Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - Planetarni Elektropokretac
Seminarski Rad - Planetarni Elektropokretac
Seminarski Rad - Planetarni Elektropokretac
PLANETARNI ELEKTROPOKRETA
SADRAJ
UVOD.......................................................................................................................3
1. TA JE PLANETARNI ELEKTROPOKRETA?..........................................4
1.1 TEMPERATURA PLANETARNOG ELEKTROPOKRETAA....................6
1.2 NAZIVNI NAPON...........................................................................................6
1.3 NAZIVNA SNAGA.........................................................................................6
1.4 PODELA PLANETARNOG ELEKTROPOKRETAA PREMA NAINU
UKLJUIVANJA...................................................................................................7
2.PLANETARNI ELEKTROPOKRETA SA ELEKTROMAGNETNOM
SPOJNICOM I NAVOJEM....................................................................................8
3.PLANETARNI ELEKTROPOKRETA SA POMONIM ROTOROM......9
4.MOGUI KVAROVI PLANETARNOG ELEKTROPOKRETAA...........10
5.SAVETI ZA PLANETARNI ELEKTROPOKRETA..........11
ZAKLJUAK........................................................................................................12
LITERATURA.......................................................................................................13
UVOD
Motori sa unutranjim sagorevanjem pokreu se elektrinim motorom.Pre nego to se
motor automobila omogui da sam radi mora pripremiti smesu goriva i vazduha odnosno ako je
dizel postii dovoljnu temperaturu u komorama za sagorevanje. Za to je potrebano minimalan
broj obrtaja, a to je u benzinskom mototru 40-80 u minutu kad i ureaj za paljenje radi ve u
pravom ritmu.
Za pokretanje dizel motora potrebno je bar 2 put vie obrtaja. Elektrini pokreta je sa
motorom povezan zupanikim prenosom. Na vratilu rotora elektrinog pokretaa je nazubljeni
toki koji pri pokretanju zahvati u zupasti venac na zamajcu mototra i okree ga: s tim okree i
kolenasto vratilo motora.Prenosni odnos izmeu malog zupanika i i zupanog venca poveava
obrtni moment elektrinog pokretaa od 10 do 20 puta. U trenutku kada motor proradi svojom
sngom treba elektrini pokreta to pre iskljuiti jer bi inae motor pokrenuo pokreta na vie
obrtaja, a to bi bilo tetno za pokreta.
Elektrini pokreta je najvii potroa elektrine energije u automobilu i prazni
akumulator velikom strujom (i sa 300 i vie ampera).
U nastavku duplomskog rada u pokuati detaljnije da vam objasnim o planetarno elektro
pokretau.
1. TA JE PLANETARNI ELEKTROPOKRETA?
Jedan od nedostataka motora sa unutranjim sagorevanjem (SUS) je i taj to se ne mogu
sami pokrenuti, kao parne masine ili elektromotori. Motore SUS je potrebno pokrenuti-zavrteti,
nekom pomonom mainom ili ureajem do odreenog broja obrtaja i tako stvoriti potrebne
uslove da sam proradi (upali).
Nekada se to radilo runo, pomou tzv. kurble. To se ini i danas, ali samo kod malih, na
primer vanbrodskih motora za amce ili kod malih motocikala-mopeda. Motori veih snaga su se
uvek pokretali nekim drugim motorom ili ureajem. Snaga, odnosno obrtni momenat tih motora
ili ureaja morala je da savlada sve otpore koji se javljaju kod pokretanja motora sa unutranjim
sagorevanjem. A ti otpori zavise od kompresije u cilindrima, broja cilindara i trenja u leajevima
svih obrtnih delova. Sve to bitno zavisi od vrste maziva i temperature motora. Naravno, otpori
trenja su vei pri niskim temperaturama.
Osim toga, i u najpovoljnijim uslovima, pokreta mora obrtati motor sa dovoljnim brojem
obrtaja da bi se stvorila odgovarajua smesa vazduha i goriva. Pored toga, posle poetnog,
nepotpunog, paljenja samo u pojedinim cilindrima, pokreta treba da potpomogne ubrzano
obrtanje motora do njegovog potpunog paljenja.1
Motori sa unutranjim sagorevanjem mogu se pokrenuti pomou elektromotora, ali i
pomou hidraulikih i pneumatskih motora. Za pokretanje automobilskih motora najbolje su se
pokazali elektromotori jednosmerne struje. Oni imaju veliki obrtni polazni momenat, koji je
potreban za savladjivanje svih pomenutih otpora i momenta inercije pokretnih delova motora.
Obrtni momenat se prenosi pomou zupanika pokretaa i nazubljenog zmajca motora.
Zbog velikog prenosnog odnosa, snaga elektropokretaa moe biti manja, a samim tim on e biti
i manjih dimenzija i teine. Prednost jednosmernih motora je i u tome to se energija za
pokretanje moe koristiti iz akumulatora koji i inae postoji na vozilu zbog drugih elektrinih
ureaja. Zbog toga se alnaser ubraja u normalnu opremu vozila, i ne smatra se posebnim
ureajem.
1
Josip . Lenasi, Tomislav A. Ristanovi: Motori i motorna vozila, ZUNS, Beograd, 2003.,str:44
Josip . Lenasi, Tomislav A. Ristanovi: Motori i motorna vozila, ZUNS, Beograd, 2003.,str:114
Elektropokreta sa navojem
2.PLANETARNI ELEKTROPOKRETA SA
ELEKTROMAGNETNOM SPOJNICOM I NAVOJEM
1.
stator
2.
osovina rotora
3.
pogonski zupanik
4.
zupanik na zamajcu
5.
spojnica (bendiks)
6.
7.
8.
elektromagnet
9.
elektromagnet
10.
vod od prekidaa
11.
12.
www.scribd.com
1.
stator
2.
namotaji pola
3.
jezgro pola
4.
osovina rotora
5.
6.
kolektor
7.
etkice
8.
pogonski zupanik
9.
zupanik na zamajcu
i dolazi do startovanja motora. Pri startovanju motora poveava se broj obrtaja zamajca i to zbog
velike razlike u obimnim brzinama spregnutih zupanika. S obzirm na toto treba da obezbedi
veliki obrtni momenat ovaj elektropokreta se napaja strujom od 24V.
10
www.wikipedia.org
11
ZAKLJUAK
Osnovni cilj ovog rada je da pojasni i definie pojam planetarnog elektropokretaa.
Takoe, pokuao sam da prikaem osnovna svojstva ovog pokretaa.
Meutim, najvaniji i praktini deo rada odnosi se na princip rada planetarnog
elektropokretaa kao in a njegove osobine.
Koristei dva izvora informacija ( knjige i internet ) o planetarnom elektropokretau a
takoe i mojim interesovanjem i eljom da to dublje predstavim datu temu, mislim da sam
doprineo kvalitetu diplomskog ( maturskog ) rada.
12
LITERATURA
13