BiH Prirucnik Za Upravljanje Energijom U Radovima Kantonima I Opcinama

Prirunik za upravljanje energijom
u gradovima, kantonima i
opinama
Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 1
Impressum:
Urednica:
Raduka Cupa
Struni savjetnik:
Zoran Bogunovi
Dizajner i grafiki urednik:
Predrag Rapai Rappa
Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama
Autori/urednici:
Dr. Zoran Morvaj
Goran ai
Luka Lugari
Struna suradnica na adaptaciji sadraja:
Denita Bei
Izdava:
UNDP BiH
Izdano u novembru 2011.g. u BiH

Napomena:
Originalno izdanje objavljeno je u 2008.g. u okviru projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u izdanju UNDP Hrvatska, pod naslovom: Prirunik za gospodarenje energijom u gradovima.
ISBN: 978-953-7429-07-2
2 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama
Sadraj
1. Va vodi kroz gospodarenje energijom ............................................................................................................................. 6
1.1. to je energija, energijska efikasnost, gospodarenje energijom? .............................................................................. 7
1.1.1. Osnovno o energiji i efikasnosti potronje...................................................................................................... ............. 7
1.1.2. Podjela energije ...................................................................................................................................................................... 9
1.2. Energija u Bosni i Hercegovini.................................................................................................................................................. 9
1.3. Energija u kantonima, gradovima i opinama ................................................................................................................10
1.4. Zato gospodariti energijom? .............................................................................................................................................. 13
1.4.1. Zatita okolia i sigurnost snabdijevanja energijom................................................................................................13
1.4.2. Pravni okvir u Bosni i Hercegovini...................................................................................................................................14
1.4.3. Pravni okvir u Evropskoj uniji ...........................................................................................................................................16
1.4.4. Primjeri iz svijeta....................................................................................................................................................................16
1.4.5. Primjer iz Hrvatske ...............................................................................................................................................................17
1.5. Smanjenje emisije staklenikih gasova ............................................................................................................................ 18
1.6. Prije nego krenemo....................................................................................................................................................................20
2. Koncept sustavatskog gospodarenja energijom (SGE) ................................................................................................21
2.1. Opi kontekst gospodarenja energijom ............................................................................................................................22
2.2. Sustavatsko gospodarenje energijom u zgradama .......................................................................................................24
2.2.2 Pokazatelji potronje (PP) ..................................................................................................................................................26
2.2.3 Kljuni elementi SGE ...........................................................................................................................................................27
2.2.4 Od gospodarenja energijom do odrivog upravljanja kantonima, gradovima i opinama .....................33
3. Koraci do sustavatskog gospodarenja energijom ......................................................................................................... 35
3.1. Javno objavljivanje energetske politike i ciljeva SGE-a ................................................................................................36
3.2. Imenovanje odgovornih osoba ........................................................................................................................................... 39
3.2.1 EE tim ........................................................................................................................................................................................41
3.2.2 Podrka ustanova .................................................................................................................................................................41
3.3. Akcijski plan gospodarenja energijom ..............................................................................................................................43
3.3.1 Izrada akcijskog plana gospodarenja energijom ..................................................................................................... 43
3.3.2 Rasporeivanje resursa.......................................................................................................................................................44
3.4. Sprovoenje energetskih pregleda .................................................................................................................................. .45
3.5. Izrada registra zgrada............................................................................................................................................................... 45
3.6. Uspostava informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE)........................................................................48
3.7. Poveanje efikasnosti potronje energije ....................................................................................................................... .49
3.7.1 Realizacija projekata ............................................................................................................................................................49
3.8. Promoviranje energijske efikasnosti ...................................................................................................................................50
3.8.1 Uspostava sustava informisanja zaposlenika ............................................................................................................ 51
3.8.2 EE Info-centri za graane....................................................................................................................................................51
3.9. Poticanje projekata poveanja energijske efikasnosti................................................................................................. 51
3.10. Promovisanje pozitivnih primjera i daljnja motivacija ........................................................................................... 52
PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGIJSKE EFIKASNOSTI..............................................................................................................54

Gospodarenje energijom ...............................................................................................................................................................54
Gospodarenje vodom.......................................................................................................................................................................54
Uredska oprema i ostali ureaji ...................................................................................................................................................55
Rasvjeta .................................................................................................................................................................................................56
Grijanje, ventilacija i klimatizacija .............................................................................................................................................. 58
Zamjena goriva...................................................................................................................................................................................58
Koncept Inteligentne niskoenergetske kue.........................................................................................................................58
Rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade ...................................................................................................................................59
PRILOG 2: PRIMJERI GOSPODARENJA ENERGIJOM................................................................................................................60
Lokalna i regionalna uprava kao potroa, prualac usluga i dobar primjer .............................................................. 60
Lokalna i regionalna uprava kao planer, voditelj razvoja i regulator ..............................................................................63
Lokalna i regionalna uprava kao savjetnik i motivator.........................................................................................................65
Lokalna i regionalna uprava kao proizvoa i snabdijeva................................................................................................67
PRILOG 3: DEFINIRANJE POKAZATELJA POTRONJE (PP) ...................................................................................................69
Primjeri pokazatelja potronje .....................................................................................................................................................69
PRILOG 4: SPECIFIKACIJA INFORMACIJSKOG Sustava ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM (ISGE) ...........................71
Integracijsko djelovanje ISGE-a ....................................................................................................................................................72
S im se ISGE povezuje i ime upravlja?.....................................................................................................................................72
Pregled i analiza postojeih operativnih podataka ..............................................................................................................73
Podrka donoenju odluka ............................................................................................................................................................75
Izvjetavanje o efikasnosti iskoritavanja energije................................................................................................................75
Identifikacija i planiranje primjene projekata poboljanja energijske efikasnosti.....................................................75
Podrka izradi prorauna za trokove energije ...................................................................................................................... 76
LITERATURA......................................................................................................................................................................................... 76
1. Va vodi kroz gospodarenje energijom

Cilj je ovoga vodia potaknuti na i pomoi pri uvoenju gospodarenja energijom (GE) u vaem kantonu,
gradu ili opini.
Brza pitanja i odgovori o sadraju koji dolazi:
Kako poeti?
Proces uvoenja sustavatskog praenja i poveanja energijske efikasnosti objanjen je u 10 jednostavnih
koraka. Vodi poinjemo upoznajui vas s osnovnim pojmovima, a ve u drugom poglavlju prikazujemo 10 kljunih
koraka za provoenje. Uklonili smo tehnike detalje iz osnovog teksta i prikazujemo ih u prilozima.
Koja je veza izmeu lokalne energetske politike i zatite okolia?
Energiju troe kako kantoni, gradovi i opine u svojim objektima, tako i graani u domovima. Lokalnom
energetskom politikom direktno moemo uticati na efikasnost potronje energije. Time smanjujemo i uticaje na
okoli na primjer, energijski efikasna kotlovnica trebat e manje goriva za jednako zagrijavanje prostora. Manja
potronja goriva znai manju emisiju gasova odnosno manji uticaj na okoli. Ovakvih primjera je mnogo i opisani
su u prilozima 1 i 2.
Postoji li ira dimenzija od lokalne?
Vizija razvoja Evropske unije predvia itav niz programa za poboljanje energijske efikasnosti i zatite
okolia u lokalnim i regionalnim upravama, za sve drave-lanice. Diljem EU ve su uspostavljeni brojni programi
gospodarenja energijom na svim nivoima uprave.
Zato se i Vaa uprava ne bi pridruila?
Cilj je ovoga vodia upoznati vas kako troimo energiju i kako se poboljava efikasnost potronje energije. Vodi
daje osnove za pokretanje procesa poboljavanja efikasnosti potronje energije u zgradama u vlasnitvu kantona,
gradova i opina. Ovaj vodi je alat koji e vam pomoi da pratite i mjerite kako se energija troi. Vodi je usredotoen
na poveanje efikasnosti potronje energije. Zatita okolia, kao i sistem efikasnog upravljanja kantonom, gradom
ili opinom koji se moe nadograditi primjenom slinih principa prikazani su periferno, ali dovoljno opirno da se
poveanje energijske efikasnosti trajno povee s ostalim aspektima upravljanja kantonima, gradovima i opinama.
Gospodarenje energijom je samo dio ireg konteksta gospodarenja prirodnim resursima. Ono to vam predlaemo
da uinite nije nita novo moda ste pojedine dijelove ve realizirali ili isplanirali u svom kantonu, gradu ili opini
no, pruit emo vam brz i jednostavan nain napredovanja do nivoa naprednih gradova EU koji ve uivaju sve
koristi koje sustavatsko gospodarenje energijom donosi.
Slika 1 prikazuje put kojim emo proi do krajnjeg cilja uspostavljanja sustavatskog gospodarenja energijom (SGE) u vaem kantonu, gradu ili
opini
Slika 1 - Konceptualni prikaz vodia
1.1. to je energija, energijska efikasnost, gospodarenje energijom?

Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja trokovima upotrebe energije, te nadzor efikasnosti
potronje energije unutar neke cjeline (zgrade, tvornice, bolnice, djejeg vrtia, kulturnih ili sportskih objekata, itd.)
s ciljem smanjenja trokova potronje uz isti stepen komfora korisnika iste cjeline.
Energijska efikasnost znai initi isti rad s manje energije.
Cilj sustavatskog gospodarenja energijom (SGE) je kontinuirano poboljavanje energijske efikasnosti.
1.1.1. Osnovno o energiji i efikasnosti potronje

Energija je osnova tehniki visokorazvijenog svijeta. Iz definicije energije kao sposobnosti obavljanja rada, jasno
je koliko je ona vana za ovjeanstvo. Raspolaganje energijom koju ne proizvodi vlastitim tijelom mnogostruko
poveava radne sposobnosti ovjeka. Opseg dananjeg iskoritavanja energije
i znaaja energije zorno ilustrira injenica da je u posljednjih tridesetak godina iskoriteno vie energije nego
Tokom cijelog historijskog razdoblja prije toga. tavie, potronja energije nikako ne stagnira, ve biljei stalan
porast, a ovakav e se trend nastaviti i u budunosti.
Proizvoditi, prenositi i iskoritavati energiju imperativ je dananjeg drutva. Od pluga do raunara, od konjske
zaprege do satelita, od otvorenog plamena do mikrovalnih pei bilo nam je potrebno manje od 100 godina. U
takvom svijetu, na putu korjenitih i izuzetno brzih promjena, energetska ravnotea predstavlja razmak izmeu
napretka i siromatva, daljnjeg razvoja i nazadovanja.
Energija se ne moe stvoriti ili unititi, ve samo pretvoriti iz jednoga u drugi oblik. Izrazi kao to su proizvodnja,
dobivanje, gubici, potronja, pohranjivanje ili tednja energije u fizikom smislu nisu posve tani, iako
su u svakodnevnom govoru razumljivi. Obzirom na karakter ovog vodia, tehnike definicije emo izostaviti i
koncentrirati se na ono to nam je bitno za gospodarenje energijom a to je efikasnost potronje energije.
Potronja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebno iz fosilnih goriva, ima znaajan
negativan uinak na okoli. Danas su klimatske promjene jedan od najprepoznatljivijih globalnih problema, iji uzrok
lei u prekomjernoj emisiji staklenikih gasova, posebno ugljinog dioksida. Svaki put kada se vozimo u trgovinu,
ukljuimo mainu za ve, raunar, tednjak ili uinimo bilo to drugo za to je potrebna energija proizvedena iz
fosilnih goriva, stvaramo staklenike gasove koji doprinose klimatskim promjenama te oneiuju zrak.
Vrijeme je da krenemo u akciju protiv klimatskih promjena. Efikasnom upotrebom energije i mudrim potroakim
izborom, bez gubitka komfora moete smanjiti emisije staklenikih gasova samo na linom primjeru za oko 20% ili
Slika 2. Proizvodnja ima velike no neizbjene gubitke, prijenos i distribucija elektrine energije pak relativno male, no stalne gubitke.
1
2
Energy Information Administration, u prijevodu Ured za informacije o energiji

Godinje izvjee Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, 2008.
jednu tonu godinje. Radi ilustracije, jedna tona staklenikih gasova moe se predoiti kao zapremina dvospratnice
povrine oko 150 m2.
Uzmimo primjer rasvjete pomou obine sijalice. Njezina energijska efikasnost je oko 5 do 10% (jer se 90-95%
potroi na toplotu). tedne su sijalice, meutim, 3 do 4 puta efikasnije u pretvaranju energije i oko 20-25% elektrine
energije pretvaraju u svjetlost. K tome je snaga tedne sijalice do 5 puta manja od obine, uz isti svjetlosni uinak.
Slika 2 Gubici elektrine energije na putu do potronje i poreenju dviju vrsta sijalica. Napravimo poreenje
gubitaka na putu od elektrane do sijalice koja osvjetljava na ured, kako prikazuje. Stoga je vano pri potronji
dovedenu energiju iskoristiti na najefikasniji mogui nain. Tako smanjujemo potrebu za spaljivanjem sve vee
koliine goriva na poetku procesa proizvodnje elektrine energije, uvajui okoli, uz istovremenu utedu novca
za potroenu elektrinu energiju.
Nadalje, kako bismo jasnije ilustrirali uinak proizvodnje elektrine energije na okoli, razmotrimo nekoliko injenica:
BiH je 2010. godine ukupno potroila 12.266 GWh elektrine energije (Izvjetaj o radu DERK-a u 2010. god).
Istu koliinu energije potroilo bi oko 11,5 miliona klasinih sijalica od 100 W koje bi svijetlile cijelu godinu,

bez prestanka.
1 GWh elektrine energije proizvedene iz uglja proizvede oko 1000 tona CO2 (u BiH je prosjena efikasnost
termoelektrana oko 30%)
Radi se o izuzetno velikim brojkama obzirom da Bosna i Hercegovina ima svega 3,3 milijuna stanovnika. Povea
li svako od nas efikasnost potronje za tek nekoliko procenata, smanjenje staklenikih gasova moe biti ogromno.
Kantoni, gradovi i opine mogu i moraju biti vodei primjer na ovom putu. Sve to je potrebno je pametno
gospodariti energijom!
Slika 3 - Primarni i sekundarni oblici energije i transformacije energije
1.1.2. Podjela energije

Energiju dijelimo prema vrstama i izvorima djelovanja. U energetici je za ovaj vodi prikladna ona podjela vrsta
energije prema stepenu transformacije iz oblika koje ne moemo neposredno koristiti. Podjela je sljedea:

sekundarna energija je energija dobivena transformacijom energije iz primarne energije (na primjer, to je
elektrina energija dobivena iz ugljena u termoelektrani, na pragu, tj. ulazu te elektrane). Dio primarne energije
se izgubi zbog neefikasnosti transformacije.
neposredna (konana) energija je energija koja dolazi do
krajnjeg korisnika, dakle do naeg doma. Dio sekundarne energije se izgubi zbog gubitaka u prijenosu i
distribuciji energije.
korisna energija je energija za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika, na primjer toplota elektrinog grijaa
ploe na tednjaku. Dio konane energije se opet gubi zbog neefikasnosti transformacije koritenih ureaja.
Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobivaju izravno iz prirode i koji jo nisu proli
nijedan proces transformacije, a mogu biti:
fosilni (npr. kameni i mrki ugalj, sirova nafta, prirodni gas i sl.)
nuklearni (npr. uran, torij, itd.)
obnovljivi (suneva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova energija biomase, geotermalna energija,
itd).
primarna energija je energija sadrana u nosiocu energije
energentu (nafta, gas, ugalj, drvo)
Primarna energija prolazi niz transformacija prije nego postane korisna. Efikasnost transformacije
energije tehniki je pojam koji pokazuje koliki se udio primarne ili sekundarne energije moe pretvoriti u korisnu,
odnosno koliki su gubici u cijelom procesu transformacije. Sekundarnu energiju ili sekundarne izvore energije
dobivamo procesom transformacije, pri kojem se energija primarnog izvora pretvara u nama iskoristiv oblik.
Osnovnu podjelu i meuzavisnosti prikazuje slika 3.
1.2. Energija u BiH

Struktura neposredne potronje energije u BiH prikazana je na slici 4 . U BiH se podaci o potronji energije ne
prikupljaju sustavatski od strane zvanine dravne (ili entitetske) institucije i nisu objedinjeni na jednom mjestu,
tako da ovi udjeli predstavljaju procjene, a ne tane vrijednosti. Meutim, sigurno je da sektor zgradarstva, koji
Slika 4- Udjeli sektora u neposrednoj potronji energije u 2005. godini

1 Agencija za statistiku BiH (podaci sa 30.6.2010.)
ukljuuje domainstva i objekte u kojima se pruaju javne

i komercijalne usluge, troi vie od 50% ukupne energije.
U razvijenim zemljama ta potronja iznosi oko 40%, ali
zbog manje potronje industrije, koja se jo nije oporavila
od razaranja i drutveno-ekonomskih promjena izazvanih
ratom 1992-1995 , udio zgradarstva u BiH je vei.
Posebno snane barijere provoenju programa poveanja
energijske efikasnosti postoje upravo u sektoru javnih
usluga naslijeeni stav da su trokovi za energetiku stalni
i nepromjenjivi, nedostatak motivacije zaposlenika za
poveanje efikasnosti potronje energije, nemogunost
alociranja budetskih sredstava u projekte energijske
efikasnosti, nepostojanje strukture gospodarenja
energijom, itd. Jednom provedene, promjene u nainu
razmiljanja lako propagiraju i u ostale sektore potronje.
Zato e upravo pokretanje akcija i projekata energijske
efikasnosti u sektoru javnih usluga izazvati najjai pozitivan
uinak i motivirati aktere unutar drugih sektora na
poduzimanje konkretnih koraka za poveanje efikasnosti
potronje energije. Efikasnija potronja energije u javnim
objektima, kao direktnu posljedicu ima otvaranje novih
mogunosti za ulaganja kroz smanjena budetska
izdvajanja za trokove upravljanja u takvim objekatima.
Uteena sredstva se potom mogu raspodijeliti u neka
druga, prioritetna podruja od sveopeg drutvenog
interesa. Nadalje, uspjenim provoenjem programa
energijske efikasnosti u vlastitim objektima odnosno
u objektima javnog sektora, kantoni, gradovi i opine
alju poruku da se energijska efikasnost ne predlae
samo nekome drugome, ve se i provodi u vlastitoj
kui. Na ovaj e se nain potaknuti efikasnije koritenje
energije u, po potronji energije najbre rastuem
sektoru, domainstvima, ali i u drugim podsektorima
ope potronje, posebno poljoprivredi, u kojoj energijska
efikasnost kao mjera poboljanja konkurentnosti
poljoprivredne proizvodnje jo uvijek uope nije
prepoznata. Aktivnim ueem kantona, gradova i
opina u provoenju programa energijske efikasnosti
u vlastitim objektima i pokretanje programa poveanja
energijske efikasnosti u svim sektorima potronje pod
upravom kantona, gradova i opina, svakako e djelovati
kao pozitivan primjer kako poslovnim subjektima tako i
pojedincima da i sami ponu efikasnije koristiti energiju.
Programi energijske efikasnosti u objektima gradskih i
lokalnih vlasti uobiajena su praksa u zemljama s vrlo
razvijenim programima energijske efikasnosti (Velika
Britanija, Kanada, SAD i dr.), a predloeni su i kao poticajne
mjere u svim stratekim dokumentima Evropske komisije.
1.3. Energija u kantonima,

gradovima i opinama
Potronju energije u kantonima, gradovima i
opinama moemo naelno podijeliti prema
sektorima:

stanovanje (graanstvo)

industrija

komercijalne usluge

javne usluge i

promet.
Lokalna uprava direktno je odgovorna za potronju
energije u sektoru javnih usluga, dakle za potronju
energije u zgradama i preduzeima u javnom
vlasnitvu. Najee su to veliki potroai
energije, poput vodosnabdijevanja i odvodnje,
ostalih komunalnih preduzea, javne rasvjete i
gradskog prijevoza. Ukupni trokovi za energiju
i vodu predstavljaju znaajnu stavku u gradskim
proraunima, a broje se u desecima milijuna
KM. Sustavatskim gospodarenjem energijom i
provoenjem projekata poboljanja energijske
efikasnosti mogue je ostvarit novane utede
od 30% i vie godinje. Kantonima, gradovima i
opinama se tako poetna investicija u projekte
energijske efikasnosti brzo isplati, a godinja
se uteda od nekoliko milijuna KM moe dalje
investirati.
U tabeli 1 nalazi se popis svih gradova i opina
u F BiH po kantonima s pripadajuim brojem
stanovnika prema popisu stanovnitva iz 2010.
godine. U tabeli 2 nalazi se popis svih gradova i
opina u RS-u s pripadajuim brojem stanovnika
prema popisu stanovnitva iz 2004. godine
2 Studija energetskog sektora BiH - SEE (Energetski institut Hrvoje Poar, 2008.)
Tabela 1 - Popis svih gradova/opina u F BiH s pripadajuim brojem stanovnika
Zapadnohercegovaki kanton
82.095
Tuzlanski kanton
496.830
Grude
15.672
Banovii
25.700
Ljubuki
24.051
eli
14.105
Posuje
16.174
Doboj Istok
10.167
iroki Brijeg
26.198
Graanica
51.705
227.473
Gradaac
46.142
Kalesija
35.165
Kladanj
15.243
Lukavac
51.153
Sapna
12.971
Srebrenik
41.195
Hercegovako-neretvanski kanton
apljina
15.945
itluk
23.590
Jablanica
11.886
Konjic
29.095
Mostar
111.198
Neum
4.682
Prozor Rama
16.371
Ravno
1.346
Stolac
13.360
Posavski kanton
Tuzla
ivinice
41.187
Domaljevac-amac
4.472
Odak
16.035
Oraje
20.680
Srednjebosanski kanton
Teoak
256.339
Bugojno
37.481
Busovaa
16.114
Dobretii
652
Donji Vakuf
14.195
Fojnica
12.359
Gornji Vakuf-Uskopolje
19.500
Jajce
24.455
Kiseljak
20.799
Kreevo
5.717
Novi Travnik
24.840
Travnik
55.217
Vitez
25.010
7.413
131.444
54.427
Tabela 2-Popis svih gradova i opina u RS-u s pripadajuim brojem stanovnika
Banja Luka
224.647
Berkovii
2.799
Bijeljina
109.211
Osmanci
4.807
Otra Luka
3.319
Palea
26.959
Bilea
12.282
Pelagievo
Bratunac
23.006
Petrovac
Brod
20.424
Petrovo
12.044
ajnie
5.311
Prijedor
98.570
elinac
17.536
Prnjavor
49.821
Derventa
42.747
Ribnik
Doboj
80.464
Rogatica
Donji abar
10.834
Rudo
Foa
25.489
Sokolac
17.449
Gacko
10.300
Srbac
24.739
Gradika
61.440
6.435
189
9.008
14.850
9.801
Srebrenica
21.879
Han Pijesak
4.902
amac
23.399
Istona Ilida
16.754
ekovii
10.167
Istoni Drvar
62
ipovo
10.585
794
Istoni Mostar
Tesli
49.021
Istoni Stari Grad
3.185
Trebinje
31.299
Istono Novo Sarajevo
9.129
Trnovo
2.594
Jezero
1.316
Ugljevik
17.005
Kalinovik
4.871
Viegrad
19.419
Kneevo
12.278
Vlasenica
20.437
Kostajnica
7.874
Kotor Varo
20.025
Kozarska Dubica
34.916
Krupa na Uni
1.949
Kupres
483
Laktai
40.311
Lopare
16.983
Ljubinje
4.258
Milii
10.214
Modria
28.581
Mrkonji Grad
20.004
Nevesinje
18.955
Novi Grad
31.144
Novo Gorade
Vukosalvlje
3.095
5.454
1.4. Zato gospodariti energijom?

