In memoriam Ivo Bojanovski (1915 - 2015)

Exemplus discimus, rekoe stari Rimljani. Ove godine se navrava 100 godina od
roenja naunika od kojeg smo svi mogli puno toga nauiti. Svaki mladi naunik koji
prouava prostor dananje Bosne i Hercegovine u periodu antike svoja istraivanja zapoinje
sa monografijom Bosna i Hercegovina u antiko doba. Iako je knjiga napisana sada ve davne
( u smislu nauke naravno) 1988. godine i danas je u mnogo emu ne preveziena. Rije je o
knjizi koja je alpha et omega za proavanje rimske uprave na prostoru BiH u periodu
principata. Zahvaljui Ivi Bojanovskom Bosna i Hercegovina je prva drava u bivoj
Jugoslavi koja je imala sintezu kulturno - historijskog razvoja untar jednog rada. ini se da je
Bojanovski u nasljee mlaim generacijama ostavio zadatak da napiu jedan korpus u kome
bi se u vie tomova obradila problematika prostora dananje Bosne i Herecegovine od Ilirske
drave do estog stoljea.
Bojanovski je u svojoj karijeri napisao samo dvije knjige. Oigledno da njegov cilj
nije bio kvanitet nego kvalitet. Pored spomenute Bosna i Hercegovina u antiko doba,
Bojanovski je jo objavio djelo Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Rije je
o knjizi koja prestavlja objavljenu dopunu njegove doktorske disertacije. Knjiga je objavljana
1974. i priskrbila je Bojanovskom epitet najboljeg poznavaoca antike topografije na prostoru
Zapadnog Balkana. S pravom se moe rei da u oblasti antike topografije ta knjiga, iako je
od njenog izdanja prolo 41 ljeto, jo uvije nije prevezieno. Sa tim se jednoglasno slau
najvei ivui autoriteti koji se bave rimskom provncijalnom historijom i arheologijom
(Wilkes, ael - Kos, Zaninovi, ae), te istaknuti mlai naunici poput Domi Kuni,
Mesihovia, Graanina, kegre, Dine i itd. To se moe jasno prepoznati itajui njihove
radove. U najnovijoj monografiji koja se bavi historijom arheologije u zemljama Jugoistone
Europe, autora slovenakog arheologa dr.sc. Predraga Novakovia Ivo Bojanovski se ubraja
meu najznaajnije naunike hrvatske i bosanskohercegovake arhelogije i klasine historije.
Tako Novakovi kae : Na istraovakom polju moramo navesti njegov rad o rimskim
putevima koji je i danas glavno referentno djelo u tom podruju. (Novakovi, 2015, 153).
Sedamdestih i osmadestih godina prolog stoljea objavljivao je Bojanovski i iscrpne studije o
odreenim trasama rimskih cesta na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske kombinirajui
pisane izvore (Tabula Peuntingeriana, Itinerarium Antonini Augusti, Ravennatis Anonymi
Cosmographia, Notitia Dignitatum) sa arheolokim nalazima. Studije su u vidu obimnih
lanaka objavljene u Godinjaku CBI odnosnu Akademije nauka i umjetnosti BiH. Time je

