Apsolutna monarhija

Apsolutna monarhija je oblik vlasti koji se u Europi javio u Francuskoj u 17. stoljeu za
vrijeme Luja XIV. (Drava to sam ja).
Vladar ima apsolutnu vlast, a vlada uz pomo birokratskog aparata (mo pera) - inovnici i
uz pomo represivnog aparata (mo maa) - policija i vojska.
Slijedom analogije ovaj se naziv rabi i kod opisa dravnog ureenja drevnih drava u kojima
je sva vlast bila koncentrirana u rukama vladara.

Ustavna monarhija
Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine iji je temelj ustavni sistem koji priznaje
nasljednog monarha kao dravnog poglavara. U najirem se smislu od apsolutne monarhije
razlikuje upravo po tome to je vlast monarha ograniena ustavom.
Ustavne monarhije dijele se na:

ustavne monarhije u najirem smislu; gdje monarh zadrava izvrnu ili vei dio
izvrne vlasti (najee vojska)
parlamentarne monarhije; gdje je i izvrna vlast umjesto monarhu podreena
parlamentu, a na njenom se elu umjesto monarha nalazi ef vlade, odnosno premijer;
monarh zadrava ceremonijalnu ulogu

Veina monarhija danas su ustavne.

Parlamentarna monarhija
Parlamentarna monarhija je monarhija u kojoj je vlast vladara ograniena parlamentom.
Parlament ima zakonodavnu vlast, a vladar izvrnu. Prva parlamentarna monarhija bila je
Velika Britanija. Parlament u SAD-u se zove Senat ili Kongres. Parlament je zakonodavno
tijelo.

Demokracija

Pojam demokracija oznaava oblik vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi izravno ili
neizravno veina njezinih graana kroz potene izbore. Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se
moe opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sustave upravljanja, jer se ti pojmovi mogu
kombinirati i s drugim vrstama vlasti.

Atenska demokracija
Atenska demokracija prvi je oblik demokratskog drutva u povijesti ovjeanstva.

Solon i Klisten
Nakon mnogo pobuna puka, oko 594 godine p.n.e., arhont Solon prvi je pomirio obian narod
(demos) s aristokracijom. Prvi njegov korak je bio ukidanje dunikog ropstva. Arhont
Klisten je u 6. godini p.n.e ukinuo neravnopravnost atenskih graani na osnovi imetka. Po
Solonu i Klistenu, voenju vlasti mogao je pristupiti svak koji zadovoljava sljedee uvjete:

mukarac
stariji od 30 godina
slobodan (ne rob)
najmanja druga generacija Atenjana po ocu

Periklo
Vladar Periklo je malo promijenio uvjete za vlast:

mukarac
stariji od 18 godina
slobodan (ne rob)
najmanje druga ista generacija Atenjana