Matematika

nacionalni
kurikulum
nastavnoga
predmeta
Matematika
veljaa 2016.
prijedlog
Cjelovita
kurikularna
reforma
Rani i predkolski,
osnovnokolski
i srednjokolski odgoj
i obrazovanje
nacionalni kurikulum
nastavnoga predmeta
matematika
Prijedlog
veljaa 2016.
lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivom

Sonja Bani, prof. matematike i fizike, Srednja kola Ivan vear, Ivani Grad
Sanja Jane, prof. matematike, Osnovna kola Petar Zrinski abar, abar
Josip Kliinovi, prof. matematike i informatike, X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
Ivana Lovi tenc, dipl. uitelj, Osnovna kola Antuna Gustava Matoa, Zagreb
dr. sc. Irena Miurac, Sveuilite u Splitu, Filozofski fakultet, Odsjek za uiteljski studij
Ana Ostoji, prof. matematike i informatike, Osnovna kola Meje Split, Split
Gordana Pai, mag. educ. math., Osnovna kola Dr. Ivan Merz, Zagreb
Snjeana ii, prof. matematike, Tehnika kola Zagreb, Zagreb
Eva palj, mag. math., XV. gimnazija, Zagreb (voditeljica)
ura Trupini, nastavnik razredne nastave, Osnovna kola Mato Lovrak, Nova Gradika
lanice strune radne skupine iz jedinice za strunu i administrativnu podrku
Mirjana Konosi, Agencija za odgoj i obrazovanje (voditeljica)
ura Kului, Agencija za odgoj i obrazovanje
Antonela Czwyk Mari, Agencija za odgoj i obrazovanje
lanica strune radne skupine iz ekspertne radne skupine
Ruica Vuk
tehniki koordinator strune radne skupine
Jurko Maroevi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
ekspertna radna skupina
Boris Joki (voditelj)
Branislava Baranovi
Suzana Hitrec
Tomislav Rekovac
Zrinka Risti Dedi
Branka Vuk
Ruica Vuk
lektura
Igor Medi
Ana Mihaljevi
UPUTE
ZA ITANJE
Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom
nacionalnog kurikuluma (onk) odreen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini
iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih
kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.
nacionalni
kurikulum za
gimnazijsko
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
strukovno
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
umjetniko
obrazovanje
podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja
Slika a. Sustav
nacionalnih
kurikulumskih
dokumenata
izraenih u okviru
Cjelovite kurikularne
reforme
Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

postignia darovitih uenika.
nacionalni
kurikulum za
osnovnokolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

vrednovanja postignua uenika sa tekoama
nacionalni
kurikulum za
rani i predkolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

odgojno-obrazovnom sustavu RH
okvir nacionalnog kurikuluma
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o
sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti
koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih
radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.
Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, uenje i pouavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim podrujima i meupredmetnim temama te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma ine gradivnu strukturu odreenog
predmeta i proteu se kroz cijeli period pouavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta
odreeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oekujemo od
uenika u odreenoj domeni/konceptu predmeta na kraju odreene godine uenja. Odreeni su
kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu
uslonjavaju. Kroz godine uenja ishodi ine zaokruenu, loginu cjelinu uenja i pouavanja u
odreenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine uenja i pouavanja odreuju ukupna iskustva uenja u odreenom predmetu.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, ukljuuje i razradu ishoda, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. itanje ishoda stoga, osim na samu
formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.
Razrada ishoda ukljuuje preciznije odreenje aktivnosti i sadraja u okviru pojedinog ishoda ili
skupine ishoda.
Za veliku veinu ishoda odreene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije odreuju dubinu i irinu svakog ishoda i opisuju oekivana postignua uenika na kraju
odreene godine uenja, ime se olakava planiranje i provedba vrednovanja.
Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u veini kurikuluma nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.
Od uenika se oekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA, 4

5
B. ODGOJNO-
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA, 6

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, 9
razredna nastava, 10
predmetna nastava, 49
90
-/70/64), 104
115
135
163
194
228
etverogodi
-/-/245/224), 261
E. POVEZANOST S ODGOJNOPREDMETIMA, 279

280
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU, 283
Pojmovnik, 285
jenja, 287
NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

Brzi razvoj suvremenoga drutva, kojemu je uvelike pridonijela i primjena matematike u svim njegovim podrujima, ukazuje na vanost uenja matematike. Ona je jedan od imbenika tehnolokoga napretka drutva, a
time i vaan element poboljanja kvalitete ivljenja.
Matematika ima vrijednost i intelektualnu ljepotu, bogata je i poticajna. Zaokuplja i privlai ljude svih dobnih
skupina, raznolikih interesa i sposobnosti. Igrala je i igra vanu ulogu u napretku drutva u prolosti, sadanjosti i budunosti. Znaajna je za svakodnevni ivot te je neophodna za razumijevanje svijeta koji nas okruuje i za upravljanje vlastitim ivotom. Uenje i pouavanje matematike omoguuje razvoj matematikih znanja i
vjetina kojima e se uenici koristiti u osobnome, drutvenome i profesionalnome ivotu.
Matematika pismenost prepoznata je kao jedan od vanih preduvjeta za razvoj ivotnih vjetina pojedinca,
primjenu matematikih strategija, cjeloivotno uenje, otvorenost za uporabu novih tehnologija te ostvarivanje
vlastitih potencijala. Uenje i pouavanje predmeta Matematika potie kreativnost, preciznost, sustavnost,
apstraktno miljenje i kritiko promiljanje koje pomae pri uoavanju i rjeavanju problema iz svakodnevice i
drutvenoga okruenja.
Svijest pojedinca o posjedovanju kompetencija za rjeavanje, kako osobnih tako i problemskih situacija u zajednici, daje mu mogunost za djelovanje, potie ga da bude koristan i odgovoran za napredak osobnoga, radnoga
i socijalnoga okruenja. Kako bi se kod uenika postiglo razumijevanje matematikih pojmova, procesa i koncepata, razvila kreativnost i sposobnost apstrahiranja, potrebno je pouavati od konkretnih, njima bliskih situacija k apstraktnomu modeliranju i opisivanju. Uostalom, i zaeci matematike i matematikoga naina razmiljanja proizali su iz prouavanja pojava u prirodi, ljudskoga djelovanja u arhitekturi, umjetnosti, tehnologiji te
potrebe da se to objasni. Pouavanje matematike je tijekom kolovanja strukturirano pa se velika pozornost
posveuje postupnosti u prihvaanju i usvajanju matematikih znanja te uspostavljanju veza meu njima.
Takav pristup uenju i pouavanju matematike omoguuje svakomu ueniku pronalaenje osobnoga puta
prema razvoju i primjeni matematikoga razmiljanja. Uei matematiku, uenici postaju svjesni vrijednosti
vlastitih matematikih kompetencija te su motivirani da ih i dalje aktivno razvijaju, izgrauju i primjenjuju,
kako u matematici tako i u ostalim podrujima uenja i ivota.
Matematike se kompetencije neprestano razvijaju kroz domene predmeta Matematika, ali i kroz druga podruja odgoja i obrazovanja te kroz sve faze kolovanja. Time je matematici osigurana stalna prisutnost i vana
uloga u odgoju i obrazovanju uenika, stjecanju znanja i razvoju vjetina i stavova. Na uiteljima je, ali i na
uenicima, velika odgovornost za ostvarivanje naela kurikuluma, koji tei razvoju vrijednosti i generikih
kompetencija uenika.
Dobro i pravodobno usvojeni matematiki koncepti potiu razumijevanje i snalaenje u razliitim podrujima
kurikuluma. Isto tako, mnogi koncepti usvojeni u drugim podrujima i drukijim pristupom obogauju uenje
i pouavanje u predmetu Matematika. Takvim nainom, stalnim korelacijama i integracijom unutar kurikuluma kroz cijelo kolovanje uenici matematiku prihvaaju kao dio okruenja, a matematike kompetencije primjenjuju u razliitim aspektima uenja i ivota.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA MATEMATIKE

Uenici e temeljem usvojenih matematikih znanja, vjetina i procesa:
primijeniti matematiki jezik u usmenome i pisanome izraavanju, strukturiranju, analizi, razumijevanju i procjeni informacija upotrebljavajui razliite naine prikazivanja matematikih ideja, procesa
i rezultata u matematikome kontekstu i stvarnome ivotu
samostalno i u suradnikome okruenju matematiki rasuivati logikim, kreativnim i kritikim

promiljanjem, argumentiranim raspravama, zakljuivanjem i dokazivanjem pretpostavki, postupaka i
tvrdnji
rjeavati problemske situacije odabirom relevantnih podataka, analizom moguih strategija i provoenjem optimalne strategije te preispitivanjem procesa i rezultata, po potrebi uz uinkovitu uporabu
odgovarajuih alata i tehnologije
razviti samopouzdanje i svijest o vlastitim matematikim sposobnostima, upornost, poduzetnost, odgovornost, uvaavanje i pozitivan odnos prema matematici i radu openito
prepoznati povijesnu, kulturnu i estetsku vrijednost matematike njezinom primjenom u razliitim

disciplinama i djelatnostima kao i neizostavnu ulogu matematike u razvoju i dobrobiti drutva.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA

NASTAVNOG PREDMETA
REDMETA MATEMATIKA
Poetak i razvoj matematike temelji se na velikim matematikim idejama, kao to su broj, oblik, struktura i
promjena. Oko tih ideja grade se matematiki koncepti i razvijaju grane matematike. Usvajanje tih koncepata
vano je za razumijevanje
anje informacija, procesa i pojava u svijetu koji nas okruuje. Srodni koncepti grupirani
su u domene Brojevi, Algebra i funkcije, Oblik i prostor, Mjerenje i Podaci, statistika i vjerojatnost, koje proizproi
laze iz domena matematikoga podruja kurikuluma.
Domene
omene se postupno razvijaju i nadograuju cijlom vertikalom uenja i pouavanja matematike, a udio pojepoj
dine domene u ciklusu prilagoen
en je razvojnim mogunostima
mogu
uenika
enika i potrebi sustavne izgradnje cjelovitoga
cjelovitog
matematikog obrazovanja. Domene koje obuhvaaju
obuhvaaju pojmove poput broja i oblika istaknutije su u niim cikci
lusima, dok su u viim odgojno-obrazovnim
obrazovnim ciklusima zastupljenije domene sloenijih matematikih koncepakoncep
ta, poput funkcija ili vjerojatnosti. Na razini pojedine godine uenja i pouavanja za svaku su domenu iskazani
odgojno-obrazovni
obrazovni ishodi, jasni i nedvosmisleni iskazi oekivanja od uenika.
Premda domene povezuju srodne koncepte, njihova se nedjeljivost stalno primjeuje jer je usvojenost koncekonc
pata jedne domene esto pretpostavka usvajanju koncepata u drugim domenama. Tom povezanou matemamatem
tika se spoznaje kao logina i zaokruena cjelina. Cjelovitim pristupom usvajanju koncepata svih domena stjestj
u se matematika znanja i vjetine i razvijaju matematike kompetencije koje podrazumijevaju prikazivanje
pri
i
komuniciranje matematikim jezikom, logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, matematiko modelimodel
ranje i rjeavanje problema te uporabu tehnologije.
Vano je naglasiti da se odabirom primjerenih strategija pouavanja te kreativnim nainima izvedbe nastavnonastavn
ga procesa moe uvelike utjecati na razinu usvojenosti znanja i stjecanje vjetina i stavova. U svim domenama
matematika se povezuje sa stvarnim situacijama, a njezina
nje na svakodnevna primjena ini je vanom i nezamjenjinezamjenj
vom za razvoj drutva u cjelini.
Slika 1. Domene predmeta Matematika
Brojevi
U domeni Brojevi uenici postupno usvajaju apstraktne pojmove kao to su broj, brojevni sustav i skup te
razvijaju vjetinu izvoenja aritmetikih postupaka.
Brojiti i raunati zapoinje se u skupu prirodnih brojeva s nulom. Postupno se upoznaju skupovi cijelih, racionalnih, iracionalnih, realnih i kompleksnih brojeva. Razvija se predodba o brojevima, povezuju njihove razliite interpretacije te se uporabom osnovnih svojstava i meusobnih veza raunskih operacija usvaja vjetina
uinkovitoga i sigurnoga raunanja.
Tijekom svakoga ciklusa, odabirom prikladnoga naina raunanja, procjenjujui i preispitujui smislenost rezultata, rjeavaju se matematiki problemi i problemi iz svakodnevnoga ivota, uz mogunost uporabe razliitih metoda i tehnologije u svrhu efikasnosti i tonosti.
Koncepti iz domene Brojevi osnova su svim ostalim matematikim konceptima i na njima se gradi daljnje uenje matematike, a uenici e te koncepte u budunosti svakodnevno upotrebljavati u osobnome, radnome i
drutvenome okruenju.
Algebra i funkcije
Algebra je jezik za opisivanje pravilnosti u kojemu slova i simboli predstavljaju brojeve, koliine i operacije, a
varijable se koriste pri rjeavanju matematikih problema.
U domeni Algebra i funkcije uenici se slue razliitim vrstama prikaza; grade algebarske izraze, tablice i grafove radi generaliziranja, tumaenja i rjeavanja problemskih situacija. Uoavaju nepoznanice i rjeavaju jednadbe i nejednadbe raunski provoenjem odgovarajuih algebarskih procedura, grafiki i uz pomou tehnologije kako bi otkrili njihove vrijednosti i protumaili ih u danome kontekstu. Odreene algebarske procedure
koriste se i za primjenu formula i dokazivanje pretpostavki.
Prepoznavanjem pravilnosti i opisivanjem ovisnosti dviju veliina jezikom algebre uenici definiraju funkcije
koje prouavaju, tumae, usporeuju, grafiki prikazuju i upoznaju njihova svojstva. Modeliraju situacije opisujui ih algebarski, analiziraju i rjeavaju matematike probleme i probleme iz stvarnoga ivota koji ukljuuju
pravilnosti ili funkcijske ovisnosti.
Oblik i prostor
Prostorni zor intuitivni je osjeaj za oblike i odnose meu njima, a zajedno s geometrijskim rasuivanjem razvija sposobnost misaone predodbe objekta i prostornih odnosa.
Domena Oblik i prostor dio je geometrije koji se bavi prouavanjem oblika, njihovih poloaja i odnosa.
Rastavljanjem i sastavljanjem oblika usporeuju se njihova svojstva i uspostavljaju veze meu njima. Iz uoenih svojstava i odnosa izvode se pretpostavke i tvrdnje koje se dokazuju crteima i algebarskim izrazima.
Koristei se geometrijskim priborom i tehnologijom uenici e izvoditi geometrijske transformacije, istraivati
i primjenjivati njihova svojstva te razviti koncepte sukladnosti i slinosti.
Interakcijom s ostalim domenama i matematikim argumentiranjem prostornih veza koristei prostorni zor i
modeliranje uenici pronalaze primjenu matematikih rjeenja u razliitim situacijama. Prepoznaju ravninske
i prostorne oblike i njihova svojstva u svakodnevnome okruju te ih upotrebljavaju za opis i analizu svijeta oko
sebe.
Mjerenje
Mjerenje je usporeivanje neke veliine s istovrsnom veliinom koja je dogovorena jedinica mjere.
U domeni Mjerenje usvajaju se standardne mjerne jedinice za novac, duljinu, povrinu, volumen, masu, vrijeme, temperaturu, kut i brzinu te ih se mjeri odgovarajuim mjernim ureajima i kalendarom. Procjenjivanjem,
mjerenjem, preraunavanjem i izraunavanjem veliina odreuju se mjeriva obiljeja oblika i pojava uz razlono i uinkovito koritenje alata i tehnologije. Rezultati se interpretiraju i izraavaju u jedinici mjere koja odgovara situaciji.
Uenici e mjerenjem povezati matematiku s drugim odgojno-obrazovnim podrujima, s vlastitim iskustvom,
svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te na radnome mjestu, prepoznati mjeriva obiljeja ravninskih i prostornih oblika u umjetnosti te ih upotrebljavati za opis i analizu svijeta oko sebe.
Podaci, statistika i vjerojatnost

Domena Podaci, statistika i vjerojatnost bavi se prikupljanjem, razvrstavanjem, obradom, analizom i prikazivanjem podataka u pogodnome obliku. Podatke dane grafikim ili nekim drugim prikazom treba znati oitati te ih
ispravno protumaiti i upotrijebiti. Sve se to postie koristei se jezikom statistike. Ona podrazumijeva uporabu matematikoga aparata kojim se raunaju mjere srednje vrijednosti, mjere rasprenja, mjere poloaja i korelacije podataka.
Nakon prepoznavanja veza meu podacima i promatrajui frekvencije pojavljivanja, dolazi se do pojma vjerojatnosti. Odreuje se broj povoljnih i svih moguih ishoda, procjenjuje se i izraunava vjerojatnost to nam
omoguuje predvianje dogaaja.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI
PO RAZREDIMA I DOMENAMA
D.1. Osnovna kola razredna nastava
10
1. RAZRED OSNOVNE KOLE
Slika 2. Udio domena u 1. razredu O
11
MATEMATIKA NA KRAJU 1. RAZREDA OSNOVNE KOLE UENIK:

DOMENE: A BROJEVI, B ALGEBRA I FUNKCIJE, C OBLIK I PROSTOR, D MJERENJE, E PODACI, STATISTIKA I VJEROJATNOST
RB.
ISHOD
1.
A. 1. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Broji unaprijed i unatrag.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Odreuje broj
Broji u skupinama od
neposredno ispred i
po 2 i 5.
neposredno iza
zadanoga broja.
IZNIMNA
Broji zadanim korakom.
Broji do 20.
Odreuje broj neposredno ispred i
BROJI DO 20.
neposredno iza zadanoga broja.
Broji zadanim korakom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA:
Brojenje je vana aktivnost u osvjetavanju pojma broja. U poetku je dobro povezivati brojevnu rije i predmete koji se prebrojavaju. Vano je da uenici na konkretima spoznaju
pojam broja kako se brojenje ne bi svelo na mehaniko izgovaranje brojevnih rijei bez razumijevanja njihovih znaenja. Pomou konkreta osvijestiti da svaki sljedei broj nastaje
dodavanjem broja 1 prethodnomu broju, na brojevnoj crti spoznati broj neposredno ispred i neposredno iza odreenoga broja te brojiti zadanim korakom. U poetnome brojenju mogu
se upotrebljavati razliiti didaktiki materijali i prsti.
2.
A. 1. 2
Prikazuje brojeve do 20 konkretima i
Prikazuje brojeve
Prikazuje brojeve na
Prikazuje
Prikazuje brojeve na
crteima.
pomou konkreta.
brojevnoj crti.
dvoznamenkasti broj
razliite naine.
PRIKAZUJE BROJEVE DO
Slui se brojevnom crtom.
deseticama (D) i
20.
Rastavlja broj na desetice i jedinice.
jedinicama (J).
Prikazuje brojeve na razliite naine
(skupovima, rastavljanjem na desetice i
jedinice, rastavljanjem na zbroj razliitih
pribrojnika).
Prikazivanje brojeva treba zapoeti skupovima konkretnih predmeta. Uenici prebrojavaju i zakljuuju koliko je lanova u skupu i potom prikazuju koliinu brojkom.
Upoznaju brojevnu crtu i na njoj odreuju mjesto broja te spoznaju broj neposredno ispred i neposredno iza odreenoga broja (uenici ne crtaju brojevnu crtu, nego brojeve prikazuju
na unaprijed pripremljenim brojevnim crtama).
Dvoznamenkaste brojeve treba prikazati pomou desetica i jedinica (formirati 10 jedinica u 1 deseticu).
Zornim primjerima uenicima prikazati brojeve na razliite naine (skupovima, rastavljanjem na desetice i jedinice, rastavljanjem na zbroj razliitih pribrojnika) kako bi osvijestili
mogunost razliitih prikaza istoga broja.
12

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
3.
A. 1. 3
ita i zapisuje brojeve do 20 brojkama i

brojevnim rijeima.
Upoznaje broj nula.
Razlikuje jednoznamenkaste i
dvoznamenkaste brojeve.
Objanjava vezu izmeu vrijednosti
znamenaka i vrijednosti cijeloga broja.
KORISTI SE PRIRODNIM
BROJEVIMA I NULOM U
OPISIVANJU I
PRIKAZIVANJU KOLIINA.
ZADOVOLJAVAJUA
ita i zapisuje brojeve
do 20, odreuje koliinu
i prikazuje ju brojem.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Razlikuje
Koristi se brojevima do
jednoznamenkaste i
20 u opisivanju
dvoznamenkaste
neposredne okoline.
brojeve.
IZNIMNA
U zapisu broja
objanjava vrijednost
pojedine znamenke.
Preporueni sadraji: jednostavni sudoku

Korelacija s Hrvatskim jezikom i stranim
jezikom.
Uenje pojedinih brojeva zapoinje prikazivanjem skupova predmeta. Uenici prebrojavaju i zakljuuju koliko je elemenata u skupu. Na temelju iskustva uenika postupno se upoznaju
znamenke pomou kojih se piu brojevi (od nula do devet), zapisuje ih se brojkom i brojevnom rijeju koristei se jezikom izvorne stvarnosti, jezikom modela, jezikom slike, govornim
jezikom i jezikom matematikih znakova.
Uei jednoznamenkaste brojeve (od 0 do 9) postupno se upoznaju brojka i brojevna rije. Pri tome paziti na pravilno zapisivanje znamenaka i slova (odozgo prema dolje). S uenicima
prvoga razreda nije potrebno inzistirati na primjeni rijei znamenka, brojka ili brojevna rije. Uenici ue odreeni broj (na primjer broj pet), a zapisuju ga 5 (brojkom) ili pet (brojevnom
rijei). Pri pisanju dvoznamenkastih brojeva uenici se koriste ve poznatim znamenkama pa se koncentriraju na pravilno itanje i pisanje tih brojeva.
Deseticu moemo prikazati razliitim skupinama od deset jedinica, na primjer deset kestena u vreici, deset slamki povezanih vrpcom ili deset kockica jedna na drugoj. Prsti na rukama
osvjetavaju uenicima potrebu da se desetica izdvoji jer ako prstima prebrojavamo skup koji ima vie od deset predmeta, jasno je da deseticu moraju izdvojiti kako bi nastavili brojiti.
Odnos dekadskih jedinica uenicima se objanjava i prikazuje pomou konkreta.
4.
A. 1. 4
USPOREUJE PRIRODNE
BROJEVE DO 20 I NULU.
Odreuje odnos meu koliinama

rijeima: vie manje jednako.
Odreuje odnos meu brojevima rijeima:
vei manji jednak.
Usporeuje brojeve matematikim
znakovima >, < i =.
Reda brojeve po veliini.
Usporeuje dva broja

rijeima: vei manji
jednak.
Usporeuje brojeve
simbolikim zapisom >,
< i =.
Reda po veliini zadane

brojeve.
Primjenjuje
usporeivanje brojeva u
razliitim okolnostima
uoavajui
tranzitivnosti odnosa
vei manji.
13

Pojmovi vie, manje, jednako izgrauju se postupno.
Kod usporeivanja brojeva kree se od usporeivanja skupova konkretnih predmeta (2 kruke i 3 jabuke ega ima vie, ega ima manje?).
Svakomu se skupu pridruuje broj koji prikazuje koliko elemenata u skupu ima pa se ti brojevi usporeuju. Vano je uoiti da se koliine usporeuju rijeima: vie manje, dok se brojevi
usporeuju rijeima: vei manji. U poetku zapisujemo odnos brojeva rijeima je vei od, je manji od i jednako je, a tek na kraju uenike upoznajemo s matematikim zapisom
znakovima nejednakosti i jednakosti.
Paziti da se znakovi <, > i = stavljaju izmeu brojeva, a ne izmeu ilustracija. Cilj je da uenici shvate odnos dvaju brojeva, pa ne treba pretjerivati s uporabom tih znakova u uzastopnim
nejednakostima.
5.
A. 1. 5
ita i zapisuje redne brojeve.
Pravilno ita i zapisuje
Rednim brojevima
Objanjava razliku
Koristi se rednim
Uoava redoslijed i odreuje ga rednim
zadane redne brojeve.
prikazuje redoslijed.
izmeu glavnih i rednih brojevima do 20 za
KORISTI SE REDNIM
brojem.
brojeva.
prikazivanje redoslijeda
BROJEVIMA DO 20.
Upotrebljava pojmove ispred i iza (u
u razliitim situacijama.
redoslijedu).
Odreuje prvoga i posljednjega u redu.
Razlikuje glavne i redne brojeve.
Korelacija s Hrvatskim jezikom,
Prirodom i drutvom i Tjelesnom i
zdravstvenom kulturom.
Potrebno je na konkretnim primjerima odrediti mjesto predmeta u redu, nizu i slino, pravilno izgovarati, zapisati i itati redni broj te razlikovati glavne i redne brojeve.
Osvijestiti da se, kada je rije o redoslijedu, koristimo malo drukijim brojevnim rijeima (prvi, osmi, jedanaesti) te da one imaju i drukiji zapis brojkom (1., 8., 11.). Treba to ee
postavljati pitanja Koji po redu? i Koliko ih ima? u konkretnim primjerima kako bi uenici razumjeli razliku izmeu rednih i glavnih brojeva te kako bi osvijestili kada ih upotrebljavaju.
Objasniti pojmove glavni i redni broj, a inzistirati na pravilnome pisanju, itanju i primjenjivanju rednih brojeva.
6.
A. 1. 6
Povezuje zbrajanje s izrazima vie od, i,
Zbraja i oduzima brojeve Zbraja i oduzima uz
Tono zbraja i oduzima
Uinkovito i brzo zbraja
ukupno ili za toliko vie.
do 20 sluei se
poneku pogreku.
u skupu brojeva do 20.
i oduzima te imenuje
ZBRAJA I ODUZIMA U
Povezuje oduzimanje s rijeima manje od,
konkretima i pravilno
lanove u raunskim
SKUPU BROJEVA DO 20.
za toliko manje.
zapisujui brojevni izraz.
operacijama.
Zbraja i oduzima brojeve do 20.
U zbrajanju i oduzimanju koristi se
brojevnom crtom.
Raunske operacije zapisuje
matematikim zapisom.
Primjenjuje svojstva komutativnosti i
asocijativnosti te vezu zbrajanja i
oduzimanja.
Odreuje nepoznati broj u jednakosti.
14
Imenuje lanove u raunskim operacijama.

Preporueni sadraji: magini
trokuti/kvadrati.
Uvod u zbrajanje i oduzimanje ostvarivati pomou konkreta povezujui zbrajanje s rijei vie, a oduzimanje s rijei manje.
Povezivati zbrajanje brojeva s izrazima vie od, i, ukupno ili za toliko vie, a oduzimanje s rijeima manje od, za toliko manje.
Zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do 10 upoznaje se izvoenjem materijalnih radnji s konkretnim predmetima. Najbolje je krenuti od skupovnoga pristupa u kojemu zdruujemo
dva skupa pri zbrajanju, a rastavljamo skup pri oduzimanju. Pri prikazivanju predmeta koje zbrajamo prikaemo jedan i drugi skup (aplikacijama ili slikama), a onda pitamo uenike koliko
predmeta imamo ukupno. Pri oduzimanju prikazujemo polazni skup, a zatim precrtavamo ili pomiemo predmete koje oduzimamo.
Prije prelaska na matematiki zapis uenici povezuju raun i rjeenje s izrazima je, jednako, jednako je ili je jednako.
Kada je ovaj proces potpuno jasan, prelazimo na matematiki zapis u kojemu se koristimo znakovima +, i =.
Osobito je vano osvjetavati znak = koji prikazuje jednakost lijeve i desne strane. Iako obino itamo s lijeva na desno, u jednakosti 4 + 2 = 6 moe se rei i zapisati da je 6 jednako 4 + 2.
Nakon skupovnoga pristupa zbrajanju i oduzimanju moemo pokazati i pristupom brojenja koji pokazujemo na brojevnoj crti. Princip zbrajanja i oduzimanja sada se svodi na uzastopno
dodavanje ili oduzimanje broja 1. Stoga je pri poetnom koritenju brojevnom crtom vano stavljati lukove od jednoga broja do drugoga, a ne jedan luk koji ide od prvoga pribrojnika (ili
umanjenika) do zbroja (ili razlike).
Pri zbrajanju preko desetice, na primjer 7 + 8, uobiajeno je u poetku rastavljati drugi pribrojnik tako da se prvi dopuni do desetice, a zatim pribroji ostatak (7 + 8 = 7 + 3 + 5 = 10 + 5 =
15).
Pri poetnome oduzimanju preko desetice (12 5) obino se umanjitelj rastavi na dva dijela tako da prvo oduzmemo do desetice, a zatim i preko (12 5 = 12 2 3 = 10 3 = 7).
NAPOMENA: Raunski izraz moe se pisati u jednome retku ili se moe u svakome koraku prelaziti u sljedei red. Oba su zapisa ispravna.
7+8=7+3+5=
ILI
7 + 8 = 7 + 3 + 5 = 10 + 5 = 15
= 10 + 5
= 15
7 + 8 = 15 Uvijek je potrebno uz dulji zapis rauna zapisati i njegov krai oblik.
Vano je poticati automatizaciju zbrajanja i oduzimanja do 20 jer je to kasnije osnova za mentalno i pisano raunanje s veim brojevima.
Uenici trebaju upoznati nazive za lanove raunskih radnji.
7.
A. 1. 7
PRIMJENJUJE SVOJSTVA
KOMUTATIVNOSTI I
ASOCIJATIVNOSTI U
Primjenjuje svojstvo komutativnosti

(zamjena mjesta pribrojnika) i
asocijativnosti (grupiranje tri i vie
pribrojnika na razliite naine).
Primjenjuje
komutativnost i
asocijativnost u
zbrajanju na
konkretnome materijalu.
Primjenjuje svojstva
komutativnosti i
asocijativnosti u
raunskim zadacima uz
manju pogreku.
komutativnosti i
asocijativnosti u
raunskim zadacima
objanjavajui pravila.
Bira strategiju
raunanja koristei se
svojstvima
komutativnosti i
asocijativnosti.
ZBRAJANJU.

Svojstvo komutativnosti uenici mogu uoiti na konkretnim primjerima, na primjer pitanjem: Koliko je komada voa u zdjeli u kojoj su dvije crvene i tri ute jabuke? Svejedno je hoemo
li rei da su tri ute i dvije crvene jabuke pet jabuka ili rei da su dvije crvene i tri ute jabuke pet jabuka. Koliina voa nee se promijeniti ako okrenemo redoslijed zbrajanja.
Na isti nain pristupamo zbrajanju triju pribrojnika, s tim da se sad neemo koristiti zagradama, nego emo redoslijedom zbrajanja istaknuti svojstvo asocijativnosti (prvo zbroji dva
15
pribrojnika pa im pribroji trei).

NAPOMENA: Uenici se ne koriste nazivima komutativnost i asocijativnost.
8.
A. 1. 8
Uoava i primjenjuje vezu zbrajanja i
Primjenjuje vezu
Primjenjuje vezu
Primjenjuje vezu
Spretno povezuje
oduzimanja. Izvodi etiri jednakosti.
zbrajanja i oduzimanja
zbrajanje i oduzimanje
PRIMJENJUJE VEZU
Rezultat zbrajanja ili oduzimanja
na konkretima.
u raunskim izrazima uz u zadacima te zapisuje
u razliitim
ZBRAJANJA I ODUZIMANJA.
provjerava suprotnom raunskom
poneku pogreku.
etiri jednakosti.
problemskim
radnjom.
situacijama.
U zadacima s nepoznatim lanom nalazi
nepoznati broj primjenjujui vezu
zbrajanja i oduzimanja.
Primjenjujui svojstvo komutativnosti i vezu zbrajanja i oduzimanja, uenici bi trebali biti osposobljeni izvoditi etiri jednakosti.
Npr. 3 + 4 = 7, 4 + 3 = 7, 7 3 = 4 i 7 4 = 3.
Vezom izmeu zbrajanja i oduzimanja uenici se koriste kada im je jedan broj u jednakosti nepoznat, prikazan kvadratiem. Takoer mogu uoiti da suprotnom raunskom radnjom
mogu provjeriti rezultat raunanja.
9.
A. 1. 9
Koristi se steenim spoznajama u
Primjenjuje zbrajanje i
rjeavanju razliitih tipova zadataka
oduzimanje i odnose
oduzimanje i odnose
oduzimanje i odnose
oduzimanje i odnose
PRIMJENJUJE ZBRAJANJE I
(raunski zadaci, u zadacima rijeima i
meu brojevima u
meu brojevima u
meu brojevima u
meu brojevima u
ODUZIMANJE I ODNOSE
problemskim situacijama iz svakidanjega
jednostavnim brojevnim jednostavnim zadacima zadacima rijeima
problemskim zadacima
MEU BROJEVIMA.
ivota).
zadacima.
rijeima.
objanjavajui
na razliite naine.
Samostalno odabire raunsku operaciju u
postupak.
zadacima rijeima.
Rjeava zadatke razliite sloenosti.
Smilja zadatke u kojima se pojavljuje
potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem.
Preporueni sadraji: sloenije problemske
situacije i mozgalice.
Uenike se postupno uvodi u postupak rjeavanja zadataka zadanih rijeima. Zadatak je vano proitati s razumijevanjam, promisliti o tome to je poznato, a to se trai, promisliti kako
doi do traenoga podatka i na kraju odgovoriti na postavljeno pitanje. Uvijek je dobro porazgovarati s uenicima o kontekstu zadatka (Jeste li vi bili u takvoj situaciji?, Gdje vam ovo moe
trebati?, Jesmo li sigurni da smo tono odgovorili? i slino) kako bi uoili povezanost matematike s osobnim iskustvom. U zadatcima rijeima paziti na smislenost konteksta (neemo se
na primjer koristiti primjerom u kojemu lutka stoji 2 kune jer se to izravno ne podudara s uenikim ivotnim iskustvom). Dobro je upotrebljavati imena djece u razredu, situacije koje su
im bliske kako bi se uenici to bolje uivjeli u kontekst zadatka.
Od samoga poetka potrebno je uenike poticati da problemsku situaciju prikau (modeliraju) slobodnim crteima, skicama ili konkretima jer to pridonosi uspjenosti rjeavanja
zadataka te stvara naviku skiciranja zadatka koja e im dobro doi u sloenijim problemima.
Kako bi uenici odabrali raunsku radnju kojom e zadatak rijeiti, vano je zadavati razliite zadatke i upotrebljavati razliite izraze koji navode na zbrajanje i oduzimanje. Takvi izrazi su
za zbrajanje na primjer: koliko ukupno, ima ih 5 vie, i, koliko zajedno, 3 godine stariji, 2 kune skuplji i slino. Za oduzimanje to su na primjer izrazi: ima 3 manje od njega, koliko manje,
16
manje, godinu mlai, 5 kuna jeftiniji, koliko ima ako je potroila 3 kune i slino.
U pouavanju je potrebno zadavati zadatke razliitih razina sloenosti. Razinu sloenosti uitelji mogu odabirati na odreenome kontekstu jednostavnim promjenama teksta zadatka,
pitanja u zadatku ili otvorenosti zadatka.
Primjer:
Zadovoljavajua razina: 14 __ = 10 , 3 __ 4= 7, 13 > ___ > 11
Dobra razina: Iva je kupila biljenicu koja stoji 6 kuna i olovku koja stoji 4 kune. Koliko je potroila?
Vrlo dobra razina: Iva je kupila biljenicu koja stoji 6 kuna i olovku koja stoji 2 kune manje. Koliko je potroila?
Iznimna razina: Iva u knjiari kupuje kolski pribor. Biljenica stoji 6 kuna, olovka 4 kune, gumica 9 kuna i iljilo 12 kuna. Iva kod sebe ima 19 kuna. to bi Iva mogla kupiti?
10.
B. 1. 1
PREPOZNAJE UZORAK I
NASTAVLJA NIZ.
Uoava uzorak nizanja.

Objanjava pravilnost nizanja.
Objanjava kriterije nizanja.
Nie po zadanome kriteriju.
Uoava pravilne izmjene

i navodi primjere
objekata, pojava,
aktivnosti i brojeva u
okruenju.
Nastavlja nizati
jednostavne nizove.
Nie prema zadanome

kriteriju.
Nie prema zadanome

kriteriju i objanjava
pravilnost nizanja.
Preporueni sadraji: prepoznavanje

nizova u umjetnikim djelima.
Korelacija sa svim nastavnim predmetima.
Uenici mogu uoavati pravilnosti nizanja u svakodnevnome okruenju (izmjena dana i noi, dani u tjednu, prozori na kolskoj zgradi i slino).
Zadaci u kojima se od uenika trai da nastave niz potiu logiko miljenje, ali u njihovu osmiljavanju paziti da je dano dovoljno objekata u nizu kako bi se traena pravilnost zaista
mogla jedinstveno utvrditi. Dobro je traiti od uenika da svojim rijeima objasne po kojemu se pravilu objekti u nizu niu.
Budui da je ovaj ishod usko povezan s brojenjem, moemo od uenika traiti i da broje po 2 poevi od broja 5. Tu je zadan samo kriterij nizanja, a oni sami moraju odrediti brojeve u
nizu. Primjer zadatka u kojemu je nizanje prema kriteriju jest i zadatak u kojemu se, na primjer, osam trokuta razliitih veliina mora poredati od najmanjega do najveega.
11.
C. 1. 1
Imenuje/prepoznaje ravne i zakrivljene
Imenuje geometrijska
Razlikuje geometrijska
Prepoznaje
Izdvaja i analizira
plohe.
tijela i likove
tijela i likove.
geometrijska tijela i
geometrijski oblik u
IMENUJE GEOMETRIJSKA
Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje
predstavljene
likove prikazane u
opisivanju sloenijih
TIJELA I LIKOVE I POVEZUJE
kao geometrijske likove: kvadrat,
didaktikim modelima i
razliitim poloajima.
objekata u ivotnome
IH S OBLICIMA OBJEKATA U
pravokutnik, trokut i krug.
ilustracijama.
okruenju.
OKRUENJU.
Imenuje i opisuje kuglu, valjak, kocku,
kvadar, piramidu i stoac.
Imenuje i opisuje kvadrat, pravokutnik,
krug i trokut.
Korelacija s meupredmetnom temom
Zdravlje.
17

Uenje geometrije poinje upoznavanjem geometrijskih tijela jer su uenicima trodimenzionalni prostor i oblici u njemu bliski. Vano je napomenuti da upoznavanje geometrijskih tijela
mora poeti na konkretnim modelima, a ne na crteima, slikama, ilustracijama. Uenici tijela uzimaju u ruke, okreu ih, razgledavaju i imenuju. Iz skupa modela izdvajaju kugle ili kocke.
Povezuju predmete iz okoline s geometrijskim tijelima, odnosno izdvajaju oblik predmeta (ormar, krov, lopta i slino).
Kako bi pouavanje bilo uspjeno, dobro je u uionici osigurati komplet modela koji se sastoji od vie kugli, kocki, kvadara, piramida, stoaca i valjaka. Komplet mogu uitelj i uenici
zajedno dopunjavati donosei od kue predmete tih oblika (ping-pong-loptice, konzerve, kutije i slino). Svi modeli osim kugle mogu se izraditi i od mrea tijela izraenih od kartona.
Dobar komplet ima tijela u razliitim veliinama, razliitim bojama, izraena od razliitih materijala kako bi uenici pravilno apstrahirali bitna svojstva oblika.
Tek kada su tijela zorno upoznata, prelazimo na njihove ilustracije. Pri prikazivanju tijela paziti da ona budu prikazana u razliitim poloajima (ne uvijek usporedno s rubom papira).
Geometrijske likove uenici upoznaju kao ravne plohe geometrijskih tijela. Tako se stvara jasna poveznica meu geometrijskim objektima. Vano je naglasiti da u poetku likove treba
bojati ili izraivati i rezati iz kola-papira kako bi uenik doivio cijeli lik, a ne samo njegove stranice.
Uenici skiciraju/crtaju likove i predmete oblika geometrijskih tijela.
12.
C. 1. 2
Razlikuje i crta ravne i zakrivljene crte.
Razlikuje zakrivljene i
Imenuje zakrivljene i
Razlikuje ravne i
Razlikuje ravne i
Koristi se ravnalom.
ravne crte i koristi se
ravne crte i vjeto se
zakrivljene crte na
zakrivljene crte na
CRTA I RAZLIKUJE RAVNE I
ravnalom pri crtanju.
koristi ravnalom pri
razliitim crteima.
objektima iz okoline.
ZAKRIVLJENE CRTE.
crtanju.
Preporueni sadraji: otvorene, zatvorene i
izlomljene crte.
Korelacija s Likovnom kulturom.
Nakon to su nauili pojmove ravna i zakrivljena crta, moe ih se povezati s bridovima geometrijskih tijela, odnosno stranicama geometrijskih likova. Pri sluenju ravnalom treba imati
strpljenja jer je rije o motorikoj vjetini koja trai dosta uvjebavanja.
13.
D. 1. 1
Prepoznaje odnose meu predmetima
Usporeuje dva
Usporeuje, razvrstava i Usporeuje i opisuje
Jasno, precizno i tono
(dulji krai jednako dug, vei manji konkretna objekta te ih
nie objekte prema
objekte u prostoru
analizira objekte u
ANALIZIRA I USPOREUJE
jednak, ispred iza izmeu, jednako
opisuje prema
mjerivome svojstvu.
prema njihovim
okolini prema njihovim
OBJEKTE IZ OKOLINE
mjerivome svojstvu.
mjerivim svojstvima.
mjerivim svojstvima.
nejednako).
PREMA MJERIVOM
Odreuje najdulji, najkrai, najvei,
SVOJSTVU.
najmanji, najvii i najnii objekt.
Preporueni sadraji: ostali poznati odnosi:
unutar izvan, vii nii jednako visok,
iznad ispod, lijevo desno.
Korelacija sa svim nastavnim predmetima:
prije poslije, ranije kasnije, gusto
rijetko, tamno/tamnije svijetlo/svjetlije,
glasno/glasnije tiho/tie, sporo/sporije
brzo/bre
18

Odnosi meu predmetima primjenjuju se na objekte iz svakodnevnoga ivota, ali i na nauena tijela i likove. Dajemo primjere duljega i kraega konopca, vee i manje lopte te vie i nie
zgrade, ispred, iza i izmeu ormara...
Vano je naglasiti da se predmeti usporeuju prema istome svojstvu (vii predmet moe biti manji, a nii predmet moe biti vei, npr. neboder je vii, a zgrada esto vea). Uz dobro
odabrane primjere uenici osvjetavaju razlike meu tim pojmovima.
14.
E. 1. 1
Odreuje skup prema nekome svojstvu.
Prikuplja i razvrstava
ita i prikazuje podatke Unosi podatke i ita ih
Donosi jednostavne
Prebrojava lanove skupa.
konkrete te ih prikazuje piktogramima.
u tablicama razlikujui
zakljuke o prikazanim
SLUI SE PODACIMA I
Usporeuje skupove.
skupovima i crteima.
pojmove redak i stupac. podacima.
PRIKAZUJE IH
Prikazuje iste matematike pojmove na
PIKTOGRAMIMA I
razliite naine (crte, skup, piktogram i
JEDNOSTAVNIM
jednostavna tablica).
TABLICAMA.
ita i tumai podatke prikazane
piktogramima i jednostavnim tablicama.
Razumije pojmove redak i stupac tablice.
Preporueni sadraji: prikazivanje podataka
razliitih nastavnih predmeta.
Korelacija s Hrvatskim jezikom,
Prirodom i drutvom, meupredmetnim
temama Uiti kako uiti i Poduzetnitvo.
U matematici, ali i u svakodnevnome ivotu, podaci se esto prikazuju u dijagramima ili tablicama. Te reprezentativne forme uenici susreu u razliitim predmetima i razliitim
situacijama, pa je dobro nauiti se sluiti njima. U prvome razredu koristimo se samo jednostavnim primjerima, a podatci u njima moraju biti iz neposredne uenikove okoline.
Primjer: Na slici je prikazano voe koje uenici iz jednoga razreda najvie vole. Koliko uenika najvie voli banane? Koliko narane? Koje voe djeca najradije biraju?
19
:
U tablinim prikazima vano je ispravno se koristiti izrazima
ima redak i stupac.
Primjeri jednostavnih tablica:
1. c 1. d
djeaci
10
8
djevojice 9
12
Koliko je djeaka u 1. c razredu? Koliko je djevojica u 1. d razredu?
Naravno, moe se pitati i sloenija pitanja poput: Koliko
Koliko je uenika u tom
tome razredu?
KAMION
UTI
AUTOMOBIL
BICIKL
CRVENI
PLAVI
X
X
Kao primjer, a i motivacija, s uenicima se moe igrati igra

gra asocijacija.
20
21

RAZINE USVOJENOSTI
RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
1.
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
A. 2. 1
Broji, ita i zapisuje znamenkom i

Broji, ita i zapisuje
Usporeuje i
Odreuje broj
Sigurno se koristi
brojevnom rijei te usporeuje prirodne
glavne i redne brojeve do upotrebljava brojeve u
neposredno ispred i
dvoznamenkastim
KORISTI SE PRIRODNIM
brojeve do 100.
100.
opisivanju koliine.
neposredno iza
brojevima u matematici
BROJEVIMA DO 100 U
Razlikuje glavne i redne brojeve do 100.
zadanoga broja te
i u svakodnevnim
OPISIVANJU I
Razumije nastajanje niza brojeva i mjesto
brojeve izmeu zadanih situacijama.
PRIKAZIVANJU KOLIINE I
svakoga broja u nizu brojeva (broj
brojeva.
SLIJEDA.
neposredno ispred i neposredno iza
zadanoga broja).
Zapisuje broj u tablicu mjesnih
vrijednosti.
Korelacija s Hrvatskim jezikom i
Prirodom i drutvom.
Postupci brojenja, pravilnoga itanja, pisanja znamenkom i brojevnom rijei te usporeivanja brojeva usvajaju se na konkretnim materijalima. Uenici unutar ovoga ishoda trebaju
razlikovati i pravilno zapisivati glavne i redne brojeve do 100. Pokazati uenicima kako je potrebno razlikovati sto i stotinu od stotice te zorno i jasno prikazati odnos stotice i 10
desetica, odnosno 100 jedinica. Pri usporeivanju brojeva uenicima prikazati odnose i na brojevnoj crti te ih pouiti kako skratiti postupak usporeivanja brojeva do 100
odreivanjem vrijednosti desetica, a tek potom jedinica ako je broj desetica jednak. Povezati brojevnu rije, zapis broja i njegov rastav na desetice i jedinice (89, osamdeset devet
osam desetica i devet jedinica).
2.
A. 2. 2
Uoava odnose meu dekadskim
Dvoznamenkasti broj
Prikazuje
Dvoznamenkasti broj
Vjeto usporeuje i
jedinicama (jedinice, desetice, stotice).
modelira pomou
dvoznamenkaste
zapisuje u obliku a10 + primjenjuje sve oblike
PRIKAZUJE
Dvoznamenkasti broj prikazuje
konkreta i crtea kao
brojeve u tablici
b1 i u obliku aD i bJ.
prikaza i zapisa
DVOZNAMENKASTE
konkretima i crteima. Koristi se
skupine desetica i
mjesnih vrijednosti ili
dvoznamenkastoga
BROJEVE NA RAZLIITE
brojevnom crtom i tablicom brojeva do
jedinica.
na brojevnoj crti te
broja.
NAINE.
100.
prikazuje odnose
Razumije nastajanje niza brojeva i mjesto
dekadskih jedinica.
svakoga broja u nizu brojeva (broj
neposredno ispred i neposredno iza
zadanoga broja).
Zapisuje broj u tablicu mjesnih
vrijednosti.
Objanjava odnos broja i vrijednosti
pojedine znamenke.
22

RAZINE USVOJENOSTI
RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Rastavlja dvoznamenkasti broj u obliku

a10 + b1 i u obliku aD i bJ.
U prikazivanju dvoznamenkastih brojeva koristiti se raznim konkretima (npr. tapiima, karticama) kako bi se pravilno oblikovao koncept broja.
Brojeve do 100 moemo prikazivati na dva naina: u tablici brojeva do 100 u kojoj su u prvome retku brojevi od 1 do 10, a u drugome retku od 11 do 20 i tako dalje te na brojevnome
pravcu ili dijelu brojevnoga pravca.
3.
A. 2. 3
Nabraja osnovne i pomone rimske
Prepoznaje brojeve
Sigurno ita i zapisuje
S lakoom prelazi iz
Upotrebljava i
znamenke.
zapisane rimskim
brojeve do 12 rimskim
zapisa arapskim
objanjava pravila pri
KORISTI SE RIMSKIM
Objanjava pravila pisanja rimskih brojki.
znamenkama te ih ita i
znamenkama.
znamenkama u zapis
zapisivanju brojki
BROJKAMA DO 12.
Rimskim znamenkama zapisuje i ita
zapisuje uz manje
rimskim znamenkama i rimskim znamenkama.
brojeve do 12.
pogreke.
obrnuto.
Preporueni sadraji: itanje i pisanje
rimskih brojki do 100.
Korelacija s Hrvatskim jezikom i Prirodom
i drutvom.
Potrebno je u neposrednome okruenju uoiti rimske brojke (sat, kalendar).
Upoznati uenike s povijesnim razvojem arapskih i rimskih znamenaka.
Osnovne rimske znamenke: I i X (kasnije C i M) smiju se ponavljati najvie 3 puta i smiju se jednom pojaviti ispred osnovnih ili pomonih znamenki.
Pomone rimske znamenke: V (kasnije L i D) ne smiju se ponavljati i ne smiju se stavljati ispred osnovnih znamenki.
4.
A. 2. 4
Automatizirano zbraja i oduzima do 20.
Zbraja i oduzima u skupu Zbraja i oduzima u
Zbraja i oduzima u
Misaono zbraja i oduzima u skupu
brojeva do 100 pomou
skupu brojeva do 100
skupu brojeva do 100
ZBRAJA I ODUZIMA U
brojeva do 100.
konkreta i slikovnih
detaljno zapisujui
prelazei na mentalno
SKUPU PRIRODNIH
Primjenjuje svojstvo komutativnosti te
prikaza.
postupak te uz manju
raunanje i krai zapis.
BROJEVA DO 100.
vezu izmeu raunskih operacija.
nesigurnost pri
Procjenjuje rezultat zbrajanja i
prijelazu desetice.
oduzimanja.
Zbraja i oduzima vie brojeva.
Rjeava zadatke zadane rijeima.
Procjenjuje rezultat i
sigurno zbraja i
oduzima u skupu
brojeva do 100.
23

Potrebno je zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100 temeljiti na predznanju uenika o automatiziranome zbrajanju i oduzimanju u skupu brojeva do 20 i na vezi zbrajanja i oduzimanja.
Pri zbrajanju i oduzimanju treba ii postupno, prvo s primjerima bez prijelaza desetice, a tek zatim s primjerima s prijelazom desetice. Usto, kada je uenik spreman, moe prijei s
detaljnoga zapisivanja svih koraka u postupku na krai zapis.
Pri zbrajanju dvoznamenkastih brojeva moe se rastavljati samo drugi pribrojnik na desetice i jedinice, a mogue je oba pribrojnika rastaviti te zbrajati desetice s deseticama, a
jedinice s jedinicama.
Poeljno je da uenici ovladaju mentalnim postupkom zbrajanja i oduzimanja brojeva do 100 i izrazima uveaj za i umanji za te da mogu odrediti broj koji je za toliko vei' ili za toliko
manji od nekoga broja.
NAPOMENA: Uenicima s potekoama u raunaju moe se pomoi tablicom brojeva do 100. Krenemo li od nekoga broja u tablici, pomicanjem za jedno mjesto prema gore
umanjujemo ga za 10, pomicanjem prema dolje dodajemo mu 10, pomicanjem u desno dodajemo mu 1, a u lijevo ga umanjujemo za 1.
5.
A. 2. 5
Mnoi uzastopnim zbrajanjem jednakih
Uz pravilan matematiki
Nesigurno mnoi i dijeli Mnoi i dijeli svim
Sigurno mnoi i dijeli u
brojeva.
zapis mnoi uzastopnim
nekim brojevima u
brojevima u okviru
okviru tablice
MNOI I DIJELI U OKVIRU
Dijeli uzastopnim oduzimanjem jednakih zbrajanjem i dijeli
okviru tablice
tablice mnoenja
mnoenja i dijeljenja
TABLICE MNOENJA.
brojeva.
uzastopnim
mnoenja.
primjenjujui svojstvo
te uoava sloenije
Mnoi i dijeli u okviru tablice mnoenja.
oduzimanjem istoga
komutativnosti.
veze i objanjava ih.
Odreuje parne i neparne brojeve.
broja ili se
Odreuje viekratnike zadanoga broja.
koristi itanjem tablice.
Primjenjuje svojstvo komutativnosti
mnoenja.
Primjenjuje vezu mnoenja i dijeljenja.
Izvodi etiri jednakosti.
Odreuje polovinu, treinu, etvrtinu itd.
zadanoga broja.
Imenuje lanove raunskih operacija.
Poznaje ulogu brojeva 1 i 0 u mnoenju i
dijeljenju.
Mnoi i dijeli brojem 10.
Potrebno je postupno i zorno na razliite naine usvajati mnoenje kao uzastupno zbrajanje istih pribrojnika te dijeljenje kao uzastupno oduzimanje istih brojeva od zadanoga broja.
Svojstvo komutativnosti te veza mnoenja i dijeljenja u raunanju trebaju se prepoznati i njima se koristiti kao pomo.
Uenici se trebaju pouiti kako odrediti broj koji je nekoliko puta vei od i nekoliko puta manji od zadanoga broja. Poznavati viekratnike brojeva u okviru tablice mnoenja te se
snalaziti u samoj tablici.
Dovoljno vremena treba posvetiti razlikovanju izraza uveaj za (zbrajanje) i uveaj nekoliko puta (mnoenje) te umanji za (oduzimanje) i umanji nekoliko puta (dijeljenje).
Usvojiti pravilo o mnoenju i dijeljenju brojem 10, odrediti parne i neparne brojeve, odreivati polovinu, treinu, etvrtinu itd. nekoga broja te posebno obratiti pozornost na ulogu
brojeva 1 i 0 u mnoenju i dijeljenju.
Uenici se trebaju upoznati s imenima lanova raunskih operacija (faktori/imbenici, produkt/umnoak, djeljenik, djelitelj i kolinik).
U 2. razredu oekujemo da uenici razumiju koncept mnoenja i dijeljenja, da postupno izgrade tablicu mnoenja te da odrede u kojim se situacijama mnoenje i dijeljenje
primjenjuje. Tablicu mnoenja dobro je imati u uionici i sluiti se njome dok se ne postigne automatizacija. Potrebno je teiti automatizaciji uenike uporabe tablice mnoenja i
24
dijeljenja, no za potpunu je automatizaciju nuno vrijeme i dosta vjebe te se ona oekuje u 3. razredu.
3 7 = 21
7 3 = 21
21 : 3 = 7
21 : 7 = 3
Sloenije veze izmeu mnoenja i dijeljenja na iznimnoj razini podrazumijevaju logino uoavanje jedanaesterokratnika, dvanaesterokratnika itd. brojeva.
6.
A. 2. 6
Uoava i primjenjuje vezu mnoenja i

Primjenjuje vezu
mnoenja i dijeljenja na
dijeljenja.
PRIMJENJUJE VEZU
konkretnome
Rezultat mnoenja i dijeljenja provjerava
MNOENJA I DIJELJENJA.
didaktikom materijalu.
suprotnom raunskom radnjom.
U zadacima s nepoznatim lanom nalazi
nepoznati broj primjenjujui vezu
mnoenja i dijeljenja.
Veza mnoenja i dijeljenja u raunanju se treba prepoznati kao pomo.
Na temelju predznanja o vezi zbrajanja i oduzimanja uoiti vezu mnoenja i dijeljenja.
Uz manje pogreke
rauna primjenjujui
vezu mnoenja i
dijeljenja.
Tono rauna i
provjerava rezultat
vezom mnoenja i
dijeljenja.
Spretno objanjava
pravila i primjenjuje
veze izmeu raunskih
radnji.
7.
A. 2. 7
Rauna sa zagradama s
dvjema raunskim
operacijama.
Rauna zadatke sa
zagradama s vie od
dviju raunskih
operacija.
Zadatak rijeima
zapisuje brojevnim
izrazom sa zagradama
koji brzo i tono rjeava
primjenjujui pravila.
Primjenjuje raunske
operacije i odnose
meu brojevima pri
rjeavanju zadataka
rijeima.
Primjenjuje raunske
operacije i odnose
meu brojevima pri
rjeavanju jednostavnih
poznatih problemskih
situacija objanjavajui
postupak.
Primjenjuje raunske
operacije i odnose
meu brojevima pri
rjeavanju problemskih
situacija.
PRIMJENJUJE PRAVILA U
Rjeava zadatke sa zagradama.

Primjenjuje pravila u rjeavanju zadataka
zadanih rijeima.
Navodi pravilo o
redoslijedu rjeavanju
zadatka sa zagradama.
RAUNANJU BROJEVNIH
IZRAZA SA ZAGRADAMA.
Zorno zdruivati pribrojnike na razliite naine te napisati brojevni izraz koristei se zagradama.
Objasniti postupak rjeavanja zadataka sa zagradama i bez njih.
8.
A. 2. 8
PRIMJENJUJE ETIRI
RAUNSKE OPERACIJE TE
ODNOSE MEU
BROJEVIMA.
Primjenjuje steene matematike

spoznaje o brojevima, raunskim
operacijama i njihovim svojstvima u
rjeavanju razliitih tipova zadataka u
razliitim nastavnim predmetima te u
svakodnevnim situacijama.
Primjenjuje raunske
operacije i odnose meu
brojevima pri rjeavanju
jednostavnih zadataka.

Uenike pouiti skraenomu zapisu poznatih, nepoznatih i traenih podataka u tekstualnim zadatcima (mogue je i skicirati zadatak i postupke pri rjeavanju, primjerice
piktogramima, jednostavnim dijagramima te se sluiti tim prikazima u njihovu rjeavanju).
25
Uenici se trebaju osamostaljivati u postavljanju i rjeavanju brojevnih izraza s vie raunskih operacija.
Koliko je god vano tono raunati, vano je i znati kada koju matematiku spoznaju moemo upotrijebiti kako bismo doli do rjeenja. To je posebno vano u primjeni
matematikoga rasuivanja izvan kolskih okvira. Kako bi se ta primjena osvijestila, vano je zadavati raznolike zadatke, pa i problemske zadatke u kojima uenici moraju osmisliti
kojom strategijom ili raunskom operacijom mogu problem rijeiti. Stoga bi bilo jako dobro kada se ui, na primjer, oduzimanje, osmisliti i zadatke u kojima treba primijeniti i neku
drugu raunsku operaciju koju uenik poznaje. Na taj e nain uenici razumjeti da je vano itati i razumjeti zadatak kako bi ga uspjeno rijeili.
9.
B. 2. 1
Uoava pravilnosti nizanja brojeva,
Nastavlja jednostavne
Jednostavnim rijeima
Prema zadanom
Samostalno kreira niz i
objekata, aktivnosti i pojava.
nizove brojeva, objekata, opisuje kriterije nizanja kriteriju osmiljava niz i objanjava kriterij
PREPOZNAJE UZORAK I
Odreuje viekratnike kao brojevni niz.
aktivnosti i pojava.
i nastavlja nizati prema opisuje kriterije
nizanja.
KREIRA NIZ
Kreira nizove.
zadanome uzorku.
nizanja.
OBJANJAVAJUI
Objanjava kriterije nizanja.
PRAVILNOST NIZANJA.
Preporueni sadraji: uoiti beskonanost
niza prirodnih brojeva.
Korelacija s Likovnom kulturom i
Prirodom i drutvom.
Uenici mogu uoiti brojne pojave iz okruja u kojima uoavaju pravilnosti nizanja (dan no, godinja doba, mjeseci u godini, prozori na kolskoj zgradi i slino). Posebno su
zanimljivi nizovi brojeva (niz prirodnih brojeva, viekratnici). Potrebno je poticati uenike da te uoene pravilnosti nizanja opisuju primjerenim jezikom.
10.
B. 2. 2
ODREUJE VRIJEDNOST
NEPOZNATOGA LANA
Odreuje vrijednost nepoznatoga lana u

jednakosti i dobiveno rjeenje provjerava.
Primjenjuje svojstva raunskih radnji.
Primjenjuje veze izmeu raunskih radnji.
Odreuje vrijednost
nepoznatoga lana
koristei se po potrebi
konkretima.
Odreuje vrijednost
nepoznatoga lana u
raunskome izrazu uz
manju nesigurnost.
Odreuje vrijednost
nepoznatoga lana i
dobiveno rjeenje
provjerava.
Odreuje vrijednost
nepoznatoga lana uz
obrazloenje postupka.
JEDNAKOSTI.
Preporueni sadraji: slovo kao oznaka za

broj.
Poeljno je nepoznati lan zapisati djeci bliskim znakom (ne nuno i ne odmah slovom, to neka bude mogunost s uenicima iznimno visokih sposobnosti).
U zadacima s nepoznatim lanom uenici mogu do rjeenja doi i odbrojavanjem (pri zbrajanju i oduzimanju) ili prisjeanjem (pri mnoenju i dijeljenju). Uenike potiemo da rjeenje
izraunaju i provjere primjenjujui suprotnu raunsku radnju.
11.
C. 2. 1
Prepoznaje istaknute toke i oznaava ih
Prepoznaje vrhove
Odreuje toke na
Istie toke i oznaava
Prepoznaje toke u
velikim tiskanim slovima.
geometrijskih tijela i
ilustracijama
ih.
neposrednoj okolini.
PREPOZNAJE I ISTIE
Odreuje vrhove geometrijskih tijela i
likova kao toke.
geometrijskih tijela i
TOKE.
likova kao toke.
likova.
Crta (istie) toke.
Korelacija s Likovnom kulturom i
26
Tjelesnom i zdravstvenom kulturom.

Prepoznati toku kao vrh na geometrijskim tijelima i likovima, odrediti toku kao sjecite crta, uoiti da se toka moe istaknuti bilo na kojemu mjestu u prostoru te da toaka prema
tome ima jako puno.
NAPOMENA: Toku istaknuti tokom (ne kriiem ili kruiem).
12.
C. 2. 2
Spaja toke crtama.
Prepoznaje, imenuje i
Opisuje duinu kao
Opisuje (ne)pripadnost
Prepoznaje duine na
Uoava duinu kao najkrau spojnicu
crta duinu.
najkrau spojnicu dviju toke duini i crta
geometrijskim i
PREPOZNAJE I CRTA
dviju toaka.
toaka.
toke koje
sloenijim oblicima.
DUINE.
Odreuje krajnje toke duine.
(ne)pripadaju duini.
Crta duinu i primjenjuje oznaku za
duinu.
Odreuje pripadnost toaka duini.
Odreuje stranice geometrijskih oblika
kao duine.
Usvojiti pojam duine kao najkrae spojnice dviju toaka, prepoznati je kao stranice geometrijskih likova, odnosno bridove geometrijskih tijela.
Potrebno je poticati pravilno i uredno crtanje te imenovanje toke i duine u razliitim meusobnim odnosima te pravilan matematiki zapis.
13.
C. 2. 3
Opisuje plohe (strane) kocke, kvadra i
Prepoznaje i imenuje
Povezuje geometrijska
Povezuje tijela, strane,
piramide kao likove, bridove kao duine, a tijela, likove, duine i
tijela i likove te duine i likove, bridove,
POVEZUJE POZNATE
vrhove kao toke.
toke.
toke.
stranice, duine, vrhove
GEOMETRIJSKE OBJEKTE.
Opisuje stranice i vrhove trokuta,
i toke.
pravokutnika i kvadrata kao duine
odnosno toke.
14.
D. 2. 1
SLUI SE JEDINICAMA ZA
NOVAC.
Korelacija s meupredmetnom temom

Uiti kako uiti.
Prepoznaje hrvatske novanice i
kovanice.
Poznaje odnos vee i manje novane
jedinice.
Slui se jedinicama za novac i njihovim
kraticama.
Rauna s jedinicama za novac (u skupu
brojeva do 100).
Prepoznaje hrvatske
novanice i kovanice,
razlikuje njihove
vrijednosti i zapisuje ih
kraticama.
Usporeuje odreeni
iznos novca prikazujui
ga razliitim jedinicama
za novac.
Rauna s vrijednostima
novca u primjerima iz
neposredne ivotne
stvarnosti.
Povezuje naueno i
primjenjuje geometriju
u svakodnevnim
situacijama.
Slui se novcem u
razliitim problemskim
situacijama te
objanjava razumno
upravljanje novcem.
Preporueni sadraji: tedjeti za neku

namjenu.
27
Korelacija s Hrvatskim jezikom, Prirodom

i drutvom, Satom razrednika,
meupredmetnim temama
Poduzetnitvo i
Graanski odgoj i obrazovanje.
Uenike pouiti da prepoznaju i nabrajaju hrvatske novanice i kovanice, raunaju s njima u skupu brojeva do 100 i primjenjuju ih u razliitim situacijama.
U razredu se moemo sluiti modelima novca kako bi uenici razvili vjetinu sluenja njima.
15.
D. 2. 2
Mjeri nestandardnim mjernim jedinicama Imenuje mjerne jedinice
Mjeri duljinu duine i
Procjenjuje duljinu
(na primjer korakom, laktom, pedljem,
i pokazuje rukama njihov crta duine zadane
duine i mjerenjem
PROCJENJUJE, MJERI I
palcem).
odnos.
duljine.
provjerava svoju
CRTA DUINE ZADANE
Poznaje jedinine duine za mjerenje
procjenu.
DULJINE.
duljine i njihov meusobni odnos (metar,
decimetar, centimetar, milimetar).
Imenuje i crta duinu zadane duljine.
Mjeri duljinu duine pripadajuim
mjernim instrumentom i zadanom
mjernom jedininom duinom.
Zapisuje duljinu duine mjernim brojem i
kraticom mjerne jedinice.
Duljinu duine zapisuje matematikim
simbolima.
Procjenjuje udaljenosti odabirui
optimalnu mjernu jedinicu (metar,
kilometar).
Rauna s jedinicama za duljinu duine (u
skupu brojeva do 100).
Preporueni sadraji: preraunavanje
mjernih jedinica.
Primjenjuje pravilan
matematiki zapis za
duljinu duine i
iskazuje odnos
jedininih duina
prikazujui ga na
razliite naine.

i drutvom i Tjelesnom i zdravstvenom
kulturom.
Pri pouavanju je potrebno razlikovati pojam duine i duljine kao njezina mjerljivog svojstva (mjerimo duinu kako bismo saznali njezinu duljinu).
Svako mjerenje poinjemo usporeivanjem predmeta po duljini rijeima dulji krai jednako dug. Nakon toga kreemo s neformalnim nainima mjerenja mjerimo duljinu uionice
korakom, duljinu klupe laktom i slino. Upoznajemo standardne mjerne jedinice i njihove kratice. Jako je vano osvijestiti veliinu tih standardnih jedinica pa potiemo uenike da
28
nam rukama pokazuju duljinu od jednoga metra, decimetra, centimetra i milimetra. Mogu na svome tijelu pronai neku veliinu za usporedbu koja im kasnije moe pomoi u procjeni
(povezati na primjer duljinu od ramena do vrha prstiju suprotne ruke s metrom, irinu prsta s centimetrom i slino). Kilometar im moemo pribliiti nekim primjerom iz neposredne
okoline. Uenicima je kilometar blizak iz svakodnevnoga ivota i nema ga smisla izbjegavati samo zbog njegova odnosa s metrom (1:1000).
Duljinu duine zapisivati mjernim brojem i jedininom duinom matematikim simbolima.
16.
D. 2. 3
Prati prolaznost vremena na satu ili
Uoava prolaznost
Procjenjuje i mjeri
Iskazuje odnose
Procjenjuje vremenski
toperici.
vremena i prati je na satu vremenski interval
mjernih jedinica za
interval i rauna s
PROCJENJUJE I MJERI
Navodi standardne mjerne jedinice za
i kalendaru te imenuje
potreban za obavljanje
vrijeme.
mjernim jedinicama u
VREMENSKI INTERVAL.
vrijeme (sat, minuta, sekunda, dan,
standardne mjerne
neke aktivnosti te se
jednostavnim
tjedan, mjesec, godina), procjenjuje i
jedinice za vrijeme.
slui satom i
zadatcima u skupu
mjeri prolaznost vremena odgovarajuim
brojeva do 100.
kalendarom.
mjernim instrumentom (sat, kalendar) i
zapisuje duljinu vremenskoga intervala.
Navodi odnose mjernih jedinica za
vrijeme.
Rauna s jedinicama za vrijeme u skupu
brojeva do 100.
Uitelj treba zorno osvijestiti prolaznost vremena kao i vrijeme od 1 sekunde, 1 minute, 5 minuta, 1 sata, 1 dana, tjedan dana, mjesec dana u aktivnostima za koje je potrebno toliko
vremena da se ostvare.
U pouavanju, ali i radu potrebno je koristiti se instrumentima za mjerenje vremena i upoznati mjerne jedinice te ih pravilno mjeriti i raunati s njima u skupu brojeva do 100.
Uenicima se moe dati informacija da godina ima 365/366 dana, no taj se podatak ne vrednuje.
NAPOMENA: Gledanje na sat ili kalendar odreivanje je trenutanoga vremena, a nije mjerenje vremena. Mjerenje je vremena odreivanje duljine nekoga intervala (od do nekoga
trenutka).
17.
E. 2. 1
KORISTI SE PODACIMA IZ
NEPOSREDNE OKOLINE.
Promatra pojave i biljei podatke o njima.