3Energija u svim oblicima elektrina energija,
nafta, ugalj, gas (prirodni i ukapljeni naftni) i
voda koriste se svugdje! Koriste je ljudi i ureaji
kojima ljudi upravljaju. Stoga, gospodarenje
energijom obuhvata sve sudionike unutar
kantona, grada ili opine.
Pri tome se uspostavljanjem SGE-a ne stvara
zasebna cjelina u hijerarhiji vaeg kantona, grada
ili opine i samo informatiki sistem kojim pratimo
i reguliemo potronju SGE podrazumijeva
podjelu odgovornosti te organizacijsku strukturu
integrisanu u postojeu hijerarhiju kantonalne,
gradske i opinske uprave, i to na svim nivoima
jer za potronju energije odgovorni su svi!
Energijska efikasnost prepoznata je u EU kao
najisplativiji nain smanjenja negativnih utjecaja
energetskog sektora na okolinu, kojim se direktno
utie na ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola.
U skladu sa potpisanim Ugovorom o formiranju
Energetske zajednice, bosanskohercegovako
e se zakonodavstvo morati u vrlo kratkom roku
uskladiti s evropskim stoga je SGE itekako
stvarnost i u vaem kantonu, gradu i
opini.
Jesmo li spremni za takve promjene? Znamo li
uope da dolaze, i da ih je nemogue izbjei?
1.4.1. Zatita okolia i sigurnost snabdijevanja
energijom
Obaveza implementacije Ugovora o formiranju
Energetske zajednice ini uvoenje sustava
gospodarenja energijom u kantonima, gradovima i opinama obavezom, koji e se definisati u
stratekim dokumentima.
Zapitajmo se i to za nas znai injenica da ve
danas, kao drava, uvozimo ukupne koliine
gasa i nafte koju troimo.
Budite spremni na stvarnost.
Poveanje cijena energenata i smanjenje negativnih

uticaja na okoli su danas sve vanija pitanja.
Pribliavanje lanstvu EU, gdje se SGE u gradovima ve
provodi, tehnoloki napredak i rast ivotnog standarda
ine gospodarenje energijom ne samo mogunou,
ve nunou.
Trokovi za energiju predstavljaju sve vei teret
proraunima, pa je stoga nuno uspostaviti nadzor
nad potronjom. Opinska, gradska, kantonalna i
dravna uprava mogu uticati na sve aspekte politike
potronje energije kroz:
Proizvodnju, distribuciju i efikasniju potronju

energije, to ukljuuje:
razvoj mjerenja i regulisanja potronje energije u
svim javnim zgradama
o poticaj koritenja obnovljivih izvora i kogeneracije

(istovremene proizvodnje elektrine energije i toplote
u istom postrojenju) u zgradama i na zemljitima u
vlasnitvu kantona, gradova i opina
o razvoj standarda pogona, izgradnje i obnove
energetskih postrojenja
o koritenje najboljih dostupnih energetskih mjera
pri preureenju javnih zgrada
o koritenje standarda niskoenergetske i pasivne
gradnje u novim zgradama
o koritenje prikladnih financijskih alata za
financiranje mjera energijske efikasnosti u kantonima,
gradovima i opinama, poput ugovaranja obzirom na
energijsku efikasnost isporuene usluge ili proizvoda.
Podizanje svijesti graana i preduzea o energijskoj
efikasnosti, to ukljuuje:
o savjetovanje o potronji energije, primjenama
kriterija energijske efikasnosti u graevinskim
dozvolama, upravljanje otpadom i transportom
o informisanje i edukacija za planere, arhitekte i
druge profesionalce
3Naravno da voda nije energija no da bi voda dola do potroaa, mora biti ispumpana iz vodocrpilita, tretirana i prepumpana do potroaa, za to
se opet koristi energija. Na kraju mjeseca dobivate raun za potroenu vodu ali zapravo to je kompenzacija za uslugu dovoenja vode do vas, i stoga
moemo rei da plaate energiju.
4Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01 i br. 177/04
o financijske poticaje, na primjer pokretanjem

programa subvencija za utede energije, kogeneraciju
i obnovljive izvore energije, itd.
o osvjeivanje kroz publikacije, vijesti u lokalnim
novinama, organizaciju posebnih dogaaja
o koritenje atraktivnih inicijativa na nivou EU (npr.
Evropska sedmica mobilnosti) za podizanje svijesti o
problemima potronje energije u transportu u vaoj
zajednici
o javno objavljivanje uspjenih lokalnih projekata u
medijima i drugim glasilima kako bi iz njih mogli uiti i
drugi.
svjetske probleme poput globalnog zagrijavanja

i rezultirajuih klimatskih promjena. Stoga je
jasno da se energetski sistemi moraju razvijati na
nain koji e omoguiti sigurno snabdijevanje
energijom buduih generacija, a istovremeno
minimalno negativno uticati na okoli.
Upravo je poboljanje efikasnosti potronje
energije prepoznato kao kljuan i ekonomski
najefikasniji mehanizam za postizanje navedenih
ciljeva. Osim toga, poboljanje efikasnosti
potronje energije smanjuje trokove upravljanja
te tako doprinosi i konkurentnosti nacionalne
ekonomije. Dakle, efikasno koritenje
energije znai troiti manje energije za istu
koliinu proizvoda ili usluge.
Poticanje kroz javne radove i javnu nabavku, to

ukljuuje:
o izvoenje radova na projektima koji slijede
naela energijske efikasnosti u partnerstvu s lokalnim
grupama i organizacijama (graani, udruenja stanara,
preduzea, poljoprivrednici, umari, itd.)
o saradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim
i regionalnim upravama koje sustavatski gospodare
energijom, u BiH i evropskim zemljama
o uvoenje zahtjeva za energijskom efikasnou u
konkursima javne nabavke.
Energijska efikasnost svakako je jedan od naina
brige za okoli. Izravne posljedice nebrige za okoli
ukljuuju ekstremne vremenske uslove, poplave,
erozija tla, naruavanje graevina, flore i faune.
Mnogo toga je potrebno poduzeti kako bi se ovi
uinci uklonili, a primjeri iz zemalja diljem svijeta
pokazuju da sustavatsko gospodarenje energijom daje
izvrsne rezultate. Energetski sektor u BiH, Evropskoj
uniji ali i diljem svijeta suoava se s izazovom odrivog
razvoja. Naime, nepobitna je injenica da je pristup
energiji po prihvatljivim cijenama kljuan preduslov
ekonomskog i socijalnog razvoja svakog drutva. No,
proizvodnja energije i njezina upotreba znaajno
utiu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i
regionalnog karaktera (smog, kisele kie i sl.), ali i
1.4.2. Pravni okvir u Bosni i Hercegovini

U vrijeme objavljivanja ovog prirunika,
strogo uzevi, pravni i institucionalni okvir za
energijsku efikasnost (EE) u BiH ne postoji, ni
na nivou drave, ni na nivou entiteta. Postoje
strategije koje obrauju ovu tematiku i daju
smjernice za razvoj sektora EE, ali te smjernice
nisu pretoene u zakone, pa shodno tome
nisu ni ovlatene ili formirane institucije koje
bi ih sprovodile. Strategije relevantne za
sektor EE su:
1. Studija energetskog sektora BiH - SEE
(Energetski institut Hrvoje Poar, 2008.)
2. Strateki plan i program razvoja
energetskog sektora FBiH - SPP (Ministarstvo
energije, rudarstva i industrije FBiH, 2008.)
3. Strategija razvoja sektora energetike RS
SRSE (Ministarstvo industrije, energetike i
rudarstva RS, 2010.)
SEE bi mogla posluiti kao osnova za izradu
strategije razvoja energetike na dravnom
nivou, meutim entitetska ministarstva
su odluila da izrade sopstvene strategije
3Naravno da voda nije energija no da bi voda dola do potroaa, mora biti ispumpana iz vodocrpilita, tretirana i prepumpana do potroaa, za to se opet
koristi energija. Na kraju mjeseca dobivate raun za potroenu vodu ali zapravo to je kompenzacija za uslugu dovoenja vode do vas, i stoga moemo rei da
plaate energiju.
4Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01 i br. 177/04
razvoja sektora energetike, koje bi eventulano

mogle biti objedinjene u dravnu strategiju,
ako se postigne dogovor izmeu entiteta.
SEE se sastoji od 14 Modula (poglavlja) a 12.
Modul se bavi energijskom efikasnou i u
njemu su identificirane potrebne mjere za
poveanje energijske efikasnosti u sektorima
zgradarstva, transporta i industrije.
U SPP-u, koji je usvojen od strane Parlamenta
FBIH 2009. godine, se uopeno govori o
energijskoj efikasnosti, ali u ovom dokumentu
nisu definirani ciljevi niti akcioni planovi
vezano za EE.
SRSE jo nije predata Narodnoj skuptini RS
na usvajanje. Javne rasprave su odrane,
meutim konana verzija koja obuhvata
zakljuke javnih rasprava jo nije zavrena.
U FBiH postoje pravilnici koji bi se mogli
smatrati kao dio pravnog okvira za ispunjenje
direktiva EU, kao to je Pravilnik o tehnikim
zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i
racionalnu upotrebu energije (Slubene
novine FBiH br. 49/09) koje je usvojilo
Ministarstvo prostornog ureenja FBiH koje
je nadleno za zatitu okolia i energijsku
efikasnost u sektoru zgradarstva u FBiH.
Isto Ministarstvo je donijelo vie pravilnika
ukljuujui i Pravilnik o energetskom
certificiranju objekata. Ovaj Pravilnik
propisuje da e sve zgrade koje se grade,
prodaju ili iznajmljuju morati biti certificirane
i takvi energetski certifikati s podacima o
godinjoj potronji za grijanje zgrade bit e
izloeni ili dati na uvid svim zainteresiranim
strankama. Meutim, svi pravilnici koji i
jesu u skladu sa EU direktivama, moraju
biti dio organizovane i usklaene strukture
dravnih i entitetskih zakona da bi se moglo
rei da postoji odgovarajui pravni okvir za
energijsku efikasnost.
U RS stvaranje pravnog i institucionalnog
okvira za energijsku efikasnost u skladu
sa direktivama EU ide sporije. U RS jo nisu
doneseni pravilnici koje je u FBiH donijelo
Ministarstvo prostornog ureenja FBiH, ali je
u pripremi Zakon o energijskoj efikasnosti RS.

Institucionalnim okvirom za energijsku efikasnost
u BiH se mogu smatrati ministarstva koja se bave
energetikom i prostornim ureenjem. Entitetska
ministarstva su Ministarstvo energije, rudarstva i
industrije FBiH, Ministarstvo prostornog ureenja
FBiH, Ministarstvo za prostorno ureenje,
graevinarstvo i ekologiju RS i Ministarstvo
industrije, energetike i rudarstva RS. Na dravnom
nivou ne postoji ministarstvo sa nadlenostima iz
oblasti prostornog ureenja, dok se energetikom,
sa ogranienim ovlatenjima, bavi Ministarstvo
vanjskih trgovine i ekonomskih odnosa kroz Sektor
za prirodne resurse, energetiku i zatitu okoline/
ivotne sredine.
Bosna i Hercegovina se kao potpisnica Ugovora o
formiranju Energetske zajednice obavezala da izradi
akcione planove, usvoji zakone i podzakonske akte
u skladu sa evropskim direktivama koje se tiu EE i
oformi instititucije koje e ih sprovoditi. Sainjena
je Mapa puta pomou koje bi BiH do navedenih
rokova trebala uskladiti svoje zakonodavstvo sa
sljedeim direktivama:
1. Directive 2006/32/EC on energy end use
efficiency and energy services (Direktiva o
energijskoj efikasnosti i energetskim uslugama)
rok je 31. decembar 2011. godine
2. Directive
2010/31/EU
on
the
energy
performance of buildings (Direktiva o energijskim
svojstvima zgrada) rok je 30. septembar 2012.
godine
3. Directive 2010/30/EU on labeling of energyrelated products (Direktiva o oznaavanju
proizvoda koji troe energiju) rok je 31. decembar
2011. godine
Ako BiH ispuni na vrijeme obaveze koje je preuzela
potpisivanjem Ugovora o formiranju Energetske
zajednice jugoistone Evrope, moe se zakljuiti da
e do 30. septembra 2012. godine u BiH postojati
odgovarajui pravni i institucionalni okvir za
energijsku efikasnost.
1.4.3. Pravni okvir u Evropskoj uniji

Sve evropske drave imaju obavezu u vezi sa
direktivama EU-e, tj. da u svoje strateke i zakonodavne
okvire energetskog razvoja i zatite okolia ugrade
planove za poboljanje efikasnosti potronje energije.
Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja je potpisala
Ugovor o formiranju Energetske zajednice u procesu je
usklaivanja svog zakonodavnog okvira sa direktivama
Evropske unije te preuzimanja i ispunjavanja obaveze
koje te direktive nalau.
Evropska unija se u nizu dokumenata strateki
opredijelila za poboljanje energijske efikasnosti, a
posebno su znaajni sljedei strateki dokumenti:
Zelena knjiga o energijskoj efikasnosti od 22.
juna 2005., Zelena knjiga o energetici od 8. mar ta
2006. te akcijski plan energijske efikasnosti od 19.
oktobra 2006.
Podruje energijske efikasnosti u Evropskoj uniji
ureuje se preteno trima direktivama:
Direktiva 2006/32/EC Evropskog parlamenta i
Vijea od 5. aprila 2006. o energijskoj efikasnosti i
energetskim uslugama16
Direktiva 2004/8/EC Evropskog parlamenta i Vijea
od 11. februara 2004. o unaprjeenju kogeneracije na
temelju potronje korisne energije na unutranjem
tritu energije17
Direktiva 2002/91/EC Evropskog parlamenta i

Vijea od 16. decembra
2002. o energetskim karakteristikama u zgradama18.
Uz ove, znaajne direktive, koje pokrivaju energijsku
efikasnost pojedinih ureaja (kuanskih ureaja) su
direktive 2005/32/EC, 2000/55/EC, 96/57/ EC, 92/42/
EEC, 92/75/EEC, 94/2/EC, 2003/66/EC , 95/12/EC ,
95/13/EC,
96/60/EC 2002/40/EC, 97/17/EC, 2002/31/EC i 98/11/
EC19, ija puna imena ovdje neemo navoditi, jer ve i
njihova brojnost ilustruje dobru definiranost zahtjeva
za energijskom efikasnosnou ureaja.
U
sklopu
eurointegracijskih
procesa
Bosna
Hercegovina cjelokupni koncept reforme

energetskog sektora kroz pravni i institucionalni
okvir prilagoava zahtjevima EU-e prema
potpisanom Ugovoru o formiranju Energetske
zajednice. Za podruje energijske efikasnosti
posebno je znaajna Direktiva o energijskoj
efikasnosti i energetskim uslugama (2006/32/
EC), koja obavezuje na postavljanje kvantitativnih
ciljeva za poboljanja energijske efikasnosti u
razdoblju od 2008. do 2016. te ispunjavanje istih.
1.4.4. Primjeri iz svijeta

Svjetska iskustva pokazuju da je kljuan faktor
za uspjenost provoenja programa energijske
efikasnosti upravo osmiljavanje aktivnosti za
obrazovanje, informisanje i podizanje svijesti
ljudi o vanosti efikasnog koritenja energije i
povezanosti s ciljevima zatite okolia.
Nadalje, svi uspjeni programi energijske
efikasnosti podrazumijevaju i aktivnosti tipa
lead-by-example (voditi primjerom). Kako
bismo potvrdili ovu injenicu, navodimo nekoliko
programa iz zemalja s vodeim programima
energijske efikasnosti u svijetu:
U.S. Department of Energy, Energy
Efficiency and Renewable Energy: Federal
Energy Management Program (FEMP) ameriki
program efikasnog koritenja energije i vode uz
upotreba obnovljivih izvora energije u objektima
dravne uprave (http://www1.eere.energy.gov/
femp)
Government of Canada: Federal House
in Order (FHIO) sveobuhvat- na kanadska
inicijativa za suzbijanje klimatskih promjena kroz
projekte energijske efikasnosti i zamjene goriva
u vladinim objektima (http:// www.fhio-ifppe.
gc.ca)
Natural Resources Canada, Office of Energy
Efficiency: Federal Building Initiative (FBI)
efikasno koritenje energije, vode i upotreba
obnovljivih izvora energije u objektima dravne
uprave Kanade (http://oee.nrcan. gc.ca/
communities-government/buildings/federal/
federal-buildings-initiative.cfm)
UK Government: Better Public Buildings
Initiative britanski program poboljanja
kvalitete
javnih
objekata
(http://www.
betterpublicbuilding. org.uk)
Ovakve e aktivnosti takoer potaknuti trine

promjene i usmjeriti trite roba i usluga ka sve
efikasnijim tehnologijama i rjeenjima.
1.4.5.
Primjer iz Hrvatske
European
Commission: GreenBuilding
Programme evropski program poboljanja
energijske efikasnosti u nestambenim objektima
(http:// www.eu-greenbuilding.org)
Kao uspjean primjer gospodarenja energijom u

Hrvatskoj moe posluiti grad Sisak (Okvir 1).
Vie evropskih poticajnih programa i

udruenja (http://ec.europa.eu/ energy/ )
Grad Sisak
Okvir 1 gospodarenje energijom - Sisak

Broj stanovnika (grad u irem smislu)
52.233
Povrina: 422.75 km
o Display Campaign
Broj samostalnih naselja: 35

Broj stanovnika (grad u uem smislu):
37.491
o Sustainable Energy Europe Campaign o

Energie Cites
Trokovi energije u gradu Sisku:
o Sustainable Cities and Towns Campaign o

MedCities
(potronja energije u sistemu snabdijevanja vodom nije

uraunata)
o Local Government for Sustainability (ICLEI)
2. javna rasvjeta 916.448 KM Ostvarene novane

utede u prvoj godini rada EE ureda: Rekonstrukcija
sustava grijanja i zamjena goriva na dvije kole
78.553 KM
o Council of European Municipalities and

Regions (CEMR)
1. javne zgrade 1,572.000 KM
Promjena zakupa snage i tarifa u 2 zgrade 36.660 kn
o Climate Alliance
Energijski efikasni javni objekti vrlo su znaajni:
doprinose zatiti okolia, pruaju zdrave radne
uslove za zaposlenike, potiu produktivnost i
tede novac poreznih obveznika.
Takoer, ovakvi projekti izuzetno su dobra
prilika
za
javno-privatno partnerstvo,
posebno prilikom velikih rekonstrukcija gradskih
objekata. Takvim aranmanima na ekonomski
isplativ nain se postiu sve ve navedene
prednosti poboljane energijske efikasnosti.
U Sisku je u sklopu projekta Poticanje energijske

efikasnosti u Hrvatskoj kojeg provode Program
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP)
pokrenut pilot projekt Uvoenje sustavatskog
gospodarenja energijom u grad Sisak.
Pripreme pilot projekta zapoele su poetkom 2006.
godine, a sprovoenje u aprilu 2006. godine. Koncept
sprovoenja projekta sastojao se od sljedeih glavnih
komponenti:
17Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market
and amending Directive 92/42/EEC
18Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings
19Sve direktive mogu se pronai na: http://ec.europa.eu/energy/demand/legislation/domestic_en.htm
20Narodne novine br. 38/02
1. priprema za projekt
2. uspostava sustavatskog gospodarenja energijom
(SGE) u gradu
3. javna objava politike energijske efikasnosti
4. provoenje ocjena energijske efikasnosti svih
zgrada i preduzea u vlasnitvu grada, ime su
obuhvaene:
kole (21 zgrada); vrtii (7 zgrada); sportski objekti (3
zgrade): gradski bazen klizalite gradski stadion
objekti u kulturi i socijanoj zatiti (7 zgrada): biblioteke i
galerija (4 zgrade) pozorita (2 zgrade) djeji dom
smanjenje potronje energije za 30%

za obje kole, to odgovara smanjenju od 350
MWh/godini;
financijska uteda od 78.500 KM i to ne
samo zbog smanjene potronje energije, ve
i zbog zamjene skupog loivog ulja jeftinijim
i ekoloki prihvatljivijim prirodnim gasom te
spajanjem na sredinji toplotni sistem;
smanjenje emisije staklenikih
gasova za 90 tona CO2 / godini
javna rasvjeta; sistem snabdijevanja vodom i odvodnje

5. razvoj i instalacija Informacijskog sustava za
gospodarenje
6. provoenje
mjera
poboljanja
energijske
efikasnosti samostalno ili putem ESCO modela
7.
otvaranje EE info centra za graane u kojem se
mogu dobiti besplatni savjeti i
8. organiziranje radionica za graane na kojima se
obrauju teme efikasne upotrebe energije i openito
informira graane o energijskoj efikasnosti.
Pilot projekat u Sisku uspjeno je pokrenut u februaru
2007. godine, kada je slubeno zapoeto sustavatsko
gospodarenje energijom u gradu. Unutar komunalnog
odjela u gradskoj upravi osnovan je Ured za
gospodarenje energijom (EE ured) te je imenovan
Energetski tim (EE tim) sa 2 lana, koji su preuzeli
obavezu i zadae gospodarenja energijom u svim
objektima u vlasnitvu grada. Do kraja 2007. godine EE
tim je u potpunosti preuzeo gospodarenje energijom
u gradu. Zapoeto je i provoenje nekoliko projekata
poboljanja energijske efikasnosti (EE projekat).
1.5. Smanjenje emisije staklenikih

gasova
Sustavatsko gospodarenje energijom (SGE)
direktno je povezano uz zatitu okolia. Naime,
korisne oblike energije (poput elektrine ili
toplotne energije) najveim dijelom dobivamo
spaljivanjem fosilnih goriva (ugalj, nafta i gas).
Prema tome, smanjenjem potronje elektrine ili
toplotne energije smanjujemo izgaranje fosilnih
goriva, a time i emisiju tetnih gasova u okoli.
Ugljini dioksid (CO2 ), koji nastaje izgaranjem
fosilnih goriva, je gas s najveim utjecajem na
globalno zagrijavanje. Stoga se utjecaj smanjenja
potronje energenta na globalno zagrijavanje
rauna primarno kroz ostvareno smanjenje
emisije CO2 . U tabeli 1 dani su emisijski faktori
CO2 za pojedine energente.
Rezultate EE projekata prikazat emo na primjeru

dviju osnovnih kola, u kojima su zamijenjene stare
i dotrajale kotlovnice na loivo ulje. U osnovnoj koli
Braa Ribar ugraena je nova kotlovnica na gas te
su zamijenjene sve cijevi i radijatori, a u osnovnoj koli
Viktorovac ugraena je nova toplotna podstanica i
spojena na sredinji toplotni sistem. Oba projekta
provedena su tako da se investicija otplauje iz
ostvarenih uteda.
Pozitivni uinci provedenih projekata su viestruki:
Tabela 2 Emisijski faktori CO2 za pojedine energente
Emisijski faktor za
prirodni gas
200,95
gCO2 /kWh
Emisijski faktor za
lako loivo ulje
264
gCO2 /kWh
Emisijski faktor za
loivo ulje
276
gCO 2/kWh
Emisijski faktor za
elektrinu energiju
276,75
gCO2 /kWh
Emisijski faktor za
togasarstvo
269,39
gCO2 /kWh
Primjenom gore navedenih emisijskih faktora

proizlazi da emisija 1 tCO2 nastaje potronjom:
530 m3 zemnog gasa
370 l ekstra lakog loivog ulja
3600 kWh elektrine energije
Isto tako, ukoliko zamijenimo samo jednu

klasinu sijalicu snage 100 W koju koristimo
6 sati na dan tednom sijalicom snage 23 W, u
godini dana moemo utedjeti oko 50 kg CO2 .
Danas smo i sami svjedoci klimatskih promjena,
a raste svijest i o injenici
da svojim postupcima i navikama i sami
uestvujemo u zagaivanju okolia. SGE nam
prua mogunost da poveavanjem efikasnosti
potronje energije na nivou cijelog grada
znatno doprinesemo zatiti okolia i ublaavanju
klimatskih promjena.
Primjer postignutih smanjenja emisije CO2 za
jednu kolu prikazan je u okviru 2.
Okvir 2 - Primjer izrauna smanjenja emisije CO2 za

kolu
Podaci o koli:
Godina izgradnje:
Broj osoba u koli:
Broj sati rada:
1960. Povrina: 2780 m

680
3900 sati/godini
Sistem grijanja prije rekonstrukcije:

Tip kotla: 2 x toplovodni kotao TAM Maribor, tip ZE250
Godina proizvodnje:
1976
Snaga: 2 x 290 kW Energent: loivo ulje
Godinja potronja loivog ulja:
50.000,00 litara
Godinja potronja toplotne energije:
500.000,00 kWh
Sistem grijanja nakon rekonstrukcije:
Toplotna podstanica
Snaga: 380 kW
Energent: Centralni toplotni sistem
Godinja potronja toplotne energije:
304.900,00 kWh
Izraun emisije CO2
ECO2 = Godinja potronja toplotne energije x
Emisijski faktor
Prije rekonstrukcije (loivo ulje):
ECO2 = 500.000,00 x 276 = 138 tona CO2 /godini
Nakon rekonstrukcije (centralni toplotni sistem)
ECO2 = 304.900,00 x 269,39 = 82 tone CO2 /godini
Ostvareno smanjenje:
56 tona CO2 /godini
1.6. Prije nego krenemo...

Uenje je poput plovidbe uzvodno: ne napredovati
znai ii unatrag.
--- kineska
Promjena je zakon ivota i samo oni koji gledaju u
prolost ili sadanjost, e sigurno promaiti budunost.
--- John F. Kennedy
Suoeni s izborom promjene naina razmiljanja ili
dokazivanja da promjena nije potrebna, gotovo svi
odmah ponu dokazivati.
opinom, koji e nam posluiti da postavimo

SGE u perspektivu veih planova.
Zadovoljni graani ine uspjenu zajednicu.
Pozitivno miljenje o kantonalnoj, gradskoj ili
opinskoj upravi stvara pak pozitivnu povratnu
vezu u svim procesima, od ekonomskih do
politikih. Stoga su zadovoljni graani cilj svake
javne uprave. Investicije u projekte poveanja
energijske efikasnosti koji se pokreu kroz SGE
vrlo su jednostavan i efikasan nain postizanja
ovog cilja.
--- John Kenneth Galbraith
injenica je da je u mnogim gradovima i zemljama

znanje o poboljanju energijske efikasnosti i takva
praksa u lokalnoj, gradskoj i regionalnoj upravi
svakodnevica ve niz godina. Dakle, ono to emo
pokazati primijenjeno je, testirano i dokazano
dosad mnogo puta. Ono to ete vi postii je nova
korist za graane u vaem kantonu, gradu ili opini
oni e tako postati dio grupe povlatenih graana
koji mogu rei da se njihovi izabrani predstavnici
brinu o budunosti i razvoju uz primjenu naela
odrivog razvoja.
Bilo da je vae radno mjesto u kantonu, gradu ili
opini, vi ste dio ili pak voa grupe ljudi koja ini tim.
Stoga ste vi kritini za uspjeh vaeg kantona, grada
ili opine. Postojea iskustava pokazuju da je uspjeh
izgledan strah od preuzimanja odgovornosti je
potpuno nepotreban! Put do uspjeha uvijek traje, no u
sluaju sustavatskog gospodarenja energijom taj se
put sigurno moe zavriti uspjeno.
Za sistem gospodarenja energijom u ovom vodiu
nadalje emo koristiti kraticu SGE. Obzirom na
okruenje, kako bi naglasili da SGE nije nova
struktura unutar uprave ve nadogradnja postojee,
mi emo rei da uvodimo sustavatsko gospodarenje
energijom kojega ine ljudi, procedure i oprema
sa zajednikim ciljem poveanja efikasnosti potronje
energije. Slino tome, spomenut emo i sistem
integriranog
upravljanja kantonom, gradom ili
2. Koncept sustavatskog gospodarenja energijom (SGE)

Osnovni cilj SGE-a je razviti i uspostaviti model
kontinuiranog i sustavatskog gospodarenja
energijom (energetskog menadmenta) u
objektima i u vlasnitvu kantona, gradova ili
opina.
Trokovi energije (prirodni gas, ekstra lako loivo
ulje, ogrjevno drvo, elektrina energija, toplotna
energija u obliku vrele vode ili pare) i vode u
objektima koji su u vlasnitvu i pod upravom
kantona, grada ili opine predstavljaju znaajnu
stavku u proraunu. SGE optimizuje i smanjuje
potronju energije, tj. poboljava energijsku
efikasnost, a time izravno ostvaruje utede i
smanjuje tetni uticaj na okoli.
Moe se rei da je SGE specifian skup znanja
i vjetina koji se temelji na organizacijskoj
strukturi koja povezuje sljedee kljune
elemente:

ljude s dodijeljenim odgovornostima
procedure praenja efikasnosti:

o pokazatelje potronje (u daljnjem tekstu
PP)

o definirane ciljeve za poboljanje
kontinuirano mjerenje i poboljavanje

efikasnosti.
Temeljni koncept SGE-a sa svojim kljunim
elementima prikazan je na slici 7.
Energija je troak stoga, gospodarenje energijom

znai upravljanje trokovima. Poboljanje energijske
efikasnosti, dakle, znai poveanje kvalitete usluge
graanima! Stoga se moramo zainteresirati i
aktivno ukljuiti u program uspostavljanja sustava
gospodarenja energijom SGE.
Kantonalna, gradska i opinska uprava, ba kao i veina
preduzea, ima sljedee trokove upravljanja:

rad (ljudski resursi)

uredski materijal i oprema
energija
odravanje
usklaenost s propisima zatite okolia.
Na alost, ustalilo se miljenje da je energija stalan troak

kojim se ne moe upravljati, to je naravno potpuno
pogreno. Razlog takvome miljenju lei u relativno
stabilnim (i jo uvijek niskim) cijenama energije
te injenici da energija u mnogim preduzeima,
posebno iz uslunog sektora, predstavlja samo mali
dio u ukupnim trokovima upravljanja. Upravljanje
potronjom energije uz smanjenje21
trokova
energije, za posljedicu ima i smanjenje trokova
odravanja te poboljanja zatite okolia.
Naime, sustavatsko gospodarenje energijom svakako
podrazumijeva neprestano poboljavanje radnih
procedura, ime se smanjuje i potreba za preventivnim,
a posebno korektivnim odravanjem, a samim tim se
smanjuju i trokovi odravanja. Nadalje, potronja
energije usko je vezana uz oneienje okolia. Naime,
izgaranjem fosilnih goriva (nafte, gasa, ugljena) u
atmosferu se emitiraju brojni zagaivai, a posebno
CO2 , krivac za globalni problem klimatskih promjena.
Stoga, svako neracionalno koritenje energije u stvari
znai zagaenje okolia.
Danas je briga za okoli imperativ svake lokalne
zajednice i neizostavan dio drutveno odgovornog
ponaanja. Pokazuje se da je u razvijenim zemljama
kupcima jedan od prioriteta pri odabiru dobavljaa
Slika 7 - Osnovni koncept SGE-a
21
Trokovi se ponekad i ne mogu smanjiti. Na primjer, ukoliko broj pacijenata
u bolnicama stalno raste, rast e i potronja energije. No specifina potronja
energije po broju pacijenata svakako se moe smanjiti boljim prilagoavanjem
npr. ciljanih temperatura, vremenskim rasporedom, itd. Dakle, i uz porast
potronje energije, efikasnost njezine potronje moe se poveati, pa e taj
porast biti sporiji i dugorono odriv u odnosu na stanje bez SGE-a.
roba i usluga upravo njegov odnos prema okoliu.

