznae
brojevima, poevi od nule za ekvipotencijalu s najveim hidraulikim potencijalom (slika
5-7). Dakle, Nd = 8.
8
6

geodetska visina (m)

4
2

h=5m

h=1m
8

-2

1
-4

7
2

-6

6
5

-8
-10
0

10

15

20

25

30

35

40

udaljenost (m)

Slika 5-7. Oznaavanje ekvipotencijala brojevima

Protok vode kroz tlo dobije se iz izraza:
q

Nf
Nd

3, 5
4
8

(m3/s/m )

(5.22)

Za promatrani je problem:
10

1, 75

10

m3/s/m

Iz strujne se mree takoer moe odrediti porni tlak u bilo kojoj toki u tlu. Ovdje e se
odrediti tlak vode u toki A sa slike 5-8. Toka A nalazi se na ekvipotencijali koja ima broj 4.
Prvo se odredi pad potencijala izmeu dviju ekvipotencijala:
hd

(5.23)

Nd

Ovdje je
hd

4
8

0, 5 m

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 14
5. predavanje

8
6

geodetska visina (m)

4
2

h=5m

h=1m
8

-2

1
-4

7
2

-6

-8

6
5

4
A

-10
0

10

15

20

25

30

35

40

udaljenost (m)

Slika 5-8. Toka A u kojoj treba odrediti porni tlak

Sada se dobije vrijednost hidraulikog potencijala du ekvipotencijale koja ima broj 4, iz
opeg izraza:
hn

hmax

hd

(5.24)

gdje je n broj za odreenu ekvipotencijalu, odnosno

h4

0, 5

3m

To je ujedno hidrauliki potencijal u toki A (hA = 3 m). Geodetska se visina toke A oita
iz strujne mree u mjerilu te je hgA = -9 m.
Tako je piezometarska visina toke A:
hpA

hA

uA

hgA

12 m

9, 81

12

117, 7 kPa

Porni tlak u toki A je

hpA

Jo je korisno iz strujne mree izraunati tzv. izlazni hidrauliki gradijent i usporediti ga s

kritinim hidraulikim gradijentom. Naime, sa slike se 5-4 vidi da na nizvodnoj strani zagatne
stijene voda struji vertikalno prema gore te da je najvei specifini protok uz zagatnu stijenu.
Zato e se odrediti hidrauliki gradijent u toki B sa slike 5-9, koja je u sreditu elementa
strujne mree na povrini tla uz zagatnu stijenu.
Hidrauliki je gradijent omjer razlike hidraulikih potencijala izmeu dviju toaka i
udaljenosti tih toaka. Element strujne mree u kojem se nalazi toka B omeen je s dvije
ekvipotencijale i dvije strujnice. Razlika potencijala izmeu tih dviju ekvipotencijala je
hd = 0,5 m. Strujni put kroz toku B izmeu tih dviju ekvipotencijala oita se iz strujne
mree u mjerilu i iznosi 2,9 m.

Mehanika tla i stijena

Vlasta Szavits-Nossan

str. 15
5. predavanje

8
6

geodetska visina (m)

4
2

h=5m

h=1m
8

B
-2

1
-4

7
2

-6

6
5

-8
-10
0

10

15

20

25

30

35

40

udaljenost (m)

Slika 5-9. Toka B u kojoj treba odrediti hidrauliki gradijent

Tako je hidrauliki gradijent u toki B:
iB

0, 5
2, 9

0,17

to je bitno manja vrijednost od kritinog hidraulikog gradijenta, koji iznosi:

w

ic
w

20

9, 81
9, 81

1, 04

To znai da je ova geotehnika konstrukcija sigurna od hidraulikoga sloma.

Reference
Craig, R. F. (1997). Soil Mechanics. Sixth Edition. E & FN Spon, London.
Darcy, H. (1856). Les fontaines publiques de la ville de Dijon. Paris
Mayne, P. W., Christopher, B. R., DeJong, J. (2001). Manual on Subsurface Investigation. National Highway
Institute., Publication No. FHWA NHI-01-031, Federal Highway Administration, Washington, DC.