Razvrstava prikupljene podatke i
prikazuje jednostavnim tablicama ili
piktogramima.
Tumai podatke iz jednostavnih tablica i
piktograma povezujui ih s okolinom.
Provodi jednostavna istraivanja te
analizira i prikazuje podatke.
Prikuplja podatke o
nekoj jednostavnoj
pojavi i prikazuje ih
neformalnim nainom.
Prikupljene podatke
prikazuje jednostavnim
tablicama i
piktogramima.
ita podatke iz tablica i

dijagrama i povezuje ih
s neposrednom
okolinom.
Tumai podatke
dobivene jednostavnim
istraivanjima te ih
prikazuje tablicama i
piktogramima.
Korelacija s meupredmetnim temama

Uiti kako uiti i Poduzetnitvo.
29

Uenici trebaju unutar razrednih istraivanja o neposrednoj okolini (npr. broj elektrinih i plinskih kuanskih ureaja, zanimanja roditelja, dostignua na satu tjelesne i zdravstvene
kulture, broj kinih dana u nekome mjesecu) biljeiti i razvrstavati podatke te ih prikazivati neformalnim nainima (skupovi, crtei), jednostavnim tablicama ili piktogramima.
Kako bi se uenici osamostalili i osjeali sigurnost i zadovoljstvo u onome to rade, prvo trebaju zajedniki, a potom u skupinama i tek na kraju samostalno tumaiti podatke iz
jednostavnih tablica i piktograma.
Ovaj se ishod ostvaruje u razliitim predmetima u kojima pratimo neke pojave i prikupljamo podatke. Te podatke prikazujemo u matematikim oblicima reprezentacije tablicama i
piktogramima. Uenik se njima tek poinje sluiti pa ne treba nametati njihovu primjenu.
NAPOMENA: Uenici ne crtaju tablice, nego dobivaju gotove tablice u kojima prikazuju podatke.
18.
E. 2. 2
U razliitim situacijama predvia mogue U jednostavnim i
U sloenijim
Predvia mogui i
Obrazlae zato je neki
i nemogue dogaaje.
poznatim situacijama
situacijama razlikuje je
nemogui dogaaj koji
dogaaj mogu ili
ODREUJE JE LI NEKI
Objanjava zato je neki dogaaj
razlikuje je li neki
li neki dogaaj mogu
moe proizii iz
nemogu.
DOGAAJ MOGU ILI
(ne)mogu.
dogaaj mogu ili
ili nemogu.
odreene situacije.
NEMOGU.
nemogu.
i drutvom, meupredmetnim temama:
Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti,
Poduzetnitvo, Zdravlje, Odrivi razvoj,
Uitelj e s uenicima promatrati razne dogaaje i odreivati mogue i nemogue dogaaje.
Primjeri:
1. Motivacija: igra bacanja kockice. Svaki uenik baci kockicu za igru ovjee, ne ljuti se. Ako dobije paran broj, mora navesti neki mogui dogaaj, a ako dobije neparan broj, navodi
nemogu dogaaj.
2. Prije pouavanja Prometa na satu Prirode i drutva uenike se moe pitati koja je prometna sredstva mogue/nemogue vidjeti u okolici kole te zato je to mogue/nemogue
vidjeti. Uenike odvesti u obilazak prometnica u kolskome okruju, na kojemu e potvrditi/opovrgnuti svoje pretpostavke i moda otkriti jo neka nova saznanja.
3. U neprozirnoj su vreici kugle jednake veliine, ali razliitih boja: crvena, uta i plava. Koje je boje mogue izvui? Koje boje nije mogue izvui? Koju je boju kugle vjerojatnije
izvui: a) crvenu ili utu, b) plavu ili smeu, c) crnu ili bijelu?
Ovaj je ishod priprema uenika za primjenu rijei vjerojatnost kako bi osvijestili da neki dogaaj ili pojava mogu zavriti razliitim ishodima te kako bi se osposobili za pravilnu
upotrebu rijei mogue ili nemogue.
30
31

RB.
ISHOD
1.
A. 3. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Prikazuje
troznamenkasti broj
pomou konkreta i
crtea podijeljenih na
stotice, desetice i
jedinice.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Brojeve do 1 000
Prikazuje
prikazuje u tablici
troznamenkasti broj u
mjesnih vrijednosti.
obliku a100 + b10 +
c1 i u obliku aS bD cJ.
Prikazuje i upotrebljava troznamenkaste i

etveroznamenkaste brojeve.
PRIKAZUJE PRIRODNE
Koristi se tablicom mjesnih vrijednosti.
BROJEVE DO 1 000.
Slui se dekadskim sustavom brojeva.
Rastavlja broj na zbroj viekratnika
dekadskih jedinica.
Odreuje mjesne vrijednosti pojedinih
znamenaka.
Kako bi uenici u potpunosti osvijestili i razvili koncept troznamenkastoga broja, s njima treba modelirati troznamenkaste brojeve razliitim konkretima.
Prikazivati odreeni interval troznamenkastih brojeva (od do nekoga broja) na brojevnoj crti.
Razlagati brojeve na stotice, desetice i jedinice i zapisivati rastav u obliku aS bD cJ, a zatim i u obliku a100 + b10 + c1.
2.
A. 3. 2
Broji, ita, zapisuje (znamenkom i
ita i zapisuje brojeve
Sigurno broji po redu
Odreuje broj
brojevnom rjeju) i usporeuje brojeve do do 1 000 te broji po redu od zadanoga broja te
neposredno ispred i
SLUI SE PRIRODNIM
1 000.
od zadanoga broja uz
usporeuje brojeve
neposredno iza
BROJEVIMA DO 1 000.
Upotrebljava nazive troznamenkasti,
manje potekoe kada je do 1 000.
zadanoga broja te
etveroznamenkasti i vieznamenkasti
rije o prijelazu stotica.
brojeve izmeu zadanih
broj.
brojeva.
IZNIMNA
Prikazuje
troznamenkaste
brojeve na razliite
naine i vjeto prelazi s
jednoga prikaza na
drugi.
Sigurno se slui
troznamenkastim
brojevima u matematici
i u svakodnevnim
situacijama.
Preporueni sadraji: brojevi do 1 000

zapisani rimskim znamenkama.
Prirodom i drutvom.

Kako brojenje ne bi bilo samo formalistiko izgovaranje brojevnih rijei, treba upuivati na ulogu brojenja (brojenjem doznajemo koliinu, broj pridruen skupu odgovara ukupnomu
broju elemenata).
Potrebno je zorno brojiti (viekratnike broja 100) po 100 pomou kartonia i brojevne crte, a potom od 100 po jedan; brojiti od zadanoga broja po jedan i po 10. Pri brojenju po redu
posebnu pozornost posvetiti prijelazu stotice.
Uenicima osvijestiti nastajanje niza prirodnih brojeva pri emu trebaju pravilno itati i pisati glavne i redne brojeve.
32

RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Postupak usporeivanja brojeva do 100 skratiti odreivanjem vrijednosti stotica (potom desetica, odnosno jedinica).
Pri usporeivanju brojeva potrebno je ii induktivnim putem tako da razliitim primjerima navodimo uenike da sami uoe pravila za usporeivanje troznamenkastih brojeva.
3.
A. 3. 3
Misaono zbraja i oduzima brojeve
Misaono zbraja i
Misaono i pisano zbraja Samostalno procjenjuje Sigurno i tono zbraja i
do 1 000.
oduzima u skupu brojeva i oduzima u skupu
rezultat te misaono i
oduzima u skupu
ZBRAJA I ODUZIMA U
Odreuje mjesnu vrijednost znamenaka u do 1 000 pomou
brojeva do 1 000 uz
pisano zbraja i
brojeva do 1 000
SKUPU PRIRODNIH
troznamenkastome broju.
konkreta, pisano zbraja i
povremene pogreke.
oduzima.
objanjavajui
BROJEVA
Primjenjuje odgovarajui matematiki
oduzima unutar
postupak pisanoga
DO 1 000.
zapis pisanoga zbrajanja i oduzimanja.
odreene dekadske
raunanja.
Primjenjuje automatizaciju zbrajanja i
jedinice.
oduzimanja brojeva do 20 i do 100.
Procjenjuje rezultat zbrajanja i
oduzimanja.
Primjenjuje svojstvo komutativnosti i
vezu zbrajanja i oduzimanja.
RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA

Potrebno je zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000 utemeljiti na predznanju uenika o automatiziranome zbrajanju i oduzimanju u skupu brojeva do 20 i 100 te na vezi izmeu
Kako bi se potaknule i razvile misaone mogunosti uenika neprestano poticati procjenu rezultata te provjeru rjeenja i vjetinu misaonoga raunanja (po potrebi pomou rastavljanja
broja na zbroj viekratnika dekadskih jedinica ili zapisivanja djelominih rezultata).
Kada to okolnosti dozvoljavaju, uvjebavanje misaonoga zbrajanja i oduzimanja mogue je i primjenom edukativnih raunalnih igrica i dr.
Koristiti se razliitim situacijama i zadacima u kojima treba primjenjivati zbrajanje i oduzimanje.
Tek kada je dobro usvojen postupak zbrajanja i oduzimanja rastavljanjem, prijei na pisani postupak zbrajanja i oduzimanja.
Pisano zbrajanje i oduzimanje usvaja se postupno primjenom pravilnoga matematikog zapisa i stalnosti razlike u oduzimanju.
NAPOMENA: Vrijeme potrebno za upoznavanje postupka pisanog zbrajanja i oduzimanja potrebno je prilagoditi uenicima.
33
4.
A. 3. 4
AUTOMATIZIRANO
MNOI I DIJELI U OKVIRU
TABLICE MNOENJA.
Automatizirano mnoi i dijeli.

Primjenjuje svojstvo komutativnosti.
Primjenjuje vezu mnoenja i dijeljenja.
Mnoi i dijeli u okviru

tablice mnoenja uz
povremene pogreke
koje samostalno
ispravlja.
Tono mnoi i dijeli u

okviru tablice
mnoenja.
Automatizirano mnoi i
dijeli u okviru tablice
mnoenja.
Automatizirano mnoi i
dijeli u svakodnevnoj
primjeni.

Mnoenje i dijeljenje u okviru tablice mnoenja, koje je naueno u 2. razredu, sada treba automatizirati. Za automatizaciju je nuno vrijeme, a ona se postie estim uvjebavanjem, pa
je dobro na poetku svakoga sata posvetiti nekoliko minuta primjerima mnoenja ili dijeljenja iz tablice mnoenja. Oekuje se da uenici u 3. razredu barataju rijeima
faktor/imbenik, produkt/umnoak, djeljenik, djelitelj i kolinik.
Automatizaciju mnoenja i dijeljenja potrebno je poticati razliitim nainima (npr. drutvenim igrama i primjerenim i edukativnim raunalnim igricama).
5.
A. 3. 5
Dijeli brojeve do 100 s ostatkom.

Dijeli s ostatkom uz
Provjerava rjeenje pri dijeljenju s
pomo.
manju nesigurnost.
provjeravanje
DIJELI PRIRODNE BROJEVE ostatkom.
dobivenoga rezultata.
DO 100 S OSTATKOM.
Pri upoznavanju dijeljenja s ostatkom u poetku zadavati zadatke u kontekstu kako bi uenici pojam ostatka usvojili/prihvatili na razumljiv nain.
6.
A. 3. 6
U dijeljenju s ostatkom
objanjava znaenje
ostatka.
Primjenjuje odgovarajui matematiki

Pisano mnoi i dijeli
Tono pisano mnoi i
Brzo i tono
zapis pisanoga mnoenja i dijeljenja.
jednoznamenkastim
jednoznamenkastim
dijeli
procjenjuje rezultat i
PISANO MNOI I DIJELI
Primjenjuje svojstva raunskih operacija
brojem samo u
brojem uz manju
jednoznamenkastim
mnoi i dijeli
PRIRODNE BROJEVE
(komutativnost i distributivnost).
jednostavnim
nesigurnost i
brojem uz prethodnu
jednoznamenkastim
DO 1 000
Primjenjuje veze izmeu raunskih
primjerima.
povremene pogreke.
procjenu rezultata.
brojem objanjavajui
JEDNOZNAMENKASTIM
operacija.
postupak.
BROJEM.
Mnoi i dijeli broj brojevima 10 i 100.
Pisano dijeli na dui i krai nain.
Postupnost: mnoiti i dijeliti zbroj brojem, mnoiti i dijeliti u tablici mjesnih vrijednosti te mnoiti i dijeliti izvan tablice pomou pravilnoga matematikog zapisa.
Pouiti uenike procjenjivati rezultat, mnoiti i dijeliti broj s 10 i 100.
Postupak pisanog dijeljenja uvodi se na dva naina, na dulji nain (s potpisivanjem djelominoga umnoka) ili na krai nain. Ipak, preporuuje se da, ako uenici mogu prijei na krai
nain, to i rade kako bi se sam postupak skratio.
34
7.
A. 3. 7
IZVODI VIE RAUNSKIH
OPERACIJA.
Odreuje vrijednosti izraza sa zagradama.

Odreuje vrijednosti izraza s vie
raunskih operacija.
(komutativnost, asocijativnost i
distributivnost).
operacija.
Rauna u razliitim tipovima zadataka.
Rjeava zadatke u kojima

se pojavljuju dvije
raunske operacije uz
manju nesigurnost.
Rjeava zadatke s vie

raunskih operacija.
Rjeava zadatke s vie

raunskih operacija
objanjavajui
redoslijed njihova
izvoenja.
Vjeto osmiljava
zadatke s vie
raunskih operacija.
Primjenjuje usvojene
spoznaje u rjeavanju
poznatih i jednostavnih
problemskih situacija uz
manju nesigurnost.
jednostavnih i poznatih
problemskih situacija.
sloenijih poznatih
jednostavnih
nepoznatih
Izraunava vrijednost
brojevnoga izraza
uvrtavanjem zadanoga
broja na mjesto slova.
Uz manju pomo
izraunava vrijednost
nepoznatoga lana u
jednakosti i provjerava
tonost dobivenoga
rjeenja.
U jednakosti
samostalno izraunava
vrijednost nepoznatoga
lana primjenjujui
veze izmeu raunskih
operacija.
Rjeava problemske
situacije zapisujui
jednakost s jednim
nepoznatim lanom.

Postupno uvoditi uenike u rjeavanje zadataka u kojima se pojavljuju zagrade i vie raunskih operacija.
8.
A. 3. 8
PRIMJENJUJE ETIRI
RAUNSKE OPERACIJE I
ODNOSE MEU
Primjenjuje steene matematike

spoznaje o brojevima, raunskim
operacijama i njihovim svojstvima u
rjeavanju svakodnevnih problemskih
situacija.
BROJEVIMA U
PROBLEMSKIM
SITUACIJAMA.
9.
B. 3. 1
RJEAVA ZADATKE S
JEDNIM NEPOZNATIM
LANOM KORISTEI SE
SLOVOM KAO OZNAKOM
ZA BROJ.
Korelacija s meupredmetnim temama:

Poduzetnitvo, Odrivi razvoj i
Koristi se slovom kao oznakom za broj.
Uvrtava zadani broj umjesto slova.
Odreuje vrijednost nepoznatoga lana
jednakosti/nejednakosti.
Primjenjuje svojstva raunskih operacija.
operacija.

Primjeri zadataka:
Izraunaj vrijednost izraza 234 + a ako je a = 48.
Izraunaj b ako je 780 b = 89.
Odredi sve troznamenkaste brojeve c za koje vrijedi 694 > c > 688.
35
Zapii matematikim simbolima raun i izraunaj nepoznati lan ako je djeljenik 63, a kolinik 9.
10.
C. 3. 1
Crta i oznaava toke i duine.

Prepoznaje i crta pravac i Opisuje i crta pravac i
Iz crtea odreuje
Crteom prikazuje
Upoznaje pravac kao neogranienu ravnu
polupravac.
njegove dijelove.
pripadnost i
pripadnost i
OPISUJE I CRTA TOKU,
crtu.
nepripadnost odreene nepripadnost odreene
DUINU, POLUPRAVAC I
Crta i oznaava pravac i polupravac.
toke, duine i
toke, duine i
PRAVAC TE NJIHOVE
Crta duinu kao dio pravca i istie njezine
polupravca zadanomu
polupravca zadanomu
ODNOSE.
krajnje toke.
pravcu.
pravcu.
Odreuje i crta pripadnost toaka pravcu.
Pojam pravca usvaja se neogranienim (zornim) produljivanjem crte preko krajnjih toaka duine kako bi uenici na taj nain razlikovali prikaz pravca od pojma pravca.
Pri upoznavanju pravca jako je vano naglasiti da se pravac ne moe cijeli nacrtati, nego da je ravna crta kojom ga prikazujemo samo dogovoreni nain prikazivanja pravca. Paziti da
uenici ne poistovjete prikaz pravca s njegovim znaenjem. Kako bismo to izbjegli, moemo im postaviti zadatak:
PRIMJER: Pripada li toka T pravcu p?
Pravac i polupravac potrebno je pravilno crtati, oznaavati i imenovati.

11.
C. 3. 2
PREPOZNAJE I CRTA
PRAVCE
U RAZLIITIM
MEUSOBNIM
ODNOSIMA.
Crta pravac i njegove dijelove.

Crta usporedne pravce i pravce koji se
sijeku (ukljuujui okomite).
Pravcima koji se sijeku odreuje sjecite.
Primjenjuje matematike oznake za
okomitost i usporednost dvaju pravaca.
Prepoznaje i navodi
meusobne odnose
pravaca te uz manju
pomo crta pravce koji
se sijeku (ukljuujui
okomite) i usporedne
pravce.
Opisuje i crta
meusobne odnose
pravaca uz manju
nesigurnost te se
koristi simbolikim
oznakama za okomitost
i usporednost dvaju
pravaca.
Precizno crta okomite i

usporedne pravce.
Crta okomite i
usporedne pravce u
razliite svrhe (npr.
kvadrat, pravokutnik,
tablice).

Meusobne odnose pravaca potrebno je crtati precizno i uredno te pravilno zapisivati matematikim simbolima.
Crtanje okomitih i usporednih pravaca primjenjuje se pri crtanju tablica za prikaz razliitih podataka, za crtanje tablica mjesnih vrijednosti, geometrijskih likova
Pri crtanju usporednih i okomitih pravaca mogue je koristiti se ravnalom i jednim trokutom ili dvama trokutima.
36
12.
C. 3. 3
SLUI SE ESTAROM U
CRTANJU I
KONSTRUIRANJU.
13.
D. 3. 1
PROCJENJUJE I MJERI
MASU TIJELA.
Koristi se estarom kao dijelom

geometrijskoga pribora.
estarom se slui u crtanju i prenoenju
duine odreene duljine.
Crta pravokutnik i kvadrat odreene
duljine stranica.
Uoava masu kao svojstvo tijela.
Usporeuje mase tijela.
Imenuje jedinice za mjerenje mase (gram,
dekagram, kilogram, tona).
Upoznaje razliite vage i postupak
vaganja.
Procjenjuje i mjeri masu tijela te pravilno
zapisuje dobivenu mjernu veliinu
(mjernim brojem i mjernom jedinicom).
Iskazuje odnose mjernih jedinica za masu.
Rauna s jedinicama za masu tijela (u
skupu brojeva do 1000).
Pomou estara prenosi

duinu jednake duljine
kao zadana duina.
Konstruira krunicu.
Koristi se estarom u
crtanju pravokutnika i
kvadrata.
Koristi se estarom u
crtanju ili konstruiranju
razliitih geometrijskih
motiva.
Procjenjuje i usporeuje
mase predmeta iz
neposredne okoline te
imenuje jedinice za
mjerenje mase.
Mjeri masu razliitih

predmeta digitalnom
vagom zapisujui
dobivenu mjernu
veliinu.
Procjenjuje masu tijela

te vaganjem provjerava
procjenu, uoava odnos
meu mjernim
jedinicama za masu.
Vjeto procjenjuje i
mjeri masu tijela te
prelazi s jednih mjernih
jedinica na druge.

U poetku pouavanja potrebno je na konkretima uoavati i usporeivati nejednake mase (spoznati da (ne)jednake veliine predmeta ne moraju istim omjerom pratiti i masu). Nakon
toga e se imenovati mjerne jedinice za masu i razlikovati njihovi odnosi/vrijednosti (tona, kilogram, dekagram i gram), no nee se preraunavati.
Potrebno je osvijestiti vanost vjetoga procjenjivanja i mjerenja mase pri izvoenju pokusa na satu Prirode i drutva, pri pripremanju sastojaka za pripravu jela, logikim zadatcima i
sl.
NAPOMENA: Koristiti se razliitim vagama, a digitalnim vagama mjeriti cjelobrojnu masu (unaprijed odabrati predmete ija masa nije decimalni zapis).
14.
D. 3. 2
ODREUJE OPSEG
LIKOVA.
Opisuje opseg kao duljinu ruba bilo

kojega geometrijskog lika.
Mjeri duljinu duine. Mjeri opseg
neformalnim i formalnim nainima.
Odreuje opseg trokuta, pravokutnika i
kvadrata kao zbroj duljina njihovih
stranica.
Procjenjuje i mjeri opseg lika
objanjavajui postupak.
Opisuje opseg kao

duljinu ruba
promatranoga lika.
Mjeri opseg likova

neformalnim nainima i
povezuje opseg s
duljinama pojedinih
stranica.
Odreuje opseg
trokuta, pravokutnika (i
kvadrata) kao zbroj
duljina stranica
promatranoga lika.
Procjenjuje i odreuje
opseg likova na razliite
naine povezujui ih i
objanjavajui
postupak.
37

U poetku pouavanja uenici e mjeriti opseg neformalnim nainom: upotrebom konca, vune, papirnate vrpce
Navoditi uenike na zakljuak da je opseg zbroj duljina svih stranica mnogokuta.
Duljina stranica zadanoga lika kojemu se mjeri opseg moe se prenositi i estarom na crtu.
NAPOMENA: Pri odreivanju opsega trokuta, pravokutnika i kvadrata kao zbroja duljina stranica nikako se ne koristiti formulom za izraunavanje, ali opseg zapisati malim slovom o
(npr. o = 12cm)
15.
E. 3. 1
SLUI SE RAZLIITIM
PRIKAZIMA PODATAKA.
Nabraja razliite vrste prikaza podataka.

Koristi se nazivima redak i stupac.
Prikazuje podatke u tablicama i
dijagramima.
Slui se razliitim prikazima podataka.
ita podatke iz tablica i

stupastih dijagrama.
Prikazuje podatke u
tablicama i
dijagramima.
Podatke iz jednoga
oblika prikazivanja
prikazuje u drugome
obliku.
Slui se razliitim
prikazima podataka za
donoenje zakljuaka u
razliitim situacijama.
Preporueni sadraji: prikazivati podatke

iz razrednih projekata pomou
tehnologije.
Korelacija s Hrvatskim jezikom
i meupredmetnim temama: Uporaba
informacijsko-komunikacijske
tehnologije, Uiti kako uiti,
Poduzetnitvo,
Odrivi razvoj i Graanski odgoj i
obrazovanje.
Potrebno je na nastavi u razliitim situacijama prikazivati podatke, npr. pri rjeavanju problemskih situacija, a u pouavanju sluiti se razliitim prikazima podataka pri opisivanju,
objanjavanju (tumaiti ih) ili predvianju moguih ili vjerojatnih dogaaja.
Tablica kao reprezentativni oblik moe se upotrebljavati u razliitim predmetima i razliitim podrujima ivota pa je dobro pomou tablica povezivati matematiku s njima. Vano je
uenicima osvijestiti pojmove stupac, redak, elija.
Pri prikupljanju podataka potrebno je poticati uenike da ih prikazuju u tablicama i dijagramima, a takoer je vano poticati ih da itaju podatke iz tablica i dijagrama. Posebno se
istie piktogram i stupasti dijagram (primjereno odabrati jedininu duljinu).
38
NAPOMENA: U procesu uenja matematike uenik objanjava procedure i postavlja matematici svojstvena pitanja.
Kako je jedan od ciljeva matematike razvoj komunikacijskih vjetina, potrebno je to ee poticati uenike na verbalno izraavanje. To se moe postii tako da traimo od njih da
govore o procedurama koje provode, da pojanjavaju postupke koje provode, da govore o nainu na koji su razmiljali i slino. Vjetina komuniciranja razvijat e se samo ako uenici
esto komuniciraju, pa je vano u nastavi to ee poticati razgovor. Takoer je vano poticati uenike da postavljaju pitanja i to ne samo kada neto ne razumiju ve i da pitanjima
ire svoje spoznaje i ideje.
Uenik:
postavlja pitanja o matematikim pojmovima i procedurama kada neto ne razumije
govori ili postavlja pitanja o nauenim matematikim pojmovima i procedurama da pojasni ili proiri znanje o njima
objanjava procedure te postavlja pitanja o novim idejama ili procedurama koje je osmislio
argumentira postupke koje provodi i postavlja kreativna, istraivaka pitanja o matematici.
39
40

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 4. 1
Navodi dekadske jedinice i opisuje njihove

odnose.
ita i zapisuje desettisuice, stotisuice i
milijun.
ita, pie i usporeuje brojeve do milijun.
Prepoznaje mjesne vrijednosti pojedinih
znamenaka.
Koristi se vieznamenkastim brojevima.
SLUI SE PRIRODNIM
BROJEVIMA DO
MILIJUN.
ZADOVOLJAVAJUA
ita, pie i usporeuje
brojeve do milijun te
odreuje mjesnu
vrijednost znamenaka.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Povezuje brojeve do
Prikazuje brojeve do
milijun s primjerima iz
milijun u pozicijskome
ivota te poznaje
zapisu.
odnose meu
dekadskim jedinicama.
IZNIMNA
Sigurno i spretno slui
se brojevima do milijun
te ih zaokruuje na
viekratnik dekadske
jedinice primjereno
kontekstu.
Korelacija s Hrvatskim jezikom i Prirodom i

drutvom.
U upoznavanju brojeva preporuuje se uporaba kartica s dekadskim jedinicama i tablice mjesnih vrijednosti. Posebnu pozornost posvetiti brojenju pri prijelazu desettisuice i
stotisuice.
2.
A. 4. 2
Zbraja i oduzima brojeve do milijun.
Pisano zbraja i oduzima
Pisano zbraja i oduzima Samostalno pisano
Sigurno i tono zbraja i
Primjenjuje odgovarajui matematiki zapis u skupu brojeva do
u skupu brojeva do
zbraja i oduzima te
oduzima u skupu
PISANO ZBRAJA I
pisanoga zbrajanja i oduzimanja.
milijun unutar odreene
milijun uz povremene
suprotnom raunskom
brojeva do milijun
ODUZIMA U SKUPU
Primjenjuje svojstvo komutativnosti i vezu
dekadske jedinice.
pogreke.
radnjom provjerava
objanjavajui
PRIRODNIH BROJEVA
rezultat.
postupak pisanoga
DO MILIJUN.
raunanja.
Potrebno je pisano zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do milijun temeljiti na predznanju uenika o pisanome zbrajanju i oduzimanju u skupu brojeva do 1 000.
Treba se koristiti razliitim situacijama, zadacima i podacima u kojima e se primjenjivati zbrajanje i oduzimanje.
3.
A. 4. 3
Mnoi i dijeli brojeve sa 10 i 100.
Spretno i sigurno
Procjenjuje djelomini kolinik.
dvoznamenkastim
dvoznamenkastim
dvoznamenkastim
mnoi i dijeli
PISANO MNOI I DIJELI Procjenjuje rezultat u zadatku prije
brojem uz pomo.
brojem.
brojem procjenjujui
dvoznamenkastim
DVOZNAMENKASTIM
postupka pisanoga raunanja.
djelomini rezultat.
brojem objanjavajui
BROJEVIMA U SKUPU
Primjenjuje postupak pisanoga mnoenja i
postupak.
PRIRODNIH BROJEVA
dijeljenja dvoznamenkastim brojem u
DO MILIJUN.
razliitim tipovima zadataka.
Primjenjuje svojstva raunskih radnji radi
41

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
provjeravanja rezultata.
Pri pisanome dijeljenju mogue je to raditi na oba naina, na dulji nain (s potpisivanjem djelominoga umnoka) ili na krai nain. Ipak, preporuuje se, ako uenici mogu prijei na
krai nain, da to i rade kako bi se sam postupak skratio.
NAPOMENA: Pisano raunanje danas se u svakodnevnici malo upotrebljava pa treba imati na umu da usprkos vanosti upoznavanja toga postupka, ta vjetina nije za suvremeni ivot
vana kao to je to nekada bila. U skladu s time potrebno je procijeniti vrijeme koje e se posvetiti uenju i pouavanju postupaka pisanoga raunanja.
4.
A. 4. 4
Odabire raunsku operaciju u pojedinome
Primjenjuje razliite
zadatku.
strategije u rjeavanju
PRIMJENJUJE ETIRI
poznatih i jednostavnih
jednostavnih
sloenijih poznatih
jednostavnih
RAUNSKE OPERACIJE I
(komutativnost, asocijativnost i
problemskih situacija uz
nepoznatih
ODNOSE MEU
distributivnost).
pomo.
BROJEVIMA U
Provjerava rjeenje primjenjujui veze
PROBLEMSKIM
izmeu raunskih operacija.
SITUACIJAMA.
Izvodi vie raunskih radnji.
Rjeava problemske zadatke sa uporabom i
bez uporabe zagrada.
Procjenjuje rezultat.
Rauna u razliitim tipovima zadataka
(zadaci rijeima, problemski zadaci).
Upotrebljava nazive lanova raunskih
operacija.
Korelacija s meupredmetnim temama:
Poduzetnitvo, Odrivi razvoj i Graanski
odgoj i obrazovanje.
U zadacima s vie raunskih operacija ne treba pretjerivati s velikim brojevima jer je teite na redoslijedu izvoenja raunskih operacija. Stvarati naviku procjene rezultata prije
samoga raunanja i osvijestiti vanost provjere rezultata vezom izmeu raunskih operacija.
Dobro bi bilo odabirati primjere zadataka u kojima se pojavljuju zagrade, a u kojima zagrade zaista i mijenjaju rezultat. Na primjer, u zadatku 543 (423 + 28) primjena zagrada zaista
mijenja rezultat u odnosu na zadatak u kojemu bismo zagradu izostavili. Za razliku od toga, u zadatku (843 36) 179 zagrada nema puno smisla.
42

RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenici rjeavaju zadatke u kojima odreuju treine, etvrtine, petine i destine nekoga broja (kao pripremu za usvajanje razlomaka u petome razredu). Izraze poput dvije treine, etiri
petine... potrebno je popratiti govorom i prikazati na razliite naine (pomou konkreta, crtea i sl.). Primjer: Tri su etvrtine jednoga sata ___ minuta.
Preporua se to ee rjeavanje problemskih situacija, no pritom ne treba inzistirati na raunanju s velikim brojevima.
5.
B. 4. 1
Razlikuje jednakosti i nejednakosti.
Odreuje vrijednost
Odreuje vrijednost
Odreuje vrijednost
Primjenjuje zapis u
Koristi se slovom kao oznakom za nepoznati nepoznate veliine u
nepoznate veliine
nepoznate veliine u
kojemu se koristi
ODREUJE
broj u jednakostima i nejednakostima.
jednakostima uz
primjenjujui veze
jednakostima ili
nepoznatom veliinom
VRIJEDNOST
Rauna vrijednost nepoznate veliine
uiteljevu pomo.
izmeu raunskih
nejednakostima, a
u problemskim
NEPOZNATE VELIINE
primjenjujui veze izmeu raunskih radnji.
radnji.
rezultat provjerava.
situacijama.
RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
U JEDNAKOSTIMA ILI
NEJEDNAKOSTIMA.
Korelacija s Informatikom.

U 4. razredu ne upoznaje se sustavno linearna jednadba ili nejednadba, ve se postavlja temelj za nju. To znai da primjeri moraju biti jednostavni i s jednom raunskom operacijom,
a nepoznati se lan rauna primjenom veze izmeu raunskih operacija.
Primjeri su zadataka:
Izraunaj nepoznati broj a u jednakosti 5 871 + a = 7 820.
Izraunaj nepoznati faktor u jednakosti f 65 = 455.
Koji broj moe zapisati umjesto b da vrijedi nejednakost 12 395 < b < 12 402?
Zapii matematikim simbolima i rijei raun u kojemu se neki broj mora dodati broju 89 654 kako bi se dobio broj 123 802.
6.
C. 4. 1
ODREUJE I CRTA KUT.
Opisuje pojam kuta.

Prepoznaje i crta pravi, iljasti i tupi kut.
Imenuje vrh i krakove kuta.
Prepoznaje i istie toke koje (ne) pripadaju
kutu.
Usporeuje kutove prema veliini.
Koristi se oznakom kuta (kut aVb) pazei na
orijentaciju (suprotno od kazaljke na satu).
Prepoznaje kut na
osnovnim geometrijskim
likovima, crteima i
objektima u okruenju te
ga opisuje i crta.
Prepoznaje i crta
iljasti, pravi i tupi kut
te odreuje (ne)
pripadnost toke kutu.
Crta razliite kutove te

odreuje vrh i krakove
kuta.
Precizno crta zadani

kut te ga pravilno
zapisuje matematikim
simbolima.
43

esta je pogreka koja se pojavljuje pri usvajanju pojma kuta da uenici kutom smatraju samo mali dio unutar luka kojim kut oznaavamo. To se moe protumaiti sjenanjem sve
veega dijela nacrtanoga kuta, ime se pojanjava irenje i izvan nacrtanoga dijela kuta.
Zadatak kojim bismo mogli izbjei takvu pogrenu koncepciju mogao bi biti: Pripada li toka F kutu na slici?
7.
C. 4. 2
RAZLIKUJE I OPISUJE
TROKUTE PREMA
DULJINAMA STRANICA
Razlikuje i opisuje trokute prema duljinama

stranica i dijeli ih na jednakostranine,
raznostranine i jednakokrane trokute.
Razlikuje i opisuje pravokutni trokut.
Nabraja vrste trokuta

(jednakostranini,
jednakokrani,
raznostranini i
pravokutni trokut).
Razlikuje i imenuje
jednakostranini,
jednakokrani,
raznostranini i
pravokutni trokut.
Opisuje
jednakostranini,
jednakokrani,
raznostranini i
pravokutni trokut.
Prepoznaje i razlikuje
razliite vrste trokuta
na sloenijim
motivima.
TE PRAVOKUTNI
TROKUT.
Vano je uoiti da postoje razliiti trokuti, a da ih prema duljinama njihovih stranica dijelimo na jednakostranine, raznostranine i jednakokrane trokute.
Kada uenici upoznaju pravokutni trokut, treba im pokazati da raznostranini i jednakokrani trokuti mogu biti ujedno i pravokutni.
NAPOMENA: Razliite vrste trokuta potrebno je prikazivati i prepoznavati u razliitim poloajima.
8.
C. 4. 3
Opisuje i konstruira krug i njegove elemente Razlikuje i konstruira
Prepoznaje i navodi
Opisuje meusobne
(krunica, polumjer i sredite).
krug i krunicu.
toke koje (ne)
odnose kruga, krunice,
OPISUJE I KONSTRUIRA Opisuje odnos kruga i krunice.
pripadaju krugu ili
sredita i polumjera.
KRUG I NJEGOVE
Prepoznaje polumjer i sredite kruga i
krunici.
ELEMENTE.
krunice.
Konstruira motive
koristei se krugom i
krunicom.

Kako bi uenici shvatili da je krunica zakrivljena crta koja omeuje krug, vano je koristiti se ilustracijama na kojima je unutranjost kruga obojena. Time se odmah uoava da je krug
geometrijski lik, a krunica rubna crta.
9.
C. 4. 4
Pomou geometrijskoga pribora crta
Crta raznostranini
Uz manju nesigurnost
Samostalno crta
Crta i konstruira
osnovne geometrijske likove (raznostranini trokut.
crta pravokutnik,
pravokutnik i kvadrat, a sloenije oblike
CRTA I KONSTRUIRA
i pravokutni trokut, pravokutnik i kvadrat).
kvadrat i pravokutni
konstruira
sastavljene od poznatih
GEOMETRIJSKE LIKOVE.
Konstruira jednakostranine, raznostranine
trokut.
jednakostranini,
geometrijskih likova.
i jednakokrane trokute.
raznostranini i
jednakokrani trokut.
44

U ovome ishodu posebno obratiti pozornost na razvijanje motorike vjetine uporabe geometrijskoga pribora. Uenicima s motorikim potekoama bit e potrebno znatno vie
vremena, a time i vjebe da bi se vjetina razvila.
10. C. 4. 5
Oznaava vrhove, stranice i kutove trokuta
Prepoznaje vrhove likova Povezuje sve
Opisuje kocku, kvadar,
Povezuje i upotrebljava
te trokut zapisuje simboliki (ABC).
i tijela kao toke,
geometrijske pojmove
kvadrat i pravokutnik;
geometrijske oblike u
POVEZUJE SVE
Povezuje sve geometrijske pojmove u
stranice i bridove kao
u opisivanju
povezuje vrhove lika i
stvaranju i analiziranju
POZNATE
opisivanju geometrijskih objekata (vrhovi,
duine, ravne plohe kao
geometrijskih objekata
njegov simboliki zapis. sloenijih oblika.
GEOMETRIJSKE OBLIKE.
strane, stranice, bridovi, kutovi).
geometrijske likove.
(vrhovi, plohe, stranice,
bridovi, kutovi).
Korelacija s meupredmetnom temom Uiti
kako uiti.
U 4. razredu vano je povezati sve do sada nauene geometrijske pojmove. Time se znanje umreuje i uvruje.
Povezati vrhove lika s njihovim simbolikim zapisom.
Upozoriti na esto nepreciznu uporabu nekih matematikih termina u svakodnevnome ivotu: kocka eera, Lego-kocka, kocka za juhu, dresovi na kockice ili biljenica na kockice.
Upuivanjem na te oigledne i svakodnevne primjere osigurat emo da uenici ne budu zbunjeni razlikom u izraavanju u koli i izvan nje.
11.
D. 4. 1
Primjenjuje pojam volumena (obujma,
Uoava volumen
Izraava volumen
Procjenjuje i mjeri
Procjenjuje i mjeri
zapremnine) tekuine.
tekuine u posudi te
tekuine standardnim
volumen tekuine u
volumen tekuine u
PROCJENJUJE I MJERI
Upoznaje i usporeuje razliite posude za
povezuje mjerenje
jedinicama te
razliitim posudama te
razliitim problemskim
VOLUMEN TEKUINE.
uvanje tekuine. Opisuje vezu izmeu
volumena sa situacijama usporeuje volumene
usporeuje jedinice za
situacijama.
oblika i volumena (stalnost tekuine).
iz svakodnevnoga
posuda.
mjerenje volumena
Procjenjuje i mjeri volumen tekuine
okruja.
tekuine.
prelijevanjem. Imenuje jedinice za mjerenje
volumena tekuine (litra, decilitar).
Rauna s mjernim jedinicama za volumen
tekuine.
Preporueni sadraji: hektolitar.
Korelacija s Hrvatskim jezikom.
U poetku je dobro usporeivati volumen tekuine prelijevanjam iz jedne posude u drugu. Pri mjerenju volumena tekuine prvo treba osvijestiti da se prelijevanjam iz posude u
posudu koliina tekuine ne mijenja iako se njezin izgled (visina tekuine u posudi) mijenja. Nakon toga moemo odabrati neku posudu koja nam postaje mjerna jedinica i
prelijevanjem tekuine mjeriti i usporeivati razliite koliine tekuina u veim posudama. Na plastinu prozirnu au moemo staviti oznaku 1 decilitar te poinjemo mjeriti
standardnom mjernom jedinicom.
NAPOMENA: esta je pogrena percepcija uenika (ali i u mnogih ljudi) da je jedna litra tekuine isto to i 1 kilogram. Bilo bi dobro osvijestiti tu pogreku jer litrama mjerimo
volumen (veliinu prostora koji je tijelo zauzelo), a kilogram je jedinica za masu.
Povezujui s tekuinom usvojiti pojmove vodoravan i uspravan te kos (poloaj) te primjenjivati pojmove vodoravan i uspravan pri prikazivanju podataka u stupastim dijagramima i
tablicama.
45
NAPOMENA: Sinonimi su za volumen obujam i zapremnina.

12.
D. 4. 2
U ravnini usporeuje likove razliitih
povrina prema veliini dijela ravnine koju
USPOREUJE
zauzimaju te tako upoznaje pojam povrine.
POVRINE LIKOVA TE
Mjeri povrinu likova ucrtanih u kvadratnoj
IH MJERI JEDININIM
mrei prebrojavanjem kvadrata.
KVADRATIMA.
Ucrtava u kvadratnu mreu likove zadane
povrine.
Izrauje jedinine kvadrate od papira ili
kartona.
Mjeri povrine pravokutnih likova
prekrivanjem povrine jedininim
kvadratom. Poznaje standardne mjere za
povrinu (centimetar kvadratni, decimetar
kvadratni, metar kvadratni).
Mjeri pravokutne povrine u neposrednoj
okolini.
Usporeuje likove slinih

povrina te procjenjuje
povrinu lika u
kvadratnoj mrei
prebrojavanjem
jedininih kvadrata.
Usporeuje i mjeri
povrine razliitih
likova ucrtanih u
kvadratnoj mrei.
Mjeri povrinu
pravokutnoga lika
prekrivanjem
jedininim kvadratima
te ucrtava likove
zadane povrine u
kvadratnu mreu.
Spretno mjeri povrine

likova jedininim
kvadratima i zapisuje ih
standardnim
jedinicama za mjerenje
povrine.
Preporueni sadraji: Preraunavanje

mjernih jedinica.
Korelacija s Hrvatskim jezikom.
Teite je ishoda na pojmu povrine kao veliine dijela ravnine kojega je lik zauzeo. U kvadratnoj mrei mogu se ucrtavati razliiti likovi sastavljeni od jedininih kvadrata i
usporeivati njihove povrine.
S uenicima se moe izrezati vie jedininih kvadrata (nije nuno da im je stranica duga 1 cm ili 1 dm vano je da za nas predstavljaju jedinini kvadrat) kojima se onda sluimo u
modeliranju i mjerenju. Modeliramo tako da uenicima damo problemski zadatak, na primjer da izrade lik povrine 8 jedininih kvadrata, to je naravno mogue napraviti na mnogo
naina. Takoer mogu mjeriti povrinu prekrivanjem lika jedininim kvadratima. Na isti nain mogu mjeriti povrine iz svoje neposredne okoline, na primjer povrinu klupe ili knjige.
Bilo bi dobro pokazati da dva lika iste povrine mogu imati jako razliite opsege, a to se moe napraviti dobrim odabirom zadatka.
Primjer problemskoga zadatka: Uzmite 12 jedininih kvadrata. Slaite od njih razliite pravokutnike i biljeite im povrinu i opseg. to primjeujete?
Napomena: Pri odreivanju povrine nikako ne koristiti formulu za izraunavanje, a povrinu zapisati velikim slovom P (npr. P = 8 centimetara kvadratnih).
46
13.
E. 4. 1
PROVODI
JEDNOSTAVNA
ISTRAIVANJA I
ANALIZIRA DOBIVENE
Osmiljava i provodi jednostavna

istraivanja u svojoj neposrednoj okolini.
Prikuplja podatke, razvrstava ih i prikazuje
neformalno i formalno.
ita podatke iz tablica i jednostavnih
dijagrama.
Jednostavnim
istraivanjima prikuplja i
prikazuje odabrane
podatke.
Provodi jednostavno
istraivanje u kojemu
podatke razvrstava
prema zadanome
kriteriju.
Provodi jednostavna
istraivanja u kojima
podatke prikazuje na
razliite naine.
U jednostavnim
istraivanjima analizira
dobivene podatke.
PODATKE.
Korelacija s Prirodom i drutvom i

meupredmetnim temama: Uporaba
informacijsko-komunikacijske tehnologije,
Uiti kako uiti, Poduzetnitvo, Zdravlje,
Odrivi razvoj i
Ovaj ishod moe se ostvariti povezivanjem matematike s drugim predmetima, posebno s Prirodom i drutvom. Uenici mogu istraivati problem koji ne mora biti iz matematike, ali
e podatke upisivati i ucrtavati u tablice ili dijagrame. U matematici moemo osmiljavati projekte u kojima e uenici prikupljati, razvrstavati i prikazivati podatke.
Primjeri:
Koliko vremena posveujemo itanju, a koliko gledanju televizije? Pratimo i biljeimo rezultate tijekom tjedan dana, a onda ih objedinimo, prikaimo i donosimo zakljuke.
Pratimo rast biljke graha tijekom dva tjedna i biljeimo promjene.
14. E. 4. 2
U razgovoru iskazuje mogunosti.
Razlikuje mogue i
Navodi dogaaje koji
Odreuje i objanjava
Opisuje vjerojatnosti
Usporeuje ishode rijeima vjerojatniji,
nemogue dogaaje.
su sigurni, mogui i
koji je ishod
ishoda u razliitim
OPISUJE
manje vjerojatan, najvjerojatniji.
nemogui.
vjerojatniji.
okolnostima.
VJEROJATNOST
DOGAAJA.
Korelacija s Hrvatskim jezikom, Prirodom i

drutvom i meupredmetnim temama:
Poduzetnitvo, Zdravlje, Odrivi razvoj i
Uenici moraju razumjeti razliku izmeu sigurnoga ishoda, moguega ishoda i nemoguega ishoda. To moemo postii postavljanjem primjerenih pitanja i zadataka.
Primjeri:
1. Ako je jutros oblano, hoe li padati kia?
2. Igra: Par nepar. Razgovor o tome je li igra pravedna.
3. 12 uenika izmeu sebe podijeli brojeve od 1 do 12. Redom bacaju 2 kockice i odreuju njihov zbroj.
Prikazani zbroj omoguava ueniku koji ima taj broj na kartici da se pomakne za jedno mjesto na tablici u kojoj je poetno stajalite na 0, a cilj je doi do broja 10.
Problemska pitanja: Koji zbroj nije mogue dobiti bacanjem kockica? (0, 1 i brojevi koji su vei od 12) Koji su zbrojevi vjerojatniji? Koji su zbrojevi najvjerojatniji?
Je li igra pravedna?
47
NAPOMENA: Uenik se treba usmeno izraavati o pojmovima i procedurama koje provodi primjerenim matematikim jezikom.
U nastavi to ee ukljuivati uenike u raspravu kako bi se njihova vjetina izraavanja razvijala. U raspravi se uenici moraju jasno izraavati, ue sluati druge, uoavaju razliite
naine razmiljanja, dokazuju i argumentiraju svoje tvrdnje te time razvijaju vjetinu komuniciranja.
Poticati uenike na postavljanje pitanja i to ne samo kada neto ne razumiju ve i radi proirivanja znanja. Kada je god mogue postavljati otvorena, divergentna pitanja, a ne
zatvorena i konvergentna pitanja sa samo jednim odgovorom.
Uenik:
odgovara na izravna pitanja o nauenim matematikim pojmovima i procedurama koje izvodi
verbalno prati procedure koje provodi, postavlja pitanja o pojmovima i procedurama kada neto ne razumije
objanjava postupke koje provodi, postavlja pitanja kako bi proirio naueno
argumentira tvrdnje koje iznosi, postavlja kreativna, istraivaka pitanja o matematici.
48
D.2. Osnovna kola predmetna nastava
49
50

RB.
ISHOD
1.
A. 5. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna jednostavne
brojevne izraze i
usporeuje u skupu
prirodnih brojeva s
nulom.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Samostalno rauna
Sigurno i uinkovito
brojevne izraze
rauna
una sloenije
usporeujui rezultat s
brojevne izraze.
osobnom procjenom.
IZNIMNA
Snalaljivo rauna
sloenije brojevne
izraze primjenjujui
svojstva raunskih
operacija.
ita i zapisuje prirodne brojeve

ukljuujui brojeve vee od milijun.
RAUNA S PRIRODNIM
ita, zapisuje i tumai znakove <, >, , ,
BROJEVIMA I NULOM.
=, pri usporeivanju prirodnih brojeva.
Koristi se produenom nejednakou.
Zbraja, oduzima, mnoi i dijeli prirodne
brojeve primjenjujui svojstva raunskih
operacija (komutativnost, asocijativnost i
distributivnost). Pridruuje prirodne
brojeve tokama brojevnoga pravca i
oitava ih. Mentalno rauna i procjenjuje
rezultat kad je god mogue.
Izraunava vrijednost jednostavnih
algebarskih izraza.
Prije ovoga ishoda trebao bi se ostvariti ishod B.5.2. Primjer jednostavnoga brojevnog izraza: a + b ( c + d), a + b c, a b : c, a b c, a : b : c. Primjer sloenijega brojevnog izraza: a
b [ c : d (e f g) + h] + i : j, uz odabir prirodnih brojeva koji daju rje
rjeenje u N0. Smjetati prirodne brojeve naa brojevni pravac sa zadanom jedininom duinom, smjetati vee
prirodne brojeve na brojevni pravac, izraunavati vrijednosti algebarskih izraza uvrtavanjem nepoznanice (4 a, a a, a = 5 cm; 2 a + 2 b, 3 a + 4 b c, a b, a = 3, b = 5, c = 2).
Potrebno je zbrajati i oduzimati istoimene ope vrijednosti (2 a + 7 a 4 a a). Ukazati da se u matematikim izrazima znak mnoenja katkad izostavlja, ali da se podrazumijeva.
Prikazivati skup rjeenja nejednakosti/nejednadbe na brojevnome prav
pravcu (x 3, x 9, x < 4, x > 0) i zapisivati u skupovnome obliku.
3,4,5
Matematikim zapisom prikazivati skup N. Stalno procjenjivati i preispitivati smislenost rezultata. Rjeavati matematike moz
mozgalice,
galice, zbrajaljke, premetaljke,
p
brojevne nizove, magine
kvadrate, sudokue, zadatke sa ibicama. Zbrajati Gaussovom dosjetkom. Ukljuiti zadatke s mjernim jedinicama i zadatke sa zao
zaokruivanjem.
kruivanjem. Primjeri za kombinatoriku (ispisivati i
prebrojavati): 1.) Ispii sve troznamenkaste
ste prirodne brojeve razliitih znamenki koristei se znamenkama 1, 2, 3, 4. 2.) Ispii sve mogunosti ifre sastavljene od triju
t
razliitih znakova
koji se mogu ponavljati (npr. slovo A i znamenke 1 i 2...). 3.) Ispii sve troznamenkaste brojeve sastavlje
sastavljene od znamenaka 2, 4, 6.
2.
A. 5. 2
Barata pojmovima djeljivost, djelitelj,
Prepoznaje djeljivost
Odreuje djelitelje i
Primjenjuje pravila
Primjenjuje djeljivost
viekratnik, biti djeljiv, prost broj, sloen
prirodnoga broja s 2, 3, 5, viekratnike prirodnih
djeljivosti prirodnih
prirodnih brojeva u
RASTAVLJA BROJ NA
broj.
9 i 10 uz razlikovanje
brojeva i rastavlja
brojeva u rjeavanju
rjeavanju problema iz
PROSTE FAKTORE I
Primjenjuje djeljivost
vost brojevima 2, 3, 5, 9
prostih i sloenih
prirodni broj na proste
jednostavnijih
svakodnevnoga ivota.
PRIMJENJUJE DJELJIVOST
i 10.
brojeva.
faktore.
matematikih
PRIRODNIH BROJEVA.
Rastavlja broj na proste faktore.
problema.
Preporueni sadraji: ispituje djeljivost
51

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
umnoka i zbroja/razlike.
Primjeri jednostavnih problema: Odrediti djelitelje/viekratnike zadanoga broja u odreenome intervalu, u zadanim uvjetima. Odrediti nepoznatu znamenku (primjer: 2*4, 2 _ 4).
Primijeniti rastav na proste faktore. Nabrojiti djelitelje prirodnih brojeva do 30 i proste brojeve do 30. Ispitivati djeljivost broja s 2, 3, 5, 9 i 10 uz obrazloenje. Primjeri za
kombinatoriku (ispisivati i prebrojavati):
1. Ispisati sve troznamenkaste prirodne brojeve sastavljene od razliitih znamenki 1, 2, 3 i 5 djeljive s 5.
2. Ispisati sve troznamenkaste brojeve sastavljene od znamenaka 0, 1, 3, 7 djeljive s 2.
Preporueni sadraj: Ispitivati djeljivost brojeva oblika n = x y, D(x, y) = 1. (npr. n = 6, 15, 18...)
3.
A. 5. 3
Povezuje slikovni prikaz razlomka s
Povezuje slikovni prikaz
Prikazuje razlomke
Samostalno prikazuje
Povezuje razliite
njegovim brojevnim zapisom i obratno.
razlomka s brojevnim
slikovnim prikazom i na razlomke slikovnim
prikaze razlomaka te
POVEZUJE RAZLIITE
Pretvara nepravi razlomak u mjeoviti
zapisom uz primjereno
brojevnome pravcu
prikazom i na
razlomak s dijelovima
PRIKAZE RAZLOMAKA.
broj i obratno.
obrazloenje.
koristei se
brojevnome pravcu
skupa istovrsnih
Pretvara prirodni broj u razlomak i
predloenom
odabirui primjerenu
podataka.
obratno.
razdiobom.
razdiobu.
Ostvarivanje ishoda treba zapoeti slikovnim prikazima razlomka, iskazivanjem razlomka rijeima. Inzistirati na prikazu razlomka u razliitim oblicima. Naglasiti
ekvivalentnost/povezanost dijeljenja na jednake dijelove i razlomka (na krugu, pravokutniku, duini, brojevnome pravcu, u skupu istovrsnih podataka). Tumaiti znaenje brojnika i
nazivnika. Postotak treba uvesti kao oznaku za razlomak s nazivnikom 100 bez daljnje analize, promil kao oznaku za razlomak s nazivnikom 1000 bez daljnje analize. Prijelaz iz jednoga
oblika u drugi uenik moe raditi napamet ili pismeno. Treba poticati uenika da mjeovite brojeve i neprave razlomke uzajamno pretvara uz objanjenje crteom, slikom ili opisno.
Pronalaziti primjere iz okruenja (tiskovine) u kojima se u kontekstu spominju postoci i promili (bez optereivanja detaljima). Igra: Dan no (Brojnik nazivnik), slagalice
4.
A. 5. 4
POVEZUJE RAZLIITE
ZAPISE DECIMALNOGA
BROJA.
Opisuje decimalne brojeve. Povezuje i

primjenjuje jednakost izmeu prirodnih
brojeva, decimalnih brojeva, decimalnih
razlomaka i postotaka te promila.
Prepoznaje razliite
zapise decimalnih
brojeva jednakih
vrijednosti.
Samostalno povezuje
razliite zapise
decimalnih brojeva.
Samostalno i sigurno
prelazi iz jednogq
zapisa decimalnoga
broja u drugi.
Odabire najpovoljniji
oblik zapisa
decimalnoga broja u
prikazu odgovarajue
veliine u problemu.
Korelacija s Geografijom i Prirodom

Koristei se matematikim raunom, zapisom i jezikom predoavati i primjenjivati jednakost izmeu razliitih zapisa brojeva (prirodnih brojeva, decimalnih brojeva, decimalnih
razlomaka, postotaka i promila). Prijelaz iz jednoga oblika u drugi uenik moe raditi napamet, pismeno ili pomou depnoga raunala. Treba poticati uenika da dekadske razlomke,
decimalne brojeve i postotke/promile meusobno pretvara napamet. Naglasiti da neke razlomke nije korisno pretvarati u decimalne jer imaju beskonano mnogo decimala, npr. 1/3.
Pretvarati udio izraen razlomkom u decimalni broj dijeljenjem te dalje u postotak/promil, ovisno o kontekstu.
52

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
5.
A. 5. 5
ita, zapisuje i tumai znakove <, >, , , =,

pri usporeivanju decimalnih brojeva.
Zbraja, oduzima, mnoi i dijeli decimalne
distributivnost).
Pridruuje decimalne brojeve
ojeve tokama
brojevnogq pravca i oitava ih.
Mentalno rauna i procjenjuje rezultat
kad je god mogue. Izraunava
vrijednosti jednostavnih algebarskih
izraza uvrtavanjem nepoznanice.
RAUNA S DECIMALNIM
BROJEVIMA.
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna s decimalnim
brojevima, po potrebi uz
uporabu depnoga
raunala.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Samostalno rauna
Sigurno i uinkovito
jednostavnije brojevne
rauna sloenije
izraze usporeujui
brojevne izraze.
rezultat s osobnom
procjenom.
IZNIMNA
Snalaljivo rauna
sloenije brojevne
izraze primjenjujui
svojstva raunskih
operacija.

Primjer jednostavnijeg brojevnog izraza: a + b, c d, b c, a : c, Primjer slo
sloenijega brojevnog izraza: a + b (c + d), a + b c, a b : c, a b c, a : b : c, a b [c : d (e f g) + h]
+ i : j, uz odabir decimalnih brojeva koji daju nenegativno rjeenje. istaknuti da decimalna toka u matematici odgovara deci
decimalnomu
malnomu zarezu u nekim podrujima. Smjetati decimalne
brojeve s decimalama na brojevni pravac s prilagoenom jedini
jedininom duinom.
Izraunavati vrijednosti algebarskih izraza uvrtavanjem nepoznanice. Zbrajati i oduzimati istoimene ope vrijednosti.
Primjer 1. Pojednostavni: 10.5 a 9.78 a + 12.01 a
Primjer 2. Izraunaj vrijednost gornjega izraza ako je a = 78
Primjer 3. 4 a, a a, a = 0.8 cm; 2 a + 2 b, 3 a + 4 b c, a b, a = 3.7, b = 0.6, c = 2. Odabirati decimalne brojeve koji daju nenegativno rjeenje.
Raunati aritmetiku sredinu dvaju brojeva.
Potrebno je stalno procjenjivati i preispitivati
ati smislenost rezultata. Ukljuiti zadatke s mjernim jedinicama i zadatke sa zaokruivanjem. Rjeavati matematike mozgalice,
mozgalice zbrajaljke,
premetaljke, brojevne nizove, magine kvadrate.
53
6.
A. 5. 6
Primjenjuje pravila zaokruivanja,

Zaokruuje prirodne i
Zaokruuje prirodne i
Sigurno i uinkovito
Snalaljivo zaokruuje
smisleno zaokruuje prirodne i decimalne decimalne brojeve do
decimalne brojeve
zaokruuje prirodne i
prirodne i decimalne
ZAOKRUUJE PRIRODNE I
brojeve primjereno uvjetima zadatka.
najblie desetice, stotice, prethodno
decimalne brojeve
brojeve primjereno
DECIMALNE BROJEVE.
Uoava pogreku zaokruivanja i
cijeloga, desetinke ili
procjenjujui rezultat.
procjenjujui utjecaj
problemskoj situaciji.
procjenjuje njezin utjecaj.
stotinke.
pogreke zaokruivanja.
Zaokruivati brojeve do zadane dekadske jedinice i do zadane decimale. Ukljuiti zadatke s mjernim jedinicama. Zaokruivati brojeve u zadanome brojevnom izrazu i zaokruivati
rezultat brojevnoga izraza pa odreivati pogreku zaokruivanja. Procijeniti smislenost zaokruivanja. Zaokruivati napamet procjena u baratanju s novcem. Zadavati zadatke u
razliitim kontekstima u kojima je potrebno zaokruivati brojane podatke te komentirati i raspraviti uinjeno.
7.
A. 5. 7
Opisuje potenciju s bazom 10 i

Prepoznaje zapis
Prikazuje dekadski broj
nenegativnim eksponentom. Prikazuje
umnoka u kojemu su
kao potenciju s bazom
PRIMJENJUJE POTENCIJU S dekadski broj kao potenciju s bazom 10 i
svi faktori broj 10 kao
10 i prirodnim
BAZOM 10 I
prirodnim eksponentom i obrnuto.
potencija s bazom 10 i
eksponentom i
NENEGATIVNIM
Primjenjuje potenciju u pozicijskome
prirodnim eksponentom. obrnuto.
EKSPONENTOM.
zapisu prirodnoga broja.
Preporueni sadraji: potencija s bazom
2.
Istraiti i usvojiti pojam potencije, baze potencije i eksponenta, definirati 100, potencirati broj 10 prirodnim eksponentom.
Koristiti se pozicijskim zapisom 356 = 300 + 50 + 6 = 3 100 + 5 10 + 6 1 = 3 10 + 5 10 + 6 10 .
Prikazuje dekadski broj

kao potenciju s bazom
10 i nenegativnim
eksponentom uz
primjereno
obrazloenje.
Primjenjuje potenciju s
bazom 10 u
pozicijskome zapisu
prirodnoga broja.
8.
A. 5. 8
Primjenjuje raunanje
u rjeavanju sloenijih
problema.
Bira strategije za
rjeavanje nepoznatih
PRIMJENJUJE RAUNANJE
S PRIRODNIM I
DECIMALNIM BROJEVIMA.
Ovaj ishod osigurava rjeavanje problema

na svim razinama usvojenosti, a ostvaruje
se kroz ishode domene A.
Problemi ukljuuju raunanje u skupu
prirodnih brojeva s nulom i s decimalnim
brojevima.
Primjenjuje raunanje u
jednostavnim poznatim
situacijama.
problema.
Korelacija s Geografijom i Prirodom,

Poduzetnitvo, Osobni i socijalni razvoj.
Opisivati nain rjeavanja problema, usporeivati razliite naine rjeavanja, smisleno zaokruivati rjeenje, utvrivati smislenost rjeenja, raspravljati o utjecaju promjene
uvjeta/parametara na rjeenje problema. Ukljuiti i rjeavanje integrama, mozgalica, osmosmjerki, krialjki, zadataka sa ibicama, zadataka nizanja te svih vrsta problema koji potiu
razvoj logikoga miljenja i zakljuivanja. Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programima dinamine geometrije i svim dostupnim digitalnim materijalima ako za to postoje
uvjeti. Rjeavati zadatke povezane s potronjom energije, iskoristivou/bacanjem hrane, odlaganjem otpada, raunanjem s novcem...
54
9.
B. 5. 1
RJEAVA I PRIMJENJUJE
LINEARNU JEDNADBU.
Prepoznaje nepoznanicu i zapisuje

problemsku situaciju linearnom
jednadbom.
Rjeava linearnu jednadbu vodei rauna
o smislenosti dobivenoga rjeenja.
Izraava veliinu iz jednostavne linearne
jednadbe koristei se vezom izmeu
raunskih operacija.
Jednostavnulinearnu
jednadbu u skupu N
rjeava vezom izmeu
raunskih operacija.
Samostalno rjeava
jednostavnu linearnu
jednadbu
procjenjujui rezultat.
Za jednostavnu
problemsku situaciju
zapisuje linearnu
jednadbu.
Linearnom jednadbom
modelira problemsku
situaciju te utvruje
smislenost rjeenja.
Korelacija s Geografijom i Prirodom.

Ueniku treba postaviti jednostavnu linearnu jednadbu s prirodnim i decimalnim koeficijentima (a x = b, x + a = b, a + x = b, a x = b , x a = b, x : a = b, a : x = b, ) iz problemskih
situacija razliite zahtjevnosti. Za sve razine treba pokuati povezati zadanu linearnu jednadbu s odgovarajuim problemskim zadatkom matematika pria. Iskoristiti opseg
pravilnih geometrijskih likova (trokut, etverokut) za izraun duljine stranice. Izraavati veliinu iz jednostavne jednadbe, npr: ax = b, a = b/x, x = b/a koristei se vezom izmeu
raunskih operacija.
10.
B. 5. 2
Oblikuje i prikazuje skupove (brojeva,
Na Vennovu dijagramu
Samostalno povezuje
Simboliki i Vennovim
Primjenjuje odnose
podataka) i njihove odnose pomou
prepoznaje pripadnost
razliite zapise
dijagramom prikazuje
meu skupovima za
PRIKAZUJE SKUPOVE I
Vennovih dijagrama (presjek, unija,
skupu uz zapis
skupova.
presjek, uniju skupova i prikaz rjeenja
PRIMJENJUJE ODNOSE
podskup).
matematikim jezikom.
podskup skupa.
problema.
MEU NJIMA ZA PRIKAZ
Odreuje broj elemenata skupa.
RJEENJA PROBLEMA.
Prepoznaje prazni skup.
Koristi se matematikim simbolima u
zapisu skupova i njihovih odnosa.
Preporueni sadraji:
ispisuje/prebrojava broj elemenata skupa.
(kombinatorika)

Ovaj se ishod bi se trebao ostvariti prije ishoda A. 5. 1. Na konkretnim primjerima uvesti pojam zajednikih obiljeja koja odreuju skup (skup uenika 5. razreda, skup djevojica, skup
plavookih, skup uenika koji ima kunoga ljubimca...), pojam podskupa (skup djevojica podskup je skupa uenika 5. razreda), praznoga skupa ( u skupu uenika 5. razreda nema uenika
8. razreda), unije i presjeka. Odreivati broj elemenata skupa, podskupa, unije i presjeka. Oznaavati skupove ispisivanjem njihovih elemenata, prikazivati Vennovim dijagramom,
prikazivati rjeenja nejednakosti/nejednadbi kao presjek skupova na brojevnome pravcu i zapisom, rjeavati integrame.
Primjer: 3.5 < x 9,
55
Preporueni sadraji: Ispisuje/prebrojava

prebrojava broj elemenata skupa (kombinatorika).
Primjeri:
1. Ako registarska ploica zagrebakoga registarskog podruja ima u izboru najvie 4
4-znamenkasti
znamenkasti broj i dva slova abecede (osim sloenih slova i slova s kvaicom), koliko se razliitih
raz
tablica moe izdati?
2. U razredu koji broji 20 uenika treba izabrati predsjednika, njegova zamjenika i blagajnika. Koliko je razliitih mogunos
mogunosti
ti za izbor trolanoga povjerenstva razreda?
3. Koliko ima troznamenkastih brojeva koji imaju sve znamenke
namenke razliite?
11.
C. 5. 1
OPISUJE ELEMENTE
PROSTORA I ANALIZIRA
NJIHOVA SVOJSTVA I
ODNOSE.
Sluei se geometrijskim priborom,

matematikim rjenikom i simbolima
prouava, opisuje, definira, skicira, crta i
oznaava elemente u ravnini (toke,
pravci, polupravci, duine) i njihove
meusobne odnose.
Elemente prostora analizira na modelu
kvadra.
Prepoznaje osnovne
elemente prostora
(toku, pravac,
polupravac, duinu i
ravninu) uz odgovarajue
oznake.
Opisuje meusobne
odnose elemenata u
ravnini uz odgovarajue
oznake.
Opisuje meusobne
odnose elemenata u
prostoru uz
odgovarajue oznake.
Konstruira/crta
zadane/uoene
poloaje meu
elementima prostora
analizirajui njihova
svojstva i odnose.