Osim stvaranja zelenog imida, racionalnom
potronjom energije smanjit e se i (budui) trokovi za
neusklaenost s propisima zatite okolia, tzv. okoline
naknade. Prema tome, energijom se moe upravljati
i gospodariti jednako efikasno kao i bilo kojim drugim
trokovima! Upravo je to bit sustava gospodarenja
energijom (SGE).
2.1. Opi kontekst gospodarenja energijom
Gospodarenje energijom treba posmatrati na vie nivoa.
ak se i na globalnom nivou pridaje velika vanost
SGE-u, kroz razne meunarodne sporazume i ciljeve
poput smanjenja emisija staklenikih gasova (Kyotski
protokol). U Evropskoj uniji zemlje-lanice odrednice
direktiva o energijskog efikasnosti provode kroz

svoje nacionalne regulatorne okvire. Inicijative
za sustavatsko gospodarenje energijom sve su
prisutnije i na regionalnom i lokalnom nivou,
gdje se razvija financijska podrka ovakvim
programima, provode promotivne aktivnosti
i informativne kampanje o gospodarenju
energijom, kako bi se pozitivnim primjerom
motiviralo graane da i sami neto uine. Opi
konteks i nain motivacije na raznim nivoima
uprave prikazuje slika 8.
Projekt SGE-a u kantonima, gradovima i
opinama obuhvaa sve zgrade u vlasnitvu
Slika 8 - Opi kontekst gospodarenja energijom
lokalne uprave. U skladu s nalazima energetskih

pregleda, u pojedinim zgradama se pokreu
i provode zahvati poboljanja energijske
efikasnosti. Krajnji cilj je svesti potronju
energije u zgradama na najmanji mogui nivo,
kontinuirano poboljavajui efikasnost upotrebe
energije, no uz osiguravanje optimalnih radnih
i boravinih uslova u tim zgradama. Ovaj proces,
koji treba sprovesti za svaku zgradu u vlasnitvu
kantona, grada ili opine, ilustrovan je slikom 9.
Slika 9 SGE i proces poveanja efikasnosti potronje energije u kantonalnim, gradskim i opinskim zgradama
2.2. Sustavatsko gospodarenje energijom u

zgradama
Krenimo od injenice da se za svaku zgradu u
vlasnitvu kantona, grada ili opine na kraju mjeseca
plaaju rauni za utroenu energiju. Poetni korak jest
razumijevanje strukture potronje energije, kao to
prikazuje slika 10.
promjenu prepoznati i popraviti sistem tako da

odmah funkcionira efikasno, ve moemo tek
reagovati na kraju obraunskog razdoblja.
Zbog toga, a da bismo povezali potroenu
energiju, ne samo sa zgradom nego i s tanim
mjestom potronje, definiramo tzv. energetske
trokovne centre (ETC). Primjeri ETC-a su:

kuhinja u koli
kuhinja u vrtiu
rasvjeta muzeja
sanitarni vorovi u sportskim dvoranama u
vlasnitvu grada
gradski autobusi u javnom prijevozu.
Iskustveno pravilo je da manje zgrade

predstavljaju jedan ETC, dok se vei sistemi
poput npr. bolnica obino dijele na nekoliko
ETC-a, od kojih je svaki cjelina koja se promatra
za sebe.
Slika 10 - Uobiajene kategorije potronje u javnim objektima
Potronju elektrine energije ine svi elektrini

ureaji u zgradi ili izvan nje (npr. javna rasvjeta).
Rauni za grijanje pojavljuju se posebno u zgradama
prikljuenima na gradske toplane ili openito koje se
griju kroz toplovodnu mreu. Prirodni gas se troi u
vlastitim kotlovnicama ili za proizvodnju toplote, za
kuhanje i zagrijavanje tople potrone vode. Voda se
troi za pie i sanitarne potrebe u svim zgradama.
Znate li koje su sve zgrade pod vaom upravom? Imate
li te informacije u nekom sredinjem registru podataka?
Bez ozbira na odgovor na ova pitanja, jednom kada
utvrdimo trokove za energiju i vodu, moramo utvrditi
gdje se potronja dogaa tako dolazimo do sustava
koji prikazuje slika 11.
Definiui zgrade kao take u kojima se troi energija,
svakoj zgradi pridodajemo iznos dan na raunima kao
troak energije. No, jo ne znamo kako su ti trokovi
nastali. Dakle, ukoliko se unutar mjeseca dogodi
veliko odstupanje potronje, u odnosu na prosjenu
potronju proteklih godina, nemamo mogunost
2.2.1. Odreivanje energetskih trokovnih

centara
Uvoenje SGE-a poinje uspostavljanjem
organizacijske strukture te decentralizacijom
odgovornosti na pojedine dijelove uprave (u
ovisnosti o djelatnosti, tipovima energije i
sl.). Pojedini centri odgovornosti nazivaju se
energetski trokovni centri (ETC). U svakom
ETC-u se:

imenuju odgovorne osobe

definiraju pokazatelji potronje (PP)
odreuju ciljevi za poboljanje efikasnosti
potronje energije te
prati potronja energije (po aktivnostima,
jedinici prostora, broju ljudi ili proizvoda).
Prilikom odreivanja ETC-a potrebno je u obzir

uzeti sljedee kriterije:
potronju energije u ETC-u mora biti
mogue izravno mjeriti
u svakom ETC-u mora biti mogue
odrediti aktivnosti vezane uz potronju
energije (u gradu e to esto biti samo korisni
volumen prostorije koja se hladi ili grije,

broj zaposlenika u tom prostoru, ali u nekim
kantonalnim/gradskim/opinskim objektima
e to biti i koliina proizvoda, na primjer asfalta
proizvedenog u asfaltnoj bazi firme koja
upravlja gradskim cestama i sl.)
trokovi potrebne mjerne opreme ne bi
trebali biti vei od 15 do 25% godinjih trokova
za energiju u ETC-u gdje se postavljaju mjerenja
- naime, iskustvo pokazuje da bolje praenje
potronje energije koje osigurava mjerni
sistem, moe donijeti utede energije od 5 do
15%, pa se na ovaj nain osigurava ekonomska
isplativost instaliranja dodatne mjerne opreme
odgovornost za praenje potronje

energije u ETC-u najbolje je dodijeliti osobi
koja radi u tom ETC- u, na primjer voditelju
odravanja ili domaru
za svaki ETC moraju se definirati pokazatelji

potronje energije
za svaki ETC potrebno je postaviti ciljeve za
poboljanje efikasnosti potronje energije.

Energetske trokovne centre potrebno je definirati kako
na strani potronje energije (npr. grijani prostor), tako i
na strani snabdijevanja energijom (npr. kotlovnica). Na
primjer, na strani potronje energije zanima nas koliko
efikasno se energija koristi za obavljanje odreene
aktivnosti, dok nas na strani snabdijevanja energijom
zanima koliko efikasno koristimo ulazne energente
za proizvodnju korisnog oblika energije (na primjer,
koliko efikasno koristimo prirodni gas u kotlovnici za
dobivanje toplotne energije).
Na slici 12 ilustriran je koncept ETC-a.
Slika 12 takoer istie da je u svakom ETC-u izuzetno
vano imenovati osobu odgovornu za energetiku
koja e prikupljati podatke, izraunavati PP te ih
usporeivati s postavljenim ciljevima, a o napretku
izvjetavati nadreene strukture.
Slika 11 - Povezivanje potronje s potroaima
Slika 12 - Koncept energetskih trokovnih centara (ETC)

Odreivanje ETC-a u svakoj zgradi u vlasnitvu

k antona, grada ili opine, zahtjeva detaljniju analizu
koja svakako mora biti sljedei korak u nastavku
aktivnosti na podruju energijske efikasnosti i
potpunog uspostavljanja SGE-a!
Odredivi ETC-e, uvoenje SGE-a zasad izgleda kako
prikazuje Slika 13. Kako bi od ETC-a, koji u ovoj fazi
postoje kao samostalni otoci u kojima se dogaa
odreeni troak za energiju, ostvarili korist u smislu
poboljanja energijske efikasnosti, jednom definirani
ETC-i moraju se umreiti kroz sistem gospodarenja
energijom (SGE).
2.2.2. Pokazatelji potronje (PP)
Redovno mjerenje potronje energije u ETC-ima i
povezivanje potronje energije s aktivnosti za koju se
ta energija troi, osnova je gospodarenja energijom.
potronju energije i
veliine koje utiu na potronju energije.
Kako se odreuju pokazatelji potronje i koji

se uobiajeno koriste, detaljno je prikazano u
prilogu 3, dok ovdje i nadalje prikazujemo samo
ideju.
Dakle, u zgrade smo uveli ETC-e i za svaki smo
razvili pokazatelje potronje. Prema tome, u
procesu uspostave SGE-a stigli smo do stanja
prikazanog na slici 14.
Jednom postavljeni PP-ovi slue i za postavljanje
ciljeva poboljanja efikasnosti tako moemo,
naprimjer u koli, odrediti poveanje energijske
efikasnosti grijanja za 15%. Ovakav cilj bismo
ostvarili zahvatima u kotlovnici, zamjenom
prozora i poboljanjem izolacije (nakon to
odredimo financijsku isplativost pojedinih
Slika 13 - SGE u fazi uvoenja ETC-a
Ova se veza izraava preko pokazatelja potronje

(PP), a esto se koristi i izraz energijska intenzivnost
ili jedinina (specifina) potronja. Naime, pokazatelj
efikasnosti potronje energije jest omjer potroene
energije i korisnog izlaza (usluge, proizvoda) kroz
neko vremensko razdoblje. Dakle, za odreivanje PP-a
potrebno je mjeriti:
mjera).
Nakon odreenih PP-ova i postavljenih ciljeva
za poboljanje efikasnosti, te nakon to smo
postavili mjerne instrumente za praenje
potronje i uspostavili procedure oitanja
instrumenta, proces praenja i ocjene efikasnosti
potronje energije u pojedinom ETC-u, provodit

e se kroz sljedee aktivnosti:
redovno oitanje mjernih instrumenata
(provodi za to zaduena osoba)
o ako je sistem automatski, onda se instrumenti
i baza podataka samo periodino obnavljaju
energije u zgradama pod naom upravom.

Izuzetno je poeljno da prikupljanje podataka bude
automatizovano. Podaci se obino pohranjuju u bazu
podataka. Runo prikupljanje podataka takoer
je mogue, no danas se povlai pred modernim
tehnologijama koje omoguuju jasnije, a istovremeno
Slika 14 Koncept SGE-a nakon definiranja PP-a za svaki ETC
provjera tonosti oitanih podataka (obino

provodi voditelj ETC-a)
izraun PP-a i usporeivanje s definiranim
ciljem (obino provodi
voditelj ETC-a)
kada se uoe odstupanja od uobiajenog

trenda potronje,
Potrebno je sprovesti analizu uzroka i posljedica,
a potom
sprovesti korektivne mjere.
Definiranjem ETC-a i pokazatelja potronje

te ukljuivanjem zaposlenika i provoenjem
organizacijskih promjena tako da se stvori svijest
o SGE-u, posao nije gotov, ali je inicijalna faza
privedena kraju.
Mjerni instrumenti i senzori koje postavljamo u
fazi uvoenja ETC-a i definiranja PP-a pruaju
nam uvid u kretanja potronje svih oblika
energije i parametara koji na tu potronju utiu.
Dakle, generiramo podatke koje je potrebno
analizirati kako bismo mogli donijeti odluke
o nainima poveanja efikasnosti potronje
i kompleksnije analize podataka, praktino u

istom trenutku kada pristignu novi podaci. Runi
upis podataka takoer ostavlja otvorenim pitanje
nesigurnosti i mogunosti pogreke pri prikupljanju
i upisivanju podataka u informacijski sistem za
gospodarenje energijom (ISGE), koji je okosnica
sustavatskog gospodarenja energijom.
Sustavatsko
gospodarenje
energijom
je
kontinuiran proces SGE nije projekat koji ima
svoj ivotni vijek, ve on postaje dio rutinskih
procesa u kantonu, gradu ili opini.
Zasad moemo utvrditi da smo u razvoju SGE-a doli
do nivoa prikazanog na slici 15.
2.2.3.
Kljuni elementi SGE-a
SGE je samo jedan element upravljanja efikasnou

ukupnog procesa kojim se bavi vaa upravna jedinica,
no vrlo vaan u ostvarivanju svih ostalih naime,
nijedna druga aktivnost ne moe se obavljati bez

utroka odreenih energijskih resursa. Dobar sistem
gospodarenja energijom bi trebao smanjiti
trokove za energiju (poveanjem efikasnosti
potronje) za najmanje 5%, a ovisno o situaciji i
preko 50%.
Za uvoenje i pravilno funkcioniranje SGE-a, potrebno
je izvriti niz aktivnosti, od kojih skreemo panju na:
razvoj i donoenje energetske politike i plana
provoenja
obrazovanje i akcije podizanja svjesnosti o

energiji, energijskoj efika snosti i gospodarenju
energijom

energetske preglede kako bi se razumjela

potronja i odredile mogunosti poboljanja
uspostavljanje informacijskog sustava za

gospodarenje energijom (ISGE)
razrada i provoenje utvrenih mjera za

poboljanje energijske efikasnosti.
Obrazovanje zaposlenika je od izuzetne

vanosti! Zaposlenici na operativnoj nivou
moraju razumjeti potronju energije,
potrebu za poveanjem njezine efikasnosti
i naine kako to ostvariti. Kroz radionice i
predavanja zaposlenicima treba poveati svijest
i ukazati im na injenicu da i oni sami svojim
ponaanjem utiu na potronju energije, a
time i na okoli. Posebno je nuno da osobe
zaduene za gospodarenje energijom (EE tim)
poznaju problematiku i da imaju odgovarajue
znanje s kojim mogu kvalitetno provoditi
energetska savjetovanja, kako svojim kolegama
tako i graanima. Primjer plana seminara za
zainteresirane zaposlenike budue energetske
savjetnike dan je u okviru 3.
Svrha seminara je osposobljavanje polaznika za
kvalitetno provoenje energetskog savjetovanja.
Polaznici seminara e biti zaposlenici lokalnih
uprava tehnikih profila, s predznanjem iz jednog
od navedenih podruja:
Ove take treba shvatiti kao integriranu cjelinu, kako je i

ilustrirano slikom 16.
Slika 15 - SGE i informacijski sistem (ISGE) za prikupljanje i obradu podataka
Slika 16 Integriranje cjelina u procesu gospodarenja energijom
mainstvo;
elektrotehnika;
graevina;
arhitektura.
Kako se radi o osobama s temeljnim tehnikim

predznanjem, seminar je koncipiran na nain
da prua uvid u sva tehnika znanja povezana
s upotrebom energije u zgradarstvu, na strunoj
nivou. Po zavretku seminara, polaznici e
pristupiti pismenoj provjeri steenih znanja.
Ispitanicima koji e zadovoljiti na ispitu, uruit e
se Energetska politika kantona, grada ili opine
koja mora imati zajedniki dogovorene ciljeve
i odraavati volju glavnih autoriteta u vaem
kantonu, gradu ili opini za uspostavljanje SGE-a.
Strategija mora definirati specifine planove za
postizanje poboljane efikasnosti.
Okvir 3 Primjer seminara za lanove EE tima
dan 1.
Uvodni dio
9:00 9:15
Uvodno o vanosti energijske efikasnosti
9:15 9:40
Projekcija filma Moj grad
9:40 10:20
Osnove o energijskoj efikasnosti
10:20 10:45
Potronja energije u zgradama
10:45 11:00
Pauza za kafu
Toplotna zatita zgrada I. dio

11:00 11:30
Postojee stanje stambenog fonda u BiH
11:30 13:00
Savjeti za adaptaciju postojeih zgrada
13:00 14:00
Pauza za ruak
14:00 15:30
Savjeti za gradnju novih porodinih
15:30 16:00
Materijali dostupni na tritu i cijene
kua
dan 3.
Ventilacija i hlaenje stambenog prostora
9:00 9:30
Ventilacija stambenog prostora
9:30 10:30
Hlaenje stambenog prostora
10:30 10:45
Pauza za kafu
Priprema potrone tople vode

10:45 12:15
Priprema potrone tople vode

udomainstvima
12:15 13:15
Pauza za ruak
Obnovljivi izvori energije u domainstvu

13:15 14:30
Energija sunca
14:30 14:45
Pauza za kafu
14:45 15:30
Biomasa
15:30 16:00
Kogeneracija u domainstvima,
mini vjetrogeneratori
16:00 16:15
Zavrna rije organizatora i

podjela certifikata
dan 5.
Energetski pregledi zgrada
9:00 10:00
Energetski pregledi zgrada
10:00 10:30
Rezultati energetskih pregleda
10:30 10:45
Pauza za kafu
Iskustva iz prakse
10:45 11:00
Besplatni info telefon pokrenut u sklopu UNDP Projekta poticanja energijske

efikasnosti u Hrvatskoj
11:00 11:15
Iskustva energetskih savjetnika pri obilasku porodinih kua
11:15 - 11:45
Iskustva USAID 3E
11:45 12:45
Pauza za ruak
Vjetine komunikacije
12:45 14:15
Vjetine komunikacije I
14:15 14:30
Pauza za kafu
14:30 16:00
Vjetine komunikacije II
16:00 16:15
Zavrna rije organizatora i podjela certifikata
Energetska politika kantona, grada ili opine

mora imati zajedniki dogovorene ciljeve i
odraavati volju glavnih autoriteta u vaem
kantonu, gradu ili opini za uspostavu
SGE-a. Strategija mora definisato specifine
planove za postizanje poboljane efikasnosti.
sprovesti i sami, a za profesionalan ili detaljan

energetski pregled potrebno je angaovati firmu,
odnosno struno osposobljene osobe. Primjer toka
energetskog pregleda dan je u okviru 4.
Energetski pregled je prvi korak pri procjeni

koliko energije troi pojedina zgrada te
gdje i kako poboljati efikasnost potronje
energije. Energetski pregled je jednostavan, brz
i smislen pregled zgrade koji ukljuuje izradu
bilansa potronje energije i daje cjelokupnu
sliku stanja i
energijske efikasnosti pregledane zgrade. Tokom
ocjene pregledavaju se i analiziraju graevinski
elementi zgrade (prozori, vrata, zidovi, krov
i sl.), provjerava se stanje i efikasnost sustava
za grijanje i hlaenje te analiziraju mogunosti
utede vode i elektrine energije.
Jednostavni energetski pregled zgrade moete
Okvir 4 - Prikaz toka energetskog pregleda

Problem:
Visoki trokovi za energiju, pojava vlage i propuha, nedostatak komfora i slino. Neki od uzroka su:
-
Dotrajalost vanjskih prozora i vrata, loa ili nikakva toplotna izolacija vanjskih zidova i krova.
Rezultat: propuh, pojava vlage, teko i skupo zagrijavanje/hlaenje zgrade.
Star i dotrajao kotao.

Rezultat: velika potronja goriva.
Stari i dotrajali aparati i loa rasvjeta.

Rezultat: visoki raun za potroenu elektrinu energiju,
Potraite pomo:
Visoki izdaci za energiju i nizak komfor upozorenje su da neto s vaom zgradom nije u redu,
i tada je vrijeme da potraite pomo. Jedna od mogunosti je poziv strunjaku (osobi ili
preduzeu) koji je obuen za provoenje energetskog pregleda (ocjene).
dolazak strunjaka i obilazak objekta:
Nakon poziva, strunjak ili tim strunjaka dolazi u vau zgradu i zapoinje s energetskom ocjenom
zgrade. Ocjena ukljuuje:
-
Analizu rauna za potroenu energiju (toplota, struja, voda) u posljednjih 3 do 5 godina.
Obilazak zgrade i pregled i biljeenje svih graevinskih elemenata (sastav i debljina zidova,
stanje vrata i prozora ). Ukoliko je mogue, poeljno je unaprijed pripremiti postojeu
graevinsku dokumentaciju zgrade.
- Pregled ureaja, opreme i sustava unutar objekta (grijanje/hlaenje objekta, rasvjeta,

vodosnabdijevanje, vei potroai energije, )
-
Razgovor s korisnikom i prikupljanje korisnih informacija.
analiza postojeeg stanja i prijedlozi poboljanja:

Nakon prikupljanja podataka i informacija, slijedi analiza i izrada izvjetaja s prijedlogom mjera
za poboljanje energijske efikasnosti. Svaka predloena mjera popraena je jednostavnom
financijskom analizom.
Neke od moguih mjera su:
-
Postavljanje toplotne izolacije na vanjske zidove i krov (strop)
Zamjena dotrajalih prozora i vrata novim i kvalitetnijim
Zamjena stare rasvjete novom tedljivom (CFL rasvjeta)
Zamjena starog sustava grijanja ili zamjena goriva (npr. loivog ulja gasom)
Uvoenje sustavatskog gospodarenja energijom
Primjena predloenih mjera utede energije:

Prihvaanjem i provoenjem nekih ili svih mjera poboljanja energijske efikasnosti poveavate
udobnost boravka u prostoru, istovremeno smanjujui koliinu novca koji troite za energiju.
Neke od mjera ne zahtijevaju nikakva dodatna ulaganja, npr. smanjivanje temperature
u prostorijama u kojima ne boravimo, ne otvaranje prozora istovremeno dok grijemo ili
hladimo sobu (osim na kratko vrijeme kako bi dopustili svjeem zraku da ue) i sl.
Za neke mjere potrebna su manja ulaganja (npr. zamjena klasinih sijalica tednima), a neke mjere
zahtijevaju znatna ulaganja (npr. postavljanje toplotne izolacije na vanjske zidove ili zamjena prozora
i vrata)
Rezultat:
Poboljanjem energijske efikasnosti smanjujemo potronju energije bez gubitka komfora i time
direktno tedimo novac, a indirektnos uvamo okoli, jer smanjujemo tetne utjecaje na okoli
uzrokovane proizvodnjom i potronjom energije.
Obnovom zgrade produavamo njen vijek trajanja, podiemo njenu vrijednost na tritu, a podiemo i
kvalitetu i komfor ivljenja.
2.2.4. Od gospodarenja energijom
do odrivog upravljanja kantonima,
gradovima i opinama
Sustavatsko gospodarenje energijom podupire
razvoj vjetina organizacije, nagrauje dobre
aktivnosti, izgrauje povezanost i ukljuenost
svih zaposlenih te stvara i zadrava znanje. Na
ovaj nain, SGE moe biti kraljenica sustava
integrisanog upravljanja kantonom, gradom i
opinom!
Sistem integrisanog upravljanja ujedinjuje
procedure
upravljanja
s
pokazateljima
uspjenosti, koji se mjere i kojima se upravlja
kontinuirano. Temelji se na sadanjim projektima
i procesima, financijskim i programskim
smjernicama i utvruje koliko su oni povezani sa
zacrtanom vizijom, misijom i precizno mjerivim
ciljevima. Strateko planiranje i upravljanje
kvalitetom usluga, analiza i mjerenje utjecaja na
okoli i naravno pokazatelji poslovanja uprave,
ine cjelokupan sistem koji mora poivati na
SGE-u. Kada sustavatskim gospodaranjem
postignemo maksimalnu iskoristivost energije,
moemo
krenuti
primjenjivati
mjerenje
efikasnosti i u podrujima koja nisu vezana
za energijsku potronju i tako gospodariti
i svim ostalim dijelovima kantonalne, gradske i

opinskeuprave.
Potpuno izgraeni sistem u skladu s aktuelnim
kretanjima u EU i svijetu, koji prati i potronju energije
i uticaj na okoli, upravlja kvalitetom i openito je
usklaen s naelima odrivog razvoja, ilustrira slika
17. Treba napomenuti da ovo naravno nije jedini nain
shvaanja integrisanog upravljanja i da se komponente
koje ga ine mogu ralaniti na vie naina nae
ishodite ostaje, tj. sustavatsko gospodarenje
energijom.
Slika 17 - SGE kao okosnica sustava integriranog upravljanja gradom ili upanijom
3. KORACI DO SustavaTSKOG GOSPODARENJA ENERGIJOM

