Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik Za Polaganje Strucnog Upravnog Ispita
Prirucnik Za Polaganje Strucnog Upravnog Ispita
Prirucnik Za Polaganje Strucnog Upravnog Ispita
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG
ISPITA
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
Pripremili:
Niko Grubei, zamjenik ministra pravde BiH
Jusuf Halilagi, sekretar Ministarstva pravde BiH
Milana Popadi, pomonica ministra pravde BiH
Nikola Sladoje, pomonik ministra pravde BiH
Sadeta kalji, pomonica ministra pravde BiH
Lektor:
Lejla Nuhodi
tampa:
Izdava:
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine
Trg BiH 1, Sarajevo
UVODNA RIJE
elei olakati polaganje strunog upravnog ispita kandidatima sa srednjom, viom, a
u budunosti i visokom kolskom spremom, Ministarstvo pravde BiH odluilo je izdati ovaj
prirunik.
Prirunikom je u potpunosti obuhvaeno gradivo za spremanje strunog upravnog
ispita za sve stepene strune spreme. Kao polazna osnova za izradu Prirunika koriten je
Program strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine.
Na kraju Prirunika priloeni su: Odluka o uslovima i nainu polaganja strunog
upravnog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik
BiH'', br.46/04 i 50/05), Program strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike na
nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br.46/04 i 50/05) i obrazac zahtjeva za
polaganje strunog upravnog ispita, s objanjenjem.
Kandidatima napominjemo da je potrebno uiti one dijelove Prirunika koji su
obuhvaeni Programom polaganja strunog upravnog ispita za pripravnike i zaposlenike
na nivou Bosne i Hercegovine, za strunu spremu za koju pripremaju polaganje strunog
ispita.
Prirunik moe posluiti i kao podsjetnik dravnim slubenicima i zaposlenicima u
svakodnevnom radu te za pripremu drugih ispita.
Ministarstvo pravde BiH iskreno zahvaljuje USAID JSDP koji je finansirao
izdavanje ovog prirunika.
drutva; u elji da promoviraju opu dobrobit i privredni razvoj kroz zatitu privatnog
vlasnitva i promociju trine ekonomije; voeni principima i svrhama Povelje Ujedinjenih
naroda; opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavisnost BiH u skladu
s meunarodnim pravom; odluni da osiguraju puno potivanje meunarodnog humanitarnog
prava, inspirirani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, meunarodnim ugovorima
o graanskim i politikim pravima i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i
Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim
manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava; podsjeajui na Osnovne principe
usuglaene u Genevi i New Yorku, Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u
zajednici s ostalima), i graani BiH ovim utvruju Ustav BiH.
U 12 lanova Ustava BiH utvreni su: kontinuitet, demokratski principi, sastav,
kretanje robe, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i dravljanstvo BiH, ljudska prava i
osnovne slobode, nadlenosti i odnosi izmeu institucija BiH i entiteta, Parlamentarna
skuptina BiH, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH; Ustavni sud BiH; Centralna banka
BiH i izmjene i dopune Ustava BiH, te prijelazne odredbe.
2. Kontinuitet, demokratski principi i sastav
Republika BiH, ije je slubeno ime od stupanja na snagu Opeg okvirnog sporazuma
za mir u BiH Bosna i Hercegovina, nastavila je svoje pravno postojanje po meunarodnom
pravu kao drava, s unutranjom strukturom izmijenjenom Ustavom BiH i u postojeim
meunarodnopriznatim granicama. Ona ostaje drava lanica UN-a i moe zadrati lanstvo
ili se prijaviti za lanstvo u organizacijama sistema UN-a i drugim meunarodnim
organizacijama.
BiH je demokratska drava koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu
slobodnih i demokratskih izbora.
BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta
BiH.
Ustavom BiH garantira se sloboda kretanja irom BiH, te da BiH i entiteti nee
ometati punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala irom BiH i da nijedan entitet nee
provoditi bilo kakvu kontrolu na meuentitetskoj granici.
Glavni grad BiH je Sarajevo.
BiH e imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skuptina BiH i
potvrdi Predsjednitvo BiH.
3. Dravljanstvo
Postoji dravljanstvo BiH, koje regulira Parlamentarna skuptina BiH, i dravljanstvo
svakog entiteta, koje reguliraju entiteti pod uslovom da su svi dravljani bilo kojeg entiteta
samim tim i dravljani BiH.
Nijedno lice ne moe biti arbitrarno lieno dravljanstva BiH ili dravljanstva entiteta
ili na drugi nain ostavljeno bez dravljanstva. Niko ne moe biti lien dravljanstva BiH ili
entiteta po bilo kojem osnovu kao to su: spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo
miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina,
roenje ili bilo koji drugi status.
Sva lica koja su bila dravljani Republike BiH neposredno prije stupanja na snagu
Ustava BiH su dravljani BiH. Dravljanstvo lica koja su roena poslije 6. aprila 1992.
godine, a prije stupanja na snagu Ustava BiH, regulirat e Parlamentarna skuptina BiH.
Dravljani BiH mogu imati dravljanstvo druge drave, pod uslovom da postoji
bilateralni ugovor izmeu BiH i te drave kojim se to pitanje ureuje, a koji je odobrila
Parlamentarna skuptina BiH, u skladu s Ustavom BiH. Lica s dvojnim dravljanstvom mogu
glasati u BiH i u entitetima samo ako je BiH drava njihovog prebivalita.
Dravljanin BiH u inozemstvu uiva zatitu BiH.
4. Ljudska prava i osnovne slobode
Demokratski karakter ustavnog ureenja moe se cijeniti stepenom garancije ljudskih
prava i sloboda. Ovim pravima tite se tjelesni, duhovni, politiki, kulturni, ekonomski i
socijalni integritet i ljudsko dostojanstvo svakog lica, posebno u postupku pred organima
vlasti. U ostvarivanju propisanih garancija osnovno je to u kojem su stepenu stvorene
praktine pretpostavke (politike, pravne, ekonomske, kulturne i dr.) da se proklamirano i
ostvaruje. Ustavom BiH zagarantirano je da e BiH i oba entiteta osigurati najvei nivo
meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za
ljudska prava za BiH, kao to je predvieno Sporazumom o ljudskim pravima. Ustavom BiH
utvreno je da se prava i slobode u konvencijama i njihovim protokolima direktno
primjenjuju u BiH i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.
Sve nadlene vlasti u BiH obavezale su se da e saraivati s organizacijama i osigurati
neogranien pristup organizacijama utvrenim u ovom sporazumu; bilo kojem
meunarodnom mehanizmu nadgledanja ljudskih prava uspostavljenom za BiH; nadzornim
organima uspostavljenim bilo kojim meunarodnim sporazumom ili navedenim u Konvenciji
o zatiti i kanjavanju zloina genocida iz 1948., Meunarodnim sudom za bivu Jugoslaviju
i bilo kojom drugom organizacijom koju je ovlastilo Vijee sigurnosti UN-a.
Sva lica na teritoriji BiH uivaju ljudska prava i slobode, to ukljuuje:
a) pravo na ivot,
b) pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju, ni neovjenom ili poniavajuem
tretmanu ili kazni,
c) pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili potinjenosti, ili na prisilnom ili
obaveznom radu,
d) pravo na linu slobodu i sigurnost,
e) pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u
vezi s krivinim postupkom,
f) pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku,
g) slobodu misli, savjesti i vjere,
h) slobodu izraavanja,
i) slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima,
j) pravo na brak i zasnivanje porodice,
k) pravo na imovinu,
l) pravo na obrazovanje,
m) pravo na slobodu kretanja i prebivalite.
Sva lica u BiH bit e slobodna od diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to su:
spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno i socijalno porijeklo,
povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi status. Ustavom BiH
garantirano je uivanje navedenih prava i sloboda kao i onih predvienih u meunarodnim
sporazumima navedenim u Aneksu I. Ustava BiH.
Ustavom BiH posebno se istie pravo svih izbjeglica i raseljenih lica da se slobodno
vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom VII. Opeg okvirnog sporazuma
za mir u BiH, da im se vrati imovina koje su bili lieni za vrijeme neprijateljstava od 1991.
godine i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu koja im ne moe biti vraena. Sve
obaveze i/ili izjave u vezi s takvom imovinom koje su date pod prisilom nitavne su. BiH i svi
sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posebno upravljaju entiteti ili koji djeluju u
entitetima duni su potovati osnovna ljudska prava i slobode navedene u Ustavu BiH.
BiH e ostati ili postati stranka ugovornica meunarodnih sporazuma pobrojanih u
Aneksu I. Ustava.
Ustavom BiH predvia se obaveza svih nadlenih organa vlasti u BiH da sarauju i
osiguraju neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih
prava koji se uspostave za BiH; nadzornim organima koji se uspostave bilo kojim
meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I. Ustava; Meunarodnim sudom za bivu
Jugoslaviju i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlatenoj od Vijea sigurnosti UN-a s mandatom
koji se tie ljudskih prava ili humanitarnog prava.
5. Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine
Ustavom BiH navedene su sljedee oblasti koje su u nadlenosti institucija BiH:
a) vanjska politika,
b) vanjskotrgovinska politika,
c) carinska politika,
d) monetarna politika, kao to je predvieno odredbama Ustava BiH o Centralnoj
banci BiH,
e) finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH,
f) politika i reguliranje imigracije, izbjeglica i azila,
g) provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui
i odnose s Interpolom,
h) uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacionih
sredstava,
i) reguliranje meuentitetskog saobraaja,
j) kontrola zranog saobraaja.
6. Nadlenosti entiteta
Vano je istai da je Ustavom BiH izriito data presumpcija nadlenosti entitetima,
tako da su oni nadleni za sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu Ustavom BiH povjerena
institucijama BiH.
Entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim dravama, u
skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Svaki entitet moe takoer sklapati
sporazume s dravama i meunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne
skuptine BiH, koja takoer moe zakonom predvidjeti da za odreene vrste sporazuma takva
saglasnost nije potrebna.
Svaki entitet pruit e svu potrebnu pomo BiH kako bi joj se omoguilo da potuje
meunarodne obaveze BiH, s tim da e finansijske obaveze u koje je uao jedan entitet bez
saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skuptine BiH i Predsjednitva BiH, ostati
obaveza tog entiteta, osim ako je ta obaveza neophodna za nastavak lanstva BiH u nekoj
meunarodnoj organizaciji.
Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zatitu lica pod svojom
jurisdikcijom, odravanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e
funkcionirati u skladu s meunarodnopriznatim standardima uz potivanje
meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda utvrenih Ustavom BiH i
preduzimanjem ostalih odgovarajuih mjera.
Ustavom je predvieno da e BiH preuzeti nadlenost u onim stvarima u kojima se o
tome postigne saglasnost entiteta, koje su predviene aneksima Opeg okvirnog sporazuma za
skuptine BiH moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes bonjakog, hrvatskog ili
srpskog naroda veinom glasova iz reda bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu
predloenu odluku morat e odobriti u Domu naroda veina bonjakih, hrvatskih i srpskih
delegata koji su prisutni i glasaju. Kada veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi
primjedbu na pozivanje na vitalni interes, predsjedavajui Doma naroda odmah e sazvati
zajedniku komisiju koja se sastoji od tri delegata - po jednog iz reda bonjakih, hrvatskih i
srpskih delegata, s ciljem rjeavanja tog pitanja. Ako komisija ne uspije rijeiti pitanje u roku
od pet dana, predmet se prenosi na Ustavni sud BiH, koji e u hitnom postupku preispitati
proceduralnu ispravnost sluaja.
Dom naroda moe se raspustiti odlukom Predsjednitva BiH ili vlastitom
odlukom o samorasputanju, pod uslovom da je odluku o samorasputanju odobrila
veina koja ukljuuje veinu delegata najmanje dva naroda, bonjakog, hrvatskog ili
srpskog.
8. Predsjednitvo BiH
Predsjednitvo BiH sastoji se od tri lana: jednog Bonjaka, jednog Hrvata, od kojih se
svaki bira neposredno s teritorije Federacije BiH i jednog Srbina, koji se bira neposredno s
teritorije Republike Srpske (tako da svaki glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u
Predsjednitvu BiH), u skladu s Izbornim zakonom BiH. Bilo koje upranjeno mjesto u
Predsjednitvu popunjava se iz odgovarajueg entiteta, u skladu sa zakonom.
Mandat lanova Predsjednitva BiH izabranih na izborima traje etiri godine. lanovi
Predsjednitva BiH mogu se kandidirati jo jednom, nakon ega se ne mogu kandidirati etiri
godine.
lanovi Predsjednitva BiH imenuju izmeu sebe jednog lana za predsjedavajueg.
Poslije toga, nain izbora predsjedavajueg odreen je rotacijom.
Predsjednitvo BiH nadleno je za:
a) voenje vanjske politike BiH,
b) imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika BiH, od kojih
najvie dvije treine mogu biti izabrane s teritorije Federacije BiH,
c) predstavljanje BiH u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i
traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima
BiH nije lanica,
d) voenje pregovora za sklapanje meunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i uz
saglasnost Parlamentarne skuptine BiH, ratifikacija meunarodnih ugovora,
e) izvravanje odluka Parlamentarne skuptine BiH,
f) predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH, uz preporuku Vijea
ministara BiH,
g) podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva BiH Parlamentarnoj skuptini
BiH na njen zahtjev, ali najmanje jednom godinje,
h) saradnju, prema potrebi, s meunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH,
i) vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti koje mu
prenese Parlamentarna skuptina BiH ili na koje pristanu entiteti.
Predsjednitvo BiH nastojat e sve odluke usvajati konsenzusom.
Odluke Predsjednitva BiH mogu usvojiti dva lana ako svi pokuaji da se postigne
konsenzus propadnu. Ali, lan Predsjednitva BiH koji se ne slae s odlukom moe proglasiti
odluku Predsjednitva BiH destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je
izabran, pod uslovom da to uradi u roku od tri dana nakon njenog usvajanja. Takva odluka bit
10
e odmah upuena Narodnoj skuptini Republike Srpske, ako je tu izjavu dao lan s njene
teritorije, bonjakim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako je tu izjavu
dao bonjaki lan ili hrvatskim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako
je tu izjavu dao hrvatski lan. Ako takav proglas bude potvren dvotreinskom veinom
glasova u roku od 10 dana nakon upuivanja, osporavana odluka Predsjednitva BiH nee
imati uinka.
Predsjednitvo BiH obavlja dunost civilnog komandanta Oruanih snaga.
9. Vijee ministara BiH
Predsjednitvo BiH imenuje predsjedavajueg Vijea ministara BiH, koji preuzima
dunost nakon to Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH odobri imenovanje.
Predsjedavajui e imenovati ministre i zamjenike ministara, koji e preuzeti dunost nakon
odobrenja Predstavnikog doma.
Predsjedavajui i ministri ine Vijee ministara BiH i odgovorni su za provoenje
politike i odluka BiH u oblastima iz ustavnih nadlenosti BiH, dodatnih nadlenosti ili
nadlenosti Predsjednitva BiH u koordinaciji meu entitetima, o emu podnose izvjetaj
Parlamentarnoj skuptini BiH, ukljuujui najmanje jedanput godinje izvjetaj o rashodima
BiH.
Najvie dvije treine svih ministara mogu biti imenovani s teritorije Federacije BiH.
Vijee ministara BiH podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skuptina BiH izglasa
nepovjerenje.
10. Ustavni sud BiH
Ustavni sud BiH ima devet lanova. etiri lana bira Predstavniki dom Parlamenta
Federacije BiH, a dva lana Narodna skuptina Republike Srpske. Preostala tri lana bira
predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjednitvom BiH.
Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti dravljani BiH ili
bilo koje susjedne drave. Sudije se u prvom mandatu imenuju na period od pet godina, osim
ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija i ne
mogu biti ponovo imenovani. Nakon tog perioda, Parlamentarna skuptina BiH moe
predvidjeti zakonom drugaiji nain izbora troje sudija stranaca, s tim to tu dunost mogu
obavljati do 70. godine ivota, osim ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na
osnovu konsenzusa ostalih sudija.
Ustavni sud BiH podrava Ustav BiH i titi ustavnost i zakonitost.
Ustavni sud BiH jedini je nadlean da odlui o bilo kojem sporu koji se javlja po
Ustavu BiH izmeu dva entiteta, ili izmeu BiH i jednog ili oba entiteta, te izmeu institucija
BiH, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na to da li je odluka entiteta da uspostavi poseban
paralelan odnos sa susjednom dravom u skladu s Ustavom BiH, ukljuujui i odredbe koje se
odnose na suverenitet i teritorijalni integritet BiH i da li je bilo koja odredba ustava ili zakona
jednog entiteta u skladu s Ustavom BiH.
Ustavni sud BiH takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u
Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH.
Ustavni sud BiH nadlean je u pitanjima koja su mu proslijeena od bilo kojeg suda u
BiH u vezi s tim da li je zakon od ijeg vaenja njegova odluka zavisi usaglaen s Ustavom
BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim
protokolima, sa zakonima BiH ili u pogledu postojanja ili domaaja nekog opeg pravila
meunarodnog javnog prava koje je znaajno za odluke Ustavnog suda BiH. Odluke
Ustavnog suda BiH su konane i obavezujue.
11
12
13
14
15
16
uprave da ispitaju stanje u oblastima iz svoje nadlenosti i podnesu Vijeu ministara BiH
izvjetaj s odgovarajuim prijedlozima.
Organi uprave obavezni su Vijeu ministara BiH dostavljati izvjetaje o svom radu te
o stanju u oblastima iz njihove nadlenosti, kao i informacije, objanjenja, podatke, spise i
drugu dokumentaciju potrebnu za rad Vijea ministara BiH.
Organi uprave mogu od Vijea ministara BiH traiti uputstva i smjernice o odreenim
pitanjima provoenja zakona i drugih propisa, na ta je Vijea ministara BiH obavezno
odgovoriti.
Organi uprave mogu Vijeu ministara BiH predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz
svoje nadlenosti i davati prijedloge za preduzimanje pojedinih mjera.
Prema Zakonu o Vijeu ministara BiH, Vijee ministara BiH je organ izvrne vlasti
BiH koji ostvaruje svoja prava i vri dunosti kao vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH,
zakonima i drugim propisima BiH.
Vijee ministara BiH ine: predsjedavajui i ministri koji upravljaju ministarstvima,
od kojih su dva ministra iz razliitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjedavajueg
ujedno i zamjenici predsjedavajueg, s mandatom koji je isti kao i mandat Parlamentarne
skuptine BiH.
Predsjedavajueg Vijea ministara BiH imenuje Predsjednitvo BiH a Parlamentarna
skuptina BiH odobrava imenovanje.
Predsjedavajui Vijea ministara BiH imenuje ministre i zamjenike ministara koji su
iz razliitih konstitutivnih naroda odmah nakon stupanja na dunost i od Predstavnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH trai potvrdu imenovanja.
Ukupni sastav Vijea ministara BiH e tokom cijelog mandata osigurati jednaku
zastupljenost konstitutivnih naroda, kao i odgovarajuu zastupljenost ostalih u skladu s
Ustavom BiH.
Svako ministarstvo ima i sekretara kojeg imenuje Vijee ministara BiH, u skladu s
principima utvrenim Zakonom o Vijeu ministara BiH.
c) Meusobni odnosi organa uprave
Meusobni odnosi organa uprave zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim Ustavom
BiH i zakonom, kao i na saradnji i meusobnom informiranju i dogovaranju.
U ostvarivanju meusobne saradnje organi uprave duni su jedni drugima dostavljati
podatke i informacije potrebne za obavljanje poslova, razmjenjivati informacije i iskustva i
imenovati zajednike radne grupe i druga radna tijela i ostvarivati druge oblike meusobne
saradnje.
d) Odnos organa uprave prema izvrnim organima, organima entiteta i Brko Distrikta
BiH
Odnosi organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko
Distrikta BiH zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim Ustavom BiH i zakonom, kao i na
saradnji, meusobnom informiranju i dogovaranju.
Organi uprave imaju pravo od izvrnih organa, organa uprave i drugih organa entiteta i
Brko Distrikta BiH traiti podatke, izvjetaje i ostalu dokumentaciju potrebnu za vrenje
svojih nadlenosti utvrenih Ustavom BiH i zakonom.
Organi uprave duni su izvrnim organima, organima uprave i drugim organima
entiteta i Brko Distrikta BiH dostaviti podatke potrebne za njihovo djelovanje.
17
18
Iz istih razloga potrebno je odrediti radno vrijeme organa uprave, a ako to potrebe
zahtijevaju, radno vrijeme organa uprave moe biti i dvokratno.
Iste obaveze imaju i institucije s povjerenim javnim ovlatenjima.
6. Osnove organizacije organa uprave
a) Principi organizacije organa uprave
Rad organa uprave zasniva se na sljedeim principima:
a) racionalna organizacija rada, efikasno obavljanje poslova i uspjeno upravljanje
organom uprave,
b) grupiranje poslova u skladu s njihovom prirodom i nainom njihovog obavljanja,
c) potpunije objedinjavanje zajednikih i opih poslova radi njihovog racionalnog
obavljanja i koritenja usluga zajednikih slubi uspostavljenih za potrebe svih ili
pojedinih organa uprave,
d) ostvarivanje pune saradnje organa uprave s drugim organima, a posebno s onim
organima i institucijama koji su osnovani za pruanje ekspertne i tehnike
pomoi.
Osnovna razlika izmeu organa uprave i upravnih organizacija u pravnoj teoriji
zasniva se na poslovima koje obavljaju.
Tako se organi uprave osnivaju prvenstveno za obavljanje upravnih poslova, a
upravne organizacije za obavljanje odreenih strunih i drugih poslova iz nadlenosti BiH
koji uglavnom zahtijevaju primjenu odreenih strunih i naunih metoda rada i s njima
povezanih upravnih poslova.
Vano je napomenuti da vaea rjeenja u Zakonu o upravi nisu konsekventno provela
ova stajalita pravne nauke jer u organe uprave svrstavaju i upravne organizacije.
Sljedei problem u Zakonu o upravi je definiranje vrsta upravnih organizacija.