Skiciranjem treba poticati grafomotoriku uenika. Posebno precizno treba crtati usporedne i okomite pravce uz oznaavanje i zapisivanje o
odnosa
dnosa matematikim zapisom. U prostoru na
modelu kvadra promatrati toke, duine, okomite, usporedne
dne i mimoilazne pravce te njihove meusobne odnose. Od uenika se ne oekuje da skiciraju model kvadra u kosoj projekciji
sami, ve im ga treba unaprijed pripremiti. Rabiti programe dinamine geometrije i sv
sve dostupne digitalne materijale.
12.
C. 5. 2
OPISUJE I CRTA
GEOMETRIJSKE LIKOVE TE
STVARA MOTIVE
KORISTEI SE NJIMA.
Precizno i uredno crta/konstruira

geometrijske likove (kvadrat,
pravokutnik, trokut, krunicu, krug i
njegove dijelove).
Opisuje trokut i njegove elemente, vrh
trokuta, stranice i kut
ut trokuta bez
klasifikacije.
Pri crtanju se koristi prenoenjem duina.
Opisuje i klasificira kutove od iljastoga
do punoga.
Prepoznaje i opisuje
kvadrat, pravokutnik,
trokut, krunicu, krug i
njegove dijelove, kut i
vrste kutova.
Konstruira zbroj/razliku
duina i crta bilo koji
zadani geometrijski lik.
Precizno i uredno
crta/konstruira
Stvara motive i uzorke

koristei se
geometrijskim
likovima.
56
Korelacija s Geografijom, Prirodom i

Tehnikom kulturom.
Koristei se stvarnim materijalima rezati, docrtavati, dopunjavati, sastavljati i rastavljati ravninske oblike sastavljene od trokuta i etverokuta. Moe se slagati tangram. Potaknuti
uenike da osmisle vlastiti tangram ije slaganje mogu ponuditi kolegama u razredu. Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i svim
dostupnim digitalnim materijalima ako za to postoje uvjeti.
13.
C. 5. 3
OSNOSIMETRINO I
CENTRALNOSIMETRINO
PRESLIKAVA LIKOVE.
Konstruira simetralu i polovite duine.

Osnosimetrino i centralnosimetrino
preslikava likove (toku, duinu, pravac,
trokut, etverokut, krug i krunicu).
Prepoznaje osnosimetrini/
centralnosimetrini lik i odeuje os/
centar simetrije.
Konstruira simetralu
duine i osnosimetrino
preslikava sliku u
kvadratnoj mrei.
Centralno simetrino
preslikava likove.
Osnosimetrino i
centralnosimetrino
preslikava sloenije
likove.
Samostalno i precizno
preslikava likove
kompozicijom osne i
centralne simetrije.
Preslikavanje treba definirati kao pridruivanje toaka koje uva udaljenost (izometrija). Po potrebi se koristiti kvadratnom mreom kao pomoi pri stvaranju slika. Koristei se stvarnim
materijalima rezati, docrtavati, dopunjavati, sastavljati i rastavljati osnosimetrine i centralnosimetrine slike. Rekonstruirati crte na osnovi dijelova originala i slike, konstruirati
poloaj osi simetrije ili centra simetrije.
Primjenjivati svojstvo simetrale (dijeliti duinu na 4 ili 8 jednakih dijelova) to se moe iskoristiti i pri prikazu razlomaka. Varirati poloaj osi/centra simetrije (os presijeca lik, centar
unutar ili izvan lika). Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i svim dostupnim digitalnjm materijalima ako za to postoje uvjeti.
14.
C. 5. 4
KONSTRUIRA KUT I
NJEGOVU SIMETRALU.
Prepoznaje i opisuje kut, vrh kuta i krak

kuta te kutni stupanj.
Konstruira, uz objanjenje, kutove od 60,
120, 30, 90 i njihove kombinacije
primjenjujui svojstva simetrale kuta.
Prenosi kut.
Zbraja/oduzima kutove geometrijski.
Konstruira simetralu
iljastoga kuta.
konstruira simetralu
kuta te kutove od 60 i
120 uz primjerene
oznake.
Konstruira kutove od
30 i 90.
konstruira kutove
sloene od poznatih
(15,45,75, 105,
135....).

Treba procjenjivati veliinu nacrtanih kutova. U prostoru se moe fiziki priblino okretati za odreeni kut. Ponuditi ueniku gotovu konstrukciju kuta kako bi prepoznao o kojemu je
kutu rije. Primjer:
60
30
57
Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.

15.
D. 5. 1
Mjeri kutove pomou kutomjera. Rauna

Mjeri i crta pomou
Mjeri i crta kutove do
Odreuje mjere sukuta Odreuje mjere kutova
mjeru kuta u stupnjevima, minutama i
kutomjera kutove do
punoga kuta
i vrnih kutova zadanih u sloenijim
MJERI I CRTA KUTOVE,
sekundama te crta i /ili konstruira kutove ispruenoga kuta.
objanjavajui
u stupnjevima,
geometrijskim
ODREUJE MJERE SUKUTA
zadane svojom mjerom. Prepoznaje i crta
postupak.
minutama i
situacijama.
I VRNIH KUTOVA.
susjedne i vrne kutove.
sekundama.
Crtati i mjeriti razliite kutove pomou kutomjera, isticati ih i oznaavati na razliite naine. Prepoznavati i crtati susjedne kutove i vrne kutove, te izraunavati mjeru kuta ako je
poznata mjera susjednoga kuta. Raunati nepoznate dijelove punoga kuta. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
16.
D. 5. 2
17.
D. 5. 3
Preraunava mjerne jedinice za duljinu,

Preraunava mjerne
Preraunava mjerne
Odabire pogodnu
masu, vrijeme, volumen tekuine i
jedinice za duljinu, masu, preraunava mjerne
jedinice pri rjeavanju
mjernu jedinicu pri
ODABIRE I PRERAUNAVA primjenjuje ih pri rjeavanju problema.
vrijeme i volumen
jedinice.
jednostavnijih
rjeavanju problemske
POGODNE MJERNE
Korelacija s Geografijom, Prirodom,
tekuine uz uporabu
problema.
situacije iz matematike
JEDINICE.
Hrvatskim jezikom (struni tekstovi),
depnoga raunala.
i drugih podruja.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Duljina: km, m, cm, mm. Masa: t, kg, g, dag, mg. Tekuina: hl, l, dl, ml. Vrijeme: s, min, h, dan, tjedan, mjesec, god, stoljee, desetljee,
tisuljee. Volumen tekuine preraunavati u zadacima iz svakodnevnog okruenja uenika.
RAUNA S NOVCEM.
Poznaje valute (kune, eure, dolare, funte,

vicarske franke...) i koristei se teajnom
listom preraunava jednu valutu u drugu.
Rauna s novcem (kunama, eurima) u
svakodnevnim situacijama.
Rauna s novcem
(kunama) u
jednostavnim
svakodnevnim
situacijama, po potrebi
uz uporabu depnoga
raunala.
Sigurno rauna s
novcem (kunama,
eurima) u
svakodnevnim
situacijama uz
prethodnu procjenu.
Opisuje i rauna opseg

nacrtanoga
geometrijskog lika u
kvadratnoj mrei.
Rauna opseg
geometrijskih likova
(kvadrata,
pravokutnika, trokuta).
Odreuje povrinu
kvadrata/ pravokutnika
Sigurno rauna s
novcem (kunama,
eurima i drugom
valutom) u
svakodnevnim
situacijama uz
primjenu konverzije
valute.
Bira strategiju za
rjeavanje financijskih
problema iz
svakodnevice.
Rauna opseg i
povrinu geometrijskih
oblika.
Rjeava probleme iz
geometrije i iz
stvarnoga ivota
raunajui opseg i
povrinu.
Korelacija s Hrvatskim jezikom (struni

tekstovi), meupredmetnim temama
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Primjer jednostavne situacije: kupovina, tednja, deparac, kuni budet. Istraiti i upoznati razliite valute (kuna lipa, euro cent, dolar
cent, funta peni...), teajnu listu (kupovni, srednji i prodajni teaj), konverziju valuta. U raunanju procjenjivati rezultate i zaokruivati rezultat na dvije decimale. Rabiti programe
dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale. Istraiti povijesne crtice o novcu.
18.
D. 5. 4
PRIMJENJUJE IZRAUNE
OPSEGA I POVRINA
GEOMETRIJSKIH LIKOVA.
Poznaje oznake za mjerne jedinice

povrine. Opisuje i rauna opseg
geometrijskoga lika ili geometrijskih
oblika sastavljenih od osnovnih
geometrijskih likova (kvadrata,
pravokutnika, trokuta).
58
Opisuje i rauna povrinu kvadrata i

u kvadratnoj mrei.
pravokutnika.
Uvesti oznake za mjerne jedinice povrine bez preraunavanja. Opseg odreivati u kvadratnoj mrei pomou jedinine duine i koristiti se procjenom (zadovoljavajua razina). Povrinu
odreivati u kvadratnoj mrei prebrojavanjem jedininih kvadrata (dobra razina). Slagati slike pomou dijelova tangrama, mjeriti potrebne dimenzije i raunati njihov opseg. Koristiti se
procjenom. Pri izraunu ne treba inzistirati na uporabi formula. Zadavati zadatke povezane s okrujem i poticati uenike da stvaraju crtee sastavljene od raznolikih likova te da
raunaju njihove opsege i povrine. Ukljuiti preraunavanje mjernih jedinica.
19.
D. 5. 5
Objanjava volumen kocke/kvadra kao

Od jedininih kocaka
Povezuje volumen
Odreuje volumen
Primjenjuje
broj istovrsnih jedininih kocaka od kojih slae model tijela
modela kocke/kvadra s
kocke/kvadra
izraunavanje
RAUNA I PRIMJENJUJE
je sastavljen. Rauna volumen kocke i
kocke/kvadra.
brojem jedininih
prebrojavanjem
volumena u rjeavanju
VOLUMEN KOCKE I
kvadra u problemskim situacijama.
kocaka.
jedininih kocaka.
problema iz geometrije
KVADRA.
Poznaje oznake za mjerne jedinice
i stvarnoga ivota.
volumena.
Volumen kocke/kvadra uvesti pomou modela sastavljenog od jedininih kocaka (1 cm3 ili 1 dm3). Uvesti oznake za mjerne jedinice volumena bez preraunavanja. Koristiti se
procjenom. Pri izraunu ne treba inzistirati na uporabi formula. Slagati geometrijske oblike sloene od kocaka/kvadara i odreivati im volumen. Koristiti se interaktivnim igricama,
raunalnim programom dinamine geometrije i svim dostupnim digitalnim materijalima.
20.
E. 5. 1
Povezuje, usporeuje i tumai podatke
Iitava podatke
Sigurno i uinkovito
Tumai prikaz podataka Barata grafiki
prikazane tablicama, slikama, listama, te
prikazane tablicom,
iitava podatke
tablicama, slikama,
prikazanim podacima
BARATA PODACIMA
razliitim grafovima i dijagramima.
slikom, listom, te
prikazane tablicom,
listama te razliitim
kako bi odgovorio na
PRIKAZANIM NA RAZLIITE
Odgovara na pitanja koja nadilaze izravno razliitim grafovima i
slikom, listom, te
grafovima i
pitanja koja nadilaze
NAINE.
itanje podataka (npr. rauna s grafiki
dijagramima.
razliitim grafovima i
dijagramima.
izravno itanje
prikazanim podacima).
dijagramima.
podataka.
Poduzetnitvo, Osobni i socijalni razvoj i
Zdravlje.
Iz zadanoga prikaza odrediti skup objekata, obiljeja skupa, frekvenciju danih obiljeja. Ovaj bi ishod bilo korisno ostvariti analizom stvarnih istraivanja u nekome razdoblju (natalitet,
mortalitet, padaline, zdrava prehrana, tjelesno i mentalno zdravlje, potronja energije, hrane...). itanje linijskoga grafa potrebno je za geografiju. Rabiti programe dinamine geometrije
i sve dostupne digitalne materijale.
59
60

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 6. 1
Pronalazi zajednike djelitelje, najvei

zajedniki djelitelj, zajednike viekratnike,
najmanji zajedniki viekratnik dvaju i vie
prirodnih brojeva. Primjenjuje svojstva
djeljivosti umnoka prirodnih brojeva.
RAUNA NAJMANJI
ZAJEDNIKI VIEKRATNIK I
DJELJIVOSTI PRIRODNIH
BROJEVA.
RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Rauna najmanji
zajedniki viekratnik
dvaju brojeva.
Samostalno rauna
najvei zajedniki
djelitelj i najmanji
zajedniki viekratnik
dvaju brojeva.
Sigurno rauna
najmanji zajedniki
viekratnik triju ili vie
brojeva.
djeljivosti prirodnih
brojeva, najmanjega
zajednikog
viekratnika i najveega
zajednikog djelitelja za
rjeavanje problemskih
situacija.

Primjena: Odreivati nepoznatu znamenku (Primjer: 2*4, 2 _ 4), zadaci pronalaenja vieznamenkastih brojeva uz uvjet djeljivosti s vie brojeva, zadaci iz okruja (optravanje atletske
, a, b, c su znamenke. Rjeavati primjerene kombinatorne zadatke. Mogua su
staze, rezanje ploe bez ostatka, paketi bombona i okolada...). Koristiti se zapisom opega broja
istraivanja: relativno prosti, savreni, prijateljski brojevi...
2.
A. 6. 2
Proiruje i skrauje razlomke. Svodi
Odreuje zajedniki
Svodi dva razlomka na
Primjenjuje postupak
razlomke na zajedniki nazivnik i najmanji
nazivnik dvaju brojeva i najmanji zajedniki
svodi razlomke na
svoenja na zajedniki
PROIRUJE/SKRAUJE
zajedniki nazivnik.
proiruje/skrauje
nazivnik.
najmanji zajedniki
nazivnik za rjeavanje
RAZLOMKE I PRIMJENJUJE
Te postupke provodi raunski i na crteu uz razlomak zadanim
nazivnik.
brojevnih izraza.
POSTUPAK SVOENJA NA
obrazloenje.
brojem.
ZAJEDNIKI NAZIVNIK.
Pri uvoenju postupka svoenja na zajedniki nazivnik koristiti se prikazom postupaka slikom. Nazivnici ne trebaju biti veliki brojevi jer je bitno automatizirati postupak. Uvijek
ukljuiti i prirodne brojeve kao ravnopravne razlomke. Teiti tomu da uenik prepoznaje potrebu/nunost svoenja na zajedniki nazivnik.
3.
A. 6. 3
Pretvara decimalni broj u decimalni
Povezuje razliite
Samostalno prelazi iz
Odabire najpovoljniju
Bira strategije za
razlomak / postotak, promil, razlomak,
zapise pozitivnih
jednoga zapisa u drugi.
vrstu zapisa u
rjeavanje sloenijih
PRIMJENJUJE RAZLIITE
mjeoviti broj i obratno.
racionalnih brojeva.
jednostavnijim
matematikih izraza u
ZAPISE POZITIVNIH
Spretno odabire prikladni zapis u
matematikim
skupu pozitivnih
RACIONALNIH BROJEVA.
kontekstu.
izrazima.
Na poetku svakako brojevni zapis povezivati sa slikovnim prikazom. Prijelaz iz jednoga oblika u drugi uenik moe raditi napamet ili pismeno. Poticati uenika da razlomke,
decimalne brojeve, postotke (10, 20, 25, 50, 75, 100, 200 posto) meusobno pretvara napamet.
U numerikim zadacima s razliito zapisanim racionalnim brojevima svoditi sve brojeve na isti oblik zapisa. Naglasiti da neke razlomke nije korisno pretvarati u decimalne jer imaju
beskonano mnogo decimala, npr. 1/3. Ukljuiti zadatke s mjernim jedinicama.
61

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
4.
A. 6. 4

pri usporeivanju pozitivnih racionalnih
brojeva. Usporeuje pozitivne racionalne
brojeve razliitoga zapisa.
Reda po veliini razlomke razliitih
nazivnika koristei se produenom
nejednakou. Spretno odabire prikladni
zapis u kontekstu.
PRIMJENJUJE
USPOREIVANJE
POZITIVNIH RACIONALNIH
BROJEVA.
RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Usporeuje dva
pozitivna racionalna
broja istovrsnoga
zapisa.
Usporeuje dva
pozitivna racionalna
broja raznolikoga
zapisa.
Reda po veliini vie

pozitivnih racionalnih
brojeva bez obzira na
zapis u kojemu su
prikazani koristei se
matematikim
simbolima.
Primjenjuje
usporeivanje
pozitivnih racionalnih
brojeva pri rjeavanju
problema.

Pri usporeivanju razlomaka ne treba pretjerivati s velikim nazivnicima, nego poticati razumijevanje postupka. Razlomke uspor
usporeivati
eivati svoenjem na zajedniki nazivnik. Odreivati
nepoznati brojnik/nazivnik razlomka
zlomka jednakoga zadanomu razlomku. Ukljuiti zadatke sa zaokruivanjem i procjenom pogreke zaokruivanja. Oitavati pozitivne
pozitiv racionalne brojeve
na brojevnome pravcu u kontekstu (prikaz temperatura mjerenih digitalnim termometrom, rezultati u trkakim di
disciplinama...).
sciplinama...). Zapisivati skup pomou zadanih svojstava.
Dvostrane/uklijetene nejednakosti dobar su spoj usporeivanja racionalnih brojeva (rjeenje se moe prikazivati presjekom skupova i/ili na brojevnome pravcu).
pravcu
Primjeri: 1. Grafiki prikai sve , 5.2 9.4, , 1.2 " 3.6, , 2.3
|| $ 3, |%| &3, | 1| 6 (iznimna razina).

2. Prikai sve pozitivne racionalne brojeve x za koje vrijedi: |
5.
A. 6. 5
Zbraja, oduzima, mnoi i dijeli pozitivne

Rauna vrijednost
Samostalno rauna
Sigurno i uinkovito
Snalaljivo rauna
racionalne brojeve primjenjujui svojstva
jednostavnoga
vrijednost brojevnoga
rauna vrijednost
sloeniji brojevni izraz
RAUNA S POZITIVNIM
raunskih operacija.
brojevnog izraza u
izraza.
sloenijega brojevnog
primjenjujui svojstva
RACIONALNIM
Povezuje pozitivni racionalni broj s
skupu pozitivnih
izraza.
raunskih operacija.
BROJEVIMA.
njegovom recipronom vrijednosti.
Pojednostavnjuje dvojni razlomak. Zbraja i
.
oduzima istoimene monome.
Primjer jednostavnijega brojevnog izraza: 1. razina a + b, c d, b c, a : c, 2. razina a + b (c + d), a + b c, a b : c, a b c, a : b : c.
Primjer sloenijega brojevnog izraza: a b [c : d (e f g) + h] + i : j, uz odabir brojeva koji daju nenegativno rjeenje.
Snalaljivo mnoiti koristei se svojstvima mnoenja, dijeliti pismeno i depnim raunalom uz procjenu kad je god mogue, ra
raunati
unati aritmetiku sredinu vie podataka (temperature),
62

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
ocjene... Ukljuiti zadatke s mjernim jedinicama. Izraunavati vrijednosti algebarskih izraza uvrtavanjem nepoznanice (4 a, a a ,a = 5/6 cm; 2a + 2b, 3a + 4b c, a b, a, b, c iz Q+).
Zbrajati i oduzimati istoimene ope vrijednosti (2/3a + 0.7 a 4.1 a a, a iz Q+).
6.
A. 6. 6
Na brojevnome pravcu istrauje cijele
Prema prikazu na
Odreuje apsolutnu
Odreuje cijele brojeve Rjeava problemsku
brojeve, pozitivne, negativne brojeve i
brojevnome pravcu
vrijednost i usporeuje ako je zadana njihova
situaciju koristei se
PRIKAZUJE I PRIMJENJUJE
nulu, suprotne brojeve, apsolutnu
usporeuje cijele
cijele brojeve.
apsolutna vrijednost.
svojstvima cijelih
CIJELE BROJEVE.
vrijednost cijeloga broja.
brojeve i prepoznaje
brojeva.
suprotne.
pri usporeivanju cijelih brojeva.
Pridruuje cijele brojeve tokama pravca i
obratno.
Ravnopravno se koristiti pojmovima apsolutna vrijednost i udaljenost cijeloga broja od nule. Prepoznaje, prikazuje, mjeri iznose temperature u skupu cijelih brojeva. Koristiti se
podacima o temperaturama npr. zraka, minusu na raunu Prikazivati jednadbe s apsolutnom vrijednosti ( || 5) i nejednadbe na brojevnome pravcu (x -3, x 2, , x > 0) i
zapisivati u skupovnome obliku (3, 2, 1 ). Matematikim zapisom prikazivati skup Z.
7.
A. 6. 7
Zbraja, oduzima, mnoi i dijeli cijele

Rauna cijelim
Samostalno rauna
Sigurno i uinkovito
Bira strategije za
brojevima.
cijelim brojevima
rauna vrijednost
rjeavanje sloenijega
RAUNA CIJELIM
primjenjujui osnovna
brojevnoga izraza.
izraza u skupu cijelih
BROJEVIMA.
distributivnost).
svojstva raunskih
brojeva.
Procjenjuje i preispituje smislenost
operacija uz
rezultata kad je god mogue.
objanjenje.
Izraunava vrijednosti jednostavnih
algebarskih izraza uvrtavanjem
nepoznanice.
Ukljuiti zadatke s mjernim jedinicama, izraunavati vrijednosti algebarskih izraza uvrtavanjem nepoznanice (4 a, a a ,a = 5 cm; 2a + 2b, 3a + 4b c,a b, a, b, c iz Z), zbrajati i
oduzimati istoimene ope vrijednosti (2a 7a 4a + a, a iz Z). Koristiti se svim vrstama zagrada i matematikim zapisom skupa Z. Stalno procjenjivati i preispitivati smislenost
rezultata. Rjeavati matematike mozgalice, zbrajaljke, premetaljke, brojevne nizove, magine kvadrate i primjerene kombinatorne zadatke.
63
8.
A. 6. 8
PRIMJENJUJE POTENCIJU S
BAZOM 10 I
CJELOBROJNIM
EKSPONENTOM.
Povezuje recipronost broja 10 s

potencijom baze 10 i negativnim
eksponentom.
Prikazuje i primjenjuje potenciju s bazom
10 i cjelobrojnim eksponentom u
pozicijskome zapisu pozitivnoga
racionalnog broja.
Zbraja i oduzima istovrsne potencije i
mnoi u jednostavnim izrazima.
Prepoznaje zapis
potencije s bazom 10 i
cjelobrojnim
eksponentom uz
primjereno
obrazloenje.
Prikazuje dekadski
razlomak kao potenciju
s bazom 10 i
cjelobrojnim
eksponentom uz
primjereno
obrazloenje.
Primjenjuje potenciju s
bazom 10 i
cjelobrojnim
eksponentom u
pozicijskome zapisu
decimalnoga broja.
Argumentira uoeno
pravilo o raunanju s
potencijama s bazom
10 i cjelobrojnim
eksponentom.
Koristiti se pozicijskim zapisom 356.43 = 3 10 + 5 10 + 6 10 + 4 10' + 3 10' . Zbrajati i oduzimati istovrsne potencije ili mnoiti potencije u jednostavnim
izrazima.
Primjer jednostavnoga izraza: 5 10 2 10 ili 4 10 7 10 = 4 100 7 100 = 28 10000 = 28 10( ili 3 10' + 4 10' ili 6 10') 4 10') ili
-4 10' 7 10' = -4 0.1 7 0.1 = 0.28, koeficijenti su cijeli brojevi. Rjeavati primjerene kombinatorne zadatke.
9.
A. 6. 9
Ovaj ishod osigurava rjeavanje problema

Primjenjuje raunanje u Primjenjuje raunanje
Bira strategije za
na svim razinama usvojenosti, a ostvaruje
u jednostavnim
rjeavanju jednostavnih u rjeavanju sloenijih
PRIMJENJUJE RAUNANJE se ishodima domene A.
poznatim situacijama.
problema.
problema.
S CIJELIM I POZITIVNIM
RACIONALNIM
cijelih i pozitivnih racionalnih brojeva.
BROJEVIMA.
meupredmetnim temama Poduzetnitvo,
Osobni i socijalni razvoj.
Ishod se ostvaruje u domeni A. Opisivati nain rjeavanja problema, usporeivati razliite naine rjeavanja, smisleno zaokruivati rjeenje, utvrivati smislenost rjeenja, raspravljati
o utjecaju promjene uvjeta/parametara na rjeenje problema. Usporeivati vodstaj rijeka, raunati gustou naseljenosti, rjeavati zadatke povezane s potronjom energije,
iskoristivou/bacanjem hrane, odlaganjem otpada, raunanjem s novcem Ukljuiti i rjeavanje integrama, mozgalica, osmosmjerki, krialjki, zadataka sa ibicama, zadataka nizanja
te svih vrsta problema koji potiu razvoj logikoga miljenja i zakljuivanja. Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i svim dostupnim
digitalnim materijalima.
64
10.
B. 6. 1
Analizira problemsku situaciju i postavlja

Jednadbu oblika
Sloeniju linearnu
Za jednostavnu
Modelira linearnom
lineanu jednadbu iz toga problemskog
0 rjeava
jednadbu svodi na
jednadbom
zadatka. Rjeava jednadbu koja se svodi
vezom izmeu
oblik 0 i
zapisuje linearnu
problemsku situaciju u
LINEARNU JEDNADBU.
na oblik 0 koristei se vezom
raunskih operacija u
rjeava je uz provjeru.
jednadbu.
skupovima Q+ i Z.
+
skupovima Q i Z.
Uvijek preispituje smislenost rjeenja
problemskih zadataka. Izraava veliine iz
jednostavne linearne jednadbe .
Izraunavati vrijednost nepoznanice iz jednadbe koristei se vezom izmeu raunskih operacija. Koristiti se uglatim zagradama u linearnim jednadbama u Z. Sloenije jednadbe u
Q+: a (bx + c) = d, a b (x + c) = d. Na svim razinama pokuati povezati zadanu linearnu jednadbu s odgovarajuim problemskim zadatkom. Iz opsega i povrine geometrijskih
likova (trokut, etverokut) treba raunati nepoznate elemente uz primjerenu uporabu tehnologije. Treba istraiti postojanje rjeenja jednadbe, provjeravati zadovoljava li dobiveno
rjeenje jednadbu te smislenost dobivenoga rjeenja. Izraavati veliinu iz jednostavne jednadbe, npr: ax = b, a = b/x, x = b/a koristei se vezom izmeu raunskih operacija
(priprema za biologiju, kemiju i fiziku).
11.
C. 6. 1
Ispituje i objanjava egzistenciju trokuta.
Opisuje sukladnost
Konstruira trokut
Povezuje konstrukciju
Klasificira trokute s obzirom na duljine
trokuta i konstruira
kojemu su zadane
konstruira sve vrste
trokuta s poucima o
KONSTRUIRA TROKUTE,
stranica i s obzirom na mjere kutova.
trokut kojemu su
duljine stranica i/ili
trokuta, primjenjujui
sukladnosti trokuta.
ANALIZIRA NJIHOVA
Skicira i konstruira trokute prema SSS, KSK zadane duljine svih
mjere kutova.
analizu.
SVOJSTVA I ODNOSE.
i SKS poucima o sukladnosti.
triju stranica.
Istrauje svojstva i crta visine svih vrsta
trokuta.
Istrauje odnos stranica i kutova u trokutu
te odnos vanjskoga i unutarnjih kutova u
trokutu.
Preporueni sadraj: Konstruira opisanu i
upisanu krunicu trokutu.
Konstruira etiri karakteristine toke
trokuta (Eulerov pravac).
Ne dokazivati i izricati pouke o skladnosti! Koristiti se njima iskljuivo za konstrukcije (SSS, SKS, KSK konstrukcije trokuta). Trokute konstruirati precizno i uredno uz prethodno
prostoruno skiciranje. Na skici oznaiti potrebne elemente i planirati po njoj konstrukciju sukladnoga trokuta. Pri crtanju/konstruiranju koristiti se prenoenjem duina i kutova
estarom. Crtati pomou geometrijskoga pribora i komentirati visine u tupokutnome, pravokutnome i iljastokutnome trokutu. Koristei se stvarnim materijalima sastavljati trokute
sukladne zadanima i razmatrati ovisnost vrsta trokuta o veliinama stranica i mjerama kutova. Istraiti vezu izmeu dvaju unutarnjih i nasuprotnoga vanjskog kuta trokuta. Rabiti
programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
65
12.
C. 6. 2
KONSTRUIRA
ETVEROKUTE, ANALIZIRA
NJIHOVA SVOJSTVA I
ODNOSE.
Na osnovi uoenih svojstava i odnosa

stranica, kutova i dijagonala paralelograma
opisuje i konstruira kvadrat, pravokutnik,
paralelogram i romb.
Opisuje i crta trapez, deltoid i vitoper.
Klasificira etverokute s obzirom na
paralelnost njihovih stranica.
Konstruira kvadrat i
pravokutnik.
Konstruira
paralelogram i romb
koristei se njihovim
svojstvima.
crta trapez i opisuje
njegova svojstva.
Konstruira etverokute
uz raspravu.
Korelacija s Tehnikom kulturom.

Skicirati, crtati, oznaavati (stranice, kutove, dijagonale), konstruirati, definirati paralelogram (kvadrat, pravokutnik, paralelogram, romb); skicirati, crtati, oznaavati (stranice, kutove,
dijagonale) trapez, deltoid, vitoper; slagati, kreirati (prema predloku ili bez njega) i rezati tangram.
13.
C. 6. 3
Translatira slike ravninskih likova (toke,
Prepoznaje translaciju
Dopunjava zapoeti
Translatira slike
duine pravca, trokuta, etverokuta, kruga i te translatirane
crte do translatirane
jednostavnijih
translatira sloenije
TRANSLATIRA SLIKE.
krunice).
crtee/slike.
slike.
ravninskih likova.
slike ravninskih likova.
Prepoznaje i opisuje lik nastao
translacijom.
Ako se ovaj ishod ostvaruje prije ishoda C. 6. 4, translaciju uvesti kao usporedni pomak. Ako se ovaj ishod ostvaruje nakon ishoda C. 6. 4, translaciju uvesti kao pomak za zadani vektor.
Jednostavniji su likovi trokuti, etverokuti, krug i krunica. Zadavati i analizirati gotovu kompoziciju vie translacija, vie translatiranih slika, dopunjavati translatirane slike crtanjem ili
konstrukcijom. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
14.
C. 6. 4
Crta i opisuje vektor, njegov smjer,

Crta vektor
Zbraja vektore u
Sigurno i uinkovito
Zbraja vektore u
orijentaciju i duljinu. Analizira njegova
objanjavajui njegova
jednostavnim
zbraja i oduzima
sloenijim situacijama.
CRTA I ZBRAJA/ODUZIMA svojstva koristei se matematikim
svojstva te vektor
situacijama.
vektore.
VEKTORE.
jezikom i zapisom.
jednak i suprotan
Prepoznaje i crta jednake i suprotne
zadanomu.
vektore, opisuje nul-vektor.
Zbraja i oduzima vektore primjenom
pravila paralelograma i/ili pravila trokuta.
Vektor opisati kao orijentiranu duinu (duinu kojoj se tono zna koja je toka poetna, a koja krajnja). Zbrajati i oduzimati vektore te pronalaziti jednake i suprotne vektore prvo na
modelu (trokut, etverokut, esterokut), a potom bez njega. Pronai modele i problemske situacije iz fizike. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
66
15.
D. 6. 1
ODABIRE I PRERAUNAVA
POGODNE MJERNE
Preraunava osnovne mjerne jedinice za

duljinu, masu, vrijeme, volumen tekuine,
povrinu i kut, mjeri temperaturu
primjenjujui ih pri rjeavanju problema.
JEDINICE.
Preraunava osnovne
mjerne jedinice za
duljinu, masu, vrijeme,
volumen tekuine,
povrinu, kut.
preraunava mjerne
jedinice, po potrebi uz
uporabu depnoga
raunala.
Preraunava mjerne
jednostavnijih
problema.
Odabire pogodnu
mjernu jedinicu pri
rjeavanju problemske
situacije iz matematike
i drugih podruja.

Hrvatskim jezikom (struni tekstovi).
Duljina: km, m, dm, cm, mm. Masa: t, kg, g, dag, mg. Tekuina: hl, l, dl, ml. Vrijeme: s, min, h, dan, tjedan, mjesec, godina, stoljee, desetljee, tisuljee. Kut: kutni stupnjevi, kutne
minute i sekunde. Povrina: m2, cm2, km2, ar, ha. Mjeriti temperaturu.
16.
D. 6. 2
RAUNA I PRIMJENUJE
OPSEG I POVRINU
TROKUTA I ETVEROKUTA
TE MJERU KUTA.
Opisuje i rauna opseg i povrinu

geometrijskog lika ili geometrijskih oblika
sastavljenih od osnovnih geometrijskih
likova (trokuta i paralelograma). Izraunava
mjeru nepoznatoga kuta u trokutu i
etverokutu.
Prepoznaje i zapisuje
opseg nacrtanoga
geometrijskog lika i
povrinu iz kvadratne
mree.
rauna mjeru kuta,
opseg i povrinu
trokuta i paralelograma,
po potrebi uz uporabu
depnoga raunala.
Rauna opseg i
povrinu geometrijskih
oblika sastavljenih od
osnovnih geometrijskih
likova.
Bira strategije za
izraunavanje opsega i
povrine u rjeavanju
i iz stvarnoga ivota.

Dokazati tvrdnju da je zbroj mjera kutova u trokutu 180 , a u etverokutu 360 . Izraunavati veliinu nepoznatoga kuta koristei se poznatim svojstvima kutova i stranica trokuta te
kutova, stranica i dijagonala etverokuta (u kutnim stupnjevima, minutama).
1. razina: Povrine likova obvezatno treba povezivati s prikazom u kvadratnoj mrei.
2. razina: Prema procjeni predmetnoga uitelja trokut moe biti samo pravokutni, a paralelogram samo pravokutnik.
Uenicima zadavati problemske situacije izraunavanja opsega i povrine koje se tiu problema iz svakodnevice. Isto tako traiti od uenika da sami pronalaze model iz stvarnosti koji
bi im posluio za primjenu izraunavanja opsega i povrine. Prije izrauna procjenjivati veliine kad je god mogue.
17.
D. 6. 3
RAUNA POSTOTNI
IZNOS ZADANE OSNOVNE
VRIJEDNOSTI.
Povezuje postotak, osnovnu vrijednost i

postotni iznos u problemskoj situaciji.
Rauna postotni iznos zadanoga postotka i
osnovne vrijednosti.
Napamet rauna 50 %,
10 %, 100 %, 200 % od
zadane osnovne
vrijednosti.
Rauna postotni iznos

zadane osnovne
vrijednosti.
Rauna postotni iznos

zadane osnovne
vrijednosti u
jednostavnim
problemima pazei na
smislenost rjeenja.
rauna postotni iznos
zadane osnovne
vrijednosti u
problemima iz
stvarnoga ivota.

Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.
Osnovna vrijednost moe biti novani iznos, duljina, masa, skupina djece, zdrava/nezdrava hrana... Stalno se koristiti procjenom i paziti na smislenost rjeenja. Koristiti se depnim
67
raunalom po potrebi. treba raunati PDV zadane osnovne vrijednosti. Preporuke za ostvarivanje ishoda za 1. razinu: osnovna je vrijednost viekratnik broja 100.
18.
D. 6. 4
PRIDRUUJE CIJELE I
POZITIVNE RACIONALNE
BROJEVE TOKAMA
BROJEVNOGA PRAVCA.
Pridruuje cijele i racionalne brojeve

tokama brojevnoga pravca (ishodite,
jedinina duina, jedinina toka,
koordinata toke).
Oitava koordinatu toke, opisuje njezin
poloaj na brojevnome pravcu te
matematiki zapisuje.
Raunski i grafiki odreuje koordinatu
polovita duine u koordinatnome sustavu
na pravcu.
Na brojevnome pravcu
oitava koordinatu
zadane toke u skupu Z
i Q+.
Pozitivne racionalne ili

cijele brojeve
pridruuje tokama na
brojevnome pravcu s
unaprijed odreenom
jedininom duinom.
Samostalno organizira
koordinatni sustav na
pravcu i
pridruuje/oitava
pozitivne razlomke
jednakih nazivnika
tokama pravca.
pridruuje pozitivne
razlomke razliitih
nazivnika tokama
pravca (i obrnuto)
smisleno odabirui
jedininu duinu.

Procjenjivati i odreivati poloaj pozitivnoga racionalnog broja u odnosu na najblie cijele brojeve, smjetati na brojevni pravac pozitivne racionalne brojeve nazivnika manjega od 10
(za 1. i 2. razinu jednakih nazivnika), smjetati na brojevni pravac cijele brojeve +/-10, +/-20, +/-30 itd. te cijele br. +/-100, +/-200 Prije raunanja procijeniti priblinu vrijednost
koordinate polovita duine na brojevnome pravcu.
19.
D. 6. 5
U KOORDINATNOME
SUSTAVU U RAVNINI CRTA
TOKE ZADANE
Istrauje i povezuje svojstva ureenoga

para, koordinata toaka i koordinatnih osi.
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini i
koordinate toaka povezuje s problemskim
situacijama.
Opisuje elemente
koordinatnoga sustava i
oitava toke zadane
cjelobrojnim
koordinatama.
U koordinatnome
sustavu u ravnini crta
toke zadane
cjelobrojnim
koordinatama.
crta likove zadane
tokama s cjelobrojnim
koordinatama.
Crtajui toke zadane

cjelobrojnim
koordinatama, grafiki
rjeava probleme.
CJELOBROJNIM
KOORDINATAMA.
Stvarati likove slike, dopunjavati likove slike s uvjetom osne/centralne simetrije i translacije, ucrtavati podatke iz matematikih, fizikalnih, kemijskih, financijskih situacija.,
prilagoavati odabir jedininih duina na koordinatnim osima prema kontekstu.
Igre: ah, potapanje brodova... Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
20.
E. 6. 1
PRIKAZUJE PODATKE
TABLINO TE LINIJSKIM I
STUPASTIM
DIJAGRAMOM
Prikuplja, razvrstava i prikazuje podatke

tablino, linijskim i stupastim dijagramom
frekvencija.
Rauna aritmetiku sredinu brojeva te
interpretira/zaokruuje smisleno dobiveni
rezultat.
Prikupljene podatke
razvrstava u tablici na
prikladan nain.
Odreuje frekvencije
razvrstanih podataka
potrebne za grafiki
prikaz.
Prikupljene podatke
prikazuje linijskim
dijagramom
frekvencija.
Prikupljene podatke
prikazuje stupastim
dijagramom
frekvencija.
FREKVENCIJA.
68

Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.
Ovaj ishod bilo bi korisno ostvariti analizom stvarnih istraivanja tijekom nekoga razdoblja(natalitet, mortalitet, padaline, zdrava prehrana, tjelesno i mentalno zdravlje, potronja
energije, hrane...). Prikupljati podatke
ke (anketa, pokus, praenje pojava), organizirati podatke te ih prikazivati te analizirati i usporeivati rezultate i o njima raspravljati.
itati podatke iz dvostrukoga linijskog grafa

(gustoa naseljenosti, vodostaj rijeka). Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
69
70

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 7. 1
Prepoznaje elemente postotnoga

rauna: postotak (udio u cjelini),
postotni iznos i osnovnu vrijednost u
problemskoj situaciji.
Rauna nepoznati podatak. Koristi se
postotnim raunom u svakodnevici te
za rjeavanje matematikih problema.
RAUNA POSTOTAK I
PRIMJENJUJE POSTOTNI
RAUN.
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna postotak, po
potrebi uz uporabu
depnoga raunala.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna postotak i
Rauna osnovnu
postotni iznos.
vrijednost utvrujui
smislenost dobivenoga
rjeenja uz
objanjavanje
postupka.
IZNIMNA
Primjenjuje postotni
raun u rjeavanju
problema iz stvarnoga
ivota.
Korelacija s Geografijom, Kemijom i

Biologijom, Hrvatskim jezikom (struni
Vano je postotni raun staviti u kontekst financijske pismenosti koja obuhvaa: poskupljenje, pojeftinjenje, snienja, procjenu realnosti / marketinkoga trika, bruto plaa, neto plaa,
porezi... Takoer izuzetno je vaan kontekst drutvenih dogaanja kao praenje izbora, referenduma, statistikih podataka u dnevnim informacijama. Kritiki prosuivati relevantnost
dobivenih rezultata. Ukazati na relativiziranje postotaka na razliitim uzorcima. Korelacija s Kemijom (raun masenoga i volumnoga udjela).
Primjer: Poveanje osnovice plae 5 %. (raspravljati o rezultatima s obzirom na razliite osnovne vrijednosti).
2.
A. 7. 2
RAUNA KAMATU I
PRIMJENJUJE
JEDNOSTAVNI KAMATNI
RAUN.
Objanjava elemente kamatnoga

rauna: kamatu, kamatnu stopa,
vrijeme, glavnicu.
Stavlja kamatni raun u kontekst
tednje i/ili dugovanja, posudbe,
kredita.
Iz poznatih podataka rauna nepoznati
element kamatnoga rauna.
Uoava razliku kamatne stope pri
tednji i kreditu.
Rauna kamatu, po potrebi

uz uporabu depnoga
raunala.
Rauna glavnicu,
kamatnu stopu i
vrijeme.
Samostalno izraunava
elemente kamatnoga
rauna utvrujui
smislenost dobivenoga
rjeenja.
Sigurno i uinkovito
bira strategije za
primjenu
jednostavnoga
kamatnog rauna.

71

Izuzetno je vano da uenici shvate princip tednje i kredita. Takoer je vano da ih se upozna, informativno, sa sloenim kamatnim raunom kojim se koriste banke pri obraunima.
Uenike stavljati u problemsku situaciju dizanja kredita, raunanja odnosa posuenoga i vraenoga novca banci, kupnje stana, automobila, tehnike na kredit. Na taj e nain shvatiti
ozbiljnost uzimanja kredita, planiranja kunoga budeta, razlikovanja potreba i elja. Uputiti ih na kalkulatore na mrenim stranicama banaka.
3.
A. 7. 3
Opisuje znanstveni zapis broja kao
Opisuje znanstveni zapis
Pretvara standardni
Prelazi iz znanstvenoga Primjenjuje znanstveni
umnoak koeficijenta (broj izmeu 1 i
broja.
zapis u znanstveni.
zapisa u standardni i
zapis broja u kontekstu.
OPISUJE I PRIMJENJUJE
10) i potencije s bazom 10.
obrnuto.
ZNANSTVENI ZAPIS
Prepoznaje ga i zapisuje. Primjenjuje
BROJA.
znanstveni zapis u izraavanju jako
malih/velikih veliina.
Korelacija s Geografijom, Fizikom,
Kemijom i Biologijom.
Koristiti se znanstvenim zapisom broja u kontekstu kemije, biologije, geografije, fizike i informatike. Zapisivati mjerene iznose u znanstvenome zapisu.
Povezivati prefikse mjernih jedinica sa zapisom potencije s bazom 10 i cjelobrojnim eksponentom deci 10' , centi 10' , mili 10') , mikro 10'* , nano 10'+ , piko 10' , deka 10 ,
hekto 10 , kilo 10) , mega 10* , giga 10+ , tera 10 .
Preraunavati mjerne jedinice, linearne i kvadratne, koristei se potencijama s bazom 10 i cjelobrojnim eksponentom (1 km = 1000 m = 10) m, 1 m = 0.001 km = 10') km, 40 000
km = 4 10( km, 1 mikrometar = 10'* m = 10') mm).
4.
A. 7. 4
PRIMJENJUJE RAZLIITE
ZAPISE RACIONALNIH
BROJEVA.
Razlikuje i povezuje razliite zapise

Pri rjeavanju problemskih situacija
prilagoava i pretvara jedan oblik u
drugi prema potrebi i smislenosti.
Razlikuje razliite zapise

Samostalno pretvara
racionalne brojeve iz
jednoga zapisa u drugi.
Odabire pogodnu vrstu

zapisa racionalnoga
broja pri rjeavanju
zadataka.
Bira strategije za
rjeavanje sloenijih
matematikih izraza u
skupu racionalnih
brojeva.

Prijelaz iz jednoga oblika u drugi uenik moe raditi napamet ili pismeno. Treba poticati uenika da dekadske razlomke, decimalne brojeve i postotke meusobno pretvara napamet.
Takoer ga treba poticati da barata napamet s polovinama, etvrtinama, petinama, dvadesetinama i pedesetinama u svim oblicima zapisa. U numerikim zadacima s racionalnim
brojevima razliitih zapisa svoditi sve brojeve na isti oblik. Naglasiti da neke razlomke nije korisno pretvarati u decimalne jer imaju beskonano mnogo decimala, npr. 1/3.
5.
A. 7. 5
PRIMJENJUJE
USPOREIVANJE
RACIONALNIH BROJEVA.
ita, zapisuje i tumai znakove <, >, , ,

=, pri usporeivanju pozitivnih i
negativnih te dvaju negativnih
racionalnih brojeva. Racionalne brojeve
usporeuje na razliite naine.
Spretno odabire prikladni zapis u
kontekstu.
Usporeuje dva racionalna

broja istovrsnoga zapisa uz
obrazloenje.
Usporeuje dva
racionalna broja
zapisana u razliitome
obliku.
Reda po veliini vie

racionalnih brojeva bez
obzira na oblik u
kojemu su prikazani,
koristei se
matematikim
zapisom.
Primjenjuje
usporeivanje
racionalnih brojeva pri
rjeavanju problema.
72

Odreivati nepoznati brojnik/nazivnik razlomka jednakoga zadanomu razlomku. Ukljuiti zadatke sa zaokruivanjem i procjenom p
pogreke
ogreke zaokruivanja. Oitavati racionalne brojeve
na brojevnome pravcu u kontekstu (prikaz temperatura mjerenih digitalnim termom
termometrom,
etrom, rezultati u trkakim disciplinama...). Zapisivati skup pomou zadanih svojstava.
Dvostrane/uklijetene nejednakosti dobar su spoj usporeivanja racionalnih brojeva i prikazivanja rjeenja presjekom skupova i/ili
ili na brojevnome pravcu. Npr. Odredi
O
sve x e Z, -2.5 <
x 3.1, x = -2, -1, 0, 1, 2, 3.
Odredi sve x Q ,-2.5 < x 3.1

Odredi sve cijele brojeve x za koje vrijedi: x > 3, x {4,5,....}
6.
A. 7. 6
Zbraja, oduzima, mnoi i dijeli

Rauna vrijednost
Samostalno rauna
Sigurno i uinkovito
Snalaljivo rauna
racionalne brojeve primjenjujui
jednostavnoga brojevnog
vrijednost
rauna vrijednost
sloeniji brojevni izraz
RAUNA S RACIONALNIM svojstva raunskih operacija.
izraza.
jednostavnoga
sloenijega brojevnog
BROJEVIMA.
Pojednostavnjuje sloeni dvojni
brojevnog izraza.
izraza.
raunskih operacija.
razlomak.
Rauna vrijednosti algebarskih izraza
uvrtavanjem nepoznanice.
Primjer jednostavnijega bojevnog izraza: 1. razina a + b, c d, b c, a : c, 2. razina a + b (c + d), a + b c, a b : c, a b c, a : b : c.
Primjer sloenijega brojevnog izraza: a b [c : d (e f g) + h] + i : j.
Povezati recipronost broja
oja 10 s potencijom baze 10 i negativnim eksponentom. Snalaljivo mnoiti koristei se svojstvima mnoenja, dijeliti pismeno i depnim raunalom uz
procjenu kad je god mogue. Raunati aritmetiku sredinu vie podataka (temperature, ocjene...). Ukljui
Ukljuiti zadatke s mjernim jedinicama,, izraunavati vrijednosti algebarskih izraza
uvrtavanjem nepoznanice (4 a, a a, a = 5/6 cm; 2a + 2b, 3a + 4b c, a b, a, b, c iz skupa Q).
7.
A. 7. 7
RAUNA S KVADRATIMA
BROJEVA.
Definira kvadrat racionalnoga broja kao

pozitivni racionalni broj nastao
umnokom racionalnoga broja samoga
sa sobom.
Prepoznaje i nabraja kvadrate
vadrate prirodnih
brojeva do 20. Kvadrira umnoak i
kolinik koristei se pravilima ili bez
njih. Procjenjuje pribline
ine vrijednosti
kvadrata decimalnih brojeva.
Povezuje pojam kvadrata s

umnokom racionalnoga
broja sa samim sobom.
Rauna kvadrat
racionalnoga broja, po
potrebi pomou
depnoga raunala.
Kvadrira umnoak i
kolinik koristei se
pravilima ili bez njih.
Rauna sloenije izraze

s kvadratima brojeva uz
objanjavanje
postupka.
73

Poticati kvadriranje racionalnih brojeva primjenom pravila za kvadriranje umnoka i kolinika (342 = 22 172, 0.25, 1.44, 0.0144). Moe se postaviti i pitanje: Koji broj kvadriran daje
zadani broj? Ako je broj sloeniji, koristiti se rastavom na proste faktore ili depnim raunalom. To je zapravo korjenovanje, ali to ne treba spominjati. Primjenom kvadriranja
umnoka i kolinika mogu se kvadrirati razlomci i umnoci sastavljeni od koeficijenta i varijable.
.
Primjer : 2 , -/0 , -)/0 . Raunati povrine kvadrata i kruga kojima su stranice, tj. polumjeri, uveani ili umanjeni n puta.
8.
A. 7. 8
PRIMJENJUJE RAUNANJE
S RACIONALNIM
BROJEVIMA.
Ovaj ishod osigurava rjeavanje

problema na svim razinama usvojenosti,
a ostvaruje se ishodima domene A.
situacijama.
problema.
problema.
Bira strategije za

Kemijom i Biologijom,
Opisivati nain rjeavanja problema, usporeivati razliite naine rjeavanja, smisleno zaokruivati rjeenje, utvrivati smislenost rjeenja, raspravljati o utjecaju promjene
uvjeta/parametara na rjeenje problema. Rjeavati zadatke povezane s potronjom energije, iskoristivou/bacanjem hrane, odlaganjem otpada, raunanjem s novcem Ukljuiti i
rjeavanje mozgalica, osmosmjerki, krialjki, zadataka sa ibicama, integrama, zadataka nizanja te svih vrsta problema koji potiu razvoj logikoga miljenja i zakljuivanja. koristiti se
interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i svim dostupnim digitalnim materijalima.
9.
B. 7. 1
Pojednostavnjuje algebarske izraze u

Zbraja i oduzima istoimene Mnoi dva monoma te
Faktorizira izraze do
Sigurno i uinkovito
skupu Q zbrajanjem/oduzimanjem
algebarske izraze.
monom i binom.
umnoka monoma i
bira strategije za
RAUNA S ALGEBARSKIM
istoimenih vrijednosti razliitoga
binoma i mnoi binom
rjeavanje sloenih
IZRAZIMA U Q.
iznosa, mnoenjem/dijeljenjem,
binomom.
algebarskih izraza.
primjenjujui svojstva raunskih
operacija (komutativnosti,
asocijativnost, distributivnost). Mnoi
monom binomom i binom binomom.
Potovati naelo postupnosti i raunati s algebarskim izrazima u skupu N pa Z i konano Q. Uenike podsjetiti na isputanje oznake za mnoenje u monomu s koeficijentom. Primarno
je u uenicima poticati raunanje s algebarskim izrazima koristei se svojstvima raunskih operacija.
Iako se mogu zadati kvadrat binoma i razlika kvadrata, nije predvieno koristiti se gotovom formulom.
) )
( (
Primjeri: 7 %, 0.5 %, 6% 2 3 %, 7 % 2 %, 0.5 , %
74
3
1
3
4
3 6 , , 6 3
8%5 , 0.01 3&2
3
%5 , 2 3 1 & 5 + 2
4
4
7
5
3 6%3 + 6%, 3 + 6%3 + 6%, 3 6%3
6%
Zbrajanje/oduzimanje istoimenih monoma priprema je za pojednostavnjivanje algebarskih izraza te rjeavanje problemskih situac
situacija koje su
u zadane opim brojevima i jednadbama.
Mnoenje/dijeljenje monoma bit e korisno pri pojednostavnjivanju algebarskih izraza. To se moe prikazati i geometrijski. Zb
Zbrajati/oduzimati
rajati/oduzimati nanoenjem duina, a povrine
izraunavati zbrajanjem/oduzimanjem.
10.
B. 7. 2
LINEARNU JEDNADBU.
Rjeava ve postavljenu jednadbu i

provjerava rjeenja.
Izraunava mjere nepoznatih
geometrijskih veliina (duljine stranica
trokuta, paralelograma i mnogokuta,
visina, polumjer). Za rjeavanje
problemske situacije postavlja
jednadbu i rjeava je vodei rauna o
smislenosti dobivenoga rjeenja.
Izraava veliinu iz jednostavne linearne
jednadbe ax = b koristei se vezom
Jednadbu oblika
+ = 0 rjeava
vezom meu raunskim
operacijama u skupu Q.
Sloeniju linearnu
jednadbu svodi na
oblik + = 0 i
rjeava uz provjeru.
Za jednostavnu
zapisuje linearnu
jednadbu.
Linearnom jednadbom
modelira problem koji
rjeava.

Kemijom i Biologijom
Nije potrebno zadavati komplicirane jednadbe,
be, naglasak je na oblikovanju jednadbi iz zadanoga problema i njihovu rjeavanju uz provjeru smislenosti rjeenja te raspravi
raspra o rjeenju.
Pri odabiru jednadbi potrebno je rjeavati i jednadbe koje nemaju rjeenja ili su rjeive za svaki racionalni broj i raspraviti o njima. Izraavati veliinu iz jednostavne jednadbe, npr:
75
ax = b, a = b/x, x = b/a koristei se vezom izmeu raunskih operacija (priprema za biologiju, kemiju i fiziku).
11.
B. 7. 3
PRIMJENJUJE
PROPORCIONALNOST I
OBRNUTU
PROPORCIONALNOST.
U situacijama iz svakodnevice
prepoznaje i objanjava (obrnutu)
proporcionalnost. Odreuje i tumai
koeficijent (obrnute) proporcionalnosti.
Povezuje koeficijent proporcionalnosti
s omjerom dviju proporcionalnih
veliina. Koristi se svojstvima (obrnute)
proporcionalnosti za rjeavanje
problema.
Preispituje smislenost rjeenja u svim
problemima.
(Obrnutom) proporcionalnou
modelira i rjeava probleme u
geografskome, fizikalnome ili
kemijskome kontekstu.
Prepoznaje i razlikuje
proporcionalne i obrnuto
proporcionalne veliine.
Primjenjuje
proporcionalnost i
obrnutu
proporcionalnost u
problemskim
situacijama.
Primjenjuje
proporcionalnost i
obrnutu
proporcionalnost u
problemskim
situacijama.
Modelira
proporcionalnou i
obrnutom
proporcionalnou
problem koji rjeava.

Kemijom, Biologijom i Hrvatskim
jezikom (struni tekstovi).
Probleme koje rjeavamo koristei se svojstvima proporcionalnosti / obrnute proporcionalnosti treba usmjeriti k odreivanju koeficijenta proporcionalnosti / obrnute
proporcionalnosti uz tumaenje njegova znaenja. Povezivati i iskazivati koeficijent proporcionalnosti kao omjer dviju proporcionalnih veliina (5 kn / kg = 5 kn : 1 kg, mjerilo karte 1
cm : 5 km, 60 km/h = 60 km : 1 h ). Takoer je potrebno raspravljati o smislenost rjeenja zadatka.
Koliko stoji 3 kg jabuka ako 8 kg stoji 20 kn?
Pod je prekriven s 450 ploica dimenzije 20 x 20. Gazdarica ih je poeljela zamijeniti ploicama dimenzije 30 x 30. Koliko e paketa novih ploica morati kupiti ako ih jedan paket
sadrava 15?
Proporcionalnost u fizici: npr. opruga, put i vrijeme, put i brzina, masa i volumen, masa i gustoa Obrnuta proporcionalnost: zakon opruge, moment sile, gustoa i volumen, brzina i
vrijeme
U kemiji raun masenoga udjela, volumnoga udjela, gustoa.
76
12.
B. 7. 4
TABLINO, GRAFIKI I
FORMULOM PRIKAZUJE
LINEARNU OVISNOST.
Prepoznaje i objanjava linearnu

ovisnost veliina iz svakodnevice.
Oblikuje tablicu linearno zavisnih
podataka.
Zapisuje linearnu ovisnost formulom.
Prikazuje linearnu ovisnost grafiki u
pravokutnome koordinatnom sustavu u
ravnini. Opisuje zavisne/nezavisne
veliine te odreuje to ih povezuje (na
grafu, u tablici, raunski).
Linearnom ovisnou modelira i rjeava
probleme.
Korelacija s Informatikom i Fizikom.
Navodi primjer linearne

ovisnosti iz stvarnoga
ivota.
Tablino i grafiki
prikazuje linearnu
ovisnost uz
objanjenje.
Iz zadanih podataka
uoava zavisne veliina
i zapisuje formulu
linearne ovisnosti
(% = + ).
Modelira linearnom
ovisnou problem koji
rjeava.

Primjeri linearne ovisnosti: proporcionalnost, iznosi telefonskih rauna, s-t dijagrami, gustoa... Naglasak je na prouavanju meusobno zavisnih veliina, na prevoenju uoene
situacije linearne ovisnosti u algebarski zapis jednadbu, tumaenju grafa linearne ovisnosti. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
13.
C. 7. 1
KONSTRUIRA PRAVILNE
MNOGOKUTE I KORISTI SE
NJIMA PRI STVARANJU
SLOENIJIH
GEOMETRIJSKIH MOTIVA.
Prepoznaje mnogokute u okruenju.

Opisuje mnogokut (stranice, unutarnje i
vanjske kutove, dijagonale, sredinji kut
pravilnoga mnogokuta). Razlikuje
pravilne i nepravilne mnogokute,
konveksne i nekonveksne.
Konstruira pravilne mnogokute.
Pronalazi i opisuje particije (trokut,
paralelogram) nepravilnoga mnogokuta
te ga crta/skicira.
Prepoznaje vrstu
mnogokuta iz predloka i
opisuje njegove elemente
(stranice, kutovi,
dijagonale).
Konstruira pravilne
mnogokute s tri, etiri
ili est vrhova koristei
se matematikim
oznaavanjem.
konstruira pravilni
mnogokut koristei se
karakteristinim
trokutom.
Stvara sloenije
geometrijske motive i
uzorke iz
svakodnevnoga okruja
i umjetnosti koristei
se konstrukcijama
pravilnih mnogokuta.

Cilj je osposobiti uenika da motiv koji se temelji na mnogokutu zna opisati, analizirati i rekonstruirati crteom/konstrukcijom. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne
digitalne materijale. Rjeavati primjerene kombinatorne zadatke. Istraiti povijesne crtice povezane s arhitekturom i likovnom umjetnou.
77
14.
D. 7. 1
Crta brojevni pravac (koordinatna os,

Na brojevnome pravcu
Racionalne brojeve
Samostalno organizira
ishodite, jedinina toka i jedinina
oitava koordinatu zadane
pridruuje tokama na
koordinatni sustav na
pridruuje racionalne
PRIDRUUJE RACIONALNE duina). Crta i oitava toku pomou
toke.
brojevnome pravcu s
pravcu i
brojeve tokama pravca
BROJEVE TOKAMA
njezine koordinate. Raunski i grafiki
unaprijed odreenom
pridruuje/oitava
(i obrnuto) smisleno
PRAVCA.
odreuje koordinatu polovita duine u
jedininom duinom.
racionalne brojeve
odabirui jedininu
koordinatnome sustavu na pravcu.
tokama pravca.
duinu.
Uenicima zadavati takve koordinate toaka da moraju prilagoavati jedininu duinu, manipulirati s njom kako bi mogli sve to
toke nacrtati i procjenjivati poloaj toke prema zadanoj
racionalnoj koordinati. Prikazati skupinu podataka u koordinatnome sustavu na pravcu (godine, udaljenosti, temperatura vreli
vrelita, ledita).
Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i svim dostupnim digitalnim materijalima.
15.
D. 7. 2
Crta i opisuje koordinatni sustav u
Oitava/ucrtava toke u
Oitava/ucrtava toke
ravnini x0y, imenuje osi (apscisa,
pravokutnome
u pravokutnome
U KOORDINATNOME
ordinata) i definira njegovu odreenost
koordinatnom sustavu u
koordinatnom sustavu
SUSTAVU U RAVNINI CRTA
ishoditem i jedininim duinama.
ravnini zadane
u ravnini zadane
TOKE I PRESLIKAVA IH
Crta i oitava toke pomou njihovih
cjelobrojnim
racionalnim
OSNOM/CENTRALNOM
koordinata zadanih u obliku ureenoga
koordinatama.
koordinatama.
SIMETRIJOM I
para racionalnih brojeva.
TRANSLACIJOM.
Crta geometrijske
metrijske oblike odreene
pomou koordinata toaka koje ih
odreuju. Raunski ili grafiki odreuje
koordinate polovita duine u
koordinatnome sustavu u ravnini.
U pravokutnome
u ravnini crta lik
pomou koordinata
toaka koje ga
g
odreuju.
Stvara transformirane
slike (osna i centralna
simetrija, translacija).

Vano je da se uenici naue snalaziti u koordinatnome sustavu u ravnini. Crtanje i oitav
oitavanje toaka staviti u kontekst da ne budu sami sebi svrhom. Crtanje i nadopunjavanje likova i
njihovih osno/centralno simetrinih
nih i translatiranih slika odli
odlina je vjeba za prouavanje svojstava koordinata toaka
aka s obzirom na kvadrant/os kojemu pripada. Odabir jedininih
duina na koordinatnim osima prilagoavati kontekstu.
Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i svim dostupnim digitalnim materijalima.
78
16.
D. 7. 3
Izraunava opseg i povrinu nacrtanih

Prepoznaje i zapisuje
Rauna opseg i
Bira strategije za
trokuta i etverokuta, pravilnih i
opseg i povrinu
rauna opseg i povrinu povrinu geometrijskih izraunavanje opsega i
RAUNA I PRIMJENJUJE
nepravilnih mnogokuta.
nacrtanoga mnogokuta u
mnogokuta, po potrebi
povrine mnogokuta u
OPSEG I POVRINU
Izraunava povrinu i opseg nepravilnih kvadratnoj mrei.
uz uporabu depnoga
mnogokuta.
MNOGOKUTA.
i pravilnih mnogokuta koji predstavljaju
raunala.
geometrije i stvarnoga
tlocrt/nacrt/bokocrt.
ivota.
Korelacija s Fizikom i Kemijom.
Uenicima zadavati problemske situacije izraunavanja opsega i povrine koje se tiu problema iz svakodnevice. Traiti od uenika da sami pronalaze model iz okruja koji bi im
posluio za primjenu izraunavanja opsega i povrine. Prije izrauna procjenjivati veliine kad je god mogue. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne
materijale.
17.
D. 7. 4
Izraunava povrinu i opseg kruga i
Rauna opseg i povrinu
Rauna opseg i
Bira strategije za
njegovih dijelova u stvarnim i
kruga, po potrebi uz
rauna opseg i povrinu povrinu geometrijskih izraunavanje opsega i
RAUNA I PRIMJENJUJE
modeliranim situacijama.
uporabu depnoga
kruga i njegovih
povrine kruga i
OPSEG I POVRINU KRUGA Objanjava ulogu i svojstva broja 6.
raunala.
dijelova.
krugova i njegovih
njegovih dijelova u
I NJEGOVIH DIJELOVA.
dijelova.
geometrije i stvarnoga
ivota.
Provesti pokus/istraivanje za utvrivanje odnosa izmeu opsega kruga i njegova promjera. Provesti pokus/istraivanje za utvrivanje odnosa izmeu povrine kruga i duljine
polumjera na kvadrat. Provesti pokus/istraivanje za utvrivanje aproksimacije povrine kruga povrinom mnogokuta s n stranica. U izraunima se koristiti aproksimacijama 3.14 i
22/7. Zadavati zadatke povezane s okrujem, poticati uenike da oblikuju crtee sastavljene od raznolikih likova te da raunaju njihove opsege i povrine. Prije izrauna treba
procjenjivati veliine kad je god mogue. Raunati povrinu krunoga isjeka i duljinu krunoga luka iskljuivo primjenom proporcionalnosti. Primjeri su projektnih zadataka: opsezi i
povrine staza, cvijetnjaka, kolskoga dvorita, sedmerca u rukometnome igralitu...
Istraiti povijesne crtice o broju 6. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
18.
D. 7. 5
ODABIRE I PRERAUNAVA
POGODNE MJERNE
JEDINICE.
Poznaje mjerne jedinice za duljinu,

masu, vrijeme, volumen tekuinu,
povrinu, temperaturu, kut, srednju
brzinu.
Preraunava mjerne jedinice u
kontekstu.
Preraunava mjerne
jedinice za duljinu, masu,
vrijeme, volumen
tekuinu, povrinu i kut.
preraunava mjerne
jedinice (temperaturu,
srednju brzinu), po
potrebi uz uporabu
depnoga raunala.
Preraunava mjerne
jednostavnijih
problema.
Odabire pogodnu
mjernu jedinicu pri
matematike i drugih
podruja.