Umjesto da ovu kratku tabelu prezentiramo na
kraju kao zakljuak, odluili smo vam pruiti
pregled aktivnosti koje je potrebno provesti za
uspjeno uvoenje SGE-a. Ponekad neke korake
nije mogue ili nije potrebno sprovesti ili se pak
izvode u nekoliko faza, no mi dajemo potpuni
pregled, kako bismo daljnje aktivnosti i nastavak
vodia mogli staviti u perspektivu cjelokupnog
procesa poboljanja energijske efikasnosti u
vaoj upravi.
1. javno deklarisanje energetske politike i
ciljeva SGE-a
Graanima se daje na znanje energetska politika
i strategija kojom e se postii jasno definirani
ciljevi. Ciljevi mogu biti na primjer smanjenje
emisija staklenikih gasova i lokalnog zagaenja,
poticanje ekonomije, smanjivanje trokova,
stvaranje novih radnih mjesta. Energetska
politika mora biti dio strategije odrivog razvoja
ili integrisane strategije zatite okolia lokalne
ili regionalne uprave. Nuno je da bude javno
objavljena i da ima jasne, brojkama odreene
ciljeve, kako bi je ozbiljno shvatili svi zaposlenici
i graani.
2.Imenovanje odgovornih osoba
Bilo da je to jedna osoba, energetski tim ili
agencija za gospodarenje energijom bitno je
da je odgovornost javno i potpuno preuzeta.
Osoba koja je odgovorna za uvoenje SGE-a
mora biti struna i dovoljno kompetentna
da predstavlja autoritet drugima, te dovoljno
komunikativna za motivaciju saradnika.
3. Alokacija resursa za izvoenje i izrada
plana gospodarenja
Za inicijalne projekte potrebno je uloiti
odreena novana sredstva te osigurati
dodatne resurse za provoenje. Iz ostvarenih
uteda se financiraju svi daljnji projekti. U ovoj
fazi uvoenje SGE se tretira kao inicijalni projekt.
4. Prikupljanje podataka; izrada registra
zgrada; definiranje planova i procedura
Da bismo energijom mogli gospodariti,
moramo znati gdje je troimo. Dobivene
podatke o potronji energije potrebno je
analizirati, definirati ciljeve i izvjetaje kojima
e se postizanje ciljeva pratiti, a proces provoenja

konstantno podravati i odravati motivaciju meu
zaposlenicima.
5.Provoenje energetskih pregleda
Energetskim pregledom utvruje se sadanje stanje,
identificiraju potencijali uteda te rangiraju opcije
prema brzini povrata investicije ili prioritetima grada.
6.Uspostava ISGE-a
ISGE slui za kontinuirano prikupljanje, arhiviranje i
analizu podataka o potronji energije. To je softverska
platforma koja integrie mjerne instrumente i
procedure prikupljanja podatka s analizama i znanjem
korisnika. Dakle ISGE je sredinji alat u uspostavi i
provoenju SGE-a.
7.Poveanje efikasnosti potronje energije
Ova aktivnost podrazumijeva provoenje projekata,
odnosno konkretnih mjera poveanja energijske
efikasnosti u zgradama u vlasnitvu kantona, grada
ili opine.
8. Promoviranje energijske efikasnosti u iroj
zajednici
Javnost mora biti upoznata s aktivnostima lokalih i
regionalnih vlasti, koje svoju brigu o odrivom razvoju
i boljoj budunosti mogu promovirati koritenjem
interneta i informativnih materijala. Osnivanjem EE info
centara, uprava e postati savjetnik svojim graanima
kako da i sami poboljaju energijsku efikasnost svojih
domova.
9. Poticanje projekata
efikasnosti
poveanja energijske
Lokalne i regionalne uprave trebaju poticati

partnerstva s lokalnim preduzeima i drugim
organizacijama kroz pokretanje zajednikih projekata
energijske efikasnosti. Takoer energiijsku efikasnost
mogu poticati i kroz javnu nabavku i u dodjelama
koncesija za usluge.
10. Ponavljanje pozitivnih primjera i daljnja
motivacija
Postignute rezultate treba dati na uvid svim
zainteresiranima uz isticanje ljudi odgovornih za
postignua. Objavom rezultata i isticanjem pozitivnih
primjera doprinijet e se uspostavi trita energijski
efikasnih proizvoda i usluga.
Bit SGE je prikupljanje i analiza podataka te

stvaranje podloge za odluivanje o mjerama
poveanja efikasnosti potronje energije.
Postizanje poboljanja osigurava se organizacijskom
strukturom koja podrava, nagrauje i odrava inicijative
koje smanjuju trokove potronje energije. Iako se kroz
SGE stiu korisne informacije o potronji, potrebne su
vjetine rada s ljudima kako bi se prenijela poruka
o vanosti gospodarenja energijom te ohrabrilo i
ukljuilo svo osoblje u postizanje ciljeva. Koritenje
SGE-a kao jednog od sustava unutar kantona, grada
ili opine, utie na organizacijsku strukturu. Ovisno
o tipu pruene usluge (lijeenje bolesnika u bolnici,
obrazovanje djece u koli, odgajanje male djece u
vrtiima), uprava i zaposlenici e ispunjavati razliite
zadae. Protok informacija prema viim i prema niim
hijerarhijskim nivoima mora biti otvoren ovime
je osigurano da e se zadae sprovesti, problemi i
nerazumijevanje ukloniti, a projekat uspjeti.
Uprava kantona, grada ili opine moe osigurati
djelovanje u smjeru stvaranja i odravanja SGE-a i
njegovih koristi tako da:
jasno izrazi svoju energijsku politiku (definira

inicijative za postizanje energijske efikasnosti)
informie zaposlenike i javnost o namjeri
poveavanja energijske efikasnosti i s tim vezanim
smanjenjima trokova (vie novca za druge potrebe i
ulaganja)
Uprava kantona, grada ili opine obavezno mora
imenovati jednu osobu koja e biti autoritet za
energijsku efikasnost - poeljno je da je to osoba
sa znaajnim autoritetom u hijerarhiji uprave!
Srednji i nii (operativni) menadment moe osigurati
sprovoenje plana za uvoenje SGE-a tako da ukljui
one koji imaju najvei utjecaj na potronju energije.
Konano, operativno osoblje treba poduzeti korake
kako bi se postigli zadani ciljevi energijske efikasnosti
(dakle smanjenje potronje) i koji su odgovorni za
efikasnost provoenja pojedinih koraka.
SGE se temelji na prijenosu odgovornosti za
energijsku efikasnost s onih koji imaju ogranieni
utjecaj na potronju energije (proizvoai i
snabdijevai energenata, domari ili drugo

tehniko osoblje zadueno za infrastrukturu)
na one koji imaju najvei utjecaj (krajnje
korisnike potroae energije, korisnike
usluga kantona, grada ili opine).
Drugim rijeima vie nije odgovoran samo
domar ili Elektrodistribucija, nego su za
potronju energenata odgovorni zaposlenici
koji obavljaju posao u vaem kantonu, gradu
ili opini. Koraci poduzeti za postizanje uteda
indirektno ukljuuju planiranje i rasporeivanje,
raunovodstvene i slube odravanja. Bilo koja
inicijativa za poveanje energijske efikasnosti
(odnosno uteda!) mora biti usuglaena sa svim
grupama to je prije mogue.
Gospodarenje energijom e stvoriti odrive
rezultate (i time novane utede), kada
postoji jasno usmjerenje prema racionalnoj
potronji energenata, integrisanog u dugoroni
plan lokalne uprave, odnosno politiku, ciljeve,
zaposlenike i financijske resurse.
Odrivost se moe postii samo kroz odlunost
iskazanu na svim nivoima organizacije od
upravnih odbora, kantonalnih, gradskih i
opinskih skuptina, predsjednika, voditelja,
operativnog osoblja i administracije. Prvi korak
prema podrci i odlunosti je razumijevanje!
to se ne razumije ne moe se podrati. Slika
18 ilustrira ovaj koncept.
3.1. Javno objavljivanje energetske politike
i ciljeva SGE-a
Projekat uspostave SGE-a nikako se ne smije
posmatrati kao sporedna ak tivnost ili ad-hoc
inicijativa, ve se mora razviti jasan skup pravila,
propisa i promjena u organizacijskoj strukturi
i to mora biti uinjeno na najvioj nivou
organizacijske hijerarhije.
Posebno, mora postojati:
javna izjava o namjeri uspostave sustavatskog
gospodarenja energijom u svim dijelovima
organizacije, koja e i brojano utvrditi ciljeve
poboljanja
Slika 18 - Koraci prema postizanju uspjeha
odobrena organizacijska struktura i

odlunost za poboljanje energijske efikasnosti
zgrada pod nadzorom kantona, grada ili opine
injenica, no iz iskustva znamo da je ovo ujedno

i najvea barijera u uspostavljanju i odravanju
uspjenog SGE-a.
plan i opi vremenski okvir za

provoenje strategije gospodarenja energijom
Neki od razloga nedostatka podrke

uspostave SGE dani su u nastavku.
komunikacijska strategija i plan koji od

svih zaposlenika trai povratnu informaciju i
posveenost cilju.
Glavna osoba, kantonalni premijer, gradonaelnik,

naelnik ili menaderi nisu svjesni financijskih koristi
koje SGE moe ostvariti i koliko pozitivan utjecaj moe
imati na godinji bilans.
Upravljanje potronjom energije je prvi

i glavni izazov koji se postavlja pred
kantonalnu, gradsku ili opinsku upravu. Bez
takve panje, program e imati samo marginalan
uspjeh ili nee uspjeti.
Provoenje projekta SGE-a mora zapoeti od
vrha kantonalne, gradske ili opinske uprave i to
na nain da se gospodarenje energijom proglasi
stratekim opredjeljenjem.
Deklariranje energetske politike mora znaiti
da je proizveden dokument koji supotpisuju
glavni elnici lokalne uprave dakle, kantonalni
premijeri, gradonaelnici i opinski naelnici.
Za stvaranje odrive inicijative za poboljanje
energijske efikasnosti, od izuzetne je vanosti
da je podrka najodgovornijih u upravi vidljiva,
aktivna i kontinuirana. Ovo je moda oita
projektu
Vii menadment kantonalne, gradske ili opinske

uprave nije uvjeren da nove inicijative poput SGE-a
koje se uvode u godinji plan imaju veze sa stratekom
orijentacijom uprave.
Prethodne inicijative nisu uspjele ispuniti svoje

ciljeve.
Odgovorna osoba za upravljanje energijom, jednom
kad se odredi, treba brinuti o sljedeem:
Isporuuju li se upravi injenini i jasni podaci koji
opravdavaju postojanje SGE-a i na emu uprava moe
temeljiti svoju odlunost u nastavku projekta;
Prima li uprava izvjetaje na vrijeme i u

zahtijevanom obliku;
Jesu li izvjetaji dio sustava za poslovanje
Pogotovo je vano da elne osobe kantona, grada, ili

opine budu svjesne injenice da je SGE potrebno
stalno i glasno poticati.To nije uloga koju moe preuzeti
srednji menadment ili osoba zaduena za upravljanje
energijom sama po sebi.
Primjer deklarisanja odrednica energetske politike
prikazuje okvir 5.
Okvir 5 - Primjer deklaracije politike energijske efikasnosti za grad

IZJAVA O POLITICI ENERGIJSKE EFIKASNOSTI I
ZATITE OKOLIA
OPREDJELJENJE: Strateko je opredjeljenje grada
postii visoku efikasnost potronje energije i zatite
okolia. Zbog toga e grad provoditi niz aktivnosti
kojima e se uspostaviti Sistem gospodarenja
energijom u svim njegovim podrunicama, trgovakim
drutvima i ustanovama.
razvijanje potrebnih vjetina i znanja;
CILJ: Uspostava Sustava gospodarenja energijom i

ostalih mjera poboljanja energijske efikasnosti grad
:
Provoenje Politike energijske efikasnosti i

zatite okolia poinje. i aktivno se provodi
sljedeih 5 godina. Krenimo zajedno!
poticanje malih, ali kontinuiranih doprinosa

svakog zaposlenika;

trajno motiviranje svih zaposlenika;
redovno praenje ostvarenja ciljeva i javno

izvjetavanje.
eli smanjiti trokove za energiju u iznosu od 5%

svake godine Tokom sljedeih 5 godina;
eli smanjiti emisije staklenikih gasova za 2.000
tona na godinu u istom razdoblju;
eli upravljanjem trokova za energiju poboljati
ekonomsku efikasnost preduzea, produktivnost i
radne uslove za sve zaposlene;

Predsjednik skuptine grada

Gradonaelnik grada
eli kontinuirano raditi na ouvanju okolia.
Ostvarivanjem tih rezultata grad

eli postati
primjer najbolje prakse za gospodarenje energijom
i smanjenje utjecaja na okoli. KLJUNI FAKTORI
USPJEHA:
uspostava organizacije s odgovornim osobama za
energijsku efikasnost;
uspostava sustava mjerenja i nadzora potronje
energije i uticaja na okoli;
upravljanje trokovima i efikasnou usluge
graanima;
3.2. Imenovanje odgovornih osoba

U kantonalnim, gradskim i opinskim upravama
potrebno je imenovati odgovornu osobu,
koordinatora za energetiku, ija e stalna
odgovornost biti uspjeh cjelokupne inicijative
uvoenja SGE-a i koji mora biti odgovoran
vodstvu grada, opine ili kantona. Idealno, ova
osoba je iskusni menader iz srednje hijerarhijske
nivoe, koji je otvoren u komunikaciji s ljudima i
koji ima znanja o upravljanju i radu na projektima.
Dobro strukturiran SGE pomoi e ljudima u
identificiranju podruja (fizikih i proceduralnih)
koja unutar organizacije treba analizirati i
pregledati s energetskog stajalita. Takoer
e pomoi zaposlenicima u lokalnoj upravi u
razumijevanju pitanja koja energijska efikasnost
pomae rijeiti. Ispitajte osoblje pitanjem Ako
nema financijskih i fizikih ogranienja, koje
promjene biste preporuili?. Nakon prikupljenih
ideja, moe se pokazati da su neke mjere i
pogonski i financijski opravdane.
Preporuuje se uspostava Ureda za gospodarenje

energijom i EE Info centra za graane. Ured i Info
centar vodio bi tim strunjaka (EE tim) koji bi se za
poetak sastojao od dvije osobe (VSS i SSS) tehnike
struke, povezane s energetikom.
Glavni cilj uspostavljanja Ureda za gospodarenje
energijom je nadzor i poveanje efikasnosti
potronje svih oblika energije u objektima u
vlasnitvu lokalne uprave.
Primjer definisanja novih zaduenja i radnih mjesta u
lokalnoj upravi prikazuje okvir 6.
Uspjeni sistemi gospodarenja energijom

orijentirani su prema ljudima to je vie ljudi
ukljueno u program, program je efikasniji.
Napori i rad na projektu moraju biti strukturirani
i planirani. Kada se radi o poboljanju energijske
efikasnosti, menaderska jednaina glasi:
OBAVEZA = ODGOVORNOST + AUTORITET
Svaka dodijeljena obveza podrazumijeva

odgovornost. Ako je to ispunjeno, tada osoba
mora imati i autoritet (ukljuujui odobrena
proraunska sredstva) kako bi ostvarila
zacrtane ciljeve. U manjim lokalnim upravama,
menadment moe biti odgovoran za poveanje
efikasnosti potronje energije kao dijela svojih
odgovornosti. Iako potpuno odgovoran za
poboljanje energijske efikasnosti, koordinator
za energetiku oito ne moe raditi izolovano, ve
u saradnji s drugima (ve smo utvrdili da se SGE
uvodi tako da u procesu uvoenja uestvuju svi
u lokalnoj upravi).
Okvir 6 - Primjer javne odluke o uvoenju SGE-a

Prijedlog upravi kantona/grada/opine o
prihvaanju provoenja projekata Uvoenja
sustavatskog gospodarenja energijom na nivou
kantona/grada/opine
U svrhu smanjenja i kontrole potronje energije
na nivou kantona/grada/opine, a samim time i
smanjenja pripadajuih trokova te zatite i ouvanja
okolia, kanton/grad/opina donosi odluku o
provoenju sljedeih projekata:
Kanton/grad/opina e osigurati podrku i

obuku imenovanog osoblja.
e) Adekvatnim mjerama informisati javnost o
uslugama Info centra i aktivnostima i rezultatima
primjene sustava gospodarenja energijom na
nivou kantona/grada/opine.
U
1.
Uvoenje i uspostava Sustava gospodarenja
energijom SGE na nivou kantona/grada/opine.
Sistem e obuhvatiti sve objekte u vlasnitvu kantona/
grada/opine.
2.
Uspostava EE Info centra ija bi namjena bila
pruanje informacija graanima o moguim mjerama
smanjenja potronje energije u njihovim domovima. U
svrhu provoenja gore navedenih projekata, kanton/
grad/opina e do
godine.
a) Oformiti Ured za gospodarenje energijom i
sustavatizirati nova radna mjesta u sklopu kantonalne/
gradske/opinske uprave.
b)
Oformiti Energetski tim koji e biti zaduen za
voenje Sustava gospodarenja energijom. Energetski
tim sastojat e se od minimalno 2 osobe odgovarajuih
kvalifikacija:
- Voditelj Energetskog tima: VSS iz podruja energetike
- Pomonik voditelja: VSS ili SSS iz podruja energetike
c) Osigurati i prikladno urediti i opremiti prostore u
kojima e se smjestiti Energetski tim i oprema Sustava
za gospodarenje energijom te EE Info centar
d) Osigurati da direktori svih objekata koji su u
vlasnitvu kantona/grada/opine, u sklopu svoje
ustanove imenuju osobu odgovornu za mjerenje
i biljeenje podataka o potronji energije na
sedminom (dnevnom) nivou. Podaci e se prikupljati
prema pripremljenim obrascima i sedmino dostavljati
Energetskom timu kantona/grada/opine.
godine.
3.2.1. EE tim
Bitno je naglasiti da je izbor izmeu Ureda, tima
ili pojedinca koji e biti odgovoran za uvoenje
SGE a ovisan primarno o resursima s kojima
raspolae pojedina k a nto n a l n a ,
gradska
ili opinska uprava. Ono to se, meutim,
ne smije zaboraviti je da, na primjer, osoba u
raunovodstvenom odjelu gotovo sigurno nema
ili nema dovoljno tehnikog znanja o energetici,
niti autoriteta da djeluje na naine potronje
energije na svim nivoima grada, opine ili
kantona. Radni zadaci koje obavlja EE tim su:
analiza prikupljenih podataka o potronji

energije u svim objektima u vlasnitvu kantona,
grada ili opine
provoenje energetskih pregleda uz
provjeru isplativosti investicije (potrebno je
poznavanje osnove provoenja energetskog
pregleda i izrade potrebnih izvjetaja, te
provoenje jednostavne financijske analize
investicija, uteda i roka povrata)
interpretacija rezultata analize (poreenje
sa slinim objektima te definiranje problema i
predlaganje rjeenja)
nadzor nad potronjom energije u svim

objektima u vlasnitvu kantona, grada ili
opine.
- potrebno je uspostaviti dvosmjernu
komunikaciju izmeu EE tima i osoblja u
objektima:
o osoblje iz objekata u sistemu alje podatke
u Ured za gospodarenje energijom - EE tim
analizira podatke i u sluaju potrebe koriguje
koritenje energije u objektu ili educira korisnike
objekta
predlaganje mjera energijske efikasnosti uz
prezentaciju mjera upravama kantona, grada ili
opine
priprema idejnih projekata i potrebnih

izvjetaja
priprema projekata za prijavu za sredstva iz

postojeih fondova
praenje provoenja projekata

(koordinacija, nadzor, izvjetavanje)
energetsko planiranje grada (odrediti podruja

gasifikacije, razvoj toplotne mree, razvoj javne
rasvjete i sl. ).
Potrebna znanja i kvalifikacije koje lanovi EE tima
moraju imati su:

VSS i SSS tehnikog smjera (elektro, mainski
ili graevinski) uz poznavanje osnova efikasnog

koritenja energije (multidiscigasarni pristup)
poznavanje energijski efikasne opreme, materijala

i usluga
poznavanje osnova energijski efikasne gradnje i

instalacija
poznavanje iskoritavanja obnovljivih izvora

energije
rad na raunaru (MS Office (Word, Excell, Project),

Internet explorer i sl.)
organizacijske vjetine
znanje engleskog jezika
vladanje osnovnim komunikacijskim vjetinama

(jasnoa pri komunikaciji sa strankama).
3.2.2. Podrka ustanova

Ukoliko se odgovornost za uvoenje SGE-a delegira
jednoj osobi ili uredu, njihov autoritet se mora
uspostaviti eksplicitno i implicitno. Eksplicitno se
njihov autoritet i mogunosti djelovanja, odnosno
prihvaenosti od strane zaposlenika osigurava javnom
objavom energetske politike. Implicitno, meutim,
najvie strukture moraju podravati rad Ureda za energiju ili energetskog tima/pojedinca, kako bi u sluaju
nejasnoa u podjelama odgovornosti mogli arbitrirati
i pobrinuti se da projekt SGE-a neometano moe
napredovati. Gospodarenje energijom je projekat
samo u fazi uvoenja, nakon ega postaje proces22.
Uspjenost
SGE-a
podrazumijeva
kontinuitet
djelovanja stoga nakon faze uvoenja treba
predvidjeti i daljnje djelovanje na nivou uprave ovo
moe znaiti i nova radna mjesta u upravi.
Pri tome ne zaboravite utede koje se mogu postii
uvoenjem SGE-a, mogu bez problema financirati
upravo ta nova radna mjesta, koja pak zauzvrat donose
vee utede, itd. Ovo je izvrstan primjer pozitivne
povratne veze koju SGE moe stvoriti.
Projekti imaju svoj poetak i zavretak, procesi su kontinuirani
22
Potrebno je uspostaviti organizacijsku strukturu za SGE

koju je potrebno uklopiti unutar postojee organizacije
kantona, grada ili opine kroz uspostavu energetskog
tima ili energetskog ureda (EE Tim ili EE Ured), ovisno
o postojeoj strukturi upravljanja. Nakon uspostave
strukture za SGE svi objekti i firme u vlasnitvu kantona,
grada ili opine se aktivno ukljuuju kroz imenovanje
lokalno odgovornih osoba za gospodarenje energijom.
ematski prikaz djelovanja Ureda na nivou grada prikazuje
slika 19.
Slika 19 Shematski prikaz pozicije Ureda za energiju u gradskoj upravi
Slika 20 Projekt uvoenja SGE-a razdioba u zasebne cjeline
3.3. Akcijski plan gospodarenja energijom

3.3.1. Izrada akcijskog plana gospodarenja
energijom
Ciljevi projekta se ostvaruju slijedom aktivnosti
u kojima je tano odreeno to se oekuje kao
rezultat, koje je predvieno vrijeme te koji resursi
se koriste ili uestvuju u radu. Sve aktivnosti
rasporeene su u vremenski slijed, ovisno o
povezanosti rezultata rada te optimizovanog
rasporeda kako bi se skratilo ukupno vrijeme
rada na projektu. Da bi mogli nadzirati izvrenje
planova, ugrauju se kontrolne take na
karakteristinim i obino znaajnim takama
planiranog ostvarenja. Osnovni vremenski plan
prikazuje slika 21.
Slika 21 Vremenski plan projekta uvoenja SGE-a
3.3.2. Rasporeivanje resursa

Program gospodarenja energijom e biti efikasan
samo onoliko koliko su zaposlenici i osigurana im
sredstva dostupni i koliko im je omogueno SGE
razvijati i odravati. Stoga je vrlo bitno da koordinator
za energetiku ili EE tim razvije ekonomski isplativ plan
poveanja energijske efikasnosti i dobiju odobrenje za
njega od strane uprave kantona, grada ili opine.
Mjere predloene nakon provoenja energetskih
pregleda potrebno je detaljnije analizirati izradom
investicijske studije. Ovaj je korak nuan za dobivanje
tane slike o potrebnim investicijama i ostvarenim
utedama, koje e biti osnova i za donoenje odluka
o stvarnom provoenju pojedinih mjera. U ovoj fazi
mogue je ukljuiti i vanjske konsultante, pogotovo
ESCO tvrtke, koje po svom modelu poslovanja upravo
pruaju usluge izvoenja i financiranja projekata
energijske efikasnosti s otplatom kroz utede.
Iskustvo pokazuje da, ako pretpostavimo da ukupni
godinji trokovi u referentnoj godini za grad iznose
oko 10.000.000 KM, samo uvoenjem SGE-a moe
se utedjeti oko 1.000.000 KM/god, a provoenjem
dodatnih mjera energijske efikasnosti, koje su jedan
od rezultata uspostavljenog SGE-a, ta uteda se moe
viestruko poveati.
financiranju u 4 koraka, dana u nastavku.

