Professional Documents
Culture Documents
Flavije ArijanPriručnik Epiktetov PDF
Flavije ArijanPriručnik Epiktetov PDF
ARIJAN
PRIRUNIK
EPIKTETOV
M A L A
F I L O Z O F S K A
B I B L I O T E K A
Flavije Arijan
Prirunik Epiktetov
1.
KULTURA
1958
BEOGRAD
Uvod
I G L A V N I P R E T S T A V N I C I STOIKE KOLE
Urednik
Vi,i Vavi^r
V U K O ravicevic
stariji
U istoriji Stoike kole, koja je izgradila najznameniti i i sistem helenistikog vremena, razlikuju se tri perioda:
period
(od god- 300-e do 130-e s. e.), srednji i l i , bolje.
helensko-rimski (od god. 130-e do 50-e s. e.) i pozni (od
god. 50-e s. e. do u IIIi vek n. e.).
a) STARIJI PERIOD
b) H E L E N S K O - R I M S K I
PERIOD
1. Panetije
Od Antipatrovih uenika najznamenitiji bio je P a
n e t i j e , roen izmeu god. 185-e i 180-e, a uroro u po
etku I-og veka s. e. O n je Antipatra i nasledio kao sholarh
(Ind. Herc. col. 53) i njime poinje nov razvitak i srednji
period Stoike kole. B i o je iz Linda na ostrvu Rodu, koji
je svojim geografskim poloajem i pregalatvom svoga sta
novnitva postao najznamenitije trgovako mesto u Egeidi
i okolnim oblastima, i gde se staro helenstvo dorske k r v i i
dorskog duha najistije ouvalo. U politikom pogledu Rod
se odlikovao uzornom umerenom demokratijom (Cic.
De rep. III 48), svojom eunomdjpm i socijalnim duhom posednikih klasa (Strab. X I V 652653), koje su svojom po1
2. Posidonije
Roen u Apameji u Siriji, P o s i d o n i j e se, posle
veih nauno-dstraivakih putovanja po Italiji, Galiji, Ldguriji, paniji, Siciliji i severnoj Africi, nastanio u Rodu,
.koji mu je postao druga postojbina. T u je osnovao uvenu
jSkolu, gde su ga pored drugih istaknutih Rimljana sluali
K i k e r o n i Pompej. Kao Solon, Pitagora, Herodot, Platon,
Eudokso, Demokrit, i on je, dakle., putovao, i njegova shvatanja su odraaj njegovih putovanja, i otuda njegov universalizam nije enciklopedijske prirode, ne lei u strukama,
nego u otrini oka kojim on ne samo da uoava ono ?to je
naroito, individualno i karakteristino kako u prirodi tako
i u duhovnom ivotu nego sagleda celinu kojom je obu
hvaeno i ono to je rastrojeno i rastureno. K . Rajnhart
Posidonijev sistem, s obzirom na metodu kojom je izgra
en, obeleava kap najistiju filosbfiju oka a za samog Posidonija kae da je der grosste Augendenker der Antike" .
Najuniversalniji duh to ga je helenizam iznedrio', on je
bio dravnik, mislilac, ispitiva, vaspita, istoriar kulture,
etnograf, tuma svih stvari. On ponovo obraa panju na
Prirodne nauke i uvodi i h u Stou, laa se Aristotela, i to
aristotelisanje ( ) zameraju mu strogi stoiari (Strab. II p. 104). K . Prehter ovako ga prikazuje:
,,U spajanju istonjakog i helenskog naina postojanja
pravi pretstevndk helenizma, u isti mah i mistiar i racionalist, onaj ko veruje u udesa i eksaktan etiolog, spekulaMvan mislilac i empiriar, samostalan posmatra i prera
iva istorijske tradicije, prirodnjak i poznavalac ljudske
prirode i u oblasti praktike politike, on je sebi, samo delimino idui tragovima svoga uitelja Panetija, stvorio shvatanje sveta u kome se dosoikratski, platonski, aristotelski i
stoiki elementi vezuju u skladno izgraen sistem." Kao
pitagorovac Arhita, kao peripatetiar Demetrije Faleranin.
kao njegovi prtethodnici u koli Persej i Sfer, i r d s k i
s t o i a r u d r u i v a o je u s e b i d r a v n i k a i
f i l o s o f a : bio pritan, najvii dravni slubenik u gradu i
dvaput je putovao u R i m diplomatskim poslom, god. 87-e
i 51-e, jer su ga Roani nagradili graanskim pravom.
4
1933.
K . Reinhardt, Poseionios,
Munehen 1921, 56.