Kemijom, Biologijom i Hrvatskim
jezikom (struni tekstovi).
79

U preraunavanju bi se trebalo koristiti znaenjem prefiksa mjernih jedinica (deci, centi, mili, mikro, nano, piko, deka, hekto, kilo, mega, giga, tera). Sloene mjerne jedinice
preraunavati postupno. Temperaturu preraunavati iz Celzijevih stupnjeva u Kelvine i Fahrenheite. Duljinu iz kilometara pretvarati u milje i obrnuto.
19.
E. 7. 1
ORGANIZIRA I ANALIZIRA
PODATKE PRIKAZANE
DIJAGRAMOM RELATIVNIH
FREKVENCIJA.
Prepoznaje obiljeja skupa objekata,

prikuplja podatke o njima, organizira ih
tablino, odreuje frekvenciju i
relativnu frekvenciju podataka.
Rauna aritmetiku sredinu prikupljenih
podataka.
Crta dijagrame relativnih frekvencija te
kruni dijagram relativnih frekvencija.
Analizira rezultate i raspravlja o njima.
Interpretira podatke
prikazane na razliite
naine.
Organizira i izraunava
relativnu frekvenciju
prikupljenih podataka.
Crta stupasti i kruni

dijagram relativnih
frekvencija.
Donosi odluke na
osnovi analiziranih
podataka.

Kemijom, Biologijom, Hrvatskim
jezikom (struni tekstovi),
Poduzetnitvo, Osobni i socijalni razvoj
i Zdravlje.
Ovaj bi ishod bilo korisno ostvariti analizom stvarnih istraivanja tijekom nekog razdoblja (natalitet, mortalitet, padaline, zdrava prehrana, tjelesno i mentalno zdravlje, potronja
energije, hrane, zastupljenost sredstava ovisnosti meu mladima...) Aktivnosti: prikupljanje relevantnih podataka, odabir grafikoga prikaza, prilagodba y-osi ako se podaci ele
istaknuti ili umanjiti. Donositi odluke i zakljuke nakon istraivanja. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
80
81

RB
ISHOD
1.
A. 8. 1
2.
A. 8. 2
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna vrijednost
drugoga korijena
nenegativnoga
racionalnog broja, uz
objanjavanje pojma
korijena, po potrebi uz
uporabu depnoga
raunala.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Procjenjuje cjelobrojni
Korjenuje umnoak i
dio vrijednosti drugoga kolinik koristei se
korijena.
pravilima ili bez njih.
IZNIMNA
Objanjava da svaki nenegativan racionalan
Rauna izraze s
broj ima jedinstven nenegativni racionalni
RAUNA IZRAZE S
korijenima uz
korijen iji je kvadrat poetni racionalni broj.
KORIJENIMA.
objanjavanje
Korjenuje napamet racionalne brojeve koji se
postupka.
mogu zapisati kao razlomci s potpunim
kvadratom brojeva do 20 u brojniku i
nazivniku.
Procjenjuje korijen bilo kojega nenegativnog
racionalnog broja, koji nije potpun kvadrat
odreujui njegov cjelobrojni dio uz
objanjenje.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Definirati da svaki nenegativan racionalan broj ima jedinstven nenegativan racionalan korijen iji je kvadrat poetni racionalni broj.
Definira potenciju s prirodnom bazom i
Prepoznaje zapis
Izraunava vrijednost
Mnoi i dijeli potencije
Argumentira uoeno
cjelobrojnim eksponentom. Opisuje dijelove
potencije kao umnoak potencije s prirodnom
jednakih prirodnih baza pravilo raunanja s
RAUNA S
potencije (baza i eksponent) i njihova
jednakih faktora.
bazom i nenegativnim
i nenegativnim
potencijama s
POTENCIJAMA S
znaenja. Rauna potencije s bazom do 10 uz
cjelobrojnim
cjelobrojnim
prirodnom bazom i
PRIRODNOM BAZOM I
objanjenje postupka.
eksponentom, po
eksponentom potencira nenegativnim
NENEGATIVNIM
Pri mnoenju, dijeljenju i potenciranju
potrebi uz uporabu
potenciju.
cjelobrojnim
CJELOBROJNIM
potencija s istom bazom objanjava postupak
depnoga raunala.
eksponentom.
EKSPONENTOM.
koji primjenjuje.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Potraiti primjere u kojima se potencija prirodne baze pojavljuje u biologiji, fizici, kemiji, astronomiji, igrama (ah, zrna ita).
Ti se primjeri mogu dati i kao motivacija ili uvod u problematiku i u zadacima za primjenu. Istraiti povijesne crtice povezane s potencijom.
Rjeavati primjerene kombinatorne zadatke.
82
3.
A. 8. 3
PREPOZNAJE ODNOSE
MEU SKUPOVIMA N,
Z, Q, I I R TE
RASPRAVLJA O
PRIPADNOSTI RJEENJA
JEDNADBE SKUPU
Imenuje, opisuje i matematiki zapisuje

skupove brojeva N, Z, Q, I i R i njihove odnose
(podskup, presjek, komplement).
Navodi karakteristine primjere brojeva iz
pojedinoga skupa, presjeka skupova ili
njegova komplementa. Odreuje pripadnost
broja skupu. Prikazuje odnose meu
skupovima Vennovim dijagramom.
Razlikuje racionalne od
iracionalnih brojeva i
prepoznaje odnose
meu skupovima N, Z,
Q, I i R.
Razlikujui vrste
decimalnih zapisa
racionalnih brojeva,
pretvara decimalni
zapis u zapis razlomka i
obrnuto, po potrebi uz
uporabu depnoga
raunala.
Odreuje pripadnost
rjeenja jednostavnije
jednadbe skupu
brojeva.
Raspravlja o rjeenju
linearne jednadbe s
obzirom na pripadnost
skupu brojeva.
BROJEVA.
Preporueni sadraj: Istraivanje veze izmeu

nazivnika racionalnoga broja (rastava na
proste faktore) i decimalnoga zapisa (konani,
isto periodiki i mjeovito periodiki
decimalni broj).
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Prouavati uestalost pojavljivanja pojedine vrste brojeva u svakodnevnome ivotu, u matematikim i geometrijskim problemima te
problemima iz drugih nastavnih podruja (projektna nastava: razlomci u glazbi, zlatni rez u likovnoj umjetnosti, arhitekturi, ljudskome tijelu...). Jednadbe bi trebale biti jednostavne
jer je naglasak na odreivanju pripadnosti rjeenja skupu. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
4.
A. 8. 4
PRERAUNAVA I
PRIKAZUJE MJERNE
JEDINICE
ZNANSTVENIM
Primjenjuje znanstveni zapis u izraavanju

jako malih / velikih dimenzija te u
preraunavanju mjernih jedinica.
Primjenjuje mnoenje i dijeljenje potencija s
istom bazom za preraunavanje i
prilagoavanje znanstvenoga zapisa.
Opisuje mjernu
jedinicu zadanu u
znanstvenome zapisu.
ZAPISOM.
Preraunava i prikazuje
jednostavne mjerne
jedinice (duljina,
povrina, volumen)
koristei se
znanstvenim zapisom
broja.
Preraunava i prikazuje
sloene mjerne jedinice
(km/h, m/s, g/cm3, kg/
m3, stanovnika/km2)
koristei se
znanstvenim zapisom
broja.
sa znanstvenim
zapisom u rjeavanju
problema iz
matematike i drugih
podruja.
Korelacija s Geografijom, Fizikom, Kemijom,

Biologijom i Informatikom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Zadavati zadatke u kontekstu u kojemu treba mnoiti/dijeliti potencije istih baza.
Primjer: Zvijezda Antares poznata je pod imenom Crveni div. Njezin promjer iznosi 7.63 107 89. Promjer Sunca iznosi 1.392 10* 89. Koliko bi puta Sunce moglo stati u zvijezdu
Antares?
5.
A. 8. 5
PRIMJENJUJE
RAUNANJE S REALNIM
BROJEVIMA.
Ovaj ishod osigurava rjeavanje problema na

svim razinama usvojenosti, a ostvaruje se
ishodima domene A.
Problemi ukljuuju raunanje u skupu realnih
brojeva.
u jednostavnim
problema.
problema.
Bira strategije za
83

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Opisivati nain rjeavanja problema, usporeivati razliite naine rjeavanja, smisleno zaokruivati rjeenje, utvrivati smislenost rjeenja,
raspravljati o utjecaju promjene uvjeta/parametara na rjeenje problema. Rjeavati zadatke povezane s potronjom energije, iskoristivou/bacanjem hrane, odlaganjem otpada,
raunanjem s novcem Ukljuiti i rjeavanje mogalica, osmosmjerki, krialjki, zadataka sa ibicama, integrama, zadataka nizanja te svih vrsta problema koji potiu razvoj logikoga
miljenja i zakljuivanja. Koristiti se interaktivnim igricama, raunalnim programom dinamine geometrije i svim dostupnim digitalnim materijalima ako za to postoje uvjeti.
6.
B. 8. 1
RAUNA S
ALGEBARSKIM
IZRAZIMA U R.
Pojednostavnjuje algebarske izraze u skupu R

zbrajanjem/oduzimanjem istoimenih,
mnoenjem/dijeljenjem, primjenjujui
svojstva raunskih operacija (komutativnost,
asocijativnost, distributivnost).
Zbraja i oduzima
algebarske izraze te
mnoi monom
monomom i monom
binomom.
Mnoi binom binomom

primjenjujui formulu
ili bez nje.
Izluuje zajedniki
faktor u algebarskome
izrazu.
Sigurno i uinkovito
rauna s algebarskim
izrazima.

Treba potovati naelo postupnosti i raunati s algebarskim izrazima u skupu N, Z, Q i konano R. Primarno je u uenicima poticati raunanje s algebarskim izrazima koristei se
svojstvima raunskih operacija.
& % %, + % + %, % %,
7.
B. 8. 2
ODREUJE NEPOZNATI
LAN RAZMJERA.
% : ; % , , , :, ; <, =, > ?
Opisuje razmjer (proporciju) kao jednakost

dvaju ekvivalentnih omjera.
Razlikuje vanjske i unutarnje lanove
razmjera te izraunava bilo koji nepoznati lan
razmjera u R. Primjenjuje razmjer u
rjeavanju problema iz matematike, drugih
podruja i stvarnoga ivota.
Odreuje nepoznati
lan jednostavnoga
razmjera.
Odreuje nepoznati
lan sloenijega
razmjera.
Primjenjuje razmjer u
problema.
Primjenjuje razmjer u
matematike, drugih
podruja i stvarnoga
ivota.
Korelacija s Geografijom, Fizikom, Kemijom i

Biologijom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Razmjer samo u uvodnome dijelu rjeavati izvan konteksta. Puno vie vremena utroiti za rjeavanje problema u kontekstu, primjenu i
modeliranje u matematikim problemima (geometrija), problemima povezanim s drugim podrujima uenja (geografija, fizika, kemija, likovna umjetnost...). U geografiji se uenici
slue mjerilom karte. Primjeri projektnih zadataka: raunanje stvarne udaljenosti, visine objekata, razmjer u arhitekturi i umjetnosti, istraivanje proporcija u prirodi, zlatni rez Rabiti
programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
84
8.
B. 8. 3
Modelira jednadbu iz problema, rjeava je i

Jednadbu oblika
Sloeniju linearnu
Za jednostavnu
Linearnom jednadbom
provjerava smislenost rjeenja. Izraava
+ = 0 rjeava
jednadbu svodi na
problemsku situaciju u
u skupu R modelira
RJEAVA I PRIMJENJUJE veliinu iz jednostavne linearne jednadbe
vezom izmeu
oblik + = 0 i
skupu R zapisuje
problem koji rjeava.
LINEARNU JEDNADBU. = koristei se vezom izmeu raunskih
raunskih operacija u
rjeava je u skupu R uz
linearnu jednadbu.
operacija.
skupu R.
provjeru.
Biologijom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Nije potrebno zadavati komplicirane jednadbe, naglasak je na oblikovanju jednadbi iz zadanoga problema i njihovu rjeavanju uz provjeru
smislenosti rjeenja te raspravu o rjeenju. Pri odabiru jednadbi potrebno je zadati i jednadbe koje nemaju rjeenja ili su rjeive za svaki racionalni broj i o njima raspravljati.
Povezati s ishodom D. 8. 2.
9.
B. 8. 4
10.
B. 8. 5
Analizira rjeenje sustava te ga uvrtavanjem

Rjeava jednostavan
Rjeava sustav birajui
Primjenjuje sustav za
Sustavom modelira
dobivenih vrijednosti provjerava.
sustav zadanom
odgovarajuu metodu
rjeavanje
problem koji rjeava
RJEAVA I PRIMJENJUJE U zadanim problemima prepoznaje
metodom (supstitucije
uz provjeravanje
jednostavnijih
provjeravajui
SUSTAV DVIJU
mogunost rjeavanja sustavom dviju
i/ili metodom
ispravnosti dobivenoga problemskih situacija u smislenost rjeenja.
LINEARNIH JEDNADBI
linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama.
suprotnih
rjeenja.
matematici i drugim
S DVJEMA
Ako je sustav sloeniji, svodi ga na standardni koeficijenata).
podrujima.
NEPOZNANICAMA.
i rjeava zadanom/proizvoljnom metodom.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Sustav dviju linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama dobro je uvesti predstavljanjem problemske situacije koja je rjeava. Pri provjeri
svakako treba inzistirati na uvrtavanju u obje jednadbe, a pri rjeavanju problemske situacije inzistirati na pismenome odgovoru. Nije potrebno rjeavati glomazne sustave jer se oni
ionako nigdje ne primjenjuju. Koeficijenti su iz skupa R (uglavnom iz skupa Q). Jednostavan sustav podrazumijeva sustav standardnoga oblika s koeficijentima iz skupa Q. Sloeniji
sustav sadrava i zagrade.
Opisuje kvadratnu jednadbu te je razlikuje
Rjeava kvadratne
Rjeava kvadratne
od linearne. Objanjava broj i vrstu dobivenih jednadbe oblika
jednadbe oblika
RJEAVA KVADRATNE
rjeenja kvadratne jednadbe (dva
= , u kojima je a
= , u kojima je a
JEDNADBE
jednostruka, jedno dvostruko). Uoava
potpuni kvadrat.
prirodni broj,
OBLIKA = .
nepostojanje rjeenja u sustavu R.
nepotpuni kvadrat, po
Primjenjuje kvadratnu jednadbu za
potrebi uz uporabu
rjeavanje problemskih situacija pri primjeni
depnoga raunala.
Pitagorinog pouka i njegova obrata.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Rjeavati sljedee oblike kvadratnih jednadbi: = , = , = .
11. C. 8. 1
Razvija prostornu percepciju prenosei
Dopunjava crte
Prostoruno skicira
svojstva tijela u ravninski prikaz. Pritom se
geometrijskoga tijela u
geometrijsko tijelo
CRTA/SKICIRA
koristiti kvadratnom mreom. Crta prostornu
kosoj projekciji prema
(etverostrana prizma)
GEOMETRIJSKO TIJELO
dijagonalu.
predloku.
u kosoj projekciji.
U KOSOJ PROJEKCIJI.
Korelacija s Kemijom, Biologijom i Tehnikom
kulturom.
Rjeava kvadratne
jednadbe oblika
= , u kojima je a
pozitivni racionalni
broj.
Rjeava kvadratne
jednadbe koje se
mogu svesti na oblik
= .
Samostalno i uredno
crta geometrijsko tijelo
(etverostrana prizma i
etverostrana piramida
te valjak i stoac) u
kosoj projekciji.
U kosoj projekciji crta

geometrijske oblike
sloene od prizmi,
piramida, valjaka i
stoaca.
85
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA:: U poetnoj fazi ponuditi nedovrene predloke kosih projekcija u kvadratnoj mrei. U prelaznoj fazi crtati i skicirati u ponuenoj
po
kvadratnoj
mrei. U konanici crtati na praznoj podlozi/papiru. Takoer uenicima dati da crtaju ponueni 3D model kako bi na taj nain bolje uoavali odnose izmeu toaka, pravaca i duina
povezanih s tijelom. Pruiti im mogunost da izrauju skice tijela sloenih od pravilnih etverostranih prizmi i piramida te valjaka i stoaca.. Rabiti programe dinamine geometrije i
sve dostupne digitalne materijale.
12.
C. 8. 2
Prema modelu tijela opisuje plohe koje ga

Prema zadanoj mrei
Odreuje broj vrhova,
Izrauje modele
Analizira prostorne
omeuju i na osnovi toga izrauje
opisuje geometrijsko
bridova i strana
geometrijskih tijela na
oblike sastavljene od
ANALIZIRA I IZRAUJE
skicu/mreu tijela koja e mu biti potrebna za tijelo (etverostranu
geometrijskoga tijela
osnovi njihovih
osnovnih geometrijskih
MODELE I MREE
odreivanje njegova oploja i volumena.
prizmu, piramidu,
(prizma i piramida,
ravninskih prikaza.
tijela uz preciznu
GEOMETRIJSKIH TIJELA.
Promatra tijela koja ga okruuju (prostorije,
valjak i stoac) uz
valjak i stoac) i crta
uporabu
zgrade...) imenuje ih, opisuje, skicira, analizira skiciranje.
njegovu mreu.
matematikoga jezika.
i crta njihove mree.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA:: Osim modela tijela (didaktikih pomagala) potrebno je uenicima pruiti mogunost da prepoznaju, opisuju, skiciraju mree geometrijskih
g
tijela iz svoje okoline te da stvaraju vlastite papirnate modele sloenih geometrijskih tijela.
Projektni zadatak: izraditi modele kue, zanimljive kutije/ambalae, ukrase, Platonova, Arhimedova tijela...
13.
C. 8. 3
KONSTRUKCIJOM
DIJELI DUINU U
ZADANOME OMJERU I
PRIMJENJUJE TALESOV
Primjenom Talesovog pouka o

proporcionalnosti (Paralelni pravci na
krakovima odsijecaju proporcionalne duine)
dijeli duinu na jednake dijelove i tokom u
zadanome omjeru.
*
Konstrukcijom dijeli
duinu na n jednakih
dijelova.
duinu na
proporcionalne dijelove
u omjeru manjemu od
jedan.
duinu u omjeru
veemu od jedan.
Primjenjuje Talesov
pouak za rjeavanje
geometrijskih
problema.
POUAK.
Inzistirati na urednosti i preciznosti konstrukcije/crtea. Potaknuti uenike da primijene pouak za konstruiranje/crtanje uv
uveanih/umanjenih
eanih/umanjenih slika/likova u zadanome omjeru. (Uvesti
pojam slinosti, ali ne izricati pouke o slinosti.) Pronalaziti slinost na objektima i pojavama u okruju, u graditeljstvu, umjetnosti Istraiti povijesne crtice.
86
14.
D. 8. 1
U problemskim/geometrijskim situacijama
Izrie Pitagorin pouak
Rauna duljinu
Rauna nepoznate
Primjenjuje Pitagorin
uoava pravokutni trokut. Objanjava i
i obrazlae ga na
nepoznate stranice
elemente trokuta i
pouak i/ili njegov
PRIMJENJUJE
primjenjuje Pitagorin pouak na pravokutni
ponuenome
pravokutnoga trokuta
etverokuta pomou
obrat u rjeavanju
PITAGORIN POUAK.
trokut, kvadrat, pravokutnik, jednakostranini predloku.
pomou Pitagorinog
Pitagorinog pouka.
problema.
i jednakokrani trokut, romb, paralelogram
pouka.
Preporueni sadraj: Prepoznaje moguu
primjenu obrata Pitagorinog pouka u
ivotnim i matematikim problemskim
situacijama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Ni pouak ni njegov obrat nije potrebno algebarski dokazivati. Poeljno je uenike upoznati s Pitagorinim trojkama i uputiti ih na njihovo
istraivanje. Zadavati zadatke koji se tiu svakodnevice koji se rjeavaju modeliranjem Pitagorinim poukom. Poeljno je istraiti bogatu povijest Pitagorinog pouka te Pitagorinog
ivota. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
Projektni zadatak: Primjena Pitagorinog pouka u graevinarstvu. Analogija za ostale pravilne mnogokute. Spirala drugoga korijena, Pitagorino stablo fraktali.
15.
D. 8. 2
Koristei se mreom tijela, rauna oploje.
Opisuje oploje i
Rauna oploje i
Sigurno rauna oploje
Bira strategije za
Uoava i opisuje elemente tijela i veze meu
volumen nacrtanoga
volumen geometrijskih i volumen valjka i
izraunavanje oploja i
RAUNA I PRIMJENJUJE njima (ukljuujui visinu i izvodnice).
geometrijskog tijela.
tijela (kocka, kvadar,
stoca.
volumena u rjeavanju
OPLOJE I VOLUMEN
Objanjava volumen kao koliinu/mjeru
pravilna etverostrana
prostora koje zauzima tijelo.
prizma i piramida).
i stvarnoga ivota.
Rauna oploje i volumen tijela (tekuina i
plinova) u problemskim situacijama.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Preporuke za ostvarivanje ishoda je da uenici oploje zapisuju algebarski i raunaju ga koristei se mreom zadanoga tijela koju su sami
napravili, a ne da ue formule napamet. Volumen definirati preko broja jedininih kocaka (mm3, cm3, m3). Volumen piramide treba intuitivno objasniti pokusom s tekuinom ili
prezentacijom pomou alata dinamine geometrije. Prije izrauna procjenjivati volumen kad je god mogue. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne
materijale.
16.
D. 8. 3
Crta pravac zadan tablicom i jednadbom.
Provjerava pripadnost
Pravac zadan tablicom
Odreuje jednadbu
Analizira meusobne
Odreuje jednadbu pravca odreenoga
toke pravcu.
ili jednadbom crta u
pravca odreenoga
poloaje pravaca,
PRIKAZUJE PRAVCE I
dvjema tokama ili grafikim prikazom.
pravokutnome
dvjema tokama ili
presjek, usporednost
ANALIZIRA NJIHOVE
Odreuje/oitava koordinate presjeka
grafikim prikazom.
podudaranje u
MEUSOBNE
pravaca. Tumai znaenje
u ravnini.
grafikome prikazu
POLOAJE U
presjeka/usporednosti/podudaranja pravaca u
problemske situacije.
PRAVOKUTNOME
kontekstu zadatka.
KOORDINATNOM
Preporueni sadraj: Primjenjuje meusobne
SUSTAVU U RAVNINI.
poloaje pravaca za tumaenje broja rjeenja
sustava dviju linearnih jednadbi s dvjema
nepoznanicama.
Biologijom.
87
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Prikaz pravca podrazumijeva grafiki i tablini prikaz te prikaz jednadbom. Potaknuti uenika da oitano sjecite pravaca u pravokutnome
koordinatnom sustavu u ravnini raunski provjerava. Prouavati i povezivati algebarski i grafiki odnos izmeu zadanih linearnih ovisnosti (telefonski rauni, s-t, v-t dijagrami,
tednja...) i donositi zakljuke. Tumaiti znaenje presjeka pravaca te pravaca i koordinatnih osi u grafikim prikazima problema. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne
digitalne materijale.
17.
D. 8. 4
Poznaje mjerne jedinice za duljinu, masu,
Preraunava mjerne
Preraunava mjerne
Odabire pogodnu
vrijeme, tekuinu, povrinu, volumen,
jedinice za duljinu,
preraunava mjerne
mjernu jedinicu pri
ODABIRE I
temperaturu, kut, srednju brzinu, gustou,
masu, vrijeme,
jedinice, po potrebi uz
jednostavnijih
rjeavanju sloenijih
PRERAUNAVA
broj stanovnika/km2. Preraunava mjerne
tekuinu, povrinu,
uporabu depnoga
problema.
problema iz
POGODNE MJERNE
jedinice na zahtjev i samostalno u kontekstu
volumen, temperaturu,
raunala.
matematike i drugih
JEDINICE.
zadatka. Veliinu izraava najpogodnijom
kut, srednju brzinu i
podruja.
mjernom jedinicom koja je u skladu s
gustou.
kontekstom i smislom zadatka.
Korelacija s Geografijom, Fizikom, Kemijom,
Biologijom i Hrvatskim jezikom (struni
tekstovi)
Preporuke za ostvarivanje ishoda je da one mjerne jedinice koje ne zna napamet preraunati, pogotovo sloene, preraunava postupno.
18. E. 8. 1
Opisuje vjerojatnost sluajnoga dogaaja kao Prepoznaje
Razlikuje skup
Iz broja povoljnih i
Donosi odluke
broj vei ili jednak 0 (nemogu dogaaj) i
elementarne dogaaje.
povoljnih dogaaja od
moguih dogaaja
raunajui vjerojatnost
RAUNA
manji ili jednak 1 (siguran dogaaj).
skupa moguih
rauna vjerojatnost
u problemima iz
VJEROJATNOST
Procjenjuje i rauna vjerojatnost zadanoga
dogaaja.
dogaaja.
stvarnoga ivota.
DOGAAJA I NA
dogaaja odreivanjem kolinika kardinalnih
OSNOVI NJE DONOSI
brojeva skupa povoljnih ishoda i ukupnoga
ODLUKE.
broja moguih dogaaja.
Ispisuje, prebrojava, izraunava broj elementa
skupa sluajnih dogaaja/povoljnih dogaaja.
Kako je vjerojatnost povezana sa sluajnim dogaajima, najbolje se vjerojatnou baviti pokusima (bacanje kockica, novia, izvlaenje kuglica). Na taj nain uenici aktivno
sudjeluju u pokusu, prikupljaju potrebne podatke, klasificiraju ih, prebrojavaju, odreuju skupove svih i povoljnih dogaaja te raunaju vjerojatnost. S druge strane vjerojatnost mogu
odrediti i prebrojavanjem skupova (varijacije bez ponavljanja i s ponavljanjem, permutacije).
88
19.
E. 8. 2
INTERPRETIRA
PODATKE POVEZANE S
NOVCEM PRIKAZANE
NA RAZLIITE NAINE
TE NA OSNOVI TOGA
DONOSI ODLUKE.
Pomou obrade i analize podataka, njihovih

prikaza i itanja prikaza osnauje svoju
financijsku pismenost koja e mu biti
potrebna u buduemu privatnom i radnom
okruju. Prikuplja stvarne podatke (tiskovine
iz banke povezane s kamatama, kreditima,
tednjom, internetskim bankarstvom,
raspodjelom kunoga budeta, planom
tednje) i prikaze te ih kritiki analizira i
tumai.
Dijagrami mogu biti jednostruki ili viestruki.
povezane s novcem
prikazane razliitim
vrstama dijagrama
frekvencija.
Prikupljene novane
podatke organizira
tablino i crta linijski /
viestruki linijski
dijagram frekvencija.
Izraunava relativnu
frekvenciju i crta
stupasti i kruni
dijagram relativnih
frekvencija skupa
novanih podataka.
Donosi odluke na
osnovi analiziranih
podataka financijske
prirode.
Korelacija s Hrvatskim jezikom (struni

Poduzetnitvo, Osobni i socijalni razvoj i
Zdravlje.
Poeljno bi bilo da su podaci stvarni, ili osobni ili prikupljeni iz novina, s mrenih stranica banaka Poticati uenike da izrauju vlastite financijske proraune, prihode i rashode, da se
ue razlikovati elje i potrebe, rasporeivati zamiljeni budet, predviati vlastite prihode. Rabiti programe dinamine geometrije i sve dostupne digitalne materijale.
89
D.3. Trogodinja srednja kola (70/35/32)
90
1. RAZRED TROGODINJE SREDNJE KOLE (70 SATI)

Napomena: po ovome programu rade one trogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 1.. razredu izvodi 70 sati
Slika 10. Udio domena u 1. razredu trogodinje srednje kole (70 sati))
91
MATEMATIKA NA KRAJU 1. RAZREDA TROGODINJE SREDNJE KOLE (70 SATI) UENIK:

RB
ISHOD
1.
A. 1. 1
E. 1. 1
2.
A. 1. 2
B. 1. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Usporeuje realne
brojeve razliitih zapisa i
rauna u jednostavnim
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
Rauna vrijednost
jednostavnih izraza i
izraza s vie raunskih
primjenjuje raunanje u operacija i zagradama te
rjeavanju jednostavnih aritmetiku sredinu.
problema.
IZNIMNA
Usporeuje realne brojeve rabei razliite
Sigurno i samostalno
strategije uz obrazloenje. Rauna
rauna vrijednost
vrijednosti brojevnih izraza potujui
sloenijih izraza i
PRIMJENJUJE
redoslijed raunskih operacija. Primjenjuje
primjenjuje raunanje u
RAUNANJE U SKUPU
raunanje pri rjeavanju matematikih
rjeavanju sloenijih
REALNIH BROJEVA.
problema uz procjenu
problema i problema iz svakodnevnoga
rjeenja.
ivota.
Procjenjuje, smisleno zaokruuje i rauna
u problemskim situacijama razliitih razina
sloenosti.
Rauna aritmetiku sredinu statistikih
podataka prikazanih na razliite naine.
Primjer problema iz ivota:
Plaa neke osobe iznosi 3240 kuna. Za trokove stanovanja ta osoba daje dvije petine plae, a za prehranu daje jednu treinu plae. Koliko kuna daje za trokove stanovanja, a koliko za
prehranu? Koliko joj kuna ostane?
Prepoznaje zapis potencije kao umnoak
Opisuje potenciju s
jednakih faktora.
prirodnim i cjelobrojnim
Opisuje dijelove potencije (baza i
eksponentom, rauna
RAUNA S
eksponent) i njihova znaenja.
vrijednost potencije, po
POTENCIJAMA
Rauna vrijednost potencije, po potrebi uz potrebi uz uporabu
RACIONALNE BAZE I
uporabu depnoga raunala. Navodi i
depnoga raunala.
CJELOBROJNOGA
objanjava pravila za zbrajanje, mnoenje,
Rauna vrijednost
EKSPONENTA.
dijeljenje i potenciranje potencija.
drugoga korijena
Procjenjuje i rauna vrijednost drugoga
nenegativnoga broja.
korijena koristei se depnim raunalom.
Usporeuje brojeve u znanstvenome
zapisu i primjenjuje ga u jednostavnim
problemima.
Ne treba inzistirati na sloenim zadacima, ve na razumijevanju pojma potencije.
Primjena znanstvenoga zapisa broja moe se povezati s mjernim jedinicama.
Pretvara standardni
zapis broja u znanstveni
i obrnuto. Rauna
vrijednost jednostavnih
brojevnih izraza s
potencijama.
Primjenjuje pravila za
raunanje s
potencijama
objanjavajui
postupak.
Primjenjuje znanstveni
zapis broja u
jednostavnim
problemima iz
matematike i drugih
podruja.
92

ISHOD
3.
B. 1. 2
Rauna vrijednost algebarskoga izraza za

Rauna vrijednost
zadane varijable. Rauna s jednostavnim
algebarskoga izraza za
RAUNA S
algebarskim izrazima.
zadane varijable.
ALGEBARSKIM
Faktorizira jednostavne izraze primjenom
IZRAZIMA.
zakona distribucije. Primjenjuje formule za
kvadrat zbroja i razlike i za razliku
kvadrata.
Pri raunanju s algebarskim izrazima ne treba inzistirati na sloenim zadacima.
Zbraja, oduzima i mnoi

jednostavne algebarske
izraze.
Kvadrira binome i
rauna s algebarskim
izrazima.
Jednostavne algebarske
izraze rastavlja na
faktore.
4.
B. 1. 3
Rjeava jednostavnu
linearnu nejednadbu i
rjeenje prikazuje na
brojevnome pravcu.
Rjeava sustav dviju

linearnih jednadbi s
dvjema nepoznanicama.
Modelira jednostavnu
problemsku situaciju.
PRIMJENJUJE LINEARNE
JEDNADBE,
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
RB
Rjeava linearne jednadbe i nejednadbe i

sustave te ih primjenjuje pri rjeavanju
jednostavnih problema.
ZADOVOLJAVAJUA
Jednostavnu linearnu
jednadbu svodi na oblik
0 i rjeava je
uz provjeru.
DOBRA
IZNIMNA
Preporueni sadraj:
Grafiki rjeava sustav jednadbi.
Pri rjeavanju jednadbi, nejednadbi i sustava ne treba inzistirati na sloenim zadacima, ve na razumijevanju postupka i primjeni u problemima.
5.
B. 1. 4
Zadanu linearnu funkciju prikazuje
Rauna vrijednosti i
Rauna vrijednosti i
Interpretira koeficijente Analizira problem
tablino i grafiki, opisuje utjecaj
grafiki prikazuje
grafiki prikazuje
linearne funkcije i
opisan zadanom
PRIMJENJUJE
koeficijenata na poloaj grafa, odreuje
linearnu funkciju.
problem opisan
odreuje nultoku.
linearnom funkcijom.
LINEARNU FUNKCIJU
nultoku, iz grafa ita argumente i
PRI RJEAVANJU
vrijednosti.
PROBLEMA.
U problemskim situacijama prepoznaje
linearnu ovisnost, rauna vrijednosti i
argumente i prikazuje ih grafiki. Analizira
problem opisan linearnom funkcijom ili iz
grafikoga prikaza.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Koristiti programe dinamine geometrije za istraivanje grafikoga prikaza funkcija, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja.
Primjer primjene linearne funkcije u problemskoj situaciji:
Majstor za dolazak u kuu naplauje 70 kn, a za svaki sat rada jo 120 kn.
(a) Koliko treba platiti dolazak u kuu i rad majstora, ako je radio: pola sata, 1 sat, 1 sat i 20 minuta, 2 sata?
NEJEDNADBE I
SUSTAVE.
93

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
(b) Grafiki prikai cijenu posjeta majstora ovisno o utroenome vremenu.

(c) Koliko je sati radio majstor koji je naplatio 270 kn?
6.
C. 1. 1
Objanjava razliku izmeu likova i tijela.
Prepoznaje, imenuje i crta geometrijske
PRIMJENJUJE SVOJSTVA likove.
GEOMETRIJSKIH
Klasificira ih prema duljinama i odnosu
LIKOVA.
stranica i veliini kutova.
Navodi i primjenjuje svojstva likova
povezana s kutovima, stranicama i
dijagonalama.
Navodi i obrazlae svojstva likova vezana uz odnosima kutova, stranica i dijagonala.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava. Rabiti modele likova.
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Opisuje, crta i navodi

svojstva trokuta,
kvadrata, pravokutnika,
krunice i kruga.

svojstva paralelograma,
trapeza i romba.
geometrijskih likova pri
rjeavanju problema.
7.
D. 1. 1
Preraunava osnovne mjerne jedinice za

Prepoznaje, usporeuje i
Preraunava mjerne
duljinu, masu, vrijeme, povrinu, volumen
preraunava osnovne
PRERAUNAVA
i kut primjenjujui ih pri rjeavanju
mjerne jedinice za
MJERNE JEDINICE I
problema.
duljinu, masu, vrijeme,
ODABIRE POGODNU.
Objanjava znaenje predmetaka mjernih
povrinu, volumen i kut.
jedinica (od mikro do giga).
Ovaj ishod moe se ostvariti primjenom u drugim ishodima, u primjerima u kojima se pojavljuju razne mjerne jedinice.
Objanjava znaenje
predmetaka mjernih
jedinica i sigurno ih
preraunava, po potrebi
uz uporabu depnoga
raunala.
Odabire pogodnu
mjernu jedinicu
pri rjeavanju
problemske situacije iz
matematike i drugih
podruja.
8.
C. 1. 2
D. 1. 2
rauna opseg, povrinu
i druge elemente
trokuta, etverokuta,
dijela kruga i od njih
sastavljenih
geometrijskih oblika.
Bira strategije za
raunanje opsega i
povrine u rjeavanju
i iz stvarnoga ivota.
RAUNA I PRIMJENJUJE
OPSEG I POVRINU
GEOMETRIJSKIH
LIKOVA.

geometrijskoga lika ili geometrijskih oblika
sastavljenih od osnovnih geometrijskih
likova. Rauna ostale elemente likova
(duljine stranica, dijagonale, polumjer i sl.).
Prepoznaje i rauna opseg i povrinu
etvrtine i polovine kruga. Primjenjuje
raun opsega i povrine u situacijama iz
stvarnoga ivota.
Opisuje i rauna opseg i

povrinu trokuta,
kvadrata, pravokutnika i
kruga, po potrebi rabei
depno raunalo.
Prepoznaje i rauna
opseg i povrinu u
jednostavnim
problemima iz
stvarnoga ivota.
94

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Preporueni sadraj:
Povrina likova zadanih koordinatama
toaka u koordinatnome sustavu.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i na terenskoj nastavi ako
je mogue.
U jednostavnim situacijama opseg i povrina pronalaze se izravnim uvrtavanjem u formulu.
Primjer jednostavnoga problema iz ivota:
Vrt u obliku pravokutnika irok je 12 m i dug 25 m. (1) Kolika je povrina vrta? (2) Oko vrta treba postaviti ogradu. Koliko e metara biti dugaka ograda?
95

Napomena: po ovome programu rade one trogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 2. razredu izvodi 35 sati
Slika 11. Udio domena u 2. razredu trogodinje srednje kole (35 sati)
96

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 2. 1
B. 2. 1
prepoznaje i objanjava omjere,
proporcionalnost i obrnutu
proporcionalnost.
Koristi svojstva proporcionalnosti za
rjeavanje problema.
Rjeava probleme diobe.
PRIMJENJUJE OMJERE,
PROPORCIONALNOST I
OBRNUTU
PROPORCIONALNOST.
ZADOVOLJAVAJUA
Prepoznaje i obrazlae
omjere,
proporcionalnost i
obrnutu
proporcionalnost te ih
primjenjuje za
rjeavanje jednostavnih
problema iz
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Primjenjuje
primjenjuje omjere,
proporcionalnost pri
proporcionalnost i
rjeavanju problema
obrnutu
diobe.
proporcionalnost u
problemima iz stvarnoga
ivota objanjavajui
postupak.
IZNIMNA
Modelira
proporcionalnou i
obrnutom
proporcionalnou.

Primjer problema diobe:
U zgradi su tri stana. U prvome stanuje pet stanara, u drugome tri, a u treemu dva stanara. Raun za vodu iznosi 476.20 kuna. Razdijeli troak za vodu po stanovima, proporcionalno
broju stanara.
2.
A. 2 .2
D. 2. 1
Objanjava veliine koje se javljaju u

Rauna jednostavne
Rauna jednostavne
Rauna glavnicu,
Primjenjuje jednostavne
kamatnome raunu.
kamate za dane,
kamate pri kanjenju u
vrijeme ili kamatnjak.
kamate u primjerima
Rauna jednostavne kamate za dane,
mjesece i godine.
plaanju.
tednje ili dugovanja.
PRIMJENJUJE
mjesece i godine.
JEDNOSTAVNI KAMATNI
Primjenjuje jednostavni kamatni
RAUN.
raun na tednju i dugovanje.
Primjer primjene kamatnoga rauna na primjerima iz ivota:
Marko je u sijenju dobio raun za plin od 670 kuna. Trebao ga je platiti 20. sijenja. Zakasnio je s plaanjem i platio tek 15. veljae. Kamatna stopa, ako zakasni s plaanjem, iznosi 15
%.
(a) Koliko je dana Marko zakasnio s plaanjem?
(b) Koliku e kamatu platiti?
(c) Koliko e kuna ukupno platiti za plin?
3.
C. 2. 1
D. 2. 2
PRIMJENJUJE SLINOST
TROKUTA.
Izrie i ilustrira pouke o slinosti

trokuta, primjenjuje ih u
jednostavnim problemima. Odreuje,
obrazlae i primjenjuje odnose
povrina, opsega i drugih veliina u
Izrie i ilustrira pouke o

slinosti trokuta.
Rjeava jednostavne
probleme rabei
slinost trokuta uz
nastavnikovu pomo.
Samostalno rjeava
jednostavne probleme
rabei slinost trokuta.
Rauna duljine stranica,

opseg, povrinu i druge
elemente slinih trokuta
uz obrazloenje.
97

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
slinim trokutima.
Kroz primjere zadataka upoznaje
povijest matematike.
Preporueni sadraj:
Primjenjuje Talesov pouak o
proporcionalnim duinama.
Primjenjuje trigonometrijske omjere.
Primjenjuje Heronovu formulu pri
raunanju povrine trokuta.
Crtice iz povijesti: Tales, Euler, Heron,
Pitagora.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja.
Primjer zadatka koji ukljuuje povijest matematike:
Objasni kako je Tales pomou sjene izmjerio visinu piramide. Izmjeri na taj nain visinu neke graevine ili stabla u svojoj okolini.
4.
C. 2. 2
CRTA GEOMETRIJSKA
TIJELA I NJIHOVE
MREE.
Crta geometrijska tijela (kocku,

kvadar, trostranu i etverostranu
prizmu i piramidu, valjak, stoac i
kuglu) u kvadratnoj mrei. Prepoznaje
i crta mree tijela i dijagonalni i osni
presjek tijela ravninom.
Prepoznaje, imenuje i
prostoruno skicira
geometrijska tijela.

bridova i strana
geometrijskoga tijela i
prepoznaje njegovu
mreu.
Samostalno i uredno
crta geometrijsko tijelo
i njegovu mreu.
Prepoznaje i crta
dijagonalni i osni presjek
tijela ravninom.
Preporueni sadraj:
Izrauje modele tijela. Prepoznaje i
imenuje Platonova tijela.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Rabiti modele tijela. Uenici sami ili u skupini mogu izraivati modele
geometrijskih tijela ili pronalaziti modele u okolini.
98
5.
C. 2. 3
D. 2. 3
RAUNA OPLOJE I
VOLUMEN
Razlikuje i opisuje oploje i volumen

tijela.
Rauna oploje i volumen u
problemskim situacijama. Primjenjuje
ispravne mjerne jedinice. Uoava vezu
izmeu dm3 i litre.
Opisuje i rauna oploje

i volumen kocke, kvadra
i valjka uz objanjenje.
Rauna oploje i
volumena kocke, kvadra,
prizme i valjka u
jednostavnim
problemima.
Opisuje i rauna
volumen piramide i
stoca.
Modelira problemsku
situaciju izraunom
elemenata geometrijskih
tijela.
Preporueni sadraj:
Rauna oploje piramide i stoca,
volumen i oploje kugle.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Rabiti modele tijela. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i na
terenskoj nastavi ako je mogue.
6.
E. 2. 1

prikuplja podatke o njima, organizira
BARATA PODATCIMA
ih tablino, odreuje frekvenciju i
naine. Organizira
PRIKAZANIM NA
jednostavan skup
RAZLIITE NAINA.
Odreuje srednje vrijednosti
podataka.
Crta linijske i stupaste dijagrame
frekvencija i relativnih frekvencija, te
Analizira rezultate i diskutira o njima.
Rabiti proraunske tablice ili programe dinamine geometrije za prikaz podataka.
Organizira prikupljene
podatke i prikazuje ih
linijskim i stupastim
dijagramom.
Rauna relativnu
frekvenciju i srednje
vrijednosti, grafiki
prikazuje podatke
stupastim i krunim
dijagram relativnih
frekvencija.
Donosi odluke na osnovi

analiziranih podataka.
99
3. RAZRED TROGODINJE SREDNJE KOLE (32 SATA)

Napomena: po ovome programu rade one trogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 3.. razredu izvodi 32 sata
Slika 12. Udio domena u 3. razredu trogodinje srednje kole (32 sata)
100
MATEMATIKA NA KRAJU 3. RAZREDA TROGODINJE SREDNJE KOLE (32 SATA) UENIK:

RB
ISHOD
1.
A. 3. 1
D. 3. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna postotak i
postotni iznos. Osnovnu
vrijednost
uveava/umanjuje za
postotni iznos.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Prepoznaje i rauna
Prepoznaje i rauna
osnovnu vrijednost u
jednostavnim
sloenim situacijama.
situacijama.
IZNIMNA
primjenjuje postotni
raun u rjeavanju
problema iz

rauna, postotak, postotni iznos i
cjelinu u problemskoj situaciji. Rauna
PRIMJENJUJE POSTOTNI nepoznati podatak. Prepoznaje i
RAUN.
rauna osnovnu vrijednost kada je
zadana vrijednost promijenjena za
postotak.
Primjenjuje postotni raun za obraun
poreza, carine, promjene i izrauna
cijena, opise udjela i druge probleme
iz ivota.
Razlikuje i objanjava bruto i neto
plau i primjenjuje postotni raun za
izraun neto plae.
Koristiti proraunske tablice za usporedbu razliitih parametara.
Primjer raunanja cijene:
Na fakturnu cijenu proizvoda trgovina zaraunava 5 % ovisnih trokova, na to dodaje jo 40 % razlike u cijeni. Tako se dobiva prodajna cijena. Na prodajnu cijenu dodaje se porez na
dodanu vrijednost (PDV) 25 % i tako se izrauna maloprodajna cijena. (a) Kolika je prodajna cijena ako je fakturna cijena 250 kuna? (b) Kolika je maloprodajna cijena? (c) Ana je
izraunala, ako je nabavna cijena 100 kn, tada je maloprodajna cijena 170 kn. Je li Anin raun ispravan? Objasni.
2.
A. 3. 2
Opisuje razliku izmeu
Rauna konanu
Rauna poetnu
Primjenjuje kamatni
D. 3. 2
kamatnome raunu.
jednostavnoga i
vrijednost uloga pri
raun u primjerima
Opisuje razliku izmeu jednostavnoga sloenoga ukamaivanja. sloenome
sloenome ukamaivanju tednje ili dugovanja.
PRIMJENJUJE SLOENI
i sloenoga ukamaivanja.
ukamaivanju.
i ukupne sloene kamate.
KAMATNI RAUN.
Rauna konanu i poetnu vrijednost
uloga i ukupne sloene kamate.
Primjenjuje kamatni raun u
primjerima tednje ili dugovanja.
Preporueni sadraji: Tumai otplatnu
tablicu zajma.
Primjer sloenoga kamatnog rauna:
Neka osoba uloi u banku 10000 kuna. Banka primjenjuje kamatnu stopu od 3 % godinje. Obraun je kamata sloen i godinji. Kolika e biti vrijednost toga uloga nakon (a) 3 godine
101

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
(b) 4 i pol godine? Kolike su ukupne sloene kamate?

3.
B. 3. 1
Nabraja svojstva aritmetikoga i

Nabraja svojstva
Rauna razliku i traeni
Rauna kolinik i traeni
Primjenjuje niz u
aritmetikoga i
lan aritmetikoga niza.
lan geometrijskoga niza. jednostavnim
geometrijskoga niza, nastavlja zadani
PRIMJENJUJE
geometrijskoga niza,
problemima.
niz, rauna razliku/kolinik i traeni
ARITMETIKI I
nastavlja zadani niz
lan niza.
GEOMETRIJSKI NIZ.
uoenim pravilom.
Primjenjuje niz u jednostavnim
problemima.
Preporueni sadraj:
Rauna zbroj prvih n lanova niza.
Primjer primjene aritmetikoga niza na dugovanje:
Matej je uzeo kredit od 24000 kuna, uz kamatnu stopu od 9 %. Vraat e ga u ratama od 1000 kuna krajem mjeseca i svakoga e mjeseca platiti pripadajuu kamatu. Koliko e ukupno
kamata platiti?
4.
B. 3. 2
Rauna vrijednosti, crta graf i
Rauna vrijednost zadane Grafiki prikazuje
Prepoznaje
Primjenjuje
primjenjuje eksponencijalnu funkciju.
funkcije rabei depno
eksponencijalnu funkciju eksponencijalnu
eksponencijalnu
PRIMJENJUJE
Prepoznaje eksponencijalnu ovisnost
raunalo.
ovisnost.
ovisnost.
.
EKSPONENCIJALNU
u problemima i rauna vrijednosti.
FUNKCIJU.
Eksponencijalnu funkciju i eksponencijalni rast povezati sa sloenim kamatnim raunom i geometrijskim nizom. Ishod se ostvaruje zajedno s ishodima B. 3.1 i A. 3. 2. 1 .Koristiti
programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti.
5.
B. 3. 3
Kreira i prikazuje skupove (brojeva,
Prepoznaje pripadnost
Samostalno povezuje
Odreuje i prikazuje
Odreuje i prikazuje
razliite zapise skupova i presjek i uniju skupova.
podskup i razliku
skupu uz zapis
PRIKAZUJE SKUPOVE I
Vennovih dijagrama. Koristi
prelazi iz jednoga u drugi.
skupova.
OPERACIJE SA
matematike simbole u zapisu
SKUPOVIMA.
skupova i njihovih odnosa. Odreuje i
prikazuje podskup, uniju, presjek i
razliku skupova realnih brojeva
zapisujui ih matematikim
simbolima.
102
6.
E. 3. 1
RAUNA
VJEROJATNOST.
Opisuje sluajan pokus i elementarne

dogaaje. Prepoznaje siguran i
nemogu dogaaj i odreuje njihovu
vjerojatnost. Rauna vjerojatnost
primjenjujui klasinu definiciju
vjerojatnosti i svojstva vjerojatnosti.
Opisuje sluajan pokus i

Odreuje skup svih
povoljnih i svih moguih
dogaaja.
Rauna vjerojatnost
primjenjujui klasinu
definiciju vjerojatnosti.
Primjenjuje skupove za
prikaz sluajnoga
dogaaja.
Rauna vjerojatnost
unije, presjeka i
suprotnoga dogaaja.
103
D.4. Trogodinja srednja kola (-/70/64)
104

Napomena: po ovome programu rade one trogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 2. razredu izvodi 70 sati
Slika 13. Udio domena u 2. razredu trogodinje srednje kole (70 sati)
105

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 2. 1
B. 2. 1
proporcionalnost.
rjeavanje problema.
Rjeava probleme diobe.
PRIMJENJUJE OMJERE,
PROPORCIONALNOST I
OBRNUTU
PROPORCIONALNOST.
ZADOVOLJAVAJUA
omjere, proporcionalnost
i obrnutu
primjenjuje za rjeavanje
jednostavnih problema iz
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Primjenjuje
primjenjuje omjere,
proporcionalnost i
rjeavanju problema
obrnutu
diobe.
proporcionalnost u
problemima iz stvranoga
ivota objanjavajui
postupak.
IZNIMNA
Modelira
proporcionalnou i
obrnutom
proporcionalnou.

U zgradi su tri stana. U prvome stanuje pet stanara, u drugome tri, a u treemu dva stanara. Raun za vodu iznosi 476.20 kuna. Razdijeli troak za vodu po stanovima, proporcionalno
broju stanara.
2.
B. 2. 2
RJEAVA KVADRATNU
JEDNADBU.
Bira metodu i rjeava kvadratne

jednadbe s racionalnim
koeficijentima.
Prepoznaje kada kvadratna jednadba
nema rjeenje u skupu R. Primjenjuje
diskriminantu pri odreivanju
postojanja rjeenja kvadratne
jednadbe.
Rjeava kvadratne
jednadbe oblika
0.
Rjeava kvadratne
jednadbe primjenom
formule.
rjeava kvadratnu
jednadbu.
Argumentira postojanje i
broj rjeenja kvadratne
jednadbe pomou
diskriminante.
Grafiki prikazuje
funkciju @ uz
objanjenje.
Grafiki prikazuje
funkciju @
uz objanjenje.
Rauna tjeme i nultoke

kvadratne funkcije.
Grafiki prikazuje
funkciju primjenjujui
tjeme i nultoke.
Preporueni sadraj:
Primjenjuje imaginarnu jedinicu pri
zapisu rjeenja kvadratne jednadbe.
Faktorizira trinom.
3.
B. 2. 3
GRAFIKI PRIKAZUJE
KVADRATNU FUNKCIJU.
Grafiki prikazuje kvadratnu funkciju.

Iz grafa procjenjuje i rauna tjeme i
nultoke kvadratne funkcije te ih
primjenjuje pri grafikome prikazu.
Preporueni sadraj:
106

RB
4.
ISHOD
C. 2. 1
D. 2. 1
PRIMJENJUJE SLINOST
TROKUTA.
RAZRADA ISHODA
Modelira kvadratnom funkcijom i
rjeava jednostavnu kvadratnu
nejednadbu.
trokuta, primjenjuje ih u modeliranju
problema. Odreuje, obrazlae i
primjenjuje odnose povrina, opsega i
drugih veliina u slinim trokutima.
Kroz primjere zadataka upoznaje
povijest matematike.
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
Izrie i ilustrira pouke o

slinosti trokuta.
Rjeava jednostavne
probleme rabei slinost
trokuta.
Samostalno rjeava
Preporueni sadraj:
raunanju povrine trokuta. Crtice iz
povijesti: Tales, Euler, Heron, Pitagora.
5.
C. 2. 2
Definira trigonometrijske omjere u
Definira trigonometrijske Primjenjuje
Primjenjuje
D. 2. 2
pravokutnome trokutu.
omjere u pravokutnome
trigonometrijske omjere
Uinkovito se koristi depnim
trokutu i rauna mjeru
za odreivanje
za modeliranje
PRIMJENJUJE
raunalom.
kuta i obrnuto koristei
nepoznatih veliina u
jednostavnih
TRIGONOMETRIJSKE
Primjenjuje trigonometrijske omjere
depno raunalo.
OMJERE.
pri modeliranju jednostavnih
problemskih situacija i za rjeavanje
problema u planimetriji (trokuti i
etverokuti).
IZNIMNA

opsege, povrine i druge
elemente slinih trokuta
uz obrazloenje.
Primjenjuje
za rjeavanje
jednostavnih problema u
planimetriji.
Preporueni sadraj:
mnogokuti.
107

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i na terenskoj nastavi ako
je mogue.
Jednostavni problemi ukljuuju probleme koji se izravno svode na pravokutni trokut i probleme s likovima koji se rjeavaju uoavanjem pravokutnoga trokuta.
6.
C. 2. 3
Crta geometrijska tijela (kocku,
Prepoznaje, opisuje i
Samostalno i uredno crta Prepoznaje i crta
kvadar, trostranu i etverostranu
prostoruno skicira
bridova i strana
geometrijsko tijelo i
dijagonalni i osni presjek
CRTA GEOMETRIJSKA
prizmu i piramidu, valjak, stoac i
njegovu mreu.
tijela ravninom.
TIJELA I NJIHOVE
kuglu) u kvadratnoj mrei. Prepoznaje
prepoznaje njegovu
MREE.
i crta mree tijela i dijagonalni i osni
mreu.
Preporueni sadraj:
Izrauje modele tijela. Prepoznaje i
imenuje Platonova tijela.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Rabiti modele tijela. Uenici sami ili u skupini mogu izraivati modele
geometrijskih tijela ili pronalaziti modele u okolini.
7.
C. 2. 4
D. 2. 3
RAUNA I PRIMJENJUJE
OPLOJE I VOLUMEN

tijela. Rauna oploje i volumen kocke,
kvadra, prizme i valjka. Rauna
volumen piramide i stoca. Rauna
oploje i volumen u problemskim
situacijama. Primjenjuje ispravne
mjerne jedinice. Uoava vezu izmeu
dm3 i litre.
Rauna oploje i
volumen kocke, kvadra i
valjka uz objanjenje.
oploja i volumena
kocke, kvadra, prizme i
valjka u jednostavnim
problemima.
Rauna volumen
piramide i stoca uz
objanjenje.
Modelira problemsku
situaciju raunanjem
elemenata geometrijskih
tijela.
Preporueni sadraj:
Oploje piramide i stoca, volumen i
oploje kugle.
108

Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Rabiti modele tijela. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i na
terenskoj nastavi.
8.
E. 2. 1

prikuplja podatke o njima, organizira
BARATA PODATCIMA
ih tablino, odreuje frekvenciju i
naine. Organizira
PRIKAZANIM NA
jednostavan skup
RAZLIITE NAINA.
podataka.
Crta linijske i stupaste dijagrame
frekvencija i relativnih frekvencija, te
dijagramom.
Rauna relativnu
prikazuje podatke
stupastim i krunim
dijagramom relativnih
frekvencija.

109
3. RAZRED TROGODINJE SREDNJE KOLE (64 SATA)

Napomena: po ovome programu rade one trogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 3.. razredu izvodi 64 sata
Slika 14. Udio domena u 3. razredu trogodinje srednje kole (64 sata)
110

RB
ISHOD
1.
A. 3. 1
D. 3. 1
2.
A. 3. 2
D. 3. 2
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna postotak i
vrijednost
uveava/umanjuje za
postotni iznos.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Prepoznaje i rauna
Prepoznaje i rauna
jednostavnim
situacijama.
IZNIMNA
raun u rjeavanju
ivota.

RAUN.
postotak.
Primjenjuje postotni raun za
obraun poreza, carine, promjene i
izrauna cijena, opise udjela i druge
probleme iz ivota.
izraun neto plae.
Rabiti proraunske tablice za usporedbu raznih parametara pri razlici bruto i neto plae.
Primjer raunanja cijene:
Na fakturnu cijenu proizvoda trgovina zaraunava 5 % ovisnih trokova, na to dodaje jo 40 % razlike u cijeni. Tako se dobiva prodajna cijena. Na prodajnu cijenu dodaje se porez na
dodanu vrijednost (PDV) 25 % i tako se izrauna maloprodajna cijena. (a) Kolika je prodajna cijena ako je fakturna cijena 250 kuna? (b) Kolika je maloprodajna cijena? (c) Ana je
PRIMJENJUJE KAMATNI
RAUN.

kamatnome raunu.
mjesece i godine i primjenjuje ih u
jednostavnim primjerima iz ivota.
Opisuje razliku izmeu jednostavnoga
i sloenoga ukamaivanja. Rauna
konanu i poetnu vrijednost uloga i
ukupne sloene kamate. Primjenjuje
kamatni raun u primjerima tednje ili
dugovanja.
Rauna jednostavne
kamate za dane,
mjesece i godine i
primjenjuje ih u
jednostavnim
primjerima iz ivota.

jednostavnoga i
sloenoga ukamaivanja.
Rauna konanu
sloenome
ukamaivanju.
Rauna poetnu
sloenome
ukamaivanju i ukupne
sloene kamate.
Primjenjuje kamatni raun

u primjerima tednje ili
dugovanja.
111

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Preporueni sadraj:
Tumai otplatnu tablicu zajma.
Marko je u sijenju dobio raun za plin od 670 kuna. Trebao ga je platiti 20. sijenja. Zakasnio je s plaanjem i platio tek 15. veljae. Kamatna je stopa, ako zakasni s plaanjem,
15 %.
(b) Koliku e kamatu platiti? (c) Koliko e kuna ukupno platiti za plin?
Primjer primjene jednostavnoga kamatnog rauna na dugovanje:
Matej je uzeo kredit od 24000 kuna, uz kamatnu stopu od 9 %. Vraat e ga u ratama od 1000 kuna krajem mjeseca i svakoga e mjeseca platiti pripadajuu kamatu.
(a) Koliku e kamatu platiti prvi mjesec i kolika e mu biti prva rata?
(b) Kolika e mu biti posljednja rata?
Neka osoba uloi u banku 10000 kuna. Banka primjenjuje kamatnu stopu od 3 % godinje. Obraun je kamata sloen i godinji. Kolika e biti vrijednost toga uloga nakon (a) 3 godine
(b) 4 i pol godine (c) 3 godine i 8 mjeseci? Kolike su ukupne sloene kamate?
3.
B. 3. 1
PRIMJENJUJE
ARITMETIKI I
GEOMETRIJSKI NIZ.
Objanjava razliku izmeu

aritmetikoga i geometrijskoga niza,
nastavlja zadani niz, rauna
razliku/kolinik i traeni lan niza.
Primjenjuje niz u jednostavnim
problemima.
Preporueni sadraj:
Rauna zbroj prvih n lanova niza.
Nabraja svojstva
aritmetikoga i
uoenim pravilom.
Rauna razliku/kolinik i
traeni lan
aritmetikoga niza.
Rauna razliku/kolinik i
traeni lan
geometrijskoga niza.
Primjenjuje niz u
jednostavnim
problemima.

Matej je uzeo kredit od 24000 kuna, uz kamatnu stopu od 9 %. Vraat e ga u ratama od 1000 kuna krajem mjeseca i svakoga e mjeseca platiti pripadajua kamatu. Koliko e
ukupno kamata platiti?
112
4.
B. 3. 2
PRIMJENJUJE
EKSPONENCIJALNU
FUNKCIJU.
Rauna vrijednosti, crta graf i

primjenjuje eksponencijalnu funkciju.
Prepoznaje i rabi pojam logaritma kao
inverz eksponencijalne funkcije.
Prepoznaje i primjenjuje
eksponencijalnu ovisnost u
problemima.
Grafiki prikazuje
zadanu eksponencijalnu
funkciju.
Rauna vrijednost
zadane funkcije rabei
depno raunalo.
Prepoznaje i rabi pojam

logaritma kao inverz
eksponencijalne
funkcije.
U problemu opisanome
eksponencijalnom
funkcijom primjenjuje
eksponencijalnu ovisnost.
Preporueni sadraj:
Rjeava jednostavne eksponencijalne
jednadbe.
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Povezati gradivo sa sloenim kamatnim raunom.
Primjer problema opisanoga eksponencijalnom funkcijom: Funkcija N(x) = 10000 2x pokazuje broj bakterija u uzorku x sati nakon uzimanja uzorka.
(a) Koliki e biti broj bakterija nakon 2 sata?
(b) Nakon koliko e sati broj bakterija biti 2560000?
5.
B. 3. 3
PRIKAZUJE SKUPOVE I
OPERACIJE SA
SKUPOVIMA.
6.
C. 3. 1
D. 3. 3
PRIMJENJUJE POUAK O

Vennovih dijagrama. Koristi
matematike simbole u zapisu
simbolima.
Rauna nepoznate elemente trokuta
primjenjujui pouak o sinusima i
pouak o kosinusu. Primjenjuje
pouke u problemskim zadatcima.
skupu uz zapis
Samostalno povezuje
razliite zapise skupova i
prelazi iz jednoga u
drugi zapis.
Odreuje i prikazuje
presjek i uniju skupova.
Odreuje i prikazuje
podskup i razliku skupova.
Izrie i prepoznaje
pouak o sinusima i
pouak o kosinusu.
Rauna nepoznati
element trokuta
izravnom primjenom
odreenoga pouka.
Koristi odgovarajui
pouak i argumentira
svoj izbor.
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
kosinusu u jednostavnim
problemima.
SINUSIMA I POUAK O
KOSINUSU.
Koristiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i na terenskoj nastavi
ako je mogue.
Vrijednosti sinusa i kosinusa za kutove od 90 do 180 uvode se na sljedei nain:
113
7.
E.3.1
RAUNA
VJEROJATNOST.

dogaaje.
Prepoznaje siguran i nemogu dogaaj
i odreuje njihovu vjerojatnost.
Rauna vjerojatnost primjenjujui
klasinu definiciju vjerojatnosti i
svojstva vjerojatnosti.
.
Odreuje skup svih
dogaaja.
Rauna vjerojatnost
Primjenjujee skupove za
prikaz sluajnoga
dogaaja.
Rauna vjerojatnost unije,

presjeka i suprotnoga
dogaaja.
114
D.5. etverogodinja srednja kola (70/70/70/64)
115
1. RAZRED ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (70 SATI)

Napomena: po ovome programu rade one etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 1. razredu izvodi 70 sati
Slika 15. Udio domena u 1. razredu etverogodinje srednje kole (70 sati)
116
MATEMATIKA NA KRAJU 1. RAZREDA ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (70 SATI) UENIK:

RB
ISHOD
1.
A. 1. 1
E. 1. 1
2.
A. 1. 2
B. 1. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Usporeuje realne
brojeve razliitih zapisa i
rauna u jednostavnim
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
Rauna vrijednost izraza
jednostavnih izraza i
s vie raunskih
primjenjuje raunanje
operacija i zagradama te
pri rjeavanju
aritmetiku sredinu.
IZNIMNA
rauna vrijednost
sloenijih izraza i
primjenjuje raunanje
pri rjeavanju sloenijih
problema uz procjenu
rjeenja.
Usporeuje realne brojeve rabei

razliite strategije uz obrazloenje.
Rauna vrijednosti brojevnih izraza
PRIMJENJUJE
potujui redoslijed raunskih
RAUNANJE U SKUPU
operacija.
REALNIH BROJEVA.
Primjenjuje raunanje pri rjeavanju
matematikih problema i problema iz
svakodnevnoga ivota. Procjenjuje,
smisleno zaokruuje i rauna u
problemskim situacijama razliitih
razina sloenosti.
Rauna aritmetiku sredinu
statistikih podataka prikazanih na
razliite naine.
Primjer problema iz ivota:
Plaa neke osobe iznosi 3240 kuna. Za trokove stanovanja ta osoba daje dvije petine plae, a za prehranu daje jednu treinu plae. Koliko kuna daje za trokove stanovanja, a
koliko za prehranu? Koliko joj kuna ostane?
RAUNA S
POTENCIJAMA
RACIONALNE BAZE I
CJELOBROJNOGA
EKSPONENTA, RAUNA
DRUGI KORIJEN.
Prepoznaje zapis potencije kao

umnoak jednakih faktora.
Opisuje dijelove potencije (baza i
eksponent) i njihova znaenja. Rauna
vrijednost potencije, po potrebi uz
uporabu depnoga raunala.
Navodi i objanjava pravila za
zbrajanje, mnoenje, dijeljenje i
potenciranje potencija.
Procjenjuje i rauna vrijednost
drugoga korijena rabei depno
raunalo. Usporeuje brojeve u
znanstvenome zapisu i primjenjuje ga
u jednostavnim problemima.
Opisuje potenciju s
prirodnim i cjelobrojnim
eksponentom, rauna
vrijednost potencije, po
potrebi uz uporabu
depnoga raunala.
Rauna vrijednost
drugoga korijena
Pretvara standardni
zapis broja u znanstveni
i obrnuto. Rauna
vrijednost jednostavnih
brojevnih izraza s
potencijama.
raunanje s potencijama
Primjenjuje znanstveni
zapis broja u
jednostavnim
problemima iz
matematike i drugih
podruja.
117

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Ne treba inzistirati na sloenim zadacima, ve na razumijevanju pojma potencije. Primjena znanstvenoga zapisa broja moe se povezati s mjernim jedinicama.
3.
B. 1. 2
Rauna vrijednost algebarskoga izraza Rauna vrijednost
Kvadrira binome i
za zadane varijable. Rauna s
algebarskoga izraza za
rauna s algebarskim
izraze rastavlja na
RAUNA S
jednostavnim algebarskim izrazima.
zadane varijable.
izraze.
izrazima.
faktore.
ALGEBARSKIM
Faktorizira jednostavne izraze
IZRAZIMA.
primjenom zakona distribucije.
Primjenjuje formule za kvadrat zbroja
i razlike i za razliku kvadrata.
Preporueni sadraj:
Rauna s algebarskim razlomcima.
Pri raunanju s algebarskim izrazima ne treba inzistirati na sloenim zadacima. U etverogodinjemu programu treba raunati s algebarskim razlomcima.
4.
B. 1. 3
JEDNADBE,
NEJEDNADBE I
SUSTAVE.
Rjeava linearne jednadbe,

nejednadbe i sustave te ih
primjenjuje pri rjeavanju
Izraava jednu veliinu pomou drugih
primjenjujui svojstva jednakosti.
Rjeava jednostavne
linearne jednadbe i
sustave jednadbi uz
provjeru rjeenja i
objanjenje postupka.
Rjeava jednostavnu
linearnu nejednadbu i
rjeenje prikazuje na
brojevnome pravcu.
Izraava jednu veliinu

pomou drugih u
jednakosti.
Modelira jednostavnu
Preporueni sadraj:
Grafiki rjeava sustav jednadbi.
Pri rjeavanju jednadbi, nejednadbi i sustava ne treba inzistirati na sloenim zadacima, ve na razumijevanju postupka i primjeni na problemima.
5.
B. 1. 4
PRIMJENJUJE LINEARNU
FUNKCIJU PRI
RJEAVANJU PROBLEMA.

koeficijenata na poloaj grafa,
odreuje nultoku, iz grafa ita
argumente i vrijednosti.
U problemskim situacijama
prepoznaje linearnu ovisnost, rauna
Rauna vrijednosti i
grafiki prikazuje
linearnu funkciju.
Rauna vrijednosti i
grafiki prikazuje
problem opisan
Interpretira koeficijente
linearne funkcije i
odreuje nultoku.
Analizira problem
opisan zadanom
118

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
vrijednosti i argumente i prikazuje ih

grafiki.
Analizira problem zapisan linearnom
funkcijom ili grafikim prikazom.
Koristiti programe dinamine geometrije za istraivanje grafikoga prikaza funkcija, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja.
Primjer primjene linearne funkcije u problemskoj situaciji:
Majstor za dolazak u kuu naplauje 70 kn, a za svaki sat rada jo 120 kn.
(a) Koliko treba platiti dolazak u kuu i rad majstora ako je radio: pola sata, 1 sat, 1 sat i 20 minuta, 2 sata?
(b) Grafiki prikai cijenu posjeta majstora ovisno o utroenome vremenu.
(c) Koliko je sati radio majstor koji je naplatio 270 kn?
6.
C. 1. 1
Objanjava razliku izmeu likova i
tijela. Prepoznaje, imenuje i crta
svojstva trokuta,
svojstva paralelograma,
geometrijskih likova pri
kvadrata, pravokutnika,
trapeza i romba.
rjeavanju problema.
Klasificira ih prema duljinama i
krunice i kruga.
odnosu stranica i veliini kutova.
Navodi i primjenjuje svojstva likova
vezana uz kutove, stranice i
dijagonale.
Navodi i obrazlae svojstva likova povezana s odnosima kutova, stranica i dijagonala. Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava. Rabiti modele likova.
7.
C. 1. 2
Izrie i ilustrira pouke o Rjeava jednostavne
Samostalno rjeava
D. 1. 1
trokuta, primjenjuje ih u modeliranju
slinosti trokuta.
probleme rabei slinost opseg, povrinu i druge
problema.
trokuta uz nastavnikovu veliine u slinim
PRIMJENJUJE SLINOST
Odreuje, obrazlae i primjenjuje
pomo.
trokutima.
TROKUTA.
odnose povrina, opsega i drugih
veliina u slinim trokutima. Kroz
primjere zadataka upoznaje povijest
matematike.
Preporueni sadraj:
119

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
raunanju povrine trokuta. Crtice iz

povijesti: Tales, Euler, Heron, Pitagora.
8.
D. 1. 2
Preraunava osnovne mjerne jedinice
Prepoznaje, usporeuje i Preraunava mjerne
Objanjava znaenje
za duljinu, masu, vrijeme, povrinu,
preraunava
predmetaka mjernih
PRERAUNAVA MJERNE volumen i kut primjenjujui ih pri
osnovne mjerne jedinice jednostavnih problema.
jedinica i sigurno ih
JEDINICE I ODABIRE
rjeavanju problema. Objanjava
preraunava, po potrebi
za duljinu, masu,
POGODNU.
znaenje predmetaka mjernih jedinica vrijeme, povrinu,
uz uporabu depnoga
(od mikro do giga).
raunala.
volumen i kut.
Ovaj ishod moe se ostvariti primjenom u drugim ishodima, u primjerima u kojima se pojavljuju razne mjerne jedinice.
9.
C. 1. 3
D. 1. 3
RAUNA I PRIMJENJUJE
OPSEG I POVRINU

geometrijskoga lika ili geometrijskih
oblika sastavljenih od osnovnih
geometrijskih likova.
Rauna ostale elemente likova (duljine
stranica, dijagonale, polumjer i sl.)
Prepoznaje i rauna opseg i povrinu
etvrtine i polovine kruga.
Primjenjuje raun opsega i povrine u
situacijama iz stvarnoga ivota.
Opisuje i rauna opseg i

povrinu trokuta,
kvadrata, pravokutnika i
kruga, rabei prema
potrebi depno
raunalo.
Prepoznaje i rauna
opseg i povrinu u
jednostavnim
problemima iz
rauna opseg, povrinu i
druge elemente trokuta,
etverokuta, dijela kruga
i od njih sastavljenih
geometrijskih oblika.
IZNIMNA
Odabire pogodnu
mjernu jedinicu
pri rjeavanju
problemske situacije iz
matematike i drugih
podruja.
Bira strategije za
izraunavanje opsega i
povrine u rjeavanju
problema iz geometrije i
iz stvarnoga ivota.
Preporueni sadraj:
Povrina likova zadanih koordinatama
toaka u koordinatnome sustavu.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i na terenskoj nastavi
ako je mogue.
U jednostavnim situacijama opseg i povrina pronalaze se izravnim uvrtavanjem u formulu.
120

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Primjer jednostavnoga problema iz ivota:

Vrt u obliku pravokutnika irok je 12 m i dug 25 m. (1) Kolika je povrina vrta? (2) Oko vrta treba postaviti ogradu. Koliko e metara biti dugaka ograda?
121

Napomena:
a: po ovome programu rade one etvero
etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 2. razredu izvodi 70 sati
122

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 2. 1
B. 2. 1
proporcionalnost.
rjeavanje problema. Rjeava probleme
diobe.
PRIMJENJUJE OMJERE,
PROPORCIONALNOST I
OBRNUTU
PROPORCIONALNOST.
ZADOVOLJAVAJUA
omjere,
proporcionalnost i
obrnutu
primjenjuje pri
problema iz
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Primjenjuje
primjenjuje omjere,
proporcionalnost i
rjeavanju problema
obrnutu
diobe.
proporcionalnost u
stvarnoga ivota
IZNIMNA
Modelira
proporcionalnou i
obrnutom
proporcionalnou.