1. Sredstva za potroenu energiju svake se
godine alociraju iz prorauna i na njih nije
mogue uticati bez SGE-a.
2. Predviena sredstva za prve mjere
poveanja energijske efikasnosti zgrada imaju
svoj period povrata koji se ostvaruje kroz utede.
3. Ponekad se period povrata investicije mjeri
ve i u mjesecima, ime se jo unutar iste godine
(odnosno prorauna) stvaraju nova slobodna
sredstva za daljnje investicije.
4. Ulaganje u SGE nije ulaganje u projekt,
nego proces koji se odvija u ciklusima
investicija, postizanje uteda (stvaranje
slobodnih sredstava) pa ponovo investicija
(iz osloboenih sredstava).
Drugim rijeima, financiranje mjera energijske
efikasnosti kroz dobro uspostavljeni SGE
je kontinuirani i ponavljajui proces koji je
u mnogim sluajevima isplativ odmah po
pokretanju.
Tana sredstva najlake je predvidjeti razmilja li se o
3.4. Sprovoenje energetskih pregleda
3.5. Izrada registra zgrada
Primarna aktivnost u svakom projektu energijske

efikasnosti svakako je provoenje energetskih
pregleda (engl. energy audit). Energetskim
pregledom prikupljaju se i obrauju podaci
vezani uz potronju svih energenata te se
identificiraju mogue mjere i zahvati kojima
bi se poveala efikasnost potronje energije
u razmatranom objektu. Energetski pregled
rezultira izvjetajem u kojem su pobrojane
identificirane mjere i preliminarno procijenjena
njihova isplativost na temelju procijenjenih
godinjih uteda na raunima za energiju i
potrebnih investicija izraunava se jednostavno
period povrata i rangiraju uoene mjere. Mjere
energijske efikasnosti u objektima kantona,
grada ili opine ukljuivat e:
SGE se provodi u objektima u vlasnitvu kantona,

grada ili opine ili openito lokalne samouprave
a za to je potrebno znati koje su zgrade u
ijoj nadlenosti. Izrada registra svih objekata
u vlasnitvu kantona, grada ili opine je stoga
prioritet broj jedan.
postavljanje ISGE-a u svakom objektu
uspostavu sustava gospodarenja vodom
uspostavu radnih procedura za koritenje

uredske opreme te ukljuenje kriterija
energijske efikasnosti prilikom nabavke nove
opreme

efikasne sisteme elektrine rasvjete
efikasne sisteme grijanja, ventilacije i

klimatizacije
projekte zamjene goriva
zahvate na vanjskoj ovojnici zgrade.
Potrebno je analizirati podatke kojima kanton, grad ili

opina raspolae te stvoriti (ukoliko ne postoji), registar
imovine kantonalne, gradske ili opinske uprave u
obliku baze podataka, koja e sadravati sve relevantne
podatke o objektima i njihovoj potronji energije. Na
temelju analize potronje energije i pripadajuih
trokova, stvara se lista prioriteta odreuju se objekti
koji imaju najvee trokove za energiju, a na kojima e
se potom provoditi sve sljedee aktivnosti poboljanja
energijske efikasnosti.
Nadalje, potrebno je osigurati sve preduvjete za
uspostavljanje sustava nadzora potronje energije
u svim objektima s jednog sredinjeg mjesta, to je
kljuni faktor za kontinuirano odravanje i poboljanje
energijske efikasnosti tih objekata. Primjer opeg i
energetskog obrasca prikazuju okvir 7 i okvir 8. Osim
ovih podataka, takoer se biljee i konstrukcijske
karakteristike zgrada poput sustava konstrukcije
zidova i stropova, njihove debljine te debljine i vrste
slojeva toplotne izolacije uz biljeenje stanja.
Energetski pregled mogu izvesti strunjaci

zaposleni unutar vaeg kantona, grada ili opine,
ili vanjski konsultanti. U sluaju koritenja
vanjskih konsultanta, treba napomenuti da
ovakvi strunjaci obino imaju iskustava s
prijanjih energetskih pregleda, a openito se
profiliraju tako da raspolau svim potrebnim
znanjima. Stoga smatramo uzimanje vanjskih
konsultanata za provoenje energetskih
pregleda poeljnijim od koritenja vlastitih.
Okvir 7 - Primjer opeg obrasca u registru zgrada
NAZIV I TIP ZGRADE

Naziv zgrade
Mainski Fakultet
Lokacija zgrade (grad, naselje, ulica i kuni broj)
Sarajevo, Vilsonovo etalite 9
Namjena zgrade (stambena, vrti, kola, ...)
fakultet
Godina zavretka izgradnje
1960
Projektantska tvrtka (naziv i adresa)
ProjectBiro, Radieva 11, Sarajevo
Izvoa radova (naziv i adresa)
Tehnika d.d, 8. marta 12, Sarajevo
Godina zadnje obnove
1996
to je obnovljeno
krovite, prozori, obnova proelja
Izvoa radova (naziv i adresa)
Tehnika d.d, 8. marta 12, Sarajevo
Osoba za kontakt
Petar Petrovi
telefon/fax/e-mail
033/123-456
OPI PODACI
Broj etaa
Broj smjena u danu
Broj sati rada PRVE smjene
10
Broj sati rada DRUGE smjene

Broj sati rada TREE smjene
Broj sati rada ETVRTE smjene
Broj osoba u PRVOJ smjeni
250
Broj osoba u DRUGOJ smjeni

Broj osoba u TREOJ smjeni
Broj osoba u ETVRTOJ smjeni
Broj radnih dana u sedmici
Broj radnih dana u godini
200
Okvir 8 - Primjer energetskog obrasca za registar zgrada
NAZIV I TIP ZGRADE

Naziv zgrade
Mainski Fakultet
Lokacija zgrade
Sarajevo, Vilsonovo etalite 9
Namjena zgrade
fakultet
GRIJANJE
centralni toplotni sistem toplana
Nain grijanja
Omota grijanog dijela zgrade A (m 2)
3.800,0
Obim grijanog dijela zgrade Ve (m 3)
17.372,0
Ukupne korisne povrine zgrade A K (m 2)
5.220,0
Uee ukupne povrine prozora u ukupnoj povrini

proelja f (m 2/m 2)
0,3
Referentna prosjena vanjska temperatura zraka u

sezoni grijanja, (C)
4,4
Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u

sezoni grijanja, i (C)
20,0
Referentni temperaturni prag, t V (C)
15,0
Referentni broj dana grijanja Tokom godine
211,0
Broj stepen-dan grijanja, (C-dan)
3.077,0
Ukupna instalirana toplotna snaga sustava grijanja, kW
814,0
Referentna godinja potreba toplote za grijanje Q h

(kW-h/a)
800.000,0
HLAENJE
Nain hlaenja prostorija
split sistemi (klima ureaji)
Referentna prosjena vanjska temperatura zraka u

sezoni hlaenja (C)
22,0
Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u

sezoni hlaenja 1 (C)
20,0
Referentni temperaturni prag, (C)
25,0
Referentni broj dana hlaenja Tokom godine
100,0
Broj stepen-dan hlaenja (C-dan)
1.000,0
Ukupna instalirana snaga sustava hlaenja, kW
24,5
Referentna godinja potreba energije za hlaenje Q h

(kW-h/a)
55.000,0
VENTILACIJA
Nain ventilisanja prostorija
centralni sistem, ventilatori
Koji objekti se ventiliu (cijela zgrada, kuhinja,

sportska dvorana, ...)
kuhinja
Obim objekta obuhvaen ventilacijom, (m 3)
100,0
Ukupna instalirana snaga sustava ventilisanja, kW
2,0
Referentna godinja potreba energije za ventilaciju Q h

(kW-h/a)
2.000,0
PRIPREMA TOPLE SANITARNE VODE (centralna priprema

PTV)
Nain pripreme tople sanitarne vode (energent)
pojedinani elektrini bojleri
Referentna temperatura ulazne sanitarne vode, (C)
13,0
Referentna temperatura tople sanitarne vode, (C)
43,0
Referentna godinja potronja tople sanitarne vode,

(m 3/a)
100,0
Ukupna instalirana toplotna snaga sustava za pripremu

tople vode, kW
28,0
Referentna godinja potreba energije za pripremu

tople sanitarne vode, (kW-h/a)
32.000,0
VODA ZA PIE I SANITARNA VODA

Sistem snabdijevanja pitkom vodom
gradski vodovod
Referentna godinja potronja vode, (m 3/a)
6.000,0
ELEKTRINA ENERGIJA
Ukupna nominalna snaga svih elektrinih potroaa,
(kW )
800,0
Ukupna nominalna snaga svih elektrinih grijalica,

(kW )
100,0
Ukupna nominalna snaga svih rasvjetnih tijela, (kW )
55,67
Referentna vrna snaga potronje, (kW )
120,0
Referentna godinja potreba elektrine energije, (kWh/a)
259.200,0
3.6. Uspostava informacijskog sustava

gospodarenja energijom (ISGE)
Svaka postignuta uteda treba biti zabiljeena i o njoj
treba obavijestiti lokalnu upravu. Jedan od glavnih
uzroka izostanka podrke lokalne uprave je neredovno
izvjetavanje od strane onih zaduenih za provedbu
SGE-a. Relevantne informacije treba prosljeivati
svim zaposlenicima uprave s obzirom na njihovo
podruje odgovornosti i ukljuenost u projekt.
Sve zaposlenike, koji su doprinijeli utedama
energije i novca, treba javno pohvaliti za uloeni
trud.
Informacijski sistemi kantonalne, gradske ili opinske
uprave moraju biti integrisani tako da se podaci mogu
dijeliti izmeu odjela i ureda. Menaderi i osoblje
ne smiju imati osjeaj da e dijeljenje podataka i
informacija imati potencijalno tetan uinak na njihovo
podruje odgovornosti upravo naprotiv!
Podaci pripadaju kantonu, gradu ili opini,

ne pojedinim efovima ureda ili odjelima!
Dostupnost podataka temelj je planiranja i
napretka kako kantona odnosno grada i opine.
Jednostavni ematski prikaz modernog ISGE-a u
zgradarstvu prikazan je na slici 22. Ovakvi i slini
sistemi ve postoje i uspostavljeni su u EU-u, a
realizirani su i u sklopu pilot-projekata poveanja
energijske efikasnosti u Hrvatskoj (npr. Sisak).
Uvoenjem ISGE-a u kantonalnoj ili gradskoj
upravi, dobivamo mogunost:
ranog otkrivanja nepotrebnog rasipanja

energije
informacijsku podrku donoenju odluka
pregleda i analize dosadanjih operativnih

podataka
identifikacije i planiranja izvrenja projekata
poveanja energijske efikasnosti
preciznog definiranja pokazatelja potronje,
efikasnosti i uspjenosti
3.7. Poveanje efikasnosti potronje

energije
3.7.1. Realizacija projekata
Koristei podatke iz ISGE-a, moemo donijeti odluke o
projektima poveanja efikasnosti potronje energije.
Ovisno o utvrenim pokazateljima, mogu se provesti
neki od projekata iz priloga 1, a primjeri ve izvedenih
mjera prikazani su u prilogu 2.
podrke u budetiranju energenata i

financijskom menadmentu
prikupljanja podataka o energentima i
potronji za druge sisteme.
Razumijevanje svrhe i mogunosti ISGE-a u
ostvarivanju pojedinih ciljeva, vrlo je vano
ukoliko se energijom eli efikasnije gospodariti.
Obzirom da je ISGE glavni alat sustava za
gospodarenje energijom, tehnike specifikacije i
mogunosti prikazane su u prilogu 4.
Poreenje s drugim gradovima koji sustavatsko

gospodare energijom, mogu biti katalizator za
poboljanje energijske efikasnosti i smanjenje
trokova u vlastitom gradu.
Mjerila (engl. benchmarks) su alat za mjerenje
efikasnosti jednog kantona, grada ili opine u odnosu
Slika 22 - Sredinji sistem nadzora i upravljanja energetikom

na druge, odnosno usporeivanje dvaju sustava

na ravnopravnoj osnovi. Poboljanja efikasnosti
potronje slijedom znanja steenih kroz SGE, mogu
se dokumentirati u set mjera. Ovakvo dokumentirane
mjere poboljanja energijske efikasnosti u zgradama,
mogu imati velike koristi u drugim gradovima i
kantonima i dramatino smanjiti vrijeme podizanja
standarda i rjeavanja problema.
Kanton, grad ili opina koji eli usporeivati svoj rad s
drugima i dokazati svoju uspjenost na ravnopravnoj
osnovi mora:
odluiti o metodologiji koju eli koristiti kao
osnovu za poreenje (npr. potronju elektrine
energije u korelaciji s vanjskom temperaturom
i brojem ljudi u prostorima ili potronja vode po
zaposleniku)
odrediti pogonske operacije koje eli koristiti za

mjerilo
biti dobro pripremljena i analizirati sve to je
potrebno prije usporeivanja (ovo je preduslov za
postizanje istoga u drugim dijelovima grada, opine ili
kantona).
Kandidati za poreenje mogu se odrediti kroz
trgovake ili neka druga udruenja, novine i kontakte s
kolegama. Veina gradova, opina i kantona je spremna
usporeivati se, iako e neke moda pruati otpor jer
ele odrati imid konkurentnosti za koji moda i nema
pokria. Ovakvom razmiljanju u modernom drutvu
nema mjesta, a nema ni razloga SGE djeluje sinergijski,
to znai da kada jedan kanton, grad ili opina
poboljava svoje radne uvjete, automatski moe vui
prema boljemu i druge kantone, gradove i opine.
Kantonalne, gradske i opinske uprave koje su u
gospodarenju energijom uspjene razumiju da im se
prilazi, jer su prepoznate kao najbolje i esto e pristati
dijeliti informacije s vama. Veina uprava meutim,
nee pristati dijeliti informacije s upravama koje i
same nisu provele analizu svojih zgrada. Neki referentni
pokazatelji prikazani su u prilogu 3.
3.8. Promoviranje energijske efikasnosti
Ljudski faktor je pri provoenju programa SGE-a
od izuzetnog znaaja te uspjenost programa
prvenstveno ovisi o predanosti ljudi i njihovoj
spremnosti na promjene obrazaca ponaanja

kako bi postigli definirane ciljeve.
Stoga je potrebno osmisliti motivacijskoedukacijske kampanje za zaposlenike u upravi,
u obliku prezentacija, predavanja, seminara
i radionica. Za provoenje ovih aktivnosti
predlaemo angaman konsultantskih firmi te
posebno fakulteta koji e osmisliti kampanje ili
prilagoditi postojee edu- kacijske aktivnosti
posebno za zaposlenike dravne uprave.
Kontinuitet ovih aktivnosti bitno je osigurati i
nakon formalnog zavretka projekta.
Osoblje mora razumjeti izvjetaje koji se
generiraju Tokom rada i to trebaju poduzeti
u skladu s tim izvjetajima. To zahtijeva da
osoblje proe edukaciju i da funkcionira kao tim.
Edukacija, stoga, mora:
prenijeti jasnu sliku radnomosoblju o

nainima na koja ureaji utiu na ukupni rad
zgrade, ureda ili neke druge jedinice
objasniti da se trokovi energije mogu

regulisati
pomoi osoblju da radi zajedno kao tim
i prepozna mogunosti smanjenja trokova
energije u svom okruenju
lovanju i radu na smanjenju potronje odnosno
efikasnijem troenju energije
naglasiti da kada se pojavi problem, treba
ga smatrati zajednikim (radno osoblje, ali i
menaderi) i kao takvoga ga i rjeavati pojedinci nee biti izdvojeni i ne trebaju sami sve
rjeavati
koristiti jednostavne grafove, vizualna

pomagala i literaturu za prikaz dosadanjeg rada
pogona i za prikaz buduih ciljeva i naina rada.
Na primjer, iako su raunari danas uobiajeni
na svim radnim mjestima, nije svako raunarski
pismen. Napredna oprema i sistemi upravljanja
ukljuuju raunare, pa je edukacija u ovom
podruju vrlo vana i brzo e vratiti uloena
sredstva. Nove tehnike i tehnologije u drugim
podrujima takoer zahtijevaju odgovarajuu
edukaciju.
Nuno je i da zaposlenici koji e se baviti SGE-om

dobro vladaju engleskim jezikom, s obzirom da
je literatura, meunarodni standardi i norme, a
esto i komunikacija s inostranim strunjacima
(pogotovo s obzirom na pristupanje EU-u) na
engleskom jeziku. Poeljni su i drugi jezici s
velikim brojem govornika na podruju EU-a
poput njemakog i francuskog.
3.8.1. Uspostavljanje sustava informisanja
zaposlenika
Potezi poduzeti od strane kantona, grada ili
opine pruit e pozitivan primjer i potaknuti
projekte energijske efikasnosti na svim ostalim
nivoima. Da bi se to postiglo, kljuno je
uspostaviti sistem informisanja i educiranja
zaposlenika, putem svih raspoloivih medija.
Za to je potreban angaman ureda za odnose
s javnou kako kantona, grada ili opine tako i
glasnogovornika viih instanci, poput pojedinih
ministarstava.
Osim toga, predlaemo pokretanje tematske
web stranice, na kojoj e se nalaziti sve
relevantne informacije o aktivnostima. To
moe biti i posebna stranica unutar portala
kantonalne/gradske/opinske uprave, koja se
bavi pitanjima energijske efikasnosti.
Publiciranje svojih postignua, pogotovo u
tako jasnom obliku kao to je uteen novac
zbog poveanja energijske efikasnosti,
smanjenja utjecaja na okoli te istovremenog
usklaivanja s trendovima EU-a i ire
globalne zajednice odlian je argument u
raspravi o uspjenosti k a n t o n a , grada ili
opine.
3.8.2. EE Info-centri za graane
Kao dio sustava informisanja i educiranja ope
javnosti, projektom se predvia i uspostava tzv.
EE info-centara, mjesta na kojima e se graani
moi informisati o aktivnostima energijske
efikasnosti koje provodi kanton, grad ili opina,
rezultatima takvih aktivnosti, koristima koje
efikasna potronja energije moe donijeti i njima
samima te nainima i mogunostima za uspostavu

vlastitih projekata energijske efikasnosti. Za rad ovakvih
centara potrebno je osigurati i opremiti uredski prostor
2
(ne mora biti velik, ve i 20-30 m moe biti dovoljno),
a u svakom centru zaposliti jednu ili dvije osobe. Na
ovaj se nain poinje stvarati mrea info centara
energijske efikasnosti, koja pak osigurava kontinuiranu
informativnu kampanju o energijskoj efikasnosti u
vaem kantonu, gradu ili opini.
Informisanje javnosti treba organizirati u sklopu
energetskih centara na nivou kantona.
EE info-centre, konano, i sama evropska Direktiva o
26
energijskoj efikasnosti i energetskim uslugama , istie
kao izuzetno vaan element energijske efikasnosti, pa je
to jo jedna potvrda izuzetnog znaaja uspostavljanja
ovakvih centara.
3.9. Poticanje projekata poveanja energijske
efikasnosti
Kantoni, gradovi i opine pruaju usluge koje mogu
biti energijski intenzivne poput uline rasvjete i javnog
prijevoza. Neke od tih usluga mogu biti koncesijom
dodijeljene drugom davaocu usluga, umjesto da ih
prua kanton, grad ili opina. No, uprava kantona, grada
ili opine ipak moe uticati na potronju energije takvih
usluga. Uspostavljanjem energetskih kriterija pri
dodjeli ugovora o koncesiji ili primjenom dodatnih
zahtjeva u natjeajima javne nabavke, lokalna
vlast moe poboljati svoju energijsku efikasnost
dugorono te takoer smanjiti troenje novca
poreznih obveznika.
Nije vrijedno truditi se oko inicijativa ili projekata koji
zahtijevaju kapitalne trokove od strane kantona,
grada ili opine, ako stav uprave nije jasno izreen ili
ako ne postoji razumijevanje za kapitalna ulaganja.
Inicijalni troak: Financijska politika uz svijest

o energijskoj efikasnosti i odrivom razvoju moe biti
pronalaenje najbolje cijene za novu ili zamjensku
opremu bez razmatranja dugoronih trokova, ali uz
davanje vee vanosti energetskim performansama
projekta (jer se i utedama ostvaruje profit).
Troak ivotnog vijeka: Kanton ili grad treba
23www.gfk.hr/press/internet7.htm
razmotriti radnu efikasnost i trokove opreme Tokom

cijelog ivotnog ciklusa. Obino energijski efikasnija
oprema ima i dui ivotni vijek pa su dugoroni
trokovi ove opreme manji.
Povrat sredstava: Ako je politika uprave da

se investicije moraju vratiti unutar 18 mjeseci, nije
realistino pripremati projekat koji e se isplatiti za, na
primjer, 3 godine.
3.10. Promocija pozitivnih primjera i daljnja

motivacija
Motivacija je kljuan faktor u svaijem radnom danu.
Periodino formalni ili neformalni sastanci i drugi naini
komunikacije o ciljevima i postignuima vezanim
za SGE, su znaajan faktor u uspjenosti programa
uvoenja gospodarenja energijom. Treba zapamtiti
da gospodarenje energijom ovisi o ljudima! Njihovo
uee i motivacija te doprinos uspjehu su kljuni ne
zaboravite ih!
Imid kantonalne, gradske ili opinske uprave kada se
radi o pitanjima potronje energije i zatite okolia,
postaje sve vaniji. Neki kantoni, gradovi i opine ve
predaju izvjetaje dravnim agencijama o smanjenjima
potronje energije, poveanjima energijske efikasnosti
i smanjenju CO2 emisija. Iste informacije pruaju i
svojim klijentima i graanima! S pravom se ponose
dokumentiranjem i objavljivanjem svog uspjeha. Te
kantonalne, gradske i opinske uprave ele da graani
koji s njima ive znaju da su dobri lanovi zajednice da
poboljavaju efikasnost potronje energije i smanjuju
tetne emisije, te se tako pridruuju aktivnostima
suzbijanja i ublaavanja klimatskih promjena.
Sustavatsko gospodarenje energijom temelji
se na mjerenjima to su podaci. Pokazatelji efikasnosti koji nastaju usporeivanjem podataka
su informacije. Znanjem pronalazimo naine
poveanja energijske efikasnosti i tako znanjem
zaraujemo.
Da bi nae znanje, informacije na kojima poiva,

odnosno podaci na kojima poivaju informacije,
bili to bolji, potrebno je podatke prikupljati
u dogovorenim razmacima, po mogunosti
automatski (bez runog unosa). Za slinu cijenu,
mjerenja se mogu izvravati svaki dan ili svake
sekunde te gotovo trenutno biti obraivana
putem informacijskog sustava (ISGE). Meutim,
da bi podaci bili korisni, frekvencija prikupljanja
podataka treba biti:
dovoljna da omogui da se problemi i
rjeenja uoe (dakle, prije nego problem zavri i
proces je preao u drugi nain funkcioniranja)
ea od promjena u uzorku koritenja
energije, barem dvostruko
ne toliko esta da se promjene dogaaju
zbog promjena u kontrolnom sistemu, nego
da odraavaju stvarne promjene u energijskoj
efikasnosti procesa.
Prikupljanje podataka u dugakim razmacima,
odnosno rijetko, moe za posljedicu imati
odreivanje grubih ciljeva i prouzroiti da
sustavatsko gospodarenje energijom ili pojedini
projekt poveanja energijske efikasnosti unutar
SGE-a, jednostavno ne ispuni oekivanja. Ako
kanton, grad i opina ne mogu vidjeti uinak
svojih aktivnosti, vjerodostojnost sustava se
gubi. Nee se postii utede, osim onih koje
obino slijede uvoenjem bilo kojega SGE-a
ili sustava za upravljanje kvalitetom, zbog
iskljuive orijentacije na utedu energije. Te
utede, meutim, su daleko ispod moguih koje
proizlaze iz paradigme poveanje efikasnosti
potronje energije i tipino nee biti odrive.
SGE treba funkcionisati u realnom vremenu iz
sljedeih razloga.
Sistem u sadanjem vremenu moe
prepoznati lou efikasnost (npr. kvar) dovoljno
brzo da se poduzmu potrebni korektivni koraci

Podaci u sadanjem vremenu pruaju bolje
24Narodne novine br. 38/02

25Narodne novine br. 68/01 i br. 177/04
262006/32/EC, lanak 7 (Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council on Energy End-Use Efficiency and Energy Services and Repealing
Council Directive 93/76/EEC)
razumijevanje dogaanja u prolosti

Podaci u sadanjem vremenu mogu biti
podloga za preciznije odreivanje ciljeva
(modela)
Informacije u sadanjem vremenu su bolje
za plaanje temeljem aktivnosti.
Podaci o energentima u sadanjem
vremenu su konzistentni s prikupljanjem
podataka za opi sistem upravljanja efikasnou,
a integracija SGE-a u druge procese je izuzetno
vana.
Prepoznavanje loe efikasnosti omoguuje
zaposlenicima u zgradama u vlasnitvu
kantona, grada ili opine, ispravljanje problema
i postizanje uteda. Ako se ovo uporedi sa
sistemom koji korisniku daje samo informaciju
da se problem dogodio juer ili prole sedmice
(a ponekad i samo da se dogodio, bez dodatnih
podataka), ostaje nam samo znanje da je prilika
proputena te smo suoeni sa problemom
osiguravanja da se problem ne ponovi (to ne
mora nuno biti i ostvarivo).
PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGIJSKE EFIKASNOSTI

U nastavku emo dati pregled pojedinanih mjera
za poveanje efikasnosti potronje energije, tipinih
za uredske prostore dravne, kantonalne, gradske i
opinske uprave.
nivou informisanosti zaposlenika o potrebi za

gospodarenjem energijom te o stepenu njihove
motivacije za provoenje mjera poveanja
energijske efikasnosti. Rezultati ovakve analize su
inputi za kreiranje tematskih seminara i radionica
za zaposlenike.
Slika 23 Udjeli u potronji elektrine energije za pojedine vrste uredske opreme

