Priopenje

Marelji,

P-13-027
23.05.2013.

OTVORENO PISMO DVANAEST EKOLOKIH UDRUGA I DVADESET PET ISTAKNUTIH

POJEDINACA PREDSJEDNIKU REPUBLIKE HRVATSKE, PREDSJEDNIKU VLADE I
PREDSJEDNIKU SABORA:
ZAUSTAVITE POGUBNI PROJEKT IZGRADNJE DESETAKA UPANIJSKIH CENTARA ZA
GOSPODARENJE OTPADOM!
EKOLOKI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM NEMA ALTERNATIVU!
Potovani,
smatramo naim pravom i obvezom zatraiti od Vas da sukladno Vaim zakonskim ovlastima i mogunostima hitno
poduzmete potrebne aktivnosti iz domene Vae nadlenosti koje e omoguiti zaustavljanje pogubnog koncepta
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj oivotvorenog kroz sustav upanijskih centara za gospodarenje
otpadom.
Tragina je injenica da se Prijedlogom zakona o financiranju viegodinjeg operativnog programa zatite okolia
od 24.01.2013. godine podupire koncept gospodarenja otpadom zasnovan na izgradnji skupih, ekonomski
neisplativih, tehnoloki zastarjelih i ekoloki neprihvatljivih postrojenja za mehaniko-bioloku obradu (MBO) kojima
se namjerava opremiti desetak od ukupno planiranih esnaest upanijskih centara za gospodarenje otpadom
(CGO), a po cijeni od 220 milijuna EUR.
Prema podacima Fonda za zatitu okolia u EU je izgraeno oko 400 takvih postrojenja, dakle jedno postrojenje na
1,3 milijuna stanovnika. Zato Republika Hrvatska s 4,29 milijuna stanovnika treba ak desetak postrojenja za
mehaniko bioloku obradu otpada, dakle jedno postrojenje na 429.000 stanovnika?
Svi se ti planirani centri za gospodarenje otpadom nalaze uz izvorita pitke vode, a zadnjim je izmjenama
Pravilnika o odlaganju otpada iz 2011. godine ukinuta i potreba zatite voda ukoliko se kraj izvora pitke vode
nalaze odlagalita otpada! est ekolokih udruga pokrenulo je i ustavno sudski postupak za ocjenu
ustavnosti Pravilnika o odlaganju otpada kojim se pravnim aktom nie snage derogiraju i dokidaju prava, ali i
dunosti zatite voda predvieni Ustavom, meunarodnim propisima i zakonima.
Zaista razumijemo da Republika Hrvatska nuno treba investicije, ali te bi investicije trebale poticati domau
proizvodnju i zapoljavanje te tititi okoli i posebno zatititi nae vodno bogatstvo. Meutim politika gospodarenja
otpadom prethodnih politikih garnitura koju uporno i dalje provodite podrazumijeva primjenu zastarjele uvozne
tehnologije i zapoljavanje skupih stranih konzultanata te zagaivanje izvora pitke vode koji se redom nalaze u
neposrednoj blizini upanijskih centara za gospodarenje otpadom.
Ne moemo se oteti dojmu da se radi o namjernoj devastaciji vodnog bogatstva Republike Hrvatske koja je
jo uvijek, ali izgleda ne zadugo, na treem mjestu u Europi po koliini i na prvom mjestu po kvaliteti pitke vode. U
ijem je interesu devastacija tog vodnog bogatstva na nain da se lokacije upanijskih centara za gospodarenje
otpadom biraju samo u neposrednoj blizini izvorita pitke vode?
Odgovorno tvrdimo da Republika Hrvatska ne treba niti jedno postrojenje za mehanikobioloku obradu
smea, a nepotrebni su i upanijski centri za gospodarenje otpadom. Graani ne trebaju financirati takva
nepotrebna postrojenja sa 220 milijuna EUR i tako pomagati posrnule strane proizvoae zastarjelih
tehnologija. Naime, europska politika gospodarenja otpadom odavno se ve ne zasniva na mehaniko-biolokim
postrojenjima za obradu otpada, a domai strunjaci ve godinama predlau alternativni, deset puta jeftiniji
koncept ekolokog gospodarenja otpadom koji moe potaknuti domau proizvodnju vezanu uz obradu
sekundarnih sirovina, donijeti znaajan rast zaposlenosti te zatiti okoli i vodno bogatstvo Republike Hrvatske.
Najnoviji je primjer takvih prijedloga Studija Ekoloki zasnovan sustav gospodarenja komunalnim otpadom grada
Rijeke s okolicom autora prof. dr. sc. Slavena Dobrovia, doc. dr. sc. Hrvoja Juretia i mag.ing.mech. Gorana
Smoljania.
Stranica 1 / 3