U zgradi su tri stana. U prvome stanuje pet stanara, u drugome tri, a u treemu dva stanara. Raun za vodu iznosi 476.20 kuna. Razdijeli troak za vodu po stanovima,
proporcionalno broju stanara.
2.
A. 2. 2
RAUNA S KORIJENIMA.
3.
B. 2. 2
RJEAVA KVADRATNU
JEDNADBU.

drugoga i treega korijena koristei
depno raunalo.
Rauna s izrazima s drugim korijenom
operacija.
Djelomino korjenuje izraz s drugim
korijenom.
koeficijentima.
Prepoznaje kada kvadratna jednadba
nema rjeenje u skupu R. Primjenjuje
diskriminantu pri odreivanju
postojanja rjeenja kvadratne
jednadbe.
Procjenjuje i rauna
vrijednost drugoga i
treega korijena
nenegativnoga broja
kalkulatorom.
Drugi korijen
negativnoga broja
prikazuje uz pomo
imaginarne jedinice.
Zbraja, oduzima, mnoi i

kvadrira izraze s drugim
korijenom.
Djelomino korjenuje
drugi korijen.
Rjeava kvadratne
jednadbe oblika
0.
Rjeava kvadratne
jednadbe primjenom
formule.
rjeava kvadratnu
jednadbu.
Argumentira postojanje
i broj rjeenja kvadratne
jednadbe pomou
diskriminante.
Preporueni sadraj:
123

RB
4.
ISHOD
B. 2. 3
GRAFIKI PRIKAZUJE I
PRIMJENJUJE
KVADRATNU FUNKCIJU.
5.
C. 2. 1
D. 2. 1
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
OMJERE.
RAZRADA ISHODA
Primjenjuje imaginarnu jedinicu pri
zapisu rjeenja kvadratne jednadbe.
Faktorizira trinom.
Grafiki prikazuje kvadratnu funkciju.
Iz grafa procjenjuje i rauna tjeme i
nultoke kvadratne funkcije te ih
primjenjuje pri grafikome prikazu.
Kvadratnom funkcijom modelira
jednostavnu problemsku situaciju.
Preporueni sadraj:
Rjeava jednostavnu kvadratnu
nejednadbu.
Definira trigonometrijske omjere u
pravokutnome trokutu. Uinkovito se
koristi depnim raunalom.
pri modeliranju jednostavnih
problemskih situacija i za rjeavanje
problema u planimetriji (trokuti i
etverokuti).
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
IZNIMNA
Grafiki prikazuje
funkciju fx ax uz
objanjenje.
Grafiki prikazuje
funkciju
fx ax c uz
objanjenje.
Rauna tjeme i nultoke

kvadratne funkcije i
primjenjuje ih u
grafikome prikazu.
Kvadratnom funkcijom
modelira jednostavnu
Definira
u pravokutnome trokutu
i rauna mjeru kuta i
obrnuto koristei
depno raunalo.
Primjenjuje
za odreivanje
Primjenjuje
za modeliranje
jednostavnih
Primjenjuje
za rjeavanje
jednostavnih problema
u planimetriji.

ako je mogue. Jednostavni problemi ukljuuju probleme koji se izravno svode na pravokutni trokut i probleme s likovima koji se rjeavaju, uoavanjem pravokutnoga trokuta.
6.
C. 2. 2
CRTA GEOMETRIJSKA
TIJELA I NJIHOVE
MREE.
Crta geometrijska tijela (kocku, kvadar,

trostranu i etverostranu prizmu i
piramidu, valjak, stoac i kuglu) u
kvadratnoj mrei. Prepoznaje i crta
mree tijela i dijagonalni i osni presjek
tijela ravninom.
Prepoznaje, opisuje i
prostoruno skicira

bridova i strana
prepoznaje njegovu
mreu.
Samostalno i uredno
crta geometrijsko tijelo i
njegovu mreu.
Prepoznaje i crta
dijagonalni i osni
124

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Preporueni sadraj:
Izrauje modele tijela. Platonova tijela.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Rabiti modele tijela. Uenici sami ili u skupini mogu izraivati
modele geometrijskih tijela ili pronalaziti modele u okolini.
7.
C. 2. 3
Rauna oploje i
Rauna volumen
Modelira problemsku
D. 2. 2
tijela. Rauna oploje i volumen kocke, volumen kocke, kvadra i oploja i volumena
piramide i stoca uz
situaciju raunanjem
kvadra, prizme i valjka. Rauna
valjka uz objanjenje.
kocke, kvadra, prizme i
objanjenje.
elemenata
RAUNA I PRIMJENJUJE
volumen piramide i stoca. Rauna
valjka u jednostavnim
geometrijskih tijela.
OPLOJE I VOLUMEN
oploje i volumen u problemskim
problemima.
situacijama. Primjenjuje ispravne
mjerne jedinice.
Preporueni sadraj:
Oploje piramide i stoca, volumen i
oploje kugle.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Rabiti modele tijela. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i
na terenskoj nastavi ako je mogue.
8.
E. 2. 1

prikuplja podatke o njima, organizira ih prikazane na razliite
BARATA PODATCIMA
tablino, odreuje frekvenciju i
naine. Organizira
PRIKAZANIM NA
jednostavan skup
RAZLIITE NAINA.
podataka.
prikupljenih podataka. Crta linijske i
stupaste dijagrame frekvencija i
relativnih frekvencija te kruni
dijagram relativnih frekvencija.
dijagramom.
Rauna relativnu
prikazuje podatke
stupastim i krunim
dijagramom relativnih
frekvencija.

125

126

RB
ISHOD
1.
A. 3. 1
D. 3. 1
2.
A. 3. 2
B. 3. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna postotak i
vrijednost
uveava/umanjuje za
postotni iznos.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Prepoznaje i rauna
Prepoznaje i rauna
jednostavnim
situacijama.
IZNIMNA
raun u rjeavanju
ivota.

RAUN.
postotak. Primjenjuje postotni raun
za obraun PDV-a, carine, promjene i
izrauna cijena, opise udjela i druge
probleme iz ivota.
izraun neto plae.
Rabiti proraunske tablice za usporedbu razliitih parametara.
Primjer obrauna cijene:
Na fakturnu cijenu proizvoda trgovina zaraunava 5 % ovisnih trokova, na to dodaje jo 40 % razlike u cijeni. Tako se dobiva prodajna cijena. Na prodajnu cijenu dodaje se porez
na dodanu vrijednost (PDV) 25 % i tako se izrauna maloprodajna cijena. (a) Kolika je prodajna cijena ako je fakturna cijena 250 kuna? (b) Kolika je maloprodajna cijena? (c) Ana je
Rauna vrijednost korijena i potencija
racionalnoga eksponenta sa ili bez
depnoga raunala. Prelazi iz prikaza
RAUNA S
potencije racionalnoga eksponenta u
POTENCIJAMA
prikaz korijenom i obrnuto.
RACIONALNOGA
Navodi pravila za raunanje s
EKSPONENTA.
potencijama. Rauna s potencijama
racionalnoga eksponenta.
Procjenjuje i rauna
vrijednost treega
korijena realnoga broja.
Rauna vrijednost
korijena.
Prelazi iz jednoga
prikaza potencije
racionalnoga
eksponenta u drugi
prikaz.
Rauna s potencijama
racionalnoga
eksponenta
Primjer izraza koji ukljuuje potencije racionalnoga eksponenta: Izraunaj vrijednost izraza: - 0 16.
7
127
3.
B. 3. 2
PRIMJENJUJE
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU
Odreuje domenu i crta graf

eksponencijalne i logaritamske
funkcije. Prepoznaje eksponencijalnu i
logaritamsku ovisnost u problemima i
rauna vrijednosti.
Skicira graf
eksponencijalne i
logaritamske funkcije.
eksponencijalnom i
logaritamskom
funkcijom rauna
vrijednost funkcije
zadanoga argumenta.
FUNKCIJU.
Odreuje svojstva
eksponencijalne i
logaritamske funkcije.
eksponencijalnom i
logaritamskom
funkcijom rauna
vrijednost argumenta.
Preporueni sadraj:
kontinuirano ukamaivanje i
eksponencijalni rast, crtice iz povijesti:
Briggsove i Napierove logaritamske
tablice.
Korelacija s Kemijom i Biologijom.
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Uenik otkriva osnovna svojstva funkcija preko njihovih grafova. Uoava inverznu vezu
eksponencijalne i logaritamske funkcije koristei pravac y = x.
Primjer problema opisanoga eksponencijalnom funkcijom: Funkcija < = 10000 2G
pokazuje broj bakterija u uzorku x sati nakon uzimanja uzorka.
4.
B. 3. 3
Navodi i primjenjuje svojstva

potencija i logaritama, prelazi iz
RJEAVA
logaritamskoga u eksponencijalni
EKSPONENCIJALNE I
oblik. Rjeava jednostavne
LOGARITAMSKE
JEDNADBE.
jednadbe.
Rjeava jednadbu proizalu iz
problemske situacije opisane
eksponencijalnom ili logaritamskom
ovisnou.
Primjer:
Prelazi iz
logaritamskoga u
eksponencijalni oblik i
obrnuto.
Rjeava eksponencijalne
i logaritamske
jednadbe izravnom
primjenom definicije.
Rjeava jednostavne
eksponencijalne i
logaritamske jednadbe.
Rjeava jednadbu
proizalu iz problemske
situacije zadane
eksponencijalnom ili
logaritamskom
ovisnou.
Vrijednost iznosa uloenoga na tednju svakim se danom poveava po formuli: HI = H 1.03FKL . Nakon koliko e se dana vrijednost iznosa udvostruiti?
128
5.
C. 3. 1
D. 3. 2
PRIMJENJUJE POUAK O
Rauna nepoznate elemente trokuta

primjenjujui pouak o sinusima i
pouak o kosinusu. Primjenjuje
pouke u problemskim zadatcima.
Izrie i prepoznaje
pouak o sinusima i
pouak o kosinusu.
Rauna nepoznati
element trokuta
izravnom primjenom
odreenoga pouka.
Koristi odgovarajui
pouak i argumentira
svoj izbor.
SINUSIMA I POUAK O
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
kosinusu u
jednostavnim
problemima.
KOSINUSU.
ako je mogue.
.
Imenuje elemente koordinatnoga
Crta duine i likove
Rauna duljinu duine i
sustava, crta toke zadane
zadane koordinatama
koordinate polovita
koordinatama i obrnuto.
vrhova u koordinatnome duine.
PRIMJENJUJE
Rauna duljinu duine i koordinate
sustavu.
KOORDINATNI SUSTAV.
polovita duine te ih primjenjuje u
geometrijskim problemima.
7.
C. 3. 3
Prepoznaje, opisuje i koristi elemente
Opisuje elemente
Opisuje odnose izmeu
D. 3. 4
vektora.
kojima je vektor
dvaju vektora, odreuje
Rauna s vektorima (zbraja, oduzima i
definiran i crta vektore u koordinate vektora
RAUNA S VEKTORIMA. mnoi skalarom) i prikazuje ih u
ravnini i u
zadanoga tokama u
ravnini i u koordinatnome sustavu,
koordinatnome sustavu. koordinatnome sustavu.
odreuje duljinu vektora, rauna
Rauna duljinu vektora.
skalarni umnoak vektora.
Preporueni sadraj:
Rauna kut izmeu vektora.
6.
C. 3. 2
D. 3. 3
Primjenjuje koordinate
polovita i duljinu
duine u jednostavnim
jed
geometrijskim
problemima.
Samostalno rjeava
geometrijske probleme.
Rauna s vektorima
(zbraja, oduzima i mnoi
skalarom) prikazanima
na razne
azne naine.
Rauna skalarni
umnoak vektora.
129
4. RAZRED ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (64 SATA)

Napomena: po ovome programu rade one etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 4. razredu izvodi 64 sata
Slika 18. Udio domena u 4. razredu etverogodinje srednje kole (64 sata)
130
MATEMATIKA NA KRAJU 4. RAZREDA ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (64 SATA) UENIK:

RB
ISHOD
1.
A. 4. 1
D. 4. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna jednostavne
kamate za dane,
mjesece i godine i
primjenjuje ih u
jednostavnim
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna poetnu
jednostavnoga i
sloenoga
sloenome
ukamaivanja. Rauna
ukamaivanju i ukupne
konanu vrijednost
sloene kamate.
uloga pri sloenome
ukamaivanju.
IZNIMNA
Primjenjuje kamatni
raun u primjerima
tednje ili dugovanja.

kamatnome raunu.
PRIMJENJUJE KAMATNI
mjesece i godine i primjenjuje ih u
RAUN.
jednostavnim primjerima iz ivota.
Opisuje razliku izmeu jednostavnoga
i sloenoga ukamaivanja.
uloga i ukupne sloene kamate.
Primjenjuje kamatni raun u
primjerima tednje ili dugovanja.
Marko je u sijenju dobio raun za plin od 670 kuna. Trebao ga je platit 20. sijenja. Zakasnio je s plaanjem i platio tek 15. veljae. Kamatna stopa, ako zakasni s plaanjem, iznosi
15 %.
(b) Koliku e kamatu platiti?
(c) Koliko e kuna ukupno platiti za plin?
Neka osoba uloi u banku 10000 kuna. Banka primjenjuje kamatnu stopu od 3 % godinje. Obraun je kamata sloen i godinji. Kolika e biti vrijednost toga uloga nakon (a) 3
godine (b) 4 i pol godine (c) 3 godine i 8 mjeseci? Kolike su ukupne sloene kamate?
2.
B. 4. 1
Nabraja svojstva i opisuje razliku

izmeu aritmetikoga i
PRIMJENJUJE
geometrijskoga niza, nastavlja zadani
ARITMETIKI I
niz, rauna razliku/kolinik i traeni
GEOMETRIJSKI NIZ.
lan niza.
Rauna zbroj prvih n lanova i
primjenjuje ga u problemima vezanim
uz sloeno ukamaivanje.
Nabraja svojstva
aritmetikoga i
uoenim pravilom.

aritmetikoga i
rauna razliku/kolinik i
traeni lan niza.
Rauna zbroj prvih n

lanova niza.
Primjenjuje niz u
situacijama iz stvarnoga
ivota.
131

RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Matej je uzeo kredit od 24000 kuna, uz kamatnu stopu od 9 %. Vraat e ga u ratama od 1000 kuna krajem mjeseca i svakoga e mjeseca platiti pripadajui kamatu. Koliko e
ukupno kamata platiti?
RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
Primjer primjene geometrijskoga niza na periodike uplate tednje:

Ana je tijekom 2 godine prvoga dana u mjesecu uplaivala 1000 kuna na tednju. Kamate su obraunate po stopi od 3 % godinje uz sloeno godinje ukamaivanje. Kojim e
iznosom Ana raspolagati nakon isteka dvije godine?
3.
B. 4. 2
C. 4. 1
D. 4. 2
PRIMJENJUJE
JEDNADBU PRAVCA.
Prepoznaje, opisuje i crta pravac u

koordinatnome sustavu iz njegove
jednadbe i izvodi jednadbu pravca iz
grafikoga prikaza ili zadanih
parametara.
Rauna kut pravca s pozitivnim
dijelom apscise i povezuje s
koeficijentom smjera.
Crta i odreuje pravce paralelne s
koordinatnim osima. Odreuje pravce
paralelne/okomite zadanomu.
Grafiki prikazuje pravac

iz razliitih oblika
jednadbe pravca.
u eksplicitnome obliku
jednadbe pravca.
Primjenjuje jednadbu
pravca u jednostavnim
problemima.
pravca u geometrijskim
zadatcima.
Preporueni sadraj:
Rauna udaljenost toke od pravca i
kut izmeu pravaca.
Korelacija s Kemijom.
132
4.
B. 4. 3
C. 4. 2
D. 4. 3
PRIMJENJUJE
JEDNADBU KRUNICE.
Prepoznaje jednadbu krunice i iz nje

pronalazi duljinu polumjera i
koordinate sredita krunice i obrnuto.
Iz grafikoga prikaza pronalazi
jednadbu krunice. Odreuje grafiki
ili raunski jednadbu krunice u
posebnome poloaju (dodiruje jednu
ili obje koordinatne osi) ili
koncentrine krunice.
Iz jednadbe krunice i
grafikoga prikaza
odreuje elemente
krunice.
Iz zadanih uvjeta
odreuje jednadbu
krunice.
Rjeava jednostavne
geometrijske probleme
koji ukljuuju jednadbu
krunice uz
nastavnikovu pomo.
Samostalno rjeava
jednostavne
geometrijske probleme
koji ukljuuju jednadbu
krunice.
Odreuje svojstva
funkcije zadane
pravilom pridruivanja
ili grafom.
Analizira svojstva
funkcija zadanih
ili grafom.
Preporueni sadraj:
Opisuje odnose i odreuje presjek
pravca i sredinje krunice. Odreuje
jednadbu tangente u toki sredinje
krunice.
Rabiti programe programima dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja.
5.
B. 4. 4
ANALIZIRA SVOJSTVA
FUNKCIJA.
Prepoznaje i nabraja elementarne

funkcije (linearnu, kvadratnu,
@ = ) , @ = i @ = ,
G
eksponencijalnu). Navodi njihova

svojstva (domenu, kodomenu, rast/
pad, nultoke, ogranienost).
Povezuje graf funkcije i svojstva te
objanjava na grafu.
Prepoznaje i nabraja
elementarne funkcije.
Grafiki prikazuje
funkcije i nabraja
njihova svojstva.
Preporueni sadraj:
Logaritamska funkcija.
Svojstva funkcija uoava i objanjava na grafu funkcije. Rabiti programe dinamine geometrije za prikaz grafa istraivanje svojstava funkcija.
133
6.
B. 4. 5
PRIKAZUJE SKUPOVE I
OPERACIJE SA
SKUPOVIMA.
7.
E. 4. 1
RAUNA
VJEROJATNOST.

Vennovih dijagrama. Koristi se
matematikim simbolima u zapisu
simbolima.
skupu uz zapis
Samostalno povezuje
razliite zapise skupova i
prelazi iz jednoga u
drugi.
Odreuje i prikazuje
Odreuje i prikazuje
podskup i razliku
skupova.

dogaaje. Prepoznaje siguran i
nemogu dogaaj i odreuje njihovu
vjerojatnost. Rauna vjerojatnost
primjenjujui klasinu definiciju
vjerojatnosti i svojstva vjerojatnosti.

Odreuje skup svih
dogaaja.
prikaz sluajnoga
dogaaja.
Rauna vjerojatnost
unije, presjeka i
suprotnoga dogaaja.
Rauna vjerojatnost
Preporueni sadraj:
Kombinatorika.
134
135

136

RB
ISHOD
1.
A. 1. 1
2.
A. 1. 2
B. 1. 1
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rjeava jednostavne
Rauna vrijednost
probleme uz procjenu
sloenijih izraza s vie
rjeenja.
raunskih operacija i
zagradama te
aritmetiku sredinu.
IZNIMNA
Rauna vrijednosti brojevnih izraza
Rauna s realnim
brojevima rjeavajui
RAUNA S REALNIM
operacija.
probleme i utvrujui
BROJEVIMA.
Procjenjuje, zaokruuje i rauna u
smislenost rjeenja.
problemskim situacijama razliitih
razina sloenosti.
Rauna aritmetiku sredinu
statistikih podataka prikazanih na
razliite naine.
Primjer: Trgovina je naruila 700 kutija keksa. Dvadeset posto narudbe je ajno pecivo a tri sedmine narudbe su keksi s okoladom. Ostalo su napolitanke. Koliko je kutija
pojedine vrste naruila trgovina?
Primjer: Cijena okolade na akciji smanjena je za jednu treinu i prodaja se utrostruila. Kako se promijenio prihod?
PRIMJENJUJE POTENCIJE
RACIONALNE BAZE I
CJELOBROJNOGA
EKSPONENTA.
Rauna vrijednosti brojevnih izraza s

potencijama potujui redoslijed
raunskih operacija.
potenciranje potencija te ih
primjenjuje za pojednostavljivanje
izraza i povezuje ih s problemima iz
drugih podruja i ivota. Zaokruuje
broj na znaajne znamenke.
ZADOVOLJAVAJUA
Rauna vrijednost
jednostavnih izraza s
vie raunskih operacija
te zagradama.
Opisuje potenciju s
cjelobrojnim
eksponentom navodei
primjer.
Rauna vrijednost
jednostavnih brojevnih
izraza s potencijama.
Primjenjuje potencije pri

rjeavanju problema.
Primjer zadatka: Zemlji najblia zvijezda Proxima Centauri udaljena je od Sunca 4.3 svjetlosne godine. Koliko iznosi ta udaljenost u kilometrima? Rezultat zapiite u znanstvenome
obliku i zaokruite na tri decimale.
Napomena: Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost proe u godini dana. Brzina svjetlosti je priblino 3 108 metara u sekundi, a godina ima 365 dana.
137
3.
B. 1. 2
RAUNA S
ALGEBARSKIM
IZRAZIMA I
ALGEBARSKIM
Za zadani izraz rauna konkretne

vrijednosti, pojednostavljuje izraz,
primjenjuje formule za kvadrat
binoma i razliku kvadrata, faktorizira
izraze, krati, mnoi, dijeli i zbraja
jednostavne algebarske razlomke.
izraze zbraja, mnoi i
rastavlja na faktore,
kvadrira binome.
Mnoi i dijeli
razlomke.
Zbraja jednostavne
algebarske razlomke.
Rauna s algebarskim
izrazima i razlomcima.
RAZLOMCIMA.
Pri raunanju s algebarskim razlomcima ne treba inzistirati na sloenim zadacima, ve na razumijevanju i primjeni pravila. Primjer jednostavnih algebarskih razlomaka:
(.F '*./E )G E '7G

(N
.
, GNN *G')* , .'(
7. E '(./
4.
B. 1. 3
PRIMJENJUJE
PROPORCIONALNOST,
POSTOTKE, LINEARNE
JEDNADBE I SUSTAVE.
.E '.

obraun poreza, carine, promjene
iz ivota. Primjenjuje
proporcionalnost u primjerima iz
ivota.
Rjeava tekstune zadatke iz
matematike, drugih podruja i ivota.
Rjeava linearne jednadbe i sustave
jednadbi,. Izraava jednu veliinu
pomou drugih primjenjujui
svojstva jednakosti.
Rjeava jednostavne
probleme, linearne
jednadbe i sustave
jednadbi uz provjeru
rjeenja i objanjenje
postupka.
Rjeava problem
zapisujui ga u obliku
linearne jednadbe ili
sustava jednadbi.
nemogue i neodreene
jednadbe i sustave
jednadbi.
Modelira problemsku
smislenost rjeenja.
Preporueni sadraj:
Diskutira postojanje rjeenja
jednadbe ovisno o parametru,
rjeava jednostavne linearne
jednadbe s apsolutnom vrijednou.
Jednostavni problemi:
Poveanje/snienje za odreeni postotak, izraun postotka, primjena proporcionalnosti u jednome koraku, raun diobe, problemi koji se izravno svode na linearnu jednadbu.
5.
B. 1. 4
NEJEDNADBE.
Rjeava linearne nejednadbe i

sustave nejednadbi te rjeenje
zapisuje pomou intervala.
Primjenjuje linearne nejednadbe u
problemskim situacijama.
Rjeava jednostavne
linearne nejednadbe
nejednakosti.
Rjeava linearne
nejednadbe zapisujui
rjeenje na razliite
naine.
Rjeava jednostavne
nejednadbe koje se
svode na sustave
nejednadbi uz
Linearnom
nejednadbom modelira
problemske situacije i
utvruje smislenost
rjeenja.
138
Preporueni sadraj:
Rjeava jednostavne linearne
nejednadbe s apsolutnom
vrijednou.
Primjer: Antropolozi i forenziari klasificiraju lubanju koristei se izrazom:
I*
I
I'(
I
, u kojemu je d duljina lubanje, a irina.
(a) Izrazite klasifikaciju kao jedan racionalni izraz.

(b) Ako je vrijednost racionalnoga izraza (a) manja od 75, po klasifikaciji lubanja je dugaka. Srednja lubanja je izmeu 75 i 80. Koristei se racionalnim izrazom (a), klasificirajte
lubanju irine 5 incha i duljine 6 incha.
(c) Ovisi li vrijednost izraza o mjernim jedinicama u kojima je izraena duljina i irina lubanje? Zato?
(d) Kolika je irina lubanje duge 16 cm ako je klasificirana kao srednja?
6.
B. 1. 5
D. 1. 1
POVEZUJE RAZLIITE
PRIKAZE LINEARNE
FUNKCIJE.

tablino i grafiki.
Opisuje utjecaj koeficijenata na
poloaj grafa, definira i odreuje
nultoku. Iz grafa ita argumente i
vrijednosti te odreuje koeficijente i
funkciju.
Iz zadanih elemenata (argumenta i
vrijednosti, toke grafa, koeficijenta)
odreuje funkciju.
Za zadanu linearnu
funkciju rauna
vrijednosti, crta graf i
odreuje nultoku.
linearne funkcije.
Preporueni sadraj:
Crta graf funkcije apsolutne
vrijednosti.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava funkcija, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja.
7.
B. 1. 6
Rauna vrijednosti i
Iz zadanih podataka
prepoznaje linearnu ovisnost,
grafiki prikazuje
linearnu ovisnost
PRIMJENJUJE LINEARNU zapisuje ju kao funkciju te
problem opisan
zapisuje kao linearnu
FUNKCIJU PRI
primjenjuje za analizu problema.
funkciju.
RJEAVANJU
Analizira problem iz grafikoga
PROBLEMA.
prikaza.
Iz zadanih elemenata
odreuje linearnu
funkciju.
Prelazi iz jednoga
prikaza linearne funkcije
u drugi po potrebi.
Analizira problem opisan

zadanom linearnom
funkcijom.
Linearnom funkcijom
modelira problemsku
situaciju.
139

Primjer zadatka otvorenoga tipa:
Osmislite zadatak koji je prikazan grafom. Napiite neka pitanja koja moete postaviti na osnovi podataka vidljivih s grafa, a povezano sa zadatakom. Odgovorite na ta pitanja.
8.
B. 1. 7
Nejednakosti zapisujee pomou
Intervale prikazuje na
Odreuje i prikazuje
Odreuje i prikazuje
Primjenjuje intervale za
intervala i obrnuto te prikazuje na
brojevnome pravcu i
podskup i razliku
prikaz rjeenja
PRIKAZUJE OPERACIJE
brojevnome pravcu.
zapisuje simbolima i
skupova.
nejednadbi.
SA SKUPOVIMA I
Primjenjuje i prikazuje podskup,
pomou nejednakosti.
RJEENJA NEJEDNADBI
uniju, presjek i razliku skupova
POMOU INTERVALA.
realnih brojeva zapisujui ih
matematikim simbolima.
Primjer: Zadan su skupovi brojeva: A je skup realnih brojeva manjih ili jednakih 3, a B je skup realnih brojeva veih od 3 i manjih od 15.
Zapiite skupove pomou intervala i prikaite ih na brojevnome pravcu.
Za svaku tvrdnju
rdnju odredite je li tona ili netona i obrazloite:
3 P; 3 Q; P Q " &, 15 $; P Q 3; P\Q P.
9.
C. 1. 1
Definira i konstruira simetralu
Opisuje i konstruira
Definira i konstruira
Analizira poloaj
duine, simetralu kuta, visinu i
simetralu duine,
sredite opisane
visinu i ortocentar
karakteristinih toaka
KONSTRUIRA I
teinicu te karakteristine toke
teinicu i teite
krunice.
trokuta, simetralu kuta
ku
trokuta.
ANALIZIRA POLOAJ
trokuta.
trokuta.
te sredite upisane
KARAKTERISTINIH
Uoava da teite dijeli teinicu u
krunice.
TOAKA TROKUTA.
omjeru 2 : 1.
Analizira poloaj karakteristinih
toaka ovisno o vrsti trokuta.
Preporueni sadraj:
Otkriva
va formule za povrinu trokuta s
140
polumjerom upisane i opisane

krunice.
Rabiti programe dinamine geometrije za konstrukcije, istraivanje svojstava i prikaz zadataka.
10.
C. 1. 2
D. 1. 2
Izrie i ilustrira pouke o sukladnosti i Izrie i ilustrira pouke o Rjeava jednostavne

Rauna omjere duljina
Modelira probleme u
slinosti trokuta te Talesov pouak o
sukladnosti i slinosti
probleme rabei Talesov
stranica, opsega,
planimetriji rabei
proporcionalnosti duina, primjenjuje trokuta te Talesov
pouak o
povrina i drugih veliina Talesov pouak i slinost
PRIMJENJUJE TALESOV
ih u modeliranju problema.
pouak o
proporcionalnosti duina u slinim trokutima uz
trokuta.
POUAK O
proporcionalnosti.
i slinost trokuta.
obrazloenje.
PROPORCIONALNOSTI
DUINA I SLINOST
veliina u slinim trokutima.
TROKUTA.
raunanju povrine trokuta. Kroz
matematike .
Preporueni sadraj:
Rjeava probleme rabei Euklidov
pouak o pravokutnome trokutu.
Pitagora.
Primjer: Objasnite kako je Tales pomou sjene izmjerio visinu piramide. Izmjerite na taj nain visinu neke graevine ili stabla u svojoj okolini.
11.
D. 1. 3
Definira
Primjenjuje
Primjenjuje
Modelira situacije iz
pri modeliranju problemskih situacija trigonometrijske omjere trigonometrijske omjere trigonometrijske omjere ivota i drugih podruja
PRIMJENJUJE
i za rjeavanje problema u
u pravokutnome trokutu u pravokutnome trokutu za rjeavanje
primjenjujui
TRIGONOMETRIJSKE
planimetriji (trokut, kvadrat,
za odreivanje
jednostavnih problema u trigonometrijske omjere.
OMJERE.
pravokutnik, paralelogram, romb,
obrnuto koristei
nepoznatih veliina.
planimetriji.
trapez, deltoid).
depno raunalo.
Jednostavni problemi: problemi koji se izravno svode na pravokutan trokut, problemi s likovima koji se rjeavaju izravno, uoavanjem pravokutnoga trokuta.
Rabiti programe dinamine geometrije za istraivanje svojstava, prikaz zadataka i provjeru ispravnosti rjeenja. Primijeniti znanja u autentinim situacijama i na terenskoj nastavi.
141

Napomena: po ovome programu
gramu rade one etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 2. razredu izvodi 105 sati
142

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 2. 1
Procjenjuje i rauna vrijednost drugoga

i treega korijena koristei depno
raunalo.
Rauna s izrazima s drugim i treim
korijenom potujui redoslijed
raunskih operacija.
Djelomino korjenuje izraz.
RAUNA S DRUGIM I
TREIM KORIJENOM.
ZADOVOLJAVAJUA
Procjenjuje i rauna
treega korijena
Preporueni sadraj:
Racionalizira nazivnik razlomka.
Rauna vrijednost nenegativnoga korijena rabei depno raunalo.
Uvodi se &1 > i primjenjuje kao u primjeru &16 = 4>.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Drugi korijen
Zbraja, oduzima, mnoi
negativnoga broja
izraze s drugim i treim
prikazuje pomou
korijenom.
IZNIMNA
Kvadrira izraze s drugim
korijenom.
Primjer izraza s drugim korijenom: 3 + 32 33 + 42, 3V2 3W, V3 22W .

F
Primjer izraza s treim korijenom: 3 + 32 33 + 42, 3(2 9), V3 24W .

Preporueni sadraj: Racionalizira nazivnik razlomka oblika
2.
B. 2. 1
KVADRATNU
JEDNADBU.
./
X
, , , <.

koeficijentima.
Primjenjuje diskriminantu pri
odreivanju prirode rjeenja kvadratne
jednadbe.
Faktorizira trinom. Rjeava jednadbe
koje se svode na kvadratnu jednadbu.
Modelira problemsku situaciju te
odreuje rjeenja.
Rjeava kvadratne
jednadbe te provjerava
rjeenja.
Uinkovito rjeava
kvadratnu jednadbu.
Argumentira prirodu
rjeenja kvadratne
jednadbe.
Rjeava jednadbe koje

se svode na kvadratnu
jednadbu.
Kvadratnom
jednadbom modelira
problemsku situaciju te
utvruje smislenost
dobivenih rjeenja.
Preporueni sadraj:
Viteove formule.
Korelacija s Fizikom i Informatikom.
143

Jednadbe koje se svode na kvadratnu jednadbu: bikvadratne jednadbe, sustavi koji se svode na kvadratnu jednadbu i iraci
iracionalne
onalne jednadbe oblika ax + b = cx + d.
Argumentira prirodu rjeenja kvadratne jednadbe.
Primjer: Ne rjeavajui jednadbu 3x + 4x 1 = 0 , odredi prirodu rjeenja te jednadbe.
3.
B. 2. 2
Rauna funkcijsku vrijednost zadane
Rauna funkcijsku
Objanjava pojam
Odreuje domenu,
Prepoznaje bijekciju na
funkcije uvrtavanjem broja.
vrijednost polinomne,
funkcije.
kodomenu i sliku
primjerima preslikavanja
ANALIZIRA FUNKCIJU.
Raunski odreuje domenu
racionalne i iracionalne
funkcije jednostavnih
skupova.
jednostavnih racionalnih
nalnih i iracionalnih
funkcije.
polinomnih, racionalnih
funkcija. Odreuje sliku funkcije za
i iracionalnih funkcija.
linearnu i kvadratnu funkciju. Na
primjeru skupa prepoznaje bijekciju.
Bijekciju definira i prepoznaje na primjerima skupova:
.
Sliku funkcije odreuje raunski samo za linearne i kvadratne funkcije.
.
Jednostavne racionalne funkcije oblika su @() =
.
/GX
Jednostavne iracionalne funkcije oblika su @() = +

.
Rabiti programe dinamine geometrije.
Preporueni sadraj: Pri odreivanju funkcijskih vrijednosti funkcije, slui se Hornerovim algoritmom.
4.
B. 2. 3
C. 2. 1
ANALIZIRA GRAFIKI
PRIKAZ FUNKCIJE.
Grafiki prikazuje funkcije @(() =
i @() = .
Na grafu funkcije odreuje domenu,
kodomenu, sliku funkcije i objanjava
bijekciju.
Skicira graf inverzne funkcije.
Grafiki prikazuje
funkcije @() =
G
i @() = .
Pomou grafikoga
prikaza funkcije
odreuje domenu,
kodomenu i sliku
funkcije.
Pomou
u grafikoga
prikaza funkcije
objanjava bijekciju.
Pomou grafikoga
prikaza funkcije skicira
njoj inverznu funkciju.
144
Grafiki prikazuje funkciju @() = i @() = odreujui funkcijsku vrijednost za neke vrijednosti varijable x.
G
Inverznu funkciju skicira preslikavajui funkciju preko pravca % = .

Primjer: Odredi graf inverzne funkcije sa slike.
5.
B. 2. 4
C. 2. 2
Odreuje nultoke, sjecite s

Grafiki prikazuje
Grafiki prikazuje
Rjeava jednostavne
ordinatom, tjeme, os simetrije, tijek
funkciju @() =
kvadratnu funkciju.
kvadratne nejednadbe.
modelira problemsku
funkcije.
i @() = + .
PRIMJENJUJE
Grafiki prikazuje kvadratnu funkciju s
smislenost rjeenja.
KVADRATNU FUNKCIJU.
racionalnim koeficijentima.
Oitava toke s grafa funkcije.
Rjeava jednostavne
nostavne kvadratne
nejednadbe. Pri grafikome
prikazivanju kvadratne funkcije
objanjava oblik funkcije u ovisnosti o
diskriminanti i vodeemu koeficijentu.
Preporueni sadraj:
Odreuje funkciju iz grafa.
Uenik grafiki prikazuje funkciju oblika @() = ( ) + % translacijom i funkciju oblika @() = + + metodom pet toaka (nultoke, tjeme, sjecite s ordinatom,
preslikavanje sjecita s ordinatom preko osi simetrije).
Problemska situacija ukljuuje
uuje probleme s ekstremima te odreivanje sjecita kvadratne i linearne funkcije.
Primjer:
)
Praenjem prodaje nekoga proizvoda ustanovljeno je da se prodaja moe opisati kvadratnom funkcijom @() = + 12 180,, gdje je cijena proizvoda, a @() broj
prodanih komada proizvoda po cijeni .
Koliko e se proizvoda prodati ako je cijena 30 kuna? Koliko e pritom trgovac zaraditi?
Za koju je cijenu prodaja toga proizvoda isplativa?
Kolika mora biti cijena ako trgovac eli prodati vie od 45 komada toga proizvoda?
Za koju e cijenu prodaja toga proizvoda biti maksimalna? Koliko e pritom trgovac zaraditi?
Isplati li se taj proizvod prodavati po cijeni od 15 kuna?
Jednostavne kvadratne nejednadbe oblika + + $ 0, + + [ 0, + + " 0, + + 0, , , .
145
6.
C. 2. 3
D. 2. 1
Primjenjuje pouak o obodnome i

Prepoznaje elemente
Konstruira tangentu na
sredinjem kutu pri dokazu Talesovog
krunice i kruga te ih
krunicu.
pouka. Konstruira tangentu na
prikazuje u ravnini.
PRIMJENJUJE KRUNICU krunicu. Uz pomo proporcionalnosti
I KRUG.
izvodi formule za duljinu krunoga
runoga luka
i povrinu krunoga isjeka.
Povezuje duljinu krunoga luka s
radijanskom mjerom kuta.
Preporueni sadraj:
Povrina krunoga odsjeka.
Otkriva i obrazlae formule.
7.
C. 2. 4
Povezuje trigonometrijske omjere u
Izrie i prepoznaje
Rabi odgovarajui
D. 2. 2
pravokutnome trokutu s koordinatama pouak o sinusima i
pouak i argumentira
toke na krunici. Rauna povrinu
pouak o kosinusu.
svoj izbor za raunanje
PRIMJENJUJE POUAK
trokuta. Primjenjuje pouke u
elemenata trokuta.
O SINUSIMA I POUAK
problemskim zadatcima.
O KOSINUSU.
Preporueni sadraj:
Primjena u stereometriji.
Izostaviti zadatke u kojima se primjenjuju adicijske formule. Izostaviti sluaj s dva mogua rjeenja.
Rauna elemente
krunice i kruga.
Modelira problemsku
smislenost rjeenja.
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
kosinusu u planimetriji.
Poukom o sinusima
i/ili poukom o
kosinusu modelira
utvruje smislenost
rjeenja.
146
8.
C. 2. 5
D. 2. 3
ANALIZIRA POLOAJ
PRAVACA I RAVNINA U
PROSTORU I RAUNA
UDALJENOST.
Razlikuje toku, pravac, ravninu te

analizira i objanjava meusobne
poloaje.
Odreuje ortogonalnu projekciju
geometrijskoga objekta.
Rauna udaljenosti toaka, pravaca,
ravnina.
Objanjava meusobne
poloaje toaka,
pravaca, ravnina.
Odreuje ortogonalnu
projekciju.
Analizira meusobne
poloaje pravaca i
ravnina u prostoru.
Rauna udaljenost
toaka, pravaca i
ravnina.
Rauna volumen i
oploje piramide, stoca
i kugle rabei zadane
elemente i obrnuto.
Rauna volumen i
oploje rotacijskih
geometrijskih tijela iz
zadanih elemenata i
obrnuto.

Koristiti se modelima, mreama ili skicama geometrijskih tijela.
Pri odreivanju udaljenosti koristi se dosad steenim znanjima (Pitagorin pouak, trigonometrijski omjeri).
9.
C. 2. 6
D. 2. 4
RAUNA VOLUMEN I
OPLOJE
Prepoznaje i opisuje uspravnu prizmu

(trostrana, etverostrana, pravilna
esterostrana), piramidu (trostrana,
etverostrana, pravilna esterostrana),
valjak, stoac i kuglu. Rauna elemente
(duljine bridova, volumen, oploje,
radijus baze) prizme, valjka, piramide,
stoca, kugle te rotacijskih tijela.
Opisuje prizmu,
piramidu, valjak, stoac i
kuglu.
Rauna volumen i
oploje prizme i valjka
rabei zadane elemente i
obrnuto.
Preporueni sadraj:
Platonova tijela.
Ovaj ishod treba obraditi nakon pouka o sinusima.
Otkrivati formule za volumen prebacujui vodu (ili riu, pijesak) iz uplje piramide/stoca u uplju prizmu/valjak sukladnih baza i visine.
10. E. 2. 1
Prikazuje podatke tablino, stupastim Prikuplja, organizira i
Iitava podatke iz
Odreuje i interpretira
dijagramom, histogramom,
prikazuje podatke na
grafikoga prikaza.
srednje vrijednosti i
BARATA PODATCIMA
dijagramom stablo list, linijskim
pogodan grafiki nain.
standardnu devijaciju i
PRIKAZANIM NA
dijagramom itd. Odreuje srednje
crta brkatu kutiju.
RAZLIITE NAINE.
vrijednosti (mod, medijan, donji i
CRTA BRKATU KUTIJU.
gornji kvartil) te standardnu devijaciju.
Crta brkatu kutiju.
Korelacija s Geografijom,
Informatikom, Kemijom i Biologijom.
Prikazivanje mjera dijagramom brkate kutije omoguava laku interpretaciju tih mjera i laku usporedbu vie skupova istovrsnih podataka.
Usporeuje i interpretira
vie skupova istovrsnih
podataka.
147
Primjer: Mjerenjem mase petnaest bjeloglavih supova dobiveni su sljedei podatci o masama jedinki:
7.5, 7.8, 9.1, 9.3, 9.1, 8.2, 7.5, 7.5, 7.3, 8.2, 8.3, 8.8, 9.8, 7.3, 9.7.
Odredi statistike parametre (aritmetika sredina, mod, medijan, donji i gornji kvartil, standardnu devijaciju).
Objasni znaenje standardne devijacije na primjeru toga uzorka bjeloglavih supova.
Prikai statistike parametre toga uzorka dijagramom brkate kutije.
11.
E. 2. 2
Opisuje siguran i nemogu dogaaj.
Odreuje skup svih
Primjenjuje klasinu
Rabi algebru dogaaja (unija, presjek,
povoljnih i svih moguih definiciju vjerojatnosti.
PRIMJENJUJE
komplement) za odreivanje
dogaaja.
VJEROJATNOST.
vjerojatnosti.
Odreuje geometrijsku vjerojatnost.
prikaz sluajnoga
dogaaja.
Rauna i primjenjuje
vjerojatnost sluajnoga
dogaaja.
148

149

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 3. 1
B. 3. 1
Prelazi iz prikaza potencije

racionalnoga eksponenta u prikaz
korijenom i obrnuto.
depnoga raunala. Rauna s
potencijama racionalnoga
eksponenta.
Odreuje domenu, kodomenu, sliku,
rast i pad, inverznu funkciju
funkcije
(@() = G , @() = G ,
@() = \]^. ) i crta graf.
PRIMJENJUJE PRAVILA
ZA RAUNANJE
POTENCIJAMA
RACIONALNOGA
EKSPONENTA.
2.
B. 3. 2
C. 3. 1
ANALIZIRA
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU
ZADOVOLJAVAJUA
Prelazi iz jednoga
prikaza potencije
racionalnoga eksponenta
u drugi prikaz.
Skicira graf
eksponencijalne i
logaritamske funkciju.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
Rauna vrijednost
potencija racionalnoga
brojevnoga izraza rabei
eksponenta.
pravila za raunanje s
potencijama.
Grafiki prikazuje
logaritamsku i
eksponencijalnu
funkciju.
Odreuje svojstva
eksponencijalne i
logaritamske funkcije iz
grafa funkcije.
IZNIMNA
Rauna s potencijama
racionalnoga eksponenta
u sloenijim izrazima.
Analizira
eksponencijalnu i
logaritamsku funkciju
zadanu pravilom
pridruivanja ili grafom.
FUNKCIJU.
Preporueni sadraj:
Baza prirodnoga logaritma (e), crtice
iz povijesti: Euler, Napier.
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Uenik otkriva osnovna svojstva funkcija preko njihovih grafova. Uoava inverznu vezu izmeu
eksponencijalne i logaritamske funkcije koristei pravac % = .
3.
B. 3. 3
Modelira problemsku situaciju,
Prepoznaje
Modelira
C. 3. 2
odreuje i provjerava rjeenja te im
eksponencijalnom i
eksponencijalnom i
eksponencijalnu i
eksponencijalnom i
utvruje smislenost.
logaritamskom
logaritamskom
logaritamsku ovisnost.
logaritamskom
PRIMJENJUJE
funkcijom rauna
funkcijom rauna
funkcijom.
EKSPONENCIJALNU I
Preporueni sadraj:
vrijednost funkcije
LOGARITAMSKU
crtice iz povijesti: Briggsove i
zadanoga argumenta.
FUNKCIJU.
Napierove logaritamske tablice,
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti.
Primjer problema opisanoga eksponencijalnom funkcijom: Funkcija <() = 10000 2G pokazuje broj bakterija u uzorku x sati nakon uzimanja uzorka.
150

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Primjer problema zadanog podatcima: Graf opisuje broj zdravstveno osiguranih graana
od 1992. do 2000. godine.
(a) Koristei zadane podatke, odredi koliko e osiguranika biti 2006., 2008. godine
godine.
(b) Koja funkcija opisuje zadane podatke?
4.
B. 3. 4

Prelazi iz logaritamskoga Rjeava eksponencijalne Rjeava eksponencijalne
potencija i logaritama, rauna
u eksponencijalni oblik i i logaritamske jednadbe i logaritamske
MODELIRA
vrijednosti jednostavnih
obrnuto.
izravnom primjenom
jednadbe.
EKSPONENCIJALNOM I
logaritamskih izraza, prelazi iz
definicije.
LOGARITAMSKOM
logaritamskoga u eksponencijalni
JEDNADBOM.
oblik.
Rjeava jednostavne eksponencijalne
i logaritamske jednadbe.
odreuje
reuje i provjerava rjeenja te im
utvruje smislenost.
Moe se koristiti primjer iz ishoda B.3.3, C.3.2, ali umjesto pitanja (b) postavljamo pitanje: Koje e godine biti 100 milijuna osiguranika?
5.
B. 3. 5
Definira trigonometrijske funkcije
Definira
Uoava svojstva
Provjerava svojstva
C. 3. 3
broja na brojevnoj krunici, otkriva
trigonometrijske
trigonometrijskih
trigonometrijskih
svojstva i koristi ih za raunanje
funkcije.
funkcija.
funkcija.
vrijednosti trigonometrijskih funkcija.
TRIGONOMETRIJSKIH
Rabi depno raunalo.
FUNKCIJA.
Preporueni sadraj:
Crtice iz povijesti: podrijetlo imena
Eksponencijalnom i
logaritamskom
jednadbom modelira
utvrujui smislenost
dobivenih rjeenja.
parnosti, neparnosti i
periodinosti
trigonometrijskih
funkcija.
151

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
trigonometrijskih funkcija.
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Vano je da uenici otkriju i usvoje vezu koordinata toaka na brojevnoj krunici i trigonometrijskih
funkcija (sinx i cosx), odnosno koordinata toaka na osi tangensa s tgx, osi kotangensa s ctgx. Takoer je vano otkrivanje svojstava kao to su parnost/neparnost i periodinost te
njihova primjena pri raunanju vrijednosti trigonometrijskih funkcija. Rabiti depno raunalo. Upozoriti na mjere koje se koriste pri raunanju (stupnjevi, radijani).
6.
B. 3. 6
Rauna, koristei osnovni

Iskazuje
Koristi trigonometrijske
Primjenjuje
trigonometrijski identitet, vrijednosti trigonometrijske
identitete u rjeavanju
trigonometrijske
PRIMJENJUJE
ostalih trigonometrijskih funkcija.
identitete.
sloenijih problema.
identitete u dokazima
TRIGONOMETRIJSKE
Primjenjuje i povezuje osnovne
trigonometrijskih
IDENTITETE.
trigonometrijske identitete. Dokazuje
tvrdnji.
trigonometrijske tvrdnje primjenom
osnovnih trigonometrijskih
identiteta.
Preporueni sadraj:
adicijske formule,
sin(2x), cos(2x)
U ovom je ishodu bitno da se usvojenim vezama, meu trigonometrijskim funkcijama kao identitetima, koriste pri raunanju i dokazivanju trigonometrijskih tvrdnji.
Osnovni trigonometrijski identiteti: (_>` + ]_ = 1, a^ a^ = 1,
bcdG
XebG
= a^).
Povezati Pitagorin pouak s osnovnim trigonometrijskim identitetima.

)
)g
Jednostavni problem: Izraunaj sinx, ako je ]_ = , , 26
#
Jednostavan dokaz: _>`( + ]_ ( = _>` ]_ .

7.
B. 3. 7
C. 3. 4
ANALIZIRA GRAF
TRIGONOMETRIJSKE
FUNKCIJE.
Prepoznaje i opisuje grafove

osnovnih trigonometrijskih funkcija.
Grafiki prikazuje trigonometrijske
funkcije:
@() = _>`,
@() = ]_,
@() = a^,
Skicira grafove osnovnih

trigonometrijskih
funkcija.
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = Asin(),
@() = Acos ()
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = P_>`( + ) + :,
@() = P]_( + ) + :
Analizira graf
trigonometrijske
funkcije zadane
pravilom pridruivanja ili
grafom.
152

RB.
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
@() = P sin( + ) + :,
@() = P cos( + ) + :
Korelacija s Fizikom.
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Mogue je uenicima zadati mali seminarski rad crtanja grafova trigonometrijskih funkcija (od poetka
koristei brojevnu krunicu, prenosei vrijednosti na graf) ili onih kojima se mijenjaju amplitude, periodi i pomaci. Uporabom programa dinamine geometrije pri izradi toga
seminarskog rada puno jednostavnije uoavaju promjene. No, za razvoj grafomotorikih vjetina dobro je zadati da uenici to rade i prostoruno. Svakako ih treba upozoriti na
vanost odabira pogodnoga mjerila pri crtanju grafova.
8.
B. 3. 8
C. 3. 5
PRIMJENJUJE
Analizira probleme opisane

trigonometrijskom funkcijom i
primjenjuje trigonometrijske funkcije
za modeliranje.
TRIGONOMETRIJSKE
trigonometrijskom
funkcijom rauna
vrijednost funkcije iz
zadanoga argumenta.
trigonometrijskom
funkcijom rauna
trigonometrijskih
funkcija pri rjeavanju
problemskih zadataka.
Modelira
trigonometrijskim
funkcijama.
FUNKCIJE.

Primjer problema opisanoga trigonometrijskom funkcijom:
Duljina dana opisana je formulom:
p
r
D(t) = sin( (a 79) + 12, pri emu je t dan u godini (t = 0 je 1. sijenja). Konstanta K odreena je geografskom irinom mjesta.
)*#
(a) Kolika je duljina dana 22.2. u Dubrovniku (K = 6)?

(b) Koji dan u veljai traje 11 sati?
(c) Koji je dan najkrai, a koji najdulji?
9.
B. 3. 9
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
JEDNADBE.
Osnovne trigonometrijske jednadbe

rjeava grafiki ili na brojevnoj
krunici (_>` = , ]_ = , a^ =
,
P sin( + ) + : = 0,
P cos( + ) + : = 0).
Rjeava osnovne
trigonometrijske
jednadbe uz
nastavnikovu pomo.
Rjeava osnovne
trigonometrijske
jednadbe.
Interpretira opa
rjeenja osnovnih
trigonometrijskih
jednadbi na razliite
naine.
Probleme iz
svakodnevnoga ivota i
drugih podruja rjeava
primjenom
trigonometrijskih
jednadbi.
153

Primjer: U nekome mjestu na moru odreenoga dana plima je u pono i podne, a oseka u 6 i 18 sati. Razina mora, u odnosu na uobiajenu, za vrijeme plime je 5.11 m, a za vrijeme
oseke (-0.17). Odredite:
(a) Koja e razina mora biti u 10 sati?
(b) U koliko e sati poslije podne razina mora biti 0?
10.
A. 3. 2
B. 3. 10
RAUNA I PRIMJENJUJE
SLOENI KAMATNI

uloga uz sloeno ukamaivanje.
Rauna vrijeme ili kamatnu stopu
kako bi glavnica narasla na traeni
iznos.
Opisuje postupak
Rjeava jednostavne
zadatke sloenoga
kamatnog rauna.
rjeava probleme
sloenoga kamatnog
rauna.
Sigurno i uinkovito bira

strategije za primjenu
sloenoga kamatnog
rauna.
RAUN.
Primjenjuje eksponencijalnu funkciju.

Izuzetno je vano da uenici shvate razliku izmeu tednje i kredita. Potrebno ih je stavljati u problemsku situaciju dizanja kredita, raunanja odnosa posuenoga i vraenoga novca
banci, kupnje stana, automobila, tehnike na kredit. Na taj e nain shvatiti ozbiljnost uzimanja kredita, planiranja kunoga budeta, razlikovanja potrebe i elja. Treba ih uputiti na
kalkulatore na mrenim stranicama banaka. Uenik prikazuje sloeni kamatni raun kao primjenu eksponencijalne funkcije.
Primjer:
11.
C. 3. 6
D. 3. 1
PRIMJENJUJE
RAUNANJE S
VEKTORIMA.

vektora. Rauna s vektorima (zbraja,
oduzima i mnoi skalarom) i prikazuje
ih u ravnini i u koordinatnome
sustavu, odreuje duljinu vektora,
rauna skalarni umnoak vektora i
primjenjuje ga za uvjet okomitosti
vektora. Primjenjuje svojstva vektora
u problemskim zadatcima.
Opisuje elemente
kojima je vektor
definiran i crta vektore u
ravnini i u
koordinatnome sustavu.
Rauna s vektorima
na razne naine.
Rauna duljinu vektora,

skalarni umnoak
vektora, kut izmeu
vektora.
Primjenjuje raunanje s
vektorima u
Preporueni sadraji:
Rastavlja vektore koristei linearnu
kombinaciju vektora (raunski ili
grafiki).
Primjer: Vjetar je zapuhao u cijeloj Hrvatskoj i otpuhao Ivanovu kapu iz Samobora, a Zoranovu iz Zadra. Ivan je krenuo u potragu i naao ju je u Petrinji. Otkrijte pomou karte
Hrvatske u kojemu bi gradu (ili okolici) Zoran mogao nai svoju kapu. Kako zovemo smjer toga vjetra? Koliki je intenzitet vjetra?
154
Primjenjuje udaljenost toaka za raunanje duljine vektora.

12.
C. 3. 7
B. 3. 11
D. 3. 2
E. 3. 1
PRIMJENJUJE
JEDNADBU PRAVCA.

jednadbe i izvodi jednadbu pravca
iz grafikoga prikaza ili zadanih
parametara. Rauna kut pravca s
pozitivnim dijelom apscise i povezuje
ga s koeficijentom smjera. Crta i
odreuje pravce paralelne s
koordinatnim osima. Rauna
udaljenost toke od pravca i kut
izmeu pravaca. Modeliranje:
Interpretira podatke pomou pravca
regresije. (Razlikuje/uoava linearni
trend danih podataka. Dane podatke
opisuje linearnom vezom po
mogunosti uz uporabu tehnologije.)

iz razliitih oblika
jednadbe pravca.
u jednadbi pravca.
Udaljenost toke od
pravca i kut izmeu
dvaju pravaca
primjenjuje u
geometrijskim
zadatcima.
pravca u modeliranju
problema.
Primjer (pravac regresije): Deset uenika bilo je upitano koliko su se sati pripremali za ispit iz matematike. Njihovi odgovori na to pitanje usporeeni su s bodovima koje su dobili
na ispitu (max 100).
x ()
0.50
0.75
1.00
1.25
1.50
1.75
2.00
2.25
2.50
2.75
y(bod)
57
64
59
68
74
76
79
83
85
86
(a) Naite jednadbu pravca regresije za te rezultate.
(b) Ako se neki uenik pripremao 0.25 h, koji je njegov najvjerojatniji rezultat na ispitu?
(c) Koliko se sati uenik trebao pripremati da bi ostvario maksimum na ispitu?
Rabiti programe dinamine geometrije i proraunske tablice.
13.
B. 3. 12
C. 3. 8
D. 3. 3
PRIMJENJUJE
JEDNADBU KRUNICE.
Prepoznaje jednadbu krunice i iz

nje pronalazi duljinu polumjera i
koordinate sredita krunice i
obrnuto. Iz grafikoga prikaza
pronalazi jednadbu krunice.
Odreuje grafiki ili raunski
jednadbu krunice u posebnome
poloaju (dodiruje jednu ili obje
grafikoga prikaza
odreuje elemente
krunice.
Iz zadanih uvjeta
odreuje jednadbu
krunice.
Rjeava geometrijske
probleme koji ukljuuju
jednadbu krunice.
Primjenjuje krunicu u
modeliranju problema.
155
koordinatne osi) ili koncentrine

krunice.
Iz raspisanoga oblika jednadbe
krunice odreuje sredite i polumjer
krunice.
14.
B. 3. 13
C. 3. 9
PRIMJENJUJE
JEDNADBU TANGENTE
KRUNICE.
15.
E. 3. 2
RJEAVA PROBLEM I
BIRA STRATEGIJU RABEI
KOMBINATORIKU.
Preporueni sadraji:
Ispituje meusobni poloaj dviju
krunica.
Nabraja i opisuje odnose pravca i
krunice. Odreuje grafiki i raunski
presjek pravca i krunice. Izvodi uvjet
dodira pravca i krunice. Odreuje
jednadbu tangente na krunicu iz
toke krunice.
Preporueni sadraj: Odreuje
jednadbu tangente na krunicu iz
toke izvan krunice.
Prepoznaje i opisuje osnovne principe
prebrojavanja, permutacije,
kombinacije i varijacije.
Objanjava, rauna i daje primjer
permutacija, kombinacija i varijacija.
Ilustrira i rjeava problem rabei
kombinatoriku.
Opisuje sve mogue

odnose pravca i
krunice.
Odreuje grafiki i
raunski presjek pravca i
krunice.
Odreuje jednadbu
tangente krunice u
njezinoj toki.
tangente krunice u
geometrijskim
zadatcima.
Opisuje osnovne
principe prebrojavanja
na primjeru.
Rjeava probleme rabei

kombinacije i varijacije
bez ponavljanja i
permutacije.
Rjeava problem rabei

kombinacije i varijacije s
ponavljanjem.
Bira strategiju rabei

kombinatoriku.
156

157

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 4. 1
Zapisuje kompleksan broj u

algebarskome i trigonometrijskome
obliku.
Zbraja, oduzima, mnoi i potencira u
odgovarajuemu obliku, po potrebi
koristei De Moivreovu formulu.
RAUNA S
KOMPLEKSNIM
BROJEVIMA.
2.
A. 4. 2
C. 4. 1
INTERPRETIRA
RAUNSKE OPERACIJE S
KOMPLEKSNIM
BROJEVIMA U
GAUSSOVOJ RAVNINI.
Preporueni sadraj:
Korjenovanje kompleksnih brojeva.
Prikazuje kompleksan broj u
Gaussovoj ravnini, odreuje i prikazuje
konjugirano kompleksan broj i modul
kompleksnoga broja. Rjeenja
jednostavnih jednadbi i nejednadbi
grafiki prikazuje u Gaussovoj ravnini.
Interpretira geometrijsko znaenje
zbroja, razlike ili modula razlike dvaju
kompleksnih brojeva.
ZADOVOLJAVAJUA
Prikazuje kompleksan
broj u algebarskome
obliku, zbraja, oduzima i
mnoi kompleksne
brojeve.
broj u Gaussovoj
ravnini.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna s kompleksnim
broj u
brojevima.
trigonometrijskome
obliku.
IZNIMNA
Odabire odgovarajui
oblik zapisa
kompleksnih brojeva pri
raunanju.
Uoava vezu modula

kompleksnoga broja i
konjugirano
kompleksnoga broja s
njegovim prikazom u
Gaussovoj ravnini.
Grafiki rjeava
jednostavne jednadbe i
nejednadbe u
Gaussovoj ravnini.
Interpretira
geometrijsko znaenje
raunskih operacija s
kompleksnim brojevima
u Gaussovoj ravnini.
Razlikuje aritmetiki i
geometrijski niz te
odreuje lan niza
zadanoga rekurzivno ili
opim lanom.
Odreuje opi lan i

zbroj prvih n lanova
aritmetikoga i
geometrijskoga niza.
Modelira probleme iz
svakodnevnoga ivota
aritmetikim i
geometrijskim nizom.
Preporueni sadraj:
Rjeenja jednadbe, primjerice t # = 2,
prikazuje u Gaussovoj ravnini.
Jednostavne jednadbe i nejednadbe: ?;(t) = 2, u9(t) " 3, |t| = 2, |t| [ 3.
3.
B. 4. 1
PRIMJENJUJE
ARITMETIKI I
GEOMETRIJSKI NIZ.
Opisuje aritmetiki i geometrijski niz,

zapisuje opi lan niza, povezuje s
aritmetikom i geometrijskom
sredinom, rauna zbroj prvih n lanova
niza, rjeava probleme iz
svakodnevnoga ivota primjenom
aritmetikoga i geometrijskoga niza,
primjerice sloeni kamatni raun.
Nabraja svojstva
aritmetikoga i
geometrijskoga niza te
zapisuje opi lan niza.
158

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Primjer zadatka sloenoga kamatnog rauna:
Jedna je obitelj odluila tedjeti u banci koja nudi 3.5 % godinjih kamata. Dogovorili su se da e na poetku svake godine na raun stavljati 4000 kn i da uteevinu nee podizati.
Koliko e iznositi njihova uteevina nakon 10 godina?
Koliko bi vremena trebali tedjeti ako ele utedjeti 100000 kn?
4.
B. 4. 2
RAUNA LIMES NIZA.
Opisuje pojam limesa, uoava rast ili

pad lanova niza i postojanje granice,
tj. konvergentnost ili divergentnost.
Opisuje pojam limesa

niza.
Opisuje pojam
monotonosti i
omeenosti niza.
Pojam monotonosti i
omeenosti niza
povezuje s
konvergencijom niza.
Rauna limes
jednostavnoga niza
zadanoga opim lanom.
Preporueni sadraj:
Neprekidno ukamaivanje.
Ispisivanjem lanova niza i smjetanjem na brojevni pravac (po mogunosti koristei se programom dinamike geometrije) uoavati postojanje limesa niza tako to su nakon
nekoga lana svi lanovi unutar intervala, a konano mnogo ih je izvan.
Jednostavni niz: ,
,
, E.
d
5.
#d)
B. 4. 3
ANALIZIRA SVOJSTVA
FUNKCIJA.
6.
B. 4. 4
TUMAI ZNAENJE
LIMESA FUNKCIJE U
TOKI.
Nabraja elementarne funkcije i navodi

njihova svojstva (domenu, kodomenu,
sliku, rast/ pad, parnost/neparnost,
periodinost, monotonost i
ogranienost funkcije), povezuje graf
funkcije i svojstva i objanjava na
grafu.
Navodi svojstva funkcija

i primjer elementarne
funkcije s odreenim
svojstvima.
Odreuje neka svojstva

funkcije zadane
ili grafom.
Skicira i razlikuje
funkcije po svojstvima.
Analizira svojstva
funkcija zadanih
ili grafom.
Opisuje i grafom prikazuje funkciju

koja je neprekidna, odnosno koja nije,
objanjava pojam limesa funkcije.
Odreuje limes funkcije.

funkcije te navodi
primjere neprekidnih
funkcija.
Odreuje limes
jednostavne funkcije te
navodi primjere
neprekidnih funkcija i
onih koje nisu
neprekidne.
Odreuje limes funkcije

te razlikuje neprekidne
funkcije od onih koje
nisu neprekidne.
Tumai znaenje limesa

funkcije u toki te
povezuje kriterij
neprekidnosti funkcije i
postojanja limesa u
toki.
159

Odreuje limese funkcija, primjerice limG)
7.
B. 4. 5
POVEZUJE DEFINICIJU
DERIVACIJE FUNKCIJE U
TOKI S PROBLEMOM
TANGENTE I BRZINE.
G')
, limGy , limGy G .
G
Grafiki prikazuje i objanjava problem

tangente, oznaava prirast varijable i
prirast funkcije, povezuje s pojmom
limesa. Objanjava vezu derivacije i
trenutne brzine (prijelaz iz prosjene u
trenutnu). Navodi definiciju derivacije.
Pomou problema
tangente opisuje ideju
derivacije funkcije u
toki.
Prikazuje vezu prirasta

varijable i prirasta
funkcije s derivacijom
funkcije u toki.
Izvodi derivaciju po definiciji za
Nabraja pravila
Rauna derivacije
jednostavne funkcije (linearnu,
deriviranja i derivacije
jednostavnih funkcija
PRIMJENJUJE
kvadratnu), navodi pravila deriviranja
elementarnih funkcija.
koristei pravila.
DERIVACIJU FUNKCIJE U
zbroja, umnoka i kvocijenta, odreuje
PROBLEMSKIM
tangentu na graf jednostavne funkcije.
ZADATCIMA.
Rjeava problemske zadatke rabei
derivaciju.
Primjer zadatka:
Voda istjee iz bazena. Volumen vode nakon t minuta iznosi
z = 200(50 a) 9) . Odredite:
prosjenu brzinu istjecanja vode u prvih 5 minuta; trenutnu brzinu istjecanja vode u t = 5 minuta.
8.
B. 4. 6
9.
B. 4. 7
POVEZUJE DERIVACIJU
FUNKCIJE I CRTANJE
GRAFA FUNKCIJE.
U zadatcima s polinomima i
racionalnim funkcijama (polinomi
najvie 2. stupnja u brojniku i
nazivniku), odreuje domenu,
nultoke (po mogunosti), stacionarne
toke, intervale pada i rasta funkcije
(polinoma), ispituje postojanje
ekstrema. Odreuje tijek funkcije i
crta graf.
Pomou derivacije
funkcije odreuje
svojstva potrebna za
skiciranje grafa.
Skicira graf funkcije

prema odreenim
svojstvima.
Objanjava vezu
problema brzine i
toki.
Derivaciju funkcije
povezuje s
geometrijskim
znaenjem i
matematikim jezikom
definira derivaciju
funkcije.
Primjenjuje derivaciju
funkcije u
matematikim
problemima.
funkcije u drugim
podrujima i realnim
situacijama.
Odreuje sva svojstva

potrebna za skiciranje
grafa.
Precizno crta graf

funkcije rabei
derivaciju funkcije.
Preporueni sadraj:
Odreivanje asimptota.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Istraivanjem veze predznaka derivacije i rasta/pada funkcije pomou programa dinamine geometrije uoiti uvjet kada je stacionarna
toka lokalni ekstrem funkcije.
160
10.
B. 4. 8
D. 4. 1
PRIMJENJUJE
RAUNANJE POVRINE
Izraunava povrinu ispod grafa

linearne funkcije, sloene funkcije
(linearna, zadana po dijelovima).
Povezuje pojam povrine ispod grafa s
prijeenim putom u v-tt dijagramu.
Opisuje postupak
raunanja povrine
ispod grafa funkcije.
Rauna povrinu ispod

grafa funkcije u
jednostavnim
situacijama.
Rauna povrinu ispod

grafa funkcije u
Rauna povrinu ispod

grafa funkcije u
problemskim
situacijama.
Rauna vjerojatnost
uzastopnih dogaaja.
Argumentirano rauna
vjerojatnost u
problemima iz
ISPOD GRAFA FUNKCIJE.