Uobiajeno je u pravnoj teoriji da se kao upravne organizacije definiraju zavodi i direkcije.
Kako su na nivou BiH uspostavljene i druge vrste upravnih organizacija, koje esto nose
nazive neadekvatne poslovima koje obavljaju, potrebno je definirati i u praksi provesti nazive
koji se uklapaju u definiciju da su upravne organizacije: uredi, slube, zavodi, direkcije,
instituti i komisije.
Upravne organizacije mogu biti samostalne ili u sastavu odreenih organa uprave
zavisno od toga da li je potrebno poslove iz nadlenosti upravne organizacije, odnosno
strune i s njima povezane upravne poslove zbog specifinosti i uzajamne povezanosti s
poslovima organa uprave postaviti u okvir organa uprave ili oni zbog svog karaktera
zahtijevaju da ih obavlja samostalna upravna organizacija.
Za obavljanje strunih i drugih poslova za potrebe organa zakonodavne i izvrne vlasti
i organa uprave mogu se uspostaviti odreene strune, tehnike i druge slube, kao zajednike
ili samostalne, o emu odluuje Parlamentarna skuptina BiH, Predsjednitvo BiH, odnosno
Vijee ministara BiH.
Vano je napomenuti da se u nadlenost ovih slubi ne mogu davati poslovi iz
djelokruga organa uprave, a da se, to se tie unutranje organizacije, naina upravljanja,
finansiranja i drugog, na ove slube primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na organe
uprave.
b) Unutranja organizacija organa uprave
Unutranja organizacija organa uprave utvruje se pravilnikom.
19
20
21
22
23
24
25
d) Kapitalni izdaci
Kapitalni izdaci:
a) inventar i druge pokretne stvari,
b) izdaci namijenjeni za nabavku opreme.
Organ uprave moe sredstva za kapitalne izdatke koristiti zajedno s drugim organima
uprave i drugim institucijama.
Vijee ministara BiH moe utvrditi da se pojedina sredstva obavezno zajedniki
koriste za sve organe uprave ili za dva ili vie organa uprave i odrediti nain njihovog
zajednikog koritenja.
Ministarstvo finansija i trezora BiH donosi propise i ope akte o materijalnofinansijskom poslovanju organa uprave.
11. Propisi i drugi akti organa uprave
Organi uprave donose ope akte iz svoje nadlenosti radi omoguavanja provoenja
zakona, te donose pojedinane akte.
Organi uprave mogu donositi akte samo kad su za to izriito ovlateni zakonom. Opi
akti objavljaju se u Slubenom glasniku BiH.
U skladu s ovim zakonom, opi akti su: uputstva, instrukcije i naredbe (u daljnjem
tekstu: opi akti).
Uputstvom se propisuje nain rada u obavljanju odreenih poslova uprave iz
nadlenosti organa uprave.
Instrukcijom se utvruju blia pravila za provoenje i primjenu odreenih zakona i
drugih propisa.
Naredbom se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji koja ima opi
znaaj.
12. Nadzor nad provoenjem zakona
Nadzor nad provoenjem Zakona o upravi vri Ministarstvo pravde BiH, putem
upravne inspekcije.
13. Primjena odredbi Zakona o upravi na odreene organe i slube u BiH
Odredbe Zakona o upravi o sredstvima za rad organa uprave shodno se primjenjuju na
Parlamentarnu skuptinu BiH, Predsjednitvo BiH, Vijee ministara BiH i njihove slube i
pravosudne institucije ako za pojedine od tih organa, slubi i institucija zakonom nije
drugaije odreeno.
Odredbe Zakona o upravi o rukovodiocima organa uprave, njihovim zamjenicima i
rukovodeim dravnim slubenicima na odgovarajui nain se primjenjuju na rukovodioce,
njihove zamjenike i rukovodee dravne slubenike u slubama organa uprave i drugih
organa, ako zakonom nije drugaije odreeno.
14. Kaznene odredbe
Novanom kaznom kaznit e se za prekraj javna korporacija, komora, javno
preduzee (drutvo), agencija i drugo pravno lice, kao i institucija s javnim ovlatenjima ako:
26
27
28
29
30
31
Stranka je lice:
a) po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili;
b) protiv kojeg se vodi postupak; ili,
c) koje radi zatite svojih prava i pravnih interesa ima pravo da uestvuje u
postupku.
Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko ili pravno lice.
Organi uprave i drugi organi, poslovne jedinice preduzea, naselje, grupa lica i dr. koji
nisu pravna lica, mogu biti stranke u postupku ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima
se rjeava u upravnom postupku.
Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na neko
pravo ili pravni interes dravnih slubenika i zaposlenika.
Fiziko lice koje je potpuno poslovno sposobno moe samo obavljati radnje u
upravnom postupku (procesna sposobnost). Za procesno nesposobno fiziko lice radnje u
postupku obavlja njegov zakonski zastupnik.
Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog
zastupnika.
Tokom cijelog postupka organ po slubenoj dunosti pazi da li lice koje se pojavljuje
kao stranka moe biti stranka u upravnom postupku i da li stranku zastupa njegov
predstavnik, odnosno zakonski zastupnik.
4. Podnesci
Pod podnescima se podrazumijevaju:
a) zahtjevi;
b) obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka;
c) prijedlozi;
d) prijave;
e) molbe;
f) albe;
g) prigovori;
h) druga saopenja kojima se pojedinci ili pravna lica obraaju organima uprave.
Podnesci se, u pravilu, predaju:
a) neposredno ili alju potom pismeno;
b) usmeno saopavaju na zapisnik kod organa uprave;
c) alju faksom ili telegrafski, ako nije drugaije propisano;
d) telefonom, ako se radi o kratkim i hitnim saopenjima i ako je to po prirodi stvari
mogue.
Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se u vezi s njim
moglo postupiti.
Podnesak mora posebno sadravati:
a) oznaavanje organa kojem se upuuje;
b) predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog;
c) ko je zastupnik, odnosno punomonik stranke, ako ga ima; i
d) ime, prezime i adresu podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.
Podnesak mora biti vlastoruno potpisan. Izuzetno, podnesak moe potpisati umjesto
podnosioca njegov suprunik, jedan od roditelja, sin ili ki ili advokat koji je sastavio
podnesak po ovlatenju stranke, te to lice mora na podnesak staviti svoje ime i adresu. Ako je
podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, podnesak e potpisati drugo pismeno lice i
staviti na podnesak svoje ime i adresu.
32
33
Ako se pozivu nije odazvalo vojno lice ili pripadnik policije, organ e se obratiti
nadlenoj vojnoj komandi, odnosno organu policije tog lica, sa zahtjevom da se on dovede, a
moe ga i kazniti, odnosno odrediti da snosi trokove.
6. Zapisnik i slubena zabiljeka
a) Zapisnik
O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim
izjavama stranaka ili treih lica u postupku, sastavlja se zapisnik.
U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj, datum i mjesto gdje se
obavlja radnja, dan i sat kada se obavlja radnja i predmet u kojem se ona obavlja, imena
slubenih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih lica koja su
prisutna izvoenju radnje.
Zapisnik treba da sadri tano i kratko naveden tok i sadraj u postupku izvrene
radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je
predmet postupka. U zapisnik se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene
pri izvoenju radnje, te se, prema potrebi, prilau zapisniku.
Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih lica koja uestvuju u postupku, a koja su
znaajna za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi i njihovim
rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se tokom slubene radnje donesu.
Ako se neko sasluanje obavlja uz pomo tumaa (prevodioca), oznait e se na kojem
je jeziku sasluani govorio i ko je bio tuma (prevodilac).
Zapisnik se vodi tokom obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana
zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se
potpisati.
Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e
se navesti da je bilo prekida.
Ako su tokom radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i sl., te
akte e svojim potpisom ovjeriti slubeno lice i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati
koji su akti uzeti.
Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u formi
knjige ili drugih sredstava evidencije.
Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koji su
precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava
slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka.
U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve
zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.
Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim licima i ostalim licima koja
uestvuju u radnji postupka. Ova lica imaju pravo i sama pregledati zapisnik i stavljati svoje
primjedbe, a slubeno lice obavezno je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je
zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, a ako jesu, ukratko e se upisati
njihov sadraj. Te primjedbe potpisat e lice koje ih je dalo. Zatim e se pristupiti
potpisivanju zapisnika na nain da se prvo potpiu lica koja su sasluana, odnosno koja su
davala izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slubeno lice koje je
rukovodilo radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.
Stranka, svjedok, vjetak i drugo lice koje je sasluano u postupku potpisat e se ispod
onog dijela zapisnika gdje je upisana njegova izjava.
Ako su vrena suoavanja, dio zapisnika o tome potpisat e lica koja su suoena.
34
Ako zapisnik ima vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na
kraju svojim potpisom ovjeriti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka i lice ija je
izjava upisana na kraju lista.
Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.
Ako lice koje treba potpisati zapisnik nije pismeno ili ne moe pisati, potpisat e ga
jedno pismeno lice koje e staviti i svoj potpis.
Ovo ne moe biti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka, kao ni zapisniar.
Ako neko lice nee da potpie zapisnik ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se
upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojeg je potpis uskraen.
Zapisnik je javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih
izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluano lice stavilo primjedbu da nisu
pravilno sastavljeni.
Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
b) Slubena zabiljeka
O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih lica koje ne utiu bitno na
rjeenje stvari, o upravljanju tokom postupka, o saopenjima, slubenim zapaanjima,
usmenim uputstvima i nalazima, kao i okolnostima koje se tiu samo unutranjeg rada organa
kod kojeg se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu
sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubeno lice koje ju je sastavilo, uz oznaku
datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se
odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava.
7. Dostava
Dostava je posebna radnja organa kojom se vri predaja pismenog akta pismena
(poziv, rjeenje, zakljuak i drugi slubeni akt) licu kojem je akt namijenjen (adresatu), uz
ovjeravanje same predaje.
S obzirom da se za dostavu akta vezuju vrlo vane pravne posljedice, a posebno u
odnosu na rokove za albu i djelovanje akta, pravni znaaj dostave je veoma veliki. Cilj
dostave je da pismeno stigne na vrijeme licu kojem je namijenjeno, jer je djelovanje pismena
vezano za vrijeme kada je urueno. U pravilu, pismena koja nisu uruena ne mogu proizvesti
pravno djelovanje.
S obzirom na znaaj dostave pismena u upravnom postupku, predvieno je vie
pravila dostave. Osnovno pravilo je da se pismeno dostavlja licu kojem je namijenjeno (lina
dostava), a samo kada to nije mogue, dostava se vri na drugi nain (posredna dostava).
Osim toga, u upravnom postupku predvieni su i posebni sluajevi dostave pismena
(zakonskom zastupniku i punomoniku za prijem pismena, organima vlasti, preduzeima drutvima, ustanovama i drugim pravnim licima, preko organa uprave BiH nadlenog za
vanjske poslove i ustanove za izvrenje zatvorskih kazni i javnim obavjetenjem).
8. Nain dostave pismena
Dostava pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po
pravilu, tako to se ono predaje licu kojem je namijenjeno.
Dostava se vri potom ili je vri organ preko svog slubenog lica. Lice kojem se
pismeno dostavlja moe biti pozvano radi prijema pismena samo izuzetno, kada to zahtijeva
priroda ili znaaj pismena koje se uruuje, ako je takva dostava predviena posebnim
propisom.
35
Nain dostave odreuje organ ije se pismeno dostavlja, u skladu s odredbama ZUP-a.
Dostava se vri samo radnim danom i to danju, ali organ ije se pismeno dostavlja
moe izuzetno, iz naroito vanih razloga, odrediti da se dostava izvri u nedjelju ili drugog
neradnog dana dravnog praznika, kada se moe vriti i dostava potom.
Dostava se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposleno lice kojem
se dostava treba izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu. Dostava se moe izvriti
i van ovih prostorija, ako lice kojem se pismeno dostavlja pristane da ga primi, a ako tih
prostorija nema, takvom licu moe se izvriti dostava gdje se ono zatekne.
9. Obavezna lina dostava pismena
Dostava se mora izvriti lino onome kome je pismeno namijenjeno, u sluajevima
kada:
a) je takva dostava odreena ZUP-om ili drugim propisom;
b) od dana dostave poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produiti;
c) to odredi organ koji je naredio dostavu.
Smatra se da je izvrena lina dostava advokatu i predajom pismena licu zaposlenom u
advokatskom uredu.
Kada se lice kojem se dostava treba lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na
radnom mjestu ili se u advokatskom uredu ne zatekne lice koje je u njemu zaposleno,
dostavlja e ga obavijestiti kada i na kojem mjestu pismeno moe nai, pa e mu kod nekog
od lica preko kojih se moe izvriti posredna dostava (odrasli lan njegovog domainstva,
komija koji na to pristaje, lice zaposleno s licem kojem se pismeno treba dostaviti, lice
zaposleno u advokatskom uredu, zastupnik za prijem pismena kojeg odredi organ koje vodi
postupak) ostaviti pismeno obavjetenje da u odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno
na radnom mjestu, radi prijema pismena. Ako i poslije toga pismeno ne mogne biti urueno,
dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine boravita lica ili poti njegovog
boravita, a na vratima stana pribit e pismeno obavjetenje o tome gdje se pismeno nalazi i
tada se smatra da je dostava izvrena.
Dostavom pismena zakonskom zastupniku ili punomoniku za prijem pismena smatra
se da je dostava izvrena samoj stranci.
10. Posredna dostava pismena
Kada se lice kojem se dostava treba izvriti ne zatekne u svom stanu, ona se vri
predajom pismena nekom od odraslih lanova njegovog domainstva, a ako se ni oni ne
zateknu u stanu, pismeno se moe predati komiji, ako on na to pristane.
Ako se dostava vri na radnom mjestu licu kojem se pismeno treba dostaviti, a to lice
se tu ne zatekne, dostava se moe izvriti licu koje je na istom mjestu zaposleno, ako ono
pristane da primi pismeno. Dostava advokatu moe se izvriti i predajom pismena licu
zaposlenom u advokatskom uredu.
Dostava se ne moe izvriti licu koje u istom postupku uestvuje sa suprotnim
interesom.
Ako se utvrdi da je lice kojem se dostava treba izvriti odsutno i da mu se na navedeni
nain ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz
naznaku gdje se odsutno lice nalazi.
Ako je boravite lica kojem se dostava treba izvriti, i pored istraivanja, ostalo
nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e tom licu privremenog zastupnika i njemu
e predati pismeno.
36
Ako se dostava ne moe izvriti ni na ovaj posredan nain, a nije utvreno da je lice
kojem se dostava treba izvriti odsutno, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu
opine na ijem se podruju nalazi boravite lica kojem se dostava vri, ili poti u mjestu
njegovog boravita, ako se dostava vri potom. Na vratima stana lica kojem se dostava treba
izvriti dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je navedeno gdje se pismeno nalazi.
Na saopenju i na samom pismenu koje se trebalo da bude dostavljeno dostavlja e navesti
razlog ovakve dostave, kao i datum kada je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis.
Dostava se smatra izvrenom kada je saopenje pribijeno na vrata, s tim da oteenje ili
unitenje ovog saopenja koje je izvreno nakon pribijanja na vrata nema uticaja na valjanost
dostave.
O dostavi izvrenoj na ovaj nain obavijestit e se organ koji je naredio dostavu.
11. Posebni sluajevi dostave pismena
Posebni sluajevi dostave pismena su:
a) dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku;
b) dostava pismena punomoniku za prijem pismena;
c) dostava pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim
pravnim licima;
d) dostava pismena putem organa uprave BiH nadlenog za vanjske poslove;
e) dostava pismena javnim objavljivanjem.
a) Dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku
Dostava pismena zakonskom zastupniku i punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na
nain propisan za linu - neposrednu i posrednu dostavu.
Ako vie stranaka ima zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom
predmetu, dostava za sve njih vri se tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako
stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostava izvri samo jednom od njih.
b) Dostava pismena punomoniku za prijem pismena
Stranka moe ovlastiti odreeno lice kojem treba da se vre sve dostave za nju. Kada
stranka pismeno obavijesti o tom ovlatenju organ koji vodi postupak, taj organ obavezan je
sve dostave vriti ovom punomoniku (punomonik za prijem pismena).
Punomonik za prijem pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.
Ako bi neposredna dostava stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znaajno
odugovlaila postupak, slubeno lice koje vodi postupak moe naloiti stranci da po
odreenom predmetu, a u odreenom roku postavi u sjeditu organa punomonika za prijem
pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe odrediti stranci privremenog
zastupnika za prijem pismena.
Kada se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju
punomonika u BiH, pozvat e se pri dostavi prvog pismena da u odreenom roku postave
punomonika ili punomonika za prijem pismena, te e se upozoriti da e im se, ako u
ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za
prijem pismena, odnosno privremeni zastupnik.
Dostavom pismena punomoniku za prijem pismena smatra se da je dostava izvrena
stranci kojoj se pismeno trebalo dostaviti.
Kada vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima
nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu
37
38
39
40
41
42
43
44
kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili
dati izjavu.
Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije
sasluati. Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubenog lica koje vodi
postupak. Slubeno lice koje vodi postupak moe ve sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a
svjedoke iji se iskazi ne slau moe suoiti.
Lice koje zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne moe doi po pozivu ispitat e se u
svom stanu.
Svjedok e prethodno biti upozoren da je duan govoriti istinu, da ne smije nita
preutjeti i da se moe na svoju izjavu zakleti, pa e mu biti predoena i posljedica davanja
lane izjave.
Od svjedoka e se uzeti opi lini podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje,
boravite, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti
ispitan i o okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o
kojem je rije, a naroito o njegovim srodnikim odnosima prema strankama.
Slubeno lice koje vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti
svjedoenje. Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozvat e se
da iznese ta mu je o tome poznato.
Nije dozvoljeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se trebalo
odgovoriti.
Osim toga, svjedoka e se uvijek pitati odakle mu je poznato ono ta svjedoi.
Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat e se uz pomo tumaa
(prevodioca). Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem,
pozvat e se da pismeno odgovara. Ako se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvat
e se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe sporazumjeti.
Nakon to saslua svjedoka, slubeno lice koje vodi postupak moe odluiti da
svjedok poloi zakletvu na svoju izjavu. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji
ne moe dovoljno shvatiti znaaj zakletve.
Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rijei: Zaklinjem se da sam o svemu o
emu sam ovdje pitan govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nisam preutio.
Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se tako to potpisuju tekst zakletve, a
gluhi svjedoci proitat e tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju ni itati ni
pisati, zaklet e se uz pomo tumaa.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez
odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti sasluan, organ koji vodi
postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe ga i
novano kazniti.
Ako svjedok doe pa bez opravdanog razloga odbije svjedoiti i ako je upozoren na
posljedice odbijanja, moe se kazniti novano, a ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe se
jo jedanput novano kazniti.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubeno lice koje vodi postupak
ponitit e zakljuak o kazni ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane svjedoiti,
slubeno lice moe ponititi zakljuak o kazni.
Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni dozvoljena je posebna alba.
20. Izjava stranke
Izjava stranke moe u upravnom postupku posluiti kao dokaz, i to u sluajevima:
a) ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva
injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava;
45
46
47
kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na osnovu kojih je stvar
rijeena. U ovakvim stvarima rjeenje se moe izdati i na propisanom obrascu.
U ostalim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka,
izvedene dokaze i utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni
dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen neki od zahtjeva stranaka, razloge koji, s obzirom na
utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kako je dato u izreci i pravne propise
na osnovu kojih je rijeena upravna stvar.
Kada je nadleni organ u skladu sa zakonom ili drugim propisom ovlaten da rijei
stvar po slobodnoj ocjeni, duan je u obrazloenju navesti i propis u kojem je predvieno
rjeenje po slobodnoj ocjeni, te izloiti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodi. Ovi
razlozi ne moraju se navesti kada je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom
izriito predvieno.
Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvieno da se u rjeenju donesenom
po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ prilikom donoenja rjeenja
rukovodio, u obrazloenju rjeenja navode se opi podaci koje po ovom zakonu sadri
obrazloenje, propis kojim je organ ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim
je ovlaten da ne mora navesti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio.
Pouka o pravnom lijeku
Poukom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti
albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.
Kada se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u pouci se navodi naziv organa kojem se
alba izjavljuje, naziv organa kojem se, u kojem roku i s kolikom taksom alba predaje, s tim
da se navede i da se alba moe izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rjeenje.
Kada se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u pouci se navodi naziv i sjedite
suda kojem se tuba podnosi, u kojem roku i s kolikom taksom, a kada se moe pokrenuti
drugi postupak pred sudom, navodi se sud kojem se moe obratiti i u kojem roku.
Kada je u rjeenju data pogrena pouka, stranka moe postupiti po vaeim propisima
ili po pouci. Stranka koja postupi po pogrenoj pouci, ne moe zbog toga imati tetnih
posljedica.
Kada u rjeenju nije data nikakva pouka ili je pouka nepotpuna, stranka moe postupiti
po vaeim propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je rjeenje donio
dopunu rjeenja. U tom sluaju rok za albu, odnosno sudsku tubu tee od dana dostave
dopunjenog rjeenja.
Kada je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv
tog rjeenja nema mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu
tee od dana dostave rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedozvoljena, ako stranka
nije ve prije toga podnijela albu nadlenom organu.
Kada protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se
protiv tog rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje
upravnog spora, ovaj rok joj tee od dana dostave rjeenja kojim joj je alba odbaena, ako
stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor.
Pouka o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije
obrazloenja.
Rjeenje potpisuje lice koje je ovlateno da donese rjeenje.
Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavajui, ako ovim zakonom
ili posebnim propisom nije drugaije odreeno.
48
Kada je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis
rjeenja, a kada je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu sa zakljukom i
ovjeren prijepis takvog rjeenja izdaje se strankama.
Kada je rije o stvari koja se tie veeg broja odreenih lica, moe se za sva ta lica
donijeti jedno rjeenje, ali ona moraju biti imenovana u dispozitivu, a u obrazloenju rjeenja
moraju biti izloeni razlozi koji se na svako od njih odnose. Ovakvo rjeenje mora se dostaviti
svakom od tih lica, osim u sluaju predvienom zakonom.