Studija na samo pedeset stranica jasno i argumentirano iznosi neoborive ekonomske, tehnoloke i ekoloke
injenice koje govore u prilog uvoenju ekoloki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom te potpuno
raskrinkava floskule koje se uporno plasiraju javnosti kako je ta primarna selekcija otpada skupa i ne moe se
provesti u velikim urbanim sredinama.
Studija argumentirano razlae i ekonomska naela i kriterije ijom se upotrebom postie najvei stupanj odvajanja
otpada i tako sprovode i osnovni ciljevi Strategije gospodarenja otpadom RH i to: materijalno iskoritavanje
otpadnih tvari recikliranjem, odvajanje opasnih tvari iz komunalnog otpada i maksimalno smanjenje volumena
ostatnog otpada. Ekonomska je raunica posebno zanimljiva i na primjeru Grada Rijeke i okolice jasno pokazuje:
-

Planirani prihod od prodaje prikupljenih sekundarnih sirovina za koje je ve tijekom izrade studije
pronaeno trite, iznosi 12,9 milijuna kn godinje. Danas te milijune kuna bacamo u smee, a sutra emo ih
nakon utroenih 88 milijuna EUR u nepotreban CGO Mariina u Primorsko-goranskoj upaniji obraditi u
postrojenju za mehanikobioloku obradu i za zbrinjavanje (spaljivanje) ostatnog otpada plaati cemantarama
100 EUR po toni ili taj ostatni otpad istresti u nove rupe u zemlji uz izvor Rjeine.

Odvajanje otpada donosi izravnu utedu od 63 milijuna kn godinje na skupom zbrinjavanju otpada
u CGO Mariina. Prema Studiji, 90% komunalnog otpada je iskoristivo, a ukupna koliina proizvedenog
otpada u Gradu Rijeci i okolici u 2012. godini iznosi 69.000 t, dok je ukupan troak zbrinjavanja otpada u CGO
Mariina ukljuujui prijevozne i ostale vezane trokove 1.000 kn po toni otpada.
Tako se na primjer samo uvoenjem kunog kompostiranja izbjegava potreba za transportom 32%
biorazgradivog otpada (9.400 t) te se samo na utedama u gorivu smanjuju transportni trokovi za preko
500.000 kn!