K. Praechter, Die PMlosophie des Altertums, Berlin 1926,478.
c) POZNI PERIOD
1. L. Anej Seneka
L . A n e j S e n e k a , jedan od najveih pretstavnika
u R i m presaenog stoicizma, rodio se god. 4-e s. e. u K o r dubi (Spanija) od oca M . Aneja Seneke, uvenog retora, i
majke Helvije, blagorodne i veoma obdarene ene. Fi
zike roditelje ne moemo sebi odabrati, ali moemo du
hovne", kae Seneka u spisu kratkoi ivota (15, 3), i on
je sam sebi birao duhovne roditelje. To su bili otion iz
Aleksandrije, koji je pripadao eklektikoj koli Kvinta
Sekstija, zatim stoiar Atal, sekstijevac Fabijan Papirije i
Mniar Demetrije. Z a carovanja Kaligulina postao je lan
Senata. Stekavi veze' sa carskom okolinom, upustio se
u intimne odnose s Julijom Lavilom, sestrom Kaligulinom,
i zato ga Klaudije, na potsticaj Mesalinin, progna, god. 41-e,
na Korsiku. Osam godina docnije Klaudije, na molbu A g r i pine, svoje druge ene, pozva ga da se vrati, imenuje ga
za pretora i postavi za vaspitaa svome sinu Neronu. K a d
je ovaj seo na presto, Seneka zajedno s iskusnim i ozbiljnim
Afranijem Burom dobije konsulat, god. 57-e. Jedno vreme
Neron i nije upravljao svetskom dravom, nego Seneka, i
to doba pozdravljeno je kao zora zlatnoga vremena i sma
trano kao najsrenije doba rimske carevine (Cass. Dio
61, 3, 3).
Kao Panetije i Posidonije, i Seneka je, dakle, bio i
dravnik i mislilac. U svom spisu De otio on i sam kae
sebi: Natura utrumque facere me voluit, et agere et contemplationi vivere (Priroda me je odredila i za jedno i za
drugo, za praktiko delanje kao i za slobodno teorijsko za
nimanje.") (5, 8). T u je on helenski t e r m i n i ' a)preveo
reju contemplatio, ali pod njom nije, kao Aristotel, razumevao samo nauno prouavanje, nego Filosofiju kao
razmiljanje celokupnom ljudskom ivotu.
12
God. 65-e Neron okriva Seneku kao sauesnika u zai*ri koju je skovao Ralpurnije Pison i osudi ga n a smrt, i
sam sebi oduzme ivot.
A k o je i Seneka bio ovek od k r v i i ploti, te se nije
iragda pridravao strogih naela stoicizma, jer je brzo nailao silno bogatstvo (tri stotine miliona sestercija!),
iputao strastima svoga uenika i bio zelena, ipak je bio
rabar u tome to se sa svoga visokog poloaja sve do Sesete godine nije povukao u privatan ivot, gde je nego^anje vrlina mnogo lake.
Seneka je bio jedan od najplodnijih pisaca u rimskoj
Tkao umetnik u antitetikom izraavanju jedan od najvefflfi stilista u svetskoj knjievnosti. Od njegovih stoikih
Iplisa sauvani su Dijalozi u dvanaest lcnjiga, to su rasprave
jfcgnevu, blaenskom ivotu, utesi, kratkoi ivota itd.,
li i m ime ne odgovara sadrini, jer one s jednim jedip m izuzetkoni nisu u dijalozima; zatim Poslanice L u iUiju u dvadeset knjiga, sa sto dvadeset i etiri poslanice,
|pis dobroinstvima
u sedam knjiga i spis blagosti u
fve (nekad u tri) knjige. S v i t i spisi napisani su u jedrom,
iJajnom impresionistikom stilu, koji za izraavanje osnovlih stoikih misli uvek nalazi nove oblike.
Od Senekinih spisa prevedeni su u nas: 1) CaBa Bnh, KpuK*b UJIU noy%euia y 20 nucajm M,ydpav,a
O promeni u rimskom shvatanju otium-a. A . Grilli U pro
blema della vita contemplativa nel mondo Greco-Romano, Milano
1933, 192 ss.
13
14
J . Bruns, De shola
Epicteti, Kiel
1897.
3. Marko
Aurelije
&
' imao sve vrline, klonio
se svih poroka, te nije greio n i s voljom n i bez nje"
('Dio X X I 34, 23), opet on nije bio srean, jer su mu po
rodinu sreu pomuivali razvratan ivot njegove ene"
Faustine, koju je on voleo, a koja njega nije volela, i raspusnost njegova sina Komoda.
U tihim asovima najvie je voleo da razgovara sam sa
sobom, traei utehe i potpore u Filosofiji. Te razgovore
ostavio je u aforistikom obliku i bez odreena reda zabeleene u spisu Razmatranja samom sebi ( ;
) u dvanaest knjiga. Taj spis neprestano je privla
io blagorodna srca i duboke glave, pa su m u se divila i
dva vladara, takoe filosofii: car Julijan, u ijoj satiri Gozbo
ili Kronova svetkovina ili Kesari car-filosof dobij a prvu
16
2 Prirunik Epiktetov
se Kornelije Fronto i Herod A t i k da ga pridobiju za sofistiku retoriku, ali kad je navrio dvadeset i pet godina,
on pod uticajem stoiiara K v i n t a Juni ja Rustika, koji mu
je dao Epiktetove Beleke, a na veliku alost Frontovu,
ostavi prouavanje Retorike da se sasvim posveti stoikoj
filosofiji (Mare. Ad. se ips. I 7, 8; Fronto p. 150). Njegov
pooim Antonin Pije bio je u R i m pozvao stoiara Apolonija, ija je predavanja mladi carevi sluao kao svaki stu
dent. Pored ovoga on je sluao Seksta iz Heroneje, Plutarhova neaka, Klaudija Maksima, K i n u Katula i druge. Sve
su to bili stoiari kojih je uenje najbolje odgovaralo r i m
skom karakteru, te e potonji car-filosof i iveti prema
filosofijskjm i etikim naelima Stoike kole. Njegovi uzori
bili su P. Klodije Trasen Pet, Helvidije Prisko, Katon,
Brut i Dion, muenici istog uenja vrlini, a Epiktetovi
Razgovori stalan saputnik.
K a d mu je pooim umro. god. 161-e, stupi on na presto,
i tako se ispunio Platonov san vladaru koji je u isti mah
9
1 0
17
1 1
18
II E P I K T E T O V O UENJE
Celo njegovo izlaganje ima vie obeleje praktikovaspitnih parenesa negoli strogo naunih i samostalnih f i
losof ijskih prouavanja. On nije suv propovednik morala, ni
salonski zabavlja, n i dosadan katedarski filosof, koji pred
svojim sluaocima od filosofije pravi misosofiju, nego filo
sof ljudskoga ivota, koji ljude hoe da probudi iz moral
nog dremea, da i h pottakne, popravi i preokrene, da ih
povede putem koji vodi pravoj i zdravoj moralnosti, slo
bodnoj od svake pritvornosti i l i monake askese, jednom
rei blaenstvu, koje se moe osnivati samo na unutranjoj
slobodi ovekovoj.
Svrha ivota na koju oveka upuuje njegova priroda,
i koju Epiktet ui, jeste s l o b o d a . Pranagon ivog bia
nije tenja za nasladom, a ni za samoodranjem i samorazvitkom, nego tenja da ivi onako kako ono hoe, jer to
odgovara njegovoj prirodi. Sloboda je glavni princip i
vota i jedini osnovni ton koji se provlai kroz sva preda
vanja Epiktetova. Njen smisao i vrednost on ovako pri
kazuje: Slobodan je onaj ko ivi onako kako on hoe, ko
se ne moe ni na to primorati, ni sputati, i nad kojim se
2
2*
19
od nas n i d a i m a m o n i da nemamo, n i ko
l i k o n i k a k o n e m a m o . I telo nam je tue, i njegovi
deloVi su tui, i naa imovina je tua. Ako, dakle, jednu
od ovih stvari uzme kao svoju, platie kaznu koju zaslu
uje onaj ko se laa tuih stvari. To je put koji vodi slobodi,
to jedino osloboenje od ropstva, tako da jednom iz sve
due moemo rei:
Povedite me, Dive, i ti, Sudbino,
na poloaj za koji ime odrediste.
(IV 1, 128131)'
21
22
23
PRIRUNIK EPIKTETOV
S T A J E U N A O J V L A S t I A S T A NIJE
POSLU
29
NAPREDUJE
D O G A A J I S U O N A K V I K A K O IH PRIMI N A S A MISAO
32
3 Prirunik Epiktetov
33
RAZMILJANJE U S L O V I M A I P O S L E D I C A M A
34
3*
35
O D L A Z A K PROROCISTU
37
ODRAVANJE MERE
Da pokau svoju izdrljivost na hladnoi neki stoiki licemeri esto su usred zime grlili hladan kamen ili kip od medi.
42
N A J V A N I J I D E O FILOSOFIJE
45
SADRAJ
Str.
MILO N. B U R I : Uvod _ _ _
_
_
5
5
5
6
6
9
10
12
12
14
15
19
A R I J A N : PRIRUNIK E P I K T E T O V
Sta je u naoj vlasti a ta nije
Zuemje i zaziranje
Razmiljanje pire pristupa poslu
Ako eli da napreduje
Vladanje u ivotu i dobno oAgravainije uloge
Dogaaji siu onakvi kako ih primi naa misao
Uenje mudrosti
'
Razmiljanje listovima i posledicama
dunostima
Odlazak proroitu
Upravljanje prema obrascu
ulnom uivanju!
Odravanje mere
Filosoisko ponaanje
Najvaniji deo Filosofije
27
28
28
30
31
32
32
35
3
37
38
40
41
42
44
47
HOLBAH
<
Hffl<#*J5JVO RAZGOLIENO
W
H
KARL MARKS
Cf JE;VREJSKj3JI/HOTANJU
<
MONADOLOGIJA
VOLTER
FILOZOF KOJI NE ZNA
MIKROMEGAS
F I L O Z O F S K A
<
B I B - L I O T E K A