Primjer zadatka:
Na grafu je prikazan v-tt dijagram za putovanje vlaka. Odredite ukupni prijeeni put vlaka.
11.
E. 4. 1
ARGUMENTIRANO
RAUNA
VJEROJATNOST.
Povezuje i prikazuje presjek, uniju i

suprotni dogaaj pomou skupova i
operacija te Vennovim dijagramom.
Crta vjerojatnosno stablo.
Opisuje i rauna vjerojatnost sloenih
dogaaja i dogaaja koji se ponavljaju
(simultani i uzastopni).
Razlikuje zavisne i nezavisne
dogaaje, rauna uvjetnu vjerojatnost.
Rauna vjerojatnost
jednostavnih dogaaja
prikazanih pomou
skupovnih operacija i
vjerojatnosnoga stabla.
Rauna vjerojatnost
simultanih dogaaja.
Korelacija s Logikom i Kemijom.
161

Provoditi jednostavne pokuse, primjerice bacanje kocke ili novia. Uniju, presjek, razliku i komplement
ilustrirati Vennovim dijagramom. Povezati De Morganove zakone s predmetom logika. Raunati uvjetne
vjerojatnosti i vjerojatnost umnoka dogaaja.
Koristiti vjerojatnosno stablo. Primjer zadatka:
U vreici je 8 bijelih i 6 crvenih kuglica. Izvlaimo jednu kuglicu, vratimo je i izvlaimo drugu.
dogaaja
162
163

164

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 1. 1
B. 1. 1

raunskih operacija.
potenciranje potencija, primjenjuje ih
za pojednostavljivanje izraza te
povezuje s problemima iz drugih
podruja i ivota.
Zaokruuje na znaajne znamenke.
RACIONALNE BAZE I
CJELOBROJNOGA
EKSPONENTA.
ZADOVOLJAVAJUA
Opisuje potenciju s
cjelobrojnim
eksponentom navodei
primjer.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
IZNIMNA
rjeavanju problema.
2.
B. 1. 2
RAUNA S
ALGEBARSKIM
IZRAZIMA I
ALGEBARSKIM
RAZLOMCIMA.

primjenjuje formule za kvadrat i kub
binoma, razliku kvadrata, zbroj i
razliku kubova, faktorizira izraze,
krati, mnoi, dijeli i zbraja algebarske
razlomke.
kvadrira i kubira binome.
Mnoi i dijeli algebarske

razlomke.
Zbraja algebarske
razlomke.
Rauna s algebarskim

Pri raunanju s algebarskim razlomcima ne treba inzistirati na sloenim zadatcima, ve na razumijevanju i primjeni pravila.
Primjer jednostavnih algebarskih razlomaka:
(.F '*./E )G E '7G
(N
.
,
,
7. E '(./
GNN
*G')* .'(
.
. E '.
165
3.
B. 1. 3
PRIMJENJUJE
PROPORCIONALNOST,
POSTOTKE, LINEARNE
JEDNADBE I SUSTAVE.
4.
B. 1. 4
NEJEDNADBE.

iz ivota.
Primjenjuje omjere, raun diobe i
ivota.
Rjeava tekstualne zadatke iz
matematike, drugih podruja i ivota.
jednadbi odreujui postojanje
rjeenja.
Izraava jednu veliinu pomou
drugih primjenjujui svojstva
jednakosti.
jednadbe ovisno o parametru.
jednadbe s apsolutnom vrijednou.
problemskim situacijama. Rjeava
jednostavne linearne nejednadbe s
apsolutnom vrijednou.
Rjeava jednostavne
probleme, linearne
jednadbe i sustave
postupka .
nemogue i neodreene
jednadbe i sustave
jednadbi, u jednakosti
izraava jednu veliinu
pomou drugih.
Rjeava problem
zapisujui ga u obliku
linearne jednadbe ili
sustava jednadbi.
Modelira problemsku
smislenost rjeenja.
Rjeava jednostavne
linearne nejednadbe
nejednakosti.
Rjeava linearne
rjeenje na razliite
naine.
Rjeava jednostavne
nejednadbe koje se
svode na sustave
nejednadbi uz
Linearnom
utvruje smislenost
rjeenja.

I*
I
I'(
I

166
5.
B. 1. 5
D. 1. 1
POVEZUJE RAZLIITE
PRIKAZE LINEARNE
FUNKCIJE.

definira i odreuje nultoku, iz grafa
ita argumente i vrijednosti te
odreuje koeficijente i funkciju, iz
zadanih elemenata (argumenta i
vrijednosti, toke grafa, koeficijenta
koeficijenta)
odreuje funkciju. Crta graf funkcije
apsolutne vrijednosti.
Za zadanu linearnu
funkciju rauna
odreuje nultoku.
linearne funkcije.
odreuje linearnu
funkciju.
Prelazi iz jednoga
prikaza linearne funkcije
u drugi.

Za istraivanje svojstava funkcija, crtanje grafova i provjeru rjeenja rabiti programe dinamine geometrije.
6.
B. 1. 6
Rauna vrijednosti i
Iz zadanih podataka
Analizira problem opisan Linearnom funkcijom
grafiki prikazuje
linearnu ovisnost
zadanom linearnom
modelira problemsku
PRIMJENJUJE LINEARNU zapisuje ju kao funkciju te
problem opisan
funkcijom.
situaciju.
FUNKCIJU PRI
funkciju.
RJEAVANJU
PROBLEMA.
prikaza.
Osmislite zadatak koji je prikazan grafom. Napiite neka pitanja koja moete postaviti na osnovi podataka vidljivih s grafa, a povezano sa
zadatkom. Odgovorite na ta pitanja.
7.
B. 1. 7
PRIKAZUJE OPERACIJE
SA SKUPOVIMA I
RJEENJA NEJEDNADBI
POMOU INTERVALA.
Nejednakosti zapisuje pomo

pomou
brojevnome pravcu. Primjenjuje i
simbolima.
brojevnome pravcu i
pomou nejednakosti.
Odreuje i prikazuje
Odreuje i prikazuje
podskup i razliku
skupova.
prikaz rjeenja
nejednadbi.
167
8.
C. 1. 1
KONSTRUIRA I
ANALIZIRA POLOAJ
KARAKTERISTINIH
TOAKA TROKUTA.
Definira i konstruira simetralu duine,

simetralu kuta, visinu, teinicu te
karakteristine toke trokuta. Uoava
svojstva teita. Analizira poloaj
karakteristinih toaka ovisno o vrsti
trokuta. Otkriva formule za povrinu
trokuta sa zadanim polumjerom
upisane i opisane krunice.
Crtice iz povijesti: Euler,
simetralu duine,
teinicu i teite
trokuta.
sredite opisane
krunice.
visinu i ortocentar
te sredite upisane
krunice.
Analizira poloaj
trokuta.
Preporueni sadraj:
Eulerov pravac.
Za konstrukcije, istraivanje svojstava i crtanje rabiti programe dinamine geometrije. Ishod se moe ostvariti seminarskim radom.
9.
C. 1. 2
D. 1. 2
Izrie i ilustrira pouke o sukladnosti i Izrie i ilustrira pouke o

slinosti trokuta te Talesov pouak o
proporcionalnosti duina, primjenjuje trokuta te Talesov
PRIMJENJUJE TALESOV
ih u modeliranju problema. Odreuje, pouak o
POUAK O
obrazlae i primjenjuje odnose
proporcionalnosti
PROPORCIONALNOSTI
povrina, opsega i drugih veliina u
duina.
DUINA I SLINOST
slinim trokutima. Primjenjuje
TROKUTA.
Heronovu formulu pri raunanju
povrine trokuta. Kroz primjere
zadataka upoznaje povijest
matematike. Rjeava probleme rabei
Euklidov pouak o pravokutnome
trokutu. Dokazuje tvrdnje rabei
pouke o sukladnosti i slinosti.
Pitagora.
Za konstrukcije, istraivanje svojstava i crtanje koristiti programe dinamine geometrije.
Rjeava jednostavne
pouak o
proporcionalnosti duina
i slinost trokuta.

stranica, opsega,
povrina i drugih veliina
u slinim trokutima uz
obrazloenje.
Modelira probleme u
planimetriji rabei
Talesov pouak i slinost
trokuta.
168
10.
D. 1. 3

Definira
Primjenjuje
Primjenjuje
pri modeliranju problemskih situacija trigonometrijske omjere trigonometrijske omjere trigonometrijske omjere ivota i drugih podruja
PRIMJENJUJE
i za rjeavanje problema u
u pravokutnome trokutu za odreivanje
za rjeavanje
primjenjujui
TRIGONOMETRIJSKE
OMJERE.
obrnuto koristei
planimetriji.
trapez, pravilni mnogokut, deltoid).
depno raunalo.
Za istraivanje i crtanje rabiti programe dinamine geometrije. Ishod se moe ostvariti seminarskim radom.
Kao primjenu uvesti trigonometriju u navigaciji i mjeriteljstvu kut azimut: kruno i kvadrantalno.
Primjer zadatka:
Avion je poletio brzinom od 215 km na sat u smjeru 65 24'. U istome je trenutku iz iste zrane luke poletio drugi avion brzinom od 480 km na sat u smjeru 335 24'. Odredite
udaljenost aviona nakon 2 sata leta.
11.
E. 1. 1
Prikazuje podatke tablino,
Prikuplja, organizira i
stupastim dijagramom,
grafiki prikazuje
srednje vrijednosti
BARATA PODATCIMA
histogramom, dijagramom stablo
podatke.
crta brkatu kutiju.
podataka.
PRIKAZANIM NA
list, linijskim dijagramom itd.
RAZLIITE NAINA.
Odreuje srednje vrijednosti: mod,
medijan, donji i gornji kvartil te
standardnu devijaciju. Crta brkatu
kutiju.
Prikazivanje mjera dijagramom brkate kutije omoguava laku interpretaciju tih mjera i laku usporedbu vie skupova istovrsnih podataka.
Primjer: Mjerenjem mase petnaest bjeloglavih supova, dobiveni su sljedei podatci o masama jedinki:
7.5, 7.8, 9.1, 9.3, 9.1, 8.2, 7.5, 7.5, 7.3, 8.2, 8.3, 8.8, 9.8, 7.3, 9.7.
12. E. 1. 2
Crta krivulju normalne razdiobe,
Opisuje i grafiki
Rjeava zadatak uz
opisuje razdiobu podataka ispod
prikazuje normalnu
zadanu aritmetiku
PRIMJENJUJE
krivulje, rjeava probleme s
razdiobu.
sredinu i standardnu
NORMALNU RAZDIOBU.
normalnom razdiobom.
devijaciju.
Iz zadanih podataka
odreuje aritmetiku
devijaciju.
Primjenjuje normalnu
razdiobu u problemskim
zadatcima.
169

Opisuje razdiobu podataka ispod krivulje
.
Primjer zadatka:
Vrijeme trajanja do kraja napunjene baterije mobitela ravna se po normalnoj distribuciji u kojoj je aritmetika sredina jednaka 2 dana. Ustanovljeno je da je u samo 2.5 % mobitela
vrijeme trajanja baterije dulje od 2 i pol dana.
a) Kolika je standardna devijacija?
b) Koliko je priblino maksimalno vrijeme trajanja baterije?
terije?
c) Koliko je priblino minimalno vrijeme trajanja baterije?
d) Izmeu kojih bi dvaju vremena trajanja najvjerojatnije bilo vrijeme trajanja baterije nasumino odabranoga mobitela?
170

171

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 2. 1

drugoga i treega korijena rabei
depno raunalo.
Rauna s izrazima s drugim i
treeg korijenom potujui
redoslijed raunskih operacija.
Kvadrira binom s drugim i treim
korijenom.
RAUNA S DRUGIM I TREIM

KORIJENOM.
ZADOVOLJAVAJUA
Procjenjuje i rauna
treega korijena

Uvodi se 1 = > i primjenjuje kao u primjeru 16 = 4>.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Drugi korijen
negativnoga broja
prikazuje pomou
korijenom.
IZNIMNA
Kvadrira izraze s drugim
i treim korijenom.
Primjer izraza s drugim korijenom: 3 + 32 33 + 42, 3V2 3W, V3 22W .

F
Primjer izraza s treim korijenom: 3 + 316 331 + 42, 3(2 9), V3 24W .
Preporueni sadraj: Racionalizira nazivnik razlomka oblika
2.
A. 2. 2
B. 2. 1
PRIMJENJUJE MATRICE I
DETERMINANTE.
./
X
, , , <.
Opisuje matricu te navodi

primjere matrica ukljuujui
nulmatricu, jedininu matricu,
kvadratnu matricu,
gornjotrokutastu i
donjotrokutastu matricu.
Sustav linearnih jednadbi
rjeava Cramerovom metodom.
Utvruje postojanje rjeenja
sustava linearnih jednadbi.
Opisuje matrice.
Zbraja matricu i mnoi
je s realnim brojem.
Mnoi matrice. Rauna

determinantu matrice
drugoga reda.
Sustav jednadbi
zapisuje matricom,
utvruje postojanje
rjeenja te rjeava
sustav.
Matricom modelira
utvruje smislenost
dobivenoga rjeenja.
Preporueni sadraj:
Gauss-Jordanova metoda
172

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
Rjeava kvadratne
jednadbe i provjerava
rjeenje.
Uinkovito rjeava
kvadratnu jednadbu.
IZNIMNA
eliminacije.
3.
B. 2. 2
KVADRATNU JEDNADBU.

jednadbe s realnim
koeficijentima.
Rjeava jednadbe koje se svode
na kvadratnu jednadbu.
Faktorizira trinom.
odreuje rjeenja.

jednadbu.
Kvadratnom
jednadbom modelira
utvruje smislenost
dobivenih rjeenja.
Korelacija s Fizikom i
Informatikom.
Jednadbe koje se svode na kvadratnu jednadbu: bikvadratne jednadbe, sustavi koji se svode na kvadratnu jednadbu, jednostavne jednadbe s algebarskim razlomcima i
iracionalne jednadbe oblika + = + :.
Primjer: Rijei jednadbu
4.
G E '*G{
G')
A. 2. 3
B. 2. 3
PRIMJENJUJE DISKRIMINANTU
KVADRATNE JEDNABE I
VITEOVE FORMULE.
G E 'G'
G')
Odreuje diskriminantu
kvadratne jednadbe.
Argumentira prirodu rjeenja.
Primjenjuje Viteove formule i
diskriminantu u sloenijim
zadatcima odreivanja
koeficijentata.
Odreuje prirodu
rjeenja rabei
diskriminantu.
Argumentira prirodu
rjeenja kvadratne
jednadbe.
Primjenjuje Viteove
formule u
jednostavnijim
zadatcima.
Primjenjuje
diskriminantu i Viteove
formule u sloenijim
zadatcima.
.
Zadovoljavajua razina: Ne rjeavajui jednadbu 5 + 6 = 0 , komentiraj prirodu rjeenja.
Dobra razina: Za koje vrijednosti realnoga parametra m jednadba 9 + 6 = 0 ima realna rjeenja?
Primjenjuje Viteove formule.
Primjer: Bez odreivanja rjeenja kvadratne jednadbe 4 3 + 2 = 0, odredi: a) +
173

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
5.
B. 2. 4
Rauna funkcijsku vrijednost

zadane
ne funkcije uvrtavanjem
broja. Raunski odreuje
domenu jednostavnih
racionalnih i iracionalnih
funkcija. Odreuje sliku funkcije
za linearnu i kvadratnu funkciju.
Na primjeru skupa prepoznaje
bijekciju.
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
b) jednadbu ija su rjeenja reciprone
ne vrijednosti rjeenja zadane jednadbe.
Primjena diskriminante u sloenijim zadatcima:
Za koje vrijednosti realnoga parametra m jednadba 9( + 1) = (9 1) nema realna rjeenja?
ANALIZIRA FUNKCIJU.
Rauna funkcijsku
funkcije.
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
Objanjava pojam
funkcije.
Prepoznaje bijekciju na
primjerima preslikavanja
skupova.
IZNIMNA
Definira bijekciju i
prepoznaje ju na
primjerima skupova.

Bijekciju definira i prepoznaje na primjerima skupova:
.
Racionalne funkcije u brojniku i nazivniku imaju polinom maksimalno drugoga stupnja. Iracionalne funkcije pod korijenom imaju polinom maksimalno
m
drugoga stupnja.
174
6.
B. 2. 5
C. 2. 1
ANALIZIRA GRAFIKI PRIKAZ
FUNKCIJE.
Grafiki prikazuje funkcije
@() =
Grafiki prikazuje
funkcije @() =
i @() = .
Na grafu funkcije odreuje
domenu, kodomenu, sliku
funkcije i objanjava bijekciju.
Skicira inverznu funkciju.
i @() = .
Pomou grafikoga
prikaza funkcije
odreuje domenu,
kodomenu i sliku
funkcije.
Pomou grafikoga
prikaza funkcije
Pomou grafikoga
Grafiki prikazuje funkciju @() =

i @() = odreujui funkcijsku vrijednost za neke vrijednosti varijable x.
G
Primjer: Odredi graf inverzne funkcije sa slike.
7.
B. 2. 6
C. 2. 2

Grafiki prikazuje
Objanjava oblik
Rjeava kvadratne
ordinatom, tjeme, os simetrije,
kvadratnu funkciju.
kvadratne funkcije u
nejednadbe.
modelira problemsku
tijek funkcije. Grafiki prikazuje
ovisnosti o diskriminanti
PRIMJENJUJE KVADRATNU
kvadratnu funkciju s racionalnim
i vodeemu koeficijentu.
smislenost rjeenja.
FUNKCIJU.
koeficijentima.
Objanjava oblik kvadratne
funkcije u ovisnosti o
diskriminanti i vodeemu
koeficijentu.
eficijentu. Odreuje fun
funkcije iz
grafa. Rjeava jednostavne
kvadratne nejednadbe.
Grafiki prikazuje funkciju oblika @() = ( ) + % translacijom i funkciju oblika @() = + + metodom pet toaka (nultoke, tjeme, sjecite s ordinatom,
Problemska situacija ukljuuje probleme s ekstremima te odreivanje sjecita kvadratne i linearne funkcije.
Primjer:
)
Praenjem prodaje nekoga
oga proizvoda, ustanovljeno je da se prodaja moe opisati kvadratnom funkcijom @() = + 12 180,, gdje je cijena proizvoda, a @() broj
175

Koliko e proizvoda trgovac prodati ako je cijena 30 kuna? Koliko e pritom trgovac zaraditi?
8
C. 2. 3
D. 2. 1
PRIMJENJUJE KRUG I
KRUNICU.
Primjenjuje pouak o obodnom i

sredinjem kutu pri dokazu
Talesovog pouka. Konstruira
tangentu na krunicu. Uz pomo
proporcionalnosti izvodi formule
za duljinu krunoga luka,
povrinu krunoga isjeka i
povrinu krunoga odsjeka.
Opisuje elemente
krunice i kruga te ih
prikazuje u ravnini.
krunicu.
Rauna elemente
krunice i kruga.
Modelira problemsku
smislenost rjeenja.
Prepoznaje i iskazuje
pouak o sinusima i
pouak o kosinusu.
Rabi odgovarajui
pouak i argumentira
svoj izbor za raunanje
elemenata trokuta.
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
Poukom o sinusu i/ili

poukom o kosinusu
modelira problemsku
smislenost rjeenja.

9.
C. 2. 4
D. 2. 2
PRIMJENJUJE POUAK O
SINUSIMA I POUAK O
KOSINUSU.
Povezuje trigonometrijske
omjere u pravokutnome trokutu
s koordinatama toke na krunici.
Primjenjuje pouak o sinusima,
uoava mogunost i nalazi dva
rjeenja. Primjenjuje pouak o
kosinusu. Rauna povrinu
proizvoljnoga trokuta.
Primjenjuje pouke u
planimetriji i problemskim
zadatcima.
Preporueni sadraji:
Primjena u stereometriji.

Izostaviti zadatke u kojima se primjenjuju adicijske formule.
176
.
10.
C. 2. 5
D. 2. 3
Razlikuje toku, pravac, ravninu

Objanjava meusobne
Odreuje ortogonalnu
te analizira i objanjava
poloaje toaka, pravaca, projekciju.
meusobne poloaje.
ravnina.
ANALIZIRA POLOAJ PRAVACA Odreuje ortogonalnu projekciju
I RAVNINA U PROSTORU I
RAUNA UDALJENOST.
Rauna udaljenosti toaka,
pravaca, ravnina.
Ovaj ishod treba obraditi nakon pouka o sinusima.
Pri odreivanju udaljenosti koristi se dosad steenim znanjima (Pitagorin pouak, trigonometri
trigonometrijski omjeri).
11.
C. 2. 6
D. 2. 4
Analizira meusobne
poloaje pravaca i
ravnina u prostoru.
Prepoznaje i opisuje uspravnu

Opisuje i skicira prizmu, Rauna volumen i
Rauna volumen i
prizmu, piramidu, valjak, stoac i piramidu, valjak, stoac i oploje prizme, valjka i
oploje piramide i stoca
kuglu.
kuglu.
kugle rabei zadane
rabei zadane elemente
RAUNA VOLUMEN I OPLOJE Rauna elemente (duljine
elemente i obrnuto.
i obrnuto.
bridova, volumen, oploje,
radijus baze) prizme, valjka,
piramide, stoca, kugle te
rotacijskih tijela.
Preporueni sadraj:
Arhimedova tijela, Platonova
tijela, kosa tijela.
Otkriva formule za volumen prebacujui vodu (ili riu, pijesak) iz uplje piramide/stoca u uplju prizmu/valjak sukladnih baza i jednake visine.
Rauna udaljenost
toaka, pravaca i
ravnina.
Rauna volumen i
oploje rotacijskih
geometrijskih tijela iz
zadanih elemenata i
obrnuto.
177
12.
E. 2. 1
PRIMJENJUJE VJEROJATNOST.
Opisuje siguran i nemogu

dogaaj.
Rabi algebru dogaaja (unija,
presjek, komplement) za
odreivanje vjerojatnosti.
Odreuje geometrijsku
vjerojatnost.
Odreuje skup svih

dogaaja.
Primjenjuje klasinu
prikaz sluajnoga
dogaaja.
Rauna i primjenjuje
dogaaja.
178

179

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 3. 1
B. 3. 1

racionalnoga eksponenta u
prikaz korijenom i obrnuto.
Rauna vrijednost korijena i
eksponenta sa ili bez depnog
raunala. Rauna s potencijama
racionalnoga eksponenta.
Odreuje domenu, kodomenu,
sliku, rast i pad, inverznu
funkciju eksponencijalne i
logaritamske funkcije
(@() = G , @() = G + ,
@() = GX , @() = G ,
() = \]^. , @() = \]^. +
, @() = \]^. ( + )) i crta
graf.
RAUNA S POTENCIJAMA
RACIONALNOGA
EKSPONENTA.
2.
B. 3. 2
C. 3. 1
ANALIZIRA
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU FUNKCIJU.
ZADOVOLJAVAJUA
Prelazi iz jednoga prikaza
potencije racionalnoga
eksponenta u drugi prikaz.
Skicira graf eksponencijalne

i logaritamske funkcije.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
Rauna vrijednost
brojevnoga izraza rabei
eksponenta.
potencijama.
Grafiki prikazuje
logaritamsku i
eksponencijalnu
funkciju.
Odreuje svojstva
eksponencijalne i
grafa funkcije.
IZNIMNA
Rauna s potencijama
racionalnoga
eksponenta u
sloenijim izrazima.
Analizira
eksponencijalnu i
zadanu pravilom
Preporueni sadraj:
Baza prirodnoga logaritma (e),
crtice iz povijesti: Euler, Napier.
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Uenik otkriva osnovna svojstva funkcija preko njihovih grafova. Uoava inverznu vezu izmeu
eksponencijalne i logaritamske funkcije koristei pravac % = .
3.
B. 3. 3
U problemu opisanome Prepoznaje i
Modelira
C. 3. 2
odreuje i provjerava rjeenja te eksponencijalnom i
eksponencijalnom i
primjenjuje
eksponencijalnom i
im utvruje smislenost.
logaritamskom funkcijom
logaritamskom
eksponencijalnu i
logaritamskom
PRIMJENJUJE
rauna vrijednost funkcije
funkcijom rauna
funkcijom.
EKSPONENCIJALNU I
Preporueni sadraj:
zadanoga argumenta.
LOGARITAMSKU FUNKCIJU.
Crtice iz povijesti: Briggsove i
Korelacija s Kemijom i
Biologijom.
180

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Primjer problema opisanoga eksponencijalnom funkcijom:
Funkcija <() = 10000 2G pokazuje broj bakterija u uzorku x sati nakon uzimanja uzorka.
Primjer problema zadanoga podatcima:
Graf opisuje broj zdravstveno osiguranih graana od 1992. do 2000. godine.
(a) Koristei zadane podatke, odredi koliko e osiguranika biti 2006., 2008. godine.
4.
B. 3. 4
MODELIRA
EKSPONENCIJALNOM I
LOGARITAMSKOM
JEDNADBOM I
NEJEDNADBOM.

vrijednosti logaritamskih izraza,
prelazi iz logaritamskoga u
eksponencijalni
sponencijalni oblik i obrnuto.
Rjeava jednostavne
jednadbe i nejednadbe.
odreuje i provjerava rjeenja te
im utvruje smislenost.
Prelazi iz logaritamskoga u
obrnuto.
Rjeava
eksponencijalne i
logaritamske jednadbe
i nejednadbe izravnom
primjenom definicije.
Rjeava
eksponencijalne i
logaritamske jednadbe
i nejednadbe.
Eksponencijalnom i
logaritamskom
jednadbom i
utvrujui smislenost
dobivenih rjeenja.
181

Moe se koristiti primjer iz ishoda B.3.3, C.3.2., ali umjesto pitanja (b) postavljamo pitanje: Koje e godine biti 100 milijuna osiguranika? Rabiti programe dinamine geometrije za
otkrivanje svojstava i pravilnosti.
5.
B. 3. 5
Definira trigonometrijske
Definira trigonometrijske
Uoava svojstva
Provjerava svojstva
C. 3. 3
funkcije broja na brojevnoj
funkcije.
trigonometrijskih
trigonometrijskih
krunici, otkriva svojstva i
funkcija.
funkcija.
periodinosti
koristi ih za raunanje
trigonometrijskih
TRIGONOMETRIJSKIH
vrijednosti trigonometrijskih
funkcija.
FUNKCIJA.
funkcija.
Rabi depno raunalo.
Preporueni sadraj: Crtice iz
povijesti: podrijetlo imena
Vano je da uenici otkriju i usvoje vezu koordinata toaka na brojevnoj krunici i trigonometrijskih funkcija (sinx i cosx), odnosno koordinata toaka na osi tangensa s tgx, osi
kotangensa s ctgx. Takoer je vano otkrivanje svojstava kao to su parnost/neparnost i periodinost te njihova primjena pri raunanju vrijednosti trigonometrijskih funkcija.
Rabiti depno raunalo. Upozoriti na mjere koje se koriste pri raunanju (stupnjevi, radijani).
6.
B. 3. 6
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
IDENTITETE.

trigonometrijski identitet,
vrijednosti ostalih
trigonometrijske identitete,
adicijske pouke,
trigonometrijske funkcije
dvostrukoga broja. Dokazuje
trigonometrijske tvrdnje
primjenom trigonometrijskih
identiteta.
Iskazuje trigonometrijske
identitete.
Koristi trigonometrijski
identitet u rjeavanju
Primjenjuje
trigonometrijske
trigonometrijskih
tvrdnji.
Korelacija s Logikom.
182

U ovome je ishodu bitno da usvojene veze izmeu trigonometrijskih funkcija, kao identitete, upotrebljavaju pri raunanju i dokazivanju trigonometrijskih tvrdnji.
Osnovni su trigonometrijski identiteti: (_>` + ]_ = 1, a^ a^ = 1,
bcdG
XebG
= a^)
Treba povezati Pitagorin pouak s osnovnim trigonometrijskim identitetima.

)
)g
#
Jednostavni dokaz: _>`( + ]_ ( = _>` ]_ .

7.
B. 3. 7
C. 3. 4
ANALIZIRA GRAF
TRIGONOMETRIJSKE
FUNKCIJE.

osnovnih trigonometrijskih
funkcija.
Grafiki prikazuje
trigonometrijske
funkcije:@() = _>`,

Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = Asin(),
@() = Acos ()
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = P_>`( + ) + :,
@() = P]_( + ) + :
Analizira graf
trigonometrijske
funkcije zadane
ili grafom.
@() = ]_,
@() = a^,
@() = P sin( + ) + :,
@() = P cos( + ) + :
8.
B. 3. 8
C. 3. 5
PRIMJENJUJE

primjenjuje trigonometrijske
funkcije za modeliranje.
TRIGONOMETRIJSKE
trigonometrijskom
funkcijom rauna
zadanoga argumenta.
trigonometrijskom
funkcijom rauna
trigonometrijskih
funkcija u rjeavanju
Modelira
trigonometrijskim
funkcijama.
FUNKCIJE.
Duljina dana opisana je formulom: D(t) =
sin(
r
)*#
(a 79) + 12, pri emu je t dan u godini (t = 0 je 1. sijenja). Konstanta K odreena je geografskom irinom mjesta.
183

(d) Od kojega je dana u veljai dan dulji od 10 sati?
9.
B. 3. 9
Osnovne trigonometrijske
Rjeava osnovne
Rjeava osnovne
Interpretira opa
Probleme iz stvarnoga
jednadbe i nejednadbe
trigonometrijske jednadbe trigonometrijske
rjeenja osnovnih
ivota i drugih podruja
PRIMJENJUJE
rjeava grafiki ili na brojevnoj
uz nastavnikovu pomo.
jednadbe i
trigonometrijskih
rjeava primjenom
TRIGONOMETRIJSKE
krunici
nejednadbe.
jednadbi i nejednadbi trigonometrijskih
_>` = , ]_ = ,
JEDNADBE I NEJEDNADBE.
na razliite naine.
jednadbi i nejednadbi.
a^ = , a^ = 0
P sin( + ) + : = 0,
P cos( + ) + : = 0,
Pa^( + ) + : = 0,
Pa^( + ) + : = 0,
_>` < ,
]_ , a^ > , a^ 0
P sin( + ) + : 0,
P cos( + ) + : < 0,
Pa^( + ) + : 0.
Primjer primjene trigonometrijske jednadbe i nejednadbe: U nekome mjestu na moru odreenoga dana plima je u pono i podne, a oseka u 6 i 18 sati. Razina mora, u odnosu na
uobiajenu, za vrijeme plime je 5.11 m, a za vrijeme oseke (-0.17). Odredite:
(c) U kojemu e vremenu razina mora biti vea od 4 metra?
10.
A. 3. 2
B. 3. 10
Rauna konanu i poetnu

Opisuje postupak
Rjeava jednostavne
Sigurno i uinkovito
vrijednost uloga uz sloeno
zadatke sloenoga
rjeava probleme
bira strategije za
ukamaivanje. Rauna vrijeme
kamatnog rauna.
sloenoga kamatnog
primjenu sloenoga
RAUNA I PRIMJENJUJE
ili kamatnu stopu kako bi
rauna.
kamatnog rauna.
SLOENI KAMATNI RAUN.
glavnica narasla na traeni
iznos. Primjenjuje
eksponencijalnu funkciju.
Izuzetno je vano da uenici shvate razliku izmeu tednje i kredita. Potrebno ih je stavljati u problemsku situaciju dizanja kredita, raunanja odnosa posuenoga i vraenoga
novca banci, kupnje stana, automobila, tehnike na kredit. Na taj e nain shvatiti ozbiljnost uzimanja kredita, planiranja kunoga budeta, razlikovanja potrebe i elja. Treba ih
uputiti na kalkulatore na mrenim stranicama banaka. Uenik prikazuje sloeni kamatni raun kao primjenu eksponencijalne funkcije.
Primjer:
184
11.
C. 3. 6
Prepoznaje, opisuje i koristi
Opisuje elemente kojima je Rauna s vektorima
Rauna duljinu vektora, Primjenjuje raunanje s
D. 3. 1
elemente vektora.
vektor definiran i crta
(zbraja, oduzima i
skalarni umnoak
vektorima u
Rauna s vektorima (zbraja,
vektore u ravnini i u
mnoi skalarom)
vektora, kut izmeu
problemskim
PRIMJENJUJE RAUNANJE S
oduzima i mnoi skalarom) i
prikazanima na razne
vektora.
zadatcima.
VEKTORIMA.
prikazuje ih u ravnini i u
naine.
koordinatnome sustavu,
odreuje duljinu vektora,
rauna skalarni umnoak
vektora i primjenjuje ga za uvjet
okomitosti vektora.
Primjenjuje svojstva vektora u
Rastavlja vektore koristei
linearnu kombinaciju vektora
(raunski ili grafiki).
12.
C. 3. 7
B. 3. 11
D. 3. 2
E. 3. 1
PRIMJENJUJE JEDNADBU
PRAVCA.
Prepoznaje, opisuje i crta pravac

u koordinatnome sustavu iz
njegove jednadbe i izvodi
jednadbu pravca iz grafikoga
prikaza ili zadanih parametara.
dijelom apscise i povezuje ga s
koeficijentom smjera. Crta i
odreuje pravce paralelne s
koordinatnim osima.
Rauna udaljenost toke od
pravca i kut izmeu pravaca.
Modeliranje: Interpretira
podatke pomou pravca
regresije. (Razlikuje/uoava
linearni trend danih podataka.
Grafiki prikazuje pravac iz

razliitih oblika jednadbe
pravca.
u jednadbi pravca.
Udaljenost toke od
pravca i kut izmeu
dvaju pravaca
primjenjuje u
geometrijskim
zadatcima.
problema.
185
Dane podatke opisuje

linearnom vezom po
mogunosti uz uporabu
tehnologije.)
Rabiti programe dinamine geometrije i proraunske tablice.
x ()
y(bod)
0.50
57
0.75
64
1.00
59
1.25
68
1.50
74
1.75
76
2.00
79
2.25
83
2.50
85
2.75
86

13.
B. 3. 12
C. 3. 8
D. 3. 3
KRUNICE.
Prepoznaje jednadbu krunice

i iz nje pronalazi duljinu
polumjera i koordinate sredita
krunice i obrnuto. Iz grafikoga
prikaza pronalazi jednadbu
krunice.
jednadbu krunice u
posebnome poloaju (dodiruje
jednu ili obje koordinatne osi) ili
koncentrine krunice.
Iz opega oblika jednadbe
krunice prelazi u kanonski
oblik i obrnuto.
Odreuje jednadbu krunice
kroz tri toke.
Ispituje meusobni poloaj
dviju krunica.
grafikoga prikaza odreuje
elemente krunice.
Iz zadanih uvjeta
odreuje jednadbu
krunice.
Rjeava geometrijske
jednadbu krunice.
186
14.
B. 3. 13
C. 3. 9
TANGENTE KRUNICE.
15.
B. 3. 14
C. 3. 10
PRIMJENJUJE JEDNADBE
ELIPSE, HIPERBOLE I
PARABOLE.

krunice.
Odreuje grafiki i raunski presjek
pravca i krunice.
Izvodi uvjet dodira pravca i
krunice.
Odreuje jednadbu tangente na
krunicu iz toke krunice i izvan
krunice.
Odreuje jednadbu normale.
Prepoznaje jednadbu elipse,
hiperbole i parabole i iz nje
pronalazi nepoznate elemente
krivulje i obrnuto. Iz grafikoga
prikaza ili zadanih uvjeta pronalazi
jednadbu elipse, hiperbole i
parabole.
Opisuje sve mogue

odnose pravca i
krunice.
Odreuje grafiki i
raunski presjek pravca
i krunice.
Odreuje jednadbu
tangente krunice.
tangente krunice u
geometrijskim
zadatcima.
Opisuje elipsu,
hiperbolu i parabolu.
Iz zadanih uvjeta
odreuje jednadbu
elipse, hiperbole,
parabole.
Rjeava geometrijske
jednadbu elipse,
hiperbole, parabole.
Primjenjuje elipsu,
hiperbolu, parabolu u
Preporueni sadraji: Konstrukcija

elipse, hiperbole i parabole. Crtice
iz povijesti: unjosjeice.
Primjer primjene svojstava elipse: Prvi umjetni satelit u orbiti Zemlje bio je Sputnik I. Njegova najvea udaljenost od Zemlje bila je 1080 km, a najmanja 245 km. Uz pretpostavku
da je sredite Zemlje fokus eliptine orbite satelita odredite numeriki ekscentricitet.
16.
E. 3. 2
RJEAVA PROBLEM I BIRA
STRATEGIJU RABEI
KOMBINATORIKU.
Prepoznaje i opisuje osnovne

principe prebrojavanja,
permutacije, kombinacije i
varijacije.
permutacija, kombinacija i
varijacija.
kombinatoriku.
Opisuje osnovne
na primjeru.
Rjeava probleme
rabei kombinacije i
varijacije bez
ponavljanja i
permutacije.

s ponavljanjem.

kombinatoriku.
187

Napomena: po ovome programu rade one etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 4.. razredu izvodi 128 sati godinje
188

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 4. 1
B. 4. 1
Razlikuje induktivni i deduktivni nain

zakljuivanja. Matematike tvrdnje
(jednakosti, djeljivost) dokazuje
matematikom indukcijom.
DOKAZUJE TVRDNJE
ZADOVOLJAVAJUA
Opisuje postupak
matematike indukcije.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Nabraja korake
Iskazuje princip
matematike indukcije
te dokazuje jednostavne matematikim jezikom
jednakosti.
te dokazuje jednakosti.
IZNIMNA
Dokazuje jednostavne
tvrdnje o djeljivosti.
MATEMATIKOM
INDUKCIJOM.
Dobra razina: Dokai 1 2 + 2 3 + 3 4+. . . +`(` + 1) =
Vrlo dobra razina: Dokai +

*
Iznimna razina: Dokai 3|5 + 2

2.
A. 4. 2
RAUNA S
KOMPLEKSNIM
BROJEVIMA.
3.
A. 4. 3
C. 4. 1
INTERPRETIRA
RAUNSKE OPERACIJE S
KOMPLEKSNIM
BROJEVIMA U
GAUSSOVOJ RAVNINI.
+. . . +
dE)d
d
(d)
d(d)(d)
)
, `<.
, `<.
, `< .
Uoava potrebu proirenja skupova

brojeva (N, Z, Q, R) skupom
kompleksnih brojeva. Zapisuje
kompleksan broj u algebarskome i
trigonometrijskome obliku. Zbraja,
oduzima, mnoi, potencira i korjenuje
kompleksne brojeve u odgovarajuem
obliku, koristei De Moivreovu
formulu.
Gaussovoj ravnini, odreuje i prikazuje
konjugirano kompleksan broj i modul
kompleksnoga broja. Rjeenja
jednadbi i nejednadbi grafiki
zbroja, razlike ili modula razlike dvaju
kompleksnih brojeva. Rjeenja
jednadbe, primjerice t # = 2,
broj u algebarskome
obliku, zbraja, oduzima i
mnoi kompleksne
brojeve.
broj u
trigonometrijskome
obliku.
Rauna s kompleksnim
brojevima.
Odabire odgovarajui
oblik zapisa
raunanju.
broj u Gaussovoj
ravnini.
Uoava povezanost
modula kompleksnog
broja i konjugirano
kompleksnog broja s
njegovim prikazom u
Gaussovoj ravnini.
Grafiki rjeava
jednostavne jednadbe i
nejednadbe u
Gaussovoj ravnini.
Interpretira
189

Jednostavne jednadbe i nejednadbe: ?;(t) = 2, u9(t) < 3, |t| = 2, |t| 3.
4.
B. 4. 2
Opisuje aritmetiki i geometrijski niz i Nabraja svojstva

Odreuje opi lan i
geometrijski red, zapisuje opi lan
aritmetikoga i
geometrijski niz te
aritmetikoga i
PRIMJENJUJE
niza, povezuje s aritmetikom i
geometrijskoga niza i
odreuje lan niza
aritmetikoga i
ARITMETIKI I
geometrijskom sredinom, rauna zbroj geometrijskoga reda te
geometrijskoga reda u
GEOMETRIJSKI NIZ I RED. prvih n lanova niza, rauna zbroj
opim lanom
zbroj beskonanoga
geometrijskoga reda, rjeava probleme
geometrijskoga reda.
matematike i
iz svakodnevnoga ivota primjenom
aritmetikoga i geometrijskoga niza i
geometrijskoga reda, primjerice
sloeni kamatni raun.
Primjer zadatka sloenoga kamatnog rauna:
Jedna je obitelj odluila tedjeti u banci koja nudi 3.5 % godinjih kamata. Dogovorili su se da e na poetku svake godine na raun stavljati 4000 kn i da uteevinu nee podizati.
Koliko e iznositi njihova uteevina nakon 10 godina?
Koliko bi vremena trebali tedjeti ako ele utedjeti 100000 kn?
B. 4. 3
RAUNA LIMES NIZA.
Opisuje pojam limesa, uoava rast ili

pad lanova niza i postojanje granice,
tj. konvergentnost ili divergentnost.

niza.
Opisuje pojam
monotonosti i
omeenosti niza.
Pojam monotonosti i
omeenosti niza
povezuje s
Rauna limes
jednostavnoga niza
zadanoga opim lanom.
Preporueni sadraj:
Neprekidno ukamaivanje.
Ispisivanjem lanova niza i smjetanjem na brojevni pravac (po mogunosti koristei se programom dinamine geometrije) uoavati postojanje limesa niza tako to su nakon
nekoga lana svi lanovi unutar intervala, a konano mnogo ih je izvan.
Jednostavni niz: d , d , #d) , dE .

6.
B. 4. 4
ANALIZIRA SVOJSTVA
FUNKCIJA.

sliku, rast/ pad, parnost/neparnost,
ogranienost funkcije, asimptote.
Povezuje graf funkcije i svojstva i
objanjava na grafu proizvoljne
funkcije zadane razliitim zapisima.

funkcije s odreenim
svojstvima.
Odreuje svojstva
funkcije zadane
ili grafom.
Skicira i razlikuje
Analizira svojstva
funkcija zadanih
ili grafom.
190
7.
B. 4. 5
TUMAI ZNAENJE
LIMESA FUNKCIJE U

koja je neprekidna, odnosno koja nije,
objanjava pojam limesa funkcije.

funkcije te navodi
funkcija.
TOKI.

Odreuje limese funkcija primjerice limG)
8.
G')
Odreuje limes
navodi primjere
onih koje nisu
neprekidne.

nisu neprekidne.

funkcije u toki te
povezuje kriterij
postojanja limesa u
toki.

funkcije u toki.
Objanjava vezu
problema brzine i
toki.
Rauna derivacije
koristei pravila.
funkcije u
matematikim
problemima.
Derivaciju funkcije
povezuje s
geometrijskim
znaenjem i
matematikim jezikom
definira derivaciju
funkcije.
funkcije u drugim
podrujima i realnim
situacijama.
, limGy , limGy G .
B. 4. 6.
Grafiki prikazuje i objanjava problem Pomou problema

tangente, oznaava prirast varijable i
POVEZUJE DEFINICIJU
prirast funkcije, povezuje s pojmom
limesa. Objanjava vezu derivacije i
toki.
TOKI S PROBLEMOM
trenutne brzine (prijelaz iz prosjene u
TANGENTE I BRZINE.
trenutnu). Navodi definiciju derivacije.
9.
B. 4. 7
Izvodi derivaciju po definiciji, navodi
Nabraja pravila
pravila deriviranja zbroja, umnoka i
PRIMJENJUJE
kvocijenta. Odreuje derivaciju
sloene funkcije. Odreuje tangentu
PROBLEMSKIM
na graf funkcije.
ZADATCIMA.
Rjeava problemske zadatke koristei
derivaciju.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Primjer zadatka:
Voda istjee iz bazena. Volumen vode nakon t minuta iznosi z = 200(50 a) 9) .
Odredite:
prosjenu brzinu istjecanja vode u prvih 5 minuta,
trenutnu brzinu istjecanja vode u t = 5 minuta.
10.
B. 4. 8
Odreuje domenu, nultoke,

Pomou derivacije
Precizno crta graf
stacionarne toke, intervale pada i
funkcije odreuje
prema odreenim
funkcije koristei
POVEZUJE DERIVACIJU
rasta funkcije,
svojstvima.
grafa.
FUNKCIJE I CRTANJE
konveksnost/konkavnost, ekstreme,
skiciranje grafa.
GRAFA FUNKCIJE.
asimptote. Odreuje tijek funkcije i
crta graf.
191
11.
B. 4. 9
D. 4. 1
PRIMJENJUJE
RAUNANJE POVRINE
Izraunava povrinu ispod grafa

linearne funkcije, sloene funkcije
(linearna, zadana po dijelovima).
Povezuje pojam povrine ispod grafa s
prijeenim putom u v-tt dijagramu.
Opisuje postupak
raunanja povrine
ispod grafa funkcije.
Rauna povrinu ispod

grafa funkcije u
jednostavnim
situacijama.
Rauna povrinu ispod

grafa funkcije u
Rauna povrinu ispod

grafa funkcije u
problemskim
situacijama.
Rauna vjerojatnost
simultanih dogaaja.
Rauna vjerojatnost
vjeroj
uzastopnih dogaaja.
Argumentirano rauna
vjerojatnost u
problemima iz
ISPOD GRAFA FUNKCIJE.

Primjer zadatka:
Na grafu je prikazan v-tt dijagram za putovanje vlaka. Odredite ukupni prijeeni put vlaka.
12.
E. 4. 1 .
ARGUMENTIRANO
RAUNA
VJEROJATNOST.

Crta vjerojatnosno stablo. Opisuje i
rauna vjerojatnost sloenih dogaaja
i dogaaja koji se ponavljaju (simultani
i uzastopni). Razlikuje
uje zavisne i
nezavisne dogaaje, rauna uvjetnu
vjerojatnost.
Rauna vjerojatnost
prikazanih pomou
192

dogaaja ilustrirati Vennovim dijagramom. Povezati De Morganove zakone s predmetom logika.
Raunati uvjetne vjerojatnosti i vjerojatnost umnoka dogaaja.
Koristiti vjerojatnosno stablo. Primjer zadatka:
193
194

195

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 1. 1
B. 1. 1

raunskih operacija. Navodi i
objanjava pravila za zbrajanje,
mnoenje, dijeljenje i potenciranje
potencija, primjenjuje ih za
pojednostavljivanje izraza te
podruja i ivota.
Zaokruuje na znaajne znamenke.
RACIONALNE BAZE I
CJELOBROJNOGA
EKSPONENTA .
ZADOVOLJAVAJUA
Opisuje potenciju s
cjelobrojnim
eksponentom navodei
primjer.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
IZNIMNA
rjeavanju problema.
2.
B. 1. 2
Zbraja algebarske
Rauna s algebarskim
razlomke.
razlomke.
RAUNA S
ALGEBARSKIM IZRAZIMA binoma, razliku kvadrata, zbroj i
I ALGEBARSKIM
RAZLOMCIMA.
razlomke.
3.
B. 1. 3
Rjeava jednostavne
Rjeava zadatke s
Modelira problemsku
probleme, linearne
nemogue i neodreene
parametrima i diskutira
PRIMJENJUJE
cijena, opise udjela i druge probleme jednadbe i sustave
jednadbe i sustave
postojanje rjeenja.
smislenost rjeenja.
PROPORCIONALNOST,
iz ivota.
POSTOTKE, LINEARNE
Primjenjuje omjere, raun diobe i
JEDNADBE I SUSTAVE.
postupka .
pomou drugih.
ivota.
matematike, drugih podruja i
ivota.
196

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA

jednadbi odreujui postojanje
rjeenja. Izraava jednu veliinu
pomou drugih primjenjujui
svojstva jednakosti. Diskutira
postojanje rjeenja jednadbe ovisno
o parametru. Rjeava jednostavne
linearne jednadbe s apsolutnom
vrijednou.
4.
B. 1. 4
Rjeava homogene i linearne
Rjeava homogene
Diofantske jednadbe. Rjeava
Diofantske jednadbe.
PRIMJENJUJE
nelinearnu Diofantsku jednadbu
DIOFANTSKE
prikladnom metodom (umnoka,
JEDNADBE.
kvocijenta, parnosti)
Probleme iz matematike i stvarnoga
konteksta zapisuje i rjeava
Diofantskim jednadbama.
Primjer zadatka:
Odredite koeficijente pojedinih kemijskih tvari koje sudjeluju u reakciji:
t Q(}~) + %~) }( t Q) (}( ) + ~ }.
5.
B. 1. 5
Rjeava jednostavne
linearne nejednadbe
PRIMJENJUJE LINEARNE zapisuje pomou intervala.
NEJEDNADBE.
nejednakosti.
I*
I
I'(
I
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Rjeava linearne
Odabire metodu za
rjeavanje nelinearne
Diofantskom
jednadbom modelira
utvruje smislenost
rjeenja.
Rjeava linearne
rjeenje na razliite
naine.
Rjeava jednostavne
nejednadbe koje se
svode na sustave
nejednadbi uz
Linearnom
utvruje smislenost
rjeenja.
197

RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
RB
ISHOD
6.
B. 1. 6
D. 1. 1

Za zadanu linearnu
funkciju rauna
linearne funkcije.
POVEZUJE RAZLIITE
odreuje nultoku.
PRIKAZE LINEARNE
FUNKCIJE.
Za istraivanje svojstava funkcija, crtanje grafova i provjeru rjeenja koristiti programe dinamine geometrije.
odreuje linearnu
funkciju.

linearne funkcije u drugi.
7.
B. 1. 7
Analizira problem opisan

zadanom linearnom
funkcijom.
Linearnom funkcijom
modelira problemsku
situaciju.
FUNKCIJU PRI
RJEAVANJU
PROBLEMA.
RAZRADA ISHODA
zapisuje ju kao funkciju te
prikaza.
Rauna vrijednosti i
grafiki prikazuje
problem opisan
Iz zadanih podataka
linearnu ovisnost
funkciju.
198

DOMENE: A BROJEVI, B ALGEBRA
EBRA I FUNKCIJE, C OBLIK I PROSTOR, D MJERENJE, E PODACI, STATISTIKA I VJEROJATNOST
RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Osmislite zadatak koji je prikazan grafom. Napiite neka p
pitanja
itanja koja moete postaviti na osnovi podataka vidljivih s grafa, a
povezano sa zadatkom. Odgovorite na ta pitanja.
8.
B. 1. 8
PRIKAZUJE OPERACIJE
SA SKUPOVIMA I
RJEENJA NEJEDNADBI
POMOU INTERVALA.
9.
C. 1. 1
KONSTRUIRA I
ANALIZIRA POLOAJ
KARAKTERISTINIH
TOAKA TROKUTA.
Nejednakosti zapisuje pomou

brojevnome pravcu. Primjenjuje i
razliku skupova realnih brojeva,
simbolima.
duine, simetralu kuta, visinu
ui
trokuta. Uoava svojstva teita.
toaka ovisno o vrsti trokuta. Otkriva
formule za povrinu trokuta sa
zadanim polumjerom upisane i
opisane krunice.
Crtice iz povijesti: Euler.
Preporueni sadraj:
Eulerov pravac.
brojevnome pravcu i
pomou nejednakosti.
Odreuje i prikazuje
Odreuje i prikazuje
podskup i razliku
skupova.
prikaz rjeenja
nejednadbi.
simetralu duine,
teinicu i teite
trokuta .
sredite opisane
krunice.
visinu i ortocentar
ortoce
te sredite upisane
krunice.
Analizira poloaj
trokuta.
199

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Za konstrukcije, istraivanje svojstava i crtanje rabiti programe dinamine geometrije. Ishod se moe ostvariti seminarskim radom.
10.
C. 1. 2
D. 1. 2
Izrie i ilustrira pouke o sukladnosti Izrie i ilustrira pouke o

i slinosti trokuta te Talesov pouak
o proporcionalnosti duina,
trokuta te Talesov
PRIMJENJUJE TALESOV
primjenjuje ih u modeliranju
pouak o
POUAK O
problema.
proporcionalnosti
PROPORCIONALNOSTI
duina.
DUINA I SLINOST
TROKUTA .
veliina u slinim trokutima.
matematike .
Rjeava probleme rabei Euklidov
pouak o pravokutnome trokutu.
Dokazuje tvrdnje rabei pouke o
sukladnosti i slinosti.
Crtice iz povijesti: Tales, Euler,
Heron, Pitagora.
Za konstrukcije, istraivanje svojstava i crtanje koristiti programe dinamine geometrije.
Rjeava jednostavne
pouak o
proporcionalnosti duina
i slinost trokuta.

stranica, opsega,
u slinim trokutima uz
obrazloenje.
Modelira probleme u
planimetriji rabei
trokuta.
11.
D. 1. 3
Primjenjuje
za odreivanje
Primjenjuje
za rjeavanje
jednostavnih problema u
planimetriji.
primjenjujui
trigonometrijske omjere.
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
OMJERE.

pri modeliranju problemskih
situacija i za rjeavanje problema u
trapez, mnogokut, deltoid).
Definira
u pravokutnome trokutu
obrnuto koristei depno
raunalo.
200

Za istraivanje i crtanje rabi programe dinamine geometrije. Ishod se moe ostvariti seminarskim radom.
Primjer zadatka:
Avion je poletio brzinom od 215 km na sat u smjeru 65 24'. U istome je trenutku iz iste zrane luke poletio drugi avion brzi
brzinom
nom od 480 km na sat u smjeru 335 24'. Odredite
12.
E. 1. 1

grafiki prikazuje
srednje vrijednosti
BARATA PODATCIMA
podatke.
crta
rta brkatu kutiju.
PRIKAZANIM NA
list, linijskim dijagramom itd.
RAZLIITE NAINE.
Odreuje
reuje srednje vrijednosti: mod,
kutiju.
Prikazivanje mjera dijagramom brkate kutije omoguava laku interpretaciju tih mjera i laku usporedbu vie skupova istovrsni
istovrsnih
h podataka.
7.5, 7.8, 9.1, 9.3, 9.1, 8.2, 7.5, 7.5, 7.3, 8.2, 8.3, 8.8, 9.8, 7.3, 9.7.
Odredi statistike parametre (aritmetika sredina, mod, medijan, donji i gornji kkvartil, standardnu devijaciju).
podataka.
13.
E. 1. 2
zadatcima.

PRIMJENJUJE
NORMALNU RAZDIOBU.
Opisuje razdiobu podataka ispod krivulje.
Opisuje i grafiki
prikazuje normalnu
razdiobu.
Rjeava zadatak uz
zadanu aritmetiku
devijaciju.
Iz zadanih podataka
odreuje
dreuje aritmetiku
devijaciju.
201
Primjer zadatka:
Vrijeme trajanja do kraja napunjene baterije mobitela ravna se po normalnoj distribuciji u kojoj je aritmetika sredina jednaka 2 dana. Ustanovljeno je da je u samo 2.5 % mobitela
202

203

RB
ISHOD
1.
A. 2. 1
RAZRADA ISHODA

depno raunalo.
KORIJENOM.
Rauna s izrazima s drugim i
treim korijenom potujui
redoslijed raunskih operacija.
Kvadrira i kubira binom s drugim
i treim korijenom.
Uvodi se 1 = > i primjenjuje kao u primjeru 16 = 4>.
Primjer racionalizacije nazivnika: a) s drugim korijenima
2.
A. 2. 2
B. 2. 1
DETERMINANTE.
))
#
ZADOVOLJAVAJUA
Procjenjuje i rauna
vrijednost drugoga
korijena nenegativnoga
broja.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Korijen negativnoga
broja prikazuje pomou
izraze s drugim
korijenom.
IZNIMNA
Kvadrira i kubira izraze s
drugim korijenom.
Mnoi matrice.
Rauna determinantu
matrice drugoga i treeg
reda.
Matricom modelira
utvruje smislenost
dobivenoga rjeenja.
, b) s treim korijenom: F .

primjere matrica, ukljuujui
kvadratnu matricu,
gornjotrokutastu i
Sustav linarnih jednadbi rjeava
Cramerovom metodom. Utvruje
i objanjava postojanje rjeenja
sustava linearnih jednadbi.
Opisuje matrice.
Zbraja matricu i mnoi
je realnim brojem.
Sustav jednadbi
zapisuje matricom,
utvruje postojanje
rjeenja te rjeava
sustav.
Preporueni sadraj:
Gauss-Jordanova metoda.
204
3.
B. 2. 2
KVADRATNU JEDNADBU.

jednadbe s realnim ili opim
koeficijentima.
Rjeava kvadratne jednadbe s
opim koeficijentima.
Faktorizira trinom.
odreuje rjeenja.
Rjeava kvadratne
jednadbe te provjerava
rjeenja.
Uinkovito rjeava
kvadratnu jednadbu.

jednadbu.
Kvadratnom
jednadbom modelira
utvruje smislenost
dobivenih rjeenja.
Informatikom.
Rjeava kvadratnu jednadbu s opim koeficijentima.
Primjer: Rijei jednadbu ( + 3) + 3 2 + 3 = 0.
Jednadbe koje se svode na kvadratnu jednadbu su bikvadratne jednadbe, sustavi koji se svode na kvadratnu jednadbu, jednadbe s algebarskim razlomcima i iracionalne
jednadbe oblika + = + :.
4.
A. 2. 3
B. 2. 3
PRIMJENJUJE DISKRIMINANTU
kvadratne jednadbe.
Argumentira prirodu rjeenja.
Koristi se Viteovim formulama.
Odreuje prirodu
rjeenja rabei
diskriminantu.
Argumentira prirodu
rjeenja kvadratne
jednadbe.
Primjenjuje Viteove
formule u
jednostavnijim
zadatcima.
Primjenjuje
formule u sloenijim
zadatcima.
KVADRATNE JEDNABE I
VITEOVE FORMULE.
Preporueni sadraj:
Povijesna crtica.
Zadovoljavajua razina: Ne rjeavajui jednadbu 5 + 6 = 0 , komentiraj prirodu rjeenja.
Dobra razina: Za koje vrijednosti realnoga parametra m jednadba 9 + 6 = 0 ima realna rjeenja?
Primjenjuje Viteove formule.
Primjer: Bez odreivanja rjeenja kvadratne jednadbe 4 3 + 2 = 0 odredi
GE
jednadbu ija su rjeenja reciprone vrijednosti rjeenja zadane jednadbe

koliki bi trebao biti linearni koeficijent da bi rjeenja bila suprotnoga predznaka?
Za koje vrijednosti realnoga parametra m jednadba 9( + 1) = (9 1) nema realna rjeenja?
205
5.
B. 2. 4

Rauna funkcijsku
Definira pojam funkcije.
zadane funkcije uvrtavanjem
Odreuje kompoziciju
ANALIZIRA FUNKCIJU.
broja ili algebarskoga izraza.
funkcije.
Odreuje funkciju iz zadane
funkcije.
funkcijske vrijednosti
algebarskoga izraza. Odreuje
kompoziciju funkcija.
racionalnih i iracionalnih funkcija.
Odreuje sliku funkcije za
linearnu i kvadratnu funkciju.
Daje primjere bijekcije.
Odreuje funkcijsku vrijednost funkcije uvrtavanjem brojanoga ili algebarskoga izraza. Odreuje kompoziciju funkcija.
Primjer: Odredi (@ ^)(), (^ @)() i (@ ^ @)(),, ako je @() = + 3 i ^() = + 2.
Odreuje funkciju iz zadane funkcijske vrijednosti algebarskoga izraza.
Primjer: Odredi @() ako je @( 1) = + 3 1.
Objanjava i odreuje
domenu, kodomenu i
sliku funkcije
Definira bijekciju i daje

primjere.
Definira bijekciju i daje primjerima na skupovima:
.
Racionalne funkcije u brojniku i nazivniku imaju polinom maksimalno drugoga stupnja.
Iracionalne funkcije pod korijenom imaju polinom maksimalno drugoga stupnja.
206
6.
B. 2. 5
C. 2. 1
@() =
G
Grafiki prikazuje
funkcije @() =
G
Pomou grafikoga
prikaza funkcije
odreuje domenu,
kodomenu i sliku
funkcije.
i @() = .
i @() = .
Na danome grafu funkcije
FUNKCIJE.
odreuje domenu, kodomenu,
sliku funkcije te utvruje i
objanjava bijektivnost.
Grafiki prikazuje funkciju @() = i @() = odreujui funkcijsku vrijednost za neke vrijednosti varijable x.
Pomou grafikoga
prikaza funkcije
Pomou grafikoga

Primjer:
Za dani graf kvadratne funkcije odredi:
domenu funkcije
sliku funkcije
je li funkcija injektivna, surjektivna, bijektivna?
Ako je mogue, skiciraj graf inverzne funkcije.
7.
B. 2. 6
C. 2. 2

Grafiki prikazuje
Objanjava oblik
Rjeava kvadratne
funkciju.
nejednadbe.
modelira problemsku
tijek funkcije. Odreuje funkcije
ovisnosti o
iz grafa.
diskriminanti i
smislenost rjeenja.
FUNKCIJU.
Grafiki prikazuje kvadratnu
vodeemu koeficijentu.
funkciju s racionalnim
koeficijentima.
koeficijentu.
Rjeava kvadratne i racionalne
nejednadbe.
207

Primjer:
Praenjem prodaje nekoga proizvoda ustanovljeno je da se prodaja moe opisati kvadratnom funkcijom @() =
'G
'G
Primjer racionalne nejednadbe:
> 0, E
0.
)G
8.
C. 2. 3
D. 2. 1
+ 12 180,, gdje je cijena proizvoda, a @() broj
G ')G(
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
s koordinatama toke na krunici. kosinusu za raunanje
PRIMJENJUJE POUAK O
elemenata trokuta.
SINUSIMA I POUAK O
KOSINUSU.
rjeenja.
Primjenjuje pouak o kosinusu.
Rauna povrinu trokuta.
Primjenjuje pouke u
planimetriji, stereometriji i
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
kosinusu u
stereometriji.
Poukom o sinusima
i/ili poukom o
kosinusu modelira
utvruje smislenost
rjeenja.
.
ZADOVOLJAVAJUA RAZINA: Odredi nepoznate stranice i kutove trokuta te povrinu trokuta ako je a = 5cm, b = 8.2 cm, = 57.
208
9.
C. 2. 4
D. 2. 2
Opisuje elemente krunice i

kruga te ih prikazuje u ravnini.
Konstruira tangentu na krunicu.
PRIMJENJUJE KRUNICU I
KRUG.
Talesovog pouka. Uz pomo
proporcionalnosti izvodi formule
za duljinu krunoga luka,
povrinu krunoga isjeka i
povrinu krunoga odsjeka.
10.
C. 2. 5
D. 2. 3
C. 2. 6
D. 2. 4
Primjenjuje tetivni i
tangencijalni
etverokut.
Modelira problemsku
situaciju koja ukljuuje
krug i krunicu te
utvruje smislenost
rjeenja.

