Osnovno o dervikim redovima

Objavio: znaci
Autor(i):
Samir Beglerovi
Kategorija(e) tekstova:
Tesavvuf

1. Uvod
Govorei o dervikim redovima ili tarikatima, rahmetli hadi ejh Fejzulah efendija
Hadibajri kae da je tarikat:
idejno-praktina metodologija tesavvufa. Idejni sistem naina ivota zasnovan na
erijatu kako ga je shvatio i primjenjivao neki vjerski velikan. Takvi vjerski velikani
bili su osnivai tarikata (pr).
Tarikat je plan i program te metod i reim nekog sufijskog reda. Postoji dvanaest
glavnih tarikatskih redova. Oni se u svom cilju ujedinjuju ali se kod primjene, u
izvjesnim propisima razlikuju.
esto se uz pojam tarikat vee izraz alijja. Rahmetli Hadi ejh kae:
tarkat-i l, uzvieni putevi, usavravanje i moralno odgajanje, duhovno uzdignue
uz muridovu pouku.
S Boijom emo pomoi pokuati dati osnovne podatke o nekim tesavvufskim
pojmovima te nabrojati tih dvanaest glavnih tarikatskih redova.
Na osnovu dosadanjega bavljenja dervikim redovima smatram da je potrebno rei da postoji
trinaest osnovnih dervikih redova. Ipak, budui da su prethodnici poznavali tesavvuf i tarikat
neuporedivo bolje vie od mene, ako Bog da nabrojat u dvanaest osnovnih redova ali i skrenuti
panju u posljednjemu dijelu teksta da bi ih trebalo tretirati kao trinaest.

2. Pojmovi sufije, melamije i kalenderije

U literaturi na naemu jezku, te u literaturi orijentalista, najee koriten pojam za

osoba privuene tesavvufskim naukom jeste sufija. U naoj tradiciji, pored ovoga,
koriste se termini dervi i mutesavvif, mnoina dervii i mutesavvifuni.
Lino, pod pojmom sufija podrazumijevam osobu koja se samo teoretski bavi
tesavvufom-sufizmom. Tada bi osoba u tarikatu (osoba koja je pristupila nekome
dervikome redu) mogla biti oslovljena kao dervi. Mutesavvif je, sljedstveno,
osoba koja je pristupila nekome dervikome redu a pored toga se i znanstveno bavi
tesavvufom.
itajui tesavvufsku literaturu i druei se s tekijskim ljudima (ivjei tesavvuf) esto
se uje i pojam melamija, odnosno melamet.
U radu Derviki red melamija, na njegovome samome poetku, skrenuta je panja
da postoji dvovrsno poimanje ovoga izraza: razumijevanje kao stanja melameta, i
razumijevanje pojma kao naziva dervikoga reda.
U kontesktu ovih osnovnih napomena, istiemo ovaj termin u znaenju stanje,
odnosno osobe melmije.
Melamija je, najjednostavnije reeno, osoba u posebnome hlu (stanju) koji ju
nagoni na skrivanje dobra koje je pri njoj drugima. Melmija e, ako li posti,
naprimjer, svoj post prekinuti ako postoji opasnost da ga drugi prepozna kao postaa.
S druge strane, ako osoba pree u naredni, drugi, krug (tavr) duhovnoga uzaa, s
nekoga od sedam mekama toga drugoga tavra dolaze joj bitno drugaiji hlovi koji,
posmatrano sa strane, osobu nukaju na skrivanje nekih drugih plemenitih osobina a,
konkretno, mogunost dobrovoljnoga posta ne biva skrivana po svaku cijenu.
Naime, ukoliko neko osobi drugoga tavra doe u goste, a taj domain posti, nee
prekidati post jer vie ne osjea da treba poto-poto skriti taj dobrovoljni ibadet
(robovanje dragome Bogu).

Dobar primjer za ovo moemo pronai u kod nas sa njemakoga jezika prevedenome
djelu imama Kuejrija Slijed postupaka (Tertbus-sulk). Prevodilac ne njemaki
jezik Fritz Meier u pogovoru prijevodu izuzetno mudro zapaa da imam Kuejri nudi
razliito reagiranje u sluaju da osoba koja posti bude dovedena u priliku da svoj
dobrovoljni post otkrije drugoj osobi. Imam Kuejri jedno ponaanje nudi u ovome
djelu a suprotno u svome drugome djelu Risla Kuejrijja. Upravo je rije o
razliitome tavru s kojega je imam Kuejri govorio.
U praktinome smislu, ve spomenuti tekst Derviki red melamija tretira praktini
razvoj stanja melameta.
Tree, to je veoma bitno navesti, jeste postojanje i treega pojma koji se govotovo
redovito javlja u razgovoru o tesavvufu (sufizmu). To je pojam kalenderija.
Ako uzmemo da je dervi oi pojam kojim se opisuju osobe koje ive tesavvuf,
onda bismo mogli jednim krajnjim dervikim krilom nazvati melamije, a drugim
kalenderije. Melamije i kalenderije dva su krajnja stanja dervia, oba razliita
od uobiajenoga ali, u granicama tarikata, oba pozitivna, dakle, ni u kome sluaju
ekstremna.
Treba naglasiti da postoje takozvana stanja melmeta i kalenderata koja izlaze iz
okvira erijata. Naroito budui da su oba stanja porpimila i svoje praktine oblike
oformljenje zasebnih dervikih redova, melamijskoga i kalenderijskoga. Naravno, ti
sluajevi ne mogu biti nazvani tesavvufskim. Kako praksa svake ideja tako i prakse
melameta i kalenderata imaju pored legalnih i svoje nedozvoljene oblike.
Za razliku od stanja melameta, hal kalenderata nagoni ovjeka na potpuno
drugaije postupke namjesto da, naprimjer, krije svoj dobrovoljni post kalenderija
e nastojati ostaviti kod drugoga utisak da ne posti ak ni obavezni post, elei time
kod sebe, ali i kod drugoga, propitati svjesnost pokoravanja propisu ili potivanja

zabrane, odnosno propitati razumijevanje konkretnoga propisa. Ovim nainom ovjek

se, koliko je to insanu mogue, pribliava razumijevanju same bti Zakona.
Nastanak kalenderijskog dervikoga reda vee se za Muhammeda ibn Jnusa esSvedja (umro 1232. godine). Pred najezdom Mongola naputa Svu i odlazi u
Damask. Pored Damaska kalenderijske tekije podignute su i negdje na zapadu Indije
te u Perziji.
Vremenom su kalenderije usvojili i naroito odijevanje, izbrijavanje glave i brade a putanje
brkova, buenje koe na rukama i uiju i stavljanje metalnih halki. Iz ovoga razloga narod esto
kalenderije mijea sa bektaijama i alevijama.

3. Dvanaest temeljnih (priznatih) dervikih redova

1)

kaderijski derviki red kaderije (kadirije)

osniva: hazreti pr Abdul Kdir Gejln (Gln, Dejln, Dln, Dl, umro
1166. godine)
jedan od najznamenitijih kaderija: hazreti Isml Rm
jedan od najznamenitijih kaderija na naim prostorima: Hasan Kaimi-baba (Kaimija)
ogranak (kl, fur) geografski nama najblii: rezzakije, zindirlije
jedna od najpoznatijih tekija kod nas: hadi Sinanova (Silahdar Mustafa-paina)
2)

jesavijski derviki red jesvije (jesevije)

osniva: hazreti pr Ahmed ibn Ibrhm ibn Al Jesw (umro 1166. godine)
jedan od najznamenitijih jesvija: hazreti Aik Junus (Junus Emre)
3)

rufaijski derviki red rufije (rifije)

osniva: hazreti pr Ahmed Ruf (Rif) (umro 1182. godine)

jedan od najznamenitijih rufaija: Saduddin el-Dibvi (kol sahibija sadijskoga ili

dibavijskoga ogranka rufaija)
jedan od najznamenitijih rufaija na naim prostorima: rahmetli ejh Mustafa Karkin
jedna od najpoznatijih tekija kod nas: medlis-i zikr damija Golobrdica (damija
Mimar Sinan)
4)

itijski derviki red - itije

osniva: hazreti pr Munuddn it (roen 1142. godine)

jedni od najznamenitijih itija: Nizmuddn Evlij i Nsiruddn irg Dihl
5)

bedevijski derviki red - bedevije

osniva: hazreti pr Ahmed Bedev (umro 1199. godine)

jedan od najznamenitijih bedevija: Isml el-Enbb
6)

kubravijski derviki red kubrvije

osniva: hazreti pr Nedmuddn Kubr (umro 1221. godine)

jedni od najznamenitijih kubravija: Medduddn Bagdd i Ferduddn Attr
7)

suhraverdijski derviki red suhraverdije

osniva: hazreti pr Dijuddn Ebun-Nedb es-Suhraverd (umro 1168. godine);

ipak se prom ovoga tarikata smatra njegov neak ihbuddn Eb Hafs Umer
Suhraverd (umro 1234. godine)
jedan od najznamenitijih suhraverdija: Abdurrezzk el-Kni (el-Qn)

8)

mevlevijski derviki red mevlevije

osniva: hazreti pr Delluddn Rm (umro 1247., pa 1273. godine)

jedan od najznamenitijih mevlevija: Sultn Veled
jedni od najznamenitijih mevlevija na naim prostorima: Ishak-beg Ishakovi, Fadilpaa erifovi, reisul-ulema Demaluddin auevi
jedna od najpoznatijih tekija kod nas: Bentbaa

9)

azilijski derviki red zilije

osniva: hazreti pr Eb asan e-zil (umro 1276. godine)

jedni od najznamenitijih azilija: Ebul Abbs Ahmed el-Mrs, Abdul-Vehhb earn, rektor el-Azhera dr. Abdul Halm Mahmd
10) desukijski derviki red - deskije

osniva: hazreti pr Ibrhm ibn Ebil-Medd ed-Desk (ed-Dusk) (umro 1288.

godine)
jedan od najznamenitijih desukija: Ahmed ibn Usmn e-ernb
11) halvetijski derviki red halvetije

osniva: hazreti pr Muhammed el-Halvet el-Hvrizm (umro 1350. godine)

jedan od najznamenitijih halvetija: Sunbul Sinn Jsuf (kol sahibija sunbulijskoga

ogranka halvetija)
jedni od najznamenitijih halvetija na naim prostorima: Gazi Husrev-beg, Korkuti
jedna od najpoznatijih tekija kod nas: Gazi Husrev-begov hanikah

12) nakibendijski derviki red nakibendije

osniva: hazreti pr Eb Jakb Jsuf el-Hamedn (umro 1140. godine); ipak se pirom
ovoga tarikata smatra hazreti pr Behuddn Nakibend (umro 1389. godine)
jedan od najznamenitijih nakibendija: Dm
jedni od najznamenitijih nakibendija na naim prostorima: Ajni-dede, emsi-dede,
Skender-paa Jurii, Sirri-baba
jedna od najpoznatijih tekija kod nas: Gaziler (dananji Higijenski zavod), Skenderija,
Jedileri
4. Levha sa ejhovskim tadevima etrnaest priznatih tarikata
U tekijama irom bive Jugoslavije te u tekijama u Turskoj veoma se esto susree
levha/poster sa ejhovskim tdevima (ejhovskim kapama) etrnaest priznatih
dervikih redova.
Nedavno je i u listu Kelamul ifa , iz kojega se, naalost, ne moe saznati ko su
sve autori priloga, ko su lanovi redakcije, da li e list nastaviti izlaziti i sl., izaao
dodatak Poklon itaocima u vidu spomenutoga postera.

Na moju alost nisam u mogunosti saznati:

-

otkud etrnaest priznatih tarikata,

zato se kao osnovni tarikati smatraju i neki kolovi (ogranci), te

otkud, uope, ova tradicija kod nas.

Bilo bi lijepo kada bi neko odgovorio na ove tri stavke jer je bitno razumjeti i
njegovati nau tradiciju.
Stoga sam u mogunosti ovdje samo nabrojati redove/ogranke navedene na
levhi/posteru.
1)

kaderijski derviki red

2)

rufijski derviki red

3)

bedevijski derviki red

4)

duskijski derviki red

5)

zilijski derviki red

6)

dibvije ili sadije (rufijski kol)

7)

mevlevijski derviki red

8)

bektaijski derviki red (nije naveden u gornjih dvanaest jer se njegov razvoj

vee za razvoj i pad janiarskih odreda Osmanlijske carevine; lino ga ubrajam u

osnovne dervike redove; o ovome redu vidi tekst Bektaije)
9)

nakibendijski derviki red

10) red hazreti Katimnja

11) sunblije (ogranak halvetijskoga dervikoga reda)

12) red hazreti Ibrhma Kuluna
13) red hazreti hadi Bajrama Ankarevja (bajrmije, melmijski kol)
14) dilvetije (ogranak halvetijskoga dervikoga reda)