(izvor: http://energyrating.gov.au)
Gospodarenje energijom
Gospodarenje vodom
Iskustva pokazuju da se samo uspostavljanjem

sustava za gospodarenje energijom i imenovanjem
osobe zaduene za energetiku, mogu postii
utede od 10% ukupnih godinjih trokova za
energiju. Pri tome treba imati na umu da je ovo mjera
koja ne zahtijeva gotovo nikakve investicije.
U objektima dravne uprave voda se prvenstveno

koristi u sanitarne svrhe kao topla i hladna voda,
te za potrebe kuhinje i restorana. Posebno u
starijim zgradama, kakve veina dravnih zgrada
i jesu, stanje vodovodnih instalacija je vrlo loe te
su neeljena isputanja vrlo esta.
Tokom provoenja energetskih pregleda zgrada

dravne i lokalne uprave, vrlo se esto uoava da se
nepotrebno veliki novani iznosi plaaju, na primjer,
za nepravilno ugovorenu angaovanu snagu. Ti
iznosi esto prelaze i vie od desetine hiljada KM
ime se potvruje potencijal za utede energije
istim administrativnim, odnosno organizacijskim
promjenama bez ulaganja u pojedine tehnike mjere.
Zbog nepostojanja sustava za praenje

potronje vode, isputanja se ne uoavaju
po nekoliko mjeseci, to rezultira znatno
veom potronjom vode, kao sve dragocjenijeg
i skupljeg resursa, a time i veim trokovima.
Ovaj problem uoen je i u zgradama na kojima
je praena potronja, gdje veliko isputanje
nije uoeno ak po nekoliko mjeseci. Nadalje,
vrlo esto su isputanja prisutna i u sanitarnim
vorovima. Iskustva pokazuju da se rekonstrukcijom vodovodne mree te obnovom
sanitarnih vorova (ugradnja tednih armatura,
vodokotlia, pisoara sa senzorima prisustva) te
Pod ovom mjerom podrazumijeva se i analiza obrazaca

ponaanja zaposlenika koji utiu na potronju
energije i vode u razmatranom objektu. Takoer,
podrazumijeva se dobivanje informacija o postojeem
sustavatskom brigom i kontrolom potronje

vode, trenutna potronja
vode moe
smanjiti za ak oko 70%.
Danas kada pitka voda postaje sve vei
svjetski problem te kada njezina cijena sve
vie raste, nitko si vie ne moe dopustiti
luksuz nesavjesne potronje vode.
Uredska oprema i ostali ureaji
Velika veina objekata dravne uprave su dakako
uredski prostori. U takvim prostorima znaajan
dio u potronji elektrine energije zauzima
uredska oprema (raunari, printeri, fotokopirni
ureaji, faks ureaji i dr.), ak do 40%. Primjer
udjela u ukupnoj energiji za zgrade javne uprave
prikazuje slika 23. Mjere koje se mogu poduzeti
kod upotrebe postojee uredske opreme
esto se dogaa da, uprkos tome to uredska

oprema, posebno raunari i monitori, ima mogunost
gospodarenja energijom i ulaenje u reim niske
potronje, te mogunosti jednostavno nisu ukljuene
zbog nemara ili neznanja zaposlenika.
Postoji niz softverskih rjeenja, primjerice EZ Save,
koji je u potpunosti besplatan, a omoguuje sredinju
administraciju, odnosno ukljuivanje sustava za
gospodarenje energijom u raunarima i monitorima
simultano na cijeloj mrei raunara. Dodatno
omoguava i provjeru statusa sustava za gospodarenje
energijom na pojedinim raunarima u mrei (EZ
Wizard). Primjer potronje elektrine energije uredske
opreme u stand-by nainu rada za tipinu uredsku
zgradu prikazuje slika 24.
Prilikom nabavke nove opreme energijske efikasnost
mora biti jedan od najvanijih kriterija prilikom izbora
Slika 24 Potronja elektrine energije za ureaje u stand-by nainu rada za tipinu zgradu u jednoj godini (izvor: http://energyrating.gov.au)
svakako nisu zanemarive, ali su vrlo esto

podcijenjene i nedovoljno iskoritene, to zbog
neznanja, to zbog nemara. Kao prvo, uredsku
opremu nakon upotrebe treba u potpunosti
ugasiti. Naime, jo je uvijek nedovoljno poznata
injenica da elektronika oprema troi elektrinu
energiju i kada je u stand-by nainu rada. Prema
procjenama Evropske komisije, ova potronja
uestvuje u ukupnoj potronji elektrine
energije u zemljama lanicama ve s preko 10%,
to je svakako zabrinjavajua injenica, koja je
i potaknula Evropsku komisiju na pokretanje
dobrovoljnih sporazuma s proizvoaima kroz
program Stand-by Initiative.
opreme. Taj potencijal je prepoznat irom svijeta te je

ve 1992. Agencija za zatitu okolia u SAD-u uvela
EnergyS- tar program, kojem se uredbom 2422/2001
Evropskog parlamenta i vijea pridruuje i Evropska
unija. EnergyStar je dobrovoljni program oznaavanja,
osmiljen da bi se identificiralo i promoviralo energijski
efikasne proizvode, s ciljem smanjenja emisija
staklenikih gasova. Procijenjeno je da su utede u
SAD-u zbog koritenja EnergyStar proizvoda bile
oko 12 milijardi dolara samo u 2005. godini. U tabeli
3 prikazane su neke karakteristike opreme kojoj je
dodijeljena EnergyStar oznaka.
Prilikom odabira ostale opreme, na primjer kuanskih
ureaja, svakako treba birati ureaje razreda

energijske efikasnosti a, a+ ili a++, jer ove oznake
jame najveu energijsku efikasnost, odnosno takvi
ureaji koriste 45 do 70% manje energije u odnosu na
standardne ureaje (razreda energijske efikasnosti D ili
E).
Tabela 3 - Mogue utede ostvarene uporabom energetski efikasne
uredske oprem
Ureaj
Utede
Raunala
Imaju mogunost gospodarenja

energijom koja donosi 70%
utede u odnosu na raunala bez
te mogunosti.
Fotokopirni
ureaji
40% utede u odnosu

standardne modele
Fax ureaji
Imaju mogunost ulaska u reim

niske potronje kada se ne
koriste, ime se smanjuje ukupna
potronja energije za 40% u
odnosu na ureaje bez te funkcije.
Monitori
Imaju mogunost ulaska u sleep

nain rada kada se ne koriste
ime se uteuje 90% energije
u odnosu na monitore bez te
funkcije
Printeri
Imaju mogunost ulaska u reim

niske potronje kada se ne
koriste, ime se smanjuje ukupna
potronja energije za 60% u
odnosu na ureaje bez te funkcije.
Skeneri
Efikasni modeli troe 50% manje

elektrine energije od standardnih
modela
na
se dobiva prolaskom elektrine struje kroz tanku

icu volframa, koja se tada zagrijava i svijetli.
Takvim nainom samo oko 5 do 10% potroene
elektrine energije pretvara se u svijetlost (koja
nam je primarni cilj), a ostatak energije (vie od
90%) nepotrebno se pretvara u toplotu koja se
oslobaa u okoli.
Kod tedne sijalice svjetlost se dobiva prolaskom
struje kroz gas koji tada emitira svjetlost. Zbog
razliitog principa rada, tedna sijalica se
izgledom razlikuje od klasine. Svaka tedna
sijalica sastoji se od dva djela: cijevi koja je s
unutarnje strane premazana fosforom i ispunjena
gasom te magnetskog ili elektronskog balasta
koji slui za paljenje sijalice.
Princip rada tedne sijalice je sljedei:
Kada struja iz balasta prolazi kroz gas u cijevi,
on isijava ultraljubiasto zraenje
Ultraljubiasto zraenje aktivira fosforni
premaz na unutarnjoj strani cijevi koji tada
emitira vidljivu svjetlost kroz povrinu cijevi.
Na ovaj nain 20 25% potroene elektrine
energije pretvara se u svjetlost.
Osim manje potronje energije, CFL sijalice
svojim radom, prema tome, proizvode 70%
manje toplote nego standardne sijalice, pa
je i to znaajna prednost, posebno u ljetnim
mjesecima. Dakle za istu koliinu emitiranog
svjetla tedna sijalica potroi 3 do 4 puta manje
elektrine energije od klasine sijalice, to
prikazuje tabela 4.
Tabela 4 - Poreenje snaga klasinih i tednih sijalica za
priblino istu emisiju svjetla
Klasina arulja [W]
Rasvjeta
Elektrina rasvjeta u prostorima odgovorna je
za gotovo 40% ukupne potronje elektrine
energije. Praksa pokazuje da se 30 do 50% potronje
elektrine energije u sistemima rasvjete moe smanjiti
mjerama energijske efikasnosti. Objasnimo prvo
razliku izmeu obinih i tednih sijalica. Osnovna
razlika izmeu tednih i klasinih sijalica je nain na
koji se dobiva svjetlost. Kod klasine sijalice svjetlost
tedna arulja (CFL)

[W]
25
40
60
11
75
14
100
18
120
22
150
30
Danas postoji veliki izbor oblika i snaga tednih

sijalica, kako bi se mogle zadovoljiti razliite
potrebe (funkcionalne i estetske) korisnika, to
je ilustrirano na slici 25.
Slika 25 - Prikaz dostupnih oblika tednih sijalica koje se mogu

koristiti umjesto klasinih sijalica
Tabela 5 prikazuje poreenje trokova klasine i

tedne sijalice. Pretpostavimo da sijalica svijetli
6 sati na dan (2190 sati na godinu). Prosjena
cijena kilovat sata elektrine energije za tarifni
model Elektroprivrede BiH (65% vremena u vioj
tarifi uz cijenu od 0,16 KM/kWh i 45% vremena u
nioj tarifi uz cijenu od 0,08 KM/kWh) iznosi 0,15
KM/kWh s PDV-om. ivotni vijek je 15 000 h za
tednu sijalicu i 1 500 h za klasinu.
tedna
sijalica
(18 W)
Klasina
sijalica (100 W)
Cijena sijalice
Oko 9 KM
Oko 1 KM
Vijek trajanja
2 500
dana (6,8
godina)
250 dana (0,7

godina)
Godinja
39,42 kWh
potronja
(5,91 KM)
(cijena) energije
Broj
zamijenjenih
sijalica u 6
godina
Ukupni trokovi
u 6 godina:
219 kWh (32,85

KM)
44,46 KM
206,10 KM
Uteda
ostvarena Tokom
161,64 KM
ivotnog vijeka
sijalice:
0 KM
Iz gore prikazanog poreenja moe se vidjeti da se

visoka cijena tedne sijalice vrati korisniku za manje od
est mjeseci, kroz manju potronju elektrine energije.
Iskustvo pokazuje da ak i vrlo jednostavne mjere,
poput iskljuivanja elektrine rasvjete kada nitko
ne boravi u prostoriji ili kada je nivo dnevnog svjetla
dovoljan, znaajno smanjuje potronju. Nadalje, uz
malene investicije mogue je ugraditi senzore koji e
detektirati prisutnost ljudi u prostoriji te u ovisnosti o
tome paliti i gasiti svjetla i/ili senzore koji mjere jainu
vanjske svjetlosti te prilagoavaju unutranju rasvjetu
u kontinuiranom ili stepenskom rasponu od 0 do
100%. U tabeli 6 mogu se vidjeti mogunosti utede
ugradnjom senzora u raznim tipovima prostorija.
Tabela 6 - Mogue utede u sistemima rasvjete ugradnjom senzora
Tip prostora
Mogunost utede
energije (%)
Privatni ured
Otvoreni ured
Uionica
Konferencijska soba
Hodnici
Skladita, ormari
13 - 50
20 - 28
40 - 46
22 - 65
30 - 80
45 - 80
Veinu rasvjete uredskim prostorima ipak ini rasvjeta

izvedena fluorescentnim cijevima razliitih snaga
(uobiajeno 18 W, 36 W ili 58 W). No, veina tih cijevi
opremljeno je magnetnim prigunicama, zbog kojih im
se nominalna snaga poveava za 13 W. Kao prva mjera
u ovakvim sistemima rasvjete namee se zamjena
magnetnih prigunica elektrinim. Tom se mjerom
uobiajeno ostvaruju utede elektrine energije od
25 %, a dodatno se produava radni vijek fluorescentne
cijevi, dobiva se rad bez treperenja koje se javlja uz
magnetnu prigunicu i nii su trokovi odravanja.
Takoer, prema direktivi 2000/55/EC, od novembra
2005. godine u EU-u je zabranjeno koristiti magnetne
prigunice u svim novim instalacijama fluorescentne
rasvjete. U ovisnosti o stanju u svakom pojedinom
objektu, povrat ovakve investicije iznosi od 4 do 8
godina.
Posebno u starim objektima, vrlo je est sluaj da je
sistem rasvjete vrlo star i nezadovoljavajue kvalitete,
to dakako znai neprimjerene radne uvjete. Stoga se
esto javlja i potreba za cjelokupnom rekonstrukcijom

sustava. Takvi zahvati se rijetko mogu opravdati
samim utedama energije, ali su nuni zbog pruanja
zadovoljavajuih radnih uvjeta.
Grijanje, ventilacija i klimatizacija
Kada je rije o ukupnoj potronji energije, u uredskim
prostorima sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije
mogu uestvovati ak s preko 50%. Vano je uoiti
kakav je postojei sistem za grijanje, ventilaciju i
klimatizaciju (GVK) u objektu (toplotna mrea, vlastita
kotlovnica, pojedinano grijanje, postojanje sredinjeg
sustava ventilacije i klimatizacije i dr.).
Nadalje, izuzetno je vano postoji li mogunost
regulacije temperature prostora. Najee takva
mogunost ne postoji, pa su vrlo esti sluajevi da se
u zimskim/ljetnim mjesecima otvaraju prozori dok
grijanje/hlaenje radi. U sistemima grijanja treba
teiti ugradnji termostatskih radijator- skih
ventila, ime se moe postii do 20% uteda.
Nadalje, sisteme grijanja treba uiniti automatski
upravljivima i kontroliranima, ime e se postii
optimalna potronja energije.
Temperaturu grijanog prostora treba prilagoditi
vremenskim uslovima iskustvo pokazuje da se
sniavanjem temperature grijanog prostora za 1 C
mogu ostvariti godinje utede 7 do 8 %, naravno uz
uslov da se ne narui toplotna ugoda ljudi. Takoer,
uvijek treba razmotriti i mogunost prelaska na
ekoloki povoljnije gorivo, kao i odbacivanje svih
pojedinanih grijaih tijela, na primjer elektrinih
radijatora i grijalica.
to se sustava klimatizacije tie, najee se koriste
split rashladni ureaji, iji je uinak samo lokalan.
U velikim objektima, s energetskog je stajalita
povoljniji sredinji sistem ventilacije i klimatizacije,
gdje se na jednom mjestu za cijelu graevinu ili bar
njezin vei dio vri dobava i priprema zraka (grijanje
ili hlaenje). Ovakvi se sistemi izvode kompresorskim
ili apsorpcijskim rashladnim agregatima i uvijek
je potrebna automatska kontrola takvih sustava.
Ukoliko se radi o manjim objektima, gdje je jedina
mogunost koritenje split rashladnih ureaja, svakako
treba odabrati one s najviim razredom energijske
efikasnosti.
Zamjena goriva
U brojnim sistemima grijanja, posebno u starim
zgradama, jo se uvijek kao energent koristi
loivo ulje. Danas se ve puno rjee mogu
pronai sistemi koji koriste ugalj, mada ni tu
mogunost ne treba iskljuiti, a kao nepovoljan
oblik grijanja takoer treba naglasiti i grijanje
elektrinom energijom. Ovakvi sistemi ne
samo da su energijski neefikasni ve imaju
i negativan uticaj na okoli, posebno na
lokalno zagaenje zbog emisija sumpornog
dioksida (SO2), duikovih oksida (NOx),
krutih estica i ugljinog dioksida (CO2 ).
Stogatakve
energente
treba
zamijeniti
energentima s manjim udjelom sumpora
i ugljika. Kao najpogodniji energent namee
se prirodni gas. Ukoliko je objekt na mjestu
gdje postoji gasovod, svakako je poeljno
sistem grijanja prilagoditi prirodnom gasu. No,
ukoliko gasovod nije dostupan, mogua su i
druga rjeenja. Prvenstveno se to odnosi na
koritenje ukapljenog naftnog gasa (UNP).
UNP je dostupan u malim nadzemnim ili
podzemnim spremnicima razliitih zapremina
koji se postavljaju nedaleko od objekta i sustava
cjevovoda dovodi u objekt do razliitih ureaja.
Takoer treba istaknuti i da se grijanje na
gas pokazuje najisplativijim. U tabeli 7 dato
je poreenje jedininih cijena za grijanje na
elektrinu energiju, loivo ulje te gas.
Nadalje, svakako treba ocijeniti i mogunost
koritenja obnovljivih izvora energije,
posebno prilikom veih rekonstrukcija, kada se
takvi sistemi jako dobro mogu integrirati u novo
rjeenje.
Koncept Inteligentne niskoenergetske kue

U sluajevima izgradnje novog objekta ili velike
rekonstrukcije postojeeg, valja razmotriti
mogunost ostvarenja koncepta tzv. inteligentne
niskoenergetske
kue.
Ovakav
koncept
podrazumijeva softverska rjeenja, kako u
samim ureajima i instalacijama tako i na nivou
Tabela 7 - Usporedba cijena i emisija razliitih sustava grijanja
Emisije [kg/kWh]
Energent
Ogrjevna
vrijednost
[kWh/
jedinici]
Prosjena
trina
cijena
Cijena po
togasskom kWh
SO2
NOx
estice
CO2
el.energija
[kWh]
0,6-0,7 kn/
kWh
cca 0,7 kn/kWh
0,00081
0,00041
0,00004
0,270
loivo ulje
[kg]
11,9
4 4,5 kn/
kg
0,55 -0,65 kn/kWh
0,00084
0,00025
gas [m3]
9,4 - 10
2,08 kn/m3
0,25 -0,30 kn/kWh
0,00018
sredinjeg upravljanja i koordinacije potronje

energije u svim sistemima zgrade. Takvi su
sistemi komercijalno dostupni, no jo je vanije
da i domaa industrija razvija ovakve sisteme,
a zgrade dravne uprave izvrsni su kandidati
za njihovu upotrebu. Ovakvim sistemom ne
samo da se optimizira rad energetskih sustava
i prilagoava potrebama korisnika, ve se i
detektiraju kvarovi te se na taj nain poboljava
cjelokupan sistem odravanja zgrade.
Rekonstrukcija vanjske ovojnice zgrade
Pod vanjskom ovojnicom zgrade podrazumijevaju
se sve njezine vanjske povrine. Ovaj segment
zgrade izuzetno je bitan zbog smanjenja
toplotnih gubitaka, nunih prije rekonstrukcija
sustava grijanja, kako bi se ti gubici smanjili na
minimum. Pri tome valja razmotriti dvije stvari
stanje ili postojanje toplotne izolacije zgrade te
stanje prozora.
Poboljanjem izolacije izravno se utjee ne samo
na smanjenje toplotnih gubitaka zimi, nego i
na ograniavanje pregrijavanja prostora ljeti.
Loija izolacija znai poveanje cijene koritenja i
odravanja prostora, ali i vee zagaenje okolia.
Procjenjuje se da je gubitke zbog loe izolacije
mogue smanjiti za ak 50 do 80%.
Vrlo je est sluaj da velik dio povrine vanjske
ovojnice zgrade zauzimaju upravo prozori, a
0,00010
0,00005
0,2276
0,2020
injenica je da preko 50% ukupnih toplotnih gubitaka

zgrade otpada upravo na prozore. Kao najprimjerenija
mjera smatra se sanacija svih oteenih otvora i zamjena
starih prozora novima, ime se toplotni gubici kroz
prozore mogu smanjiti do 50%. Dakle, ovim mjerama
zadovoljavat e se i zakonske obaveze propisane
Tehnikim propisom, a kroz njegovu primjenu takoer
e se realizirati i dio zahtjeva direktive o energetskim
karakteristikama zgrada (2002/91/EC).
Problemi s mjerama rekonstrukcije vanjske ovojnice
svakako su financijske prirode. Naime, ovakve investicije
su izuzetno velike, a razdoblja povrata su vrlo visoka
preko 50 godina. No, ukoliko se rekonstrukcijom
predvia sanacija fasade, tada toplotna izolacija nikako
ne smije biti izostavljena.
Svi gore prikazani primjeri dani su ilustrativno, kako
bi ukazali na mogue mjere poveanja energijske
efikasnosti i ostvarivanja novanih uteda. Ukoliko
mislite da su i u zgradama pod vaom upravom
mogue utede prema prikazanom modelu, sigurni
smo da e struna osoba pronai i vie nego to nakon
itanja ovih redaka moe biti vidljivo.
Potrebno je pronai strunu osobu koja e obaviti
energetski pregled i predloiti mjere poboljanja
energijske efikasnosti za vau zgradu, zajedno s listom
prioriteta temeljenoj na ekonomskoj isplativosti mjera
svakako treba istaknuti da znaajna poboljanja
moete postii i bez dodatnih ulaganja.
PRILOG 2: PRIMJERI GOSPODARENJA ENERGIJOM

Informacije i primjeri izneseni u ovom poglavlju nisu
recept za napredak u vaoj jedinici opinske, gradske,
kantonalne ili dravne uprave. Ovo su primjeri kako su
to napravili drugi i ovdje su da vas uvjere da SGE nije
nita novo ili nedo- kazano! Ovdje pokazujemo sve
koristi koje SGE donosi.
Mjere energijske efikasnosti mogu se ukljuiti u niz
aktivnosti lokalne i regionalne uprave. Te emo mjere i
aktivnosti ilustrirati nizom izvedenih primjera iz raznih
gradova u Europi.
Uloge lokalne uprave u projektima gospodarenja
energijom su:
Potroa, prualac usluga i vodei primjer
Planer, voditelj razvoja i regulator
Savjetnik i motivator
Proizvoa i snabdijeva
Lokalna i regionalna uprava kao potroa, prualac

usluga i dobar primjer
Lokalna i regionalna uprava treba postaviti dobar
primjer kroz vlastite poteze voditi primjerom i potom
publicirati to se postiglo uvijek je poticaj i drugima da
dou na istu razinu.
Lokalne i regionalne vlasti pruaju usluge koje mogu
biti energijski intenzivne poput uline rasvjete i javnog
prijevoza. Neke od tih usluga mogu biti koncesijom
dodijeljene drugom pruaocu usluga, umjesto da ih
prua lokalna vlast. Ovo, meutim, ne znai da lokalna
vlast ne moe utjecati na potronju energije takvih
usluga. Uspostavom energetskih kriterija pri dodjeli
ugovora o koncesiji ili primjenom dodatnih zahtjeva
u konkursima javne nabavke, lokalna vlada moe
dugorono poboljati svoju energijsku efikasnost, a
time i smanjiti troenje novca poreznih obveznika.
Tabela 8 prikazuje neke primjere odluka kod uvoenja
SGE-a openito I SGE-u u zgradarstvu.
Primjer: Stuttgart (Njemaka)

Grad Stuttgart (Njemaka) koristi revolving fond
za investicije u mjere energijske efikasnosti.
Gradski ured za energiju plaa inicijalne
investicijske trokove, a drugi gradski uredi
vraaju trokove investicije temeljem godinjih
uteda koje su stvorile mjere energijske
efikasnosti. Na primjer, ako je investicijski troak
toplotne izolacije za kolski krov 20.000 EUR, njih
plaa Ured za energiju, a kola vraa iznos utede
za svaku godinu, koji je za taj kolski krov 4.000
EUR (uteda na grijanju). U pet godina investicija
je u potpunosti isplaena i s tim novcem moe se
krenuti u nove investicije.
Gospodarenje energijom - Vanjska rasvjeta

Izrada nacrta plana poboljanja vanjske/

uline rasvjete
Koritenje niskoenergetskih svjetljki,
poput tednih natrijevih svjetiljki
Izvravanje preventivnog odravanja
Primjer: Lille (Francuska)

Rasvjeta (unutarnja i javna, vanjska) je veliki
udio ukupnih trokova za potronju energije u
gradovima. Mogunosti za utede u kapitalnim
trokovima i trokovima odravanja su
uobiajeno znatne. Energijski efikasna rasvjetna
tijela mogu trajati do 15 puta due od njihovih
klasinih, a razdoblje povrata je u veini sluajeva
manji od 6 godina - to je privlana i vrijedna
investicija. Na primjer, ivina sijalica od 125W
ima ukupni godinji troak od otprilike 53.33
EUR godinje, u poreenju sa 33 EUR godinje
za visokotlanu natrijevu sijalicu snage 70 W,
koja ima isti svjetlosni spektar i jainu. Prosjena
uteda je, prema tome, 20 EUR godinje po
sijalici. Pomnoite ovo s nekoliko hiljada sijalica
po gradu (pa i stotine hiljada), i mogunosti
izuzetno velikih uteda su oite.
ivine sijalice, unato injenici da su 10 EUR
jeftinije od energijski efikasnijih visokotlanih
natrijevih, skuplje su za odravanje, a i bre se
troe pa ih je potrebno mijenjati. Takoer troe i

vie elektrine energije.
Grad Lille u Francuskoj nedavno je pokrenuo
ured koji e gradske dobavljae (osobe zaduene
za javnu nabavku) educirati o nainima i
mogunostima traenja proizvoda i usluga, s
minimalnim utjecajem na okoli. Jedan od 6
glavnih prioriteta je javna rasvjeta.
Vie informacija na http://www.elcfed.org .
Kod javne nabavke i ugovora o proizvodima i uslugama,

sustavatsko gospodarenje energijom podrazumijeva:
Postavljanje kriterija za dodjeljivanje ugovora;
dajui prednost ponuaima koji panju pridaju i
energetskim karakteristikama ponude, poput zahtjeva
za visokom energijskom efikasnou
Pruiti opravdanu prednost proizvodima i
uslugama s certifikatima o niskoj potronji, zatiti
okolia ili visokoefikasnom iskoritavanju energije.
Evropska komisija objavila je prirunik za Zelenu
kupovinu, koji detaljno objanjava kako se putem
javne nabavke mogu integrirati zahtjevi usmjereni
na zatitu okolia i energijsku efikasnost. Publikacija
je dostupna na svim jezicima trenutnih lanica EU-a:
Tabela 8
Gospodarenje energijom (openito)

Imenovanje koordinatora za energiju i

otvaranje Ureda za gospodarenje energijom
ovisno o iznosima na mjesenim raunima
za energiju i energente. Neke lokalne uprave
imenuju jednog proelnika za energiju za
svakih milijun eura potroenih na energiju
kao nepisano pravilo.
Prati se i mjeri potronja energije u svim
javnim zgradama, u svakoj zgradi zasebno.
Vee zgrade prate se dnevno, a manje tjedno.
Potrebno je omoguiti pristup podacima o
energetskoj potronji i graanima (ili barem
vanjskim promatraima poput zajednica
inenjera), kako bi posluili kao vodi za iru
zajednicu
Osigurati da osoblje odgovorno za zgrade
(slube za odravanje, zatitu, ienje) bude
svjesno programa gospodarenja energijom i
potrebnih mjera za postizanje uteda
Pokretanje interne kampanje informiranja
koja bi prikazala vanost energetike
periodiki komunicirati o mjerama u primjeni
(grijanje, rasvjeta, iskljuivanje raunala)
Postavljanje odvojene proraunske linije za
investicije u projekte energetske efikasnosti
Osnivanje programa , koji osigurava da dio
ili sva uteevina proizala iz energetskih
uteda bude reinvestirana u druge mjere
odrivog iskoritavanja energije.
Gospodarenje energijom u zgradarstvu
Zgrade u vlasnitvu grada trebaju proi sistemne

kontrole, na temelju kojih e se identificirati
potencijalne investicije (energetski pregledi)
Razvoj mjerenja potronje energije u svim javnim
zgradama
Koritenje obnovljivih izvora i kogeneracija
(istovremene proizvodnje elektrine energije i
toplote) u zgradama u vlasnitvu grada
Pregled postojeih ugovora o opskrbi energijom,
pogotovo s obzirom na zelenu energiju
(proizvedenu iz iih izvora poput vjetra)
Razvoj lokalnih standarda pogona, izgradnje
i obnove postrojenja, uz odobrenje lokalnih,
odgovornih odbora
Koritenje najboljih dostupnih energetskih
standarda pri preureenju javnih zgrada
Koritenje niskoenergetskih standarda u novim
zgradama
Postavljanje standarda odrive gradnje za nove i
obnovljene graevine
Koritenje prikladnih financijskih alata za
financiranje mjera energetske efikasnosti, poput
ugovaranja obzirom na energijsku efikasnost
isporuene usluge ili proizvoda, i revolving
fondova27
Revolving fond je financijski fond iji prihodi ostaju slobodni za financiranje vlastitih projekata i kontinuiranih programa bez ogranienja fiskalne godine
27
http://europa.eu.int/comm/environment/gpp/
guidelines.htm#handbook
Takoer postoji i baza podataka s informacijama o
utjecaju na okoli raznih proizvoda i usluga:
http://europa.eu.int/comm/environment/green_
purchasing/cfm/fo/greenpur- chasing/index.cfm
Sustavatsko gospodarenje energijom nikako ne
smije izostaviti promet. Stoga primjere energijskoefikasnih rjeenja za gradski vozni park i javni prijevoz
prikazujemo u tabeli 9.
Primjer: Leicester (Engleska)

1990. godine Gradsko vijee grada Leicestera u
Engleskoj (broj stanovnika 280.000 stanovnika)
postavilo si je strateki cilj - smanjiti potronju
energije i CO2 emisija za 50% do 2025. godine.
Uspostavili su sistem praenja potronje energije
u gradu temeljen na inteligentnim mjerenjima,
koja podatke o potronji energije alju u
sredinjicu Gradskog vijea svakih 30 minuta
iz javnih zgrada, kao i iz nekoliko malih i srednjih
firmi u gradu. Cilj je bio pokazati i dokazati koristi
praenja i nadzora potronje energije u stvarnom
vremenu.
Tabela 9 Mjere energijske efikasnosti za gradski vozni park i javni

prijevoz
SGE - Gradski vozni park
SGE - Koritenje javnog prijevoza

Izvrite pregled flote vozila i proglasiti politiku o

obnavljaju voznog parka energetski efikasnim
vozilima.
Koristite vozila s niskim emisijama (npr. hibridna
vozila) ili alternativne naine putovanja.
Razvijte plan putovanja za svoje zaposlenike
primjerice, potiite koritenje bicikala i otvaranje
uvanog parkinga za bicikle, tueve za bicikliste te
promovirajte vie putnika po automobilu od/do
radnog mjesta (tako potiete i kolegijalnost).
Primjer: Stockholm (vedska)

Grad Stockholm u vedskoj ve vie od 10 godina
promovira koritenje vozila s niskim emisijama. Danas
se gotovo polovina gradske flote vozila sastoji od
istih vozila, a 1% automobila prodanih u Stockolmu
su elektrini automobili. Cilj Stockholma je poveanje
upotrebe biogoriva, ali i promocija istih vozila.
Stockholm je za 2006. godinu postavio i ostvario cilj 4% vozila prodanih u gradu su ista vozila, 60% gradske
flote vozila sastoji se od takvih vozila, od kojih preko
80% koristi biogoriva. Za vie informacija: http://www.
osmose- os.org .
Modernizirajte autobusnu flotu (vozila s

niskim emisijama, sa zamanjacima, s gorivim
elijama) i potiite koritenje biogoriva.
Smanjite zaguenja i poveajte protonost
prometa kroz:
o ubrzanje javnog prijevoza (trake
samo za javni prijevoz, postavljanje
prioriteta u sistem semafora) i
o integrirano plaanje karata za javni
prijevoz.
Potiite koritenje javnog prijevoza za
zaposlene (popusti, besplatne vonje).
Troak uspostave ovog sustava iznosio je

prosjeno 3.000 funti (oko 4.500 EUR) po zgradi,
uz dodatne trokove softvera i osoblja. Tome
treba pridodati i godinji troak odravanja
mjernih instrumenata i tehnikog odravanja
sustava. Iako su trokovi relativno visoki, Gradsko
vijee Leicestera smatra sistem vrlo isplativim.
Vrijeme povrata investicije procjenjuje se na
pet godina. Poetne utede bile su vrlo brze,
jer je regulacija potronje vode i gasa bila vrlo
gruba i neefikasna. Daljnje praenje podataka
omoguilo je dodatne utede jer su sve osobe u
zgradama mogle pratiti trenutno stanje pa se svijest o troenju energije stvorila vrlo brzo. Daljnje
informacije dostupne su na: http://leicester.gov.
uk/housing/PDFs/EnergyMetering.pdf
Primjer: Czetochowa (Poljska)

Od 2003. grad Czestochowa u Poljskoj (80.000
stanovnika) sudjeluje u programu gospodarenja
energijom i okoliem koji nadzire Poljski fond
za energijsku efikasnost (FEWE). Program
obuhvaa javne zgrade u koje se uvodi sistem
praenja potronje elektrine energije i vode.
Rezultati su brojni: utede novca, obrazovanje
menadera za energiju koji znanje ire dalje,
poboljana izolacija i smanjeni gubici toplote,
prilagoene temperature prostora (regulacijom)
te sveukupno smanjena nepotrebna potronja
energije. Analizom primijenjivanih tarifnih
modela i rauna za energiju iz prethodnih
perioda ostvarile su se znatne i trenutne utede.
Na primjer, nekoliko kola preplatilo je svoje
raune za elektrinu energiju (a nitko to nije
uoio!), a povrat novca iznosio je ak 12.500
EUR. Sistem je takoer omoguio i 9.000 EUR
uteda u sistemu koritenja vode i 37.500 EUR u
sistemu prikupljanja i uklanjanja otpadnih voda.
Ovi novani iznosi ekvivalentni su trokovima
etiri stalno zaposlenih strunjaka u Poljskoj, to
pokazuje da je sistem izuzetno isplativ. Za vie
informacija: http://czestochowa.um.gov.pl/
Primjer: Rennes (Francuska)
Grad Rennes u Francuskoj ima 11 kantona, od
kojih je veina mala i nema vlastita sredstva za
gospodarenje energijom. 1997. lokalna agencija
za energiju CLE (Conseil Local de lEnergie)
predloila je uslugu gospodarenja energijom
nazvanoj dijeljenje informacija o energiji
lokalnoj upravi. Cilj usluge bio je:

pokrenuti gospodarenje energijom
praenjem rauna za energiju, procjenom
ugovora s opskrbljivaima energijom
te provjerom odgovaraju li ugovori
energetskim potrebama

poveanje efikasnosti potronje energije
poveanjem mogunosti za upravljanje
potronjom

podizanje svijesti i informiranje
izabranih predstavnika lokalne vlasti o
mogunostima planiranja i edukacije za
osoblje u javnoj upravi.
Program se sastoji od praenja energetskih
potreba lokalne uprave Tokom dvomjesenog
razdoblja. Izvjee se prezentira gradskom vijeu i

gradskim inenjerima, domarima i ostalom tehnikom
osoblju. Svrha izvjea je podizanje svijesti o potronji
energije i pomo izabranim predstavnicima lokalne
uprave u definiranju mjera energetske efikasnosti za
uspostavu u svojoj upravi. Cijena ove usluge je 0,6 EUR
po stanovniku godinje. Lokalne uprave bile su vrlo
zadovoljne pruenom uslugom i ostvarile su utede
od oko 25 kWh godinje po stanovniku, to je 2,5 EUR
godinje po stanovniku. Rennes ima preko 500.000
stanovnika.
Lokalna i regionalna uprava kao planer, voditelj

razvoja i regulator
Planiranje iskoritavanja zemljita donoenjem
urbanistikih planova te planiranje transportnih
sustava odgovornosti su svih tijela kantonalnih,
gradskih i opinskih uprava. Uravnoteenje sektora
domainstva, usluga i industrije te trita radne snage
u urbanom planiranju, moe utjecati na uzorke
mobilnosti graana jednako kao i njihovoj potronji
energije. Lokalna i regionalna uprava mora razvijati
odrive planove mobilnosti graana i stvoriti uslvoe za
odrivi razvoj prometa.
Kantoni, gradovi i opine moraju djelovati i kao
regulatori, postavljanjem energetskih standarda za
svoje nove graevine, koji bi trebali biti vii od zakonski
propisanih nivo, s ciljem pruanja pozitivnog primjera
svim graanima. Nadalje, moraju promovisati koritenje
obnovljivih izvora energije i mjere (ekonomski i
energetski) odrive gradnje. Lokalna i regionalna vlast
moe i mora ukloniti administrativne barijere, te kroz
jednostavniji postupak dobivanja potrebnih dozvola
potaknuti projekte, kao to su postavljanje solarnih
sustava za pripremu tople vode na krovove kua.
Na primjer, londonski okrug Merton u Velikoj
Britaniji, postavio je u svoje propise zahtjev o
prostornom ureenju koji trai da svaka nova
industrijska, skladina, uredska ili stambena
zgrada izvan kulturno zatienih podruja i
iznad odreene veliine mora imati opremu za
proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i njima
pokrivati najmanje 10% oekivanih potreba za
energjiom.
Primjer: Njemaki propisi o gradnji

Pasivna kua ima sljedee karakteristike: 40 cm izolacije
na krovu, 30 cm na zidovima i trostruki zatitni sloj boje.
U njemakoj klimi ovaj tip graevina zahtijeva manje
od 10 kWh/m2 mjeseno, to znai da se zgrada moe
grijati bez uobiajenog sustava grijanja - ventilacija i
dizalica toplote su dovoljni. Usporedbe radi, potronja
energije standardne nove graevine iznosi 70 kWh/m2
(po tamonjim standardima). Dodatna cijena pasivnih
kua u odnosu na standardne graevine je manje od
10%. Daljnje informacije: www.pasiv.de
Naselja bez CO2 su zapravo naselja ureena tako
da ne troe fosilna goriva. Ovaj cilj moe se postii
jednostavnim poboljavanjem toplotne izolacije (to
poveava i stupanj ugode) i proizvodnjom energije
na mjestu potronje koritenjem obnovljivih izvora i
kogenracije, ovisno o lokalnim prilikama.
Primjer: Vijee okruga Carrick (Engleska)
U okrugu Carrick u Engleskoj je modelom javnoprivatnog partnerstva kroz projekt Beacon Community
Regeneration partnership uspostavljen niz poboljanja
energetske efikasnosti u malom i relativno siromanom
naselju Beacon Housing Estate u Falmouthu. Proveden
je energetski pregled svake kue i odlueno je provesti
najprikladnije mjere energetske efikasnosti. Izolacija
tavana, izolacija vanjskih zidova i centralno grijanje
odabrani su kao mjere za brzo i efikasno smanjenje
prekomjerne potronje energije u naselju. Nadalje,
druge mjere poput dvostrukog ostakljenja prozora
i brtvljenja prozorskih okvira ve su bile dostupne
kroz druge programe. Stanovnicima je dan izbor
boja i tekstura zavrnih povrina. Nakon provedbe
mjera, svako kuanstvo je savjetovano kako pametno
gospodariti energijom. Redovito su dijeljene broure i
letci, kako se informacije ne bi zaboravile.
Neke od velikih postignua su:

poboljanje energetske efikasnosti provedeno je u
900 kuanstava

centralno grijanje je postavljeno u 300 kua u
prvoj godini

ukupno je uteeno 274.000 EUR na raunima za
energiju.

Voditelji projekta vjeruju da se i druge promjene
mogu pripisati promjenama uvjeta stanovanja:

zdravstveno stanje stanovnitva se poboljalo,
ukljuujui smanjenje broja astmatiara za 50%

stopa kriminala je dramatino pala, ukljuujui
smanjenje nasilja u kui

vandalizam je na rekordno niskoj nivou,
sve vie ljudi se eli doseliti i dogodio se
radikalan zaokret u optimizmu zajednice.
Za vie informacija: http://www.idea-knowledge.
gov.uk/idk/aio/650659 i http://www.csep.co.uk/ .

Primjer: Barcelona (panjolska)

Kako bi se povealo koritenje suneve
(solarne) energije za proizvodnju tople vode,
grad Barcelona u panjolskoj inicirao je projekt
Barcelona Solar Ordinance. Naime, u lokalnim
propisima uveli su se zahtjevi da sve nove
zgrade i zgrade u rekonstrukciji moraju koristiti
solarnu energiju za opskrbu minimalno 60%
svojih potreba za toplom vodom. Solarni propis
je odobrilo Gradsko vijee Barcelone u lipnju
1999., a na snagu je stupio u kolovozu 2000.
Od tada, slian propis su uveli i drugi gradovi u
Kataloniji, a potom i gradovi u drugim regijama.
Konano, kroz nacionalni zakon prihvaen 2005.,
obveza je postavljena na nivou cijele zemlje. Ovo
je jasan dokaz da se lokalne inicijative mogu
transformirati u zakonodavni okvir.
Energetska
agencija
Barcelone
provodi
kontinuirani program praenja, kako bi se dalje
pratila uspjenost provedbe propisa o solarnim
sistemima za pripremu tople vode. Od stupanja
na snagu ovog zakonodavnog instrumenta,
ukupno instalirana povrina solarnih kolektora
iznosi oko 20.000 m2 (12 puta vie nego 2000.).
Ekvivalentna uteda u energiji iznosi preko
15.000 MWh godinje, smanjenje emisija CO2 je
gotovo 3.000 tona CO2 godinje. Vie informacija
na: www.barcelonaenergia.com .
Primjer: Kirklees (Velika Britanija)
U brdovitom dijelu grada Kirkleesa u Velikoj
Britaniji izgraeno je solarno selo s 121
solarno napajanom kuom. Solarne instalacije
osiguravaju oko 20% potreba za elektrinom
energijom i 50-60% potreba za toplom vodom.
Projekt je smanjio mjesene raune za energiju
kao i emisije ugljinog dioksida (preko 50 tona
godinje). Ve je stvorena drutvena i ekonomska
korist - entuzijazam meu stanovnicima,
nova radna mjesta i vjetine u postavljanju
fotonaponskih (FN) elija. Projekt ukljuuje

ukupno 400 kW instalirane snage FN elija
(u 2004. godini) to demonstrira magnitudu
projekta. U sljedeoj fazi instalacije e ukljuivati
novoizgraene kue Yorkshire Housing Group-a.
Za vie informacija: http://www.emasnetwork.
org/en/about/bestpractice .
Primjer: Odense (Danska)
Danska Vlada imenovala je grad Odense
(185.000 stanovnika) slubenim danskim
gradom biciklizma (1999.-2002.), i osigurala
Odensi financijska sredstva za izvoenje ovog
etverogodinjeg projekta, s 50 podprojekata
usmjerenih na poveanje pristupanosti
biciklistima, osiguravanje boljeg i sigurnijeg
parkiranja za bicikle i pruanje usluga poput
pitke vode i pumpi za gume. Kao rezultat ovog
projekta, 25% svih putovanja u Odensi ini se
biciklom. Koritenje bicikala poraslo je za 20%,
preko polovice putovanja biciklom ine bivi
vozai motora koji su odluili promijeniti svoje
prijevozno sredstvo. Zdravlje stanovnika je
takoer poboljano - utede od 1.9 miliujuna
EUR su izmjerene samo u sektoru zdravstva.
Dobitak nije samo financijski, broj nesrea
koji ukljuuje bicikliste smanjio se za 20%, a
procjenjuje se da je neizravna posljedica projekta
dodatnih 500 godina ukupnom ivotnom vijeku
graana Odense. Za vie informacija: http://
www.cyclecity.dk .
izvora energije. Savjeti graanima svakako e biti

znaajniji, ako se temelje na vlastitom primjeru.
Takoer, uprave mogu donijeti i dodatne poticaje za
uporabu obnovljivih izvora kod krajnjih kupaca. Tako
se, primjerice, vlasnicima kuanstava ili tvrtki mogu
ponuditi subvencije za instaliranje solarnih kolektora
ili toplotnih pumpi.
Alati koje lokane i regionalne uprave mogu koristiti pri
savjetovanju i motiviranju graana podrazumijevaju
publikacije, dogaanja i kampanje. Veliku panju
potrebno je posvetiti djeci i njihovom prihvaanju
energetski savjesnih modela ponaanja lekcije koje
oni naue irit e i izvan kole.
Lokalna i regionalna uprava kao savjetnik i

motivator
Lokalna i regionalna uprava moe pomoi u
informiranju i motiviranju graana, tvrtki i drugih
subjekata prema efikasnijem iskoritavanju
energije. Osim uteda koje potroai mogu
vidjeti na mjesenim raunima, inteligentno
koritenje energije poveat e kvalitetu ivota u
smislu komfora i zdravlja kroz, primjerice, bolju
kvalitetu zraka u prostorijama.
Otvaranje trita energijom znai da svaka
tvrtka ili privatni potroa moe odabrati
svog opskrbljivaa. Same lokalne i regionalne
uprave trebaju odabirati one ospkrbljivae
koji u svojim uslugama naglaavaju energijsku
uinovitost i proizvodnju energije iz obnovljivih
Gospodarenje energijom - Ideje za mjere i poteze

Savjetovanje i obrazovanje

Pruanje savjeta o potronji energije, upravljanje otpadom i prometom

Promoviranje kolskih i drugih demostrancijskih projekata energetske efikasnosti i ublaavanja klimatskih
promjena
Pruanje informacija i obrazovanje profesionalnog osoblja (planeri, arhitekti, projektanti i dr.)
Osiguravanje financijskih poticaja za projekte energetske efikasnosti, kogeneracije i obnovljivih izvora
energije
Podizanje svijesti i medijske kampanje

Podizanje svijesti kroz publikacije, vijesti u lokalnim novinama i organiziranjem posebnih dogaanja
Sudjelovanje i koritenje atraktivnih inicijativa na nivou EU-a (npr. Europski tjedan mobilnosti) za podizanje
svijesti o problemima potronje energije u prometu
Publiciranje uspjenih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima, kako bi iz njih mogli uiti i drugi
Suradnje i partnerstva

Rad u partnerstvu s lokalnim skupinama i organizacijama (graani, udruenja stanara, tvrtke, itd.)
Uspostavljanje jakog partnerstva s lokalnim i regionalnim energetskim agencijama
Suradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim i regionalnim upravama, bilo u Hrvatskoj ili u drugim
europskim zemljama
Primjer: Tampere (Finska)

Ideja o odrivom razvoju uspjeno je integrirana u
svakodnevicu graana grada Tamperea u Finskoj
(200.000 stanovnika), upravo pokretanjem sistemnog
gospodarenja energijom. Za tu potrebu je osnovan
Centar za urbani razvoj - Moreenia. Novu organizaciju
osnovao je grad Tampere s regionalnom tvrtkom za
zbrinjavanje otpada, a njome upravlja i financira je
zajedno s drugim gradskim davateljima infrastrukturnih
usluga i tvrtkama. Centar prua usluge informiranja,
organizira treninge, seminare i dogaanja poput
Europskog tjedna mobilnosti, Dana bez automobila i
Tjedna energetske efikasnosti.
Zajedno s gradskim Uredom za obrazovanje, razvijeno
je posebno predavanje i izloba o klimatskim
promjenama i koritenju energije za svu djecu u 6.
razredu osnovnih kola Tamperea. Centar takoer ima
posebnu kuhinju u kojoj su osnovnokolci pozvani na
lekcije o kunom plaanju, kako bi nauili o savjesnoj
uporabi vode i elektrine energije. Kao dodatak,
otvorena je i mala knjinica koja ukljuuje pristup
Internetu i web stranicama s informacijama, igrama
i kvizovima poput Prorauna vlastitog ekolokog
otiska.
Primjer: Almada (Portugal)

Kampanjom informativnih displaya na zgradama,
grad Almada (Portugal), sa 160.000 stanovnika,
promie ciljeve Europske direktive o energetskim
karakteristikama zgrada (2002/91/EC. Cilj
gradskog vijea bio je podizanje svijesti korisnika
zgrada, prikazivanjem informacija o potronji
vode i elektrine energije na panelima uz zgrade.
U lipnju 2004., lokalna vlast postavila je prvi
display na osnovnu kolu Pragal, prezentirala
kampanju na sastanku energetskih agencija
na dravnoj nivou i objavila lanak u dravnom
asopisu Opine i gradovi. Od tada, u mnogim
zgradama, poglavito u obrazovnim ustanovama,
provedeni su energetski pregledi i postavljeni
informativni displayi. Prikaz performansi zgrade
na posterima A2 formata podigao je svijest
graana o vlastitoj energetskoj potronji,
pogotovo djece, koja i kod kue priaju o onome
to su nauili u koli. Kampanja je zanimljiva i
profesionalcima u polju energetike, jer prua alat
za proraun koji i praenje potronje energije u
zgradama. Kampanja je doprinijela i poboljanju
sustava prikupljanja energetskih podataka
(statistika), to je kljuan element svakog sustava

gospodarenja energijom. Za daljnje informacije:
http://www.display-campaign.org/page_142.
html.
Lokalna i regionalna uprava kao proizvoa i
opskrbljiva
Lokalna i regionalna vlast moe na podrujima
pod svojom upravom proizvoditi energiju,
posebice koritenjem obnovljivih izvora
energije. Kogeneracijski sistemi koji za pogonsko
gorivo koriste biomasu umjesto mazuta, dobar
su primjer. Lokalno proizvedena energija imat
e pozitivan utjecaj na lokalno zapoljavanje te
drutveni i ekonomski razvoj. Takoer e ovakvi
projekti pridonijeti smanjivanju sveukupne
nacionalne ovisnosti o uvoznim energetskim
resursima.
Gospodarenje energijom Lokalna proizvodnja i opskrba energijom

Poveati udio kogeneracije u opskrbi

togasskom energijom
o Kogeneracijski sistemi za
podruno grijanje
o Mali sistemi za grijanje jedne ili
grupe zgrada
Poveati mree podrunog grijanja tamo
gdje je to isplativo
Razvijati sisteme mjerenja i naplate
(za elektrinu energiju, gas i togasu),
koji potie na regulaciju i poveanje
efikasnosti potronje
Pratiti rad davatelja usluga i drugih
energetskih tvrtki na podruju vae uprave
Promicati uporabu obnovljivih izvora
energije.
Primjer: Stuttgart (Njemaka)

Krajem 1999., grad Stuttgart u Njemakoj istraio
je kako bi se otpadno drvo koje proizvodi grad
moglo iskoristiti za grijanje zgrada u vlasnitvu
grada. Svake godine oko 60.000 m3 otpadnog
materijala (rezanog drvea i grmlja) se skuplja iz
gradskih parkova i zelenih povrina u gradu koji
ima 590.000 stanovnika. Ovaj otpad se ree i nakon

toga ili odlae ili iskoritava u gradskim parkovima. Oko
30% drvnog dijela otpada moe se iskoristiti za grijanje.
Stoga, koritenjem drveta kao energetskog izvora,
trokovi odlaganja mogu se znatno smanjiti.
Lokacije za postavljanje kotlova koji mogu koristiti
drvenu sjeku, odabirale su se koritenjem nekoliko
kriterija. Zbog relativno visokih investicijskih trokova
za male pogone, bile su razmatrane samo kotlovnice
s godinjom potronjom od preko 1000 MWh, jer su
kotlovi na drva znatno vei od standardnih gasnih
kotlova. Takoer je trebalo u obzir uzeti nekoliko
ograniavajuih faktora: pristup kamionima za
isporuku i skladitenje drvne biomase mora biti
osiguran, kotlovnica mora biti dovoljno velika za kotao
na drvnu biomasu te mora imati odgovarajuu veliinu
dimnjaka. Nakon potrebnih analiza, preporuene su tri
lokacije - struna kola, gradski staklenik s povrinom
za grijanje od 10.000 m2 i unutarnji bazen iz kojeg
se togasa takoer isporuivala u kolsku zgradu i
vatrogasni dom.
Ova tri sustava na drvene palete proizvode 7.000
MWh toplotne energije godinje. Oko 80% ove toplote
proizvodi se iz kotlova na drva, ime se potronja fosilnih
goriva smanjuje za 75%. U usporedbi s prijanjim
trokovima energije, ukupni rauni su smanjeni za oko
217.000 EUR godinje. Razmatrajui dodatne trokove
uklanjanja pepela, pogona, popravaka i odravanja,
ukupna uteda je oko 200.000 EUR godinje. Ukupni
troak investicije je 2,1 milijun EUR, a period povrata
investicije je 10 godina. Analiza pokazuje da koritenje
drva kao goriva nije ogranieno samo na ruralna
podruja.
Primjer: Wuppertal (Njemaka)
GradWuppertal u Njemakoj (360.000 stanovnika) koristi
gradske vodovodne cijevi za proizvodnju elektrine
energije. U budunosti, grad e proizvoditi oko 1,3
milijuna kWh elektrine energije iz hidroelektrana,
koritenjem dviju brana i cijevi vodovodne mree.
Studija isplativosti provedena 2003. pokazala je da bi
dvije oblinje brane, koje se koriste za opskrbu grada
vodom, mogle biti koritene i za proizvodnju elektrine
energije. Pad cijevi kao i volumen vode bio bi dovoljan
za tri nove hidroelektrane. Jedna ve isporuuje
elektrinu energiju, a druge dvije su krajem 2006.
dobile svoje uporabne dozvole. Projekt prikazuje kako
alternativni pristupi mogu stvoriti nove prilike.
Primjer: Mnchen (njemaka)

Grad Mnchen u Njemakoj dobio je nagradu kao
Glavni grad energetske efikasnosti 2005. godine. Kao
dio opsenog programa za ouvanje klime, grad je
ponudio investicijska sredstva za opremanje krovnih
povrina i zgrada u vlasnitvu grada fotonaponskom
sistemima. Razvijen je sistem tendera za odabir
investitora koji su eljeli FN sisteme postaviti na javne
zgrade. Isti sistem tendera otvoren je i graanskim
udrugama. U sluaju vie prijavljenih za jedan krov,
pobjednik se odluuje izvlaenjem. Korisnici potpisuju
ugovor kojim im se doputa koritenje krova pod
odreenim uvjetima. Korisnici su obvezni platiti depozit
za razdoblje ugovaranja, odgovorni su za provjeravanje
stanja krovne povrine i moraju omoguiti pristup
javnosti sistemu. Grad ne uzima rentu ili bilo kakvu
periodiku naknadu za koritenje krova. Ovaj sistem je
poveao mogunosti investicija u FN sisteme za mnoge
javne i privatne vlasnike i upravitelje krovnih povrina,
jer je prije postupak odabira investitora bio prepreka
koritenju krovova za proizvodnju elektrine energije
iz Sunca.
PRILOG 3: DEFINIRANJE POKAZATELJA POTRONJE (PP)

Radnje kojima troimo energiju razlikuju se od
sluaja do sluaja, pa je, kako bismo odredili
efikasnost sustava, potrebno provesti daljnje
analize i utvrditi pokazatelje potronje u
svakom energetskom trokovnom centru.
U konanici, PP je omjer izmjerene koliine
energije utroene za neku aktivnost i mjerljivog
rezultata te aktivnosti, dakle izraava se
dijeljenjem jednog parametra s drugim:
,
PP (t ) =
PP(t)
E
A

t
E (t )
, gdje su
A(t )
- pokazatelj potronje u vremenu t

energija (kWh)
aktivnost (primjerice, koliina
proizvedenog asfalta ili za uredske
prostore broj djelatnika, kvadratni metar
povrine i stupanj-dan, itd.)
vrijeme
Prema tome, osnova itavog SGE-a jest redovito

mjerenje gore navedenih veliina, njihovo
povezivanje preko pokazatelja potronje te
analiziranje i usporeivanje PP sa standardima ili
unaprijed definiranim ciljevima.
Vano je da se mjereni podaci podudaraju
vremenski i u mjernim jedinicama tj. da se mjere
u isto vrijeme i na isti nain. Istu vrstu energije
potrebno je uvijek izraavati u istim mjernim
jedinicama, npr. kilovatsatima (kWh).
Jedino e se tako dobiti smisleni PP koji e
biti temelj daljnjih analiza vlastite energetske
efikasnosti. Upravo je znaaj PP-a u tome to
povezuju potronju energije (tzv. zavisna varijabla)
i aktivnost organizacije (tzv. nezavisna varijabla).
Potronja energije trebala bi na predvidiv nain
pratiti promjene nivoe aktivnosti i upravo je to
odlika energetski efikasnih sustava. Praenjem
PP vrlo se brzo i jednostavno uoavaju nepravilnosti
uzrokovane vanjskim (npr. neoekivane niske/
visoke temperature) ili unutarnjim faktorima (npr.
kvarovi opreme, curenja, puknua, itd.), to e
omoguiti pravovremeno uklanjanje problema
i izbjegavanje nepotrebnih trokova vezanih uz
prekomjernu potronju energije.
Kako je ve reeno, za svaki ETC potrebno je definirati

pokazatelj potronje. Pri tome je potrebno obratiti
pozornost na sljedeih nekoliko pitanja:
Koja je svrha ovog PP-a?
Moe li se tom PP-u pridruiti kvantitativni cilj?
Mogu li se varijable potrebne za odreivanje PP-a
mjeriti?
Koliko uestala trebaju biti ta mjerenja?
Postoje li instalirani mjerni instrumenti?