Ukupna investicija koja bi omoguila provoenje takvog ekoloki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom za
Grad Rijeku i okolicu u varijanti ugovaranja otkupa odvojenih sekundarnih sirovina iznosi 58,5 milijuna kn,
odnosno oko 8 milijuna EUR to je vie od deset puta manje od potpuno nepotrebnog ulaganja u CGO
Mariina kako je i kroz strunu studiju dodatno podcrtano.
Zato onda ulaemo 88 milijuna EUR u CGO Mariina, obradu ijeg smea trebaju plaati itelji Primorsko
goranske upanije i zbog ega? Zato se ipak bez obzira na sve iznesene injenice uporno plasira pria o
najmodernijem centru za gospodarenje otpadom u RH kada je potpuno jasno da je to notorna neistina! U ijem je
to interesu?
Ve ovako jednostavna usporedna raunica cijene ekoloki zasnovanog sustava odvajanja otpada i ekocidnog i
zastarjelog MBO postrojenja dovodi nas do frapantnih iznosa uteda s jedne strane i mogunosti za ostvarivanje
dodatnih prihoda s druge strane. Meutim bez obzira na sve dosadanje apele zainteresirane javnosti lokalne
odgovorne institucije te injenice ne ele primiti na znanje!
Posebno je vano naglasiti da provoenje predloenog ekoloki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom
omoguava potivanje potpisanih EU direktiva o postotku smanjenja biorazgradivog otpada koji se odlae na
odlagalita (za 25% do kraja 2013. godine), ali i ukupnog otpada te e tako itelji Primorsko goranske upanije
izbjei plaanje visokih kazni koje EU obraunava na dnevnoj razini.
Detaljnim tehnikim specifikacijama, organizacijskim predlocima i ekonomskim simulacijama razbijene su i sve
sumnje u mogunost provoenja ekoloki zasnovanog sustava odvajanja otpada bilo na tehnikoj,
organizacijskoj ili ekonomskoj razini. Investicija u ekoloki zasnovan sustav gospodarenja otpadom isplativa je na
rok od etiri godine samo kroz dodatne prihode od prodaje sekundarnih sirovina, a obzirom na poticajne EU mjere
za ulaganja u primjenu bezdeponijskog zero-waste koncepta sigurni je kandidat za financiranje iz EU fondova.
S obzirom da je i kandidat za Gradonaelnika Grada Zagreba gdin Rajko Ostoji u svoj izborni program uvrstio
uvoenje sustava ekolokog odvajanja otpada pod nazivom Otpad nije smee, oekujemo razumijevanje naih
stajalita koja su samo konkretizacija Vaih predizbornih slogana i traimo da sukladno Vaim zakonskim ovlastima
hitno poduzmete potrebne aktivnosti iz domene Vae nadlenosti koje e omoguiti provoenje ekoloki
zasnovanog sustava za gospodarenje otpadom, zatititi prirodno bogatstvo Republike Hrvatske, donijeti ogromne
ekonomske utede te potaknuti domau proizvodnju i zapoljavanje.
Stranica 2 / 3

ISTAKNUTI POJEDINCI I UDRUGE POTPISNICI OTVORENOG PISMA

1.

mr.sc. Goranka Adam, Katel Kambelovac

1.

GIZZO, (arko Kotur), Karlovac

2.

mr.sc. Benedikt Aljinovi, Katel Suurac

2.

GIZZO, (Anita Matija), Katelanski zaljev

3.

prof.dr.sc. Mihovil Bioi, Katel Suurac

3.

GIZZO, (eljko Obradovi), Tuilovi

4.

prof. dr. sc. Stipe Blaevi, Rijeka

4.

5.

dr.sc. Sreko Boievi, dip.ing. geologije, Zagreb

Hrvatska udruga Benedikt,

(Vide Popovi, dr. med.), Split

6.

Tatjana Braanov, planinar-vodi, ibenik

5.

7.

Emin Gai Bula, Split

Hrvatski planinarski klub, Sveti Mihovil,

Protega), ibenik

8.

Joso Gracin, speleolog, ibenik

6.

Lijepa naa, (Ana Musa), Ploe

9.

Vinko Grgurevi, dip.ing, ekolog, Katela

7.

10.

dr. Zdeslav Hrepi, izv. prof. USA

Plavi val, Udruga za zatitu potroaa ibenskokninske upanije, ibenik

11.

Stipan Jonji, MD, PhD, Rijeka

8.

Udruga Eko-Eko, (Goran Zolnai), Komin

12.

prof. dr. Davor Jureti, Split

9.

13.

dr.sc.Juraj Kamenjarin, Katel Kambelovac

Udruga Krizni Eko stoer

Katalini), Marelji - Vikovo

14.

arko Kotur, ekolog, Karlovac

10.

Rast Zagore, (Anelko Parina), Leevica

15.

Ante Liji, arhitekt, Split

11.

Zmajevac, (Dinko Mili), Unei

16.

Hrvoje Marjanovi, Zagreb

12.

Zeleni Vukovar, (Ivana ulina), Vukovar

17.

mr.sc. Ivan Matas, Split

18.

Ana Musa, ekologinja, Ploe

19.

Anita Matija, aktivistkinja, Katel Novi

20.

eljko Obradovi, ekolog, Tuilovi

21.

Ante Oman, nakladnik, Split

22.

Erika Popovi, aktivistkinja, ibenik

23.

mr.sc. Ivana Raji, Katel Stari

24.

prof. dr.sc. Stanko Uri, Zagreb

25.

doc. dr. sc. Ivan Zoraja, Split

Mariina,

(Mate

(Josip

Stranica 3 / 3