Objanjava meusobne
Odreuje ortogonalnu
poloaje toaka,
projekciju.
meusobne poloaje.
pravaca, ravnina.
I RAVNINA U PROSTORU I
RAUNA UDALJENOST I KUT.
pravaca, ravnina. Rauna kut
izmeu dvaju pravca, pravca i
ravnine, dviju ravnina.
Pri odreivanju udaljenosti koristi se dosad steenim znanjima (Pitagorin pouak, trigonometrijski omjeri).
Ovaj ishod treba obraditi nakon pouka o sinusima i pouka o kosinusu.
Analizira meusobne
poloaje pravaca i
ravnina u prostoru.
Rauna udaljenost
toaka, pravaca i
ravnina. Rauna kut
izmeu dvaju pravaca,
pravca i ravnine, dviju
ravnina.
11.
Rauna volumen i
oploje kosih
geometrijskih tijela
obrnuto.
Rauna volumen i
oploje sloenih
obrnuto.
RAUNA VOLUMEN I OPLOJE

Prepoznaje, opisuje i skicira

prizmu, piramidu, valjak, stoac i
kuglu.
Rauna elemente (duljine
bridova, volumen, oploje, radijus
baze) uspravnih i kosih prizmi,
valjaka, piramida, stoaca te
kugle i rotacijskih tijela.
krunicu.
Rauna volumen i
oploje prizme, valjka i
kugle rabei zadane
elemente i obrnuto.
Rauna elemente
krunice i kruga.
Rauna volumen i
i dijelova kugle rabei
zadane elemente i
obrnuto.
209
Preporueni sadraj:
Arhimedova tijela, Platonova
tijela, krnja tijela.
12.
E. 2. 1

dogaaj.
Rabi algebru dogaaja (unija,
vjerojatnost.
Odreuje skup svih

dogaaja.
Primjenjuje klasinu
prikaz sluajnoga
dogaaja.
Rauna i primjenjuje
dogaaja.
210

211

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 3. 1
B. 3. 1

korijenom i obrnuto. Rauna
vrijednost korijena i potencija
depnog raunala. Rauna s
potencijama racionalnoga eksponenta.
PRIMJENJUJE PRAVILA
ZA RAUNANJE
POTENCIJAMA
RACIONALNOGA
EKSPONENTA.
ZADOVOLJAVAJUA
Prelazi iz jednoga
prikaza potencije
racionalnoga
eksponenta u drugi
prikaz i rauna
vrijednost potencije
racionalnoga
eksponenta.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
Rauna s potencijama
brojevnog izraza rabei
racionalnoga
eksponenta
potencijama.
IZNIMNA
Primjenjuje potencije
racionalnoga
eksponenta.

Primjer problema opisanoga potencijom racionalnoga eksponenta: ivotinje u divljini imaju podruja ograniena njihovim kretanjem, nazivamo ih njihovim teritorijalnim
podrujima. Teritorijalno podruje, u kvadratnim miljama, povezano je s tjelesnom masom ivotinje. Ako je masa neke ivotinje T funti, teritorijalno podruje zauzima T1.41
kvadratnih milja.
(a) Kako moemo interpretirati informaciju danu ovim algebarskim izrazom?
(b) Odredite teritorijalno podruje ivotinje mase 25, 50, 150, 200 i 300 funti.
(c) Na kakvu promjenu ukazuju vrijednosti veze izmeu tjelesne mase i teritorijalnoga podruja ivotinje?
(d) Koliko je teritorijalno podruje, izraeno u km2, medvjeda mase 400 kg?
(e) Kolika je masa ivotinje ije je teritorijalno podruje 25 km2?
2.
B. 3. 2
C. 3. 1
ANALIZIRA
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU
FUNKCIJU.

funkcije (@() = G , @() = G + ,
@() = GX , @() = G ,
@() = \]^. ,
Grafiki prikazuje
logaritamsku i
eksponencijalnu
funkciju.
Povezuje
eksponencijalnu i
odreujui inverznu
funkciju.
Odreuje svojstva
eksponencijalne i
grafa funkcije.
Analizira
eksponencijalnu i
zadanu pravilom
@() = \]^. + ,
@() = \]^. ( + )) i crta graf.

Baza prirodnoga logaritma (e).
Preporueni sadraj:
Crtice iz povijesti: Euler, Napier.
212

DOMENE: A BROJEVI, B ALGEBRA I FUNKCIJE, C OBLIK I PROSTOR, D MJERENJE, E PODACI, STATISTIKA
ISTIKA I VJEROJATNOST
RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Otkriva osnovna svojstva funkcija preko njihovih grafova. Uoava inverznu vezu izmeu
eksponencijalne i logaritamske funkcije koristei se pravcem y = x.
3.
B. 3. 3
Prepoznaje i primjenjuje Modelira
C. 3. 2
eksponencijalnom i
eksponencijalnom i
eksponencijalnu i
eksponencijalnom i
utvruje smislenost.
logaritamskom
logaritamskom
logaritamskom
PRIMJENJUJE
funkcijom rauna
funkcijom rauna
funkcijom.
EKSPONENCIJALNU I
Preporueni sadraj:
vrijednost funkcije
LOGARITAMSKU
zadanoga argumenta.
FUNKCIJU.
ologijom.
Primjer problema opisanoga eksponencijalnom funkcijom: Funkcija <() = 10000 2G
Primjer problema zadanoga podatcima: Graf opisuje broj zdravstveno osiguranih graana od 1992. do 2000.
godine.
4.
B. 3. 4
Prelazi iz
logaritamskoga u
i logaritamske
MODELIRA
jednadbe i nejednadbe
EKSPONENCIJALNOM I
obrnuto i rjeava
izravnom primjenom
LOGARITAMSKOM
eksponencijalni oblik i obrnuto .
osnovne
definicije.
JEDNADBOM I
Rjeava jednostavne eksponenci
eksponencijalne i eksponencijalne i
NEJEDNADBOM.
logaritamske jednadbe i
nejednadbe.
utvruje smislenost.
i logaritamske
jednadbe i
nejednadbe.
Eksponencijalnom i
logaritamskom
jednadbom i
utvrujui smislenost
dobivenih rjeenja.
213

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Moe se koristiti primjer iz ishoda B. 3. 3, C. 3. 2, ali umjesto pitanja (b) postavljamo pitanje: Koje e godine biti 100 milijuna osiguranika?
5.
B. 3. 5
C. 3. 3
TRIGONOMETRIJSKIH

Rabi depno raunalo.
Definira
trigonometrijske
funkcije.
Uoava svojstva
trigonometrijskih
funkcija.
Provjerava svojstva
trigonometrijskih
funkcija.
periodinosti
trigonometrijskih
funkcija.
FUNKCIJA.
Preporueni sadraj:
6.
B. 3. 6
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
IDENTITETE.

trigonometrijski identitet, vrijednosti
trigonometrijske identitete, adicijske
pouke, trigonometrijske funkcije
dvostrukoga broja , funkcije
polovinoga broja.
Dokazuje trigonometrijske tvrdnje
identiteta.
Iskazuje
trigonometrijske
identitete.
Koristi se
trigonometrijskim
identitetima pri
problema.
Koristi se
trigonometrijskim
identitetima pri
rjeavanju sloenijih
problema.
Primjenjuje
trigonometrijske
trigonometrijskih
tvrdnji.
214

Osnovni su trigonometrijski identiteti: (_>` ]_ 1, a^ a^ = 1,
bcdG
XebG
= a^)

)
)g
Jednostavni problem: Izraunaj sinx, ako je ]_ = , , 6.
#
7.
B. 3. 7
C. 3. 4
ANALIZIRA GRAF
TRIGONOMETRIJSKE
FUNKCIJE.
Prepoznaje i opisuje grafove osnovnih

funkcije:@() = _>`,
@() = ]_,
@() = a^, @() = a^,
@() = P sin( + ) + :,
@() = P cos :,
@() = Pa^(),
@() = Pa^()

trigonometrijskih
funkcija.
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = Asin(),
@() = Acos
@ Pa^,
@() = Pa^()
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = P_>`( + ) + :,
@() = P]_( + ) + :
Analizira graf
trigonometrijske
funkcije zadane
ili grafom.
8.
B. 3. 8
Modelira
C. 3. 5
trigonometrijskom
trigonometrijskom
trigonometrijskih
trigonometrijskim
funkcijom rauna
funkcijom rauna
funkcijama.
PRIMJENJUJE
za modeliranje.
TRIGONOMETRIJSKE
zadanoga argumenta.
FUNKCIJE.
p
r
)*#

215
9.
B. 3. 9
Trigonometrijske jednadbe i
Rjeava osnovne
Rjeava osnovne
Interpretira opa
Probleme iz
nejednadbe rjeava grafiki ili na
trigonometrijske
trigonometrijske
rjeenja
svakodnevnoga ivota i
PRIMJENJUJE
brojevnoj krunici
jednadbe.
jednadbe i
trigonometrijskih
drugih podruja rjeava
_>` ,
TRIGONOMETRIJSKE
nejednadbe.
jednadbi i nejednadbi
primjenom
]_ = ,
a^ = , a^ = 0
JEDNADBE I
na razliite naine.
trigonometrijskih
P sin( + ) + : = 0,
NEJEDNADBE.
P cos : 0,
Pa^( + ) + : = 0,
Pa^( + ) + : = 0,
_>` " ,
]_ ,
a^ $ , a^ [ 0
P sin( + ) + : [ 0,
P cos : " 0,
Pa^( + ) + : [ 0,
Pa^( + ) + : " 0.
Primjer primjene trigonometrijske jednadbe i nejednadbe: U nekome mjestu na moru odreenoga dana plima je u pono i podne, a oseka u 6 i 18 sati. Razina mora, u odnosu na
uobiajenu, za vrijeme plime je 5.11 m, a za vrijeme oseke (-0.17). Odredite:
10.
A. 3. 2
B. 3. 10
RAUNA I PRIMJENJUJE
SLOENI KAMATNI
RAUN.

iznos. Primjenjuje eksponencijalnu
funkciju.
Opisuje postupak
sloenoga
ukamaivanja.
Rjeava jednostavne
zadatke sloenoga
kamatnog rauna.
rjeava probleme
sloenoga kamatnog
rauna.

sloenoga kamatnog
rauna.

Primjer:
216
11.
C. 3. 6
D. 3. 1

Opisuje elemente
Rauna s vektorima
vektora.
kojima je vektor
(zbraja, oduzima i mnoi skalarni umnoak
vektorima u
Rauna s vektorima (zbraja, oduzima i definiran i crta vektore u skalarom) prikazanima
vektora, kut izmeu
PRIMJENJUJE
mnoi skalarom) i prikazuje ih u
ravnini i u
na razne naine.
vektora. Dijeli duinu u
RAUNANJE S
ravnini i u koordinatnome sustavu,
zadanome omjeru.
VEKTORIMA.
odreuje duljinu vektora, rauna
skalarni umnoak vektora i
primjenjuje ga za uvjet okomitosti
vektora.
Dijeli duinu u zadanome omjeru.
Rastavlja vektore koristei linearnu
kombinaciju vektora (raunski ili
grafiki).
217
12.
C. 3. 7
B. 3. 11
D. 3. 2
E. 3. 1
PRIMJENJUJE
JEDNADBU PRAVCA.

parametara.
koordinatnim osima.
Rauna udaljenost toke od pravca i
kut izmeu pravaca.
Odreuje vektor normale pravca,
simetralu para pravaca.
Modeliranje: Interpretira podatke
pomou pravca regresije.
(Razlikuje/uoava linearni trend danih
podataka.
Dane podatke opisuje linearnom
vezom po mogunosti uz uporabu
tehnologije.)

iz razliitih oblika
jednadbe pravca i
interpretira koeficijente
u jednadbi pravca.
Udaljenost toke od
pravca i kut izmeu
dvaju pravaca
primjenjuje u
geometrijskim
zadatcima.
Odreuje simetralu para

pravaca i primjenjuje u
geometrijskim
zadatcima.
problema.
()
0.50
0.75
1.00
1.25
1.50
1.75
2.00
2.25
2.50
2.75
(]:)
57
64
59
68
74
76
79
83
85
86
Rabiti programe dinamine geometrije, proraunske tablice.
218
13.
B. 3. 12
C. 3. 8
Postavljeni problem prikazuje grafiki

Rjeava linearne
Problem zapisuje
Rauna vrijednost
rjeavajui linearne nejednadbe i
nejednadbe i sustave
pomou jednadbi i
funkcije cilja iz moguih optimalno rjeenje
sustave.
grafiki.
nejednadbi.
rjeenja.
problema.
BIRA STRATEGIJU
Odreuje mogua rjeenja problema
RABEI LINEARNO
te rauna vrijednost funkcije cilja iz
PROGRAMIRANJE.
moguih rjeenja. Od moguih
rjeenja bira optimalno rjeenje.
Primjer: Od dviju vrsta hrane (srdele i piletina) treba sastaviti dnevni obrok koji sadrava bar 7000 kJ i 90 g proteina. Ako 1 kg srdela stoji 15 kn, a sadrava 5600 kJ i 180 g proteina,
a 1 kg piletine stoji 20 kn, a sadri 7000 kJ i 200 g proteina, odredite optimalno rjeenje koje e uz zadane uvjete imati najmanji troak.
14.
B. 3. 13
C. 3. 9
D. 3. 3
PRIMJENJUJE
JEDNADBU KRUNICE.
15.
B. 3. 14
C. 3. 10
PRIMJENJUJE
JEDNADBU TANGENTE
KRUNICE.
Prepoznaje jednadbu krunice i iz nje

pronalazi duljinu polumjera i
koordinate sredita krunice i
obrnuto. Iz grafikoga prikaza
pronalazi jednadbu krunice.
krunice. Iz raspisanoga oblika
jednadbe krunice izvodi sredite i
polumjer krunice.
Odreuje jednadbu krunice kroz tri
toke. Ispituje meusobni poloaj
dviju krunica.
krunice. Odreuje grafiki i raunski
presjek pravca i krunice. Izvodi uvjet
dodira pravca i krunice.
krunice.
Odreuje zajednike tangente dviju
krunica.
grafikoga prikaza
odreuje elemente
krunice i obrnuto.
Odreuje sjecita dviju

krunica i uvjete dodira.
Rjeava geometrijske
jednadbu krunice.
Odreuje grafiki i
krunice uz
obrazloenje.
Odreuje jednadbu
tangente i normale
krunice.
Odreuje zajednike
tangente dviju krunica.
tangente krunice u
geometrijskim
zadatcima.
219
16.
B. 3. 15
C. 3. 11
PRIMJENJUJE
JEDNADBE ELIPSE,
HIPERBOLE I PARABOLE.

hiperbole i parabole i iz nje pronalazi
nepoznate elemente krivulje i
obrnuto. Iz grafikoga prikaza ili
zadanih uvjeta pronalazi jednadbu
elipse, hiperbole i parabole.
elipsu, hiperbolu i
parabolu.
Iz zadanih uvjeta
odreuje jednadbu
elipse, hiperbole,
parabole.
Rjeava geometrijske
jednadbu elipse,
hiperbole i parabole.
Primjenjuje elipsu,
hiperbolu i parabolu u
Preporueni sadraji:
Crtice iz povijesti: unjosjeice.
da je sredite Zemlje fokus eliptine orbite satelita odredite numeriki ekscentricitet.
17.
C. 3. 12
PRIMJENJUJE
JEDNADBU TANGENTE
ELIPSE, HIPERBOLE I
PARABOLE.
18.
E. 3. 2
RJEAVA PROBLEM I
KOMBINATORIKU.

krivulja drugoga reda.
pravca i krivulje. Izvodi uvjet dodira
pravca i krivulje.
krivulju iz toke krivulje i izvan
krivulje.
Prepoznaje i opisuje osnovne principe
kombinatoriku.
Odreuje grafiki i
elipse, hiperbole,
parabole.
Odreuje jednadbu
tangente elipse,
hiperbole i parabole u
toki krivulje.
Odreuje jednadbu
tangente elipse,
toki izvan krivulje.
tangente elipse,
geometrijskim
zadatcima.
Opisuje osnovne
na primjeru.
Rjeava probleme rabei

bez ponavljanja i
permutacije.

kombinacije i varijacije s
ponavljanjem.

kombinatoriku.
220
4. RAZRED
AZRED ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (160 SATI)
221

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 4. 1
B. 4. 1

zakljuivanja.
Matematike tvrdnje (jednakosti,
djeljivost) dokazuje matematikom
indukcijom
DOKAZUJE TVRDNJE
MATEMATIKOM
ZADOVOLJAVAJUA
Opisuje postupak
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Nabraja korake
Iskazuje princip
te dokazuje jednostavne matematikim jezikom
jednakosti.
IZNIMNA
tvrdnje o djeljivosti.
INDUKCIJOM.
Dobra razina: Dokai 1 2 2 3 + 3 4+. . . +`(` + 1) =
Vrlo dobra razina: Dokai +

*
Iznimna razina: Dokai 3|5 + 2

2.
A. 4. 2
+. . . +
dE)d
d
(d)
d(d)(d)
)
, `<.
, `<.
, `< .

Rauna s kompleksnim
broj u algebarskome
broj u
brojevima.
RAUNA S
obliku, zbraja, oduzima i trigonometrijskom
KOMPLEKSNIM
obliku.
mnoi kompleksne
BROJEVIMA.
algebarskom i trigonometrijskom
brojeve.
obliku.
Zbraja, oduzima, mnoi, potencira i
korjenuje kompleksne brojeve u
odgovarajuem obliku, koristei De
Moivreovu formulu.
Formulu za potenciranje kompleksnoga broja u trigonometrijskome obliku treba izvesti matematikom indukcijom (poveznica s ishodom A. 4. 1, B. 4.1).
Odabire odgovarajui
oblik zapisa
raunanju.
222
3.
A. 4. 3
C. 4. 1
INTERPRETIRA
RAUNSKE OPERACIJE S
KOMPLEKSNIM
BROJEVIMA U
GAUSSOVOJ RAVNINI.

Gaussovoj ravnini, odreuje i
prikazuje konjugirano kompleksan
broj i modul kompleksnoga broja.
Rjeenja jednadbi i nejednadbi
zbroja, razlike, umnoka ili modula
razlike dvaju kompleksnih brojeva.
Rjeenja jednadbe, primjerice t # =
2, prikazuje u Gaussovoj ravnini.
broj u Gaussovoj
ravnini.
Uoava vezu modula

konjugirano
njegovim prikazom u
Gaussovoj ravnini.
Rjeava jednadbe i
nejednadbe u
Gaussovoj ravnini.
Interpretira
Odreuje opi lan i

aritmetikoga i
zbroj beskonanoga
geometrijskog reda.
aritmetikoga i
matematike i
Preporueni sadraj:
Fraktali, konstrukcija Mandelbrotova
skupa.
Povezati pravokutni i polarni koordinatni sustav.
Povezati zbrajanje kompleksnih brojeva sa zbrajanjem vektora, a mnoenje kompleksnih brojeva s rotacijom i homotetijom.
U Gaussovoj ravnini prikazuje rjeenja jednadbi i nejednadbi. Na primjer, t # 2, |t + 2 & >| " 3.
4.
B. 4. 2
PRIMJENJUJE
ARITMETIKI I
GEOMETRIJSKI NIZ I RED.
Opisuje aritmetiki i geometrijski niz i

geometrijskom sredinom, rauna
zbroj prvih n lanova niza, rauna
zbroj geometrijskoga reda, rjeava
probleme iz svakodnevnoga ivota
primjenom aritmetikoga i
geometrijskoga niza i geometrijskoga
reda, primjerice sloeni kamatni raun.
Nabraja svojstva
aritmetikoga i
geometrijskoga reda te
geometrijski niz te
odreuje lan niza
opim lanom.

Formulu za zbroj (sumu) prvih n prirodnih brojeva treba povezati s matematikom indukcijom (poveznica s ishodom A. 4. 1, B. 4. 1).
Formula za zbroj beskonanoga reda izvodi se primjenjujui limes niza (ishod B. 4. 3).
Zbroj beskonanoga geometrijskog reda treba predstaviti u problemima odreivanja zapisa beskonanoga periodinog decimalnog broja u obliku razlomka i kroz Zenonov paradoks
o Ahileju i kornjai, a kasnije primijeniti na geometrijske zadatke.
Primjer 1 (Zenon i kornjaa): Kornjaa se nalazi 10 stadija (1 stadij 192 metra) ispred Ahileja. Dok Ahilej pretri 10 stadija, kornjaa pretri jedan stadij. Hoe li Ahilej ikad prestii
223
kornjau?
Primjer 2: Koristei zbroj geometrijskoga reda, broj 2.35353535 zapii u obliku razlomka.
Primjer 3: Nad visinom jednakostraninoga trokuta konstruiran je jednakostranian trokut; nad visinom toga novog jednakostraninog trokuta konstruiran je jednakostranian
trokut, Postupak se beskonano ponavlja. Koliki je zbroj povrina svih tako dobivenih trokuta?
U okviru ovoga ishoda obraditi sloeni kamatni raun koji je povezan s geometrijskim nizom.
Primjer 4: Ivan je oroio 20000 kuna.
S koliko e novaca Ivan raspolagati nakon deset godina ako je kamatna stopa 6 %?
Nakon koliko e godina Ivan raspolagati dvostruko veom svotom ako je kamatna stopa 6 %?
Kolika bi trebala biti kamatna stopa ako Ivan nakon 5 godina eli raspolagati svotom od 32210 kuna?
5.
B. 4. 3
Opisuje pojam limesa niza, uoava

Rauna limes
Opisuje pojam
Rauna limes niza
Primjenjuje definiciju i
rast ili pad lanova niza i postojanje
jednostavnoga niza
monotonosti i
zadanoga opim lanom. svojstva limesa niza u
PRIMJENJUJE DEFINICIJU granice, tj. konvergentnost ili
koristei svojstva limesa omeenosti niza te ih
I SVOJSTVA LIMESA NIZA. divergentnost.
niza.
povezuje s
zadataka.
Rauna limes niza i primjenjuje na
problemskim zadatcima, primjerice pri
neprekidnome ukamaivanju.
Primjer zadatka s neprekidnim ukamaivanjem:
Po popisu stanovnitva iz 2001. godine Hrvatska je imala 4.437 milijuna stanovnika. Po popisu stanovnitva iz 2011. godine Hrvatska je imala 4.285 milijuna stanovnika.
Koliko bi Hrvatska imala stanovnika da se sada provodi popis stanovnitva?
Koliko e Hrvatska imati stanovnika pri sljedeemu popisu stanovnitva?
Koje e godine Hrvatska imati stanovnika dva puta manje nego na popisu stanovnitva 2001. godine?
6.
B. 4. 4
ANALIZIRA SVOJSTVA
FUNKCIJA.
7.
B. 4. 5
TUMAI ZNAENJE
LIMESA FUNKCIJE U
TOKI.

sliku, rast/pad, parnost/neparnost,
koja je neprekidna odnosno onu koja
nije, objanjava pojam limesa funkcije.
Odreuje limes funkcije. Povezuje
limes funkcije s pojmom asimptote.

funkcije s odreenim
svojstvima.
Odreuje svojstva
funkcije zadane
ili grafom.
Skicira i razlikuje
Analizira svojstva
funkcija zadanih
ili grafom.

funkcije te navodi
funkcija.
Odreuje limes
navodi primjere
onih koje nisu
neprekidne.

nisu neprekidne.

funkcije u toki te
povezuje kriterij
postojanja limesa u
toki.
224

Rabiti program dinamine geometrije.
8.
B. 4. 6
Grafiki prikazuje i objanjava
Pomou problema
Objanjava vezu
Derivaciju funkcije
problem tangente, oznaava prirast
problema brzine i
povezuje s
POVEZUJE DEFINICIJU
varijable i prirast funkcije, povezuje s
geometrijskim
pojmom limesa. Objanjava vezu
toki.
funkcije u toki.
toki.
znaenjem i
TOKI S PROBLEMOM
derivacije i trenutne brzine (prijelaz iz
matematikim jezikom
TANGENTE I BRZINE.
prosjene u trenutnu). Navodi
definira derivaciju
definiciju derivacije.
funkcije.
9.
B. 4. 7
Nabraja pravila
Rauna derivacije
funkcije u
funkcije u drugim
PRIMJENJUJE
koristei pravila.
matematikim
podrujima i realnim
sloene funkcije. Odreuje tangentu
problemima.
situacijama.
PROBLEMSKIM
na graf funkcije.
ZADATCIMA.
derivaciju.
Primjer zadatka:
z = 200(50 a) 9) . Odredite:
a) prosjenu brzinu istjecanja vode u prvih 5 minuta
b) trenutnu brzinu istjecanja vode u t = 5 minuta.
10. B. 4. 8
Pomou derivacije
Precizno crta graf
funkcije odreuje
prema odreenim
funkcije koristei
POVEZUJE DERIVACIJU
rasta funkcije,
svojstvima.
grafa.
FUNKCIJE I CRTANJE
skiciranje grafa.
GRAFA FUNKCIJE.
asimptote.
Odreuje tijek funkcije i crta graf.
Istraivanjem veze predznaka derivacije i rasta/pada funkcije pomou programa dinamine geometrije uoiti uvjet kada je stacionarna toka lokalni ekstrem funkcije.
11.
B. 4. 9
RAUNA NEODREENI
INTEGRAL.
Rauna neodreeni integral rabei

osnovna svojstva i tablicu
neodreenih integrala.
Primijenjuje metodu supstitucije u
raunanju integrala.
Obrazlae pojam i
nabraja svojstva
neodreenoga integrala
te zapisuje neodreene
integrale nekih
Rauna neodreeni
integral u jednostavnim
situacijama.
Povezuje pojam
i primitivne funkcije.
Primjenjuje metodu
supstitucije na
izraunavanje integrala.
225
12.
B. 4. 10
PRIMJENJUJE INTEGRAL
U PROBLEMSKIM
ZADATCIMA.
13.
E. 4. 1
ARGUMENTIRANO
RAUNA VJEROJATNOST.
Rauna odreeni integral rabei

Newton-Leibnizovu formulu.
Odreuje povrinu ispod grafa
funkcije i obujam rotacijskoga tijela
pomou integrala.
Primjenjuje integrale u rjeavanju
problema iz matematike i fizike.
Rauna odreeni
situacijama.
Rauna odreeni
integral za odreivanje
povrine u sloenim
situacijama.
Povezuje raunanje
povrine i raunanje
odreenoga integrala.
Primjenjuje integral u
raunanju povrina i
volumena.

(simultani i uzastopni). Razlikuje
zavisne i nezavisne dogaaje.
Rauna vjerojatnost
prikazanih pomou
Rauna vjerojatnost
simultanih dogaaja.
Rauna vjerojatnost
uzastopnih dogaaja.
Argumentirano rauna
vjerojatnost u
problemima iz

Provoditi jednostavne pokuse, primjerice bacanje kocke ili novia. Uniju, presjek, razliku i komplement dogaaja ilustrirati Vennovim dijagramom. Povezati De Morganove zakone
s predmetom logika. Raunati uvjetne vjerojatnosti i vjerojatnost umnoka dogaaja.Koristiti vjerojatnosno stablo. Primjer zadatka:
226
14.
E. 4. 2
INTERPRETIRA
FORMULU POTPUNE
VJEROJATNOSTI I
Rauna uvjetnu vjerojatnost. Crta

vjerojatnosno stablo, odreuje
hipoteze, primjenjuje formulu
potpune vjerojatnosti i Bayesovu
formulu.
Objanjava i rauna
uvjetnu vjerojatnost.
Odreuje vjerojatnosni
prostor.
Primjenjuje uvjetnu
vjerojatnost u formuli
potpune vjerojatnosti.
Interpretira Bayesovu
formulu.
BAYESOVU FORMULU.
227
228

229

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 1. 1
B. 1. 1

raunskih operacija. Navodi i
objanjava pravila za zbrajanje,
mnoenje, dijeljenje i potenciranje
potencija, primjenjuje ih za
pojednostavljivanje izraza te
podruja i ivota. Zaokruuje na
znaajne znamenke.
RACIONALNE BAZE I
CJELOBROJNOGA
EKSPONENT.
ZADOVOLJAVAJUA
Opisuje potenciju s
cjelobrojnim
eksponentom navodei
primjer.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
IZNIMNA
rjeavanju problema.
2.
B. 1. 2
RAUNA S
ALGEBARSKIM IZRAZIMA
I ALGEBARSKIM
RAZLOMCIMA.
3.
B. 1. 3
PRIMJENJUJE
PROPORCIONALNOST,
POSTOTKE, LINEARNE
JEDNADBE I SUSTAVE.

binoma, razliku kvadrata, zbroj i
razlomke.
iz ivota. Primjenjuje omjere, raun
diobe i proporcionalnost u
matematike, drugih podruja i

razlomke.
Zbraja algebarske
razlomke.
Rauna s algebarskim
Rjeava jednostavne
probleme, linearne
jednadbe i sustave
postupka.
nemogue i neodreene
jednadbe i sustave
pomou drugih.
Rjeava zadatke s
parametrima i diskutira
postojanje rjeenja.
Modelira problemsku
smislenost rjeenja.
230

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
ivota. Rjeava linearne jednadbe i

sustave jednadbi odreujui
postojanje rjeenja.
Izraava jednu veliinu pomou
drugih primjenjujui svojstva
jednakosti.
jednadbe ovisno o parametru.
jednadbe s apsolutnom
vrijednou.
4.
B. 1. 4
Rjeava homogene i linearne
Rjeava homogene
Diofantske jednadbe. Rjeava
PRIMJENJUJE
nelinearnu Diofantsku jednadbu
DIOFANTSKE
prikladnom metodom (umnoka,
JEDNADBE.
kvocijenta, parnosti). Probleme iz
matematike i stvarnoga konteksta
zapisuje i rjeava Diofantskim
jednadbama.
Primjer zadatka: Odredite koeficijente pojedinih kemijskih tvari koje sudjeluju u reakciji:
t Q(}~) + %~) }( t Q) (}( ) + ~ }.
5.
B. 1. 5
NEJEDNADBE.

Rjeava jednostavne
linearne nejednadbe
nejednakosti.
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Rjeava linearne
Odabire metodu za
rjeavanje nelinearne
Diofantskom
jednadbom modelira
utvruje smislenost
rjeenja.
Rjeava linearne
rjeenje na razliite
naine.
Rjeava jednostavne
nejednadbe koje se
svode na sustave
nejednadbi uz
Linearnom
utvruje smislenost
rjeenja.
231

I*
I
I'(
I

6.
B. 1. 6
PRIMJENJUJE
NEJEDNAKOSTI.
Razlikuje aritmetiku, geometrijsku,

harmonijsku i kvadratnu sredinu i
zapisuje veze meu njima.
Primjenjuje razne metode u
dokazivanju nejednakosti.
Problemski zadatak modelira
pomou nejednakosti i analizira
rjeenje.
Razlikuje aritmetiku,
geometrijsku,
harmonijsku i kvadratnu
sredinu i zapisuje veze
meu njima.
nejednakosti.
Dokazuje sloene
nejednakosti.
Primjenjuje nejednakosti
u problemskim
zadatcima.

Primjer problemskoga zadatka: Biciklist je od mjesta A do mjesta B vozio prosjenom brzinom 89/ i odmah nastavio put natrag do mjesta A prosjenom brzinom 89/. ,
< . Dokaite da je prosjena brzina na cijelome putu manja od .
7.
B. 1. 7
D. 1. 1
POVEZUJE RAZLIITE
PRIKAZE LINEARNE
FUNKCIJE.

Za zadanu linearnu
funkciju rauna
odreuje nultoku.
linearne funkcije.
odreuje linearnu
funkciju.

linearne funkcije u drugi.
232

Za istraivanje svojstava funkcija, crtanje grafova i provjeru rjeenja koristiti programe dinamine geometrije.
8.
B. 1. 8
FUNKCIJU PRI
RJEAVANJU PROBLEMA.
zapisuje ju kao funkciju te
prikaza.
Rauna vrijednosti i
grafiki prikazuje
problem opisan
Iz zadanih podataka
linearnu ovisnost
funkciju.
Analizira
ra problem opisan
zadanom linearnom
funkcijom.
Linearnom funkcijom
modelira problemsku
situaciju.

Osmislite zadatak koji je prikazan grafom. Napiite neka pitanja koja moete postaviti na osnovi podataka vidljivih s grafa, a povezano sa zadatkom.
Odgovorite na ta pitanja.
9.
B. 1. 9
PRIKAZUJE OPERACIJE
SA SKUPOVIMA I
RJEENJA NEJEDNADBI
POMOU INTERVALA.
10.
C. 1. 1
KONSTRUIRA I
ANALIZIRA POLOAJ
KARAKTERISTINIH
TOAKA TROKUTA.
Nejednakosti zapisuje pomou

brojevnome pravcu.
Primjenjuje i prikazuje podskup,
uniju, presjek i razliku skupova
realnih brojeva zapisujui ih
matematikim simbolima.
duine, simetralu kuta, visinu i
trokuta.
Uoava svojstva teita.
toaka ovisno o vrsti trokuta.
Otkriva Eulerov pravac.
Otkriva formule za povrinu ttrokuta
sa zadanim polumjerom upisane i
opisane krunice.
Crtice iz povijesti: Euler.
brojevnome pravcu i
pomou nejednakosti.
Odreuje i prikazuje
Odreuje i prikazuje
podskup i razliku
skupova.
prikaz rjeenja
nejednadbi.
simetralu duine,
teinicu i teite
trokuta.
sredite opisane
krunice.
visinu i ortocentar
te sredite upisane
krunice.
Analizira poloaj
trokuta.
233

Za konstrukcije, istraivanje svojstava i crtanje koristiti programe dinamine geometrije. Ishod se moe ostvariti kroz seminarski rad.
11.
C. 1. 2
Izrie i ilustrira teoreme o
Izrie i ilustrira teoreme
Rjeava jednostavne
D. 1. 2
sukladnosti i slinosti trokuta te
o sukladnosti i slinosti
stranica, opsega,
Talesov teorem o proporcionalnosti
trokuta te Talesov
pouak o
PRIMJENJUJE TALESOV
duina, primjenjuje ih u modeliranju pouak o
proporcionalnosti duina u slinim trokutima uz
POUAK O
problema. Odreuje, obrazlae i
proporcionalnosti
i slinost trokuta.
obrazloenje.
PROPORCIONALNOSTI
primjenjuje odnose povrina, opsega duina.
DUINA I SLINOST
i drugih veliina u slinim trokutima.
TROKUTA.
matematike .
Rjeava probleme koristei se
Euklidovim poukom o
pravokutnome trokutu. Dokazuje
tvrdnje rabei poucima o
sukladnosti i slinosti.
Crtice iz povijesti: Tales, Euler,
Heron, Pitagora.
Modelira probleme u
planimetriji rabei
trokuta.

Za konstrukcije, istraivanje svojstava i crtanje koristiti programe dinamine geometrije. Ishod se moe ostvariti kroz seminarski rad.
12.
D. 1. 3
Primjenjuje trigonometrijske omjere Definira

Primjenjuje
Primjenjuje
pri modeliranju problemskih
trigonometrijske omjere trigonometrijske omjere trigonometrijske omjere ivota i drugih podruja
PRIMJENJUJE
situacija i za rjeavanje problema u
u pravokutnome trokutu za odreivanje
za rjeavanje
primjenjujui
TRIGONOMETRIJSKE
OMJERE.
obrnuto koristei depno pravokutnome trokutu.
planimetriji.
trapez, mnogokut, deltoid).
raunalo.
Za istraivanje i crtanje rabiti programe dinamine geometrije. Ishod se moe ostvariti seminarskim radom.
Primjer zadatka:
Avion je poletio brzinom od 215 km na sat u smjeru 65 24'. U istome je trenutku iz iste zrane luke poletio drugi avion brzinom od 480 km na sat u smjeru 335 24'. Odredite
234
13.
E. 1. 1

grafiki prikazuje
srednje vrijednosti
BARATA PODATCIMA
podatke.
crta brkatu kutiju.
PRIKAZANIM NA
list, linijskim dijagramom.
RAZLIITE NAINE.
Odreuje srednje vrijednosti: mod,
kutiju.
Prikazivanje mjera dijagramom brkate kutije omoguava laku interpretaciju tih mjera i laku usporedbu vie skupova istovrsnih
ih podataka.
7.5, 7.8, 9.1, 9.3, 9.1, 8.2, 7.5, 7.5, 7.3, 8.2, 8.3, 8.8, 9.8, 7.3, 9.7.
14. E. 1. 2
Opisuje i grafiki
Rjeava zadatak uz
Iz zadanih podataka
prikazuje normalnu
zadanu aritmetiku
odreuje aritmetiku
PRIMJENJUJE
razdiobu.
NORMALNU RAZDIOBU.
devijaciju.
devijaciju.
Opisuje razdiobu podataka ispod krivulje
podataka.
zadatcima.
.
Primjer zadatka:
Vrijeme trajanja do kraja napunjene baterije mobitela ravna se po normalnoj distribuciji u kojoj je aritmetika sredina jednaka 2 dana. Ustanovljeno
Ustano
je da je u samo 2.5 % mobitela
235

Napomena: po ovome programu rade one etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 2.. razredu izvodi 210 sati
236

RB.
ISHOD
1.
A. 2. 1
2.
A. 2. 2
B. 2. 1
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Procjenjuje i rauna
treega korijena
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Korijen negativnoga
broja prikazuje pomou
korijenom.
IZNIMNA
Kvadrira i kubira izraze s
drugim i treim
korijenom.
Mnoi matrice.
Rauna determinantu
matrice drugoga i
treega reda.
Matricom modelira
utvruje smislenost
dobivenoga rjeenja.

depno raunalo.
KORIJENOM.
Rauna s izrazima s drugim i trei
korijenom potujui redoslijed
raunskih operacija. Kvadrira i
kubira binom s drugim i treim
korijenom, kvadrira trinom s
drugim korijenom. Djelomino
korjenuje izraz. Racionalizira
nazivnik razlomka.
Rauna vrijednost nenegativnoga korijena rabei depno raunalo. Uvodi se 1 = > i primjenjuje kao u primjeru 16 = 4>.
DETERMINANTE.

primjere matrica, ukljuujui
kvadratnu matricu,
gornjotrokutastu i
Sustav linarnih jednadbi rjeava
Gauss-Jordanovom ili
Cramerovom metodom.
Analizira i utvruje postojanje
rjeenja sustava linearnih
jednadbi uz primjereno
objanjenje.
Opisuje matrice.
Zbraja matrice i mnoi
ih realnim brojem.
Sustav jednadbi
zapisuje matricom,
analizira i utvruje
postojanje rjeenja te
rjeava sustav.
Preporueni sadraj:
Svojstva determinante, inverzna
matrica, jednostavne matrine
jednadbe.
237

Analizira postojanje rjeenja.
Primjer: Za koju e vrijednost realnoga parametra m sustav linearnih jednadbi 2mx + 3y + 2mz = -2; x my + z = -6; 3x + 3y - z = 12 imati jedinstveno rjeenje?
Preporueni sadraj:
Determinantu matrice viega reda rauna primjenjujui svojstva determinante svodei matricu na gornjotrokutastu ili donjotrokutastu. Odreuje inverznu matricu.
Rjeava jednostavne matrine jednadbe.
3.
B. 2. 2
KVADRATNU JEDNADBU.

jednadbe s realnim ili opim
koeficijentima.
Rjeava kvadratne jednadbe s
opim koeficijentima.
Faktorizira trinom.
odreuje rjeenja.
Rjeava kvadratne
jednadbe i provjerava
rjeenje.
Uinkovito rjeava
kvadratnu jednadbu.

jednadbu.
Kvadratnom
jednadbom modelira
utvruje smislenost
dobivenih rjeenja.
Informatikom.
Rjeava kvadratnu jednadbu s opim koeficijentima. Primjer: Rijei jednadbu ( + 3) + 3 2 + 3 = 0.
Jednadbe koje se svode na kvadratnu jednadbu su bikvadratne jednadbe, sustavi koji se svode na kvadratnu jednadbu, jednadbe s algebarskim razlomcima i iracionalne
jednadbe oblika :.
4.
A. 2. 3
Odreuje prirodu
Argumentira prirodu
Primjenjuje Viteove
Primjenjuje
B. 2. 3
kvadratne jednadbe.
rjeenja koristei
rjeenja kvadratne
formule u
Argumentira prirode rjeenja.
diskriminantom.
jednadbe.
jednostavnijim
formule u sloenijim
PRIMJENJUJE DISKRIMINANTU Primjenjuje Viteove formule i
zadatcima.
zadatcima.
KVADRATNE JEDNABE I
diskriminantu u sloenijim
VITEOVE FORMULE.
zadatcima odreivanja
koeficijenata.
238

Zadovoljavajua razina: Ne rjeavajui jednadbu & 5
+ 6 = 0 , komentiraj prirodu rjeenja.
Dobra razina: Za koje vrijednosti realnoga parametra m jednadba & 9 6 = 0 ima realna rjeenja?
Primjenjuje Viteove formule:
Primjer: Bez odreivanja rjeenja kvadratne jednadbe 4 & 3 + 2 = 0 odredi:
a) + ,
b) + ,
G
GE
c) jednadbu ija su rjeenja reciprone vrijednosti rjeenja zadane jednadbe,

d) koliki bi trebao biti linarni koeficijent da bi rjeenja bila suprotnoga predznaka?
Za koje vrijednosti realnoga parametra m jednadba 9( +
1) = (9 1) nema realna rjeenja?
5.
B. 2. 4

Rauna funkcijsku
Definira pojam funkcije.
zadane funkcije uvrtavanjem
Odreuje kompoziciju
ANALIZIRA FUNKCIJU.
broja ili algebarskoga izraza.
zraza.
funkcija.
Odreuje funkciju iz zadane
funkcije.
funkcijske vrijednosti
algebarskoga izraza.
Odreuje kompoziciju funkcija.
racionalnih i iracionalnih funkcija.
Odreuje sliku funkcije za
linearnu i kvadratnu funkciju.
Daje primjere bijekcije.
Odreuje funkcijsku vrijednost funkcije uvrtavanjem brojanoga ili algebarskoga izraza. Odreuje kompoziciju funkcija.
Primjer: Odredi (@ ^)(), (^ @)() i (@ ^ @)(),, ako je @() = + 3 i ^() = + 2.
Odreuje funkciju iz zadane funkcijske vrijednosti algebraskoga izraza.
Primjer: Odredi @(), ako je @( 1) = + 3 1.
Definira bijekciju i daje primjerima na skupovima:
Objanjava i odreuje
domenu i kodomenu
Definira bijekciju i daje

primjere.
239

Racionalne funkcije u brojniku i nazivniku imaju polinom
nom maksimalno drugoga stupnja. Iracionalne funkcije pod korijenom imaju polinom maksimalno drugoga stupnja.
6.
B. 2. 5
C. 2. 1
@() =
G
Grafiki prikazuje
funkcije @() =
G
Pomou grafikoga
prikaza funkcije
odreuje domenu i
kodomenu.
Pomou grafikoga
prikaza funkcije
Pomou grafikoga
Objanjava oblik
ovisnosti o
diskriminanti i
vodeemu koeficijentu.
Rjeava kvadratne
nejednadbe.
modelira problemsku
smislenost rjeenja.
i @() = .
i @() = .
Na danome grafu funkcije
FUNKCIJE.
odreuje domenu, kodomenu,
sliku funkcije te utvruje i
objanjava bijektivnost.
Grafiki prikazuje funkciju @() = i @() = odreujui

odreujui funkcijsku vrijednost za neke vrijednosti varijable x.
G

Primjer:
Za dani graf kvadratne funkcije odredi: domenu funkcije i sliku funkcije
funkcije.
je li funkcija injektivna, surjektivna, bijektivna?
Ako je mogue, skiciraj graf inverzne funkcije.
Koritenje programa dinamine geometrije.
7.
B. 2.6
C. 2. 2
FUNKCIJU.

tijek funkcije.
Grafiki prikazuje kvadratnu
funkciju s racionalnim
koeficijentima.
koeficijentu.
Odreivanje funkcije iz grafa.
Rjeava kvadratne i racion
racionalne
nejednadbe.
Grafiki prikazuje
kvadratnu funkciju.
240

Koritenje programa dinamine geometrije.
Primjer:
)
Praenjem prodaje nekoga proizvoda ustanovljeno je da se prodaja moe opisati kvadratnom funkcijom @() = + 12 180, gdje je cijena proizvoda, a @() broj
Primjer racionalne nejednadbe:
8.
C. 2. 3
D. 2. 1
PRIMJENJUJE POUAK O
SINUSIMA I POUAK O
KOSINUSU.
'G
G E ')G(
0,
'G.E
(')G'G E
s koordinatama toke na krunici.
rjeenja.
Primjenjuje pouak o kosinusu.
Rauna povrinu proizvoljnoga
trokuta. Primjenjuje pouke u
planimetriji, stereometriji i
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
kosinusu za raunanje
elemenata trokuta.
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
Primjenjuje pouak o
sinusima i pouak o
kosinusu u
stereometriji.
Poukom o sinusima
i/ili poukom o
kosinusu modelira
utvruje smislenost
rjeenja.

241
.
ZADOVOLJAVAJUA RAZINA: Odredi nepoznate stranice i kutove trokuta te povrinu trokuta ako je a = 5 cm, b = 8.2 cm, = 57.
9.
C. 2. 4
Opisuje elemente krunice
nice i
Rauna elemente
Primjenjuje tetivni i
D. 2.2
kruga te ih prikazuje u ravnini.
krunicu.
krunice i kruga.
tangencijalni
Konstruira tangentu na krunicu.
etverokut.
PRIMJENJUJE KRUNICU I
KRUG.
Talesovog pouka.
Uz pomo proporcionalnosti
izvodi formule za duljinu
krunoga luka, povrinu krunoga
isjeka i povrinu krunoga
runoga
odsjeka.
radijanskom mjerom kuta
10.
Modelira problemsku
situaciju koja ukljuuje
krug i krunicu te
utvruje smislenost
rjeenja.
C. 2. 5
D. 2. 3

Objanjava meusobne
Odreuje ortogonalnu
Analizira meusobne
Rauna udaljenost
poloaje toaka,
projekciju.
poloaje pravaca i
toaka, pravaca i
meusobne poloaje.
pravaca, ravnina.
ravnina u prostoru.
ravnina. Rauna kut
izmeu dvaju pravaca,
I RAVNINA U PROSTORU TE
pravca i ravnine, dviju
RAUNA UDALJENOST I KUT.
ravnina.
pravaca, ravnina. Rauna kut
izmeu dvaju pravaca, pravca i
ravnine, dviju ravnina.
Koristiti se modelima, mreama ilii skicama geometrijskih tijela. Pri odreivanju udaljenosti koristi dosad steena znanja (Pitagorin pouak, trigonometrijski omjeri).
Obraditi nakon pouka o sinusima i pouka o kosinusu.
242
11
C. 2. 6
D. 2. 4
RAUNA VOLUMEN I OPLOJE
Prepoznaje, opisuje i skicira

prizmu, piramidu, valjak, stoac i
kuglu.
Rauna elemente (duljine
bridova, volumen, oploje, radijus
baze) uspravnih i kosih prizmi,
valjaka, piramida, stoaca te
kugle i rotacijskih tijela.
Krnja tijela.
Rauna volumen i
oploje prizme, valjka i
kugle koristei zadane
elemente i obrnuto.
Rauna volumen i
i dijelova kugle koristei
zadane elemente i
obrnuto.
Rauna volumen i
oploje kosih te krnjih
koristei zadane
elemente i obrnuto.
Preporueni sadraj:
Platonova i Arhimedova tijela.
12.
E. 2. 1
Odreuje skup svih
Primjenjuje klasinu
dogaaj.
povoljnih i svih moguih definiciju vjerojatnosti.
prikaz sluajnoga
Koristi algebru dogaaja (unija,
dogaaja.
dogaaja.
vjerojatnost.
Rauna volumen i
oploje sloenih
koristei zadane
elemente i obrnuto.
Rauna i primjenjuje
dogaaja.
243

244

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 3. 1
B. 3. 1

korijenom i obrnuto. Rauna
vrijednost korijena i potencija
PRIMJENJUJE PRAVILA
ZA RAUNANJE
POTENCIJAMA
RACIONALNOGA
ZADOVOLJAVAJUA
Prelazi iz jednoga
prikaza potencije
racionalnoga
eksponenta u drugi
prikaz i rauna
racionalnoga
eksponenta.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
Rauna s potencijama
racionalnoga
eksponenta
potencijama.
IZNIMNA
racionalnoga
eksponenta.
EKSPONENTA.
kvadratnih milja.
2.
B. 3. 2
C. 3. 1
ANALIZIRA
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU
FUNKCIJU.

funkcije (@() = G , @() = G + ,
@() = GX , @() = G ,
@() = \]^. , @() = \]^. + ,
@() = \]^. ( + )) i crta graf.
Grafiki prikazuje
logaritamsku i
eksponencijalnu
funkciju.
Povezuje
eksponencijalnu i
odreujui inverznu
funkciju.
Odreuje svojstva
eksponencijalne i
grafa funkcije.
Analizira
eksponencijalnu i
zadanu pravilom

Preporueni sadraj:
Crtice iz povijesti: Euler, Napier.
245

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
3.
B. 3. 3
C. 3. 2

utvruje smislenost.
PRIMJENJUJE
ZADOVOLJAVAJUA
eksponencijalnom i
logaritamskom
funkcijom rauna
vrijednost funkcije
zadanoga argumenta.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
eksponencijalnom i
eksponencijalnu i
logaritamskom
funkcijom rauna
IZNIMNA
Modelira
eksponencijalnom i
logaritamskom
funkcijom.
Preporueni sadraj:
FUNKCIJU.
logijom.
Primjer problema opisanoga eksponencijalnom funkcijom: Funkcija
<() = 10000 2G pokazuje broj bakterija u uzorku x sati nakon uzimanja uzorka.
Primjer problema zadanoga podatcima: Graf opisuje broj zdravstveno osigura
osiguranih graana od 1992. do 2000.
godine.
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU
4.
B. 3. 4

Prelazi iz
Rjeava eksponencijalne Rjeava eksponencijalne
logaritamskoga u
i logaritamske
i logaritamske
MODELIRA
jednadbe i nejednadbe jednadbe i
EKSPONENCIJALNOM I
obrnuto i rjeava
izravnom primjenom
nejednadbe.
LOGARITAMSKOM
eksponencijalni oblik i obrnuto.
osnovne
definicije.
JEDNADBOM I
Rjeava jednostavne eksponencijalne i eksponencijalne i
NEJEDNADBOM.
nejednadbe.
uaciju,
utvruje smislenost.
Moe se koristiti primjer iz ishoda B. 3. 3, C. 3. 2, ali umjesto pitanja (b) postavljamo pitanje: Koje e godine biti 100 mi
milijuna osiguranika?
Eksponencijalnom i
logaritamskom
jednadbom i
utvrujui smislenost
dobivenih rjeenja.
246

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
5.
B. 3. 5
C. 3. 3

Rabi depno raunalo.
TRIGONOMETRIJSKIH
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
Definira
trigonometrijske
funkcije.
Uoava svojstva
trigonometrijskih
funkcija.
Provjerava svojstva
trigonometrijskih
funkcija.
IZNIMNA
parnosti, neparnosti,
periodinosti
trigonometrijskih
funkcija.
FUNKCIJA.
Preporueni sadraj:
6.
B. 3. 6
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
IDENTITETE.

pouke, funkcije dvostrukoga broja,
funkcije polovinoga broja.
identiteta.
Iskazuje
trigonometrijske
identitete.
Koristi se
trigonometrijskim
identitetima u
problema.
Koristi se
trigonometrijskim
identitetima u
rjeavanju sloenijih
problema.
Primjenjuje
trigonometrijske
trigonometrijskih
tvrdnji.
Preporueni sadraj:
Prelazi iz umnoka trigonometrijskih
funkcija u zbroj i obrnuto.
247

bcdG
XebG
= a^)

)
)g
Jednostavni problem: Izraunaj sinx, ako je ]_ = , , 6.
#
7.
B. 3. 7.
C. 3. 4.
ANALIZIRA GRAF
TRIGONOMETRIJSKE
FUNKCIJE.

osnovnih trigonometrijskih funkcija.
funkcije:@() = _>`,
@() = ]_,
@() = a^, @() = a^,
@() = P sin( + ) + :,
@() = P cos( + ) + :,
@() = Pa^(),
@() = Pa^(),
@() = Pa^( + ) + :,
@() = Pa^( + ) + :

trigonometrijskih
funkcija.
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = Asin(),
@() = Acos ()
@() = Pa^(),
@() = Pa^()
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = P_>`( + ) + :,
@() = P]_( + ) + :
@() = Pa^( + ) + :,
@() = Pa^( + ) + :
Analizira graf
trigonometrijske
funkcije zadane
ili grafom.
8.
B. 3. 8
C. 3. 5
PRIMJENJUJE

za modeliranje.
TRIGONOMETRIJSKE
trigonometrijskom
funkcijom rauna
zadanoga argumenta.
trigonometrijskom
funkcijom rauna
trigonometrijskih
Modelira
trigonometrijskim
funkcijama.
FUNKCIJE.
p
)*#
Duljina dana opisana je formulom: D(t) = sin(
(a 79) + 12, pri emu je t dan u godini (t = 0 je 1. sijenja). Konstanta K odreena je geografskom irinom mjesta.
248

9.
B. 3. 9
Rjeava osnovne
Rjeava
Interpretira opa
Probleme iz stvarnog
trigonometrijske
trigonometrijske
rjeenja
PRIMJENJUJE
brojevnoj krunici
jednadbe i
jednadbe i
trigonometrijskih
rjeava primjenom
_>` ,
TRIGONOMETRIJSKE
nejednadbe.
nejednadbe.
jednadbi i nejednadbi
trigonometrijskih
]_ = ,
a^ = , a^ = 0
JEDNADBE I
na razliite naine.
P
sin(
+
)
+
:
=
0,
NEJEDNADBE.
P cos( + ) + : = 0,
Pa^( + ) + : = 0,
Pa^( + ) + : = 0,
_>` " ,
]_ ,
a^ $ , a^ [ 0
P sin( + ) + : [ 0,
P cos( + ) + : < 0,
Pa^( + ) + : [ 0,
Pa^( + ) + : " 0.
Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Primjer primjene trigonometrijske jednadbe i nejednadbe: U nekome mjestu na moru odreenoga je
dana plima u pono i podne a oseka u 6 i 18 sati. Razina mora u odnosu na uobiajenu za vrijeme je plime 5.11 m, a za vrijeme oseke -0.17. Odredite:
10.
A. 3. 2
B. 3. 10
RAUNA I PRIMJENJUJE
SLOENI KAMATNI
RAUN.

funkciju.
Opisuje postupak
sloenoga
ukamaivanja.
Rjeava jednostavne
zadatke sloenoga
kamatnog rauna.
rjeava probleme
sloenoga kamatnog
rauna.

sloenoga kamatnog
rauna.
249

Primjer: Neka osoba uloi u banku 10000 kuna. Banka primjenjuje kamatnu stopu od 3 % godinje. Obraun je kamata sloen i godinji. Kolika e biti vrijednost toga uloga nakon
(a) 3 godine (b) 4 i pol godine
(c) 3 godine i 8 mjeseci? Kolike su ukupne sloene kamate?
11.
C. 3. 6
D. 3. 1

Opisuje elemente
Rauna s vektorima u
vektora. Rauna s vektorima u ravnini
kojima je vektor
ravnini i prostoru
skalarni umnoak
vektorima u
i prostoru (zbraja, oduzima i mnoi
definiran i crta vektore u (zbraja, oduzima i mnoi vektora, kut izmeu
PRIMJENJUJE
skalarom) i prikazuje ih u ravnini i u
ravnini i u
vektora, vektorski
RAUNANJE S
koordinatnome sustavu, odreuje
koordinatnome sustavu. na razne naine.
umnoak, mjeoviti
VEKTORIMA.
duljinu vektora, rauna skalarni
umnoak. Dijeli duinu
umnoak vektora i primjenjuje ga za
u zadanome omjeru.
uvjet okomitosti vektora. Rastavlja
vektore koristei linearnu kombinaciju
vektora (raunski ili grafiki). Dijeli
duinu u zadanome omjeru. Rauna i
geometrijski interpretira vektorski
umnoak i mjeoviti umnoak.
12.
C. 3. 7
B. 3. 10
D. 3. 2
E. 3. 1
PRIMJENJUJE
JEDNADBU PRAVCA.

parametara. Odreuje parametarsku i
vektorsku jednadbu pravca. Rauna
kut pravca s pozitivnim dijelom
apscise i povezuje s koeficijentom
smjera.
koordinatnim osima. Rauna

iz razliitih oblika
jednadbe pravca i
u jednadbi pravca.
Udaljenost toke od
pravca i kut izmeu
dvaju pravaca
primjenjuje u
geometrijskim
zadatcima.

pravaca i primjenjuje ju
u geometrijskim
zadatcima.
problema.
250
udaljenost toke od pravca i kut

izmeu pravaca.
simetralu para pravaca, simetralu kuta.
podataka.
tehnologije.)
x ()
0.50
0.75
1.00
1.25
1.50
1.75
2.00
2.25
2.50
2.75
y(bod)
57
64
59
68
74
76
79
83
85
86
13.
B. 3. 11
C. 3. 8

Rjeava linearne
Problem zapisuje
Rauna vrijednost
pomou jednadbi i
funkcije cilja iz moguih optimalno rjeenje
sustave.
grafiki.
nejednadbi.
rjeenja.
problema.
BIRA STRATEGIJU
RABEI LINEARNO
PROGRAMIRANJE.
Primjer: Od dviju vrsta hrane (srdele i piletina) treba sastaviti dnevni obrok koji sadrava bar 7000 kJ i 90 g proteina. Ako 1 kg srdela stoji 15 kn, a sadrava 5600 kJ i 180 g proteina,
a 1 kg piletine stoji 20 kn, a sadri 7000 kJ i 200 g proteina, odredite optimalno rjeenje koje e uz zadane uvjete imati najmanji troak.
251
14.
B. 3. 12
C. 3. 9
D. 3. 3
PRIMJENJUJE
JEDNADBU KRUNICE.
15.
B. 3. 13
C. 3. 10
PRIMJENJUJE
JEDNADBU TANGENTE
KRUNICE.
Prepoznaje kanonski oblik jednadbe

krunice i iz nje oitava duljinu
krunice i obrnuto.
Iz grafikoga prikaza odreuje
jednadbu krunice.
krunice.
Iz opega oblika jednadbe krunice
prelazi u kanonski oblik i obrnuto.
toke.
krunica.
grafikoga prikaza
odreuje elemente
krunice i obrnuto.

Rjeava geometrijske
jednadbu krunice.

krunice.
pravca i krunice. Izvodi uvjet dodira
pravca i krunice.
krunice.
Odreuje kut pod kojim pravac sijee
krunicu i kut pod kojim se sijeku
dvije krunice.
Odreuje grafiki i
krunice uz
obrazloenje.
Odreuje jednadbu
tangente i normale
krunice.
Odreuje kut pod kojim

pravac sijee krunicu ili
kut pod kojim se sijeku
dvije krunice.
tangente krunice u
geometrijskim
zadatcima.
252
16.
B. 3. 14
C. 3. 11
PRIMJENJUJE
JEDNADBE ELIPSE,

obrnuto.
Iz grafikoga prikaza ili zadanih uvjeta
pronalazi jednadbu elipse, hiperbole i
parabole.
elipsu, hiperbolu i
parabolu.
Iz zadanih uvjeta
odreuje jednadbu
elipse, hiperbole,
parabole.
Rjeava geometrijske
jednadbu elipse,
Primjenjuje elipsu,
Preporueni sadraj:
Crtice iz povijesti: unjosjenice.
da je sredite Zemlje fokus eliptine orbite satelita, odredite numeriki ekscentricitet.
17.
C. 3. 12
Odreuje grafiki i
Odreuje jednadbu
Odreuje jednadbu
raunski presjek pravca i tangente elipse,
tangente elipse,
tangente elipse,
PRIMJENJUJE
elipse, hiperbole i
JEDNADBU TANGENTE
parabole.
toki krivulje.
geometrijskim
ELIPSE, HIPERBOLE I
pravca i krivulje.
zadatcima.
PARABOLE.
krivulju iz toke krivulje i izvan
krivulje.
18.
E. 3. 2
Prepoznaje i opisuje osnovne principe Opisuje osnovne
Rjeava probleme rabei Rjeava problem rabei
kombinacije i varijacije s kombinatoriku.
RJEAVA PROBLEM I
na primjeru.
bez ponavljanja i
ponavljanjem.
permutacije.
KOMBINATORIKU.
kombinatoriku.
253
4. RAZRED ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (192 SATA)

Napomena: po ovome programu rade one etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 4. razredu izvodi 192 sata
254
MATEMATIKA 4. RAZRED ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (192 SATA)

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 4. 1
B. 4. 1

dokazuje matematikom indukcijom.
ZADOVOLJAVAJUA
Opisuje postupak
DOKAZUJE TVRDNJE
MATEMATIKOM
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Nabraja korake
Iskazuje princip
matematikim jezikom
te dokazuje tvrdnje o
djeljivosti.
IZNIMNA
Matematikom
indukcijom dokazuje
nejednakosti.
INDUKCIJOM.
Dobra razina: Dokai + + +. . . + E

*
#d)
d )d
d
d
d
(d)
, `<.
Vrlo dobra razina: Dokai 17|2

+ 5 3 , `<.
d
d
Iznimna razina: Dokai 3 > 2 + 3`, ` 3.
2.
A. 4. 2

Rauna s kompleksnim
broj u algebarskome
broj u
brojevima.
RAUNA S
obliku, zbraja, oduzima i trigonometrijskome
KOMPLEKSNIM
mnoi kompleksne
obliku.
BROJEVIMA.
brojeve.
obliku. Zbraja, oduzima, mnoi,
potencira i korjenuje kompleksne
brojeve u odgovarajuem obliku,
koristei De Moivreovu formulu.
Forumulu za potenciranje kompleksnoga broja u trigonometrijskome obliku treba izvesti matematikom indukcijom (poveznica s ishodom A. 4. 1, B. 4.1).
Odabire odgovarajui
oblik zapisa
raunanju.
3.
A. 4. 3
C. 4. 1
Interpretira
INTERPRETIRA
RAUNSKE OPERACIJE S
KOMPLEKSNIM
BROJEVIMA U
GAUSSOVOJ RAVNINI.

broj u Gaussovoj ravnini.
Uoava vezu modula

kompleksnog broja i
konjugirano
kompleksnog broja s
njegovim prikazom u
Gaussovoj ravnini.
Rjeava jednadbe i
nejednadbe u
Gaussovoj ravnini.
255

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Preporueni sadraj:
skupa.
U Gaussovoj ravnini prikazuje rjeenja jednadbi i nejednadbi. Na primjer, t # = 2, |t + 2 >| " 3.
4.
B. 4. 2
Iskazuje definiciju polinoma, navodi

Definira polinom te ih
Dijeli polinome.
Primjenjuje pouak o
Primjenjuje pouak o
koeficijente i stupanj polinoma,
zbraja, oduzima i mnoi.
dijeljenju polinoma s
faktorizaciji polinoma.
RAUNA S POLINOMIMA rauna s polinomima. Primjenjuje
ostatkom.
PRIMJENJUJUI POUKE.
pouak o dijeljenju polinoma s
ostatkom. Povezuje svojstvo
djeljivosti linearnim faktorom i
pouak o faktorizaciji polinoma te
odreuje nultoke.
5.
B. 4. 3
Opisuje aritmetiki i geometrijski niz i Nabraja svojstva
Odreuje opi lan i
aritmetikoga i
geometrijski niz te
aritmetikoga i
PRIMJENJUJE
odreuje lan niza
aritmetikoga i
ARITMETIKI I
opim lanom.
zbroj beskonanoga
geometrijskog reda.
matematike i
reda, primjerice sloeni kamatni
raun.
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Formulu za zbroj (sumu) prvih n prirodnih brojeva treba povezati s matematikom indukcijom (poveznica s ishodom A. 4. 1,
B. 4. 1).
256

RAZINE USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
kornjau?
Primjer: Ivan je oroio 20000 kuna.
RB
ISHOD
6.
B. 4. 4
7.
B. 4. 5
RAZRADA ISHODA

Rauna limes
Opisuje pojam
Rauna limes niza
jednostavnoga niza
monotonosti i
zadanoga opim lanom. svojstva limesa niza pri
niza.
povezuje s
zadataka.
neprekidnome ukamaivanju
Primjer zadatka s neprekidnim ukamaivanjem:.
Koje e godine Hrvatska imati stanovnika dva puta manje nego na popisu stanovnitva 2001. godine?
ANALIZIRA SVOJSTVA
FUNKCIJA.


funkcije s odreenim
svojstvima.
Odreuje svojstva
funkcije zadane
pravilom pridruivanja ili
grafom.
Skicira i razlikuje
Analizira svojstva
funkcija zadanih
ili grafom.
257

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

8.
B. 4. 6

koja je neprekidna odnosno onu koja
TUMAI ZNAENJE
nije, objanjava pojam limesa
LIMESA FUNKCIJE U
funkcije.
TOKI.
Povezuje limes funkcije s pojmom
asimptote.

funkcije te navodi
funkcija.
Odreuje limes
navodi primjere
onih koje nisu
neprekidne.

nisu neprekidne.

funkcije u toki te
povezuje kriterij
postojanja limesa u
toki.
9.
B. 4. 7
Pomou problema
toki.

funkcije u toki.
Objanjava vezu
problema brzine i
toki.
Derivaciju funkcije
povezuje s
geometrijskim
znaenjem i
matematikim jezikom
definira derivaciju
funkcije.
Nabraja pravila
Rauna derivacije
koristei pravila.
funkcije u
matematikim
problemima.
funkcije u drugim
podrujima i realnim
situacijama.
POVEZUJE DEFINICIJU
TOKI S PROBLEMOM
TANGENTE I BRZINE.
10.
B. 4. 8
PRIMJENJUJE
PROBLEMSKIM
ZADATCIMA.

sloene funkcije. Odreuje tangentu i
normalu na graf funkcije.
se derivacijom.
Preporueni sadraj:
Derivacija implicitno zadane funkcije
258
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Primjer zadatka:

Voda istjee iz bazena. Volumen vode nakon t minuta iznosi z = 200(50 a) 9) .
Odredite:
prosjenu brzinu istjecanja vode u prvih 5 minuta
trenutnu brzinu istjecanja vode u t = 5 minuta.
11.
B. 4. 9
Pomou derivacije
Precizno crta graf
funkcije odreuje
prema odreenim
funkcije koristei
POVEZUJE DERIVACIJU
rasta funkcije,
svojstvima.
grafa.
FUNKCIJE I CRTANJE
skiciranje grafa.
GRAFA FUNKCIJE.
asimptote. Odreuje tijek funkcije i
crta graf.
12.
B. 4. 10
RAUNA NEODREENI
INTEGRAL.
13.
B. 4. 11
U PROBLEMSKIM
ZADATCIMA.

osnovna svojstva i tablicu
neodreenih integrala.
Primjenjuje metodu supstitucije,
parcijalne integracije i nepoznatih
koeficijenata u raunanju integrala.
Obrazlae pojam i
nabraja svojstva
te zapisuje neodreene
integrale nekih
Rauna neodreeni
situacijama.
Povezuje pojam
neodreenoga integrala i
primitivne funkcije.
Rauna neodreeni
integral u sloenim
situacijama.
Rauna odreeni integral rabei

Newton-Leibnizovu formulu.
Odreuje povrinu ispod grafa
funkcije i obujam rotacijskoga tijela
pomou integrala.
Rauna odreeni
situacijama.
Rauna odreeni
povrine u sloenim
situacijama.
Povezuje raunanje
povrine i raunanje
Primjenjuje integral u
raunanju povrina i
volumena.
259
14.
E. 4. 1
ARGUMENTIRANO
RAUNA VJEROJATNOST.