Tko je odgovoran za mjerenja, tj. prikupljanje
podataka?
Tko je odgovoran za izraun i analizu PP-a?
U zgradama u vlasnitvu grada vrlo je est sluaj da
postoje samo obraunska mjerenja, postavljena od
strane opskrbljivaa energijom. Stoga, za svaki je ETC
potrebno odrediti je li u njemu potrebno instalirati
dodatna mjerila. Prema iskustvima: trokovi potrebne
mjerne opreme ne bi trebali biti vei od 15 do 25%
godinjih trokova za energiju u tom ETC-u. Ovime
se osigurava rok povrata investicije od najvie 3-4
godine. Nadalje, prikupljanje mjerenih podataka mora
postati standardna i rutinska praksa u svakom ETC-u uz
osiguranu kvalitetu prikupljenih podataka. Stoga, treba
definirati protokol za prikupljanje podataka i definirati
za to odgovarajue obrasce (odnosno za baze podataka
polja koja u koja sistem prenosi podatke iz mjernih
ureaja). Za svaki definirani PP potrebno je postaviti cilj
u smislu poboljanja efikasnosti potronje energije te
potom redovno pratiti napredak u postizanju tog cilja.
Ciljevi moraju biti postavljeni tako da su:
mjerljivi
izazovni, ali dostini
vremenski definirani
te da ih je mogue pratiti.
Poetna toka u postavljanju ciljeva je saznanje o
trenutnoj energetskoj situaciji u ETC-u (npr. kotlovnica).
Raspoloive podatke o potronji energije (primjerice, iz
rauna za energiju) u ovisnosti o faktorima koji utjeu
na potronju prikaemo grafiki. Matematiki opis
ovisnosti jest pravac.
U tehnike detalje neemo ulaziti, no ipak moramo
ilustrirati osnovni princip odreivanja cilja.
Jednom kada smo iz postojeih i dostupnih rauna za
energiju odredili tzv. baznu liniju (base-line) odnosno
baznu potronju za neku aktivnost (recimo kWh elektrine

energije po zaposleniku), moemo odrediti liniju cilja
(target-line) odnosno jednadbu cilja. Za poetak, kao cilj
se moe postaviti najbolja energetska efikasnost (najnia
vrijednost PP) postignuta u proteklom razmatranom
razdoblju za koje su nam dostupni podaci i na temelju
kojih je odreena bazna linija.
Primjeri pokazatelja potronje
U programu Intelligent Energy Europe (Inteligentna
energija u Europi), dvije baze podataka slue kao
referentne za podruje pokazatelja potronje, odnosno
energetske efikasnosti:

ODYSSEE (http://www.odyssee-indicators.org)

MURE (http://www.mure2.com/)
Ove dvije baze pokazatelja praktino su osnovni alati
za konzistentno i meu zemljama usporedivo praenje
energetske efikasnosti.
ODYSSEE (engl. Online Database for Yearly
Assessment on Energy Efficiency, Online baza
podataka za godinju ocjenu energetske efikasnosti)
sastoji se od opsene baze pokazatelja za praenje
energetske efikasnosti i krajnje potronje i pretvorbe
energije za 27 zemalja-lanica EU-a te za Norveku i
Hrvatsku, a slui i kao centar za prikupljanje podataka
energetskih agencija svake zemlje. Kroz nju je
uspostavljena tehnika koordinacija izmeu zemalja,
koja postavlja specifikacije i harmonizira prikupljanje
podataka tako da su izravno usporedivi. Kroz projekt
se organiziraju radionice i diskusije u kojima sudjeluju
i predstavnici zakonodavnih organa pojedinih zemalja
i EU-a. MURE (franc. Mesures dUtilisation Rationelle
de lEnergie) prua bazu mjera energetske efikasnosti
u svim sektorima potronje energije primijenjene
u zemljama EU-a. U sklopu programa razvijen je
softverski alat za analizu scenarija potronje energije, s
ciljem odreivanja trokova i drugih uinaka uspostave
instrumenata poticanja energetske efikasnosti na
potronju energije. Sljedea lista je pregled odabranih
ODYSSEE pokazatelja, koji se najee koriste za objekte
javne uprave:
Energetska intenzivnost

Potronja elektrine i toplotne energije po zapo
sleniku
Jedinina (specifina) potronja

Toplotna potronja po zgradi

Potronja po zaposleniku
Sektor javnih usluga

Hoteli
Zdravstvene ustanove
Obrazovne ustanove
Potronja toplote

Korisna potronja po m2 prostora i stupanj-
danu
Transport

Potronja goriva (litara) po 100 km

za nove automobile (do 5 godina starosti)

za ostale automobile (preko 5 godina
starosti)
Javna rasvjeta

kWh elektrine energije godinje
PRILOG 4: SPECIFIKACIJA INFORMACIJSKOG Sustava ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM (ISGE)

Informacijski sistem za gospodarenje energijom
omoguava nadzor i analizu potronje energije.
On slui kao alat ljudima koji ga koriste
omoguava praenje stanja i donoenje odluka
o gospodarenju energijom.
ISGE sadrava bazu podataka u kojoj se nalaze:
Opi podaci o zgradama ukljuuju
sljedee: naziv zgrade, lokacija, namjena,
identifikacijski broj zgrade, godina
izgradnje, godina zadnje obnove, kontakt
osoba, broj etaa, broj smjena u danu, broj
radnih dana u tjednu, broj radnih dana u
godini.
Konstrukcijske karakteristike zgrade,
kojima su opisani svi bitni konstrukcijski
dijelovi zgrade i to sastavom, ukupnom
debljinom, debljinom togasskoizolacijskog sloja, i primjedbama
o stanju. Dijelovi konstrukcije koji su
obuhvaeni su: vanjski zid, vanjski zid
s ventiliranom oblogom, zid izmeu
grijanih prostora razliitih korisnika, zid
prema negrijanom prostoru, vanjski zid
prema terenu, pod na terenu, meukatna
konstrukcija koja odvaja prostore razliitih
korisnika, meukatna konstrukcija istih
korisnika, pod iznad negrijanog podruma,
strop prema negrijanom tavanu, strop
iznad vanjskog prostora, ravni i kosi
krov iznad grijanog prostora, ravni i kosi
krov s ventiliranim slojem zraka, prozori,
balkonska vrata i krovni prozori, vanjska
vrata, zatita od insolacije, sportska
dvorana (polivalentni prostor).
Energetske karakteristike koje
obuhvaaju:
GRIJANJE: nain grijanja, povrina
grijanog dijela zgrade (m2), zapremina
grijanog dijela zgrade Ve (m3), ukupna
korisne povri ne zgrade (m2), uee
plotine prozora u ukupnoj plotini
proelja (m2/m2), referentna prosjena
vanjska temperatura zraka u sezoni
grijanja (C), referentna unutarnja
temperature zraka u prostoriji u sezoni
grijanja, (C), referentni temperaturni
prag (C), broj stupanj-dan grijanja, (Cdan),

broj stupanj-dan grijanja, (Cdan), ukupna
instalirana toplotna snaga sustava grijanja
(kW), referentna godinja potreba toplote za
grijanje (kWh/a)
HLAENJE: nain hlaenja prostorija,

povrina hlaenog dijela zgrade (m2),
zapremina hlaenog dijela zgrade (m3),
referentna prosjena vanjska temperatura
zraka u sezoni hlaenja (C), referentna
unutarnja temperatura zraka u prostoriji u
sezoni hlaenja (C), referentni temperaturni
prag (C), referentni broj dana hlaenja Tokom
godine, broj stupanj-dan hlaenja (Cdan),
ukupna instalirana snaga sustava hlaenja
(kW), referentna godinja potreba energije za
hlaenje (kWh/a)
VENTILACIJA: nain ventiliranja prostorija,

koji objekti se ventiliraju (cijela zgrada,
kuhinja, sportska dvorana, ...), zapremina
objekta obuhvaen ventilacijom (m3), ukupna
instalirana snaga sustava ventiliranja (kW),
referentna godinja potreba energije za
ventilaciju (kWh/a)
PRIPREMA TOPLE SANITARNE VODE: nain

pripreme tople sanitarne vode, referentna
temperatura ulazne sanitarne vode (C),
referentna temperatura tople sanitarne vode,
(C), referentna godinja potronja tople
sanitarne vode (m3/a), ukupna instalirana
toplotna snaga sustava za pripremu tople
vode (kW), referentna godinja potreba
energije za pripremu tople sanitarne vode
(kWh/a).
VODA ZA PIE I SANITARNA VODA: sistem

snabdjevanja pitkom vodom, referentna
godinja potronja vode (m3/a).
ELEKTRINA ENERGIJA: ukupna nazivna

snaga svih elektrinih potroaa (kW), ukupna
nazivna snaga svih elektrinih grijalica (kW),
ukupna nazivna snaga svih rasvjetnih tijela
(kW), referentna vrna snaga potronje
(kW), referentna godinja potreba elektrine
energije (kWh/a)
Podatke o mjesenoj potronji svih energenata

i vode preuzeti s rauna za pojedini energent
Podatke o tjednoj potronji energenata koji se
oitavaju svakog ponedjeljka i petka te svakog
01. u mjesecu
ISGE omoguava vie naina unoenja podataka, te

time omoguava primjenu u razliitim sluajevima.
Naini unosa koje ISGE omoguava su:
runi unos podataka od strane osobe s
administratorskim ovlatenjima za sve objekte
ukljuene u ISGE
runi unos podataka od strane ovlatene osobe
po pojedinom objektu, uz obvezu potvrivanja
podataka od strane administratora sustava
importiranje (preuzimanje) podataka u ISGE-u iz
Excel dokumenta (.XLS)
preuzimanje podataka sa sustava za
automatsko oitavanje s pojedinog objekta
(daljinsko oitavanje potronje).
Sistem je u stanju prihvaati podatke na mjesenoj,
tjednoj i dnevnoj nivou te iste obraivati na dnevnoj,
tjednoj, mjesenoj, godinjoj i viegodinjoj nivou.
ISGE omoguava analizu podataka te ispisivanje
nekoliko vrsta razliitih izvjetaja. Ovisno o izvedbi
ISGE-a, izvjea se mogu ispisati za tjednu, mjesenu
ili godinju i viegodinju razinu. Sva izvjea mogue
je ispisati openito za potronju energije (kWh) ili za
specifinu potronju energije (kWh/m2, kWh/ueniku,
kWh/pacijentu i sl.) uz prikaz referentnih vrijednosti za
usporedbu pojedinih vrsta objekata.
Izvjetaji koji se mogu dobiti pomou ISGE-a su:
sumarna potronja energije za sve ili odabrane
objekte unesene u ISGE
potronja energije za pojedini objekt (svi
energenti i voda)
potronja pojedinog energenta po jednom ili vie
objekata.
Integracijsko djelovanje ISGE-a
Posebno u lokalnoj upravi, koja je primarno usluna
djelatnost, postoji mogunost stvaranja zasebnih
komponenata, odvojenih od sustava, koje su zamiljene
da funkcioniraju samostalno ime se gubi na korisnosti
Efikasna komunikacija ovisi o pouzdanim i tonim
informacijama. Posljedica je stvaranje zasebnih depova
informacija, tzv. depova informacija (slika 26).
Podaci se prikupljaju i uvaju odvojeno u raznim
odjelima grada ili upanije prema njihovim

funkcionalnim potrebama, dok upravljanje
efikasnou (pa i energetskom) obino
zahtijeva vie simultanih ulaznih podataka
iz nekoliko odjela i treba ih analizirati
istovremeno kako bi se dobila cjelovita slika.
Fragmentacija podataka esto vodi i ponavljanju
posla. Vie odjela skuplja u osnovi iste podatke
na razliite naine, pa takvi podaci pri analizi
stvaraju vie problema nego koristi. Time
raste i cijena prikupljanja i obrade podataka i
smanjuje iskoristivost rezultata analize. Umjesto
prikupljanja podataka i koritenja za samo jednu
svrhu, ISGE se konstruira tako da se podaci
prikupljaju jedanput, iz jednog sustava, a koriste
na vie mjesta i/ili za nekoliko analiza.
Efikasnost iskoritenja energije je samo jedan
aspekt procesa upravljanja efikasnou i treba
se razmatrati u kombinaciji s drugim ciljevima
poput kvalitete, pouzdanosti, okolia, proizvoda,
broja usluenih klijenata, i drugih.
S im se ISGE povezuje i ime upravlja?

Osim raznih fizikih sklopova i ureaja koji slue
za prikupljanje podataka, ISGE u sebi mora
sadravati i upravljake sisteme (proceduralne
ili izvedene kao raunalni softver), kojima se
kontrolira i osigurava da se planirani ciljevi
ostvaruju. Mogue je da elementi ISGE-a ve
postoje unutar vae uprave, iako se moda ne
koriste za upravljanje energetskom efikasnou.
Senzori i instrumenti ukljuuju mjerne ureaje
za energente (elektrina energija, gas, nafta,
para...), druge mjerne ureaje izravno povezane
s iskoritavanjem energije (protok ogrjevnog
medija, protok rashladnog zraka) te ureaje za
mjerenje temperature, tlaka, sastava i ostalih
parametara procesa koji utjeu na iskoritavanje
energenata.
Poeljno je da je prikupljanje podataka
automatizirano, jer se time minimizira mogunost
ljudske pogreke pri zapisivanju i prijenosu
podataka. Podatke je uobiajeno pohranjivati
u bazu podataka. Runo prikupljanje podataka
takoer je mogue, no danas se povlai pred
modernim tehnologijama koje omoguuju
jasnije, a istovremeno i kompleksnije analize
Slika 26 Tok informacija iz pojedinih odjela grada ili upanije u depove informacija
podataka, praktiki u istom trenutku kada

pristignu novi podatci. Runi upis podataka
takoer ostavlja otvorenim pitanje nesigurnosti
i mogunosti pogreke pri prikupljanju i
upisivanju podataka u ISGE-a.
Kontrolna jezgra ISGE-a obino integrira sistem
upravljanja, praenja i zapisa podataka. Dakle,
ISGE nam omoguuje praenje, a analizu,
optimizaciju i odluku ostavlja vama pri emu
pomou ISGE-a raspolaete informacijama
potrebnim za djelovanje.
Na mjestima velike potronje energenata, gdje
postoji moderna infrastruktura za praenje i
upravljanje, uspostavljaju se sve mogunosti
opisane ovdje, pa i jo vie od toga. U maloj
zgradi s nekoliko ureda instrumentacija ne
mora biti preopsena a sistem kompleksan,
praenje i upravljanje moe biti manje esto, a
analiza podataka manje sofisticirana. Svakako je
potrebno ISGE prilagoditi vaim potrebama.
Za gradove i upanije s mnogo zgrada odnosno
s rasprenom potronjom energenata na vie
objekata, prikladan je ISGE koji centralno
prikuplja i analizira podatke. Kako bi se to
postiglo, mjerni ureaji i softver koji eventualno
postoji na vie lokacija, mora biti povezan sa
sredinjim upravljakim sistemom, a alati za analizu

i izvjetavanje moraju imati pristup svim podatcima.
Dodatno, osim izvjetaja o energentima, mogue je
analizirati i podatke na nivou cijelog grada ili upanije
kako bi se otkrili uzorci potronje. Primjerice, ako
nekoliko domova zdravlja i bolnica svoje podatke
o energentima alju u zajedniki upravljaki
sistem, odravanje se moe optimizirati, pronai
odgovarajueg podugovornog izvoaa koji e brinuti
o svim zgradama zajedno, prilagoditi tipove opreme i
dobavljae opreme, itd
Pregled i analiza postojeih operativnih podataka
Osim pruanja kontinuiranih informacija o

trenutnoj energetskoj efikasnosti procesa,
ureaja i strojeva, SGE se moe koristiti za
analizu efikasnosti u prolom vremenu. Za ovu
mogunost, ISGE mora imati bazu podataka
prolih energetskih mjerenja i utjecajnih faktora.
Modernim tehnikama analize podataka moe se
prouiti:
to se dogodilo (pregledom postojeih podataka)
zato je potronja energije varirala (pronalaenje
objanjenja za varijacije u energetskoj efikasnosti
potronje)
koji pogoni, ureaji ili ETC-i stvaraju najvei troak

(pregled koritenja, cijena i trokova).
Iz ove analize, inenjeri i druge odgovorne osobe mogu

poboljati svoje razumijevanje energetske efikasnosti,
to vodi k boljim odlukama.
Ve jednostavna analiza trokova, primjerice jednog
mjesenog rauna, moe ukazati na postojanje
problema. Je li pojava koju prikazuje slika 27 nastala
zbog vanjskih utjecaja ili odlukama koje je napravilo
pogonsko osoblje ili poglavarstvo? Ili je to moda
uobiajena krivulja koju treba koristiti kao referentnu
za budue analize i praenje rada?
Za analizu to se dogodilo, najvaniji faktor je

pregled po podrujima (odnosno energetskim
trokovnim sreditima). Prikaz jedne takve analize
(ne postoji standardizirani prikaz, ovo je samo
idejno rjeenje) dan je na slici 28.
Slika 27 Primjer pojave znatne varijacije u protoku vode
Slika 28 - Primjer prikaza rezultata analize

Podrka donoenju odluka

Tamo gdje postoje otvorena pitanja o
daljnjem djelovanju na procese, treba postojati
informacijska podrka za izradu brzih analiza, koja
se moe ostvariti kroz uspostavljeni ISGE-a. ISGE
moe pruiti podatke iz kojih se mogu generisati
informacije potrebne za djelovanje, od vodia do
sofisticiranih raunarskih grafova i analiza.
esto je ve i upozorenje, odnosno skretanje
panje radnom osoblju i gradskoj upravi na lou
efikasnost dovoljan poticaj za brzo djelovanje.
Radno osoblje obino ima dovoljno iskustva
da shvati potrebu za efikasnijom potronjom
energije i da poduzme odgovarajue poteze.
S druge strane, moda samo nemaju dovoljno
znanja, iskustva ili vremena za provoenje
analize. Znanje koje se stvara iz tih informacija
moe biti
ekspertno (iz ekspertnih sustava ili sustava

zasnovanih na znanju)
naueno analizom iz radnih podataka
(istraivanjem podataka, engl. data mining).
to je sistem kompleksniji i njegova potronja
intenzivnija, vjerojatnije je da e sistem podrke
u odluivanju biti potreban.
U sluaju potrebe ili kod napredno izvedenih
sustava osim praenja stanja i drugih osnovnih
funkcija, ISGE moe imati odreene karakteristike
inteligentnog sustava, i sugerisati operateru kako
da postupi da bi se proces pribliio optimalnim
uvjetima (Okvir 9). Operativna razdoblja u
prolosti koji su bili slini trenutnim podacima
(npr. slini poremeaji ili ambijentalni uslovi) se
prvo identificiraju, te se potom koriste za traenje
najboljeg skupa radnih uslova.
Okvir 9 - Primjer ekrana operatera u kompleksnom sistemu za

potporu odluivanju koritenjem najbolje prakse
Optimalni pogonski uvjeti

Klimatizacija radnih prostora:
Trenutni pogon: 22.11.07 10:10 do 22.11.07 10:20
Za postizanje optimalnih uvjeta:

Podizanje regulirane temperature za 1C

Smanjiti protok rashladnog sredstva za 10%

Poveati brzinu okretanja ventilatora
Uspostaviti promjene koritenjem regulacijskog
sustava. U sluaju pitanja, obratiti se na telefon Slube
za odravanje.
Izvjetavanje o efikasnosti iskoritenja energije

Osim praenja i izvjetavanja radnog osoblja o radu
sustava, ISGE moe i treba pruiti informaciju o potronji
energije upravljakim strukturama, direktorima i
menaderima, inenjerima i drugom osoblju. Cilj je
osigurati optimalno koritenje resursa, te raspodijeliti
odgovornosti za postizanje zacrtanih ciljeva. Ovo je
vrlo vaan dio procesa gospodarenja koji osigurava
poduzimanje ispravnih mjera imati pravu informaciju
u pravo vrijeme je preduslov efektivnog i efikasnog
djelovanja.
Identifikacija i planiranje primjene projekata
poboljanja energijske efikasnosti
ISGE prua pregled podataka i pokazatelja efikasnosti.
Analizom podataka dolazi se do zakljuaka o
pojedinim poboljanjima. Ova poboljanja vrlo esto
se mogu izvesti uz vrlo niske trokove i posebno su
atraktivni, jer mogu vrlo brzo opravdati investiciju u
projekte povaanja energijske efikasnosti potronje
energije pa ak i stvoriti dodatna slobodna sredstva
u vaem kantonu, gradu ili opini. Analiza historijskih
podataka takoer moe otkriti potencijal za ulaganje.
Podaci dostupni iz pravilno postavljenog ISGE-a,
mogu posluiti pri uklanjanju barijera energetskim
projektima i kvantificiranju poboljanja i opravdavanju
investicija u energetski sektor.
Podrka izradi prorauna za trokove energije

ISGE prua informacije koje mogu sluiti kao ulazni
podatak pri izradi godinjeg prorauna. Odnos izmeu
usluge i potronje energije moe se koristiti za procjenu
budue proizvodnje kao i planiranje budue potronje
energije. ISGE takoer moe prikazati raspodjelu
koritenja energije i cijene po pruenoj usluzi, odjelu ili
zgradi kako bi se:
raunovodstveno mogli bolje pratiti trokovi za
energiju
mogla odrediti tana cijena energije, na primjer,
za izradu specifinih proizvoda ili
razumjeti uinak pojedinih aktivnosti na trokove
za energiju po odreenom mjerilu poput usluenih
klijenata, obraenih zahtjeva, itd
LITERATURA
Morvaj, Z., Gvozdenac, D.: Applied Industrial

Energy and Environmental
and operational staff, http://www.oee.nrcan.

gc.ca/publications/industrial/EMIS/EMIS_eng.
pdf
Management, John Wiley & Sons, London, 2009 [in

press]
http://ec.europa.eu/energy/efficiency/
index_en.htm
Suozzi, Thomas R.: A brief case manual for the

integrated performance management system
(IPMS), http://www.nassaucountyny.gov/agencies/OMB/Docs/PDF/IPMS_Manual.pdf
http://www.sustenergy.org
http://concertoplus.eu
Council of European Municipalities and

Regions: Save Energy, Save the Climate, save money
guide for local and regional governments; tra- vanj
2006.; http://www.ccre.org/bases/T_599_34_3524.
pdf
http://www.energetska-efikasnost.undp.hr
http://ec.europa.eu/energy/climate_
actions/index_en.htm
http://www.energie-cites.org/
Verweire, K., Berghe, L.; Integrated Performance

Management: A Guide to Strategy, SAGE, 2004,
ISBN:1412901553
Michael L. Brown, P.E., C.E.M. Ginny Key: A
Management System Stan- dard for Energy, Georgia
Tech Energy and Environmental Management
Center, Atlanta, Georgia, 2000.
Office of Energy Efficiency of Natural
Resources Canada: ACHIEVING IMPROVED ENERGY
EFFICIENCY A handbook for managers, engineers

BiH Prirucnik Za Upravljanje Energijom U Radovima Kantonima I Opcinama

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BiH Prirucnik Za Upravljanje Energijom U Radovima Kantonima I Opcinama

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za upravljanje energijom

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 1

Izdano u novembru 2011.g. u BiH

2 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

4 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

PRILOG 1: TIPSKE MJERE ENERGIJSKE EFIKASNOSTI..............................................................................................................54

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 5

1. Va vodi kroz gospodarenje energijom

Slika 1 - Konceptualni prikaz vodia

6 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

1.1. to je energija, energijska efikasnost, gospodarenje energijom?

1.1.1. Osnovno o energiji i efikasnosti potronje

Energy Information Administration, u prijevodu Ured za informacije o energiji

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 7

Slika 3 - Primarni i sekundarni oblici energije i transformacije energije

8 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

1.1.2. Podjela energije

1.2. Energija u BiH

Slika 4- Udjeli sektora u neposrednoj potronji energije u 2005. godini

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 9

ukljuuje domainstva i objekte u kojima se pruaju javne

1.3. Energija u kantonima,

10 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

Tabela 1 - Popis svih gradova/opina u F BiH s pripadajuim brojem stanovnika

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 11

Tabela 2-Popis svih gradova i opina u RS-u s pripadajuim brojem stanovnika

Istoni Stari Grad

Istono Novo Sarajevo

12 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

1.4. Zato gospodariti energijom?

Poveanje cijena energenata i smanjenje negativnih

Proizvodnju, distribuciju i efikasniju potronju

o poticaj koritenja obnovljivih izvora i kogeneracije

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 13

o financijske poticaje, na primjer pokretanjem

svjetske probleme poput globalnog zagrijavanja

Poticanje kroz javne radove i javnu nabavku, to

1.4.2. Pravni okvir u Bosni i Hercegovini

14 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

razvoja sektora energetike, koje bi eventulano

u pripremi Zakon o energijskoj efikasnosti RS.

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 15

1.4.3. Pravni okvir u Evropskoj uniji

Direktiva 2002/91/EC Evropskog parlamenta i

Hercegovina cjelokupni koncept reforme

1.4.4. Primjeri iz svijeta

16 Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama

Ovakve e aktivnosti takoer potaknuti trine

Kao uspjean primjer gospodarenja energijom u

Vie evropskih poticajnih programa i

Okvir 1 gospodarenje energijom - Sisak

Broj samostalnih naselja: 35

o Sustainable Energy Europe Campaign o

Trokovi energije u gradu Sisku:

o Sustainable Cities and Towns Campaign o

(potronja energije u sistemu snabdijevanja vodom nije

o Local Government for Sustainability (ICLEI)

2. javna rasvjeta 916.448 KM Ostvarene novane

o Council of European Municipalities and

1. javne zgrade 1,572.000 KM

Promjena zakupa snage i tarifa u 2 zgrade 36.660 kn

U Sisku je u sklopu projekta Poticanje energijske

Prirunik za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i opinama 17