Bojanovski pokazao samokritinost pri pisanju jer je u tim radovima ukazao na propuste iz
svoje knjige Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji.
Znaajan broj radova je objavio je pored Godinjaka Centra za balkanoloka
istraivanja i u aspisima Glasnik Zemljskog muzeja; Arheoloki radovi i rasprave
Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb; Arheoloki Vesnik (Acta
Archaeologica), Intitut za arheologijo ZRC SAZU; Vjesnik arheolokog muzeja u Zagrebu,
Nae starine, iva antika, Tribunia itd. Dao je znaajan doprinos u radu na velikom projekt
Arheloki leksikon BiH, gdje je bio autor veeg dijela teksta koji se odnosi na period rimske
uprave.
Pored antike topografije Bojanovski je napisao veliki broj radova iz oblasti
etnografije, rudarstva i epigrafije. Zapravo moglo bi se rei da je nakon topografije, epigrafija
oblast u kojoj je Bojanovski ostavio najvei trag. Naime, pored arheologije on je zavrio i
studij klasine filologije te je na neki nain bilo i prirodno da se bavi i latinskom epigrafijom.
Uradio je rekonstrukciju teksta i historijsku analizu na destinama do njegovog vremena ne
objavljenih natpisa. Poseban akcenat u njegovom istraivanju je bio na prostoru Istone
Hercegovine gdje u saradnji sa orem Odaviem, arheologom iz Zaviajnog muzeja u
Trebinju vrio dugogodinja istraivanja to je rezultiralo pronalaskom velikog broja do tada
ne objavljenih epigrafskih spomenika i sitnog arheolokog materijala. Njegov rad iz epigrafije
je prepoznat u svjeskim okvirima te je tako danas citiran u najveim svjeskim bazama
epigrafske grae : L'anne pigraphique, Paris; Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia;
Epigraphische Database Heidelberg (project: Gottfried-Wilhelm-Leibniz-Preis (DFG) by
Prof. Gza Alfldy); Epigraphik-Datenbank Clauss / Slaby.
Premda je u naunom svijetu prepoznat po svojim topografskim i epigrafskim
istraivanjima, ne tteba zaboraviti da je Bojanovski ujedno jedan od naunika koji su dali
najvei doprinos izuavanju antikog rudarstva na tlu BiH. Slobodan Duani, za kojeg se
moe bez imalo pretjerivanja rei da je najvei junoslavenski poznavalac antikog rudarstva,
u svojim radovima u velikoj mjeri citira Bojanovskog uporedo sa drugim autoritete iz te
oblasti poput Brunta ili Hirscfelda. Piui o territorium metalli sjeverozapadne i istone
Bosne Bojanovski se bazirao administrativno - pravnu historiju i u velikoj mjeri uspio doi do
validnih zakljuaka u vezi sa upravom u rudarskim distrktima.
Na kraju donosimo i kratku biografiju Ive Bojnovskog:
Roen je 16.01.1915. godine u mjestu Grbavac koje se nalazi u okolici Dubrovnika. Osnovnu
kolu i klasinu gimnaziju je zavrio u Dubrovniku. Vano je napomenuti da je na Sveuilitu
u Zagrebu zavrio ak tri studija : klasinu filologiju, arheologiju i historiju starog vijeka. U

Hrvatskoj je do Drugog svjeskog rata radio kao profesor klasinih jezika,a nakon Drugog
svjeskog rata isti posao je obavljao i u Sarajevu u Prvoj klasinoj gimnaziji. Na Sveuilitu u
Zagrebu je 1971. godine odbranio doktorsku disertaciju, koja je objavljena 1974. godine kao
monografija Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Knjiga je, kao njegova
druga mogorafija, BiH u antiko doba objavljena u okviru izdavake djelatnosti Akademije
nauka i umjetnosti BiH. Od 1960. godine poinje raditi u Republikom zavodu za zatitu
spomenika i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine. Tu je proveo ostatak svog radnog
vijeka. Godinje je provodio najmanje jedno sistematsko istraivanje to je podrazumjevalo
obilazak terena, rekongnosticiranje, sondaa, zatitna i sistematska istraivanja. U zvanju
naunog savjetnika Ivo Bojanovski je otiao u penziju 1992. godine. Za vrijeme rata naputa
Sarajevo, odlazi u rodni Dubrovnik gdje je 1993. umro.

Amra ai, MA
Vii asistent
Odsjek za historiju / Katedra za arheologiju
Filozofski fakultet
Univerzitet u Sarajevu
Franje Rakog 1
+38733 256 157
e-mail : sacic.amra@gmail.com