Ako je rije o stvarima koje se tiu veeg broja lica koja organu nisu poznata, moe se
za sve njih donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih moe
lako utvrditi na koja se lica rjeenje odnosi.
U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u
javni interes ni u interes drugog lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku
slubene zabiljeke, u spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drugaije
propisano. Takvo rjeenje se, u pravilu, saopava stranci usmeno, a pismeno joj se mora izdati
ako ona to trai. Takvo rjeenje, u pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi
stvari potrebno. Ovakvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu.
Usmeno rjeenje
Kada je rije o preduzimanju izuzetno hitnih mjera radi osiguranja javnog mira i
sigurnosti ili otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadleni
organ, odnosno ovlateno slubeno lice nadlenog organa moe donijeti rjeenje i usmeno i
narediti njegovo izvrenje bez odgaanja, s tim to je duno donijeti pismeno rjeenje
najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. Sadraj pismenog
rjeenja mora odgovarati sadraju usmenog rjeenja.
24. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje
Djelimino rjeenje je rjeenje kojim se rjeava samo o nekim pitanjima iz
cjelokupnog postupka o jednoj upravnoj stvari. Naime, kada se o jednoj stvari rjeava u vie
taaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje i kada se pokae svrsishodnim da se o
tim takama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim
takama.
to se tie pravnih lijekova i izvrenja, djelimino rjeenje smatra se samostalnim
rjeenjem.
Dopunsko rjeenje je rjeenje kojim nadleni organ, koji nije rjeenjem odluio o
svim pitanjima koja su bila predmet postupka, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti,
rjeava o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena. Ako prijedlog stranke za
donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o tome dozvoljena je posebna
alba. Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez
ponovnog provoenja ispitnog postupka. to se tie pravnih lijekova i izvrenja, dopunsko
rjeenje smatra se samostalnim rjeenjem.
Privremeno rjeenje je rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili
odnosi, kada je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti takvo
rjeenje. Privremeno rjeenje donosi se na osnovu podataka koji postoje u vrijeme njegovog
donoenja. U takvom rjeenju mora biti izriito naznaeno da je privremeno. Donoenje
privremenog rjeenja po prijedlogu stranke nadleni organ moe usloviti davanjem osiguranja
za tetu koja bi mogla nastati za protivnu stranku uslijed izvrenja tog rjeenja, u sluaju da
osnovni zahtjev predlagaa ne bude uvaen. to se tie pravnih lijekova i izvrenja,
49
50
51
52
53
54
55
56
zakonitosti upravnog akta, jer stranka bre dolazi do svojih prava, s obzirom da se upravna
stvar okonava na sudu i ne vraa se ponovo nadlenom organu na rjeavanje.
Sud u upravnom sporu moe sam rijeiti upravnu stvar (meritorno rjeavanje) i u
sluaju utnje uprave. Naime, kada nadleni organ po zahtjevu stranke ne donese
odgovarajui upravni akt u odreenom roku, koji bi trebalo da bude konaan (nema mjesta
albi), stranka moe pokrenuti upravni spor isto kao da je njen zahtjev rijeen negativno. Tada
sud donosi presudu i odreuje rok u kojem nadleni organ treba da donese upravni akt. Ali,
ako taj organ ni u ovom naknadom roku ne postupi po presudi, sud e, uz ispunjenje
odreenih uslova, na zahtjev stranke donijeti rjeenje koje u svemu zamjenjuje upravni akt tog
organa.
I na kraju, sluaj spora pune jurisdikcije poznaje i Zakon o upravnom postupku. Tako
npr. stranka moe, uslijed vanrednog ukidanja rjeenja koje je izvreno, pretrpjeti odreenu
tetu. Tada ona ima pravo na naknadu, ali samo stvarne tete o emu odluuje takoer sud u
upravnom sporu.
3. Ostale vrste upravnih sporova
Osim podjele upravnih sporova na spor o zakonitosti upravnog akta i spor pune
jurisdikcije, koja je napravljena s obzirom na ovlatenja suda u vezi s odluivanjem u
upravnom sporu, u naoj pravnoj teoriji postoje i podjele na: objektivne i subjektivne upravne
sporove ili na prethodne i naknadne upravne sporove.
Subjektivnim upravnim sporom nazivamo onaj koji pokree fiziko lice (pojedinac) ili
pravno lice radi povrede svog subjektivnog prava, a objektivni upravni spor je onaj koji se
vodi radi povrede objektivnog prava, odnosno radi ispitivanja zakonitosti upravnog akta, bez
obzira o ijem je pravu rije. Tako npr. kada tuilac ili drugi ovlateni organ istupa u
upravnom sporu traei da se ispita da li je upravnim aktom povrijeen zakon u korist
pojedinca, tada se u stvari ispituje povreda objektivnog prava, pa e to biti i objektivni spor.
Prethodnim upravnim sporom nazivamo onaj u kojem sud rjeava upravni spor, a da
prije toga o toj upravnoj stvari nije postupao nadleni organ (npr. utnja uprave), a naknadni
upravni spor je onaj kada sud rjeava u upravnom sporu, nakon donesenog upravnog akta u
upravnom postupku. Prema tome, spor o zakonitosti upravnog akta je uvijek naknadni upravni
spor, dok spor pune jurisdikcije moe biti i naknadni i prethodni.
C. PREDMET UPRAVNOG SPORA I NJEGOVE KARAKTERISTIKE
Predmet upravnog spora, kako je ve naglaeno, jeste ispitivanje zakonitosti upravnog
akta, pri emu treba imati u vidu da se zakonitost upravnog akta moe ispitivati i s aspekta
primjene materijalnog prava i s aspekta primjene formalnog prava. Ispitujui zakonitost
upravnog akta, sud se ograniava na ispitivanje samo zakonitosti njegovog dispozitiva, to
znai da se zakonitost obrazloenja ne ispituje, s obzirom da se ono i ne pobija.
Zakonitost upravnog akta ispituje se s aspekta pravilne primjene propisa koji su
primijenjeni u konkretnom sluaju (materijalnih i formalnih), odnosno propisa koji su vaili u
vremenu kada je odreeni upravni akt donesen, s izuzetkom da neki propisi doneseni kasnije
imaju retroaktivnu (povratnu) snagu.
Ispitivanjem zakonitosti upravnog akta s aspekta primjene materijalnog prava, sud, u
stvari, ispituje da li je akt, koji se tubom osporava, uope pravilan, odnosno da li je pravilno
primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opi akt.
Ali, ispitivanjem zakonitosti upravnog akta, u vezi s primjenom formalnog prava, sud ispituje
pravilnost provoenja postupka koji je prethodio donoenju upravnog akta, a naroito u vezi s
pravilnou utvrenog injeninog stanja ili pravilnou izvedenog zakljuka iz ve utvrenih
57
injenica. Osim toga, u okviru ispitivanja zakonitosti upravnog akta sud ispituje i pravilnu
primjenu propisa o nadlenosti za rjeavanje upravnih stvari, bilo da je u pitanju stvarna ili
mjesna nadlenost.
Kada je rije o upravnim aktima, koja nadleni organi donose po slobodnoj
(diskrecionoj) ocjeni, tada se ne moe govoriti o nepravilnoj primjeni propisa, ali samo pod
uslovom da je organ svoju slobodnu ocjenu koristio u granicama ovlatenja datih pravnim
propisima i u skladu s ciljem u kojem mu je to ovlatenje dato. Prema tome, ako nadleni
organ prekorai granice ovog ovlatenja ili ako to ovlatenje nije koristio u skladu s
pomenutim ciljem, sud bi mogao ispitivati zakonitost upravnog akta.
D. ORGANI NADLENI ZA RJEAVANJE U UPRAVNOM SPORU
Kao to je ve navedeno, u naem pravnom sistemu voenje upravnih sporova
povjereno je sudovima. Time se, u stvari, u punoj mjeri ostvaruje sudska kontrola rada
upravnih institucija u rjeavanju upravnih stvari. Polazei od vrsta organa i drugih institucija
iji se upravni akt osporava, kao i od karaktera upravnog akta, ZUS razgraniava nadlenost
sudova za voenje upravnog spora.
Upravne sporove na nivou BiH rjeava Sud BiH.
E. POKRETANJE UPRAVNOG SPORA
1. Mogunost pokretanja upravnog spora
Upravni spor mogue je pokrenuti samo protiv upravnih akata i to konanih upravnih
akata, a to su najee upravni akti doneseni u drugom stepenu. Upravni spor moe se
pokrenuti i protiv upravnih akata denesenih u prvom stepenu, ali samo pod uslovom da se
protiv takvih akata ne moe izjaviti alba u upravnom postupku, odnosno protiv kojih nema
mjesta albi.
ZUS poznaje i izuzetak od pravila da se upravni spor moe pokrenuti samo protiv
upravnih akata na isti nain kao izuzetak za mogunost izjavljivanja albe protiv upravnih
akata donesenih u prvom stepenu. Naime, u upravnom postupku jedan od glavnih uslova da se
alba moe izjaviti protiv upravnih akata u prvom stepenu je i postojanje upravnog akta. Ali,
ZUS kao i ZUP predvia mogunost pokretanja upravnog spora i kada nema upravnog akta,
odnosno kada nadleni organ ne donese odgovarajui upravni akt povodom zahtjeva stranke u
prvom stepenu, kao i albe u drugom stepenu, svakako pod uslovima predvienim u ZUS-u.
Od pravila da se upravni spor moe pokrenuti protiv svih upravnih akata, postoje
izuzeci kada se on ipak ne moe voditi, i to:
a) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana
izvan upravnog spora;
b) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je po izriitoj zakonskoj
odredbi iskljuen upravni spor, osim kada je organ pri donoenju upravnog akta
prekoraio granice u nadlenosti;
c) protiv upravnih akata koje su donijeli domovi Parlamentarne skuptine BiH,
Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH.
2. Razlozi pobijanja upravnog akta
Upravni akt moe se pobijati zbog toga to:
a) u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu
ili opi akt;
58
59
60
Tuilac moe sve do donoenja odluke odustati od tube, i u tom sluaju sud
obustavlja postupak rjeenjem. Postupak e se obustaviti i u sluaju kada organ u toku
upravnog spora donese novi upravni akt (npr. izmijeni ili poniti upravni akt u vezi s
upravnim sporom) kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt, ili kada u sluaju utnje
administracije donose novi upravni akt, a tuilac izjavi da je tim ili naknadno donesenim
aktom zadovoljan. U sluaju da tuilac ne bude zadovoljan tim aktom, sud e nastaviti
postupak.
Za razliku od upravnog postupka, u upravnom sporu nije data mogunost sudu da
cijeni o tome hoe li produiti voenje spora i pored odustajanja stranke od tube, ako je to u
opem interesu. Ovo zbog toga to se upravni spor moe pokrenuti i voditi samo po tubi
stranke, a ne i po slubenoj dunosti.
6. Djelovanje tube na izvrenje upravnog akta
Za razliku od albe u upravnom postupku, tuba u upravnom sporu, u pravilu, ne
spreava izvrenje osporenog upravnog akta. Meutim, ZUS predvia i sluajeve, kao
izuzetke, u kojima ipak tuba ima odgoeno djelovanje koje se tie izvrenja osporenog
upravnog akta. Odgoeno djelovanje tube koje se tie izvrenja upravnog akta moe biti
obavezno, a moe biti i fakultativno. Obavezno djelovanje tuba ima u sluaju kada bi
izvrenje osporenog upravnog akta tuiocu nanijelo teko popravljivu tetu, a odgaanje nije
protivno interesu, niti bi se njime nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Tada je
organ iji se akt izvrava, odnosno organ nadlean za izvrenje (ako je u pitanju akt institucije
koja nije ovlatena za izvrenje) duan na zahtjev tuioca, uz koji e priloiti dokaz o
podnesenoj tubi, odgoditi izvrenje osporenog upravnog akta. Na zahtjev tuioca za
odgaanje izvrenja, organ mora donijeti rjeenje najkasnije u roku od tri dana od dana
prijema takvog zahtjeva.
Organ iji se akt izvrava, odnosno organ nadlean za izvrenje moe (fakultativno) i
iz drugih razloga, koje e cijeniti u svakom konkretnom sluaju, odgoditi izvrenje osporenog
upravnog akta, ako to dozvoljava javni interes. I u jednom i u drugom sluaju odgaanje
izvrenja osporenog upravnog akta traje sve do konane sudske odluke.
F. POSTUPAK PO TUBI
Polazei od specifinosti pojedinih faza postupka po tubi, razlikujemo prethodni i
redovni postupak.
1. Prethodni postupak
U ovom postupku ispituje se formalna ispravnost tube, odnosno da li je tuba uredna
to se tie njenog sadraja i da li je pravovremena, dozvoljena i podnesena od ovlatenog lica.
Prema tome, i prethodni postupak po tubi ima, u stvari, dvije faze. U prvoj fazi
prethodnog postupka tuba se ispituje u pogledu njenog sadraja, odnosno da li je ona
potpuna i razumljiva, a u drugoj fazi prethodnog postupka, ispravnost tube ispituje se u
pogledu njene pravovremenosti, dozvoljenosti i da li je podnesena od ovlatenog lica.
Po neurednoj tubi u pogledu njenog sadraja postupa se na isti nain kao i po
neurednim podnescima u upravnom postupku. Naime, kada sud ustanovi da je tuba
nepotpuna ili nerazumljiva, duan je pozvati tuioca i pouiti u kojem pravcu treba da otkloni
nedostatke, a osim toga ukazati mu i na posljedice ako ne postupi po traenju suda. Ako
tuilac ne otkloni takve nedostatke u tubi, a oni spreavaju rad suda po toj tubi, sud e je
odbaciti rjeenjem kao neurednu. Ali, kada sud nae da je osporeni upravni akt nitavan, tada
61
tubu, i pored njene neurednosti, nee odbaciti, nego e takav akt oglasiti nitavnim
(nepostojeim). Ovo zbog toga jer je sud duan po slubenoj dunosti paziti na nitavnost
upravnih akata, pa ak i u prethodnom postupku, bilo da je u pitanju ispitivanje ispravnosti
tube u pogledu urednosti ili njene pravovremenosti, dozvoljenosti i podnoenja od
ovlatenog lica. Sluajevi nitavnosti upravnog akta predvieni su Zakonom o opem
upravnom postupku.
Pravovremenost tube ispituje se kako u sluaju njenog podnoenja u propisanom
roku, tako i u sluaju njenog podnoenja prije vremena. Pravovremenom tubom smatra se
ona koji je podnesena u roku od 30 dana od dana prijema upravnog akta koji se osporava.
Prema tome, nepravovremena je svaka tuba podnesena po isteku ovog roka. Preuranjenom
tubom smatra se ona tuba koja je podnesena prije isteka roka propisanog za donoenje
konanog upravnog akta, a to je bilo najee u sluaju utnje uprave. Tako npr., ako
drugostepeni organ nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku
donio rjeenje po albi stranke protiv prvostepenog organa, a ne donese ga ni u daljnjem roku
od sedam dana po ponovljenom traenju, stranka moe pokrenuti upravni spor, kao da je
njena alba odbijena (utnje uprave). Meutim, ako stranka prije ovih rokova podnese takvu
tubu, ona se smatra preuranjenom, odnosno tubom podnesenom prije vremena. Prema tome,
kada sud naie na tubu podnesenu po isteku propisanog roka ili prije roka u spomenutom
sluaju utnje uprave, duan je tubu odbaciti kao nepravovremenu, odnosno preuranjenu.
Doputenost tube ispituje se u vezi s karakterom akta koji se njome osporava. Ve je
naglaeno da se upravni spor, s manjim izuzecima, moe pokrenuti samo protiv upravnog
akta, a to je upravni akt koji se donosi u upravnom postupku u formi rjeenja ili zakljuka.
Upravni akt ima odreene karakteristike, koje proizlaze iz njegove definicije u ZUS-a (lan
9.), a to je onaj akt kojim organ, preduzee ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja
rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije u nekoj upravnoj
stvari. Prema tome, najvanije karakteristike upravnog akta su:
a) da je akt donio organ, ustanova ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja;
b) da je akt donesen u nekoj upravnoj stvari; i
c) da je aktom odlueno o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili
organizacije.
Ako aktu nedostaje neki od ovih elemenata, onda se on ne bi mogao smatrati
upravnim aktom, pa prema tome, protiv takvog akta nije mogue ni pokrenuti upravni spor.
To znai da je sud, ako naie na ovakav akt, duan tubu odbaciti.
Doputenost tube ispituje se u pogledu koritenja redovnog pravnog lijeka (albe) u
upravnom postupku. Tu se, prije svega, ispituje da li se protiv upravnog akta, koji se tubom
osporava, mogla izjaviti alba, pa ako nije ili nije izjavljena pravovremeno, sud e takoer
tubu odbaciti, jer se takav upravni akt ne smatra konanim.
Doputenost tube dalje se ispituje i u pogledu zakonskih prepreka za mogunost
voenja upravnog spora protiv odreenog upravnog akta. I sam ZUS stavio je odreenu
prepreku da se upravni spor moe voditi protiv odreenih upravnih akata o emu je ve bilo
govora.
Prema tome, kada sud naie na akt protiv kojeg se ne moe voditi upravni spor, zato
to je iskljuen, bilo u sluajevima koji su navedeni u ZUS-u ili u drugom zakonu, on e
tubu odbaciti kao nedozvoljenu.
I na kraju, doputenost tube sud treba da ispita i u pogledu postojanja ve donesene
pravosnane presude u upravnom sporu po istoj stvari (res iudicata), i u tom e sluaju
takoer tubu odbaciti kao nedozvoljenu.
Kako je ve navedeno, upravni spor ne moe pokrenuti svako lice, nego samo
odreena lica o kojima je ve bilo govora. Ali isto tako, lice koje eli da pokrene upravni
spor, pored toga to ima stranaku legitimaciju, treba da ima i aktivnu legitimaciju, odnosno
62
da se aktom koji ono tubom osporava vrijea neko njegovo pravo ili neposredni lini interes
zasnovan na zakonu. Ovu legitimaciju tuioca u upravnom sporu nije teko utvrditi kada je u
pitanju povreda nekog njegovog prava. Zato je mnogo tee tu legitimaciju utvrditi onda kada
smatra da mu je upravnim aktom povrijeen neposredni lini interes zasnovan na zakonu.
Neposrednim interesom smatra se samo onaj koji je u direktnoj vezi s upravnim aktom
koji se osporava.
Lini interes postoji onda kada je upravni akt u neposrednoj vezi s linou tog a ne
nekog drugog lica.
Interes zasnovan na zakonu (legitimni interes) je onaj koji proizlazi iz neke pravne
norme, bilo da je ona iz zakona, drugog propisa ili opeg akta. Prema tome, kada se utvrdi da
je tuilac, i pored toga to ima stranaku legitimaciju, odnosno da se aktom koji se tubom
osporava ne dira u neko njegovo pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, on e
takvu tubu odbaciti kao izjavljenu od neovlatenog lica.
2. Redovni postupak
Postupak do donoenja presude
Za razliku od prethodnog postupka u kojem se ispituje formalna ispravnost tube u
upravnom sporu, u redovnom postupku se, u stvari, postupa po tubi i ispituje zakonitost
upravnog akta, odnosno ispituje opravdanost tubenog zahtjeva i donosi odgovarajua odluka.
Meutim, i u ovoj fazi postupka po tubi sud moe rjeavati o odreenim pitanjima
koja se inae rjeavaju u prethodnom postupku, ako za takvo rjeavanje nisu u to vrijeme bili
sazreli uslovi. Osim toga, u ovoj fazi postupka sud moe ponititi upravni akt i bez
dostavljanja tube na odgovor protivnoj stranci, ako u aktu nae takve nedostatke, koji
spreavaju ocjenu o njegovoj zakonitosti. Prema tome, ako uzmemo da redovni postupak po
tubi poinje dostavljanjem tube na odgovor tuenoj stranci, onda bi ispitivanje suda u
pogledu postojanja bitnih nedostataka u upravnom aktu, koji spreavaju ocjenu zakonitosti
akta, bila meufaza u postupku po tubi izmeu prethodnog i redovnog postupka. Bitni
nedostaci u upravnom aktu su oni koji su sudu dovoljni da, bez provoenja postupka, nae da
je upravni akt nezakonit, odnosno da ti nedostaci ine akt nezakonitim. Tako je npr. ZUP
propisao oblik i sastavne dijelove rjeenja, kao i neke neophodne dijelove, pa ako u upravnom
aktu nedostaje npr. dispozitiv, onda to samo po sebi predstavlja bitan nedostatak u upravnom
aktu, to ga ini nezakonitim.
Nakon to ispita tubu u pogledu njene formalne ispravnosti i njenih eventualnih
bitnih nedostataka, koji bi spreavali ocjenu zakonitosti osporenog upravnog akta, sud po
jedan prijepis tube s prilozima dostavlja na odgovor tuenoj stranci i zainteresiranim licima,
ako ih ima. Tuenoj stranci daje se i rok u svakom konkretnom sluaju, u kojem treba dati
odgovor na tubu. Taj rok ne moe biti krai od osam ni dui od 30 dana. Dostavljajui
tuenoj stranci prijepis tube s prilozima radi davanja odgovora na tubu, sud e zatraiti da
mu se uz odgovor dostave i svi spisi koji se odnose na predmet. Meutim, s ciljem efikasnijeg
provoenja postupka po tubi, sudu je data mogunost da stvar rijei i bez spisa, ako tuena
stranka i poslije drugog traenja ne poalje spise predmeta ili ako izjavi da ih ne moe poslati.
Prema tome, pravo je tuene stranke da odlui hoe li dati odgovor na tubu, to e cijeniti u
svakom konkretnom sluaju, ali kada je rije o dostavljanju spisa predmeta, onda je to
obaveza tuene stranke, jer u protivnom sud stvar rjeava i bez spisa, to u veini sluajeva
njoj nee odgovarati. Ovo zbog toga to e sud, u pravilu, nemajui u vidu odgovarajue
injenice, ponititi upravni akt i vratiti na ponovni postupak.
U upravnim sporovima sud rjeava u nejavnoj sjednici, a izuzetno moe odluiti da se
odri usmena rasprava, ako nae da je to potrebno radi boljeg razjanjenja stanja stvari. Iz
63
64
Prema tome, upravni akt moe se pobijati, kako radi nepravilne primjene materijalnog
prava, tako i radi nepravilne primjene formalnog prava (pravila postupka).
Kada poniti upravni akt, sud predmet moe vratiti organu na ponovni postupak, ili
sam rijeiti upravnu stvar.
Sud e predmet vratiti organu na ponovni postupak kada:
a) u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima;
b) su injenice o bitnim takama nepotpuno utvrene;
c) je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog
stanja,
d) se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka, koji bi bili od
uticaja na rjeenje stvari.
Sud e sam rijeiti stvar (meritorno rjeavanje) kada:
a) bi ponitenje osporenog upravnog akta u navedenim sluajevima i vraanje stvari
nadlenom organu na ponovni postupak tuiocu izazvalo teko popravljivu tetu;
b) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta oigledno da je
injenino stanje drugaije od onoga koje je utvreno u upravnom postupku; i
c) je u istom upravnom sporu ve jednom poniten upravni akt a nadleni organ nije
u potpunosti postupio po presudi.
Sud stvar rjeava u meritumu, tako to sam utvruje injenino stanje, a moe ga
utvrditi na raspravi, preko jednog od lanova vijea, preko drugog suda ili drugog organa.
Tada se na raspravu poziva i stranka.
3. Odluke suda u upravnom sporu
Upravni spor rjeava se presudom koja se objavljuje odmah po zavrenoj raspravi
usmeno s navoenjem najvanijih razloga kojima se pri odluivanju rukovodilo. U sloenijim
stvarima sud moe odustati od usmenog objavljivanja presude, pa e je donijeti naknadno, a
najkasnije u roku od osam dana. Isto tako, kad sud treba da utvrdi neku injenicu, za ije
raspravljanje nije potrebna nova usmena rasprava, a usmenu raspravu je ve zavrio, tada
moe donijeti presudu i bez rasprave. I tu je propisan rok od osam dana koji tee od dana kada
sud tu injenicu utvrdi.
Osim presuda, sud u upravnom sporu donosi odluke i u formi rjeenja, naroito kada
odluuje o sporednim pitanjima tokom postupka (odbacivanje tube, obustava postupka i dr.).
Za rjeenja vae ista pravila kao i za presude, to je sluaj i u upravnom postupku u pogledu
rjeenja i zakljuaka.
Presuda, odnosno rjeenje sadri:
a) oznaku suda koji donosi presudu, odnosno rjeenje;
b) ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara;
c) oznaku stranaka i njihovih zastupnika, ako ih ima;
d) kratko izlaganje predmeta spora;
e) dan izricanja i objavljivanja presude, odnosno rjeenja;
f) dispozitiv koji mora biti odvojen od obrazloenja;
g) obrazloenje i pouku o albi, ako je dozvoljena.
Originalnu presudu, odnosno rjeenje potpisuje predsjednik vijea i zapisniar, a
strankama se izdaje u formi ovjerenog prijepisa.
G. UPRAVNI SPOR U SLUAJU UTNJE UPRAVE
Na isti nain na koji ZUP titi stranku u sluaju kad nadleni organ ili ustanova s
javnim ovlatenjima za rjeavanje odreenih upravnih stvari u propisanom roku ne donose
65
odgovarajui upravni akt povodom urednog zahtjeva stranke i daje joj pravo da moe izjaviti
albu drugostepenom organu, kao da je njen zahtjev odbijen, tako i ZUS omoguava stranci
da moe pokrenuti upravni spor. Naime, ako nadleni organ u odreenom roku ne donese
upravni akt koji bi trebalo da bude konaan, odnosno protiv kojeg nema mjesta albi, stranci
je data mogunost da zbog ovakve inertnosti uprave moe tubom pokrenuti upravni spor. U
praksi su najei sluajevi primjene ovog instituta, kada drugostepeni organ povodom albe
stranke ne donese odgovarajui upravni akt u roku od 30 dana od dana njene predaje, a ne
donese ga ni u naknadnom roku od sedam dana nakon intervencije stranke. Meutim, mogue
je da do primjene ovog instituta doe i kada uti prvostepena uprava, ali samo onda kada
protiv prvostepenog upravnog akta alba nije dozvoljena. To su, u stvari, oni izuzeci koji
iskljuuju pravo stranke na albu protiv prvostepenih akata, to je mogue uiniti samo
zakonom i pod uslovom da je zatita prava i zakonitosti stranci osigurana na drugi nain (npr.
putem upravnog spora). U tom sluaju stranka moe pokrenuti upravni spor radi toga to
prvostepeni upravni akt nije donesen u propisanom roku, jer je protiv takvog akta iskljueno
pravo na albu. Zato svi oni zakoni koji iskljuuju pravo na albu sadre i odredbe koje
stranke upuuju na zatitu prava i zakonitosti na drugi nain, a to moe biti putem upravnog
spora.
Kao to je ve navedeno, upravni spor najee se pokree kada uti drugostepena
uprava. Meutim, mogua je situacija da se on pokree i kada uti i prvostepena i
drugostepena uprava, a to e biti sluaj kada se protiv prvostepenog upravnog akta moe
izjaviti alba. Tako npr. ako prvostepeni organ ne donese upravni akt po zahtjevu stranke u
propisanom roku, stranka ima pravo izjaviti albu drugostepenom organu i od njega traiti da
naredi prvostepenom organu donoenje odgovarajueg upravnog akta ili da sam drugostepeni
organ donese upravni akt ako razlozi prvostepenog organa zbog nedonoenja akta nisu
opravdani. Meutim, moe se desiti, to je pokazala i praksa, da ni drugostepeni organ ne
preduzima nikakve mjere po traenju stranke, i u tom sluaju ona moe pokrenuti upravni
spor traei intervenciju nadlenog suda. Ali, da bi stranka mogla pokrenuti upravni spor u
ovakvim sluajevima, ZUS je obavezuje da, nakon proteka roka u kojem je drugostepeni
organ trebalo da preduzme odgovarajue mjere (30 dana), mora ponovo da se obrati tom
istom organu traei preduzimanje potrebnih mjera (da naredi prvostepenom organu
donoenje upravnog akta ili da sam rijei stvar). Ako ni u naknadnom roku od sedam dana
nakon ponovljenog traenja drugostepeni organ ne donese upravni akt po albi stranke, ona
ima pravo pokrenuti upravni spor, kao da je njena alba odbijena.
H. PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU
Pravni lijekovi u upravnom sporu su: redovni pravni lijekovi i vanredni pravni
lijekovi. Jedini redovni pravni lijek je alba, a vanrednih pravnih lijekova ima vie i o njima
e biti vie govora u nastavku.
Vanredni pravni lijekovi
Vanredni pravni lijekovi su:
a) ponavljanje postupka;
b) zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke; i
c) zahtjev za zatitu zakonitosti.
Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku 30 dana (subjektivni rok) od
dana saznanja razloga za ponavljanje, a ako se za razloge saznalo prije nego to je postupak
kod suda okonan, ponavljanje se moe traiti u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke
suda, pod uslovom da se taj razlog nije mogao upotrijebiti tokom postupka. Po proteku pet
66
67
RADNI ODNOSI
A. ZAKON O RADU U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br.
26/04, 7/05 i 48/05) ureuju se prava, obaveze, odgovornost, plae i druge naknade, kao i
druga pitanja iz ugovora o radu: zaposlenika u institucijama BiH i njihovim tijelima koji nisu
dravni slubenici; zaposlenika u institucijama BiH koji su izriito izuzeti iz Zakona o
dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine; zaposlenika koji su zaposleni u javnim
preduzeima BiH, udruenjima i fondacijama BiH, meuentitetskim korporacijama i drugim
institucijama za obavljanje dodatnih nadlenosti u BiH, ako drugim zakonom nije drugaije
odreeno i na dravne slubenike, ako nije u suprotnosti sa Zakonom o dravnoj slubi u
institucijama BiH.
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
a) poslodavac podrazumijeva institucije BiH i njihova tijela i druga pravna lica i
druge institucije, koje zapoljavaju odreena lica na osnovu ugovora o radu;
b) zaposleni je fiziko lice koje je zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o
radu;
c) ugovor o radu je pismeni ugovor izmeu poslodavca i zaposlenog u kojem se
navode uslovi zaposlenja, prava, obaveze i ostala pitanja koja proizlaze iz radnog
odnosa, u skladu s odredbama ovog zakona i opeg akta poslodavca;
d) pripravnik je lice zaposleno prvi put u profesiji za koju je obrazovano, s ciljem
strune obuke ili samostalnog rada.
Zaposleni imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, u njega se
ulaniti, tj. udruivati u sloenije oblike, birati svoja reprezentativna tijela, saglasno zakonu,
statutu ili pravilima tog sindikata. Sindikat se moe osnovati bez ikakvog prethodnog
odobrenja. Zaposleni ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva
u sindikatu.
Poslodavcima koji djeluju u svoje ime ili preko nekog drugog lica, lana ili
predstavnika, zabranjuje se: mijeanje u uspostavu, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;
zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu s ciljem njegove kontrole. Zakonita djelatnost
sindikata ne moe se trajno ili privremeno zabranjivati.
Lice koje trai zaposlenje kod poslodavca, kao i zaposleni, ne moe biti diskriminirano
zbog rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja ili opredjeljenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, roenja ili neke
druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, tjelesnih tekoa ili na osnovu
nekog drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvrenim Ustavom
BiH i zakonom.
Odlukom Vijea ministara BiH, aktom poslodavca ili ugovorom o radu ne mogu se
propisati manja prava i nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova propisanih ovim zakonom.
II. PRIJEM U RADNI ODNOS
Odluku o potrebi prijema u radni odnos zaposlenog donosi poslodavac. Na osnovu ove
odluke, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiranom
dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji BiH. Javni oglas sadri: naziv i sjedite
poslodavca, naziv radnog mjesta, ope, posebne i poeljne uslove za prijem u radni odnos,
odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog mjesta, da li se radni odnos
zasniva na odreeno ili neodreeno vrijeme, da li je utvren probni rad kao poseban uslov za
68
zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog rada te rok za podnoenje prijava na raspisani
javni oglas. Rok za podnoenje prijava ne moe biti krai od osam dana. Poslodavac imenuje
komisiju za izbor kandidata koja razmatra prijave i ocjenjuje kandidate i utvruje da li
ispunjavaju uslove date u oglasu. Poslodavac donosi odluku o prijemu kandidata u radni
odnos. Kada god postoji upranjeno radno mjesto, poslodavac e ga pokuati popuniti
vanjskim premjetajem zaposlenog koji je viak, a koji radi na slinoj poziciji kod drugog
poslodavca. Postupak prijema zaposlenog u radni odnos detaljnije se ureuje Pravilnikom o
unutranjoj organizaciji poslodavca (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom
poslodavca. Struktura zaposlenih kod poslodavca okvirno odraava nacionalnu strukturu
stanovnitva BiH prema posljednjem popisu.
Javni oglas ne raspisuje se za: zaposlenog koji se rasporeuje na upranjeno radno
mjesto kod istog poslodavca; zaposlenog koji se rasporeuje na rad od jednog poslodavca na
rad kod drugog poslodavca, na osnovu sporazuma poslodavca i uz saglasnost zaposlenog;
prijem u radni odnos zaposlenog na odreeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti
obavljanja poslova nije mogue pravovremeno provesti javni oglas; zaposlenog koji je
proglaen vikom kod poslodavca gdje je zaposlen zbog prestanka rada poslodavca,
smanjenja obima poslova, ukidanja radnog mjesta i slino; te za druge sluajeve odreene
zakonom. Interni premjetaj i rasporeivanje obavlja se u skladu s Pravilnikom, kojim e se
detaljnije regulirati ova materija.
U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee ope
uslove: da ima navrenih 18 godina ivota; da je dravljanin BiH, to se dokazuje uvjerenjem
ne starijim od est mjeseci; da protiv njega nije pokrenut krivini postupak za krivino djelo
za koje je predviena kazna zatvora tri i vie godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna za
krivino djelo poinjeno s umiljajem u skladu s krivinim zakonima u BiH; da nije
obuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava BiH; da je fiziki i psihiki sposobno za
obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca. Osim ovih uslova,
zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom mogu se propisati posebni uslovi za prijem u
radni odnos zaposlenog na pojedino radno mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebna
psihofizika sposobnost, struni ispit, rad na raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.).
Ne moe se primiti u radni odnos ni biti u radnom odnosu lice koje u mjestu ivljenja
obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu
firmu. O ovim okolnostima lice koje se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom
prijema u radni odnos. Kada se ove okolnosti steknu tokom zaposlenja kod poslodavca,
zaposleni je duan, u roku od 15 dana od dana nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome da li
e otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca. Ako je zaposleni
prilikom prijema u radni odnos preutio ovu injenicu ili nije otklonio smetnju u odreenom
roku, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenog, bez prava na otkazni
rok. Zaposleni moe van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom
odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizikog lica, samo ako takav rad nije
zabranjen posebnim zakonom.
III. PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIH
1. Sklapanje ugovora o radu
a) Sadraj ugovora o radu
Na osnovu odluke poslodavca, izmeu zaposlenog i poslodavca zakljuuje se ugovor o
radu. Ugovor o radu zakljuuje se u pisanom obliku. Ugovor o radu sadri naroito podatke o:
nazivu i sjeditu poslodavaca; imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zaposlenog;
69
trajanju ugovora o radu; danu poetka rada; mjestu rada; radnom mjestu na kojem se
zaposleni zapoljava i kratak opis poslova; duini i rasporedu radnog vremena; odmoru tokom
radnog dana; plai, dodacima na plau, drugim naknadama, te periodima isplate; trajanju
godinjeg odmora; otkaznim rokovima kojih se moraju pridravati zaposleni i poslodavac;
druge podatke, prava i obaveza u vezi s radom i uslovima rada utvrenim kolektivnim
ugovorom. Umjesto podataka, prava i obaveza, u ugovoru o radu moe se navesti
odgovarajui zakon, odluka Vijea ministara BiH, kolektivni ugovor, pravilnik ili akt kojim
su ureena ta pitanja. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na dan kada
zaposleni pone raditi na osnovu sklopljenog ugovora o radu.
Ako se zaposleni upuuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo,
sa zaposlenim se mora postii pismena saglasnost o sljedeim uslovima ugovora: trajanju rada
u inozemstvu; valuti u kojoj e se isplaivati plaa i druga primanja u novcu i naturi na koja
zaposleni ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu; uslovima vraanja u zemlju, odnosno
na rad kod poslodavca.
b) Podaci koji se od zaposlenog ne mogu traiti
Prilikom sklapanja ugovora o radu, poslodavac ne moe traiti od zaposlenog podatke
koji nisu u neposrednoj vezi s prirodom radnih aktivnosti koje zaposleni obavlja. Od ene
koja se prijavila na raspisani javni oglas poslodavca ili koja je ve zaposlena kod poslodavca
zabranjeno je traiti da uradi test za utvrivanje trudnoe.
Lini podaci zaposlenih ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati
treim licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava
i obaveza iz radnog odnosa.
c) Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme
Ugovor o radu moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Osim ako
zakonom nije drugaije regulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme. Za
obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se obim privremeno
i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme
odsutnog zaposlenog, moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme dok traju potreba
za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenog, a najdue dvije
godine. Ako zaposleni izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim
poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o
radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e
se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi rada nastali zbog: godinjeg odmora;
bolovanja; porodiljskog odsustva; odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu; perioda
izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke Suda BiH ili
drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu; plaenog odsustva s posla uz saglasnost
poslodavca; vremenskog perioda do pet dana izmeu ugovora o radu s istim ili drugim
poslodavcem.
d) Probni rad
Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moe
trajati due od est mjeseci. Ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu, poslodavac
otkazuje zaposlenom ugovor o radu i prije isteka probnog roka na nain utvren ovim
70
zakonom, a otkazni rok je 15 dana. Dok je na probnom radu, zaposleni ima prava iz radnog
odnosa koja se odnose na poslove koje zaposleni obavlja tokom probnog rada.
2. Radno vrijeme
Prosjeno radno vrijeme zaposlenog je 40 sati sedmino.
Ugovor o radu moe se sklopiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposleni, koji
je sklopio ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, moe sklopiti vie takvih ugovora i na
taj nain ostvariti puno radno vrijeme, ako to ne teti interesima poslodavca i ako ne stvara
sukob interesa, o emu e poslodavac i zaposleni sklopiti pismeni sporazum. Zaposleni, koji
radi s nepunim radnim vremenom, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao zaposleni s
punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od duine radnog vremena (plaa, naknada i
sl.), saglasno zakonu ili ugovoru o radu kada se takva prava zasnivaju na proporcionalnoj
osnovi.
U sluaju vie sile (poar, zemljotres, poplava i sl.), iznenadnog poveanja obima
posla, kao i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, zaposleni je, na zahtjev
poslodavca, obavezan raditi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do
10 sati sedmino. Ako prekovremeni rad zaposlenog traje due od tri sedmice neprekidno ili
vie od 10 sedmica tokom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac pismeno
obavjetava Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH. Zaposleni moe dobrovoljno raditi
prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati sedmino. Trudnica ne moe raditi
prekovremeno, a majka s djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj do est godina
ivota djeteta moe raditi prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na
takav rad. Upravni inspektorat zabranit e prekovremeni rad uveden suprotno zakonu.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da
tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog vremena, s
tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 40 sati sedmino. Ako je uvedena
preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom kalendarske godine ne moe
biti due od 40 sati sedmino. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno
vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Rad u vremenu izmeu 22.00 sata naveer i 6.00
sati sljedeeg dana smatra se nonim radom.
3. Odmori i odsustva
a) Odmori
Zaposleni koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tokom radnog dana u
trajanju od najmanje 30 minuta. Odmor u toku radnog dana navest e se u ugovoru o radu,
koji ne moe biti na poetku ni na kraju radnog dana. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna
radna dana iznosi najmanje 12 sati.
Zaposleni ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a
ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan slobodan
dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenog.
U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju
od najmanje 18 radnih dana, a najdue 30 radnih dana. Aktom ili odlukom poslodavca
utvruju se kriteriji trajanja godinjeg odmora dueg od 18 radnih dana.
Zaposleni, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa
dui od pet dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. Ako
zaposleni nije stekao ovo pravo, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki
navreni mjesec dana rada, saglasno zakonu i ugovoru o radu. Odsustvo s rada zbog
71
privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog odsustva, vojne vjebe i drugo odsustvo koje
nije uslovljeno voljom zaposlenog, ne smatra se prekidom rada iz ovog zakona.
U godinji odmor ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme
praznika kada se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustva s rada koje se zaposlenom priznaje u
sta osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju
trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako
zakonom ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno.
Godinji odmor moe se koristiti u jednom ili dva dijela. Ako zaposleni koristi
godinji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana
u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni
pismeno obavjetava poslodavca o vremenu kada eli koristiti godinji odmor, najmanje 30
dana prije koritenja godinjeg odmora. Poslodavac odobrava koritenje odmora, izdavanjem
rjeenja o godinjemu odmoru. Vremenske periode koritenja godinjeg odmora odobrava
poslodavac. Zaposleni ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad god on to eli, uz
obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.
Zaposleni se ne moe odrei prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti pravo
na godinji odmor, a ne moe mu se izvriti ni isplata naknade umjesto neiskoritenog
godinjeg odmora.
b) Odsustva s rada
Zaposleni ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plae do pet radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge i tee
bolesti ili smrti lana ue porodice. lanom ue porodice smatra se: brani i vanbrani drug,
dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac,
majka, ouh, maeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra. Zaposleni moe
imati pravo na plaenu odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno aktom
poslodavca, a posebni sluajevi moraju biti definirani. Izuzetno, poslodavac je duan
omoguiti zaposlenom odsustvo do est radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, radi
zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s tim da se odsustvo
od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo. Ako zaposleni ne iskoristi ovo
odsustvo, nema pravo u zamjenu iskoristiti neke druge dane kao ni traiti novanu naknadu za
one dane koje nije iskoristio.
Poslodavac moe zaposlenom, za njegov zahtjev, odobriti odsustvo s rada bez naknade
plae - neplaena odsustvo, u sluajevima i u trajanju utvrenom u aktu poslodavca. Za
vrijeme odsustva prava i obaveze zaposlenog, koja se stiu na radu i na osnovu rada, miruju.
4. Zatita zaposlenog
Poslodavac je duan omoguiti zaposlenom da se upozna s propisima o radnim
odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenog
na rad. Poslodavac je duan osposobiti zaposlenog za rad na nain koji osigurava zatitu
ivota i zdravlja zaposlenog, te spreava nastanak nesree. Poslodavac je duan osigurati
potrebne uslove za zatitu na radu kojim se osigurava zatita ivota i zdravlje zaposlenog, kao
i svakog drugog lica s kojim doe u dodir tokom trajanja ugovora, saglasno zakonu.
Zaposleni ima pravo odbiti raditi na svom radnom mjestu ili obavljati svoje uobiajene
dunosti ako mu direktno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene
propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti Upravni inspektorat i
poslodavca. U tomu sluaju poslodavac moe zaposlenog rasporediti na druge poslove, dok se
ne potvrdi da su mjere zatite na radu na zadovoljavajuem nivou.
72
73
Zaposlenom koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti,
za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu
nezavisno od toga da li ima sklopljen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.
Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno uticati na ostvarivanje
prava zaposlenog iz radnog odnosa. Zaposleni koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog
povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon lijeenja i
oporavka nadlena zdravstvena institucija ili ovlateni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima
pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za
rad ili na druge odgovarajue poslove. Zaposleni je duan, u roku tri dana od dana nastupanja
nesposobnosti za rad, pismeno obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u
skladu s ugovorom o radu.
Ako nadlena zdravstvena institucija ocijeni da kod zaposlenog postoji smanjena
radna sposobnost ili direktna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u
pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposleni sposoban. Dodatno i
sveobuhvatno e se razmotriti mogunosti zaposlenog, koji je pretrpio povredu na radu ili
obolio od profesionalne bolesti, u vezi s odgovarajuim oblicima obrazovanja, obuke i
programa usavravanja, koji bi mu omoguili reintegraciju njegove radne sposobnosti.
Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati
ugovor o radu zaposlenom kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na
radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izloen direktnoj opasnosti od nastanka
invalidnosti ili profesionalne bolesti.
5. Plae i naknade
a) Plae
Zaposleni ima pravo na plau radnog mjesta na koje je rasporeen u skladu s
ugovorom o radu, koja zavisi od: sloenosti poslova koje obavlja, stepena strune spreme,
odgovornosti za izvravanje poslova i drugih kriterija utvrenih odlukom Vijea ministara
BiH ili aktom poslodavca. Plae se odreuju tako to se osnova za obraun plae mnoi s
koeficijentom, te se ukupan iznos uveava za 0,5% za svaku godinu zapoetog radnog staa, a
najvie 20%. Plae zaposlenih, koji su budetski korisnici, odreuje Vijee ministara BiH, a
plae ostalih zaposlenih odreuju se aktom poslodavca, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Zaposleni imaju pravo na dodatak na osnovnu plau za: prekovremeni i noni rad; rad
nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi.
Visinu ovog dodatka na osnovnu plau za zaposlene koji su budetski korisnici odreuje
Vijee ministara BiH, a za ostale zaposlene odreuje se aktom poslodavca, ako zakonom nije
drugaije odreeno.
Zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu odreuju se periodi isplate plaa koji
ne mogu biti dui od 30 dana. Prilikom isplate plae, poslodavac je duan zaposlenom uruiti
pismeni obraun plae. Pojedinane isplate plae nisu javne.
b) Naknade
Zaposleni ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih
sluajeva predvienih zakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremena
nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana, porodiljsko odsustvo, plaeno odsustvo i sl.).
Visina naknade za ovaj period za koji se naknada isplauje na teret poslodavca utvruje se
aktom Vijea ministara BiH, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Zaposleni ima
pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje
74
zaposleni nije kriv. Zaposleni ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza na posao i s posla;
ishranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; sluaj smrti, teke invalidnosti ili bolesti
zaposlenog ili lana njegove ue porodice; trokove obrazovanja; jubilarne nagrade;
otpremninu pri odlasku u penziju. Zaposleni ima pravo na naknadu trokova u vezi sa
slubenim putovanjem, kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Visina naknade utvruje
se aktom Vijea ministara BiH, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.
Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenog ili konane odluke nadlenog suda,
svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela,
uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae zaposlenog.
Najvie polovina plae ili naknade plae zaposlenog moe se prisilno obustaviti radi
ispunjenja obaveze sudski nareenog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno
obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenog.
6. Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad
Poslodavac moe, u skladu s potrebama rada, omoguiti zaposlenom obrazovanje,
osposobljavanje i usavravanje za rad. Zaposleni je obavezan, saglasno svojim sposobnostima
i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad, na nain kako to
poslodavac smatra neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem nivou.
Poslodavac je obavezan, prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada,
omoguiti zaposlenom obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad koje smatra
neophodnim za obavljanje njegovih zadataka na zadovoljavajuem nivou. Nain strunog
obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad zaposlenog, vrijeme trajanja, naknada,
obaveze zaposlenog kao i ostala pitanja utvruju se aktom poslodavca.
7. Pripravnici
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenih u radni odnos, primjenjuju
se i na prijem pripravnika. Nakon provedene procedure prijema pripravnika, poslodavac
zakljuuje ugovor o radu s pripravkom. Ugovor o radu s pripravikom zakljuuje se na
odreeno vrijeme, a najdue na godinu dana, osim ako zakonom nije drugaije regulirano.
Prava, obaveze i odgovornosti pripravnika utvrdit e se aktom poslodavca ili ugovorom o
radu izmeu poslodavca i pripravnika.
8. Volonterski rad
Ako je struni ispit ili radno iskustvo, utvreno zakonom ili pravilnikom o radnim
odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odreenog zanimanja,
poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno
osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Period
volonterskog rada rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na
odreenim poslovima. Volonterski rad moe trajati najdue godinu dana. Ugovor o
volonterskom radu zakljuuje se u pisanom obliku. Nain i trajanje volonterskog rada ureuje
se pravilnikom. Licu se, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava odmor tokom
rada pod istim uslovima kao i za zaposlenog u radnom odnosu i prava na osnovu osiguranja u
sluaju povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
9. Struni ispit
75
Zaposleni koji ima visoku, viu ili srednju strunu spremu i kojem je poslodavac
duan ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji nema poloen struni upravni
ispit, duan ga je poloiti u roku od est mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu.
Zaposlenom, koji ne poloi struni upravni ispit u roku, prestaje ugovor o radu. Nain
polaganja strunog upravnog ispita utvruje se odlukom Vijea ministara BiH.
10. Izumi i tehnika unapreenja zaposlenih
Zaposleni je duan obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehnikom unapreenju
ili drugom otkriu koje je ostvario na radu ili u vezi s radom o tome obavijestiti poslodavca i
ponuditi mu da to otkupi u skladu s pravom preeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nije
drugaije odreeno. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 dana ili ako ne da
izjavu da nema interesa za izum, zaposleni moe slobodno raspolagati s izumom, uz uslov da
izum uva kao poslovnu tajnu u tomu periodu i tokom pregovora s poslodavcem.
11. Zabrana takmienja zaposlenog s poslodavcem
Poslodavac i zaposleni mogu sklopiti ugovor kojim se zaposleni obavezuje da ne
moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju
obavlja poslodavac.
Poslodavac i zaposleni mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka
ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposleni ne moe
zaposliti kod drugog lica koje je u trinoj utakmici s poslodavcem i da ne moe, za svoj ili za
raun treeg lica, sklapati poslove kojima se takmii s poslodavcem. Ovaj ugovor moe biti
sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenog samo ako
je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e zaposlenom za vrijeme trajanja zabrane
isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjene plae isplaene zaposlenom u
periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ovu naknadu poslodavac je duan
isplatiti zaposlenom krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade usaglaava se na
nain i pod uslovima utvrenim zakonom ili ugovorom o radu.
12. Disciplinska odgovornost
a) Povrede slubene dunosti
Zaposleni e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunosti
propisanih ovim zakonom, kada je povreda rezultat njegove line krivice. Povrede slubenih
dunosti mogu biti tee i lake. Tee povrede slubenih dunosti su: vrenje radnje koja je
definirana kao krivino djelo protiv slubene dunosti, ili drugo krivino djelo, odnosno
prekraj, kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to ini zaposlenog nepodobnim za rad kod
poslodavca; odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih
tajni; zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlatenja; neizvravanje ili nesavjesno i
nemarno obavljanje povjerenih poslova; bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili
oteava graanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca; bavljenje
djelatnostima ili radom koji je direktno ili indirektno u suprotnosti s interesima poslodavca;
uzrokovanje poslodavcu vee materijalne tete na imovini ili aktivi namjerno ili iz krajnje
nepanje, neopravdan izostanak s posla vie od dva dana u mjesecu; krenje pravila radne
discipline; nepravovremeno i neuredno izvravanje povjerenih poslova; neprimjereno
ponaanje prema graanima, saradnicima i drugim licima u obavljanju slubene dunosti;
svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi kao tea. Pravilnikom o disciplinskoj i
76
77
suspenziji zaposleni ima pravo albe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam
dana od dana prijema odluke. alba uloena na odluku o suspenziji ne odgaa njeno
izvrenje.
Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposleni i poslodavac imaju pravo
uloiti albu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema
odluke. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika
i etiri lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u drugostepenoj disciplinskoj
komisiji. Mandat komisije ne moe biti dui od etiri godine. Drugostepena disciplinska
komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti. Poslodavac izvrava konane odluke disciplinske komisije.
Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u sluaju ako je protiv zaposlenog
pokrenut krivini postupak iz istih razloga. U sluaju da zaposleni bude osloboen optubi,
bit e vraen na svoje radno mjesto i njegov lini dosje ne smije sadravati nikakvu
informaciju o krivinom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji. U sluaju da
optube protiv zaposlenog budu odbaene, poslodavac moe pokrenuti disciplinski postupak
zbog istih injenica.
Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac odmah suspendira zaposlenog s
dunosti u sluaju ako je: pokrenut krivini postupak protiv zaposlenog za djelo uinjeno na
dunosti i ako je zaposleni u pritvoru. Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac moe
suspendirati zaposlenog s dunosti u sluaju ako je: krivini postupak pokrenut protiv
zaposlenog za djelo za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; ili
zaposleni zateen u injenju krivinog djela za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od
najmanje pet godina. U sluaju suspenzije, zaposleni prima 60% plae, koju je ostvario u
mjesecu koji je prethodio suspenziji.
13. Naknada tete
Zaposleni koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokuje
tetu poslodavcu, duan je tu tetu nadoknaditi. Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenih, svaki
zaposleni odgovara za dio tete koji je prouzrokovao. Ako se za svakog zaposlenog ne moe
utvrditi dio tete koji je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposleni jednako odgovorni i
tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie zaposlenih prouzrokovalo tetu krivinim
djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.
Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa
prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti moe se
predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja
paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom. Ako
je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknadne tete,
poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.
Zaposleni, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepanje, nanese tetu
treem licu i ako je tetu nadoknadio poslodavac, obavezan je nadoknaditi poslodavcu iznos
naknade koji je isplaen treem licu. Visinu priinjene tete, okolnosti pod kojima je ona
nastala, namjeru ili krajnju nepanju zaposlenog koji je priinio tetu, kao i ostale okolnosti,
utvruje prvostepena komisija za tete. Prvostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na
mandatni period ne dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto
toliko zamjenika. Protiv odluke prvostepene komisije za tete, zaposleni i poslodavac imaju
pravo uloiti albu drugostepenoj komsiji za tete. Drugostepenu komisiju za tete imenuje
poslodavac na mandatni period ne dui od etiri godine, a sastoji se od predsjednika i etiri
lana i isto toliko zamjenika. Nain i postupak rada prvostepene i drugostupene komisije za
tete, donoenje odluke, izvrenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobaanja zaposlenog od
78
79
i 73. ovog zakona, moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog
koje se daje otkaz, odnosno od dana prijema prethodnog pismenog upozorenja. Ako
poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenog, obavezan je
omoguiti zaposlenom da iznese svoju odbranu. U sluaju otkazivanja ugovora o radu, u
smislu lana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac je duan, u sluaju spora pred Sudom
BiH, dokazati postojanje razloga za otkaz.
c) Forma i trajanje otkaznog roka
Otkaz se daje u pismenoj formi, a moe ga dati poslodavac i zaposleni. Poslodavac je
obavezan, u pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposlenom. Otkaz se dostavlja zaposlenom,
odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da zaposleni otkazuje ugovor o
radu, ni krai od 30 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Otkazni rok poinje
tei od dana uruenja otkaza zaposlenom, odnosno poslodavcu. Aktom poslodavca moe se
utvrditi due trajanje otkaznog roka. U sluaju da je zaposleni zateen u vrenju krivinog
djela, poslodavac mu moe odmah otkazati ugovor o radu.
Ako zaposleni, na zahtjev poslodavca, prestane raditi prije isteka propisanog otkaznog
roka, poslodavac je obavezan isplatiti mu naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je
radio do isteka otkaznog roka. Ako Sud BiH utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca
obavezati da: vrati zaposlenog na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili
druge odgovarajue poslove i isplati mu naknadu plae u visini plae koju bi zaposleni
ostvario da je radio i nadoknaditi mu tetu; ili isplati zaposlenom: naknadu plae u visini
plae koju bi zaposleni ostvario da je radio; naknadu na ime pretrpljene tete; otpremninu na
koju zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili ugovorom o radu; druge naknade na
koje zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca, ili ugovorom o radu. Zaposleni, koji
osporava otkazivanje ugovora o radu, moe traiti da Sud BiH donese privremenu mjeru o
njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora.
d) Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada
poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi zaposlenom sklapanje ugovora o radu pod
izmijenjenim uslovima. Ako zaposleni prihvati ovu ponudu poslodavca, zadrava pravo da
pred Sudom BiH osporava doputenost takve izmjene ugovora.
80
81
82
83
84
85
86
87
88
Agencije. Javni oglas sadri ope uslove za postavljenje dravnog slubenika te uslove
navedene u ovom zakonu.
Da bi bilo postavljeno na mjesto dravnog slubenika, lice mora ispunjavati sljedee
ope uslove:
a) da je dravljanin BiH;
b) da je starije od 18 godina;
c) da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije
najmanje VII. stepena strune spreme;
d) da je zdravstveno sposobno za obavljanje odreenih poslova predvienih ovom
pozicijom;
e) da je reguliralo vojnu obavezu u skladu sa zakonom;
f) da nije otputeno iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem
nivou vlasti u BiH u roku od tri godine prije dana objavljivanja upranjenog
radnog mjesta;
g) da ima uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivini postupak;
h) da nije obuhvaeno odredbom lanka IX.1 Ustava BiH.
Izuzetno od ovih uslova, dravni slubenici ranije postavljeni na radno mjesto strunog
saradnika, u periodu ne duem od etiri godine od stupanja na snagu ovog zakona, mogu biti
lica sa zavrenom viom strunom spremom (VI. stepen).
Prilikom organiziranja javnog konkursa, Agencija osigurava da pri izboru dravnog
slubenika nee biti diskriminacije.
Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nezavisne i nepristrasne u
provoenju javnog konkursa. Na nain utvren podzakonskim aktima, komisiju za izbor ini
pet lanova, od kojih su dva lana dravni slubenici iz institucije na koju se javni konkurs
odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaenim procesom
javnog konkursa, dok se ostala tri lana imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija.
Komisije za izbor biraju predsjedavajueg meu svojim lanovima i usvajaju poslovnik o
radu veinom glasova lanova.
Ako postoji sukob interesa koji se odnosi na lana komisije za izbor, taj lan daje
ostavku na lanstvo u komisiji. Svaki prijavljeni kandidat moe traiti i dobiti od Agencije
imena lanova komisije za izbor. Svaki prijavljeni kandidat moe od Odbora dravne slube
za albe (u daljnjem tekstu: Odbor) zatraiti izuzee bilo kojeg lana i komisije za izbor na
osnovu:
a) sukoba interesa;
b) oiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti;
c) nedostatka neophodnog iskustva.
Proces zapoljavanja nee se obustaviti tokom ispitivanja navoda za izuzee lana komisije za
izbor. U sluaju da Odbor ili nadleni sud to zatrae, cjelokupni proces prijema kandidata bit
e proglaen nevaeim. U tom sluaju, Agencija ponovo organizira postupak javnog
konkursa, u skladu s ovim zakonom.
Agencija utvruje karakter i sadraj javnog konkursa. Javni konkurs sadri:
a) javni ispit;
b) struni ispit.
Vijee ministara BiH, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvruje nain i program
polaganja ispita.
Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti
procijenjenih putem javnog konkursa koji je identian za sve kandidate koji se prijavljuju za
isto radno mjesto. Takav javni konkurs odrava se najmanje 30 dana nakon krajnjeg roka za
prijave. Podzakonski akti odreuju sistem dodjele bodova za svakog kandidata u skladu sa
89
zakonom. Agencija objavljuje rezultate javnog konkursa i pismeno obavjetava sve kandidate
o rezultatima koje su postigli, u skladu s ovim zakonom.
Dravnog slubenika postavlja Agencija u skladu s rezultatom koji je postigao u
izbornom procesu. Rukovodee dravne slubenike imenuje nadlena institucija, po
prethodno pribavljenom miljenju Agencije, s liste uspjenih kandidata koji su proli javni
konkurs. Ukoliko se ne izvri imenovanje u roku od 30 dana od dana njihovog prijema, ako
posebnim propisom nije odreen krai rok, Agencija e po slubenoj dunosti postaviti,
odnosno imenovati najuspjenijeg kandidata. Rezervna lista uspjenih kandidata uva se do
isteka probnog rada postavljenog dravnog slubenika. Postavljenje se vri upravnim aktom
objavljenim u "Slubenom glasniku BiH". Prije preuzimanja dunosti, postavljeni dravni
slubenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uslova slube. Akt o postavljenju
sadri:
a) ime i prezime dravnog slubenika;
b) naziv institucije u kojoj je dravni slubenik postavljen;
c) naziv radnog mjesta i platni razred.
Postavljeni dravni slubenik preuzima dunost polaganjem zakletve vjernosti. Tekst zakletve
utvruje Agencija. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio linog dosjea dravnog slubenika.
Nakon preuzimanja dunosti, dravni slubenik prolazi period probnog rada. Period
probnog rada dravnog slubenika obuhvata period uvoenja u posao i period obavljanja
dunosti i ukupno traje 12 mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno.
Neposredno nadreeni dravni slubenik odreuje se kao supervizor odgovoran za davanje
ocjene rada na kraju probnog rada. Ocjenjivanje probnog rada sekretara i pomonika ministra
vri ministar i zamjenik ministra. Ako je ocjena rada:
a) zadovoljavajua, institucija potvruje postavljenje dravnog slubenika;
b) nezadovoljavajua, institucija razrjeava dunosti dravnog slubenika, koji time
gubi svoj status bez primanja naknade zbog otputanja. Razrijeeni dravni
slubenik ima pravo zatraiti od Odbora preispitivanje svog predmeta.
Dravnom slubeniku moe se produiti probni rad do est mjeseci trajanja u skladu sa
osnovanim zahtjevom podnesenim instituciji. Ako je dravni slubenik razrijeen dunosti ili
iz bilo kojeg zakonskog razloga, sljedei uspjeni kandidat s rezervne liste postavlja se na
upranjeno radno mjesto dravnog slubenika.
Ocjena rada dravnog slubenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog obavljanja
dunosti utvrenih radnim mjestom za vrijeme trajanja slube. Dravni slubenik
ravnopravno sarauje tokom datog perioda s njemu direktno nadreenim. Ocjenu rada
rukovodeih dravnih slubenika utvruje rukovodilac institucije. Ocjenu rada sekretara i
pomonika ministra u Vijeu ministara BiH utvruje ministar i zamjenik ministra na prijedlog
organa nadlenog za postavljenje. Ocjenu rada sekretara s posebnim zadatkom u Vijeu
ministara BiH utvruje Vijee ministara BiH na prijedlog organa nadlenog za postavljenje.
Neposredno nadreeni ocjenjuje rad svih dravnih slubenika najmanje svakih 12 mjeseci uz
potvrdu rukovodioca institucije, a ako institucija ima samo rukovodioca, onda on donosi
ocjenu. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predvienih
opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati period utvrdi neposredno nadreeni. Rezultati
ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapreenja i internih premjetaja. Svi dravni
slubenici:
a) imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u linom dosjeu;
b) imaju mogunost u odgovarajuem vremenskom roku priloiti pismene
informacije uz ocjenu svog rada i mogunost preispitivanja svog predmeta od
Odbora.
Ako je ocjena rada negativna, dravni slubenik, s ciljem poboljanja situacije, prolazi
poseban program koji uz konsultacije s njim odredi njegov neposredno nadreeni. Ako su
90
91
92
93
94
95
96
Vijee ministara BiH osniva Agenciju za dravnu slubu i imenuje njenog direktora.
Direktor Agencije nalazi se na radnom mjestu sekretara s posebnim zadatkom, a bira se i
postavlja na mandat od pet godina. Agencija osigurava: realizaciju procesa zapoljavanja
dravnih slubenika na zahtjev institucija; pomae institucijama u realizaciji njihove
kadrovske politike, organizacionog razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra
osoblja; obuku i razvoj dravne slube; podnosi godinji izvjetaj o radu i plan rada za
narednu godinu Vijeu ministara BiH na odobravanje, a objavit e na slubenoj stranici
Agencije tromjeseni izvjetaj o svom radu, iju e skraenu verziju ponuditi i sredstvima
javnog informiranja; provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Vijea ministara BiH;
obavlja ostale poslove i zadatke utvrene ovim zakonom.
Agencijom rukovodi direktor koji donosi Pravilnik o unutranjoj organizaciji Agencije, uz
prethodnu saglasnost Vijea ministara BiH.
Odbor dravne slube za albe je, u skladu s ovim zakonom i njegovim podzakonskim
aktima, odgovoran za razmatranje svih konanih odluka, preduzetih ili proputenih radnji
institucije i/ili Agencije koje se odnose na status dravnih slubenika i to na zahtjev: dravnog
slubenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili proputena radnja odnosi; institucije gdje
slubenik obavlja svoju dunost; Agencije.
Odbor sasluava podnosioca albe, ako je to primjereno situaciji; poziva svjedoke i
eksperte kada se to smatra neophodnim; trai i dobiva sve relevantne informacije od
nadlenih organa; usvaja poslovnik koji se objavljuje u "Slubenom glasniku BiH".
Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno
utvrenom injeninom stanju. Odluke Odbora su:
a) konane i podlijeu svakom preispitivanju od nadlenog suda, u skladu sa
zakonima BiH;
b) dostavit e se podnosiocu u roku od osam dana od dana donoenja.
Vijee ministara BiH osniva Odbor koji ima tri lana.
a) Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru oglaava se u
"Slubenom glasniku BiH", diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i u
najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH, najmanje 30
dana prije roka za predaju molbi. Oglas sadri iste uslove koji su navedeni u
lanovima 20.3 i 22. Zakona.
b) Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vijee ministara BiH, bira
lanove Odbora, na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti
da obavljaju dunost u Odboru. lanovi 24.2, 24.3, 25.1 i 26.2 ovog zakona
odnose se i na komisiju za izbor kandidata i na postupak izbora;
c) Vijee ministara BiH imenuje lanove Odbora na period od etiri godine s
mogunou ponovnog izbora.
d) lan Odbora je: nezavisan i nepristrasan; nije na javnoj dunosti na koju je izabran
direktno ili indirektno, odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem
zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH; povlai se s
dunosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vijea ministara BiH, koja je
pokrenuta zbog izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih lanova Odbora;
e) inom imenovanja, lanovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu statusa koji
odgovara statusu sekretara. Podzakonskim aktima koje usvoji Vijee ministara
BiH dalje se regulira status lanova Odbora.
Izuzetno, po odredbama ovog zakona i njegovim podzakonskim aktima, rok za izjavljivanje
albe je osam dana, a rok za podnoenje tube sudu je 15 dana.
X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
97
98
99
b) Princip ekspeditivnosti
Prema principu ekspeditivnosti, svaki posao u uredskom poslovanju mora biti na
vrijeme zapoet i u odreenom roku zavren. To podrazumijeva da se svi poslovi moraju
obaviti pravovremeno i bez odgaanja. Za ostvarivanje ovog principa u praksi potrebno je da
zaposleni koji rade na tim poslovima moraju, prije svega, dobro poznavati propise o
uredskom poslovanju i postupiti u skladu s njima. Tome svakako doprinosi osavremenjivanje
metoda rada koritenjem raunara i druge savremene opreme, koritenjem raznih obrazaca za
zahtjeve i evidencije itd.
c) Princip jednostavnosti
Svaki posao u uredskom poslovanju treba da se obavi to jednostavnije, pa
ostvarivanje ovog principa podrazumijeva svoenje pojedinih radnji na najmanji mogui broj
i njihovo vrenje na najjednostavniji nain, ali pod uslovima da se to ne odrazi nepovoljno na
kvalitet i pravilnost obavljenog posla.
d) Princip jedinstvenosti ili jednoobraznosti
Radi osiguranja provoenja ovog principa za sve organe uprave uredsko poslovanje
utvreno je propisima na jedinstven i jednoobrazan nain.
e) Princip ekonominosti
Princip ekonominosti nalae da se pri izvrenju svake vrste uredskog posla i u svakoj
fazi njegovog obavljanja, a uz to manje ulaganje sredstava, psihofizikog napora i za to
krae vrijeme, postigne to bolji rezultat.
f) Princip budnosti
Uredsko poslovanje organizira se tako da se cjelokupna dokumentacija nalazi i uva
na sigurnom mjestu i da ne doe u posjed neovlatenih lica. To se prvenstveno odnosi na
upotrebu i uvanje slubenih peata, tambilja, strogo povjerljivih i povjerljivih akata i druge
dokumentacije, za vrijeme i poslije radnog vremena.
Postupajui u skladu s ovim principom, poslije radnog vremena sve akte i drugu
dokumentaciju, a posebno povjerljivu i strogo povjerljivu potu i peate treba osigurati i na taj
nain onemoguiti neovlatena lica da dou u njihov posjed.
3. Osnovni pojmovi u uredskom poslovanju
Radi pravilnog vrenja uredskog poslovanja neophodno je poznavati osnovne pojmove
u uredskom poslovanju, a to su: akt, prilog, predmet, dosje, fascikl, arhivska graa,
registraturski materijal, pisarnica i arhiva.
a) Akt
Akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava
neka slubena radnja organa uprave.
100
101
102
103
povjerljivu potu deurni zaposleni moe otvoriti samo ako je za to posebno pismeno
ovlaten.
Pota koja glasi na ime odreenog dravnog slubenika ili zaposlenog u organu uprave
uruuje se neotvorena tom licu. Ako primalac nakon otvaranja poiljke utvrdi da poiljka
predstavlja slubeni akt, duan ga je, najkasnije u roku od 24 sata po prijemu, vratiti pisarnici
radi evidentiranja.
Prilikom otvaranja pote mora se paziti da se ne povrijede potanski igovi i peati ili
druge oznake na omotu (adresa poiljaoca, potanske naljepnice, oznake pismena i dr.), kao i
akti i prilozi koji se nalaze u koverti. Naroito treba provjeriti da li se oznake i brojevi
napisani na koverti slau s oznakama i brojevima primljenog akta. Ako neki od akata
naznaenih na koverti nedostaje, ili su primljeni prilozi bez propratnog akta i obrnuto, ili se ne
vidi ko je poiljalac, o tome treba sainiti slubenu zabiljeku koja e se priloiti uz kovertu.
Ovlateni zaposleni u pisarnici je u ovakvim sluajevima duan o tome, ako za to postoji
mogunost, obavijestiti poiljaoca.
Uz podnesak primljen u koverti obavezno se prilae i koverta, kad god datum predaje
poti moe biti vaan za raunanje rokova (rok za podnoenje zahtjeva ili albe, rok za uee
na konkursu i sl.), ili kad se iz podneska ne moe utvrditi mjesto odakle je poslat ili ime
podnosioca, a ti podaci su oznaeni na koverti.
Prije otvaranja preporuenih poiljki i paketa ili druge slubene pote, koja je
primljena oteena, a za koju postoji sumnja da je neovlateno otvarana, treba u prisustvu jo
dva zaposlena sainiti slubenu zabiljeku u kojoj e se konstatirati vrsta i obim oteenja
poiljke i tu zabiljeku priloiti uz poiljku.
Ako se nakon otvaranja pote utvrdi da postoje odreeni nedostaci, te nedostatke treba
na aktu konstatirati kratkom zabiljekom koja se ispisuje neposredno uz otisak prijemnog
tambilja (npr. ako aktu nedostaju prilozi navedeni u aktu, upisuje se: Primljeno bez
priloga, a ako aktu nedostaju samo pojedini prilozi, onda se upisuju nazivi tih priloga i sl.).
Ako se u koverti nae akt adresiran na neki drugi organ uprave ili pravno ili fiziko
lice, na tom aktu upisuje se zabiljeka Pogreno dostavljen i na najpogodniji nain, preko
kurira ili potom, dostavlja onome kome je upuen, bez zavoenja u osnovne knjige
evidencija.
Ako se prilikom otvaranja pote utvrdi da je uz akt priloen novac ili neka druga
vrijednost, na primljenom aktu treba kratkom zabiljekom konstatirati njihovu vrstu i iznos
(npr. Primljeno 10 KM ili Primljeno potanskih maraka u vrijednosti od 3 KM, itd.)
d) Rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata
Da bi se moglo pristupiti rasporeivanju pote, rukovodilac organa uprave rjeenjem
utvruje organizacione jedinice, odnosno radna mjesta u okviru kojih je obavljanje pojedinih
poslova iz funkcionalne nadlenosti tog organa uprave, te arapskim brojevima odreuje
njihove brojane oznake. Tim rjeenjem, oznake organizacionih jedinica, odnosno radnih
mjesta odreuju se prema pravilniku o unutranjoj organizaciji organa uprave.
U pravilu, rjeenjem se za rukovodioca organa uprave odreuje broj 01, za zamjenika
rukovodioca 02 (ako postoji zamjenik), a nakon toga slijede brojane oznake za organizacione
jedinice redoslijedom kojim su one utvrene u pravilniku o unutranjoj organizaciji organa
uprave. Ako prema tom pravilniku ne postoje organizacione jedinice, onda se u rjeenju
odreuju brojane oznake za radna mjesta kojima e se pota dostavljati u rad. Prema tome,
rjeenje sadri: nazive organizacionih jedinica, odnosno nazive radnih mjesta i njihovu
brojanu oznaku.
Signiranje pote znai da se akti, odnosno predmeti rasporeuju na organizacione
jedinice, odnosno na radna mjesta kojima predmeti i akti treba da budu dostavljeni u rad.
104
Signiranje pote vri rukovodilac organa uprave ili dravni slubenik koji je ovlaten
za signiranje pote, nakon to otvori i pregleda potu.
Signiranje pote vri se tako to se na svaki akt i predmet, poslije otvaranja i
pregledanja pote, na prvoj stranici akta, odnosno predmeta, na slobodnom prostoru upisuje
broj organizacione jedinice, odnosno broj radnog mjesta (u pravilu, u desni gornji ugao prve
stranice akta) kojem se pota treba dostaviti u rad, i datum otvaranja i pregledanje pote (npr.
03/26.04.2006.). Signiranje se vri u skladu s rjeenjem o odreivanju organizacionih
jedinica, odnosno radnih mjesta, kojima se pota dostavlja u rad.
Kada se zavri signiranje pote, akti, odnosno predmeti predaju se ovlatenom
zaposlenom u pisarnici na daljnji postupak.
5. Pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata
Klasifikacione oznake predmeta i akata slue za razvrstavanje predmeta i akata koji se
pojavljuju ili nastaju u radu organa uprave.
Klasifikacione oznake razvrstane su u odgovarajue grupe po principu da predmeti i
akti iz iste ili sline oblasti predstavljaju jednu grupu. Na taj nain utvreno je ukupno 50
grupa, koje su obiljeene arapskim dvoznamenkastim brojevima od 01 do 50.
Razvrstavanje predmeta i akata na klasifikacione oznake ima za cilj da se odredi oblast
u koju predmet i akt spada (npr. oblast finansija, komunikacija i saobraaja, itd.). Nakon
utvrivanja u koju oblast akt spada, odreuje se klasifikaciona oznaka koja je predviena za
tu oblast. Razvrstavanje se vri uvidom u sadraj predmeta i akata, a onda uvidom u
klasifikacione oznake koje su utvrene za svaku upravnu oblast.
Razvrstavanje predmeta i akata na klasifikacione oznake vri zaposleni u pisarnici, a
neposredno se provodi tako to se klasifikaciona oznaka odreenog predmeta upisuje u
odgovarajuu rubriku prijemnog tambilja.
Npr., ako se iz sadraja akta vidi da se taj akt odnosi na organizaciju i rad organa
uprave, klasifikaciona oznaka bit e 07 ili ako se akt odnosi na neko pitanje iz oblasti
organizacije i rada ombudsmena, klasifikaciona oznaka bit e 12, itd.
Posljednja klasifikaciona oznaka predmeta i akata obiljeena je brojem 50 i ova
oznaka je rezervnog karaktera, jer se pod nju svrstavaju oni predmeti i akti koji se ne mogu
razvrstati u neku od grupa od 01 do 49.
6. Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju
Osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju vode se u formi upisnika,
djelovodnika i knjiga. Postoje sljedee osnovne knjige evidencije:
a) Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1
U upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1 zavode se predmeti u
kojima se mora voditi upravni postupak i donijeti rjeenje. Podaci se upisuju u odgovarajue
kolone, koje su predviene u upisniku, a prema uputstvima koja se nalaze uz upisnik.
Upisnik vode svi organi uprave koji u svojoj nadlenosti imaju predmete koji se
rjeavaju u prvostepenom upravnom postupku.
b) Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2
Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2 vode organi uprave koji u
svojoj nadlenosti imaju drugostepeno upravno rjeavanje. U ovaj upisnik zavode se predmeti
105
koji se, povodom izjavljene albe ili drugog pravnog lijeka, rjeavaju u drugostepenom
upravnom postupku.
c) Djelovodnik predmeta i akata
U djelovodnik predmeta i akata zavode se predmeti i akti po kojima se ne vodi upravni
postupak niti se okonavaju donoenjem upravnog akta (rjeenja, zakljuka). Znai, u ovaj
djelovodnik upisuju se svi akti i predmeti koji se odnose na informacije, izvjetaje, analize,
objanjenja, upite, uvjerenja i druge podneske, za koje su nadleni organi uprave.
d) Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu
Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu slui za evidenciju povjerljive i
strogo povjerljive pote. Radi se o poti koja je oznaena kao povjerljiva i strogo povjerljiva
ili dravna tajna ili slubena tajna i ona je, u pravilu, dostupna samo rukovodiocu organa
uprave, ili dravnim slubenicima koje on za to ovlasti. U zaglavlju ovog akta i prijemnog
tambilja, ispred broja akta, upisuje se rije pov. ili str. pov..
e) Arhivska knjiga
Arhivska knjiga slui za upisivanje akata koji su zavreni i koji se moraju odloiti i
uvati u arhivi.
7. Zavoenje akata
a) Nain i vrijeme zavoenja akata
Kada ovlateni zaposleni u pisarnici primi signiranu potu, zavodi je (upisuje) u
odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije. Akti se zavode istog dana kada su primljeni, s tim
da telegrami i akti s odreenim rokovima i drugi hitni akti treba da budu zavedeni prije ostalih
akata i treba odmah da se dostave u rad nadlenom dravnom slubeniku.
Ako se zbog velikog broja primljenih akata ili drugih opravdanih razloga akti ne mogu
zavesti istog dana kada su primljeni, ti akti moraju se zavesti najkasnije prvog narednog
radnog dana, prije zavoenja nove pote i to pod datumom kada su primljeni u organu uprave.
U knjige evidencije ne zavode se poiljke koje ne predstavljaju slubenu prepisku
(rauni, slubene novine, asopisi i dr.).
Ako se za odreene akte vode posebne evidencije, a ne evidencije predviene
Uputstvom o nainu vrenja uredskog poslovanja, u tom sluaju podaci o tom aktu upisuju se
u posebnu evidenciju, u skladu s propisom o toj evidenciji.
Zavoenje akata u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije vri se tako to se,
prethodno, mora odrediti broj klasifikacione oznake u koju grupu akt spada. Pri tome treba
naroito voditi rauna da se odvoje predmeti upravnog postupka od akata poslovanja i ostalih
slubenih akata. Svojstvo predmeta upravnog postupka odreuje se prema tome da li e se
postupak po tim predmetima okonati donoenjem upravnih akata (rjeenja i zakljuka). Ako
se ne donosi upravni akt, onda predmet ima svojstvo akta poslovanja, odnosno raspolaganja.
b) Prijemni tambilj
Nakon to se akt zavede u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije, pristupa se
stavljanju otiska prijemnog tambilja na akt. Otisak tog tambilja stavlja se, u pravilu, u gornji
106
desni ugao prve stranice akta, a ako tu nema dovoljno mjesta, stavlja se na drugo pogodno
mjesto na prvoj stranici, vodei pritom rauna da tekst akta ostane potpuno itak i razumljiv.
U sluaju da na prednjoj strani akta nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog tambilja treba
staviti u gornji lijevi ugao poleine akta.
Ako su sve strane akta u cjelini popunjene tekstom, otisak prijemnog tambilja treba
staviti na jednu polovinu ili jednu etvrtinu posebnog papira i privrstiti ga uz akt. Otisak
prijemnog tambilja ne stavlja se na priloge dostavljene uz akt.
8. Upisivanje podataka u osnovne knjige evidencija
a) Upisnici predmeta upravnog postupka UP-1 i UP-2
Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka (UP-1) i Upisnik drugostepenih
predmeta upravnog postupka (UP-2) vode se na jedinstvenom obrascu vodoravnog formata
50x40 cm.
U ove upisnike zavode se akti po hronolokom broju predmeta, koji se oznaavaju
rednim brojevima, a u pogledu popunjavanja ostalih rubrika, data su uputstva na samom
obrascu. Upisnici se zakljuuju na kraju kalendarske godine (31. decembra), slubenom
zabiljekom napisanom ispod posljednjeg rednog broja. Ova zabiljeka sadri: ukupan broj
prvostepenih, odnosno drugostepenih predmeta upravnog postupka koji su zavedeni u toj
godini, datum i potpis slubenog lica ovlatenog za voenje uredskog poslovanja i otisak
peata organa uprave.
b) Djelovodnik predmeta i akata
Djelovodnik predmeta i akata vodi se na propisanom jedinstvenom obrascu
vodoravnog formata A3.
U ovom djelovodniku akti se zavode po hronolokom redu predmeta i akata koji se
oznaavaju rednim brojevima, a u pogledu popunjavanja ostalih rubrika, data su uputstva na
samom obrascu.
Djelovodnik predmeta i akata zakljuuje se na kraju kalendarske godine (31.
decembra), slubenom zabiljekom napisanom ispod posljednjeg rednog broja.
c) Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu
Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu vodi se na propisanom
jedinstvenom obrascu vodoravnog formata A4.
Ovaj djelovodnik vodi se i zakljuuje na isti nain kao i djelovodnik predmeta i akata.
d) Arhivska knjiga
Arhivska knjiga vodi se na obrascu koji je utvren posebnim propisom o arhivskoj
knjizi.
e) Raunarsko voenje osnovnih knjiga evidencije
Podaci osnovnih knjiga evidenciju mogu voditi i na raunaru.
f) Omoti za predmete i akte
107
Svaki predmet i akt mora se uloiti u odgovarajui omot, u koji se odlau i prilozi koji
se odnose na isti predmet. Evidencija u omotu za predmete i akte vodi se na prvoj unutranjoj
stranici omota i treba da sadri nazive svih priloga koji se nalaze u omotu. Upisivanje tih
podataka vri zaposleni u pisarnici, nakon to podnesak s prilozima uloi u odgovarajui
omot. Evidencija na prednjoj i unutranjoj stranici omota je obavezna.
Omoti za predmete i akte izraeni su prema vrstama predmeta i akata na jedinstvenom
obrascu formata A4, u pet boja i to:
a) u omot bijele boje ulau se predmeti i akti koji se zavode u djelovodnik predmeta
i akata,
b) u omot oznaen zelenom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka
u kojima se postupak pokree na zahtjev stranke,
c) u omot oznaen plavom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka
u kojima se postupak pokree po slubenoj dunosti,
d) u omot oznaen utom bojom ulau se drugostepeni predmeti upravnog postupka,
e) u omot oznaen crvenom bojom ulau se predmeti i akti koji su zavedeni u
djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu.
Na prvoj stranici omota u gornji lijevi ugao stavlja se otisak prijemnog tambilja i on
se popunjava predvienim podacima. Kod oznake Predmet upisuje se naziv akta o kojem se
radi, a u gornjem desnom uglu upisuje se redni broj interne dostavne knjige pod kojim je akt
evidentiran u toj knjizi.
9. Zdruivanje akata
Prije nego to se akti dostave u rad organizacionoj jedinici, odnosno dravnom
slubeniku nadlenom za rad na tim predmetima i aktima, mora se izvriti zdruivanje svih
akata s predmetom na koji se odnose. To se radi tako da se svi akti i prilozi koji se odnose na
isti predmet stavljaju u isti omot. Zdruivanje akata radi ovlateni zaposleni u pisarnici.
Poslije zdruivanja akata u jedinstven predmet, on se dostavlja u rad nadlenom dravnom
slubeniku preko interne dostavne knjige.
Akte istog predmeta koji naknadno stignu treba uloiti u omot predmeta na koji se
dostavljeni akti odnose. Ako se predmet kojem treba pridruiti novi akt nalazi u radu kod
organizacione jedinice, odnosno dravnog slubenika, taj akt dostavlja se toj organizacionoj
jedinici, odnosno dravnom slubeniku koji ga je duan uloiti u odgovarajui omot
predmeta, s tim to ovlateni zaposleni u pisarnici treba na primljenom aktu upisati samo
datum prijema akta.
10. Popis akata
Popis akata slui za zavoenje akata iste ili sline vrste koji se esto pojavljuju, po
kojem se vodi isti postupak (npr. podnesci za izdavanje raznih uvjerenja, a moe se voditi i za
predmete za koje se predvia da e ih u toku kalendarske godine biti vei broj). Za koje vrste
e se voditi popis akata odreuje se rjeenjem rukovodioca organa uprave na poetku
kalendarske godine. Ako se u vezi s nekim aktom upisanim u popis akata pokrene poseban
postupak, takav akt mora se izuzeti iz popisa i zavesti u djelovodnik pod narednim brojem.
Popis akata moe se voditi samo ako rukovodilac organa uprave donese rjeenje na
osnovu ovlatenja iz Zakona o upravi.
11. Dostavljanje predmeta i akata u rad
a) Interna dostavna knjiga
108
Interna dostavna knjiga slui za zavoenje akata i predmeta koji se dostavljaju u rad
organizacionim jedinicama, odnosno dravnim slubenicima zaduenim za obradu.
Dostavljanje predmeta u rad vri se istog, a najkasnije narednog radnog dana, u pravilu, prije
zavoenja nove pote.
Rukovodilac organizacione jedinice svojim potpisom u internoj knjizi potvruje
prijem akta, a po zavrenoj obradi predmeta i njegovog vraanja u pisarnicu, to radi ovlateni
zaposleni u pisarnici koji svojim potpisom potvruje prijem vraenog akta. U oba sluaja
stavlja se datum prijema, odnosno datum kada je akt vraen pisarnici.
b) Knjiga za linu potu
Preko ove knjige vri se dostavljanje pote koja glasi na ime slubenog lica koje radi u
organu uprave. Primalac te pote duan se potpisati u knjizi i upisati datum kada je potu
primio.
Preporuene poiljke, novana pisma i druge poiljke koje glase na ime, iji je prijem
u pisarnici pismeno potvren, predaju se primaocu tako to primalac te pote treba da na
potvrdi o prijemu poiljke stavi svoj itak potpis i datum prijema, ako je to potrebno.
c) Karton za slubena glasila i asopise
Dostavljanje literature, asopisa, slubenih glasila i drugih publikacija vri se
dravnim slubenicima koji su odreeni za njihov prijem, preko kartona za slubena glasila i
asopise. U pravilu, svako glasilo, asopis ili publikacija uvodi se u poseban karton.
d) Prijem i otprema rauna
Prijem i otprema rauna vri se putem posebnih knjiga koje su za to odreene. Knjiga
za otpremu rauna koristi se za dostavljanje rauna i drugih finansijskih akata u rad
organizacionoj jedinici, odnosno dravnom slubeniku nadlenom za finansijsko-materijalno
poslovanje u organu uprave. U knjigu za otpremu rauna upisuju se rauni i druga finansijska
dokumentacija koja se otprema nadlenim organima.
12. Rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata
a) Prikupljanje podataka
Ako je za rjeavanje nekog predmeta potrebno prikupiti odreeni dokaz ili podatke,
dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta duan je prikupljanje tih dokaza i
podataka vriti tako da ih dobije u to kraem roku i sa to manje trokova i da se pri tome
izbjegne nepotrebno dopisivanje ili drugi kontakti. Ako se radi o pribavljanju podataka od
organizacionih jedinica, odnosno drugih dravnih slubenika istog organa uprave, to se, u
pravilu, treba vriti najkraim putem (usmeno, telefonom, e-mailom, faksom). O tome se
sastavlja slubena zabiljeka na posebnom papiru koji se stavlja u omot predmeta.
Ako se po podnesku stranke ne moe donijeti i dostaviti rjeenje u roku predvienom
u Zakonu o upravnom postupku, dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta
duan je, obavezno, o tome pismeno obavijestiti stranku i upoznati je s razlozima koji su do
toga doveli, upuujui je ujedno na mogunost koritenja sredstava zbog utnje
administracije.
109
110
Sadraj teksta akta mora biti jasan, saet i itak. U tekstu se mogu upotrebljavati
samo one skraenice koje su uobiajene i lako razumljive. Zakone i druge propise
koji se navode u aktu treba, u pravilu, napisati njihovim punim nazivom, uz
navoenje naziva, broja i godine slubenog glasila u kojima su ti propisi
objavljeni.
g) Naziv dunosti i ime i prezime lica ovlatenog za potpisivanje akta pie se iza
sadraja teksta akta s desne strane. Ime i prezime potpisnika akta ispisuje se bez
zagrade, neposredno ispod naziva njegove dunosti.
h) Otisak peata organa uprave stavlja se na svaki slubeni akt koji se otprema.
Otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa ovlatenog slubenog lica organa
uprave i to tako da otisak peata ne zahvati tekst naziva dunosti ni potpis
ovlatenog lica.
f)
111
c) ako akt treba staviti u rokovnik predmeta upisuje se oznaka R i datum do kad akt
treba biti u rokovniku,
d) ako se akt treba arhivirati, upisuje se oznaka a/a i slina uputstva,
e) na kraju, uputstvo potpisuje obraiva akta i upisuje datum.
Ako je doneseno zajedniko rjeenje za vie posebnih predmeta, dravni slubenik
koji je bio obraiva predmeta duan je, na vidnom mjestu u gornjem dijelu primjerka akta
koji se odlae u arhivu, upisati brojeve svih predmeta koji su zajedno rijeeni (npr. Zajedno
rijeeni predmeti broj: 01-25-114/2006, 01-25-237/2006 i 01-25-537/2006).
Kada zaposleni u pisarnici primi rijeene predmete, duan je odmah provjeriti da li akt
sadri sve podatke koji su vani za pravilno razvoenje akata i predmeta i njihovo otpremanje
i arhiviranje. Ta provjera odnosi se prvenstveno na podatke koji su propisani za sastavne
dijelove akta, zatim da li je adresa primaoca potpuna i itka, da li je navedena veza broja akta
na koji se odgovara, da li su priloeni navedeni prilozi, da li je jasno uputstvo pisarnici u
pogledu daljnjeg postupanja s aktom (npr. a/a, R itd.) i da li postoji potpis obraivaa i datum
ispod ovih naloga.
Zaposleni u pisarnici duan je upozoriti obraivaa akta na uoene nepravilnosti i
kada obraiva otkloni te nepravilnosti, zaposleni u pisarnici duan je primiti traeni akt i
dalje s njim postupiti na propisan nain.
13. Razvoenje akata i predmeta
Kada zaposleni u pisarnici primi zavreni predmet, odnosno akt i utvrdi da nema
nikakvih nedostataka, pristupa njegovom razvoenju koje se vri na sljedei nain:
a) u odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije (upisnik ili djelovodnik) u koju
je predmet, odnosno akt zaveden, upisuje kako je predmet, odnosno akt rijeen.
Ovi podaci unose se prema tome kako je upravnim aktom (rjeenjem ili
zakljukom) rijeena odreena upravna stvar, odnosno to je sadrano u obinom
aktu, ako se radi o drugim predmetima i aktima (udovoljeno zahtjevu, odbijen
zahtjev, dostavljeni podaci itd.),
b) ako je na predmetu, odnosno na aktu upisana oznaka a/a, to podrazumijeva da je
potpuno zavren i na propisan nain odlae se u arhivu,
c) ako je na predmetu, odnosno aktu upisana oznaka R i naveden rok uvanja, tada
se predmet, odnosno akt stavlja u rokovnik i uva do isteka tog roka,
d) ako je na predmetu, odnosno aktu dato uputstvo da se ustupi drugoj
organizacionoj jedinici ili drugom dravnom slubeniku istog organa uprave, u
tom sluaju u podacima koji se nalaze u prijemnom tambilju mijenja se upisana
oznaka organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta i upisuje se oznaka
organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta kojoj se predmet, odnosno akt
treba dostaviti u rad,
e) ako je u popratnom aktu napisano da se cijeli predmet, odnosno izvorni akt treba
dostaviti nekom drugom organu uprave ili drugoj instituciji koja je nadlena za
rjeavanje tog predmeta, odnosno akta, nakon toga to se to konstatira u
odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije, popratni akt s cijelim
predmetom, odnosno izvornim aktom treba dostaviti organu ili instituciji, koja je
naznaena u popratnom aktu, a jedan primjerak popratnog akta se arhivira.
14. Rokovnik predmeta
Rokovnik predmeta je posebna pomona evidencija u koju se stavljaju predmeti,
odnosno akti, kada je potrebno da se nakon odreenog vremena ponovo uzmu u rad, jer se
112
nisu mogli odmah rijeiti iz objektivnih razloga. U rokovnik predmeta stavljaju se svi
predmeti i akti na kojima su njihovi obraivai stavili oznaku R i naznaili rok do kojeg
predviaju da e predmet, odnosno akt biti mogue uzeti u rad (npr. R- 25.4.2006.).
Iako je prvenstveno utvreno da rokovnik predmeta predstavlja fasciklu, data je
mogunost da se umjesto fascikla kao rokovnik koriste ormari s pregradama, iz praktinih
razloga, pa je uobiajeno da se za rokovnike koriste ormari. Svaki rokovnik ima 32 fascikle,
odnosno 32 pregrade, koje su oznaene datumima u mjesecu, tako da svaki datum ima svoju
fasciklu, odnosno pregradu. Fascikl, odnosno pregrada oznaena brojem 32 slui za odlaganje
onih predmeta i akata iji rok e uslijediti u narednom mjesecu.
Zaposleni u pisarnici koji je zaduen za voenje rokovnika predmeta duan je,
svakodnevno, na poetku radnog vremena, izvriti uvid u fasciklu, tj. pregleda odgovarajui
pregradak u ormaru i da predmete i akte koji se nalaze u njima izuzme i odmah dostavi
obraivau u rad, preko interne dostavne knjige.
Ako traeni dokument stigne prije isteka predvienog roka, zaposleni u pisarnici je
duan odmah, po prijemu tog dokumenta, izuzeti predmet iz fascikla, odnosno pregrade i
dostaviti ga u rad obraivau predmeta, bez obzira to rok jo nije istekao.
15. Otprema pote
a) Nain otpreme pote
Otpremu pote vri ovlateni zaposleni u pisarnici, u pravilu, preko potanske slube
ili preko kurira.
Otprema pote vri se tako da svi predmeti preuzeti tokom radnog vremena treba da
budu otpremljeni istog dana. Predmeti preuzeti poslije sklapanja otpremnih knjiga, ako nisu
hitni, bit e otpremljeni narednog radnog dana prije novopristigle pote.
Predmeti ili akti koji se istog dana upuuju na istu adresu stavljaju se u jednu kovertu.
Ako se jedan od tih predmeta alje preporueno, treba u zajedniku kovertu staviti ostale
predmete koji bi se otpremali kao obine poiljke.
Ako se na istu adresu istovremeno otprema veliki broj akata ili neki drugi materijali
koji ne mogu stati u kovertu, treba ih upakirati i otpremiti po vaeim potanskim propisima.
Ako nema posebnog tambilja za ove namjene, itkim rukopisom, raunarom ili
pisaom mainom u gornjem lijevom uglu prve strane koverte upisuje se: taan naziv i adresa
poiljaoca i naziv akta koji se dostavlja, a na sredini koverte upisuje se: ime i prezime,
odnosno naziv primaoca, zatim mjesto, odnosno sjedite primaoca, a ispod toga njegova blia
adresa (potanski broj, mjesto, ulica i broj).
Koverte s povjerljivim i strogo povjerljivim aktima moraju biti zapeaene ili na drugi
pogodan nain osigurane. Peaenje koverti vri se tako to se na sredini poleine koverte
utisne ig (metalni peat) preko rastopljenog peatnog voska, a na sastavcima, u svakom uglu
poleine koverte, otisak peata organa uprave ili na drugi pogodan i siguran nain.
b) Knjiga za otpremu preko kurira
U ovu knjigu unose se podaci o otpremi dokumenata, predmeta, akata i drugih
poiljki, koje se zbog hitnosti dostavljaju drugim organima uprave ili pravnim i fizikim
licima u istom mjestu preko kurira. Primalac svojim potpisom u knjizi potvruje da je primio
potu i upisuje datum prijema, bez obaveze da prijem poiljke ovjeri i peatom.
c) Knjiga za otpremu pote preko potanske slube
113
114
115
116
arhivske grae. Odabiranje arhivske grae duan je vriti svaki organ uprave iz svog
registraturskog materijala koji je nastao u njihovom radu ili se kod njih nalazi na uvanju po
bilo kojem osnovu.
Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog registraturskog materijala vri se,
u pravilu, iz sreenog registraturskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu. Izdvajanje
bezvrijednog registraturskog materijala vri se na osnovu liste kategorija.
Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog materijala vri komisija koju
imenuje rukovodilac organa uprave. Komisija sastavlja popis bezvrijednog registraturskog
materijala. Taj popis sastavlja se na osnovu liste kategorija i dostavlja se nadlenom arhivu.
Predstavnik nadlenog arhiva, zajedno s tom komisijom, razmatra popis i provjerava da li je
materijal predloen za izdvajanje pravilno odreen. Nakon toga, predstavnik arhiva i komisija
sastavljaju zapisnik na osnovu kojeg arhiv izdaje rjeenje za otpis bezvrijednog
registraturskog materijala.
f) Primopredaja arhivske grae izmeu organa uprave i nadlenog arhiva
Svaki organ uprave duan je nadlenom arhivu predati arhivsku grau iz svoje
nadlenosti. Ta graa mora se predati najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka.
Ovaj rok moe se, u dogovoru s nadlenim arhivom, skratiti ili produiti.
Arhivska graa predaje se arhivu u registraturski sreenom stanju. To znai da graa
mora biti odloena u arhivske kutije, u skladu s listom kategorija registraturskog materijala i
upisana u arhivsku knjigu.
Ako organ uprave prestaje raditi, arhivsku grau tog organa uprave treba da preuzme
organ uprave koji preuzima poslove organa uprave koji prestaju raditi. O primopredaji se
sainjava zapisnik, iji se jedan primjerak mora dostaviti nadlenom arhivu.
Primopredaju arhivske grae vri komisija. Ona je sastavljena od predstavnika
nadlenog arhiva i organa uprave koji predaje arhivsku grau. Komisija ima zadatak da
pregleda arhivsku grau i saini zapisnik o primopredaji. Zapisnik se sastavlja u pet
primjeraka i sadri sve podatke bitne za preuzetu arhivsku grau. Tako sainjen zapisnik o
primopredaji arhivske grae ovjerava se peatom arhiva i peatom organa uprave koji predaje
grau. Popis arhivske grae koji je podnio organ uprave sastavni je dio zapisnika o
primopredaji.
Zajedno s arhivskom graom, nadlenom arhivu moraju se predati i osnovne
evidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu grau.
III. OVJERA POTPISA, RUKOPISA I PRIJEPISA
Sva pitanja koja se odnose na postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa u Bosni i
Hercegovini regulirana su na slian nain. Da bi se neka privatna isprava mogla koristiti u
pravnom prometu kao pravno valjana, mora prethodno biti ovjerena od nadlenog organa.
Samo pod tim uslovima takva isprava moe posluiti kao dokaz o onome to se njome treba
potvrditi, odnosno dokazati. Pored toga, veoma esto je potrebno prijepise ili kopije javnih
isprava, koje posjeduju pojedina lica, ovjeriti, kako bi se u raznim postupcima pred nadlenim
organima, ustanovama i slubama na osnovu njih moglo dokazati postojanje odreenih
injenica znaajnih za ostvarivanje pojedinih prava ili pravnih interesa.
Prema tome, predmet ovjere moe biti potpis, rukopis i prijepis, pri emu se:
a) kod ovjere potpisa ili rukopisa potvruje njihova autentinost,
b) kod ovjere prijepisa isprave potvruje njena istovjetnost s izvornom ispravom.
117
Autentinost potpisa znai da ovjereni potpis stvarno potie od lica iji je potpis
ovjeren, a autentinost rukopisa znai da rukopis potie od lica koje je oznaeno kao njegov
autor.
Vano je napomenuti da se ovjerom potpisa, odnosno rukopisa ne potvruje istinitost
sadraja isprave na kojoj je izvrena ovjera potpisa i rukopisa, ve samo autentinost potpisa i
rukopisa.
a) Nadlenost organa za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa
Prema vaeim propisima, poslove ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa obavljaju
nadlene opinske slube za upravu, s tim da one ne mogu ovjeravati potpise na ispravama
koje se odnose na zemljinoknjine stvari, nego nadleni sudovi.
Ovjeru potpisa i prijepisa isprava potrebnih za reguliranje radnih odnosa lica u radnom
odnosu moe vriti i ovlateno lice u organu, odnosno u drugoj instituciji ili pravnom licu u
kojem se to lice nalazi na radu ili je radilo.
b) Ovjera potpisa i rukopisa
Prilikom ovjere potpisa i rukopisa ovlateni zaposleni duan je prvo utvrditi istinitost
potpisa, odnosno istinitost rukopisa, pa tek nakon toga moe pristupiti ovjeri potpisa, odnosno
rukopisa.
Utvrivanje istinitosti potpisa, odnosno rukopisa obuhvata postupak u kojem treba da
se utvrdi da li potpis, odnosno rukopis stvarno pripada licu iji se potpis, odnosno rukopis
treba ovjeriti.
Istinitost potpisa utvruje se na redovan i poseban nain.
Redovan nain utvrivanja istinitosti potpisa moe se vriti na dva naina, i to da
podnosilac isprave pred ovlatenim slubenim licem:
a) svojeruno potpie ispravu,
b) izjavi da je potpis, koji se nalazi na ispravi, njegov potpis.
Ovjera potpisa na poseban nain postoji u sluaju kada se:
a) ovjerava potpis ili otisak prsta slijepih ili lica koja ne znaju itati, tada slubeno
lice mora prvo podnosiocu isprave proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili
otisak prsta,
b) ovjerava potpis ili otisak prsta gluhih koji ne znaju itati, tada slubeno lice mora
prvo podnosiocu pomou tumaa proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili
otisak prsta,
c) ovjerava potpis ili otisak prsta lica koje ne razumije jezik na kojem je isprava
napisana, tada se podnosiocu mora prvo prevesti sadraj isprave, to ini slubeno
lice koje vri ovjeru ako razumije taj jezik, a ako ne, onda to vri sudski tuma.
Utvrivanje istinitosti rukopisa vri se tako da podnosilac isprave, pred ovlatenim
slubenim licem, izjavi da je ta isprava napisana njegovom rukom.
Kada se utvrdi istinitost potpisa ili otiska prsta, odnosno rukopisa na navedeni nain,
pristupa se njihovoj ovjeri. Ovjera se vri tako to se na izvornu ispravu upisuje tekst potvrde
o ovjeri. Ta potvrda moe biti izraena u obliku tambilja u koji se upisuje datum ovjere i broj
pod kojim je isprava zavedena u upisnik za ovjeru. Nakon toga, potvrda o ovjeri potvruje se
peatom organa i potpisom ovlatenog slubenog lica.
Tekst potvrde o ovjeri potpisa i rukopisa utvruje se posebnim uputstvom o ovjeri
potpisa, rukopisa i prijepisa.
Prije nego to se stavi otisak tambilja o ovjeri potpisa, odnosno rukopisa (potvrda o
ovjeri), mora se utvrditi identitet podnosioca isprave koji trai ovjeru potpisa ili rukopisa,
118
odnosno prijepisa. Ako slubeno lice lino ne poznaje podnosioca isprave, njegov identitet
utvrdit e na osnovu line karte, pasoa, a ako nema ovih isprava, svjedoenjem dva
punoljetna svjedoka.
U potvrdi o ovjeri mora se navesti nain na koji je utvren identitet podnosioca
isprave.
c) Ovjera prijepisa
Ovjera prijepisa neke isprave vri se radi potvrivanja istovjetnosti tog prijepisa sa
svojim izvornikom.
Tako je i u ovom sluaju potrebno prvo utvrditi da li je tekst prijepisa istovjetan s
tekstom izvorne isprave, pa tek onda izvriti ovjeru samog prijepisa.
U ovim sluajevima nije potrebno utvrivati identitet lica koje trai ovjeru prijepisa
isprave.
Istovjetnost prijepisa teksta isprave s tekstom izvorne isprave utvruje se tako to se
cijeli tekst prijepisa mora paljivo uporediti s tekstom izvorne isprave. Pri tome se mora
obratiti panja ne samo na tekst, ve i na to da li na prijepisu ima nekih ispravaka (preinaenje
teksta, brisanje, precrtavanje, umetanje ili dodavanje novog teksta i sl.).
Pored toga, prijepis se mora slagati s tekstom izvorne isprave i u pravopisu,
interpunkciji i skraivanju rijei. To znai da tekst prijepisa isprave mora u svim pitanjima
biti istovjetan tekstu izvorne isprave.
Na isti nain utvruje se istovjetnost fotokopije isprave s izvornom ispravom, jer se i
fotokopija smatra prijepisom.
Kada se na navedeni nain utvrdi istovjetnost teksta prijepisa isprave s tekstom
izvorne isprave, pristupa se stavljanju potvrde, odnosno otiska tambilja o ovjeri na prijepis
isprave. Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa stavlja se iza teksta na kraju isprave iji se
prijepis ovjerava.
Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa isprave treba sadravati sljedee podatke:
a) da li se radi o prijepisu izvorne isprave ili prijepisu ovjerenog prijepisa izvorne
isprave,
b) da li je na prijepisu bilo kakvih oteenja i koja su,
c) da li je izvorna isprava pisana rukom ili nekim drugim mehanikim ili hemijskim
sredstvom, olovkom ili perom,
d) broj listova izvorne isprave i gdje se isprava nalazi,
e) broj i datum ovjere prijepisa.
Na kraju, potvrdu o ovjeri prijepisa isprave potpisuje ovlateno slubeno lice i stavlja
otisak peata organa koji vri ovjeru.
U sluaju kada se treba izvriti ovjera samo jednog dijela isprave ili izvoda iz isprave,
takav prijepis mora biti tako sainjen da se iz njega moe jasno vidjeti koji su dijelovi izvorne
isprave ostali neprepisani.
Ako ovlateno slubeno lice koje vri ovjeru prijepisa isprava ne razumije jezik na
kojem je isprava sainjena, zatrait e od sudskog tumaa da utvrdi istovjetnost prijepisa s
izvornom ispravom. Nakon toga, izvrit e se ovjera prijepisa isprave.
d) Posebni sluajevi ovjere isprava
Poseban postupak ovjere odnosi se na isprave koje su namijenjene za upotrebu u
inozemstvu. Ovjeru ovih isprava vre nadleni sudovi i Ministarstvo pravde BiH.
Postupak ovjere tih isprava provodi se tako to ispravu prvo ovjerava nadleni sud.
Nakon toga, taj sud ovjerenu ispravu treba dostaviti Ministarstvu pravde BiH. Ovo
119
ministarstvo vri ovjeru potpisa slubenog lica suda, koja je izvrila ovjeru peatom suda u
kojem je ovjera isprave izvrena.
Postoje odreeni izuzeci u kojima nije potrebno vriti ovjeru isprava koje su
namijenjene za upotrebu u inozemstvu. Taj izuzetak predvien je za isprave koje izdaju
organi uprave u Bosni i Hercegovini. Ovi izuzeci vae samo ako zakonom Bosne i
Hercegovine ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Takve isprave koriste se u
inozemstvu bez ovjere.
e) Ovjera isprava prema Hakoj konvenciji
Osim navedenog naina ovjere isprava, postoji i poseban nain ovjere odreenih
isprava. Radi se o ispravama koje su navedene u Hakoj konvenciji o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava. Ovu konvenciju ratificirala je naa zemlja 19. maja 1992.
godine. U toj konvenciji navedeno je koje se javne isprave sainjene na teritoriji jedne drave
mogu upotrebljavati na teritoriji druge drave ugovornice, koja je takoer prihvatila
(ratificirala) tu konvenciju. Kod tih isprava legalizacija se sastoji u tome to se na ispravu
treba staviti potvrda utvrena u Konvenciji. Ova potvrda naziva se Apostille i njome se
potvruje vjerodostojnost potpisa, zatim svojstvo u kojem je potpisnik isprave postupio i, u
sluaju potrebe, istovjetnost peata ili iga koji je na ispravi. Potvrda (apostille) se stavlja na
samu ispravu ili na njen dodatak, a moe biti sastavljena na slubenom jeziku one drave koja
ispravu izdaje, s tim da naslov Apostille (Convention de la Haye du 5 octobre 1961) mora
biti na francuskom jeziku.
Ovjeru isprava predvienih navedenom konvencijom vri nadleni sud, ako zakonom
Bosne i Hercegovine nije predvieno da tu ovjeru vri Ministarstvo pravde BiH. Vano je
ukazati da sud ovjerava samo one isprave koje su izdali organi s podruja mjesne nadlenosti
suda.
f) Evidencija i mjesto ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa
O izvrenim ovjerama potpisa, rukopisa i prijepisa moraju se voditi propisane
evidencije u vidu upisnika. Upisnik se vodi u formi knjige, propisanih dimenzija i utvrenog
sadraja.
Ovjera potpisa, rukopisa i prijepisa vri se u slubenim prostorijama.
Ali, postoji jedan izuzetak kada se ovjera potpisa i rukopisa moe izvriti van
slubenih prostorija. To se moe uiniti u sluaju kada se utvrdi da je stranka, kojoj treba
ovjeriti potpis ili rukopis, iz objektivnih razloga (bolest, nepokretnost i sl.) sprijeena da doe
u slubene prostorije gdje se ovjera vri.
Za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa koja se vri u slubenim prostorijama nije
potreban pismeni podnesak ve se to vri na usmeno traenje. Ali, ovjera potpisa i rukopisa
van slubenih prostorija moe se vriti samo na pismeni zahtjev stranke. U zahtjevu se moraju
navesti razlozi zbog kojih se trai da se ovjera izvri van slubenih prostorija. Odobrenje za
ovjeru van slubenih prostorija izdaje, na osnovu podnesenog zahtjeva, rukovodilac organa za
upravu, odnosno predsjednik nadlenog suda.
IV. PEATI
1. Namjena peata
Peat organa vlasti slui za potvrivanje autentinosti slubenih akata.
120
Autentinost slubenog akta znai da akt potie od organa vlasti ijim je peatom
ovjeren. Prema tome, svaki slubeni akt mora biti ovjeren peatom organa vlasti koji je taj akt
izdao. Samo takav akt je pravno valjan i moe posluiti u svrhu u koju je izdat.
Otisak peata stavlja se na slubeni akt s lijeve strane pored potpisa lica ovlatenog za
potpisivanje slubenih akata i djelimino ga zahvata, ako zakonom ili drugim propisom nije
drugaije odreeno.
Polazei od namjene peata organa vlasti i njegovog znaaja, sva pitanja u vezi s
peatom moraju biti regulirana odgovarajuim propisima. Tim propisima obavezno se mora
utvrditi:
a) koji organi vlasti imaju pravo na peat,
b) oblik, veliina i sadraj peata,
c) postupak izdavanja odobrenja za izradu peata i postupak izrade peata,
d) uvanje i upotreba peata,
e) evidencija o peatima,
f) postupak o oteenjima, izgubljenim, odnosno nestalim peatima,
g) postupak zamjene, odnosno izrade novog peata.
Navedena pitanja u Bosni i Hercegovini nisu regulirana jedinstvenim propisom, nego
je to preputeno pojedinim nivoima vlasti, pa se tako pitanja u vezi s:
a) peatom Bosne i Hercegovine, koji koriste organi vlasti Bosne i Hercegovine,
ureuju propisima Bosne i Hercegovine;
b) peatom entiteta BiH, koji koriste entitetski organi vlasti, ureuju entitetskim
propisima, a Brko Distrikta BiH njegovim propisima,
c) peatom kantona, koji koriste kantonalni organi vlasti, ureuju propisima kantona,
d) peatom opine, odnosno grada, koji koriste njihovi organi vlasti, ureuje
propisima opinskog, odnosno gradskog vijea.
2. Oblik i sadraj peata
Peat organa vlasti u Bosni i Hercegovini je okruglog oblika razliito propisane
veliine. Obino se peati po veliini dijele na tzv. velike i male, zavisno od njihovog
promjera. Peati manjeg promjera izrauju se iz praktinih razloga (npr. za potvrivanje
finansijskih dokumenata, zdravstvenih knjiica i sl.).
Svaki peat organa vlasti u Bosni i Hercegovini sadri u sredini tekst Bosna i
Hercegovina, a za dravni nivo i grb Bosne i Hercegovine. Ako se radi o entitetskom i niem
nivou, peat sadri i naziv entiteta, a za entitetski nivo i grb entiteta. Od kantonalnog i nieg
nivoa u Federaciji BiH peat sadri i naziv kantona, kao i grb kantona. Na opinskom nivou
peat sadri grb kantona i naziv opine u Federaciji Bosne i Hercegovine, a grb Republike
Srpske u Republici Srpskoj. Svi navedeni peati sadre i naziv i sjedite organa uprave o
ijem se peatu radi. Tekst u peatu upisuje se oko grba u koncentrinim krugovima jedan
ispod drugog. Tekst se ispisuje na tri jezika koji su u slubenoj upotrebi u Bosni i
Hercegovini, s tim da je u peatu osigurana i ravnopravna upotreba pisama latinice i irilice, u
skladu s odlukom o konstitutivnosti tri naroda u Bosni i Hercegovini.
3. Izrada peata
Postupak izrade peata, u pravilu, obuhvata dvije faze koje se sastoje u sljedeem:
a) rjeavanje o zahtjevu za odobravanje izrade peata,
b) izrada peata.
Peati organa vlasti, bilo kojeg nivoa vlasti, ne mogu se izraditi prije nego to to
odobri nadleni organ. S tim ciljem zahtjev za dobivanje odobrenja za izradu peata podnosi
121
122
123
124
1.
2.
3.
4.
5.
V
Program strunog ispita sadri gradivo, pravna vrela i literaturu za svaki predmet iz
take IV. ove odluke.
Program strunog ispita propisuje ministar pravde BiH.
Program strunog ispita objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH".
III. SASTAV DRAVNE KOMISIJE I NAIN POLAGANJA STRUNOG ISPITA
VI
Dravna komisija sastoji se od predsjednika i etiri lana, koji imaju svoje zamjenike,
koje imenuje rjeenjem ministar pravde BiH.
Predsjednik i lanovi Dravne komisije i njihovi zamjenici su diplomirani pravnici
koji su se istakli u radu na normativno-pravnim, upravnim i drugim strunim poslovima u
dravnim organima uprave i drugim dravnim institucijama, kao i u radu na upravnim
poslovima u sudskim i drugim institucijama.
Dravna komisija imenuje se na period od dvije godine.
VII
Rjeenjem o imenovanju Dravne komisije odreuju se ispitivai za svaki predmet iz
take IV. ove odluke.
Rjeenjem iz stava 1. ove take odreuje se i zapisniar na strunom ispitu i njegovi
zamjenici i utvruju njihovi poslovi i zadaci.
VIII
Polaganje strunog ispita obavlja se na pismeni zahtjev kandidata.
Kandidati iz take II. ove odluke zahtjev za polaganje strunog ispita podnose
Ministarstvu pravde BiH.
Uz zahtjev se prilae:
1. uvjerenje o zavrenoj kolskoj spremi,
2. uvjerenje o pripravnikom stau, odnosno o radnom stau.
Ministarstvo pravde BiH donosi rjeenje kojim odobrava polaganje strunog ispita za
kandidate koji ispunjavaju propisane uslove, odnosno rjeenje kojim se odbija zahtjev za
polaganje strunog ispita za kandidate koji ne ispunjavaju propisane uslove.
IX
U rjeenju kojim je kandidatu odobreno polaganje strunog ispita odreuje se vrijeme
polaganja strunog ispita.
U rjeenju kojim se odbija zahtjev za polaganje strunog ispita navodi se razlog zbog
kojeg se zahtjev odbija.
Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ove take moe se izjaviti alba ministru pravde BiH u roku
od 15 dana od dana prijema rjeenja.
X
125
126
XVI
Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita u dan koji mu je odreen za
polaganje strunog ispita, ili prije poetka polaganja strunog ispita izjavi da odustaje od
ispita, smatra se da ispit nije polagao.
Ako kandidat odustane od polaganja ve zapoetog strunog ispita, ili ne preda rad iz
pismenog dijela strunog ispita, smatra se da ispit nije poloio.
XVII
Zapoeto polaganje strunog ispita moe se, izuzetno, odgoditi na pismeni zahtjev
kandidata, ako kandidat dokae da zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban
da nastavi polaganje ispita.
O odgaanju polaganja zapoetog ispita iz stava 1. ove take odluuje Dravna
komisija veinom glasova o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka koja sadri: odluku
Komisije o odgaanju ispita, razlog odgaanja i datum kad kandidat treba pristupiti polaganju
ispita.
XVIII
Zapoeto polaganje strunog ispita moe se odgoditi do deset dana, a u izuzetno
tekim zdravstvenim sluajevima i na mjesec dana od dana odgaanja polaganja ispita.
Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita na dan odreen prema stavu 2.
take XVII. ove odluke, smatra se da ispit nije poloio.
U posebno tekim zdravstvenim sluajevima kandidata Dravna komisija moe rok iz
stava 1. ove take, na pismeni zahtjev kandidata, produiti najvie do dva mjeseca od dana
odgaanja polaganja ispita.
Pri polaganju nastavka odgoenog strunog ispita kandidat ne polae one predmete
koje je poloio do trenutka odgaanja polaganja ispita.
XIX
Kandidatu koji je poloio struni ispit Ministarstvo pravde BiH izdaje uvjerenje o
poloenom strunom ispitu.
Uvjerenje o poloenom strunom ispitu sadri: zaglavlje koje obuhvata: naziv organa,
naziv Dravne komisije, broj i datum izdavanja uvjerenja, ime i prezime kandidata, godinu i
mjesto roenja, kolu koju je zavrio i kada, datum poloenog strunog ispita, peat i potpis
ministra pravde BiH.
U uvjerenju, u dijelu koji se odnosi na ocjenu o poloenom strunom ispitu, navode se
rijei: "poloio struni ispit za viu kolsku spremu", odnosno "poloio struni ispit za srednju
kolsku spremu".
XX
Kandidat koji nije poloio struni ispit moe ponovo pristupiti polaganju strunog
ispita po isteku roka od 60 dana od dana polaganja ispita.
XXI
Trokove polaganja strunog ispita za pripravnike i kandidate iz take II. ove odluke
snosi organ, sluba, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja u kojima se ti kandidati
nalaze u radnom odnosu.
Trokove polaganja strunog ispita za kandidata iz stava 2. take III. ove odluke snosi
kandidat, ako organi, institucije, preduzea (drutva) i druga pravna lica navedena u tim
odredbama ne odlue da oni snose te trokove.
127
XXII
Visinu naknade za trokove polaganja strunog ispita pred Dravnom komisijom
rjeenjem odreuje ministar pravde BiH.
Predsjedniku, lanovima Komisije i njihovim zamjenicima, kao i zapisniarima
pripada naknada za rad u Dravnoj komisiji to se odreuje rjeenjem iz stava 1. ove take.
XXIII
O polaganju strunog ispita vodi se zapisnik u koji se unosi naroito: sastav komisije,
datum i mjesto odravanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja i ocjena
uspjeha kandidata.
Zapisnik iz stava 1. ove take potpisuje predsjednik, lanovi komisije i zapisniar.
Zapisnik o polaganju strunog ispita uva se u spisu kandidata koji je polagao struni
ispit s ostalom dokumentacijom koja se odnosi na ispit.
XXIV
Administrativno-tehnike poslove za rad Dravne komisije i evidenciju o kandidatima
koji su polagali struni ispit vodi Ministarstvo pravde BiH.
Evidencija iz stava 1. ove take vodi se u vidu knjige i sadri sljedee podatke: ime i
prezime kandidata, godinu roenja, naziv kole, odnosno fakulteta koji je zavrio, datum
polaganja strunog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu i broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o
poloenom strunom ispitu.
Evidencijska knjiga iz stava 2. ove take uva se trajno.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
XXV
Lice koje je poloilo struni ispit u okviru drugih struka oslobaa se obaveze
polaganja strunog ispita predvienog ovom odlukom, pod uslovom da program tog ispita u
osnovi odgovara sadraju programa strunog ispita iz take IV. ove odluke, s tim to je
obavezno polagati one predmete iz take IV. ove odluke koji nisu poloeni u okviru ispita
drugih struka.
XXVI
Lice koje je poslije poloenog strunog ispita steklo vii stepen kolske spreme od
stepena kolske spreme za koji je poloilo struni ispit, za obavljanje poslova i zadataka ije
je vrenje uslovljeno viim stepenom kolske spreme mora imati poloen struni ispit kolske
spreme koju je naknadno steklo, saglasno Programu o strunom ispitu.
XXVII
Lica koja su poloila struni ispit za zaposlene u organima uprave po propisima koji su
se primjenjivali na teritoriji Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ove odluke
smatra se da imaju poloen struni ispit predvien ovom odlukom.
XXVIII
O priznavanju strunog ispita lica koja su taj ispit poloila po entitetskim propisima,
nakon stupanja na snagu ove odluke, odluuje ministar pravde BiH uzimajui u obzir program
po kojem je ispit poloen i program predvien ovom odlukom.
128
Priznavanje ispita iz stava 1. ove take vri se na pismeni zahtjev zainteresiranog lica s
odgovarajuom dokumentacijom, o emu se donosi rjeenje.
XXIX
Odredbe ove odluke primjenjuju se i na pripravnike i zaposlenike u uredima i
slubama organa zakonodavne vlasti, organa izvrne vlasti, organa sudske vlasti, tuilatvima,
pravobranilatvima, ustanovama za izvrenje kaznenih sankcija i drugim organima i
institucijama BiH kod kojih je, saglasno zakonu, kao uslov za obavljanje poslova predvien
poloen struni ispit.
XXX
Ministar pravde BiH donijet e program strunog ispita iz take V. ove odluke u roku
od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
XXXI
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom
glasniku BiH".
VM broj: 210/04.
16. septembra 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajui
Vijea ministara BiH
Adnan Terzi, v. r.
129
130
IX
Program strunog upravnog ispita za visoku kolsku spremu donijet e ministar pravde
BiH, dopunom postojeeg programa strunog upravnog ispita za srednju i viu kolsku
spremu, u saradnji sa Uredom za zakonodavstvo Vijea ministara BiH i Agencijom za
dravnu slubu BiH, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
X
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom
glasniku BiH".
VM broj: 112/05
7. jula 2005. godine
Sarajevo
Predsjedavajui
Vijea ministara BiH
Adnan Terzi, v. r.
131
132
a) Gradivo
(1) Osnove uprave BiH
poslovi organa uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih
propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i
davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa
zakonodavne vlasti),
povjeravanje javnih ovlatenja (kome se povjeravaju, nain povjeravanja, upravni
nadzor nad radom institucija koje imaju javna ovlatenja),
meusobni odnosi organa uprave (ovlatenja i obaveze organa uprave u meusobnim
odnosima, meusobna saradnja organa uprave na istom i razliitom nivou vlasti),
odnosi organa uprave prema ombudsmenima,
odnos organa uprave prema strankama (graanima i drugim strankama),
pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja),
rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik (imenovanje, smjenjivanje i ovlatenja),
rukovodei dravni slubenici i dravni slubenici s posebnim ovlatenjima
(postavljenje, smjenjivanje i ovlatenja),
sredstva za rad organa uprave (vrste sredstava),
inspekcijski nadzor (ko obavlja inspekcijski nadzor, pokretanje postupka, ovlatenja i
obaveze inspektora, vrste upravnih mjera).
(2) Organi uprave i upravne organizacije BiH
osnivanje i vrste organa uprave i upravnih organizacija,
upravljanje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i njegov zamjenik imenovanje i ovlatenja, direktor i zamjenik direktora samostalne upravne organizacije
i upravne organizacije u sastavu - imenovanje i ovlatenja),
rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama (vrste postavljenje i ovlatenja),
propisi i drugi akti organa uprave i upravnih organizacija.
b) Pravna vrela
Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02).
3) Upravni postupak i upravni spor
a) Gradivo
(1) Upravni postupak
(a) Ope odredbe
osnovni principi,
nadlenost,
stranka i njeno zastupanje (pojam stranke, procesna sposobnost i zakonski zastupnik,
vrste zastupnika),
komuniciranje organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik),
dostava (nain dostave, posredna i obavezna lina dostava, posebni sluajevi dostave,
dostavnica i greke u dostavi),
rokovi (vrste i raunanje rokova),
trokovi postupka (trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova).
(b) Prvostepeni postupak
pokretanje postupka (pokretanje postupka, odustajanje od zahtjeva),
postupak do donoenja rjeenja (zajednike odredbe, skraeni postupak i poseban
ispitni postupak),
dokazivanje (isprave, uvjerenja, svjedoci, izjava stranke, vjetaci i uviaj),
rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, rok za izdavanje
rjeenja, ispravljanje greaka u rjeenju),
133
zakljuak.
(c) Pravni lijekovi
alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj
albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog
organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje
rjeenja po albi),
vrste vanrednih pravnih lijekova (nazivi i kada se mogu koristiti i organ koji rjeava
po njima).
(d) Izvrenje rjeenja
izvrenja rjeenja (kada rjeenje- prvostepeno i drugostepeno postaje izvrno),
administrativno izvrenje (uslovi i nain izvrenja i zakljuak o dozvoli izvrenja).
(2) Upravni spor
ko moe pokrenuti upravni spor,
rok za pokretanje spora,
tuba za pokretanje spora,
upravni akti protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor,
upravni akti protiv kojih se ne moe pokrenuti upravni spor,
obaveznost presude.
b) Pravna vrela
Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02),
Zakon o upravnim sporovima ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02).
4) Radni odnosi
a) Gradivo
Radni odnosi zaposlenika u organima uprave i upravnim organizacijama BiH, koji
obuhvataju:
prijem u radni odnos (opi i posebni uslovi za prijem u radni odnos),
sadraj ugovora o radu,
ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme,
probni rad,
odmori i odsustva,
zatita zaposlenika,
plae i naknade,
obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje,
pripravnici,
volonterski rad,
izumi i tehnika unapreenja,
zabrana takmienja sa poslodavcem,
disciplinska odgovornost,
prestanak ugovora o radu,
prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika,
stavljanje zaposlenika na raspolaganje,
kolektivni ugovor,
reprezentativni sindikat,
nadzor nad primjenom propisa o radu.
b) Pravna vrela
Zakon o radu u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04).
5) Uredsko poslovanje u organima uprave
a) Gradivo
134
135
a) Gradivo
Ustavni sustav BiH prema Ustavu BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4.) koji
obuhvata:
ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava i katalog prava),
nadlenost institucija BiH,
Parlamentarna skuptina BiH (Dom naroda i Predstvaniki dom-sastav i nain izbora),
Predsjednitvo BiH (izbor, mandat i ovlatenja),
Vijee ministara BiH (sastav, izbor i ovlatenja).
b) Pravna vrela
Ustav BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4).
2) Osnove uprave BiH
a) Gradivo
(1) Osnove uprave BiH
poslovi organa uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih
propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i
davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa
zakonodavne vlasti),
odnosi organa uprave prema ombudsmenima,
odnos organa uprave prema strankama (graanima i drugim strankama),
pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja).
(2) Organi uprave i upravne organizacije
osnivanje i vrste dravnih organa uprave i upravnih organizacija,
upravljanje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i njegov zamjenikimenovanje i ovlatenja),
direktor i zamjenik direktora upravne organizacije,
rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama,
propisi i drugi akti organa uprave i upravnih organizacija.
b) Pravna vrela
Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02).
3) Upravni postupak
a) Gradivo
(1) Upravni postupak
(a) Ope odredbe
komuniciranje organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik),
dostava (nain dostave, posredna i obavezna lina dostava),
rokovi (vrste i raunanje rokova),
trokovi postupka (trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova).
(b) Prvostepeni postupak
pokretanje postupka (pokretanje postupka, izmjena zahtjeva, odustajanje od zahtjeva),
postupak do donoenja rjeenja (skraeni postupak i poseban ispitni postupak),
dokazivanje (isprave, uvjerenja, svjedoci, vjetaci i uviaj),
rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, rok za izdavanje
rjeenja).
(c) Pravni lijekovi
alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj
albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog
organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje
rjeenja po albi),
136
137
rokovnik predmeta,
otpremanje pote (nain otpremanja pote, knjiga otpreme pote putem kurira i knjiga
otpreme pote putem pote).
(2) Arhivsko poslovanje
arhivski poslovi organa uprave (arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata,
voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registraturskog materijala i
arhivske grae, lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja,
postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i nain primopredaje
arhivske grae nadlenom arhivu).
(3) Peati organa vlasti
peati organa vlasti (namjena, oblik, sadraj, izrada, uvanje i upotreba, evidencije,
nestanak i izrada novog umjesto nestalog peata).
b) Pravna vrela
Odluka o uredskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea
ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 21/01 i 29/03),
Uputstvo o nainu vrenja uredskog poslovanja ministarstava, slubi, institucija i
drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 15/03),
Zakon o peatu institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03),
Uputstvo o nainu izrade, uvanja, voenja evidencije i unitavanja peata institucija
BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 22/98).
NAPOMENA: Do donoenja provedbenih akata nee se ispitivati gradivo vezano za arhivsko
poslovanje.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Ovaj program stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom
glasniku BiH".
Broj: 01-02-723/04
21. septembra 2004. godine
Sarajevo
Ministar
Slobodan Kova, v. r.
138
139
140
141
142
b) Pravni izvori
Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04),
Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 19/02, sa kasnijim izmjenama i dopunama),
5) Uredsko poslovanje u organima uprave
a) Gradivo
(1) Uredsko poslovanje
pojam, sadraj i znaaj uredskog poslovanja,
principi uredskog poslovanja,
znaenje pojedinih izraza u uredskom poslovanju (akt, prilog, predmet, dosje, fascikl,
arhivska graa, registracijski materijal, pisarnica, arhiva),
osnovne knjige evidencije u uredskom poslovanju,
pojam i znaaj klasifikacionih oznaka predmeta i akata,
primanje, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje (signiranje) pote, odnosno akata,
zavoenje akata (nain i vrijeme zavoenja, prijemni tambilj),
evidencija o predmetima i aktima (upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka,
upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka, djelovodnik predmeta i akata,
djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu),
dostavljanje predmeta i akata u rad (interna dostavna knjiga, i prijem i otprema
rauna),
rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata (prikupljanje
podataka, sastavni dijelovi slubenog akta, vraanje rijeenih predmeta u pisarnicu),
razvoenje akata i predmeta,
rokovnik predmeta,
otpremanje pote (nain otpremanja pote, knjiga otpreme pote putem kurira i knjiga
otpreme pote putem pote).
(2) Arhivsko poslovanje
arhivski poslovi organa uprave (arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata,
voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registracijskog materijala i
arhivske grae, lista kategorija registracijskog materijala s rokovima uvanja,
postupak odabiranja arhivske grae iz registracijskog materijala i nain primopredaje
arhivske grae nadlenom arhivu).
(3) Poslovi ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa
postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa (nadlenost za ovjeru, ovjera potpisa i
rukopisa, ovjera prijepisa i posebni sluajevi ovjere).
143
144
Z A H T J EV
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
U MINISTARSTVU PRAVDE BiH
Podnosilac zahtjeva
Adresa, potanski broj i mjesto
Zavrena kola, odnosno fakultet, mjesto i datum
Zaposlenje, gdje, od kada i na kojim poslovima
UPOZORENJE:
1. Ispit se polae po Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita
pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i
50/05)
2. Ispit se priprema po Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i
zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05).
____________________. godine
ZAHTJEV PODNOSI
________________________
145
146
147