(simultani i uzastopni). Razlikuje
zavisne i nezavisne dogaaje.
Rauna vjerojatnost
prikazanih pomou
Rauna vjerojatnost
simultanih dogaaja.
Rauna vjerojatnost
uzastopnih dogaaja.
Argumentirano rauna
vjerojatnost u
problemima iz
Primjenjuje uvjetnu
formulu.

dogaaja ilustrirati Vennovim dijagramom. Povezati De Morganove zakone s predmetom logika. Raunati
uvjetne vjerojatnosti i vjerojatnost umnoka dogaaja.Koristiti vjerojatnosno stablo. Primjer zadatka:
15.
E. 4. 2
INTERPRETIRA
FORMULU POTPUNE
VJEROJATNOSTI I
Rauna uvjetnu vjerojatnost. Crta

vjerojatnosno stablo, odreuje
formulu.
Objanjava i rauna
prostor.
BAYESOVU FORMULU.
260
D.10. etverogodinja srednja kola (-/-/245/224)
261

262
MATEMATIKA 3. RAZRED ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (245 SATI)

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 3. 1
B. 3. 1

korijenom i obrnuto.
PRIMJENJUJE PRAVILA
ZA RAUNANJE
POTENCIJAMA
RACIONALNOGA
ZADOVOLJAVAJUA
Prelazi iz jednoga
prikaza potencije
racionalnoga
eksponenta u drugi
prikaz i rauna
racionalnoga
eksponenta.
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Rauna vrijednost
Rauna s potencijama
racionalnoga
eksponenta
potencijama.
IZNIMNA
racionalnoga
eksponenta.
EKSPONENTA.
kvadratnih milja.
2.
B. 3. 2
C. 3. 1
ANALIZIRA
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU
FUNKCIJU.

funkcije (@() = G , @() = G + ,
@() = GX , @() = G , @() =
\]^. , @() = \]^. + , @() =
\]^. ( + ) ) i crta graf.
Grafiki prikazuje
logaritamsku i
eksponencijalnu
funkciju.
Povezuje
eksponencijalnu i
odreujui inverznu
funkciju.
Odreuje svojstva
eksponencijalne i
grafa funkcije.
Analizira
eksponencijalnu i
zadanu pravilom

Preporueni sadraj:
crtice iz povijesti: Euler, Napier.
263

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
3.
B. 3. 3
C. 3. 2

utvruje smislenost.
PRIMJENJUJE
ZADOVOLJAVAJUA
eksponencijalnom i
logaritamskom
funkcijom rauna
vrijednost funkcije
zadanoga argumenta.
Preporueni sadraj:
FUNKCIJU.
Napierove logaritamske tablice.
Primjer problema opisanoga eksponencijalnom funkcijom: Funkcija <() = 10000 2G
EKSPONENCIJALNU I
LOGARITAMSKU
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
eksponencijalnom i
eksponencijalnu i
logaritamskom
logaritamsku
logaritamsk ovisnost.
funkcijom rauna
IZNIMNA
Modelira
eksponencijalnom i
logaritamskom
funkcijom.

Primjer problema zadanoga podatcima: Graf opisuje broj zdravstveno osigur
osiguranih graana od 1992. do 2000.
godine.
4.
B. 3. 4

Prelazi iz
Rjeava eksponencijalne Rjeava eksponencijalne
logaritamskoga u
i logaritamske
i logaritamske
MODELIRA
jednadbe i nejednadbe jednadbe i
EKSPONENCIJALNOM I
obrnuto i rjeava
izravnom primjenom
nejednadbe.
LOGARITAMSKOM
eksponencijalni oblik i obrnuto.
osnovne
definicije.
JEDNADBOM I
Rjeava eksponencijalne i
eksponencijalne i
NEJEDNADBOM.
nejednadbe.
odreuje
uje i provjerava rjeenja te im
utvruje smislenost.
Moe se koristiti primjer iz ishoda B. 3. 3, C. 3. 2, ali umjesto pitanja (b) postavljamo pitanje: Koje e godine biti 100 milijuna o
osiguranika?
Eksponencijalnom i
logaritamskom
jednadbom i
utvrujui smislenost
dobivenih rjeenja.
264

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
5.
B. 3. 5
C. 3. 3

Rabi depno raunalo.
TRIGONOMETRIJSKIH
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
Definira
trigonometrijske
funkcije.
Uoava svojstva
trigonometrijskih
funkcija.
Provjerava svojstva
trigonometrijskih
funkcija.
IZNIMNA
periodinosti
trigonometrijskih
funkcija.
FUNKCIJA.
Preporueni sadraj:
6.
B. 3. 6
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
IDENTITETE.

pouke, funkcije dvostrukoga broja,
funkcije polovinoga broja.
identiteta.
Iskazuje
trigonometrijske
identitete.
Koristi se
trigonometrijskim
identitetima u
problema.
Koristi se
trigonometrijskim
identitetima u
rjeavanju sloenijih
problema.
Primjenjuje
trigonometrijske
trigonometrijskih
tvrdnji.
Preporueni sadraj:
Prelazi iz umnoka trigonometrijskih
funkcija u zbroj i obrnuto.
265

bcdG
XebG
= a^)

)
)g
#
7.
B. 3. 7.
C. 3. 4.
ANALIZIRA GRAF
TRIGONOMETRIJSKE
FUNKCIJE.
Prepoznaje i opisuje grafove osnovnih

funkcije:@() = _>`,
@() = ]_,
@() = a^, @() = a^,
@() = P sin( + ) + :,
@() = P cos( + ) + :,
@() = Pa^(),
@() = Pa^(),
@() = Pa^( + ) + :,
@() = Pa^( + ) + :

trigonometrijskih
funkcija.
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = Asin(),
@() = Acos ()
@() = Pa^(),
@() = Pa^()
Odreuje svojstva
trigonometrijskih
funkcija
@() = P_>`( + ) + :,
@() = P]_( + ) + :
@() = Pa^( + ) + :,
@() = Pa^( + ) + :
Analizira graf
trigonometrijske
funkcije zadane
ili grafom.
8.
B. 3. 8
C. 3. 5
PRIMJENJUJE

za modeliranje.
TRIGONOMETRIJSKE
trigonometrijskom
funkcijom rauna
zadanoga argumenta.
trigonometrijskom
funkcijom rauna
trigonometrijskih
Modelira
trigonometrijskim
funkcijama.
FUNKCIJE.
p
r
)*#
266

9.
B. 3. 9
PRIMJENJUJE
TRIGONOMETRIJSKE
JEDNADBE I
NEJEDNADBE.
brojevnoj krunici
_>` ,
]_ = ,
a^ = , a^ = 0
P sin( + ) + : = 0,
P cos( + ) + : = 0,
Pa^( + ) + : = 0,
Pa^( + ) + : = 0,
_>` " ,
]_ ,
a^ $ , a^ [ 0
P sin( + ) + : [ 0,
P cos( + ) + : < 0,
Pa^( + ) + : [ 0,
Pa^( + ) + : " 0.
Rjeava osnovne
trigonometrijske
jednadbe i
nejednadbe.
Rjeava
trigonometrijske
jednadbe i
nejednadbe.
Interpretira opa
rjeenja
trigonometrijskih
jednadbi i nejednadbi,
na razliite naine.
Probleme iz stvarnog
rjeava primjenom
trigonometrijskih

Rabiti programe dinamine geometrije za otkrivanje svojstava i pravilnosti. Primjer primjene trigonometrijske jednadbe i nejednadbe: U nekome mjestu na moru odreenoga je
dana plima u pono i podne a oseka u 6 i 18 sati. Razina mora u odnosu na uobiajenu za vrijeme je plime 5.11 m, a za vrijeme oseke -0.17. Odredite:
10.
A. 3. 2
B. 3. 10
RAUNA I PRIMJENJUJE
SLOENI KAMATNI
RAUN.

funkciju.
Opisuje postupak
sloenoga
ukamaivanja.
Rjeava jednostavne
zadatke sloenoga
kamatnog rauna.
rjeava probleme
sloenoga kamatnog
rauna.

sloenoga kamatnog
rauna.

267
Primjer: Neka osoba uloi u banku 10000 kuna. Banka primjenjuje kamatnu stopu od 3 % godinje. Obraun je kamata sloen i godinji. Kolika e biti vrijednost toga uloga nakon
(a) 3 godine
(b) 4 i pol godine
(c) 3 godine i 8 mjeseci? Kolike su ukupne sloene kamate?
11.
C. 3. 6
D. 3. 1
PRIMJENJUJE
RAUNANJE S
VEKTORIMA.

vektora. Rauna s vektorima u ravnini
i prostoru (zbraja, oduzima i mnoi
skalarom) i prikazuje ih u ravnini i u
koordinatnome sustavu, odreuje
duljinu vektora, rauna skalarni
umnoak vektora i primjenjuje ga za
uvjet okomitosti vektora. Rastavlja
vektore koristei linearnu kombinaciju
vektora (raunski ili grafiki).
Dijeli duinu u zadanome omjeru.
Rauna i geometrijski interpretira
vektorski umnoak i mjeoviti
umnoak. Primjenjuje svojstva
vektora u problemskim zadatcima i
dokazuje tvrdnje u analitikoj
geometriji ravnine i prostora.
Opisuje elemente
kojima je vektor
definiran i crta vektore u
ravnini i u
Rauna s vektorima u
ravnini i prostoru
na razne naine.

skalarni umnoak
vektora, kut izmeu
vektora, vektorski i
mjeoviti umnoak.
Dijeli duinu u
zadanome omjeru.
vektorima u

12.
C. 3. 7
B. 3. 10
D. 3. 2
E. 3. 1
PRIMJENJUJE
JEDNADBU PRAVCA.
Prepoznaje, opisuje i crta, pravac u

parametara.
Odreuje parametarsku i vektorsku
jednadbu pravca. Jednadba pravca u
prostoru.

iz razliitih oblika
jednadbe pravca i
u jednadbi pravca.
Udaljenost toke od
pravca (u ravnini i
prostoru) i kut izmeu
dvaju pravaca
primjenjuje u
geometrijskim
zadatcima.

pravaca i primjenjuje u
geometrijskim
zadatcima.
problema.
268

koordinatnim osima.
Rauna udaljenost toke od pravca (u
ravnini i prostoru) i kut izmeu
pravaca.
simetralu para pravaca, simetralu kuta.
podataka.
tehnologije.)
()
0.50
0.75
1.00
1.25
1.50
1.75
2.00
2.25
2.50
(]:)
57
64
59
68
74
76
79
83
85
13.
B. 3. 11
C. 3. 8
BIRA STRATEGIJU
RABEI LINEARNO
PROGRAMIRANJE.

sustave.
Rjeava linearne
grafiki.
2.75
86
Problem zapisuje
pomou jednadbi i
nejednadbi.
Rauna vrijednost
funkcije cilja iz moguih
rjeenja.

optimalno rjeenje
problema.
269

Primjer: Od dviju vrsta hrane (srdele i piletina) treba sastaviti dnevni obrok koji sadrava bar 7000 kJ i 90 g proteina. Ako 1 kg srdela stoji 15 kn, a sadrava 5600 kJ i 180 g
proteina, a 1 kg piletine stoji 20 kn, a sadri 7000 kJ i 200 g proteina, odredite optimalno rjeenje koje e uz zadane uvjete imati najmanji troak.
14.
B. 3. 12
C. 3. 9
D. 3. 3
PRIMJENJUJE
JEDNADBU KRUNICE.
15.
B. 3. 13
C. 3. 10
PRIMJENJUJE
JEDNADBU TANGENTE
KRUNICE.
Prepoznaje kanonski oblik jednadbe

krunice i iz nje oitava duljinu
krunice i obrnuto.
Iz grafikoga prikaza odreuje
jednadbu krunice.
krunice.
Iz opega oblika jednadbe krunice
prelazi u kanonski oblik i obrnuto.
toke.
krunica.
krunice.
pravca i krunice. Izvodi uvjet dodira
pravca i krunice.
krunice.
Odreuje kut pod kojim pravac sijee
krunicu i kut pod kojim se sijeku
dvije krunice.
Odreuje pol i polaru krunice.
grafikoga prikaza
odreuje elemente
krunice i obrnuto.

Rjeava geometrijske
jednadbu krunice.
Odreuje grafiki i
krunice uz
obrazloenje.
Odreuje jednadbu
tangente i normale
krunice. Odreuje pol i
polaru krunice.
Odreuje kut pod kojim

pravac sijee krunicu ili
kut pod kojim se sijeku
dvije krunice.
tangente krunice u
geometrijskim
zadatcima.
270
16.
B. 3. 14
C. 3. 11
PRIMJENJUJE
JEDNADBE ELIPSE,

obrnuto.
Iz grafikoga prikaza ili zadanih uvjeta
pronalazi jednadbu elipse, hiperbole i
parabole.
Odreuje parametarske i vrne
jednadbe krivulja drugoga reda.
elipsu, hiperbolu i
parabolu.
Iz zadanih uvjeta
odreuje jednadbu
elipse, hiperbole i
parabole.
Rjeava geometrijske
jednadbu elipse,
Primjenjuje elipsu,
Preporueni sadraj:
Crtice iz povijesti: unjosjeice.
da je sredite Zemlje fokus eliptine orbite satelita, odredite numeriki ekscentricitet.
17.
C. 3. 12
Odreuje grafiki i
Odreuje jednadbu
Odreuje jednadbu
raunski presjek pravca i tangente elipse,
tangente elipse,
tangente elipse,
PRIMJENJUJE
elipse, hiperbole,
JEDNADBU TANGENTE
parabole.
toki krivulje i kut
geometrijskim
ELIPSE, HIPERBOLE I
pravca i krivulje. Odreuje jednadbu
izmeu krivulja.
zadatcima.
PARABOLE.
tangente na krivulju iz toke krivulje i
izvan krivulje. Odreuje presjek i kut
izmeu krivulja.
18.
E. 3. 2
Prepoznaje i opisuje osnovne principe Opisuje osnovne
Rjeava probleme rabei Rjeava problem rabei
kombinacije i varijacije s kombinatoriku.
RJEAVA PROBLEM I
na primjeru.
bez ponavljanja i
ponavljanjem.
permutacije.
KOMBINATORIKU.
kombinatoriku.
271
4. RAZRED
AZRED ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE (224 SATA)
Napomena: po ovome programu rade one etverogodinje srednje kole u kojima se predmet Matematika u 4.
4 razredu izvodi 224 sata
272

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
1.
A. 4. 1
B. 4. 1

dokazuje matematikom indukcijom.
ZADOVOLJAVAJUA
Opisuje postupak
DOKAZUJE TVRDNJE
MATEMATIKOM
RAZINE USVOJENOSTI
DOBRA
VRLO DOBRA
Nabraja korake
Iskazuje princip
matematikim jezikom
te dokazuje tvrdnje o
djeljivosti.
IZNIMNA
Matematikom
indukcijom dokazuje
nejednakosti.
INDUKCIJOM.
Dobra razina: Dokai + + +. . . + E

*
#d)
d )d
d
d
d
(d)
, `<.
Vrlo dobra razina: Dokai 17|2

+ 5 3 , `<.
d
d
Iznimna razina: Dokai 3 > 2 + 3`, ` 3.
2.
A. 4. 2

Rauna s kompleksnim
broj u algebarskome
broj u
brojevima.
RAUNA S
obliku, zbraja, oduzima i trigonometrijskome
KOMPLEKSNIM
mnoi kompleksne
obliku.
BROJEVIMA.
brojeve.
obliku.
Zbraja, oduzima, mnoi, potencira i
korjenuje kompleksne brojeve u
odgovarajuem obliku, koristei De
Moivreovu formulu.
Forumulu za potenciranje kompleksnoga broja u trigonometrijskome obliku treba izvesti matematikom indukcijom (poveznica s ishodom A. 4. 1, B. 4.1).
Odabire odgovarajui
oblik zapisa
raunanju.
3.
A. 4. 3
C. 4. 1
Interpretira
INTERPRETIRA
RAUNSKE OPERACIJE S
KOMPLEKSNIM
BROJEVIMA U
GAUSSOVOJ RAVNINI.

broj u Gaussovoj
ravnini.
Uoava vezu modula

konjugirano
njegovim prikazom u
Gaussovoj ravnini.
Rjeava jednadbe i
nejednadbe u
Gaussovoj ravnini.
273

RB
ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
RAZINE USVOJENOSTI
VRLO DOBRA
IZNIMNA

Preporueni sadraj:
skupa.
U Gaussovoj ravnini prikazuje rjeenja jednadbi i nejednadbi. Na primjer, t # = 2, |t + 2 >| " 3.
4.
B. 4. 2
RAUNA S POLINOMIMA
PRIMJENJUJUI POUKE.
5.
B. 4. 3
PRIMJENJUJE
ARITMETIKI I
Iskazuje definiciju polinoma, navodi

koeficijente i stupanj polinoma,
rauna s polinomima. Primjenjuje
pouak o dijeljenju polinoma s
ostatkom. Povezuje svojstvo
djeljivosti linearnim faktorom i
pouak o faktorizaciji polinoma te
odreuje nultoke
Opisuje aritmetiki i geometrijski niz i
reda, primjerice sloeni kamatni raun.
Definira polinom te ih
zbraja, oduzima i mnoi.
Dijeli polinome.
Primjenjuje pouak o
dijeljenju polinoma s
ostatkom.
Primjenjuje pouak o
faktorizaciji polinoma.
Nabraja svojstva
aritmetikoga i
geometrijski niz te
odreuje lan niza
opim lanom.
Odreuje opi lan i

aritmetikoga i
zbroj beskonanoga
geometrijskog reda.
aritmetikoga i
matematike i
274
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA: Formulu za zbroj (sumu) prvih n prirodnih brojeva treba povezati s matematikom indukcijom (poveznica s ishodom A. 4. 1, B. 4. 1).
kornjau?
Primjer: Ivan je oroio 20000 kuna.
6.
B. 4. 4

Rauna limes
Opisuje pojam
Rauna limes niza
jednostavnoga niza
monotonosti i
zadanoga opim lanom. svojstva limesa niza u
niza.
povezuje s
zadataka.
neprekidnome ukamaivanju
Primjer zadatka s neprekidnim ukamaivanjem:.
Koje e godine Hrvatska imati stanovnika dva puta manje nego na popisu stanovnitva iz 2001. godine?
7.
B. 4. 5
ANALIZIRA SVOJSTVA
FUNKCIJA.


funkcije s odreenim
svojstvima.
Odreuje svojstva
funkcije zadane
ili grafom.
Skicira i razlikuje
Analizira svojstva
funkcija zadanih
ili grafom.
275
8.

koja je neprekidna, odnosno onu koja
TUMAI ZNAENJE
nije, objanjava pojam limesa funkcije.
LIMESA FUNKCIJE U
TOKI.
Povezuje limes funkcije s pojmom
asimptote.
9.
B. 4. 7
POVEZUJE DEFINICIJU
TOKI S PROBLEMOM
TANGENTE I BRZINE.
10.
B. 4. 6
B. 4. 8
PRIMJENJUJE
PROBLEMSKIM
ZADATCIMA.
sloene funkcije. Odreuje tangentu i
normalu na grafu funkcije.
se derivacijom.

funkcije te navodi
funkcija.
Odreuje limes
navodi primjere
onih koje nisu
neprekidne.

nisu neprekidne.

funkcije u toki te
povezuje kriterij
postojanja limesa u
toki.
Pomou problema
toki.

funkcije u toki.
Objanjava vezu
problema brzine i
toki.
Derivaciju funkcije
povezuje s
geometrijskim
znaenjem i
matematikim jezikom
definira derivaciju
funkcije.
Nabraja pravila
Rauna derivacije
koristei pravila.
funkcije u
matematikim
problemima.
funkcije u drugim
podrujima i realnim
situacijama.
Preporueni sadraj:
Derivacija implicitno zadane funkcije.
Primjer zadatka:
z = 200(50 a) 9) . Odredite:
prosjenu brzinu istjecanja vode u prvih 5 minuta, trenutnu brzinu istjecanja vode u t = 5 minuta.
11.
B. 4. 9
POVEZUJE DERIVACIJU
FUNKCIJE I CRTANJE
GRAFA FUNKCIJE.
Odreuje domenu, nultoke, stacionarne

toke, intervale pada i rasta funkcije,
asimptote. Odreuje tijek funkcije i crta
graf.
Pomou derivacije
funkcije odreuje
skiciranje grafa.

prema odreenim
svojstvima.

grafa.
Precizno crta graf

funkcije koristei
276
12.
B. 4. 10
Obrazlae pojam i
Rauna neodreeni
Povezuje pojam
Rauna neodreeni
osnovna svojstva i tablicu neodreenih
nabraja svojstva
neodreenoga integrala i integral u sloenim
RAUNA NEODREENI
integrala.
neodreenoga
situacijama.
primitivne funkcije.
situacijama.
INTEGRAL.
Primjenjuje metodu supstitucije,
integrala te zapisuje
parcijalne integracije i nepoznatih
neodreene integrale
koeficijenata u raunanju integrala.
nekih elementarnih
funkcija.
13.
B. 4. 11
Rauna odreeni integral rabei NewtonRauna odreeni
Rauna odreeni
Povezuje raunanje
Primjenjuje integral
Leibnizovu formulu. Odreuje povrinu
integral u
povrine i raunanje
pri raunanju povrina
ispod grafa funkcije i obujam rotacijskoga jednostavnim
povrine u sloenim
i volumena.
U PROBLEMSKIM
tijela pomou integrala.
situacijama.
situacijama.
ZADATCIMA.
14. E. 4. 1
Rauna vjerojatnost
Rauna vjerojatnost
Rauna vjerojatnost
Argumentirano rauna
jednostavnih dogaaja simultanih dogaaja.
uzastopnih dogaaja.
vjerojatnost u
ARGUMENTIRANO
prikazanih pomou
problemima iz
RAUNA VJEROJATNOST.
vjerojatnosnoga
stabla.
(simultani i uzastopni). Razlikuje zavisne i
nezavisne dogaaje.
277

Provoditi jednostavne pokuse, primjerice bacanje kocke ili novia. Uniju, presjek, razliku i komplement dogaaja ilustrirati Vennovim dijagramom. Povezati De Morganove zakone
s predmetom logika. Raunati uvjetne vjerojatnosti i vjerojatnost umnoka dogaaja.Koristiti vjerojatnosno stablo. Primjer zadatka:
15.
E. 4. 2
INTERPRETIRA
FORMULU POTPUNE
VJEROJATNOSTI I
Rauna uvjetnu vjerojatnost.

Crta vjerojatnosno stablo, odreuje
formulu.
Objanjava i rauna
prostor.
Primjenjuje uvjetnu
formulu.
Razlikuje diskretne i
neprekidne sluajne
varijable.
Primjenjuje diskretne i
neprekidne sluajne
varijable pri rjeavanju
Primjenjuje diskretne i
neprekidne sluajne
varijable pri rjeavanju
sloenih problema.
Primjenjuje binomnu i
normalnu razdiobu u
BAYESOVU FORMULU.
16.
E. 4. 3
PRIMJENJUJE BINOMNU I
NORMALNU RAZDIOBU.
Opisuje diskretne i neprekidne
sluajne varijable. Rauna razdiobu,
oekivanje i varijancu diskretne
sluajne varijable te funkciju gustoe i
funkciju distribucije neprekidne
sluajne varijable. Primjenjuje
binomnu i normalnu razdiobu.
278
E. POVEZANOST S ODGOJNO*OBRAZOVNIM PODRUJIMA, MEUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA

Planiranjem i povezivanjem matematike s drugim podrujima kurikuluma, meupredmetnim temama i ostalim predmetima te njihovom cjelovitom primjenom u profesionalnoj i privatnoj sferi ivota uenje i pouavanje matematike u potpunosti zaokruuje svoju svrhu.
Matematika se ui i pouava na primjerima i problemima koji se javljaju u svijetu koji nas okruuje te u drugim
znanostima, ba kao to se i veina matematikih koncepata izgradila potrebom rjeavanja ivotnih problema.
Koristei se dostignuima tehnologije, matematika osigurava alate za opisivanje i analizu ideja u svim podrujima ljudskih djelatnosti. Upravo je ta njezina sveobuhvatnost pokretaka snaga mnogih uenikovih aktivnosti
pri uenju i primjeni matematike.
Primjenom matematikih i jezino-komunikacijskih vjetina uenici jasno i kreativno izraavaju svoje ideje,
razvijaju komunikacijske vjetine prilagoene razliitim situacijama, ali i medijsku pismenost.
U prirodoslovnome podruju, istraujui razliite pojave i procese te provodei eksperimente, uenici izvode
formule i mjerenja pri emu rabe matematiko rasuivanje, komuniciraju matematikim jezikom te primjenjuju matematiko argumentiranje i dokazivanje. Sve to povezuju i prikazuju u tehniko-informatikome podruju provodei razliite izraune i obrade podataka.
Pri prouavanju raznih drutvenih, geografskih i povijesnih pojava, procesa i struktura, uenici komuniciraju
koristei se razliitim prikazima, provode istraivanja i analize, tumae statistike i druge podatke iz raznih
izvora to pridonosi njihovu kritikom razmiljanju te miljenju, razumijevanju i predvianju drutvenih
promjena.
Razvijanjem prostornoga miljenja i vizualizacije uenici razumijevaju svijet i prostor u kojemu ive, to pridonosi njihovoj koordinaciji te umjetnikomu izraavanju.
Provedbom razliitih projekata o zdravlju, sportu, okoliu, poduzetnitvu i drugim temama uenici primjenjuju matematika znanja, vjetine i sposobnosti. To pridonosi razvoju njihovih socijalnih vjetina, kulture i osobnosti te otkrivanju njihove uloge u razredu, skupini, drutvu. Na taj se nain matematika proima sa stvarnim
ivotom, potiu se znatielja i pozitivan stav prema uenju i dubljem povezivanju obrazovnih spoznaja i prirode svijeta.
Snana i neraskidiva veza matematike s drugim podrujima, meupredmetnim temama i predmetima kurikuluma pridonosi izgradnji temeljnih kompetencija samosvjesne osobe koja e primjenjivati matematika znanja
i vjetine u razliitim domenama svojega ivota. Na taj e nain svaka osoba posjedovati italaku, matematiku, medijsku, prirodoslovnu, digitalnu i financijsku pismenost kao vane segmente za snalaenje u suvremenome svijetu.
279
F. UENJE I POUAVANJE PREDMETA

Uenje Matematike uenicima prua znanja i kompetencije potrebne za ivot, nastavak obrazovanja te cjeloivotno uenje. Uz matematike koncepte koje uenik upoznaje i razvija uenjem Matematike, on razvija i matematike procese kao to su rjeavanje problema, samostalno zakljuivanje, logiko miljenje, argumentiranje,
komuniciranje pomou matematikoga jezika, koritenje razliitih prikaza, povezivanje matematike s osobnim
iskustvima te uinkovitu primjenu tehnologije.
Zahtjevi suvremenoga ivota istiu rjeavanje problema kao vanu vjetinu koju uenjem i pouavanjem Matematike treba razvijati. Ne znamo to nas u budunosti oekuje, ali oni koji imaju razvijenu kompetenciju
rjeavanja problema imat e puno vie prilika za uspjeh. Teite suvremene nastave pomie se s rjeavanja
zadataka u kojima se trai primjena ve utvrenoga postupka na razvoj vjetina i sposobnost njihove primjene
u nepoznatim situacijama. U procesu rjeavanja uenici modeliraju problemsku situaciju, a nain modeliranja
mijenja se i prilagoava njihovim razvojnim mogunostima. Mlai uenici modeliraju koristei se konkretnim
materijalima, crteima ili dijagramima, dok modeliranje u viim ciklusima obino podrazumijeva uporabu apstraktnijih matematikih formi i zapisa. Poeljno je birati i zadatke otvorenoga tipa u kojima je naglasak na
procesu rjeavanja problema i diskusiji, koji od uenika trae predvianje, promiljanje, zakljuivanje, kreativnost i samostalnost, a jedno ili vie rjeenja mogue je dobiti koristei se razliitim ispravnim strategijama.
Tako razvijenu vjetinu pristupanju i rjeavanju problema uenici mogu u budunosti primijeniti i izvan kolskih okvira, u svojemu privatnom i profesionalnom okruenju.
S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba uenika s tekoama, kurikulum se prilagoava u skladu
sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te vrednovanje postignua djece i uenika s
tekoama.
S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih uenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu
sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava uenja i vrednovanje postignua darovite djece i uenika.
Veina matematikih koncepata koncepti su visoke razine apstrakcije i nije ih mogue uiti bez dubokoga razumijevanja i bez ukljuivanja procesa logikoga miljenja. Nastava Matematike snano potie i razvija miljenje uenika te od njih stalno trai promiljanje, zakljuivanje i generaliziranje.
Matematika komunikacija razvija se u situacijama u kojima se uenici verbalno izraavaju, posebno tijekom
razrednih rasprava. Uenici sluaju jedni druge, izraavaju se matematikim jezikom, postavljaju pitanja,
usmjeravaju se na bitne stvari i nude argumente te time razvijaju vjetinu komuniciranja koja omoguava razumijevanje, razmjenjivanje ideja, strategija i rjeenja. Vano je od uenika zahtijevati obrazloenje odgovora
na pitanja kao to su: Zato?, Je li to uvijek tako?, Moe li drukije? ili to se dogaa kada...? Razumijevanje matematikoga jezika usko je povezano s ispravnim tumaenjem matematikih simbola i tonim itanjem algoritama.
Razliitost i raznovrsnost prikaza vane su komponente izgradnje matematikih koncepata, ali i put od konkretnih i neformalnih situacija prema formalnoj i apstraktnoj matematici. Prikazivanjem matematikih problema
na razliite naine uitelji imaju uvid u nain razmiljanja svojih uenika. Matematiki prikazi koriste se i u
drugim predmetima, drugim znanostima, u medijima i razliitim situacijama u svakodnevnome ivotu. Upravo
je zato vano pouavanjem Matematike upoznati uenike s razliitim prikazima, s nainima njihova itanja i
zapisivanja te s mogunosti prelaska s jednoga oblika prikazivanja na drugi.
Kako bismo izgradili vrstu i stabilnu mreu matematikih koncepata, sve problemske situacije i njihove raznovrsne prikaze valja meusobno povezati. Povezivanje podrazumijeva uspostavljanje veza izmeu razliitih
matematikih koncepata, izmeu Matematike i drugih podruja uenja, kao i povezivanje Matematike i svakodnevnoga ivota. Najvanije veze za rani razvoj matematike veze su izmeu intuitivne, neformalne matematike
koje su uenici stekli u svakodnevnome ivotu i matematike koju ue u koli. Informacijsko-komunikacijska
tehnologija, kao sredstvo uenja i pouavanja, daje nesluene perspektive matematikomu obrazovanju uenika. Pritom uitelj ne mora nuno biti informatiki strunjak, dovoljna je i prosjena raunalna pismenost.
Prcs stjecnj mtmtikih znnj primjnm runl, sim prcpcie i procesa stnih prmtrnjm,
ukluu i vm intnzivn intlktuln ktivnsti (pstrktn milnj) mu trb vditi run ako
lim d primjn runl u uenju i pouavanju Mtmtik bud uspjn. Pri plnirnju uenike uporabe runl u nstvnme prcsu bitn uviti individuln mtmtik i ope intelektualne
spsbnsti te socijalni status unik.
Kako bi se razvili svi koncepti i procesi, neophodno je mijenjati i osuvremeniti naine uenja i pouavanja
Matematike te uenicima pruiti raznolika i bogata iskustva uenja. Odabirom temeljnih i reprezentativnih
matematikih sadraja, uz mogunost izbornosti odreenih koncepata, uenici mogu usvojiti znanja i kompe-
280
tencije prilagoene njihovim potrebama, iskustvima, interesima i mogunostima. Posebno se vanim smatra
sposobnost primjene nauenoga u razliitim problemskim situacijama te znanje o reguliranju vlastitoga uenja. Uz razvoj matematikih koncepata i procesa, vano je uenjem i pouavanjem Matematike razviti vjetinu
raunanja koja je neophodna za svakodnevni ivot. Redovito uvjebavanje mentalnoga raunanja, odreivanje
jednostavnoga postotka ili priblinoga rezultata osigurava uenicima spretnost raunanja napamet te primjene
vjetine raunanja i procjenjivanja u ivotnim situacijama.
Uenik mora biti u samome sreditu odgojno-obrazovnoga procesa, a ujedno i aktivno sudjelovati u procesu
uenja Matematike. Uvaavanjem individualnih razlika uenika omoguava se pouavanje Matematike u kojemu e svatko imati priliku napredovati i postii svoj osobni maksimum. Kako bi se takav napredak osigurao,
vano je osvijestiti utjecaj emocija i stavova na rezultate uenja Matematike. Pozitivne emocije i stavovi podupiru razvoj samopotovanja i pozitivne slike o sebi, a oni su opet kljuni za motivaciju i trud koje e uenici
uloiti u uenje Matematike. Upravo je zato vano da uenje i pouavanje Matematike uenicima bude izazovno, zabavno, poticajno, prilagoeno i ugodno. Proces uenja prati kvalitetan nain vrednovanja s jasnim kriterijima vrednovanja prilagoenim ueniku, a redovita i razumljiva povratna informacija o radu i rezultatima
usmjerena je napredovanju uenika.
Uspjeno uenje dogaa se u socijalnoj interakciji pa je u uenju i pouavanju nuno koristiti se onim nastavnim strategijama i oblicima rada koji takvu interakciju promiu. To su prije svega suradniko uenje, timski
rad, rasprava, projektna i terenska nastava i igra kao nastavne strategije te rad u skupinama i rad u paru kao
oblici rada.
Iako je uenik u sreditu uenja i pouavanja, uitelj matematike ima u tome procesu kljunu ulogu. Ta se
uloga oituje u stvaranju okruja koje najbolje odgovara uenikim potrebama i razvija njihove kompetencije.
Uspjean uitelj razumije utjecaj koji njegovo pouavanje ima na uenika postignua, oekuje napredak od
svih svojih uenika te raspolae profesionalnim znanjima i vjetinama kojima e individualizirati uenje i pouavanje i poduprijeti uenje svakoga uenika. Uenicima iznosi jasne ciljeve i svrhu svih aktivnosti u Matematici, daje jasne povratne informacije o njihovu napredovanju te kriterijima vrednovanja. Slobodno odabire i
primjenjuje raznovrsne pristupe i strategije pouavanja kojima sve uenike ukljuuje u uenje i rad, potie
njihovu motivaciju i interes za Matematiku te podrava i ohrabruje uloeni trud. Posebno se istiu istraivako
uenje, uenje usmjereno na rjeavanje problema, suradniko uenje i projektna nastava. Uitelj stvara okruja
u kojemu se uenici osjeaju slobodno i obvezno sluati jedni druge, u kojemu je njihov doprinos neizostavan i
vaan, u kojemu slobodno postavljaju pitanja, trae podrku u uenju, primjenjuju naueno u razliitim situacijama, kritiki preispituju proces uenja i pouavanja te razvijaju samostalnost i odgovornost.
U organizaciji procesa uenja i pouavanja uitelj odabire i prilagoava irinu i dubinu sadraja ishoda, osmiljava probleme, metode i strategije kako bi se na najbolji nain prilagodio potrebama, mogunostima i interesima svojih uenika. Uitelj i uenici imaju autonomiju u odabiru onih materijala i tehnologija koje e uenje
Matematike uiniti izazovnim, raznolikim i poticajnim te omoguiti ostvarenje predvienih ishoda uenja.
Vano je naglasiti da u suvremenoj nastavi Matematike udbenik nudi sadraje kroz koje se ostvaruju propisani ishodi za sve razine znanja, ali ne ograniava planiranje procesa uenja i pouavanja i nain njegove izvedbe.
Uitelj je slobodan samostalno odrediti nain i redoslijed ostvarivanja ishoda te dodatnu literaturu i izvore
informacija kojima se koriste i uenici. Uitelj je odgovoran inovativnim pristupom, istraivanjem novih izvora
znanja i primjerenom primjenom novih tehnologija uenje i pouavanje uiniti cjelovitim.
Uitelj postavlja visoka i primjerena oekivanja od svojih uenika, a ta primjerena oekivanja potiu uenika da
u uenje ulae trud, razvija osjeaj kompetentnosti, odgovornosti i sustavnosti te u punoj mjeri ostvaruje vlastite potencijale.
U planiranju uenja i pouavanja Matematike uitelj e vrijeme potrebno za pouavanje odreenoga koncepta
ili za razvijanje odreenih vjetina prilagoditi uenicima. Tijekom nastavne godine ostvarit e se svi ishodi
uenja planirani za odreeni razred, ali razina ostvarenosti ovisit e o mogunostima uenika. Uitelj autonomno odabire sadraje kojima e poticati ostvarivanje ishoda te, procjenjujui mogunosti svojih uenika,
odreuje potrebno vrijeme kako bi se odreeni koncepti usvojili s razumijevanjem. Suvremeni pristup nastavi
Matematike u kojemu dominira istraivaki pristup, u kojemu se Matematika otkriva u rjeavanju problemskih situacija, trai dodatno vrijeme, ali i drukiji pristup uenju i pouavanju. Teite je na odabiru manjega
broja problemskih zadataka u kojima uenici mogu samostalno istraivati, zakljuivati i stvarati strategije njihova rjeavanja, a ne na koliini rijeenih zadataka. Upravo stoga suvremena nastava trai vie vremena kako bi
uenicima omoguila kreativnost i samostalnost u pristupu i zakljuivanju.
Cjelokupna zajednica, uitelj, uenik i roditelji moraju biti svjesni vanosti pristupa Matematici koji i od uitelja i od uenika zahtijevaju veliku odgovornost, angaman i trud. Svrhovito i promiljeno pouavanje potie
281
uenika na otkrivanje i razumijevanje Matematike, ime se razvija njegovo samopouzdanje i samosvjesnost o

vlastitim potencijalima. Logiko, kritiko i proceduralno miljenje, razvijeno uenjem i pouavanjem Matematike, postat e alat kojim e se sluiti u svim aspektima ivota i rada na korist i zadovoljstvo sebe, svoje obitelji,
ali i cijele zajednice.
282
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU

Vrednovanje, ocjenjivanje i izvjeivanje detaljno su razraeni u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda uenja u osnovnim i srednjim kolama Republike Hrvatske. U nastavnome predmetu Matematika vrednovanje je
sastavni dio procesa uenja i pouavanja koje daje obavijest o razini usvojenosti matematikih znanja, razvijenosti matematikih vjetina i potie izgradnju pozitivnoga stava uenika prema uenju Matematike. Uenike
prije pouavanja na razumljiv nain treba upoznati s oekivanim ishodima i kriterijima vrednovanja koji ukazuju na njihovu usvojenost. to i kako se vrednuje, potrebno je unaprijed planirati i najaviti.
Suvremenim pristupom vrednovanje treba biti instrument unaprjeenja napretka uenika, ali i pouavanja
uitelja i cijeloga odgojno-obrazovnog sustava. Na taj nain ono zahtijeva odgovornost svih sudionika procesa.
Elementi vrednovanja u nastavnome
nastavnome predmetu M atematika su:
su :
1. Usvojenost znanja i vjetina
opisuje matematike pojmove
odabire pogodne i matematiki ispravne procedure te ih provodi
upotrebljava i povezuje matematike koncepte.
2. Matematika komunikacija
koristi se odgovarajuim matematikim jezikom (zapisi, simboli i terminologija) pri usmenome i pisanom
izraavanju
koristi se odgovarajuim matematikim prikazima za predstavljanje podataka
prelazi izmeu razliitih matematikih prikaza
svoje razmiljanje iznosi cjelovitim, suvislim i saetim matematikim reenicama
postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja
organizira informacije u logiku strukturu
primjereno se koristi tehnologijom.
3. Rjeavanje problema
prepoznaje relevantne elemente problema
uspjeno primjenjuje odabranu matematiku metodu pri rjeavanju problema
modelira matematikim zakonitostima rjeavanje problemske situacije uz raspravu
ispravno rjeava probleme u razliitim kontekstima
provjerava ispravnost matematikih postupaka i utvruje smislenost rezultata
generalizira rjeenje.
Elementi su odraz ciljeva predmeta i vrednuju se u postocima, u 2. ciklusu u omjeru 40 : 30 : 30, a u viim ciklusima u omjeru 30 : 30 : 40.
283
Preporueni pristupi te metode i tehnike vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu

Vrednovanje za uenje i vrednovanje kao uenje provodi se prikupljanjem podataka o uenikovu radu i postignuima (ciljana pitanja, radovi skupina, domae zadae, kratke pisane provjere, prezentacije...) i kritikim osvrtom uenika i uitelja na proces uenja i pouavanja. Uenika se skupnim raspravama na satu i individualnim
konzultacijama potie na samovrednovanje postignua i planiranje uenja. Ti oblici vrednovanja iskazuju se
opisno i slue kao jasna povratna informacija ueniku i roditelju o razini usvojenosti ishoda u odnosu na oekivanja.
Vrednovanje nauenoga rezultira brojanom ocjenom (osim u 1. ciklusu), a usvojenost se ishoda provjerava
usmenim ispitivanjem (do 10 minuta), pisanim provjerama i matematikim/interdisciplinarnim projektima. U
jednoj provjeri mogue je ocijeniti vie elemenata vrednovanja.
Osim vrednovanja koje planira i provodi uitelj postoji mogunost hibridnoga vrednovanja.
Kako se odreuje zakljuna (pr)ocjena u predmetu?

U prvome odgojno-obrazovnom ciklusu postignua se u matematici na kraju kolske godine opisuju pomou
kvalitativnih opisivaa na ljestvici od tri stupnja: potrebna podrka, u skladu s oekivanjima i iznimno u odnosu na oekivanja opisana u kurikulumu predmeta Matematika. Dodatno se daje osvrt na matematika postignua konkretnim opisom uenikovih jakih strana, podruja uenikova napredovanja i onih na kojima je jo
potrebno raditi kako bi ih uenik usvojio na vioj razini.
U drugome odgojno-obrazovnom ciklusu matematika postignua uenika kvalitativno se opisuju te dodatno
vrednuju brojanom ocjenom (nedovoljan 1, dovoljan 2, dobar 3, vrlo dobar 4, odlian 5).
U treemu, etvrtomu i petomu ciklusu matematika se postignua vrednuju brojanom ocjenom. Ona se
dopunjuje procjenom usvojenosti elemenata generikih kompetencija: odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti, komunikacije i suradnje. Te procjene iskazuju se u svjedodbi pomou lista procjena, prema ljestvici od tri stupnja potrebna podrka, dobro i izvrsno.
Zakljuna ocjena iz matematike mora se temeljiti na usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. U tu svrhu nuno
je ostvarenost ishoda provjeravati na to vie razliitih naina i u to vie vremenskih toaka.
284
Pojmovnik
Alati u matematici podrazumijevaju geometrijski pribor, konkrete, modele geometrijskih tijela, depno raunalo i razne IKT alate od kojih razlikujemo ope alate (proraunske tablice, prezentacijski alati) i specijalizirane
alate (grafiki kalkulatori i njihovi raunalni emulatori, alati dinamine geometrije, profesionalni matematiki
programski sustavi i raunalne aplikacije, digitalni udbenici, sustavi za udaljeno uenje).
Algoritam je konaan niz postupaka (naredbi) kojima se rjeava neki problem.
Crtanje
Crtanje podrazumijeva prikazivanje geometrijskih oblika pomou geometrijskoga pribora ili bez njega.
Geometrijski pribor je trokut, ravnalo, estar i kutomjer.
Konkret je stvaran, opipljiv predmet, dostupan osjetnomu i vizualnomu doivljaju.
Konstrukcija (Euklidska) je slijed konano mnogo izvedenih osnovnih konstrukcija pomou ravnala i estara.
Matematika kompetencija sposobnost je primjene matematikih koncepata i procesa kako bi se rijeio niz
problema u svakodnevnim situacijama.
Matematiki
Matemat iki jezik podrazumijeva uporabu matematikih zapisa, simbola i terminologije u usmenome i pisanome izraavanju.
Matematiki koncept kognitivna je struktura sastavljena od poznavanja i razumijevanja pojmova i procedura
povezanih s tim konceptom, poznavanja razliitih prikaza koje ukljuuju modele, slike, govorni jezik i simboliki zapis te mogunost njihove primjene u raznolikim i smislenim kontekstima. Matematike koncepte uenik postupno izgrauje te ih povezuje sa srodnim konceptima.
Matematiki procesi osnovne su vjetine koje se stjeu uenjem matematike, a najee se istiu prikazivanje
i komunikacija, povezivanje, logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i matematiko modeliranje te primjena tehnologije.
Matematiki problem
problem vrsta je problemske situacije koja se moe rijeiti primjenom matematikih procesa i
koncepata.
Matematiko modeliranje smjetanje je stvarnoga problema u matematiki kontekst radi njegova rjeavanja.
Podrazumijeva prepoznavanje matematikih koncepata u problemu iz stvarnoga konteksta, prevoenje u matematiki problem te rjeavanje primjenom matematikih koncepata i metoda (algoritama).
Mentalno raunanje podrazumijeva raunanje misaonim putem bez zapisivanja postupka.
Piktogram je slikoviti prikaz statistikih podataka u kojemu se veliine prikazuju pripadajuim slikama ili
znakovima.
Problemska situacija svaka je situacija koja se moe predoiti, analizirati i po mogunosti rijeiti koristei
matematike metode. To moe biti problem iz svakodnevice, apstraktni problem ili isto matematiki problem.
Prostorni zor intuitivni je osjeaj za oblike i odnose meu njima.
Skicirati znai nacrtati u glavnim potezima prostoruno ili uz manju pomo ravnala.
Snalaljivo rjeavati podrazumijeva domiljato, kreativno, brzo i spretno pronalaenje naina rjeavanja problemskih situacija uz uporabu raznolikih znanja i koncepata te potujui logiku misao i ispravnost matematikih procedura.
Strategija je planski i ciljani postupak rjeavanja problema koji ukljuuje uporabu matematikih koncepata i
procesa i naine ostvarivanja.
Tekstualni zadatak svaki je zadatak rijeima koji se moe prikazati matematikim zapisom (ili izrazom)
Zadatak otvorenoga
otvorenog a tipa zadatak je koji ima vie konrektnih rjeenja i/ili vie naina rjeavanja, a za koji postupak rjeavanja nije unaprijed poznat.
Izvori za pojmovnik:
Hrvatsko strukovno nazivlje, http://struna.ihjj.hr/
285
Posebne metode rjeavanja matematikih problema, Z. Kurnik

https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali.php
286
dr. sc. Irena Miurac

Sveuilite u Splitu
Filozofski fakultet u Splitu
Odsjek za uiteljski studij
26. veljae 2016.
Izdvojeno miljenje
o dijelu dokumenta Kurikulum nastavnoga predmeta Matematika
Potovani,
kao lanica strune radne skupine, kao metodiarka nastave matematike i kao
profesorica matematike nisam u potpunosti zadovoljna konanim dokumentom. Moje
nezadovoljstvo posebno se odnosi na ishode uenja koji su zamiljeni kao znanja, vjetine i
stavovi koje oekujemo od uenika na kraju pojedinoga razreda. elim naglasiti da usprkos
ovom izdvojenom miljenju, dajem punu potporu Cjelovitoj kurikularnoj reformi koju
smatram dobro osmiljenim i vanim projektom u osuvremenjivanju odgojno - obrazovnoga
sustava te u razvijanju ivotnih kompetencija naih uenika. Voljela bih da se ovo moje
oitovanje protumai kao poticaj za daljnja promiljanja i refleksije o kvaliteti kurikuluma
kako bi u konanici bio to uinkovitiji i kvalitetniji.
Ulazei u reformu, pola sam od injenice da rezultati naih uenika u matematici nisu
zadovoljavajui. Rezultati vanjskih vrednovanja (kako nacionalnih tako i meunarodnih
PISA i TIMSS) pokazali su nisku razinu matematike pismenosti naih uenika, veliki je broj
negativnih ocjena upravo iz matematike, brojni uenici prisiljeni su plaati dodatne instrukcije
kako bi savladali programom propisane sadraje, stav uenika prema matematici je izrazito
lo, a naueno u koli uenici ne uspijevaju primijeniti u svakodnevnim situacijama. Sve
navedeno trai od nas da preispitamo uzroke ovih pojava i pokuamo poboljati uvjete uenja
kako bi se rezultati uenika u matematici popravili. Gledajui postojee nastavne programe
matematike uoavamo da je sadraj jako opiran i zahtjevan, posebno u predmetnoj nastavi u
osnovnoj koli te u srednjim kolama. Zbog toga se esto dogaa da uitelji jure kroz teme
kako bi ih u predvienoj satnici realizirali, nemajui vremena zaustavljati se na dijelovima
koje uenici nisu uspjeli na zadovoljavajuoj razini usvojiti. Uz to, koliina sadraja koja se iz
razreda u razred gomila dovodi do toga da uenici sve tee povezuju naueno, povrnije ue i
vie zaboravljaju, pa na kraju ne steknu niti osnovna znanja i vjetine koje su im za ivot
potrebne. Ovo obino prate i loe ocjene te pad samopouzdanja i vjere u sebe, pa se dogaa da
mnogi uenici bjee od matematike ime dugorono gube i oni i nae drutvo u cjelini.
Kako je odmah naglaeno da nee biti poveanja broja sati matematike, kao jedan od naina
podizanja kvalitete nastave, a time i rezultata uenika, vidjela sam mogunost da kroz ovu
reformu rasteretimo sadraje koji se u matematici ue. Pri tome ne mislim na neselektivno
izbacivanje pojedinih tematskih cjelina, ve odabir onih najvanijih i najreprezentativnijih
koncepata koji svakom ovjeku trebaju kako bi bio matematiki pismen i kako bi
matematike spoznaje mogao primjenjivati u svom ivotu.
Tijekom osmiljavanja kurikuluma matematike stalno sam se zalagala da mi
matematiari odredimo koji su koncepti najvaniji i treba ih znati svaki uenik, a koji
koncepti spadaju u matematiku nadgradnju i vezuju se uz odreeno strukovno obrazovanje

ili predstavljaju dio matematike teorije. Znanja i vjetine koji su temeljni i potrebni svima
trebaju se uiti kroz obavezno obrazovanje namijenjeno svima, dok nadgradnju treba
prilagoditi potrebama, interesima i mogunostima uenika te satnici matematike. Naalost,
kao rezultat naega viemjesenoga rada i dalje ne vidim da su se sadraji na ovaj nain
rasteretili, a ini mi se da je u konanom dokumentu isplanirano jo vie koncepata nego
to ih se uilo do sada. Kroz cijelu je vertikalu dodana nova domena Podaci, statistika i
vjerojatnost ija je vanost neupitna, ali koja trai dodatno vrijeme za njeno pouavanje te
ukljuuje jo vie matematikih sadraja. Uza sve sadanje sadraje, vraeni su i neki
koncepti koje su ranije reforme izbacile iz programa u cilju rastereenja (npr. dvojni razlomci
ili kompleksni brojevi).
Gledajui ishode po razinama, miljenja sam da su neki ishodi u razrednoj nastavi
presloeni i preambiciozni za uenike niih razreda, posebno kada se od uenika 1. razreda
oekuje da se slui podacima i prikazuje ih piktogramima i jednostavnim tablicama. Ishode
niih razreda esto optereuje i nepotrebno komplicirana formulacija kako ishoda tako i
razina njihova ostvarivanja. Razrada ishoda koja bi trebala pomoi uiteljima u odabiru
sadraja uenja takoer je na mnogim mjestima nejasna i nepotpuna. Smatram da u niim
razredima nije bilo neophodno inzistirati na domeni Algebra i funkcije koja niti u NOK-u nije
bila predviena za uenike ove dobi, a to je u konanici opet rezultiralo ambicioznim
ishodima poput onog da uenik 2. razreda prepoznaje uzorak i kreira niz objanjavajui
pravilnost nizanja. U preporukama za ostvarivanje ishoda na nekoliko mjesta pojavljuju se
naputci koji odreuju da se neto mora raditi na odreeni nain, a da uz to ne pie zato se to
tako mora raditi. Kao primjer navodim uputu uz zbrajanje s prijelazom desetice u kojoj pie
uvijek je potrebno uz dulji zapis rauna zapisati i njegov krai oblik (7+8 =15). Uputa moe
biti iznesena kao preporuka i to iskljuivo uz pravovaljanu argumentaciju, a uitelji moraju
sami procijeniti hoe li je slijediti ili ne. Sve navedeno oteava pravilno razumijevanje ishoda
za razrednu nastavu i u konanici moe za posljedicu imati dodatno optereivanje mlaih
uenika neprimjerenim sadrajima.
Gledajui ishode uenja u predmetnoj nastavi osnovne kole, ini mi se da je koliina
pojmova koji su predvieni ovim kurikulumom vea negoli je bila do sada. Kao primjer
izreenoga navesti u 5. razred u kojem se uz sve sadraje koje propisuje sadanji program
(osim najveega zajednikoga djelitelja i najmanjega zajednikoga viekratnika koji su
prebaeni u 6. razred), predvia jo i uenje skupova i operacija s njima, uenje potencija
broja 10, linearna jednadba, centralna simetrija, grafovi, volumen i preraunavanje mjernih
jedinica. Miljenja sam da je 5. razred posebno osjetljiv budui su uenici u njemu ionako
istraumatizirani prelaskom iz razredne u predmetnu nastavu te promjenom uitelja koji ih
pouava matematiku. Ova reforma pokuala je ublaiti ovaj prijelaz na nain da je 5. razred
ukljuila u 2. ciklus obrazovanja zajedno s 3. i 4. razredom ime se htjelo naglasiti da su
uenici ovih razreda po svojim kognitivnim i razvojnim karakteristikama slini te da bi i
pristup pouavanju i uenju trebao biti slian. Smatram da zbog svega navedenoga nije
primjereno opteretiti uenike u 5. razredu ovako velikom koliinom sadraja, posebno
sadraja koji su apstraktni za uenike na ovom stupnju kognitivnoga razvoja (poput skupova i
potencija broja 10!). Gledajui prijedlog kurikuluma miljenja sam da je koliina sadraja i u
3. ciklusu preopsena. Smatram da je bilo prostora za rastereivanje, a osobno sam predlagala
da ih rasteretimo koncepata koje uenici osnovne kole najee ne mogu u potpunosti
razumjeti niti ih onda mogu na pravi nain iskoristiti (navest u primjere sustava linearnih
jednadbi, linearne funkcije, ili sukladnosti i slinosti trokuta).
Gledajui prijedlog ishoda za srednju kolu moram naglasiti da je novina u ovoj
reformi bio pristup u kojem su kole grupirane prema broju tjednih sati matematike. To znai
da isti program imaju sve kole s 3 sata matematike, neovisno je li rije o gimnaziji ili
strukovnoj koli. U ovu kategoriju kola spada na primjer jezina gimnazija, ali i brojne
strukovne kole (tehniar za mehatroniku, odjevni tehniar, pomorski nautiar ili smjerovi iz
sektora umarstvo, prerada i obrada drva i slino). Smatrala sam da u kolama koje imaju
manje od 4 sata nastave matematike tjedno treba adekvatno rasteretiti sadraje kako bi se
ono to se ui moglo kvalitetno i s razumijevanjem obraditi. Predlagala sam da dio sadraja
stavimo u izborne module kako bi ih pojedine kole (na primjer gimnazije) prema potrebi
mogle odabrati. Gledajui ishode koji su predloeni, primjeujem da se sada u svim kolama s
3 sata matematike tjedno planiraju raditi sadraji koji su se do sada u gimnazijskim
programima radili. Uz to, ishodi za kole s 3 sata matematike tjedno, gotovo u potpunosti su
isti kao i ishodi za uenike iz kole s 4 i 5 sati matematike tjedno! Usprkos injenici da
uenici iz kola s 5 sati matematike tjedno imaju na raspolaganju 66% vie sati, uenici koji
matematiku imaju 3 sata tjedno moraju ostvariti gotovo sve ishode kao i uenici s 5 sati tjedno
(razlika je kroz cijelu srednju kolu uglavnom u matricama i determinantama, krivuljama 2.
reda, matematikoj indukciji i Diofantskim jednadbama). ak su i razine ishoda koji se od
njih oekuju jednake. Ovaj nesrazmjer smatram potpuno neprihvatljivim i to na tetu uenika
iz kola s manjim brojem sati. Uzme li se u obzir i injenica da kole s manjim brojem sati
matematike esto biraju uenici koji nemaju sklonost prema matematici, apsurdnost ove
situacije jo vie dolazi do izraaja.
Frontalna i predavaka nastava koja je dominirala u tradicionalnoj koli, usprkos svim
svojim nedostacima bila je ekonomina i omoguavala je da se u malo vremena svima izloi
isti sadraj. U suvremenoj, budunosti okrenutoj koli naglaava se samostalno ueniko
istraivanje, otkrivanje i promiljanje, samostalno dolaenje do zakljuaka, argumentiranje i
dokazivanje, a sve to trai vrijeme. Pitam se kako e se ovako veliki broj ishoda sadrajno
orijentiranih realizirati u istoj satnici u kojoj ni do sada nismo imali zadovoljavajue
rezultate? Kako e uitelji i nastavnici koji uvedu suvremene naine rada poput suradnikog
uenja, problemske nastave ili diskusije stii proi sve sadraje kako bi uenici stekli
kompetencije predviene postavljenim ishodima uenja?
Uz navedeno, gledajui ishode, vidimo da je orijentacija u cijelom dokumentu
ostala tradicionalno usmjerena na nastavne sadraje, a bitno manje na procese (vjetine)
koje bi matematikom trebalo razviti ili stavove koje matematikom stjeemo. Iako je
NOK (2010.) izjednaio vanost (sadrajnih) koncepata i procesa (kompetencija) koji se
razvijaju kroz nastavu matematike, ovim dokumentom ta je ravnopravnost procesa i
koncepata bitno naruena na tetu procesa. Smatrala sam da u kurikulum treba ubaciti zasebne
ishode koji bi traili da uenik (neovisno o sadraju uenja) samostalno zakljuuje, da
postavlja pitanja, da povezuje razliite matematike prikaze, da voli matematiku, da ima

pozitivan stav o njoj i da ima razvijeno samopouzdanje. U tom sluaju bi i uiteljima bila
poslana jasna poruka da se od njih oekuje mnogo vie od same realizacije nastavnih sadraja.
itajui ishode smatram da je ostala tradicionalna usmjerenost na (preiroke)
matematike sadraje, a za njihovu realizaciju i dalje e biti jako malo vremena.
Naravno da je uz ove nedostatke dokument donio i mnoga dobra rjeenja, posebno u pokuaju
da spiralno povee neke matematike koncepte koji se kroz cikluse nadovezuju, razvijaju i
proiruju.
Vjerujem da je nastavom matematike prvenstveno vano uenike nauiti logiki
misliti i nauiti ih kako voljeti i kako uiti matematiku. Nije potrebno znati ba sve iz
matematike da bi uenik bio matematiki pismen. Ako zna razmiljati i zna uiti matematiku,
ako razumije pojmove koje je upoznao, uvijek moe nadograditi svoju kognitivnu mreu
znanja i vjetina novim pojmovima ili vjetinama ukoliko mu se potreba za tim pojavi.
Smatram da je najvea opasnost istraumatizirani uenik koji poinje izbjegavati matematiku i
sve aktivnosti vezane uz nju, koji poinje gajiti negativne emocije prema njoj i koji na kraju
niti sebi niti drutvu ne moe pomoi primjenjujui matematike spoznaje i vjetine, a
matematika zaista moe biti predivan predmet i prezanimljiva igra uma. eljela bih da i nai
uenici uivaju u njoj kao to uivamo mi koji je razumijemo i iskreno se nadam da emo u
dodatnom promiljanju o kurikulumu matematike taj cilj i dosei.
dr. sc. Irena Miurac
Sonja Bani, prof.

S Ivan vear Ivani Grad
25. veljae, 2016.
Izdvojeno miljenje
o dijelu dokumenta Kurikulum predmeta matematika
Potovani,
kao lanica strune radne skupine koja je osmiljavala i pisala kurikulum predmeta
Matematika nisam u potpunosti zadovoljna dijelom konanog dokumenta i elim obrazloiti
svoje izdvojeno miljenje. Dio dokumenta kojim nisam zadovoljna su ishodi uenja u
etverogodinjim programima srednje kole, prvenstveno za plan matematike od 3 sata tjedno
(105+105+105+96 sati).
elim naglasiti da u potpunosti podravam Cjelovitu kurikularnu reformu, koja je
kvalitetno osmiljen i voen projekt. Smatram da smo u kurikulumu predmeta Matematika
napravili znaajan iskorak u pravom smjeru. Primjena novog kurikuluma znai kvalitetne
promjene i napredak za nastavu matematike te za sustav u cjelini.
Novi kurikulum predvia suvremeni pristup nastavi, u kojem od uenika oekujemo
da samostalno istrauju, otkrivaju pravilnosti, prouavaju i rjeavaju probleme te primjenjuju
matematiku u situacijama iz ivotnog i kolskog okruja. Takoer oekujemo da surauju,
rade u timovima, na projektima te prikazuju i obrazlau svoje radove. Samo suvremena
nastava omoguuje da se ostvare ciljevi predmeta matematika, da uenici komuniciraju
matematikim jezikom, matematiki rasuuju, rjeavaju problemske situacije te razviju
samopouzdanje i pozitivan stav prema matematici.
Kao to je objanjeno u poglavlju 6. kurikuluma predmeta, Uenje i pouavanje,
suvremeni pristup zahtijeva da se pojedinoj temi (konceptu) posveti puno vie vremena nego
to je to bilo do sada, u tradicionalnoj nastavi. Citiram: Suvremeni pristup nastavi
matematike u kojem dominira istraivaki pristup, u kojemu se matematika otkriva kroz
rjeavanje problemskih situacija trai dodatno vrijeme, ali i drugaiji pristup uenju i
pouavanju matematike. Upravo stoga suvremena nastava trai vie vremena kako bi
uenicima omoguila kreativnost i samostalnost u pristupu i zakljuivanju. Budui da u
postojeem nastavnom planu nema promjene broja sati pojedinog predmeta, vie vremena
moglo se dobiti jedno smanjenjem broja i opsega matematikih koncepata.
Plan matematike od 3 sata tjedno (105+105+105+96 sati) odnosi se na mnoge
etverogodinje strukovne kole raznih profila, ali i na jezinu i klasinu gimnaziju.
Obuhvaa uenike vrlo raznolikog predznanja i matematikih sposobnosti te razliitih
oekivanja obzirom na struku i nastavak kolovanja. To ga je uinilo vrlo zahtjevnim za
strunu radnu skupinu.
Smatram da u konanom rjeenju za taj plan nismo u dovoljnoj mjeri rasteretili
sadraje i da nee biti mogue provoditi suvremen pristup nastavi, a istovremeno ostvariti sve
predviene ishode u punom opsegu. Ishodi uenja trebali su biti jednostavniji i manje
zahtjevni, kako bi bili dostupni uenicima u svim programima koji imaju tu satnicu. Kroz
preporuene sadraje trebala se dati sloboda i odgovornost nastavnicima da rad i ishode
uenja prilagode potrebama i sposobnostima svojih uenika. Ovako e nastavnici biti
primorani juriti kroz sadraje nautrb suvremenog pristupa nastavi. U takvoj situaciji nee biti
mogue ostvariti ciljeve predmeta matematika.
U ostalim nastavnim planovima s vie sati tjedno rjeenja su bolja, ali se i u njima,
smanjenjem sadraja u ishodima a poveanjem preporuenih sadraja, mogla dati vea
sloboda i odgovornost nastavnicima u odreivanju irine i dubine pojedinih ishoda uenja.
Smatram da bismo na taj nain omoguili veu motivaciju, kvalitetniju nastavu i bolje
ostvarenje ciljeva predmeta Matematika.
Sonja Bani, prof.

Matematika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Matematika

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

nacionalni

lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivom

podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

okvir nacionalnog kurikuluma

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA, 4

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA, 6

E. POVEZANOST S ODGOJNOPREDMETIMA, 279

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA MATEMATIKE

samostalno i u suradnikome okruenju matematiki rasuivati logikim, kreativnim i kritikim

prepoznati povijesnu, kulturnu i estetsku vrijednost matematike njezinom primjenom u razliitim

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA

Slika 1. Domene predmeta Matematika

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

Podaci, statistika i vjerojatnost

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

D.1. Osnovna kola razredna nastava

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

1. RAZRED OSNOVNE KOLE

Slika 2. Udio domena u 1. razredu O

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

MATEMATIKA NA KRAJU 1. RAZREDA OSNOVNE KOLE UENIK:

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

MATEMATIKA NA KRAJU 1. RAZREDA OSNOVNE KOLE UENIK:

ita i zapisuje brojeve do 20 brojkama i

Preporueni sadraji: jednostavni sudoku

Odreuje odnos meu koliinama

Usporeuje dva broja

Reda po veliini zadane

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA:

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

Imenuje lanove u raunskim operacijama.

Primjenjuje svojstvo komutativnosti

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA:

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

pribrojnika pa im pribroji trei).

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

Uoava uzorak nizanja.

Uoava pravilne izmjene

Nie prema zadanome

Nie prema zadanome

Preporueni sadraji: prepoznavanje

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA:

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ISHODA:

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA

Kao primjer, a i motivacija, s uenicima se moe igrati igra

NACIONALNI DOKUMENT NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA