Professional Documents
Culture Documents
Nastavnici - Refleksivni Istrazivaci Inkluzivne Obrazovne Prakse1
Nastavnici - Refleksivni Istrazivaci Inkluzivne Obrazovne Prakse1
refleksivni istraivai
obrazovne prakse
Urednici:
Vitomir Jovanovi
Milica Grahovac
NASTAVNICI
REFLEKSIVNI ISTRAIVAI
INKLUZIVNE OBRAZOVNE PRAKSE
Izdava
Centar za obrazovne politike
Carigradska 21/20
cep@cep.edu.rs
www.cep.edu.rs
Za izdavaa
Jasminka eki Markovi
Urednici
Vitomir Jovanovi
Milica Grahovac
Saradnici
Jasminka eki Markovi
Dejan Stankovi
Tijana Joki
Dizajn korica
Ivana Zoranovi
Priprema za tampu
Zoran Grac
ISBN 978-86-87753-12-9
Tira
500
tampa
Dosije studio, Beograd
Beograd, 2015.
SADRAJ
Vitomir Jovanovi, Milica Grahovac
Centar za obrazovne politike
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Vitomir Jovanovi
Centar za obrazovne politike
Vanost akcionih istraivanja u unapreivanju inkluzivne i
interkulturalne obrazovne prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
14
27
39
52
68
75
85
97
108
127
136
145
58
166
176
UVOD
Publikacija koja je pred vama je rezultat projekta Nastavnici
refleksivni istraivai inkluzivne obrazovne prakse koji od kraja 2014.
godine realizuje Centar za obrazovne politike (COP) uz podrku Fondacije
za otvoreno drutvo Srbija (FODS). Ovaj projekat se zasniva na ideji nastavnika kao refleksivnog praktiara i istraivaa i ima za cilj da podstakne i osnai nastavnike da budu kreatori onih promena u kolskoj praksi
koje vode boljitku uenika, nastavnika, roditelja i kole u celini.
U skladu sa tim, tokom 2014/2015. kolske godine realizovane su
aktivnosti koje su lanovima 15 nastavnikih timova iz cele Srbije pomogle da u svojim lokalnim sredinama osmisle i sprovedu akciono istraivanje. Ove aktivnosti obuhvatale su: obuku nastavnika da osmisle i ostvare
akciono istraivanje; odabir teme/izazova sa kojim se nastavnici susreu
u svakodnevnoj praksi i formulisanje teme/izazova u istraivaku proverljivu hipotezu; zatim, osmiljavanje adekvatne metodologije prilagoene
datoj hipotezi i kontekstualnim specifinostima u kojima se odvija obrazovna praksa; izradu instrumenata za prikupljanje podataka (kvalitativnih i kvantitativnih), analizu dobijenih podataka i pisanje izvetaja koji
se zavrava predlozima za intervenciju na kolskom ili lokalnom nivou.
Ovi predlozi utemeljeni su na dobijenim rezultatima i imaju za cilj prevazilaenje uoenih nedostatka kolske i nastavne prakse, ime se zatvara pun krug akcionog istraivanja. Nastavniki timovi su imali slobodu da,
imajui u vidu specifine lokalne karakteristike, izaberu temu istraivanja u oblastima inkluzivnog i interkulturalnog obrazovanja, u skladu sa
stratekim prioritetima razvoja obrazovanja Republike Srbije i Fondacije
za otvoreno drutvo Srbije.
Istraivanja predstavljena u ovoj publikaciji su rezultat rada nastavnika koji su bili spremni da idu korak dalje u odnosu na svoja svakodnevna zaduenja, da preuzmu inicijativu i u svojim sredinama postanu
nosioci vanih promena. Istraivanja i njihovi rezultati prikazana u publikaciji pruaju javnosti, donosiocima odluka i svima ostalima koji se bave
obrazovanjem, argumente koji govore zato je vano podrati predloene, sasvim specifine, lokalne intervencije.
Za razliku od studija preseka stanja unutar obrazovnog sistema, velikih eksplorativnih istraivanja iji rezultati nastoje da budu uoptljivi,
a kole uporedive po najee paljivo osmiljenim i odabranim indikatorima, akciona istraivanja omoguavaju detaljniji i kontekstualno osetlji-
Uvod
ciljevima razvoja Ujedinjenih nacija (2002) i UNESCO-ovom Univerzalnom deklaracijom o kulturnoj razliitosti (2001) i Smernicama za interkulturalno obrazovanje (2006)1.
Interkulturalnost kao kompleksan fenomen podrazumeva razvoj i
proimanje kulturnih identiteta i postoji vie teorijskih modela koji opisuju mogue faze kroz koje se razvoj interkulturalnosti unutar pojedinca
moe odvijati, dok interkulturalno obrazovanje ima za cilj da u koli prui poetne uslove za razvoj interkulturalnosti kroz obogaenje vlastitog
kulturnog identiteta, za razliku od multikulturalnosti koja podrazumeva
samo zajedniki ivot uz meusobnu toleranciju razliitih etnikih grupa.
U Srbiji, multikulturalnost nije toliko izraena kao u nekim drugim zemljama Evrope, ali u nekim delovima Srbije, naroito u Vojvodini, ona je
osobenost mnogih kola. Zbog svega toga, unapreenje interkulturalnosti
sebi postavlja veoma sline ciljeve poput inkluzivnog obrazovanja, imajui u vidu da je u viejezinim i multikulturalnim sredinama i kolama
razvoj interkulturalnosti kljuan za dobrobit uenika i njihove budue
obrazovne ishode. Stoga je ova oblast zastupljena u akcionim istraivanjima onih kola koje su viejezine i koje su prepoznale potrebu za unapreenjem interkulturalnosti.
Inkluzivno i interkulturalno obrazovanje su prioriteti koje deli i
FODS, pa je u saradnji sa COP-om na osnaivanju nastavnike profesije u Srbiji svoje aktivnosti zapoela jo 2011. godine, kada je sa partnerima, Savezom uitelja Republike Srbije (SURS), Obrazovanjem plus
i Pedagokim drutvom Srbije realizovan projekat Razgovori nastavnika
o nastavnicima. Ovaj projekat je obezbedio izuzetno znaajne nalaze o
stavovima nastavnika u Srbiji2 o profesiji i reformama u obrazovanju na
osnovu kojih se krenulo u osmiljavanje najoptimalnije podrke nastavnikoj profesiji u Srbiji, u skladu sa savremenom vizijom nastavnika kao
kompetentnih i autonomnih profesionalaca. Ova podrka je pruena kroz
podizanje svesti nastavnika o svojoj profesiji van predmetne pripadnosti,
njihovim upoznavanjem sa mogunou samoorganizovanja na lokalnom
nivou i osnivanjem nastavnikih udruenja. Kao rezultat uvida u rezultate
i jasno iskazane potrebe za udruivanjem, tokom 2013. i 2014. godine
nastavnika udruenja su osnovana irom Srbije, okupljajui vaspitae,
nastavnike razredne nastave, nastavnike predmetne nastave osnovnih i
srednjih kola, pedagoge, psihologe i direktore kola, koji su zainteresovani da se na ovaj nain angauju i zajedniki pokuaju da prevaziu
profesionalne izazove, utiu na obrazovne politike i donoenje stratekih
odluka i doprinesu razvoju obrazovnog sistema.
1
2
UNESCO Guidelines on Intercultural Education, Education Sector UNESCO (ED2006/WS/59) CLD 29366, Paris, 2006.
Rezultati objavljeni u publikaciji Nastavnici u Srbiji: Stavovi o profesiji i o reformama u obrazovanju http://www.cep.edu.rs/izdanja/nastavnici-u-srbiji-stavovio-profesiji-i-o-reformama-u-obrazovanju/39
10
Uvod
11
12
Uvod
13
Vitomir Jovanovi
Centar za obrazovne politike
15
16
17
18
Prikazana istraivanja u ovoj publikaciji predstavljaju uvod u intervencije koje e uslediti. Ovde prikazana akciona istraivanja proizala su
iz prvih nekoliko faza akcionog istraivanja predstavljajui pred javnost
koja se bavi obrazovanjem predloge intervencija koje e, prema miljenju kola, unaprediti prakse inkluzivnog i interkulturalnog obrazovanja
i reiti neke od goruih problema. Kako bi se praksa promenila, neophodno je osmisliti intervenciju koja je utemeljena u realnosti, odnosno,
intervenciju za koju postoji dovoljno empirijskih dokaza da moe biti
valjana i delotvorna. Veoma je vano da poetna faza akcionog istraivanja, koja se sastoji u prikupljanju i analizi podataka, prui smernice u
pravcu osmiljavanja odgovarajue intervencije. Meutim, nita manje
vano nije praenje efekata odreene intervencije, kako bi se dobila povratna informacija o njenoj uspenosti. Zbog toga se esto o akcionim
istraivanjima moe stei utisak da su kvazieksperimentalna istraivanja,
pri emu ne treba gubiti iz vida dodatnu vrednost koje posmatranje istraivaa praktiara moe imati na tumaenje samog procesa i tumaenje
razloga zato je odreena intervencija bila (ne)delotvorna.
Akciona istraivanja i tu imaju prednost, jer svoja vrednosna uverenja jasno ekspliciraju. U tom kontekstu, dobro je podsetiti se kritike
teorije drutva i kritike pedagogije kao pristupa drutvenim i obrazovnim naukama koji odbijaju da budu vrednosno neutralni nastojei da naglase emancipatorne moi istraivanja, saznanja i obrazovanja.
Akciona istraivanja razbijaju mit o vrednosno neutralnoj nauci
njihovo utemeljenje u kritikoj teoriji drutva. Akciono istraivanje
je blisko povezano sa kritikom teorijom drutva umesto pozitivistikog mita o vrednosno neutralnoj nauci, akciono istraivanje je voeno
eljom da se odreeni drutveni i obrazovni procesi istrae u kontekstu
eljenog stanja ili cilja. Akciona istraivanja se naslanjaju na kritiku
teoriju drutva koja je nastojala da ustanovi opte uslove vaenja teorije koja uspeva da formulie opti drutveni interes uz sve tekoe koje
takav proces nosi (Horkheimer & Adorno, 1989). Nauka je, i u sluaju
kritike teorije i u sluaju akcionog istraivanja, voenja interesima
jedne zajednice (u naem sluaju kole) i kritikim promiljanjem prakse
koji odstupa od normativnog i idealnog (Habermas, 1975; Halmi, 2005).
Tako, savremeno pedagoko akciono istraivanje moe se odrediti i kao
metod kritike teorije vaspitanja koji u svojoj radikalnoj formi konstituie obrazovne nauke kao kritiku teoriju vaspitanja i obrazovanja (Carr &
Kemmis, 1986; evkui, 2011).
Pozitivizam, kao dominantna saznajna paradigma u prirodnim naukama, naglaava vanost iskljuivanja subjekta na raun objekta kako
bi od svojih utisaka istraiva, odnosno subjekt, mogao da konstruie dati
poredak prirode i kako bi mogao da konstruie njegove zakonitosti, pomou operacija merenja. U obrazovanju i drutvenim naukama, ovakav
19
Ovo je predstavljalo i jedan od razloga zato kritika teorija drutva nije doivela
vei uspeh neuspevajui da izae iz krajnosti koje je na jednoj strani predstavljao mesijanizam, a na drugoj radikalni pesimizam, usled nemogunosti da sebi
pribavi opte vaenje i nezavisnost od drutvene uslovljenosti ili da prihvati potpunu uronjenost u drutveni kontekst u korist drutvenog i vremenskog relativizma (Horkheimer, 1982 prema Pavievi, 2011).
20
koli, ona su nastojala da kroz razvijanje interakcije izmeu uenika razliitih kultura podstaknu vee oseanje prihvaenosti i veu osveenost
razliitih kulturoloki posredovanih praksi kod uenika.
Akciona istraivanja u kontekstu kritike pedagogije. Pristup kritike pedagogije Paola Freira stekao je svetsku slavu uobliavajui originalan pristup u okviru nacionalne inicijative opismenjavanja odraslih. On
je u Brazilu ezdesetih godina prolog veka postigao fantastine rezultate
uspevajui da za samo nekoliko nedelja od nepismenog stanovnitva, preteno zemljoradnika i fizikih radnika, uini aktivne uesnike takozvanih
kulturnih krugova koji su debatovali na teme o kojima su se informisali preko dnevne tampe (Roberts, 2000; Freire, 1976). Koristei metodu
osveivanja (conscientization) koja podrazumeva refleksiju o vlastitom
drutvenom poloaju i znaaju obrazovanja, gradivo, odnosno generativne teme (Freire, 1993) same isplivavaju u dijalokom odnosu nastavnika i uenika, ime motivacija onih koji ue postaje veoma visoka i autonomna. Implicitne odnose znanja i moi u uionici, gde uitelji i nastavnici jesu superiorni, moni strunjaci koji imaju znanje i koji propisuju,
odreuju i kontroliu ueniko znanje, a uenici posluni, pokorni objekti
koji bez puno kritikog miljenja dato znanje usvajaju, suprotstavlja
svom metodu osveivanja koji oslobaa uenike dajui im mogunost da
stupe u dijalog sa nastavnikom, pri emu se spontano formiraju generativne teme i slobodni kurikulum (Freire, 1993; 1996). Filozofsko i epistemoloko utemeljenje svoje teorije obrazovanja Freira dalje utemeljuje
kroz razliite koncepte, od kulture utanja do dijaloga kao kljunog
aspekta saznanja koji je nerazdvojiv od prakse (Freire, 1993; 1996).
Freire je meu prvima formulisao ideju kako su odreeni mehanizmi unutar obrazovanja, naini rada, koncepti i socijalne funkcije potpuno
neprilagoeni odreenim grupama uenika, krijui u sebi obespravljujue
mehanizme. On je, pak, smatrao i da se stanje obespravljenosti jedne
grupe stanovnitva moe menjati kroz obrazovanje koje e im omoguiti
drutvenu pokretljivost (Freire, 1993; Roberts, 2000). U slino vreme kad
i Berntajn (Berntajn, 1979), pie o razliitim jezicima, odnosno, kako
bi Berntajn to formulisao, jezikim kodovima koje koriste uenici iz
vie i nie klase (odnose se na razlike u vokabularu i sintaksi), a to se
nepovratno odraava na razvoj miljenja, imajui u vidu da se jezik moe
posmatrati kao jedan od alata socijalne sredine putem koga se miljenje razvija (Vigotski, 1977), Freire osmiljava metodologiju koja se ogleda
u generativnim temama, metodologiju koja omoguava deprivilegovanim
uesnicima u obrazovnom procesu da kompenzuju svoje loije poetne
pozicije. Generativne teme su zapravo teme koje promiljaju drutveni
znaaj obrazovanja, refleksiju nad sopstvenim drutvenim poloajem i
zajednike dobrobiti koje uenici od njega mogu imati, to dovodi do
toga da uesnici obrazovnog procesa napuste stanje magine i naivne
svesti i usvoje kritiki nain miljenja (Freire, 1993, 1996, 2004).
21
esto kultura dominacije koja moe delovati implicitno i u demokratskim, a naroito u tranzicionim ureenjima, pri emu niko ne mora biti
svestan da se ponaa prema njenim obrascima, spreava da uenik izae iz
potinjene pozicije koja ga primorava na prilagoavanje i onemoguava ga
da obrazovni proces sagleda prepoznavajui sebe i svoj interes u njemu
i interiorizujui vrednosti i sam emancipatorski potencijal obrazovnog procesa. Na taj nain, kroz proces kodifikacije (analiziranja i sintetizovanja)
gradiva i sagledavanja svoje drutvene pozicioniranosti prema gradivu, esto ueniko pitanje u susretanju sa razliitim vrstama gradiva, koje se
odnosi na upotrebljivost odreenog gradiva u svakodnevnom ivotu, biva
reformulisano jer svako gradivo poinje da se tumai u odreenom drutvenom kontekstu. Ovakav problem se naslanja na ciljeve inkluzivnog obrazovanja imajui u vidu uenike koji dolaze iz nestimulativnih sredina i ije
porodice najee ne uviaju vrednost i znaaj obrazovanja.
S druge strane, akciona istraivanja u sebi sadre visok stupanj samorefleksivnosti onih koji ih izvode i koji nastoje da jednu praksu poboljaju imajui u vidu dobrobit svih njenih uesnika ukljuujui uenike
i iru lokalnu zajednicu. Inkluzivno obrazovanje ima prvenstveno za cilj
pruanje dodatne podrke uenicima koji dolaze iz siromanih sredina ili
imaju tekoe u razvoju i uenju imajui u vidu njihovu buduu socijalnu
ukljuenost. Takoe, interkulturalnost nastoji da kroz proces samorefleksije koji nastaje usled interakcije sa drugim kulturama, osvesti pozicioniranost unutar sopstvene kulture i na neki nain prui veu slobodu
pojedincima u izboru razliitih akcija i smanji verovatnou meuetnikih
i drugih sukoba (Petrovi, 2014).
Ciljevi i vrednosti kritike pedagogije, inkluzivnog i interkulturalnog
obrazovanja i akcionog istraivanja na taj nain dele zajednike ciljeve
i vrednosti koje, izraeno pojmovnim aparatom kritike teorije drutva,
nastoje da pojedincima omogue veu agensnost, pravednije, kohezivnije
i u veoj meri demokratsko drutvo (Habermas, 1984; Horkheimer, 1982).
U tom kontekstu treba gledati srodnost tradicije kritike pedagogije, akcionog istraivanja i savremenih koncepata inkluzivnog i interkulturalnog
obrazovanja o emu e biti vie rei daljem tekstu.
Znaaj akcionih istraivanja za unapreenje inkluzivnog obrazovanja. Znaaj koji se pridaje inkluzivnom obrazovanju na svetskom i
evropskom nivou duguje svoje razloge postepenoj promeni paradigme u
psihologiji koja u poslednje vreme uvia i belei nalaze u prilog sve veem
uticaju sredine i konteksta na razliite aspekte postignua od tzv. testova
sposobnosti ka testovima obrazovnog postignua (Jovanovi, 2013; OECD,
2010), do nalaza koji govore u prilog znaaju obrazovnih postignua za
ekonomski rast zemlje (Hanushek & Kimko, 2000; Hanushek & Woessman,
2008), kao i o drugim socijalnim i zdravstvenim dobitima inkluzije kao to
su smanjena stopa kriminaliteta i bolja zdravstvena zatita (OECD, 2010).
22
23
Kako su reavani izazovi koje sa sobom nose akciona istraivanja u rezultatima ovde prikazanog projekta? Kao to je ve reeno,
voenost i usmerenost akcionog istraivanja od strane onih koji su akteri
prakse koju istrauju, podrazumeva samorefleksivno ispitivanje kako bi
uesnici u nekoj socijalnoj situaciji poveali racionalnost i ispravnost svoje prakse. Neki autori esto u ovome vide opasnost od toga da sam kontekst na neki nain preplavi istraivaa praktiara (Cohen i sar. 2007).
Drugim reima, nedovoljna samorefleksivnost i/ili odustajanje od strogih
naunih kriterijuma moe ugroziti validnost sprovedenih akcionih istraivanja. Takoe, iskustva istraivaa govore da nastavnici sa niim nivoom
ekspertize i posveenosti obino ne ele da se angauju u akcionim istraivanjima ve trae jasnije instrukcije kako da sprovedu odreeni plan
akcije (McBee, 2004).
Ostvarivanje prvih nekoliko faza akcionog istraivanja nastavnikih
timova u lokalnim sredinama, kojim rezultira ova publikacija i pruanje
podrke u ovom procesu, suoavalo se sa svim tekoama i izazovima
koje u sebi nose akciona istraivanja.
Neki autori smatraju da postoji problem u povezivanju rezultata istraivanja i planiranih intervencija i da je to zapravo potencijalna
opasnost i nedostatak akcionih istraivanja (Marris & Rein, 1967, prema
evkui, 2011). Upravo ovom pitanju posveena je posebna panja u
konsultativnom procesu izmeu kola i udruenja i projektnog tima, pri
emu je voeno rauna da projektni tim ne nametne gotova istraivaka
reenja i metodologiju kolama i udruenjima zbog svog ogranienog poznavanja karakteristika lokalnih okruenja i onoga to se zaista u praksi
odvija. S druge strane, vodilo se rauna i o tome da istraivanje bude
tako postavljeno da podaci budu upotrebljivi u kreiranju i osmiljavanju
budue intervencije. U ovoj studiji su prikazani predlozi intervencije kola i udruenja na osnovu dobijenih podataka.
Takoe, u literaturi se esto spominje da akciono istraivanje moe
predstavljati pravu pretnju za nastavnike i drugo osoblje koje nije
spremno da se menja i dozvoli da nekakva intervencija, koju oni doivljavaju kao spoljanju, utie na njihov rad. Jaanjem saradnje unutar
kole i uspostavljanjem podrke za svako istraivanje od strane kolskog
rukovodstva, nastojalo se da se cela kola pridobije i stekne uvid u znaaj realizovanog istraivanja. No, izazovi sprovoenja intervencije u koli
uvek ostaju mogui, zbog ega je uvek vano objasniti koje se vrednosti
nalaze u osnovi odreene intervencije i, na taj nain, pobrinuti se da ona
bude to bolje prihvaena. Svrsishodnost akcionog istraivanja zapravo
moe poveati entuzijazam nastavnika da se u njega ukljue.
Bilo je vrlo vano ouvati autonomnost kole u donoenju odluka
o temi svog akcionog istraivanja, jer bi u suprotnom nastavnici postali
izvritelji istraivanja koji sprovodi projektni tim, ime bi se izgubila dodatna vrednost koju pruaju akciona istraivanja.
24
Literatura
Berntajn, B. (1979). Jezik i drutvene klase. Beograd: BIGZ.
Bennet, M. (1993). Towards ethnorelativism: A developmental model of
intercultural sensitivity. In R.M. Paige (ed.), Education for the intercultural experience (2171). Yarmouth, ME: Intercultural Press.
Cohen L., Manion L. & Morrison, K. (2007). Metode istraivanja u obrazovanju. Zagreb: Naklada Slap.
Carr, W. & Kemmis, S. (1986). Becoming critical. London: The Falmer Press.
Desimone, L. (2009). Complementary Methods for Policy Research. In
Sykes, G., Schneider, B. & Plank, D. (eds.) Handbook of Education
Policy Research, New York and London: Routledge.
25
European Commission (2010). Europe 2020: A Strategy for smart, sustainable and inclusive growth. Brussels. Preuzeto sa: http://ec.europa.
eu/europe2020
Greene, J., Caracelli, V. & Graham, W. (1989). Toward conceptual framework for mixed-method evaluation design, Educational Evaluation and Policy Analysis. 11, 255274.
Goovi, R., Mre S., Jerotijevi, M., Petrovi, D. i Tomi, V. (2012). Vodi za unapreivanje interkulturalnog obrazovanja. Beograd: Fondacija za otvoreno drutvo.
Freire, P. (1993). Pedagogy of the Oppressed. New York: Continuum.
Freire, P. (1976). Education: The Practice of Freedom. London: Writers
and Readers.
Freire, P. (1996). Letters to Cristina: reflections on my life and work.
New York, NY: Routledge.
Freire, P. (2004). Pedagogy of Indignation. Boulder: Colorado, Paradigm.
UNESCO (2015). Incheon Declaration Education 2030: Towards inclusive and equitable quality education and lifelong learning for all,
World Education Forum, Preuzeto sa: https://en.unesco.org/worldeducation-forum-2015/
Jovanovi, V. (ur.) (2013). Obrazovna inkluzija dece romske nacionalnosti: izvetaj o sprovedenom monitoringu u osnovnokolskom obrazovanju. Centar za obrazovne politike. Beograd.
Kelly. A, (1985). Action research: what is and what can it do. In R. Burgess (ed.), Issues in educational research: qualitative methods (128
151). London: The Falmer Press.
Kemmis, S. & McTaggart, R. (1992). The Action Research Planner (second
edition). Geelong, Victoria: Deakin University Press.
Lewin, K. (1946). Action research and minority problems. Journal of Social Issues (24), 3446.
Lewin, K. (1948). Resolving Social Conflicts. New York: Harper.
McBee, M. (2004). The classroom as laboratory: An exploration of teacher
research. Roeper Review, 27, 5258.
Habermas, J. (1975). Saznanje i interes. Beograd: Nolit.
Habermas, J. (1984). Theory of Communicative Action Volume One: Reason
and the Rationalization of Society, Boston, Mass.: Beacon Press.
Halmi, A. (2005). Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim
drutvenim znanostima. Zagreb: Naklada Slap.
Hanushek, E. & Kimko, D. (2000). Schooling, Labor-Force Quality, and the
Growth of Nations. American Economic Review, 90(5), 11841208.
Hanushek, E. & Woessman, L. (2008). The Role of Cognitive Skills in Economic Development. Journal of Economic Literature, 46 (3), 607688.
26
Horkheimer, M. & Adorno, T. (1989). Dijalektika prosvetiteljstva, Sarajevo: Veselin Maslea, Svetlost.
Horkheimer, M. (1982). Kritika teorija I i II, Zagreb: Svetlost.
OECD (2010). Razumevanje drutvenih ishoda uenja, Ministsarstvo prosvete Republike Srbije, Beograd.
Pavievi, . (2011). Kritika teorija drutva i Frankfurtska kola, Fakultet politikih nauka, Godinjak 5, 4966.
Petrovi, D. (2014). Interkulturalna interakcija i razvoj interkulturalne
osetljivosti, Beograd: Institut za psihologiju, Centar za primenjenu
psihologiju.
Pei, M. (1990). Akciona istraivanja I kritika teorija vaspitanja, Pedagogija, 3, 275300.
Roberts, P. (2000). Education, literacy, and humanization: exploring the
work of Paulo Freire, Westport: Bergin & Garvey.
Stiglitz, J. (2012). The Price of Inequality. Penguin books.
Svetska banka (2010). Ekonomska cena iskljuenosti Roma, Preuzeto sa:
http://siteresources.worldbank.org/EXTROMA/Resources/SERB_
Economic_Costs_Roma_Exclusion_Note_Final3.pdf
Vigotski, L. (1974). Miljenje i govor. Beograd: Nolit.
evkui, S. (2011). Kvalitativna istraivanja u pedagogiji: doprinos razliitih metodolokih pristupa. Beograd: Institut za pedagoka
istraivanja.
Zuber-Skerritt, O. (1966). Emancipatory action research for organisational change and management development. In O. Zuber-Skerritt
(ed.), New direction in Action Research (83105). London: Falmer.
Ksenija Bonjak
Stipan Stanti
Sanja Duli
Ana Mikula
Osnovna kola Ivan Milutinovi,
Subotica
28
29
Istraivaki nalazi
Razlike u postignuima na zavrnom ispitu uenika iz matine
kole i uenika iz izdvojenih odeljenja. Rezultati za 2012/13. godinu
govore da su uenici iz izdvojenih odeljenja imali neto nia postignua
na testu iz matematike u odnosu na uenike iz matine kole, dok te razlike nisu vidljive u postignuu iz srpskog jezika.
Maternji jezik
(aritmetika sredina)
11,94
11,96
Matematika
(aritmetika sredina)
10,18
8,79
Nismo uzeli rezultate probnog testiranja za 2012/2013, jer ih kola nema. Oni
se, po nalogu Ministarstva, uvaju samo godinu dana.
30
Slini rezultati dobijeni su i 2013/2014. godine. I tada je loiji rezultat na testu iz matematike i kombinovanog testa postignut u izdvojenim odeljenjima u odnosu na matina odeljenja, dok su rezultati na testu
iz srpskog jezika veoma slini.
Maternji jezik
Matematika
Kombinovani test
(aritmetika sredina) (aritmetika sredina) (aritmetika sredina)
11,48
10,84
11,66
11,21
7,38
10,07
31
32
33
34
kao bauk, neko kim se preti, te se svaki odlazak i razgovor sa njim doivljava kao kazna. Jo jedan vaan zakljuak je da i roditelji i uenici obe
kole ele vie da uestvuju u ivotu i radu kole. Uee roditelja zavisi
u velikoj meri od razrednog stareine, a veoma je bitno da oni funkcioniu kao saradnici. Primedba roditelja je da su na roditeljskom sastanku
roditelji sluaoci, nemaju mogunost donoenja odluka i uestvovanja u
postavljanju pravila. Roditelji u gradu navode i problem nesloge meu
samim roditeljima, te nemogunost zajednikog angaovanja u donoenju odluka koje bi se ticale kole i njihove dece. Neki prodorniji roditelji
ne dozvoljavaju potpunu diskusiju, a pojedinim odeljenjima se roditeljski
sastanci ne odravaju dovoljno esto. Roditelji u gradu napominju da je i
na sastancima Saveta roditelja uloga roditelja u odluivanju i radu kole
veoma mala i da se svede na itanje pravilnika i odluivanje o ekskurzijama. Roditelji na selu su zadovoljni svojom ukljuenou u rad kole i
oseaju da uestvuju u donoenju odluka.
Uslovi koji utiu na postignua uenika. Zajedniki je zakljuak
svih uenika da svi uenici nemaju jednake uslove kod kue, ali su svoj
deci u koli koju pohaaju obezbeeni jednaki uslovi, iako se objektivno
ti uslovi meu kolama razlikuju. Nastavnici istiu da bolje uslove imaju
deca u gradu. U selu postoji internet, mediji i druge mogunosti koje postoje i u gradskoj koli, ali je, na primer, upotreba pribora i hemikalija u
nastavi hemije mnogo manja u selu zbog nedostatka istih. Uenici iz grada kolsku biblioteku u matinoj koli koriste samo kada podiu knjige za
lektiru. Druge knjige podiu u gradskoj biblioteci, jer smatraju da kolska
nema zanimljivu literaturu. Deca sa sela veoma retko koriste biblioteku
koja se nalazi u matinoj koli, a esto ni ne znaju kome se trebaju obratiti ako ele da uzmu knjigu. Naglaavaju da bi bilo dobro da imaju neko
tiho i mirno mesto u koli gde bi mogli da itaju. Navedene su i glavne
prednosti seoske kole u odnosu na gradsku, a to su, pored malih odeljenja, mogunost individualnog rada sa uenicima, bolje okruenje, vee
dvorite kole, mogunost za nastavu u prirodi. Deca na selu se meusobno bolje poznaju i vie drue, vie rade, pomau roditeljima. Roditelji
iz grada su miljenja da oni sami svoju decu ine nesamostalnijom, jer
previe obaveza preuzimaju na sebe i izvravaju razne obaveze umesto
svoje dece. Kao nedostaci su navedeni i ti da su seoske kole udaljene od
grada te su im daleko pozorite, bioskop, bazen. Za svaki takav put deca
moraju da plaaju autobusku kartu koja je skuplja od autobuske karte u
gradu. Osim toga, u selu postoje male mogunosti da se deca bave aktivnostima van kole. Nastavnici iz grada primeuju da u selu nedostaju
klubovi, postoji klub Meseina, sekcija nonog sporta za mlade, koji
deca rado poseuju, najee jedno vee tokom vikenda. U gradskoj koli
je bolja socijalizacija zbog brojnosti dece, vea je konkurencija i mogunost razvoja pozitivnog takmienja meu uenicima, a postoji i mo-
35
36
Zakljuak
Pored nalaza o niim postignuima iz matematike na zavrnom ispitu (uz izuzetak u jednoj generaciji), glavni zakljuci svih odranih fokus
grupa su da nastavnici jednako tretiraju decu sa sela kao i decu iz grada
to poveava ansu da intervencija koja se zasniva na rezultatima ovog
istraivanja (prikazana u daljem tekstu) bude dobro prihvaena u koli i
uspena.
Mnogo loiji uslovi u kojima uenici sa sela ue nameu potrebu za
aktivnostima koje za cilj imaju poboljanje njihovog poloaja u obrazovanju. Na osnovu rezultata, ove aktivnosti treba da budu tako osmiljene
i sprovedene da se ovim uenicima omogue bolji uslovi za uenje i rad.
Glavna prednost kole u Maloj Bosni su mala odeljenja, pa se na
asu puno uradi, lake ispravlja ocena i smanjuje potreba za odlaskom na
dopunsku. Skoro niko od uenika seoske kole nikada ne ide na privatne
asove (usled slabijeg socioekonomskog statusa i udaljenosti), za razliku
od gradske dece, to je moda i razlog razlike u postignuima, imajui u
vidu da im predaju isti nastavnici. Prisutne su i razlike koje se tiu samih
uslova rada u matinoj koli u odnosu na izdvojena odeljenja. Jedan od
veih problema su loi prozori na koli u Maloj Bosni zbog ega deca zimi
sede u jaknama na asovima, a esto i idu ranije kui zbog niskih temperatura u uionicama. Deca u gradskoj koli ne susreu se sa ovakvim problemima. Uprkos svim problemima zajedniki zakljuak je da je seoska
kola veoma vana, da funkcionie i da su uenici koji je pohaaju dosta
uspeni imajui u vidu neto nepovoljnije uslove u kojima ue. Ipak, ima
37
Predlozi za intervenciju
Kako bi kvalitetno obrazovanje bilo dostupno svima potrebno je
pruiti podrku deci sa selu u onim oblastima koje su identifikovane kao
problematine. Velika je potreba za produenim boravkom koji postoji
u matinoj, ali ne i u podrunoj koli. To bi bilo posebno vano za decu
putnike koja zbog reda vonje autobusa ponekad moraju ostati due jedan as ili doi mnogo ranije u kolu. Produeni boravak bi koristio i onim
uenicima iji roditelji rade due, pa nema ko da bude sa njima kod kue
ili da doe po njih u kolu. Osim toga, u boravku mogu dobiti i potrebnu
pomo u izradi domaih zadataka to bi bilo posebno znaajno za uenike
koji imaju potekoa u uenju. Na taj nain se moe pruiti dodatna podrka deci koja postiu slabije rezultate u koli.
Veoma je vano i osiguravanje dodatne podrke deci koja imaju
potekoa u savladavanju gradiva. Deca u gradu mogu u koli, uz odobrenje interresorne komisije, dobiti podrku razliitih struanjaka, dok je u
izdvojenim odeljenjima ne dobijaju, iako na to imaju pravo i iako takoe
dobiju miljenje komisije da je ova podrka potrebna. Zbog toga bi bilo
potrebno da u izdvojena odeljenja dolaze razliiti strunjaci (logoped,
defektolog i dr.) koji bi pruali dodatnu podrku deci.
S obzirom da su uenici, kako u gradskoj tako i u seoskoj koli,
primetili da su samo najbolji aci odabrani da budu medijatori, lanovi
Vrnjakog tima i akog parlamenta, u buduim odabirima uenika za
ove uenike organizacije bi trebalo dati priliku i slabijim uenicima,
kako bi dobili ansu da se dokau na nekom polju. Pored toga, trebalo bi
podstai vee angaovanje roditelja u procesu odluivanja u koli kroz
Savet roditelja.
U matinoj koli se radi na uvoenju i primeni informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u nastavi. Potrebna su dodatna sredstva da
se IKT uvede u nastavu i u Maloj Bosni. Neophodni su projektori i raunari za nastavnike, tableti za uenike i bolji internet. Tada bi se mogao
primeniti nain rada koji se planira i ostvaruje u matinoj koli. Uenici
bi dobili tablete koji bi nosili kui i u kolu. Nastavnici bi uenicima pripremali sadraje koji bi bili dostupni preko mrea za uenje kao to je
Edmodo. Za provere znanja organizovali bi se kvizovi, kojima se moe
pristupiti preko interneta. Na ovaj nain bi uenici razvijali informatike
kompetencije i uili kako doi do relevantih informacija.
Jo jedan prioritet koji bi unapredio uslove u koli je zamena prozora. Zbog loih prozora u zimskim mesecima se ne moe postii ade-
38
PRELAZAK SA RAZREDNE NA
PREDMETNU NASTAVU I UENICI KOJIMA JE
POTREBNA DODATNA PODRKA
Uvod
Udruenje prosvetnih radnika Aranelovca (UPRA) osnovano je 9.
aprila 2014. godine kao organizacija civilnog drutva i kao profesionalno
udruenje nastavnika koje se bavi obrazovno-vaspitnim radom. Udruenje
je profesionalno, struno, dobrovoljno i neprofitno. Broji 120 lanova meu
kojima su nastavnici razredne i predmetne nastave, direktori i pomonici
direktora, psiholozi, pedagozi, sekretari iz etiri gradske i pet seoskih osnovnih kola. Otvoreno je za saradnju sa vladinim sektorom, strunim i naunim
institucijama i ustanovama, nevladinim sektorom, udruenjima i donatorima
u zemlji i inostranstvu u cilju unapreenja vaspitno-obrazovnog procesa, podizanja profesionalnih kompetencija lanova i jaanja Udruenja u celini.
Iskustvo nam govori da je polazak u peti razred prekretnica za sve
uenike, kada je potrebno da se uenici prilagode na razliite naine rada
veeg broja nastavnika. To zahteva socijalnu i emocionalnu zrelost uenika, samostalnost u uenju, formirane radne navike, kao i posedovanje
odreenih strategija uenja. Ovi izazovi su jo vei ukoliko je re o detetu
kome je potrebna dodatna podrka. Kroz ovo istraivanje eleli smo da
dobijemo podatke o tome u kojim segmentima se moe ukazati potreba
za dodatnom podrkom, da ispitamo kakva je praksa pruanja ove podrke uenicima, razmotrimo mogunosti za njeno unapreenje i, ukoliko je
potrebno, osmislimo nove oblike podrke u uenju. Kao dugoroni cilj smo
postavili i to da svi uenici, kojima podrka u uenju bude pruena na nov
nain, zadre isti ili postignu bolji uspeh u petom razredu.
40
Metod
Da bismo pitanje davanja podrke uenicima kojima je potrebna
dodatna podrka sagledali to obuhvatnije, zanimala su nas iskustva: a)
nastavnika razredne nastave; b) nastavnika predmetne nastave; c) roditelja uenika koji imaju potrebu za dodatnom podrkom; d) uenika koji
imaju potrebu za dodatnom podrkom i e) vrnjakih timova.
Istraivanje smo sproveli u tri kole na podruju Aranelovca koje
su razliite i po kapacitetu i po strukturi uenika, u ijem su lanstvu
zaposleni iz velikih gradskih kola, malih gradskih kola i seoskih kola sa
izdvojenim odeljenjima.
Osnovna kola ,,Milan Ili ia se nalazi u centru Aranelovca.
Lokacija kole je dostupna uenicima, tako da veina dolazi peice. To
je najvea kola u optini i broji 1100 uenika u 41 odeljenje (nema podrunih odeljenja).
kola Milo Obrenovi je manja gradska kola koja broji 374 uenika, specifina po tome to u njoj postoje etiri specijalna odeljenja sa
ukupno 16 uenika, u kojima nastavu dre etiri diplomirana specijalna
edukatora. kola je opremljena odgovarajuim neophodnim sredstvima
za rad u ovim odeljenjima, jer je kola prvobitno i bila specijalna, a
kasnije je dobila status redovne kole. U redovnoj nastavi ove kole, gde
ima potrebe, primenjuju se individualni obrazovni planovi (IOP).
Osnovna kola Duan Radonji u selu Banja je matina kola, koja
u svom sastavu ima dva izdvojena odeljenja u Marinovcu i Brezovcu (u 14
41
Nastavnici
predmetne
nastave
Vrnjaki
tim
Broj uesnika
O Duan
Radonji
O Milo
Obrenovi
O Milan Ili
ia
O Duan
Radonji
O Milo
Obrenovi
O Milan Ili
ia
O Duan
Radonji
O Milo
Obrenovi
O Milan Ili
ia
10
10
5
6
7
4
7
8
42
Istraivaki nalazi
kolski etos. Uenici kojima je potrebna dodatna podrka oseaju
se dobrodolim u koli, ali roditelji i nastavnici sumnjaju da su sva deca
kojoj je potrebna dodatna podrka prihvaena u svojim odeljenjima, jer
meu uenicima postoje velike individualne razlike u pogledu spremnosti
da prihvate razliitosti. Prihvaenost zavisi i od vrste izazova sa kojim
se uenik suoava, a po miljenju nastavnika vremenom se distanca
smanjuje i evidentan je pozitivan pomak u prihvaenosti ovih uenika.
Nastavnici za sebe kau da imaju podjednak odnos prema svoj deci, a
uenici kojima je potrebna dodatna podrka to potvruju. Trude se da
stvore klimu meusobnog uvaavanja i vode rauna o rasporedu sedenja,
svu decu ukljuuju u grupni rad, rad u parovima, te realizaciju kolskih
mini-projekata. Svi ispitani uenici kau da retko uestvuju u kolskim
priredbama, a za postignute rezultate dobijaju retke i najee usmene
pohvale. Niko od ispitanih roditelja nije lan Saveta roditelja, ali veruju
da se potuje zakonska procedura o ukljuivanju roditelja dece kojoj je
potrebna dodatna podrka u njegov rad. U odnosima svih zaposlenih u
koli postoji meusobno uvaavanje i podrka. Nastavnici predmetne i
razredne nastave u obe gradske kole imaju pozitivnija iskustva kada je
u pitanju njihova meusobna saradnja i razmena informacija nego oni u
seoskoj koli. Iako su uenici kojima je potrebna dodatna podrka rekli
da se oseaju dobrodolim u koli, injenica da nisu podjednako dobro
prihvaeni kao i ostali uenici, da retko uestvuju u kolskim priredbama
i da retko dobijaju pohvale ukazuje na to da je kolski etos oblast iji
je kvalitet potrebno unapreivati u narednim akcijama. Jedan od naina
da se to uradi je da se u pruanje podrke ukljue i ostali uenici kroz
vrnjaku podrku, a koliko je to efikasno svedoi i izjava jednog nastavnika da su tokom nekih prethodnih aktivnosti bolji uenici dobro prihvatili ulogu mentora, a uenici sa IOP-om su te aktivnosti doiveli kao
igru, to je dalo odline rezultate.
43
Sistem dodatne podrke. Primarni nain na koji nastavnici pruaju podrku uenicima je tako to ponovo objasne ono to nisu razumeli
ili dre dopunsku nastavu, koja se redovno odrava i za koju kau da
je uenici poseuju. Na osnovu miljenja uenika i roditelja i redovna i
dopunska nastava bi trebalo da budu u veoj meri individualizovane. Na
redovnoj nastavi ovi uenici dobijaju lake zadatke. Neki nastavnici im
tokom asa prilaze i pomau u radu, ali bi trebalo to ee da praktikuju.
Nastavnici se ne oseaju dovoljno kompetentnim ni da prue dodatnu podrku ovim uenicima, ni da ispune oekivanja koja roditelji ovih uenika
imaju od njih, to je naroito izraeno kod onih u velikoj gradskoj koli. Po njihovom miljenju, individualizaciju nastave oteava i veliki broj
dece u odeljenju. Jedan od predloga za unapreenje rada nastavnika je
svakako osnaivanje njihovih kompetencija kroz profesionalno usavravanje, kao i podrka pedagokog asistenta.
lanovi vrnjakih timova daju podrku ovim uenicima, mada je to
retko i nedovoljno prisutno, i uglavnom na inicijativu nastavnika, ponekad i samoinicijativno. U kolama ne postoji sistemski nain ukljuivanja
vrnjaka u pruanje dodatne podrke. Uenici razgovaraju sa pedagogom
i psihologom nakon ega ima promena na bolje.
Saradnja sa porodicom. Roditelji kao jako vanu ocenjuju podrku
koju oni sami mogu da prue svom detetu, ali su samokritini u pogledu
njihovog angaovanja oko kolskih obaveza svoje dece. Jedna majka izraava sumnju u svoje kompetencije da pomogne detetu, koje ocenjuje kao
daleko ispod nastavnikih. Jedna majka ima izraen oseaj krivice zato
to zbog porodinih okolnosti nema vremena da prui podrku detetu u
uenju. Nisu svi roditelji ukljueni u kreiranje IOP-a. Razlozi za to su i nedovoljna informisanost, njihova prezauzetost ili nezainteresovanost, a neki
roditelji smatraju da njihovoj deci nije potrebna dodatna podrka. Pojedini
roditelji trae savete od kole o metodama i tehnikama uenja kod kue.
Primetili su da meu nastavnicima u sve tri kole postoje individualne razlike u spremnosti da prue dodatnu podrku detetu kojem je ona potrebna. Jedna majka pohvaljuje uiteljicu i nastavnicu engleskog, koje su u
potpunosti imale razumevanja i uvaile njene predloge za rad sa detetom,
dok nova nastavnica engleskog jezika nije bila spremna za saradnju. Kada
je u pitanju spoljna podrka njihovoj deci, nisu zadovoljni podrkom koju
dobijaju kako od lokalnih, tako i od centralnih organa vlasti.
Nastavnici razredne nastave imaju pozitivan stav o saradnji sa roditeljima dece kojoj je potrebno pruiti dodatnu podrku. Misle da su roditelji zainteresovani, esto ih ukljuuju u zajednike aktivnosti sa decom
na asu, a ima i pojedinanih primera da su roditelji svakodnevno bili prisutni u koli, pa i na asu ukoliko je postojala potreba. Najee su pruali emotivnu podrku i savetovali ih o tehnikama uenja, o tome kako da
motiviu svoju decu i da ih upoznaju sa programom, a dogovarali su se i
44
45
46
koristi povoljnosti vezane za prevoz do kole i za nabavku udbenika. Roditelji smatraju da su uglavnom preputeni sebi i jedinu podrku dobijaju
od nastavnika. Nastavnici razredne nastave navode da u radu sa uenicima kojima je potrebna dodatna podrka sarauju sa strunom slubom,
specijalnim edukatorom i Razvojnim savetovalitem pri medicinskom
centru, a smatraju da bi im dobro dola podrka pedagokog asistenta.
Predlau da se unapredi saradnja sa vrtiima koji sprovode rano detektovanje tekoa, a kola ne dobija informaciju o tome. U velikoj gradskoj
koli uitelji su zadovoljni saradnjom sa muzikom kolom i Gradskom
bibliotekom za pruanje podrke uenicima koji imaju potrebe za ovim
uslugama. koli je potrebno opremanje nastavnim sredstvima, kao to je
interaktivna tabla, a poeljni su i specifini softveri koji rade po principu
korak po korak kako bi uenici mogli postepeno da napreduju, u skladu
sa svojim mogunostima.
Nastavnike kompetencije. Uenici iz vrnjakih timova kau da
bi bilo dobro da nastavnici pokau veu spremnost da sasluaju uenike
i da vie primenjuju zanimljivu nastavu, grupni rad i radionice, koji su
esti kod uitelja, a nastavnici ih retko koriste. Za neke lanove vrnjakih timova vano je da nastavnici planiraju vie vremena za utvrivanje
i vebanje i da vie angauju ostale uenike da pomognu uenicima sa
IOP-om. Poeljno je da u nastavi bude to vie prezentacija i da asovi
budu zanimljiviji. Svi nastavnici su pohaali mali broj programa strunog
usavravanja koji je imao veze sa inkluzivnim obrazovanjem, na primer
neki nastavnici po 12 seminara, dok ih drugi uopte nisu pohaali. Od
onih koji su pohaali, veina nije zadovoljna onim to im je prikazano
nauili su jedino da prave individualni obrazovni plan, a nita to je vezano za izvoenje nastave. Nastavnici se snalaze i oslanjaju na sopstvenu
kreativnost i znanje, a sumnjaju u kvalitet tako realizovane nastave o
emu svedoi sledei iskaz: Nije problem ni meni da obavim jedan as
i da sve to lepo izgleda za druge, ali kako da sprovedem niz asova i
da postignem sve to bi trebalo tokom cele godine?. Na osnovu svog
iskustva spoznali su koji nain rada daje rezultate u radu sa pojedinim
uenicima kojima je potrebna dodatna podrka: grupni rad, ambijentalna
i kabinetska nastava, primena ilustrativno-demonstrativne metode, izvoenje ogleda, korienje oiglednih materijala za rad. U radu sa nekim
uenicima, efikasno je i uenje kroz pokret, igru, kao i korienje muzike. Individualni rad se podrazumeva kao najefikasniji, a univerzalnih
metoda nema, jer su deca razliita. Predmetni nastavnici svoja saznanja
sa seminara i iz sopstvene prakse razmenjuju sa kolegama kroz individualne razgovore i na sastancima strunih vea. Problem za sve nastavnike
predstavlja veliki broj uenika u odeljenjima u kojima se nalazi dete sa
IOP-om, dokumentacija koju moraju da vode, udbenici koji nisu prilagoeni, kao i nastavna sredstva i klasino nametene uionice. Kao jedan
47
48
Zakljuak
Prelazak sa razredne na predmetnu nastavu je prekretnica za sve
uenike, jer je potrebno da se prilagode na razliite naine rada veeg
broja nastavnika. Ovi izazovi su jo vei ukoliko je re o detetu kome je
potrebna dodatna podrka.
U petom razredu uenicima kojima je potrebna dodatna podrka
su teki novi predmeti, moraju vie da ue i ne razumeju novo gradivo.
Najvie problema imaju u uenju pojedinih predmeta (matematika, srpski jezik, strani jezici) i u izradi domaih zadataka, tamo gde nedostaje
pomo roditelja. Kau da se oseaju dobrodolim u koli i nastavnici su
blagonakloni prema njima. Ipak, retko uestvuju u kolskim priredbama i
nastavnici ih retko ih pohvaljuju. Naroita panja potrebna je onim uenicima iz izdvojenih odeljenja koji u petom razredu menjaju i svoju socijalnu sredinu.
Dodatnu podrku nastavnici im pruaju tokom dopunske nastave
koja se po primenjenim metodama i oblicima rada, ne razlikuje znaajno od redovne nastave. I nastavnici predmetne i razredne nastave su
pohaali mali broj programa strunog usavravanja koji su imali veze sa
inkluzivnim obrazovanjem. Veina nastavnika nije zadovoljna onim to
im je prikazano i izvetavaju da su nauili jedino da prave individualni
obrazovni plan, i ne shvataju kako im to pomae da unaprede izvoenje
nastave. Uenici poruuju nastavnicima da osmisle zanimljivije asove.
U kolama ne postoji ni sistemski nain ukljuivanja vrnjaka u pruanje podrke uenicima kojima je ona podrka potrebna. Uenici navode
ovu podrku kao znaajnu u adaptaciji na predmetnu nastavu. Pored toga,
pomau im uitelji, koji im priaju na ta treba da obrate panju u petom
razredu, kao i predmetni nastavnici koji dre jedan broj asova u etvrtom razredu. Ipak, injenica da su najvaniji izvor upoznavanja sa onim
to ih oekuje u predstojeim godinama starija braa i sestre ukazuje da
informisanje od strane kole nije dovoljno i da se ne sprovodi planski.
Potrebno je i podizanje nivoa svesti i informisanosti roditelja o
inkluzivnom obrazovanju i postojeim merama podrke. Napredak dece
kojoj je potrebna dodatna podrka oteavaju nesreena porodina situacija, stresovi zbog smrti ili bolesti bliske osobe, prezauzetost roditelja
ili njihova nezaposlenost, loe socijalno okruenje roditelja i uenika i
nisko obrazovanje roditelja. Faktori koji imaju pozitivan uticaj su stariji
brat ili sestra, koji su blii po godinama i zainteresovani da pomognu
u uenju, zatim pozitivna porodina klima i meusobna podrka. Samo
pojedini roditelji, pak, trae savete o metodama i tehnikama uenja kod
kue. Nastavnici razredne nastave imaju pozitivan stav o saradnji sa roditeljima dece kojoj je potrebno pruiti dodatnu podrku, a nastavnici
predmetne nastave se manje pozitivno izjanjavaju o ovoj saradnji.
49
Saradnja kola i porodica sa institucijama na lokalnom nivou bi takoe mogla biti unapreena, kako mali broj uenika koristi povoljnosti
vezane za prevoz do kole i za nabavku udbenika. Zbog toga je u kolama potrebno voditi rauna da se razliiti oblici dodatne podrke primenjuju sistemski, to do sada nije bio sluaj, i u veoj meri nego do sada.
Ovi zakljuci, uz pad uenikih postignua u tranziciji na predmetnu nastavu, ukazuju i na kljune probleme koji bi se mogli reavati aktivnostima u sledeoj fazi ovog akcionog istraivanja: 1) nepostojanje
prakse pohvaljivanja i nagraivanja uenika kojima je potrebna dodatna
podrka, njihovog ukljuivanja u razliite manifestacije kulturnog i obrazovnog karaktera i ukljuivanja predstavnika roditelja ovih uenika u rad
Saveta roditelja; 2) podrka u uenju koju nastavnici pruaju ovim uenicima najee se svodi samo na dopunsku nastavu tokom koje nisu zastupljeni razliiti oblici i metode rada; 3) uenicima je dosadno na asu,
nastavnici koriste zastarele metode rada, nema dovoljno vremena za
vebanje 4) u kolama ne postoji sistemski nain ukljuivanja vrnjaka u
pruanje dodatne podrke; 5) osim nekoliko asova koje nastavnici predmetne nastave realizuju u etvrtom razredu, u koli ne postoji sistemski
nain pripremanja uenika etvrtog razreda za prelazak na predmetnu
nastavu, niti posebnog pripremanja uenika kojima je potrebna dodatna
podrka za ovu tranziciju, 6) ne postoji ni planska komunikacija o uenicima kojima je potrebna dodatna podrka izmeu nastavnika razredne i
predmetne nastave; 7) roditelji nisu upoznati sa nainima saradnje kole
i lokalnih institucija u pruanju podrke deci sa IOP-om i veina njih ne
koristi povoljnosti za svoje dete; 8) neki roditelji se ne oseaju kompetentnim da prue podrku u uenju svojoj deci, a meu nastavnicima ima
onih koji nisu spremni da prue podrku roditeljima (neki misle da to nije
vano, a neki se ne oseaju dovoljno kompetentnim); 9) nastavnicima nedostaje struno usavravanje za pruanje dodatne podrke (seminari na
kojima bi nastavnici dobili praktine preporuke kako da rade sa detetom
sa IOP-om).
Podizanje kvaliteta pruanja dodatne podrke uenicima koji imaju potrebu za njom je jedan od najvanijih ciljeva obrazovno-vaspitnih
ustanova. Neki od naina da se ovaj cilj ostvari je putem primene savremenih metoda i oblika rada, ukljuivanja vrnjaka u pruanje dodatne
podrke, osmiljavanja novih oblika podrke za roditelje ovih uenika,
unapreivanja strunog usavravanja nastavnika.
Predlozi za intervenciju
Prema sprovedenom istraivanju i nalazima koje smo dobili, osmiljene su sledee mere koje bi unapredile pruanje dodatne podrke uenicima.
50
Nastavnici treba da budu bolje obueni i da koriste vei broj razliitih nastavnih metoda i oblika rada. Struna sluba e kroz svoj pedagoko-instruktivni rad organizovati radionicu za nastavnike koji u svojim
odeljenjima imaju decu sa IOP-om, a iji je cilj da edukuje nastavnike
o razliitim metodama koje mogu da koriste za individualizaciju rada sa
uenicima sa IOP-om. Tamo gde to nije mogue, struna sluba i nastavnici mogu pohaati dodatne obuke. U plan strunog usavravanja ustanove treba ukljuiti jedan seminar usmeren na unapreenje kompetencije
K2 (kompetencije za pouavanje i uenje). U pruanju podrke u uenju
ovim uenicima upotrebljavati i informaciono-komunikacione tehnologije
i upotrebljavati neki od specijalizovanih obrazovnih veb alata (Kahoo,
Weebly, Edmodo...), jer bi na taj nain nastavnici bili dostupni uenicima
za pruanje podrke kada im je ona potrebna i poveao bi se stepen individualizacije. Jedan broj nastavnika, lanova Udruenje prosvetnih radnika Aranelovca, proao je obuku za korienje ovih veb alata, i mogao
bi da obui ostale nastavnike da ih koriste. Uz to, nastavnici predmetne
nastave pohaae, tokom godine, bar jedan seminar usmeren na unapreenje kompetencije K4 (kompetencije za komunikaciju i saradnju), a
posebno na unapreenje saradnje sa roditeljima. Udruenje prosvetnih
radnika Aranelovca e tokom godine odrati seminar/radionicu posveen unapreivanju ove kompetencije. Kako bi se kod nastavnika poveao
stepen samopouzdanja u vlastite kompetencije da prue dodatnu podrku
uenicima kojima je ona potrebna, Udruenje prosvetnih radnika Aranelovca, ili kole pojedinano, obezbedie minimum jedan seminar o inkluzivnoj nastavi koji ukljuuje preteno prenoenje iskustva i znanja kroz
uspene primere iz prakse. Na ovaj nain, smatramo da bi intervencija
unapredila tranziciju na predmetnu nastavu, uinila nastavnike kompetentnijim i osetljivijim i time olakala sprovoenje ciljeva inkluzivnog
obrazovanja.
Uenici, lanovi vrnjakih timova, iskazuju visoku motivisanost da
se angauju u pruanju podrke svojim drugarima kojima je potrebna
dodatna podrka. Oni to i sada ine samoinicijativno, a kola i mentor
tima mogu da unaprede ovu podrku nizom aktivnosti koje e biti precizirane u planu i programu rada vrnjakog tima: grupni sastanci (druenja)
lanova tima i uenika treeg i etvrtog razreda meu kojima su i oni
uenici kojima je potrebna dodatna podrka, a ideja je da se na ovim
sastancima razgovara o polasku u peti razred, na ta treba obratiti panju, kakve zahteve postavljaju nastavnici, kakve su karakteristike novih
predmeta. Svakom ueniku kome je potrebna dodatna podrka, e biti
dodeljen jedan lan vrnjakog tima, koji e za njega predstavljati uenika-mentora, osobu od poverenja kojoj se moe obratiti u svakom trenutku za podrku. U kolama e se oformiti prostorija/uionica i odrediti
termini u kojima lanovi vrnjaki timovi i ostali zainteresovani uenici
pomau u uenju uenicima kojima je potrebna dodatna podrka. Nastav-
51
Biljana Radovi
Gimnazija 20. oktobar, Baka Palanka
Slavica Juri
Osnovna kola Sveti Sava, Baka Palanka
Branka Radovanovi
Osnovna kola Sveti Sava, Baka Palanka
Dragana Menik
Osnovna kola Sveti Sava, Baka Palanka
Udruenje prosvetnih radnika optine Baka Palanka Slovo
53
u vie kola smatramo jednom od najnepovoljnijih pozicija kada je kvalitet rada nastavnika u pitanju).
S druge strane, u poreenju sa drugim optinama sline veliine,
optina Baka Palanka ima solidne ekonomske parametre, to ovaj grad
moe initi dobrim mestom za ivot. Zadatak kola je da, kroz dobro
obrazovanje, podre napredak optine kroz kolovanje kompetentnog kadra za lokalno trite rada. Prosvetni radnici Bake Palanke unapreuju
obrazovnu praksu intenzivnim strunim usavravanjem. U prilog tome govori podatak da su nastavnici Bake Palanke bili pioniri elektronskog uenja u naoj zemlji i da iz ovog grada potie znaajan broj akreditovanih
obuka. I udruenje Slovo nastalo je iz entuzijazma nastavnika koji se
ve due vreme bave strunim usavravanjem.
54
Metod
Prikupljanje podataka izvedeno je uz pomo kreirane skale procene Likertovog tipa i primenom fokus grupa.
Skala procene. Skala procene Likertovog tipa izabrana je kao tehnika koja spada meu najprimerenije za ispitivanje stavova. Petostepena skala daje ispitanicima mogunost da definiu intenzitet stava. Kreirani instrument se sastoji od 30 stavki koji obuhvataju kognitivni, emocionalni i konativni aspekt stava prema inkluzivnom obrazovanju. Uraene
su paralelne verzije za nastavnike i roditelje prilagoene za svaku grupu
ispitanika. Instrument je primenjen u elektronskoj i papirnoj verziji (po
izboru ispitanika).
Uloga
Pol
93
44
Radni sta
muko
25 do 5 godina
ensko 112 615 godina
1625 godina
vie od 25 godina
Roditelji
Starost
otac
27 do 30 godina
majka
73 3140 godina
staratelj 1 4150 godina
vie od 50
godina
Obrazovanje
2 osnovno
53 srednje
42 visoko
5
10
57
43
27
Iskustvo sa
inkluzijom
nema
50
ima
87
Dodatna
podrka za dete
1 zaposlen
86 ne
89
43 nezaposlen 16 da
13
58
Zaposlenje
55
kola
O Sveti Sava
O Vuk Karadi
O Desanka Maksimovi
2
4
Ukupno
Uitelji
3
3
6
Pretpostavka o stavu
pozitivan negativan
3
2
2
1
1
1
6
4
10
Pri formiranju grupe roditelja vodilo se rauna o sledeim kriterijumima: a) da budu zastupljeni i oevi i majke i b) da budu obuhvaeni
roditelji razliitog obrazovnog profila i razliitih godina starosti.
Meu roditeljima dvoje je bilo u svojstvu i roditelja i nastavnika.
Meu ispitanicima je bio i brani par sa dvoje dece od kojih je jedno
dete sa Daunovim sindromom. Pozvano je 12 roditelja, a uestvovalo je
13, jer su doli suprunici.
Otac Majka
Broj dece u
porodici
45
srednja
39
srednja
32
srednja
40
visoka
37
visoka
41
srednja
29
visoka
36
doktorat
28
srednja
48
visoka
32
srednja
35
srednja
39
srednja
O Sveti Sava
1
O Vuk Karadi
O Desanka
Maksimovi
Ukupno
Roditelji
Godine starosti Struna sprema
10
13
Istraivaki nalazi
Rezultati skale procene. Skala je obuhvatala 30 ajtema. Nakon
izraunavanja korelacije ajtem-total, 7 ajtema eliminisano je iz dalje
obrade zbog nediskriminativnosti.
56
Nivo znaajnosti
0,05
Stepeni slobode
1
Granina vrednost
3,84
N
137
102
M
3,08
3,21
s
0,71
0,76
Med
70
74,5
Min
25
31
Max
114
113
Ovaj test uzima populaciju kao beskonanu, a naa ciljana populacija je manja i
odnosi se na kole u Bakoj Palanci, pa se u veoj meri treba osloniti na veliine
efekta.
57
Osim poreenja nastavnika i roditelja, kao najveih grupa u istraivanju, posmatran je uticaj sledeih nezavisnih varijabli na stavove prema
inkluzivnom obrazovanju:
Za nastavnike: uitelj nastavnik, pol, radni sta, iskustvo u
inkluzivnoj praksi;
Za roditelje: otacmajka, starost, obrazovanje, zaposlenje,
iskustvo sa inkluzivnom praksom kroz dodatnu podrku detetu.
Stavovi prema
IO (M)
Med
Min
Max
Koenovo d
Nastavnici uitelji
Nastavnici
93
3,07
0,69
70
25
110
Uitelji
44
3,15
0,65
71
42
114
Muki
25
2,97
0,54
69
40
90
enski
112
3,08
0,71
70
25
114
110
0,11
Pol
0,17
Radni sta
do 5 godina
10
3,09
0,66
70
39
od 6 do 15 godina
57
2,95
0,60
69
25
91
od 16 do 25 godina
43
3,13
0,61
71
43
110
vie od 25 godina
27
3,21
0,60
72
46
114
Da
87
3,11
0,68
71
39
114
Ne
50
3,05
0,68
70
25
110
0,433
Iskustvo sa IOP-om
0,08
Kada su u pitanju nastavnici, neto negativniji stav prema inkluzivnom obrazovanju imaju mukarci i nastavnici sa 6 do 15 godina
radnog staa. Najpozitivnije stavove prema IO imaju nastavnici sa vie
od 25 godina radnog staa kao i nastavnici poetnici ove razlike
su veoma izraene i snane (d=0,43). Postoji umeren efekat pola na
stavove prema IO nastavnice i uiteljice imaju pozitivnije stavove
prem IO nego njihove kolege suprotnog pola. Takoe, uitelji imaju
pozitivnije stavove prema IO nego nastavnici predmetne nastave, dok
se ispostavlja da samo iskustvo rada sa uenikom koji ima potrebu za
dodatnom podrkom ima mali efekat na formiranje pozitivnih stavova
prema IO.
58
Med
Min
Max
Koenovo d
75
74
31
31
113
96
0,17
75
74
31
31
113
104
0,01
74
74
31
31
104
113
0,01
74,5
74
31
31
113
104
0,01
74
75
31
31
104
113
0,01
Majka otac
Majka
73
3,23
0,74
Otac
27
3,11
0,69
Starost5
do 40 godina
55
3,23
0,74
preko 40 godina
47
3,20
0,74
Obrazovanje6
osnovno i srednje
44
3,20
0,71
vie i visoko
58
3,21
0,76
Zaposlenje
zaposlen
86
3,21
0,76
nezaposlen
16
3,20
0,71
Da li je detetu pruana dodatna podrka?
Da
13
3,20
0,74
Ne
89
3,23
0,74
Jedan staratelj nije obraen, jer nije poznat pol (propust u upitniku).
Zbog malog broja roditelja u grupi namlaih i najstarijih, te grupe su objedinjene u susedne kategorije (do 30 godina + od 31 do 40 godina; od 41 do 50 godina
+ preko 50 godina).
Jedan roditelj sa osnovnim obrazovanjem spojen je u susednu grupu sa srednjim
obrazovanjem.
59
Nastavnici Roditelji
3,16
3,54
3,21
3,51
3,80
4,19
2,09
2,10
2,34
2,37
2,84
2,63
4,01
4,15
3,45
3,62
2,25
2,30
2,64
2,83
3,45
3,47
2,77
3,67
2,89
4,11
2,73
2,54
3,47
3,42
3,48
3,73
3,48
3,53
3,03
2,85
3,75
3,89
4,36
4,34
2,94
3,37
1,80
2,25
2,12
2,25
60
I nastavnici i roditelji su pozitivan odnos prema inkluzivnom obrazovanju iskazali eim biranjem pozitivnih odgovora kod ajtema:
Odrasli mogu uticati na to kako e dete sa smetnjama biti prihvaeno od vrnjaka.
Za decu bez tekoa je korisno da se drue sa decom kojoj je
potreba dodatna podrka.
Inkluzija utie na umanjenje strahova i predrasuda.
Kroz interakciju sa decom iz osetljivih grupa, druga deca e
postati osetljivija na tue potrebe.
Svako dete moe da ui i napreduje.
Sa druge strane, sumnjiavost prema inkluziji iskazali su slaui se
sa sledeim tvrdnjama:
Deci kojoj je potrebna dodatna podrka je bolje u specijalnoj
koli.
Deci kojoj je potrebna dodatna podrka potrebnija je struna
pomo nego prisustvo vrnjaka.
kolsko osoblje nema dovoljno kompetencija za rad sa decom sa
smetnjama.
Nastavnici ne mogu posvetiti dovoljno vremena drugoj deci ukoliko u odeljenju imaju dete sa smetnjama.
i neslaui se sa tvrdnjom:
kole su sposobne da podre svu decu, pa i onu sa smetnjama.
Ukoliko obratimo panju na sadraj navedenih ajtema, namee se
zakljuak da nastavnici i roditelji imaju pozitivniji stav kada je u pitanju
etika inkluzije, dok negativniji stav ispoljavaju onda kada je u pitanju
sama realizacija inkluzivnog obrazovanja. Posebno je indikativno da je
najniu ocenu imala tvrdnja kolsko osoblje ima dovoljno kompetencija
za rad sa decom sa smetnjama, i to ba od strane nastavnika. Ovaj podatak ide u prilog tvrdnjama da je jedna od najveih smetnji inkluzivnom
obrazovanju oseaj neadekvatnosti nastavnika. Prva glavna komponenta
je pozitivno zasiena afirmativnim stavovima prema inkluziji i negativno
zasiena tvrdnjama koje se odnose na praktine aspekte realizacije, dok
je druga glavna komponenta najzasienija ovim ajtemima. U faktorskoj
analizi sa rotiranim faktorima, prvi i drugi faktor negativno koreliraju
(-0,424), to ukazuje da su oni nastavnici koji imaju pozitivne stavove
prema IO manje skloni da procene svoje kapacitete kao nie za njeno
uspeno sprovoenje.
Poto se inkluzija esto doivljava kao proces koji je usmeren na
pojedinca, radi njegove dobrobiti, zanimalo nas je kako nastavnici i rodi-
61
Kada je u pitanju motivacija nastavnika i roditelja da podre inkluzivno obrazovanje, odgovori su slini i ee pozitivni. Ajtem 9 sadrao
je paralelne tvrdnje za nastavnike i roditelje i u velikom delu ciljan je
na emocionalnu komponentu stava. I ovde je uoljivo da roditelji neto
ee biraju pozitivne odgovore.
Kako je kola agens promene u stavovima i vrednostima, podatak
da negativnije stavove prema IO imaju nastavnici u odnosu na roditelje
je podatak koji zabrinjava i moe da predstavlja znaajnu tekou u sistemskim naporima da se kola u veoj meri prilagodi potrebama svakog
deteta, od one dece koji imaju potrebe za dodatnom podrkom do daro-
62
vite dece koja takoe imaju zakonsku mogunost da rade prema individualizovanom planu rada.
63
64
Zakljuak
Rezultati istraivanja pokazali su da izmeu nastavnika i roditelja
postoji znaajna razlika u stavu prema inkluziji i da je generalni stav
uglavnom neutralan i voen linim iskustvima i pozicijama, a ne etikim
merilima (ili drugim drutvenim, npr. ekonomskim merilima), pri emu
podatak da roditelji imaju pozitivnije stavove jeste neto to zabrinjava.
Fokus grupe pokazale su da obe grupe ispitanika imaju povrna znanja
i da je interesovanje za problem uslovljeno zahtevima koji se nameu:
nastavniku ukoliko ima uenika kome treba podrka, roditelju ukoliko
ima dete kome treba podrka. Posebnu nedoumicu izaziva nepostojanje
razlike u stavovima roditelja ije dete je dobijalo dodatnu podrku u odnosu na one ije dete nije imalo dodatnu podrku. Ovo stavlja na dnevni
red vie pitanja: koliko roditelji vrednuju preduzete mere, koliko su uopte ukljueni u obrazovni proces koji se realizuje sa njihovim detetom,
koliko napora kole preduzimaju da ukljue roditelje i, na kraju, koliki je
efekat preduzetih mera.
Roditelji i nastavnici prihvataju stavove prema inkluziji u skladu sa
humanim principom, ali ovi stavovi nisu autentian deo njihovog linog
65
Predlozi za intervenciju
Na osnovu rezultata istraivanja kreirali smo Malu kolu inkluzije
koja nastoji da ukloni ili smanji kljune barijere u naoj sredini koje se
odnose na uspeno sprovoenje inkluzivnog obrazovanja.
Mala kola inkluzije. Akcija e trajati est sedmica i sadrae
aktivnosti usmerene na tri nivoa:
66
SADRAJI
UESTALOST
Jednom
nedeljno
tokom est
sedmica
CILJNA
GRUPA
Javnost
RAZLOG
OEKIVANI EFEKAT
Nerazumevanje
dimenzije
optedrutvene
dobrobiti.
tri puta,
1. 3. 5.
sedmica
Nastavnici
i roditelji,
zajednika
aktivnost
Nerazumevanje
potencijala
osoba sa
smetnjama.
Emotivna priprema,
shvatanje
mogunosti i
potreba osoba sa
smetnjama.
tri puta,
2. 4. 6.
sedmica
Roditelji i
nastavnici,
zajednika
aktivnost
Stvaranje
saradnike
klime koju su
nastavnici istakli
kao kljunu,
a koja esto
izostaje
Roditelji saznaju
kakvi su strahovi
nastavnika,
nastavnici
osveuju probleme
i potrebe roditelja
SADRAJI
UESTALOST
67
OEKIVANI EFEKAT
Dobijanje
konkretnih
odgovora,
konkretnih
uputstava i tehnika,
osnaivanje
Nastavnici su
osposobljeni da
timski izrauju IOP
Nada Dimovi
Vesna Nimevi
Izabela Crnkovi Golevski
Sanja Miljkovi
Osnovna kola Matko Vukovi, Subotica
69
ra stiu znanja pomou kojih unapreuju svoj rad, kolu i nivo postignua
uenika. Roditelje savetujemo, usmeravamo i ukljuujemo kao saveznike.
Na ovaj nain, u procesu razvoja kvaliteta obrazovanja stavljamo akcenat
na unapreenje kompetencija, odnosno znanja, vetina i stavova.
Na dopunskim asovima (srpski jezik, matematika, fizika, hemija, biologija, istorija, engleski jezik) ueniku prilazimo na nain koji podie njegovo
samopouzdanje, sa postavljanjem zahteva na koje moe uspeno da odgovori i koji su za stepenicu vii od prethodno savladanog. asovi su prilagoeni
tako da obezbede potpunu ukljuenost uenika i zajedniki rad sa svim ostalim uenicima. Uenici su traili podrku u savladavanju gradiva iz predmeta
po njihovom izboru. Bili su pitani za termin koji im najvie odgovara. Uenici
koji su eleli da daju podrku tokom uenja svojim drugarima su preuzeli
ulogu mentora, dok su nastavnici nadgledali i usmeravali tok uenja.
Na osnovu sagledanih potreba uenika i aktivnosti koje se sprovode u naoj koli smatramo da je potrebno da unapredimo postojee i
uspostavimo nove oblike vrnjake edukacije u oblasti pruanja podrke
uenicima pri usvajanju kolskog gradiva zbog toga to:
razliitost razvojnog nivoa i nivoa znanja uenika omoguava/
uspostavlja plodnu razmenu meu njima svako na svoj nain
razume neke aspekte fenomena o kome se ui;
dolazi do poveanja socijalno-kognitivnog konflikta (sukoba ideja) koji raa nove ideje i daje potpuno nova reenja dilema;
stvara se maksimalna motivacija za uee u procesu uenja;
uvaavamo i negujemo razlike u gleditima koje na oigledan
nain otkrivaju sloenost i viedimenzionalnost pojave i
sukobom ideja omoguavamo praktikovanje dijaloga, razmene,
rasprave i tako omoguavamo formiranje vanih intelektualnih i
komunikativnih sposobnosti.
70
Metod
Svi uenici od V do VII razreda su bili informisani o planiranom anketiranju i ono se baziralo na principu dobrovoljnosti, to znai da su u
ovom istraivanju imali priliku da uestvuju oni uenici koji su eleli da
pruaju mentorsku podrku ili su smatrali da imaju potrebu za dodatnom
podrkom pri uenju. Upitnik za uenike potencijalne vrnjake mentore sadri 10 pitanja od kojih je osam sa ponuenim odgovorima, jedno
pitanje je dato u vidu skale, a jedno je bilo otvorenog tipa. Namenjen
je uenicima koji imaju bolje kolsko postignue i koji su u razliitim
kolskim aktivnostima pokazali da imaju razvijene interpersonalne, organizacione i druge line vetine. Broj ispitanika u ovoj grupi je bio 43.
Pored toga, kroz intervju koji je imao 17 otvorenih pitanja, nastavnice
su intervjuisale 30 uenika koji su ve bili ukljueni u program podrke
projekta Knockout Dropout i one koji su eleli da poboljaju ocenu u
odreenoj oblasti iz odreenog predmeta.
Istraivaki nalazi
Kada govorimo o uenicima koji imaju potrebu za dodatnom podrkom na pitanje da li je uenik imao problem sa odreenim gradivom u tolikoj meri da mu je trebala tua pomo, vie od polovine (60%) ispitanih
uenika smatra da mu je pomo potrebna ponekad, dok 7% smatra da mu
je esto potrebna pomo. Dobijeni rezultati se ne poklapaju u potpunosti
sa naim polaznim oekivanjima, odnosno sa naom procenom iz prakse
da je procenat uenika kojima je esta pomo potrebna zapravo vei.
Kada je re o tome kome bi se ovi uenici najpre obratili za pomo, oko
polovine ovih uenika (52%) su se izjasnili da bi najradije prihvatili podrku brata i sestre, kao i drugara i drugarice. Potom slede nastavnici (28%
ispitanih uenika) pa roditelji (16%).
Uenici koji su potencijalni vrnjaki mentori, kao odgovor na pitanje kome bi se najradije obratili za pomo, na prvom mestu navode
roditelje (39,5%), pa onda vrnjake (30,2%). Svega 16% ovih ispitanika
obratilo bi se nastavniku.
71
17
39,5%
13
30,2%
Nastavnik
16,3%
Neko drugi
7%
Nikoga
7%
Uenici koji imaju potrebu za dodatnom podrkom u uenju su pitani i da li bi voleli da im drugovi i drugarice iz odeljenja ili razreda pomognu, na ta je pozitivan odgovor dalo 92% ispitanih uenika.
Oko 70% ispitanih uenika potencijalnih mentora raspoloeno je da
pomogne vrnjacima u uenju (zajedniko uenje za kontrolni zadatak,
izrada domaih zadataka). Kod 34,9% uenika ova elja je visoko izraena, dok su preostali uenici uglavnom spremni za saradnju u vidu podrke
vrnjacima u uenju (Grafikon 2) uglavnom su spremni njih 44% a samo
u nekim situacijama njih 18% (npr. ako je u pitanju najbolji drug ili drugarica). Mali broj uenika uopte nije spreman da pomogne.
15
34,9%
Da, uglavnom
19
44,2%
18,6%
2,3%
14
32,6%
72
Takoe, doli smo do saznanja da su pre uea u Knockout Dropout projektu potencijalni vrnjaki mentori svojim vrnjacima pomagali
samo u retkim situacijama. Bilo je uenika koji uopte nisu motivisani za
to. Mentori V i VI razreda su spremniji za saradnju, dok su mentori VII i
VIII razreda sve manje zainteresovani, verovatno zbog pripreme za zavrne ispite. Tokom realizacije ovog projekta, doli smo do saznanja da uenici koji su eleli da pomognu svojim vrnjacima nisu naili na razumevanje svojih roditelja. Oni smatraju da njihova deca mogu i drugaije da
potroe svoje slobodno vreme, to moe predstavljati jedan od izazova u
realizaciji intervencije. Imajui na umu da je ovakva intervencija korisna
i za uenike mentore, zbog osnaenog razumevanja gradiva i uenja koje
je najvee kada se nekom drugom prenosi, potrebno je uspostaviti zajedniko razumevanje ovakvog oblika podrke sa roditeljima.
Pre nego to budemo uspostavili vrnjaku edukaciju, morali bismo uraditi usaglaavanje oko vremenskog okvira njene realizacije tokom
dana. Uenici koji imaju potrebu za podrkom u uenju u velikoj veini
izjasnili su se za opciju posle nastave, dok se priblian broj potencijalnih mentora izjasnilo za sva tri termina: pre nastave, posle nastave i za
vreme odmora.
uenici
potencijalni
mentori
37%
23%
30%
uenici koji
imaju potrebu za
podrkom u uenju
0%
92%
0%
9%
8%
Zanimljiv je podatak da gotovo jedna treina potencijalnih mentora (30%) eli da prui podrku svojim vrnjacima za vreme odmora. Imajui u vidu da odmor traje od 5 do 20 minuta ovaj podatak nas navodi na
razmiljanje o vrsti pomoi za koju su ovi uenici spremni i smatraju da
mogu da prue da li je to moda samo socijalna podrka, a ne i podrka
u uenju. Shodno tome, namee se potreba za dodatnim informisanjem
uenika potencijalnih mentora o tome ta bi se vrnjaka podrka u naoj
koli podrazumevala i, nakon toga, za dodatnim ispitivanjem spremnosti
uenika da prue odgovarajuu podrku.
Uenici koji imaju potrebu za dodatnom podrkom u uenju su se
izjasnili da im je podrka najpotrebnija u savladavanju gradiva iz matematike, njih 38%, potom slede biologija i nemaki sa 17%, engleski sa 12%
i fizika, hemija i srpski sa manje od 10%. Potencijalni vrnjaki mentori
73
Zakljuak
U ovom istraivanju pokuali smo da odgovorimo na pitanje koliko
su i na koji nain uenici spremni da pomognu jedni drugima i da ovu pomo prime, kako bismo na to bolji nain uspostavili vrnjaku podrku.
Ispitani uenici izjasnili su se da bi najradije prihvatili podrku brata i sestre, kao i druga i drugarice, to je podatak koji ohrabruje, jer
govori da vrnjako uenje jeste poeljno i prihvaeno meu uenicima.
Kod veine ispitanih uenika koji su identifikovani kao potencijalni vrnjaki edukatori postoji spremnost da se pomogne vrnjacima u uenju,
a procenat onih koji bi se prijavili na konkurs odslikava realnu zainteresovanost da se pomogne vrnjacima. Uenici u V i VI razredu su motivisaniji za pruanje podrke od uenika VII i VIII razreda. Miljenja uenika
kojima je podrka u uenju potrebna i uenika koji bi je pruali o najadekvatnijem terminu se u najveoj meri poklapaju kada je u pitanju
vreme posle nastave. Znaajan deo potencijalnih mentora smatra da je
najadekvatniji termin za vreme kolskog odmora. Uenici koji su se izja-
74
Predlozi za intervenciju
Koraci koje emo sprovesti u narednom periodu odnose se na informisanje uenika i roditelja o vrnjakoj podrci i na organizovanje vrnjake podrke. Vano je da roditelji uenika koji su potencijalni mentori
shvate dobiti od mentorisanja i za svoju decu.
Na Nastavnikom veu upoznaemo kolege sa rezultatima istraivanja. Naglasiemo da je poetak kolske godine pravi trenutak da se nastavi podrka u uenju koju smo zapoeli u prethodnom projektu. Ukljuiemo i Ueniki parlament kao savetodavno telo i staviemo akcenat na
promociju vrednosti vrnjake edukacije. Ukazaemo svim akterima na
njenu dobit, a razredne stareine uiniti najveim saveznicima. U skladu
sa dobijenim podacima organizovaemo vrnjaku podrku, a posebno se
posvetiti informisanju potencijalnih vrnjakih mentora, kako bi najpre
razumeli ta podrazumeva vrnjaka podrka i na koj nain se sprovodi, a
potom se i u to veoj meri prijavili da uestvuju. Imajui u vidu da naa
kola sprovodi nastavu u dve smene koje se menjaju na mesenom nivou, predlog istraivakog tima, u skladu sa dobijenim rezultatima, bi bio
da se ova aktivnost realizuje posle asova u prvoj smeni, odnosno posle
13h, ali pre asova u drugoj smeni, odnosno pre 13h. U okviru vrnjake
edukacije zastupljena bi bila dva predmeta za koje su uenici iskazali
da imaju potrebu i da su spremni da je prue, a osim ova dva uskladili
bismo i podrku u okviru ostalih predmeta prema potrebama uenika za
dodatnom podrkom u uenju. Svaki nastavnik bi bio zaduen za podrku
ueniku mentoru u okviru predmeta kojeg predaje. Vodilo bi se rauna o
prisustvu uenika kojima je podrka potrebna. Deurni nastavnici (u toku
dana) bi bili logistika podrka vrnjakoj edukaciji (prosleivanje aktuelnih informacija, obezbeivanje slobodnog prostora i ostalo), a podrka
bi se realizovala radnim danima, u centralnoj zgradi u prostorijama koje
bi bile slobodne.
Mirjana Muicki
Marijana Samardi
Danijela Samardi
Aleksandra Risti
Osnovna kola Jovan Jovanovi Zmaj, urevo
KARAKTERISTIKE, STAVOVI I
POTREBE UENIKA POVRATNIKA PO
SPORAZUMU O READMISIJI
U OBRAZOVNI SISTEM
Uvod
Osnovna kola Jovan Jovanovi Zmaj nalazi se u optini abalj,
u selu urevu koje ima neto manje od 6000 stanovnika. Nalazi se nedaleko od Novog Sada, a pripada Junobakom okrugu. kola je osnovana
1908. godine i nalazi se u centru sela, okruena parkom, a u blizini su
pravoslavna crkva, mesna zajednica, biblioteka, Dom zdravlja i deije
igralite. Kako je rastao broj stanovnika, rasla je i potreba za novim uionicama, pa je dodatna zgrada sa novih osam uionica izgraena 1990.
godine. Marta 2010. godine izgraena je i prva fiskulturna sala i jo dve
nove uionice. Ova tri objekta su na ovaj nain spojeni u jednu celinu
od 3515 metara kvadratnih. kola trenutno broji 540 uenika koji su rasporeeni u 28 odeljenja. to se tie demografskih karakteristika uenika
u koli, 67% ine Srbi, 16% Rusini, 16% Romi i 1% ostali. Kada je porodini status u pitanju, uenici uglavnom ive sa oba roditelja. Kako zbog
geografskog poloaja sela (u Vojvodini koja je multinacionalna sredina),
tako i zbog demografske strukture, a posebno zbog zajednikih napora
itelja sela i ljudi zaposlenih u koli, kola je veoma negujua, prihvatajua, podravajua i topla sredina. U njoj je veoma razvijena inkluzivna
obrazovna praksa, koja se neprekidno dodatno usavrava i unapreuje,
sve s ciljem da prui uenicima to bolje i kvalitetnije uslove za uenje,
da im razvije oseaj pripadnosti zajednici, i prui pomo u savladavanju
gradiva. Shodno tome i ovo istraivanje predstavlja inicijativu u pravcu
jaanja inkluzivne kolske kulture.
76
77
Metod
Od tehnika za prikupljanje podataka, za potrebe naeg rada koristile smo intervjue, kako bismo dole do dubinskih uvida u pojavu i da
bismo prikupile podatke koji su relevantni iz ugla naih ispitanika. Dodatni razlog je osetljivost teme pa smo smatrale da je individualni intervju
sa uenicima i roditeljima pogodnija tehnika od fokus grupa. Kako bismo
postigle to bolje razumevanje pojave koja je predmet ovog istraivanja,
intervjuisali smo ispitanike koji, na razliite naine, uestvuju u obrazovnom sistemu na lokalnom nivou. Tako na uzorak ini 16 ispitanika i
to dva ispitanika iz lokalne samouprave predsednica mesnog odbora i
sekretar mesne zajednice; jedan struni saradnik u koli (psiholog); sedam uenika; est roditelja. S obzirom na to da su porodice koje odlaze u
inostranstvo najee niskog socio-ekonomskog statusa i dolaze iz socijalno ugroenih sredina, uenici i roditelji koje smo intervjuisale dolaze iz
porodica sa ovim karakteristikama. Jedan od veih izazova sa kojima smo
se suoile prilikom sprovoenja ovog istraivanje jeste samo uspostavljanje kontakta sa odabranim porodicama i motivisanje za uee u intervjuima. Najea prepreka na koju smo naile je strah da uee u istraivanju moe dovesti do gubitka socijalne pomoi. Mi smo se potrudile
da im objasnimo da to sve radimo kako bismo pomogle njihovoj deci da
zavre kolovanje. Drugi izazov za sprovoenje istraivanja predstavljalo
je motivisanje predstavnika lokalne samouprave za uee u istraivanju.
Neprijatno smo se iznenadile poto smo prvo pokuale da organizujemo
fokus grupu sa predstavnicima lokalne samouprave, ali smo shvatile da od
njih ne moemo prikupiti dovoljno informacija, jer oni skoro da nisu bili
ni upoznati sa problemom kojim se bavimo. Zbog toga smo se odluile na
intervju sa dva gore navedena sagovornika, jer su oni bili najupoznatiji
sa problemom kojim se bavimo. Razlog zato smo ukljuile predstavnike
lokalne samouprave jeste taj to kola ne moe funkcionisati bez saradnje sa lokalnom zajednicom, pa samim tim ne moe ni pruati adekvatnu
dodatnu podrku uenicima bez saradnje sa relevantnim institucijama na
lokalu.
U prikupljanju podataka, najvie panje smo obratile na karakteristike uenika i njihovih porodica, potrebe uenika, njihovo iskustvo u
azilu i njihovu motivaciju za kolovanje. elele smo da doemo do podataka na osnovu kojih emo moi da unapredimo razumevanje njihove pozicije i da unapredimo postojee oblike podrke ovim uenicima i ako je
potrebno osmislimo nove. U skladu sa tim, moemo formulisati nekoliko
istraivakih pitanja koja su nas vodila tokom procesa.
1. Kako nam dublje razumevanje razloga za odlazak porodica u
inostranstvo moe pomoi u nastojanjima da motiviemo uenike za pohaanje nastave?
78
Istraivaki nalazi
Istraivaki nalazi e biti prikazani u skladu sa pitanjima i ciljevima
koji su nas vodili kroz proces istraivanja. Glavne teme u okviru kojih e
nalazi biti prikazani su odreeni ovim istraivakim ciljevima i pitanjima, a
prikupljeni podaci su tumaeni u skladu sa iskustvom i znanjem istraivaa.
Razlozi odlaska u inostranstvo. Od veine roditelja dobile smo
odgovor da je glavna motivacija za odlazak u inostranstvo poboljanje socioekonomskog poloaja porodice. U zemljama u koje porodice najee
odlaze (Nemaka, vedska, Holandija), socijalna pomo je mnogo vea
nego u Srbiji i uslovi za ivot su, prema miljenju roditelja, mnogo bolji
nego ovde, to je ujedno i razlog njihovih viestrukih pokuaja dobijanja
azila odnosno privremenih odlazaka u inostranstvo. Veina isptanika (roditelja) ivi u jako looj materijalnoj situaciji, bez elementarnih uslova
za ivot. Takoe, neki od roditelja izjavljuju da se pored nezaposlenosti
suoavaju i sa problemima fizike i psiholoke prirode (razliite smetnje
sa organskom ili psiholokom osnovom), pa je tako jedan od motiva za
odlazak u inostranstvo i leenje, odnosno bolji uslovi zdravstvene nege.
U ostalim porodicama roditelji su radili najee neprijavljeni, kao sezonski radnici ili su se bavili trgovinom stoke. Ovi roditelji izjavljuju da
je razlog odlaska u inostranstvo, pored materijalne pomoi (u iznosu od
nekoliko stotina evra po lanu porodice) i ostala pomo koja podrazumeva besplatan stan i mogunost besplatnog kolovanja dece. Takoe,
spominju da, iako nije naglaen nacionalizam u Srbiji, oni oseaju da su
na neki nain odbaeni, diskriminisani i smatraju da u Srbiji imaju manja
prava od ostalih. Neki roditelji romske nacionalnosti su rekli: Naa deca
ne mogu ovde da se zaposle, nisu ni malo prihvaeni u drutvu zato to
smo mi Romi. Nijedan Rom u naem selu nije zaposlen. Kad se prijavi
kao Rom, ti si odbaen. Kau svi nema nacionalizma u Srbiji, ali ima...
Ja nisam lino osetio na svojoj koi, ali za posao i sve... gleda se to da
li si Rom ili ne, i kad traim posao kau ta e ti Cigan ovde. Nije mene
niko dirao, ali oseti se to. Ako treba neki posao, na primer, u Novom
Sadu, nema....
Odgovori predstavnika lokalne samouprave i strunog saradnika
kole govore o njihovom razumevanju tekog poloaja ovih porodica i
razumevanju njihove potrebe za unapreenjem uslova za ivot. I pred-
79
80
81
Dodatna podrka nakon povratka iz inostranstva. Kada je u pitanju dodatna podrka koja se ovim uenicima prua po povratku, u naoj
koli se organizuje dopunska nastava, individualno savetovanje od strane
srtunog saradnika, individualizacija itd. U nastavku e biti rei samo
o dopunskoj nastavi, s obzirom na to da smo kroz intervjue prikupile
najvie podataka o ovom obliku podrke, koji se iz perspektive razliitih
ispitanika ini kao najmanje efikasan. Na osnovu sledeih izjava dobijamo uvid u to kako uenici vide ovakvu vrstu podrke. Neki nastavnici su
samo zbog mene organizovali dopunsku; Malo sam iao na dopunsku
i to mi je pomagalo... Ali me je mrzelo da dolazim na jo asova, sem
ono to moram... Ono to moemo zakljuiti jeste da uenicima ne odgovara da posle redovnih asova ostaju i na dopunskoj nastavi. Moe biti
da im je i previe naporno, da ne mogu posle redovne nastave da odre
panju i da budu fokusirani na jo nastave, te da zapravo nadoknaivanje
gradiva na dopunskoj nastavi ne predstavlja podrku, ve samo jo jednu
u nizu obaveza koje moraju da se ispotuju i koje nee biti iskoriene
sa ciljem uenja i napredovanja. Ukoliko je ovo sluaj, onda bi trebalo
dovesti u pitanje nain organizovanja dopunske nastave, odnosno postaviti pitanje da li bi bilo mogue organizovati i osmisliti dopunsku nastavu
tako da bude prilagoena uenikim potrebama i mogunostima i tako da
se na njoj dobro oseaju.
Prema reima strunog saradnika, uenici po povratku iz inostranstva budu razliito prihvaeni i posmatrani od strane nastavnika i drugih
uenika. Najee, nastavnici smatraju da ovi uenici imaju problem sa
disciplinom i da ne potuju pravila ponaanja. S obzirom na to da nastavnici nisu bili uesnici naeg istraivanja, nismo bili u prilici da steknemo
bolje razumevanje toga ta nastavnici podrazumevaju pod nedisciplinom
i nepotovanjem pravila, ne moemo da navedemo konkretne primere
nediscipline, kao ni da na osnovu toga steknemo i prodiskutujemo dublje
uvide. S druge strane, struni saradnik govori o tome da ih drugi vrnjaci
prihvataju, odnosno da ovi uenici nemaju problema sa reintegracijom u
vrnjaku grupu po povratku iz inostranstva. Imajui na umu ovaj vaan
uvid, bilo bi korisno uzeti u obzir vrnjaku podrku u uenju kao vid dodatne podrke uenicima po povratku iz inostranstva.
Sledei redovi predstavljaju ilustraciju stavova ispitanika prema
obrazovanju, kao i uslova u kojima ive i zahteva koji se u takvim uslovima pred njih postavljaju. Sva deca kau da je bitno obrazovanje, a kada
ih pitamo zato tako misle kau da je ono vano zbog zaposlenja i da im
je za ivot najbitnije da savladaju jezik i matematiku. Roditelji smatraju
da je obrazovanje vano, ali smatraju da je i sa njim perspektiva u Srbiji
ograniena: Obrazovanje je za mene i moju porodicu jako bitno, ali ne
vidim u ovoj zemlji nikakvu perspektivu. Dosta njih znam da su zavrili
Elektrotehniki fakultet ili ekonomiju, rade na pumpi, toe gorivo, iste, briu... A tamo deca ta god da zavre imaju posao i ako nemaju
82
posao imaju pomo od 1500 evra. Ovo su rei jednog roditelja koji ima
zavrenu osnovnu kolu i koji je godinama unazad sam odlazio vie puta u
Nemaku i Austriju, zna dobro nemaki i engleski jezik i njegova porodica
je u Srbiji radila i nije primala socijalnu pomo. Druga porodica izjavljuje da shvataju vanost obrazovanja zbog buduih linih prihoda, ali i da
se takoe suoavaju sa diskriminacijom i da se oni i njihova deca oseaju
odbaenim i da za njih u Srbiji nema posla. Dete ne sme da se osea
odbaeno, zato predlaemo dajte nam neku bolju perspektivu za decu iz
Srbije da deca ne idu preko. Naa deca su Srbi i treba da ostanu u Srbiji
da daju doprinos svojoj zemlji. Niko ne bi otiao iz Srbije da se ovde
ukae prilika za posao. Samohrana majka iz najugroenije porodice koja
je nepismena shvata vanost obrazovanja i govori nam: Ako ja nisam
ila u kolu, moje erke treba da idu i da je zavre. Jedna od porodica
ima sledee iskustvo: Trokove hrane i uopte ivota tamo je pokrivala
njihova socijala tako da nismo bili ni gladni ni edni. A da smo ovde u
Srbiji i ena i ja radili ne bismo mogli da imamo uslove kao to je tamo
socijalna pomo. U Srbiji moramo da radimo 24 asa da deci obezbedimo normalan ivot. Smatramo da ovi citati dobro ilustruju kako u
uslovima borbe za egzistenciju, obrazovanje, iako visoko vrednovano, ne
mora da bude prioritet.
Zakljuak
Istraujui karakteristike, stavove i potrebe uenika povratnika u
kolsko-obrazovni sistem, prepoznale smo mnogo ograniavajuih faktora
sa kojima se uenici suoavaju i otvorile smo mnoga pitanja. Stekle smo
uvid u to kako veoma nizak socioekonomski status u kombinaciji sa razliitim drugim problemima (npr. zdravstvenim) i nedostajuom odgovarajuom podrkom ine uslove u kojima obrazovanje, iako visoko vrednovano, ne mora da bude prioritet, i koliko je zapravo teko u potpunosti se
posvetiti uenju kada osnovne egzistencijalne potrebe nisu zadovoljene.
Prepoznale smo da dopunska nastava nije percipirana kao najefikasniji
oblik podrke od strane uenika i otvorile pitanje mogunosti njenog drugaijeg planiranja. Takoe, prepoznale smo koliko emocionalna podrka
koja dolazi od nastavnika, strunog saradnika ili vrnjaka, moe pozitivno
uticati na podizanje motivacije uenika za pohaanje kole, uenje i napredovanje. Jo jedna vana stvar koju smo prepoznale meu odgovorima
ispitanika jeste da je vano da se i roditelji oseaju prihvaeni u kolskoj
sredini kako bi mogli da podre svoju decu u nastojanju da pohaaju
kolu i da ue. Osim toga, iskustva uenika iz inostranstva nam pokazuju
i kako pojaano uestvovanje u vannastavnim aktivnostima (npr. sportske
aktivnosti) podie motivaciju za pohaanje nastave.
83
Predlozi za intervenciju
Ono to bismo mi, kao nastavnici, mogli da uradimo je da pokuamo da organizujemo dopunske asove sa manjom grupom
uenika na kojima e oni kroz igru i njima zanimljive radionice usvajati i lake savladavati gradivo i na koje e oni radije dolaziti. Svi nastavnici nae kole su uestvovali u velikom i
znaajnom projektu Razvionica kroz koji smo nauili mnogo
korisnih stvari o savremenim metodama nastave i pristupu deci
iz osetljivih grupa, a to su upravo i ova deca kojima mi elimo
da pomognemo.
Ukoliko je mogue, bilo bi korisno isprobati nov nain organizacije dopunske nastave koji nee zahtevati ostajanje posle asova
kada su uenici ve iscrpljeni i umorni. Ukoliko uenik ne moe
da prati redovnu nastavu iz odreenog predmeta jer je dosta
toga propustio boravivi u inostranstvu, mogla bi se za njega
organizovati dopunska nastava tokom tog redovnog asa ali od
strane drugog nastavnika koji u tom trenutku nema nastavu.
Jedna od mogunosti za pomo toj deci u savladavanju proputenih gradiva, pored redovnih i dopunskih asova koje organizuje svaki nastavnik pojedinano, je angaovanje obrazovanih
volontera, zbog potrebe za intervencijom velikog obima i dubine, koji su obueni da prue adekvatnu pomo, na primer,
studente zavrnih godina, apsolvente odgovarajuih fakulteta.
Takoe, mogli bismo i volonterima da prenesemo znanje i iskustva iz projekta Razvionica kako bi i oni mogli prii deci na to
zanimljiviji nain i postigli to bolje rezultate.
Ukoliko volonterska pomo nije dostupna, vrnjaka podrka bi
mogla biti znaajan oblik podrke. Uenik koji je ve savladao
gradivo, a u kojeg uenik koji se vratio iz inostranstva ima poverenja, moe biti od pomoi u savladavanju gradiva koje je
84
Ojaavanjem nae kole kroz sistemsku ili projektnu podrku smatramo da se ovaj teak i ozbiljan problem moe ublaiti i da se na taj nain moe smanjiti reprodukcija siromatva kome su ovi uenici izloeni.
Ana Gonji
Maja Aleksi uak
Marijana Negovanovi Obradovi
Marijana Obradovi
Osnovna kola Sava Kerkovi, Ljig
Nastavniko udruenje Ljig
86
87
Metod
Ovim istraivanjem hteli smo da ispitamo postignua uenika srednje kole 1300 kaplara, koji su prethodno u dve osnovne kole od V do
VIII razreda radili po prilagoenom programu i da vidimo gde su oni sada,
kako bismo na jedan posredan nain evaluirali na rad sa njima. Od ovih
uenika prikupljeni su podaci i putem intervjua. Podatke od nastavnika prikupili smo korienjem tehnike fokus grupe koje su odrane u svakoj od 3
kole (dve osnovne i jedna srednja kola), a inili su ih uitelji i nastavnici
koji su predavali ovim uenicima u osnovnim kolama, odnosno nastavnici
koji im trenutno predaju u srednjoj koli. Vodili smo rauna da to budu nastavnici razliitih grupa predmeta, razliite starosti i godina radnog staa,
a po polu ih nije bilo mogue ujednaiti, jer u koli radi vie nastavnica
nego nastavnika. Takoe, podatke smo putem individualnih intervjua dobili i od 3 struna saradnika (iz svake od tri kole) koji su bili lanovi tima
za inkluzivno obrazovanje. Pitanja za fokus grupe kao i za intervjue bila
su usmerena ka kolskoj klimi, kvalitetu nastave, pripremama i realizaciji
zavrnog ispita, kolskim aktivnostima u oblasti profesionalne orijentacije,
o dopunskoj nastavi i ocenjivanju, kvalitetu saradnje kole sa lokalnom
zajednicom, njihovom angaovanju u ivotu kole. Nastavnici i struni saradnici su odgovarali i na pitanja usmerena ka njihovim iskustvima u pruanju podrke uenicima kojima je ona dodatno potrebna, kao i njihovim
saznanjima o izradi, vrednovanju i realizaciji IOP-a.
Broj uesnika
Sastav fokus grupe (homogenost)
Ukupno: 22 nastavnika
18 nastavnica i 4 nastavnika (u
16 nastavnika osnovne kole koli ima znatno vie nastavnica
6 nastavnika srednje kole
nego nastavnika)
O Sava Kerkovi Ljig
Nastavnici
O Sestre Pavlovi
Belanovica
S 1300 kaplara Ljig
5
1
1
1
1
1
3
2
1
88
Uesnici intervjua
Broj uesnika
Uenici
Struni saradnici
Podaci o
intervjuisanim osobama
4 uenika i 3 uenice iz
razliitih obrazovnih profila
(razliitih trogodinjih profila
automehaniar, konobar i jedna
uenica je maturant turistiki
tehniar) koji su u osnovnoj koli
nastavu pohaali po IOP-u.
3 osobe enskog pola
2 pedagoga;
1 psiholog
Istraivaki nalazi
Uenici koji su uestvovali u ovom istraivanju, a koji su osnovnu
kolu zavrili po individualnom obrazovnom planu, iz predmeta srpski
jezik i predmeta matematika, kako u osnovnoj, tako i u srednjoj koli
imaju ocene dovoljan 2 iz svih predmeta (Tabela 2). Ovakvi podaci dovode u pitanje nain vrednovanja IOP planova i postavljenih obrazovnih
ciljeva u njima, ali i stav nastavnika da uenik koji nastavu pohaa po
IOP-u ne moe da ima ocenu manju, ali ni veu od dva. Ovakav stav
nastavnici opravdavaju time da ne mogu da objasne ostalim uenicima,
ali ni njihovim roditeljima, zato uenici kojima je potrebna dodatna
podrka u obrazovanju za manja postignua dobiju vee ocene. Ovo
je posebno primetno kod uenika koji imaju smetnje u intelektualnom
funkcionisanju, jer obino kod njih ne postoji mogunost zadovoljenja
osnovnog nivoa postignua, to nastavnici i dalje smatraju obaveznim.
Takoe, moemo da vidimo da su rezultati na zavrnom ispitu znatno
nii u odnosu na rezultate u okrugu i Srbiji i da je ak 96% uenika
imalo bolja postignua od ispitivanih uenika. Najnie postignue je na
testu iz matematike, ali su i postignua na testu iz srpskog jezika i
kombinovanom testu daleko nia u odnosu na ostale uenike u okrugu,
ali i Srbiji. Ovakvi rezultati su donekle i oekivani, obzirom na prirodu
potrebe za dodatnom podrkom koju su ovi uenici imali, odnosno na
teinu smetnji u razvoju, ali se moe dovesti u vezu i sa injenicom da
je ovo prva generacija uenika koji su nastavu pohaali u inkluzivnom
kontekstu i da zbog neustanovljene procedure zavrni ispit za njih nije
adekvatno prilagoavan.
89
Ukupan
broj
bodova na
zavrnom
ispitu
U okrugu U Srbiji
96,3170
97,1510
96,6640
96,0390
97,4290
96,4960
97,0640
96,6820
96,2340
97,2940
Matematika
2
2
2
2
2
2
2
Rang uenika
Ocene u
(procenat uenika
srednjoj
sa veim brojem
koli
bodova)
Srpski jezik
2
2
2
2
2
2
2
Kombinovani test
Matematika 8. razred
2
2
2
2
2
2
2
Matematika
2
2
2
2
2
2
2
Srpski jezik
2013/2014
2013/2014
2013/2014
2013/2014
2013/2014
2012/2013
2010/2011
Ocene u
Bodovi na
osnovnoj koli zavrnom ispitu
Matematika 7. razred
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
90
91
92
Dopunska nastava, pripremna nastava i zavrni ispit. Dopunska nastava formalno postoji u kolama, ali uenici, nastavnici i struni
saradnici se slau da postoji veliki problem u realizaciji, jer su termini
koji su predvieni za organizovanje dopunske nastave neadekvatni i ne
odgovaraju velikom broju uenika i nastavnika koji su putnici (pre asova
ili kao sedmi ili osmi as). Uenici navode da im je dopunska nastava
korisna, a smatraju, kao i nastavnici i struni saradnici, i da socioekonomski status uenika nije u vezi sa pohaanjem, dok nastavnici pored
toga tvrde i da na dopunsku nastavu ne dolaze deca kojima je ona zaista
potrebna, ve bolji uenici da bi popravili ocene. Uenici navode da je
dopunska nastava bolja od privatnih asova zato to nastavnika poznajem, zna ta nije jasno. Niko od uenika nikada nije ni pohaao privatne
asove. Nastavnici i struni saradnici se slau u tome da bi se koncept
dopunske nastave mogao unaprediti tako to bi se realizovala za grupu
predmeta ili spajanjem odeljenja, pa bi se vreme racionalnije koristilo.
Pripremna nastava za zavrni ispit se u kolama organizuje tokom drugog
polugodita. Uenici kau da pripremna nastava nije bila prilagoena svakom ueniku, a nastavnici i struni saradnici navode da uenici gotovo
uopte nisu dolazili na asove pripremne nastave. Nastavnik predmetne
nastave kae: Vodei evidenciju o prisustvu uenika, zabeleio sam da
se od 88 dece osmog razreda 47 nije pojavilo ni na jednom asu pripremne nastave. Nastavnici smatraju da je zavrni test besmislen jer nije
kvalifikacionog, ve samo klasifikacionog karaktera, pa tako uenici dobijaju jasnu poruku da ne ue nita. Ovaj podatak je moda dobro povezati
sa injenicom da uenici iz ovih osnovnih kola najee upisuju srednju
kolu u Ljigu u kojoj zbog malog broja dece uglavnom bude dovoljno mesta i za uenike ije postignue i u koli i na zavrnom ispitu nije visoko.
Uenici koji su uestvovali u istraivanju su, sa druge strane, zadovoljni
postignutim rezultatima na zavrnom ispitu. Ovde moemo da predpostavimo da je to zbog toga to taj ispit nije adekvatno prilagoen njihovim
obrazovnim potrebama, ali i samom injenicom da su se upisali u srednju
kolu koju su eleli.
Pruanje dodatne podrke uenicima koji za njom imaju potrebu.
Nastavnici i struni saradnici se slau da su im za profilisanje dece najvanije informacije o postignuima uenika, porodici, socijalnom statusu
i koja je specifinost deteta. Nastavnici jedne kole navode: Ne znamo
koje su informacije neophodne, nikada nismo radili pedagoki profil deteta, a u druge dve kole navode da nisu sigurni koja je standardna procedura u koli prilikom izrade pedagokog profila deteta, iako je to nuna
procedura naroito kao prvi korak u kreiranju IOP-a,ve smatraju da je
to obaveza strunih saradnika (pedagoga, psihologa). Nastavnici predmetne nastave iz jedne osnovne kole se izjanjavaju da su njima dragocena
93
iskustva uitelja koji ih na zajednikoj sednici obavetavaju o specifinostima svakog deteta: Kakav je uenik, nedostaci, porodica, socijalni momenat, to predstavlja primer dobre prakse koji bi mogao da se primeni
i u ostalim kolama. Po reima jednog od strunih saradnika, najvanija
je dobra saradnja porodice i kole, ali ljudi u maloj sredini teko prihvataju da im je dete drugaije. Struni saradnici kau da je velika razlika
izmeu informacija koje dobiju od pedijatara ili vaspitaa, onoga do ega
oni kao struna sluba dou i onoga to vide roditelji koji ili nisu svesni
da dete ima problem, ili pokuavaju da ga prikriju. Nastavnici se slau sa
tim da je najvei problem saradnja sa roditeljima dece koja imaju potrebu za dodatnom podrkom, esto prikrivaju informacije ili ne ele da daju
saglasnost za izradu IOP-a. Nastavnici vide pedagoko psiholoku slubu
kao jedinu pomo koju imaju u radu sa decom kojoj je potrebna dodatna
podrka, a takoe, istiu da im je najvei problem profilisanje dece, izrada i vrednovanje IOP-a, ali je prisutna elja nastavnika da unaprede svoju
kompetentnost po pitanju dodatne podrke.
Poseban problem je ocenjivanje uenika koji imaju potrebu za dodatnom podrkom jer je nastavnicima nerealno da dete dobije 5 za ono
to ostvari, to je za njih uvek 2. Pedagoki asistent postoji u jednoj od tri
kole, ali se i nastavnici i struni saradnici slau da im je potrebna mnogo
vea pomo no to je s te strane trenutno imaju. Nastavnici istiu da im
je potrebno sticanje brojnih kompetencija, jer se u radu sa decom kojima je potrebna dodatna podrka oseaju potpuno nestrunim, a struni
saradnici navode da su nedostajue kompetencije za nastavnike najee
metodike i tiu se nastave i uenja. Struni saradnici istiu da im je
preko potrebna eksterna pomo u smislu specijalnih edukatora koji bi im
mogli pruiti konkretnu pomo (Volela bih da neki oligofrenolog bude
podrka koju u moi u svakom trenutku da pozovem i pitam za konkretan savet). Diferencirana nastava je veoma retka. Nastava se odvija
uglavnom frontalno, ex catedra.
Ukljuenost roditelja i uenika u akcije kole i lokalne zajednice. Uenici navode da su njihovi roditelji ukljueni samo u ono to
se njima dogaa, ali da ne uestvuju na drugi nain u ivotu kole. Nastavnici i struni saradnici iz sve tri kole istiu da ne postoji definisana
procedura o saradnji sa roditeljima dece koja imaju potrebu za dodatnom podrkom. kole su otvorene za saradnju, ali roditelji retko dolaze
i jedino im je vano da dete pree u sledei razred, bez obzira na postignua. Nastavnici kau da roditelji dece koja imaju potrebu za dodatnom
podrkom nisu ukljueni u proces donoenja odluka u koli. Oni uglavnom
sarauju sa razrednim stareinom i strunom slubom. Uenici znaju da u
njihovoj koli postoji Ueniki parlament, znaju i ko su predstavnici njihovog odeljenja, ali ne znaju o emu se tu govori. Uenici navode da bi
94
Zakljuak
Dobijeni rezultati ukazuju na problem neadekvatne podrke uenicima koji imaju potrebu za dodatnom podrkom. Nastavnici i struni
saradnici o tome govore kao nedostatku kompetencija za rad sa tom
decom, nedovoljnom poznavanju metoda rada, nedostatku didaktikog
materijala, a u pozadini su njihovi nedovoljno pozitivni stavovi prema
inkluzivnom obrazovanju i nedovoljno uvianje njihove odgovornosti u
uspenom sprovoenju inkluzivnog obrazovanja. Nastavnici uspeh definiu u apsolutnim, a ne u relativnim okvirima ime obesmiljavaju individualizaciju nastave za uenike kojima je potrebna dodatna podrka.
Pored navedenih nedostataka, nastavnici u srednjoj koli imaju problem i
sa identifikacijom tih uenika, jer oni se upisuju redovnom procedurom,
nevidljivi su i iz osnovne kole ne stiu nikakve zvanine informacije
o njima. U ovakvoj klimi ne udi zato svi uenici koji sluaju nastavu
po IOP-u imaju samo prelazne ocene. I sami uenici oseaju nedostatak
podrke kako u redovnoj, tako i na dopunskoj i pripremnoj nastavi. Oni
jasno govore da je podrka uslovljena ponaanjem, poslunou i da ukolilo je uenik nemiran ona u potpunosti izostaje, to jasno potvruje
nemo nastavnika. Niko od uenika nije dobio podrku u vidu diferencirane nastave, ali bilo je sporadine pomoi od strane vrnjaka, tako da bi
taj segment rada i podrke trebalo osnaiti.
Poseban problem predstavlja nemogunost saradnje kola sa strunjacima iz oblasti defektologije (posebno logoped i oligofrenolog), jer na
teritoriji optine Ljig ne postoje strunjaci iz ove oblasti kojima bi kole
mogle da se obrate za konkretne vidove pomoi u radu sa decom kojoj je
taj vid podrke neophodan.
Istraivanje je ukazalo i na sve nedostatke lokalne zajednice, siromane sadrajima, strunjacima i informacijama, gde su roditelji dece
kojoj je potrebna dodatna podrka esto iz socijalno deprivirane sredine
i kola bi trebalo, u saradnji sa lokalnim institucijama, da im obezbedi dodatnu obrazovnu podrku i osnai ih da spoznaju mogunosti svoje
dece i prue im adekvatnu pomo.
95
Predlozi za intervenciju
Rezultati dobijeni istraivanjem izdvojili su nekoliko problema na
koje je neophodno reagovati:
Prvi je nedovoljna obuenost nastavnog kadra, pa u izvesnoj
meri i strunih saradnika za rad sa decom kojoj je potrebna
dodatna podrka. Nastavnicima nedostaju funkcionalna znanja,
praktian rad, konkretni primeri. U tom pravcu neophodno je
organizovati obuku za nastavnike koja e biti usmerena ka podizanju svesti nastavnika o inkluzivnom obrazovanju i razvijanju
kompetencija koje se tiu nastave, uenja i inkluzije. Posebno
je neophodno obuiti nastavnike za izradu, realizaciju i vrednovanje IOP-a. Obuku u vidu seminara planirano je da proe 30
nastavnika (16 iz O Sava Kerkovi Ljig, i po 7 iz O Sestre
Pavlovi Belanovica I S 1300 kaplara Ljig). Po dva prestavnika svake kole bili bi u obavezi da steena znanja prenesu na
nastavnikom veu u svojim kolama i da tako kroz horizontalno
uenje kroz obuku prou svi nastavnici i uitelji sa teritorije
Ljig (oko 120 nastavnika i uitelja).
Jo jedna znaajna aktivnost bila bi povezivanje kola iz nae
optine sa Model kolama u oblasti inkluzivnog obrazovanja i posebno povezivanje STIO timova. Ovaj vid saradnje bio bi dobar
nain da se obue STIO timovi iz naih kola o nainu rada, planovima i dinamici rada STIO tima, vrsti podrke koju pruaju nastavnicima i deci i da se zaposleni upoznaju sa primerima dobre
prakse. Osnaivanje STIO timova dovelo bi do kvalitetnijeg rada
u inkluzivnom kontekstu, a onda bi STIO timovi pruali podrku
nastavnicima u praktinom radu sa decom koji imaju potrebe za
dodatnom podrkom.
Ako imamo u vidu da su intervjuisani uenici naveli da im je
pomo vrnjaka u uenju i socijalizaciji bila najdragocenija, a
uz injenicu da u osnovnim i srednjim kolama postoje vrnjaki
timovi i aki parlamenti koje ine po dva predstavnika svakog
odeljenja, jedna od aktivnosti mogla bi biti edukacija ovih uenika u oblasti timskog rada, volontiranja i vrnjake edukacije.
Formirani timovi vrnjakih edukatora bili bi pomo u nastavi
uenicima iz njihovih odeljenja kojima je potrebna dodatna podrka u obrazovanju.
Uzimajui u obzir injenicu s poetka istraivanja, a to je da
smo na podruju sa velikim brojem uenika putnika, da ta deca
dolaze iz seoske sredine i da esto nisu prepoznate njihove realne mogunosti, ni potreba za dodatnom podrkom, istraivanje
96
Dubravka Pavlovi
Vesna Luki
Ivana Janoevi
Sanja Golubovi
Osnovna kola Dude Jovi abari
Udruenje prosvetnih radnika abara
98
Metod
U istraivanju su uestvovali roditelji uenika iz 15 odeljenja O
Dude Jovi abari, od 1. do 8. razreda. Istraivanje je obuhvatilo ukupno 140 roditelja (35,4% ukupne roditeljske populacije) sprovedeno je uz
podrku i pomo 15 razrednih stareina: Sanje Golubovi, Ivane Janoevi,
Dragane Stojanovi, Danijele Stevanovi, Dubravke Pavlovi, Vesne Luki,
Violete Miloevi, Tatjane uri, Tanje Milanovi, Dragane Bogdanovi,
Milisava Stojanovia, Jelene Milojevi, Marijane Vukovi, Stojane Raki
i Marije Malenovi. Istraivanjem su bili obuhvaeni roditelji uenika koji
kolu pohaaju u centralnoj zgradi u abarima i izdvojenim odeljenjima
u okolnim mestima (Tabela 1).
99
Upitnik koji smo koristili u istraivanju kreirali smo uz podrku Centra za obrazovne politike. Upitnik za roditelje je sadrao 12 pitanja koja
su imala za cilj da utvrde sve probleme i tekoe sa kojima se porodice
suoavaju prilikom omoguavanja adekvatnih uslova za uenje i razvoj.
Drugi deo upitnika je sadrao 14 stavki koje se odnose na vrednovanje
obrazovanja, a roditelji je trebalo da popune etvorostepenu Likertovu
skalu kojom se procenjuje vanost i stav roditelja o razliitim aspektima
obrazovanja.
Procenat
anketiranih
26%
47%
Broj anketiranih
roditelja
20
49
37
103
36%
13
8
6
4
3
140
21
50
19
14
6
395
61%
16%
31%
28%
50%
35%
Viteevo
Brzohode
eteree
Sibnica
Koetin
Ukupno
Anketiranje je obuhvatilo sve roditelje uenika pomenitih odeljenja, bez isticanja, imenovanja ili izdvajanja onih roditelja kod kojih imamo saznanja da podrka izostaje. kola se nalazi u manjem mestu gde se
svi meusobno poznaju. Izdvajanje jedne grupe roditelja, formiranjem
fokus grupe ili anketiranje samo ovih roditelja, negativno bi se odrazilo na rezultate istraivanja jer bi svaka vrsta izdvajanja proizvela otpor
pojedinih roditelja. Osim toga, dobro bi nam dolo iskustvo roditelja koji
primerima svoje dobre prakse mogu pomoi u edukovanju i usmeravanju
onih roditelja kojima je neophodna pomo.
Istraivaki nalazi
Problem koji elimo da reimo je nedovoljna podrka uenicima
u izradi domaih zadataka od strane roditelja i nedovoljna ukljuenost
roditelja u kolske aktivnosti. Pretpostavili smo da je u osnovi ove pojave
nisko vrednovanje obrazovanja kod roditelja, to bi moglo biti u vezi sa
obrazovnom strukturom roditelja, koja je prikazana u Grafikonu 1. Kako
je obrazovna struktura roditelja naih uenika niska, odnosno 40% naih
roditelja ima zavrenu samo osnovnu kolu, dok visoko obrazovanje ima
samo 6% roditelja, to moe biti osnov, ako se hipoteza pokae kao tana,
za veoma iroko targetiranu intervenciju.
100
Rezultati ankete kau da je zaposleno 40 roditelja (29%), nezaposleno je 89 (64%), a 11 roditelja se bavi poljoprivredom (7%). Roditelji
koji imaju zavrenu samo osnovnu kolu uglavnom su nezaposleni. Ovakvi
podaci o stepenu obrazovanja i zaposlenosti roditelja najbolje govore o
102
Slaganje
sa
tvrdnjom
3,84
3,72
2,85
3,50
3,58
3,05
3,23
3,22
3,68
3,21
3,15
3,45
2,32
3,28
2,45
3,54
3,82
3,80
2,89
2,90
3,36
3,41
2,54
3,07
Kao najvanije ocenjene su tvrdnje: Mislim da je obrazovanje vano (3,95); Redovno odlazim na roditeljske sastanke (3,86); Trudim se da
104
106
Zakljuak
Veina roditelja je dala visoke ocene i za slaganje i za procenjenu
vanost za tvrdnje o vanosti obrazovanja i ulaganja truda se da svojoj
deci ukae na to. Meutim, ove podatke treba da uzmemo sa rezervom,
s obzirom na to da se 13,6% roditelja izjasnilo da ne komunicira redovno
sa razrednim stareinom. Dalje, jedan nezanemarljiv broj roditelja (9,1%
sa zanatom i 5,4% sa osnovnom kolom) se ne slae sa tvrdnjom da je
obrazovanje vano.
Rezultati pokazuju da nezaposleni roditelji ee pomau u izradi
domaih, ali sa druge strane, oni ee imaju nii obrazovni nivo, pa i
neto nii kapacitet u pruanju podrke svojoj deci, to je mogue objanenje za to da je vei udeo ovih roditelja koji nikada ne pomau uenicima u izradi domaih zadataka u odnosu na roditelje koji su zaposleni.
Rezultati su, takoe, pokazali da roditelji nisu u dovoljnoj meri ukljueni
u ivot kole, to nam ukazuje na potrebu da kola vie radi na osmiljavanju sadraja koji bi obezbedili aktivniju ulogu roditelja u ivotu i radu
kole.
Predlog intervencije
U skladu sa dobijenim rezultatima, miljenja smo da bi trebalo
preduzeti odreene mere za poboljanje stanja, i to:
Organizovanje radionica za roditelje pod nazivom Vanost
obrazovanja i kako pomoi detetu. Realizatori obuke bi mogli biti razredne stareine, roditelji koji primerima svoje dobre
prakse mogu pomoi u edukovanju i usmeravanju onih roditelja
kojima je neophodna pomo, kolski pedagog, kolski psiholog,
a poziv bi bio upuen svim roditeljima kako se roditelji nieg
socioekonomskog statusa ne bi oseali izolovano i obeleeno.
Ciljevi obuke bi bili sledei: 1. Osvestiti znaaj obrazovanja kod
svih roditelja; 2. Dati konkretne predloge kako roditelji mogu
pomo deci; 3. Dati predloge za reenje konkretnih problema sa
kojima se roditelji suoavaju u radu sa decom; 4. Podstai roditelje da, pored aktivnosti koje ve postoje u naoj koli, a koje
su usmerene ka veem ukljuivanju roditelja u obrazovno vaspitni proces ( Igre bez granica, Uskrnja arolija), predloe
nove.
Neke od moguih aktivnosti koje bi omoguile aktivno ukljuivanje roditelja u kolski ivot: Moje zanimanje ili moj hobi
(jednom meseno bi neko od roditelja, po utvrenom dogovoru
SPROVOENJE INKLUZIVNOG
OBRAZOVANJA U POAREVCU:
STAVOVI I TRENUTNO STANJE
Uvod
Udruenje nastavnika Poarevca osnovano je februara 2014. godine. Trenutno broji 167 lanova iz 8 osnovnih kola. Osnovni ciljevi udruenja jesu da rzvij i podstie stvrlki rd nastavnika, osmiljv
i orgnizuje njihovo struno usvrvnje, kao i razliite ktivnosti u
prunju dodatne obrzovne podrke uenicima kojima je ona potrebna.
Pored toga, udruenje nastoji da unpredi srdnju uenika, nstvnik
i roditelj, i dodatno ih obrazuje, kako bi se stvorili uslovi z veu
bezbednost dece u koli i vn nje. Udruenje sarauje s postojeim
nstvnikim udruenjim, uspostvlj i odrv srdnju s vldinim i
nevldinim sektorom, korporcijm i fondcijm. Aktivnosti koje realizuje udruenje su struni skupovi nastavnika, kursevi, tribine, savetovanja, koji osim edukacije, za cilj imaju i podsticanje potrebe graana za
udruivnjem i srdnjom i podizanje nivoa njihove motivacije za konkurisanjem i ueem u razliitim projektima koji se bave obrazovanjem i
njegovim unapreivanjem.
Do sad, udruenje je uestvovalo u dva projekta Mree prijatelja
inkluzivnog obrazovanja, uz podrku Centra za interaktivnu pedagogiju
i Fondacije za otvoreno drutvo Srbija. Takoe, predstavnici udruenja
uestvovali su i u projektu Nastavnika udruenja put do kvalitetnog
obrazovanja, koji je sproveo Centar za obrazovne politike u saradnji sa
Savezom uitelja Srbije (SURS).
109
Metod
Uzorak kola. Istraivanjem u okviru projekta Nastavnici refleksivni istraivai inkluzivne obrazovne prakse obuhvaeno je 5 kola
sa teritorije optine. O Dositej Obradovi je kola koja se nalazi u
centru grada i broji 987 uenika. Specifina je po tome to je jedina na
110
teritoriji optine koja ima organizovanu celodnevnu nastavu. Pored redovne nastave ima i specijalna odeljenja za decu sa tekoama u razvoju.
O Kralj Aleksandar I pohaa 1023 uenika. Nalazi se na samom ulazu u
grad. Ovu kolu pohaa i odreeni broj uenika romske populacije iji je
socijalni status na zadovoljavajuem nivou. Specifinost kole je to ima
organizovanu nastavu subotom (2 kolska asa) kao vid pruanja dodatne
podrke u uenju deci koja to ele. Ovakav rad je volonterski i osmiljen
je kao konsultativna nastava. O Vuk Karadi je tako organizovana
da ima i podruna odeljenja u Zabeli (osmogodinja), ivici (etvorogodinja) i Dragovcu (etvorogodinja). Ukupno broji 1426 uenika sa svim
podrunim odeljenjima. O Sveti Sava pohaa veliki broj romske dece
koja spadaju u kategoriju socijalno ugroenih. Ova kola je jedina u gradu u kojoj se realizuje projekat Druga ansa (kolovanje odraslih). O
Jovan Cviji iz Kostolca je kola koju pohaa najvei broj dece romske
populacije iz socijalno ugroene sredine. kola se susree sa problemom
njihovog neredovnog dolaska u kolu. Nastavni kadar, zajedno sa radnicima Centra za socijalni rad, obilazi domainstva i uestvuju u edukaciji
roditelja o znaaju kole i obrazovanja.
Uzorak uenika, roditelja i predstavnika lokalne zajednice. Kao
to je ve navedeno, ispitanici u ovom istaivanju su bili roditelji, uenici
i predstavnici lokalne zajednice. Nastavnici, kao glavni agens promene,
bili su ispitanici u nekoliko prethodnih istraivanja koja smo realizovali, i
u kojima je pokazano da meu njima vladaju preteno negativni stavovi
prema inkluzivnom obrazovanju, kao i potreba da se radi i sa ostalim akterima obrazovnog procesa. Zbog ovih podataka, kao i zbog injenice da
su esto bili kontaktirani u svrhe razliitih istraivanja, istraivaki tim je
odluio da nastavnici ne budu ukljueni u ovo istraivanje.
Od istraivakih tehnika korien je upitnik za roditelje, a uraeni
su intervjui sa uenicima i predstavnicima lokalne zajednice. Upitnikom
je obuhvaeno 100 roditelja iz 5 kola. U tim kolama je bilo ukljueno
ukupno 72 uenika, od ega je 38 uenika intervjuisano a ostali su uestvovali u fokus grupama. Uraeni su i intervju sa predstavnicima lokalnih
institucija: intervjuisano je 2 predstavnika interresorne komisije, 3 predstavnika Centra za socijalni rad, naelnik Odeljenja za drutvene delatnosti, lan Optinskog vea i jedan lan Mree inkluzivnog obrazovanja.
Istraivaki nalazi
Rezultati intervjua i fokus grupa sa uenicima. Poto se istraivanje bavi inkluzivnim obrazovanjem, pitali smo uenike o prihvatanju
dece iz drugih zajednica (etnikih, religioznih), a ne samo razliitih socijalnih statusa. Deca su miljenja da etnika i religiozna pripadnost nisu
111
nikakva prepreka u prihvatanju od strane vrnjaka, a ni od strane nastavnika. Po miljenju dece, nastavnici pridaju istu vanost i individualizuju
nastavu svim uenicima, ali da esto imaju problem zbog velikog broja
aka u odeljenju. Nastavnik je jedan, a nas je 30! Utisak istraivakog
tima je da su uenici u odreenoj meri davali poeljne odgovore, s obzirom da su razgovarali sa nastavnicima, te da bi autentiniji odgovori bili
da su razgovore sa uenicima vodili njihovi vrnjaci.
Odnos sa vrnjacima uenici opisuju tako da se uenici uglavnom
jedni prema drugima ponaaju korektno, ali postoje vrnjaci koji pojedince vreaju i omalovaavaju. Deca uoavaju razliitost, a atmosferu u
koli doivljavaju kao dobru, pri emu primeuju da postoje nastavnici
koji ne uvaavaju sve razliite osobine aka. Pojedini nastavnici, prema
njihovom miljenju se drugaije ponaaju prema odreenim uenicima,
i to onima sa zvunim prezimenom, odnosno oni potiu iz porodica
boljeg materijalnog statusa. Postoje i vrnjaci koji ne prihvataju podjednako sve uenike sa kojima se susreu u koli, a to objanjavaju uobraenou pojedinaca koji pripadaju ovim grupama.
Rezultati fokus grupe sa predstavnicima lokalne zajednice.
Predstavnici lokalne zajednice su upoznati sa terminologijom, ali su miljenja da inkluzivno obrazovanje u naelu poeljno, ali nerealno zamiljeno, odnosno da nije na pravi nain ostvarivo zbog nedosatka finansijskih sredstava u gradskom budetu: za line pratioce, asistivnu tehnologiju i ostalo. Svi ispitanici iz lokalne zajednice su saglasni da kola ulae
velike napore kako bi uspostavila i odrala dobru atmosferu, ali da dosta
negativnog dolazi iz porodice. Misle da netolerancija odreene grupe
dece potie upravo iz porodice i da tu treba delovati. Mislim da kolektiv
kole ulae dosta snage, ali zavisi od samih uenika; Mislim da kola
radi dosta na odravanju dobre atmosfere, ali da to zavisi od onoga ta
deca nose iz kue, samo su neke od izjava predstavnika lokalne zajednice. Ispitanici ove tvrdnje objanjavanju mentalitetom naeg podneblja i
niskog obrazovnog nivoa veeg broja roditelja.
Predstavnici Centra za socijalni rad misle da se uenicima kojima
je potrebna dodatna podrka posveuje manje panje i prua manja podrka, dok su ostali predstavnici lokalne zajednice saglasni da su u koli
svi dobrodoli i imaju jednak status. Svi se slau da u odnosu sa vrnjacima postoje sporadini problemi u njihovom prihvatanju, a to opet vezuju
za porodicu, a ne za kolu i kolektiv.
Rezultati upitnika za roditelje. Na pitanje ta je inkluzivno
obrazovanje? od ponuenih odgovora svega 43% ispitanih roditelja zaokruilo je da to podrazumeva obrazovanje u redovnim kolama za svu
decu, dok ak 36% roditelja je miljenja da je to obrazovanje u redovnim
kolama samo za odreenu decu, a za ostatak sam pojam je totalna ne-
112
113
50%
roditelji
40%
LZ
30%
20%
10%
0%
Svi nastavnici su spremni Inkluzija potrebna koli i
za IO.
drutvu.
Inkluzijom se podstie
razvoj drutva.
Zakljuak
Rezultati ovog istraivanja su pokazali da se mora raditi na edukaciji uenika o tome da sva deca imaju iste potrebe, a da su samo naini
njihovog zadovoljenja razliiti. Deca uoavaju razliitost, a podaci nam
govore da u kolama ne postoji prihvatanje svih uenika podjednako. Treba osnaiti uenike i nastavnike u borbi protiv diskriminacije.
Dalje, iz dobijenih podataka vidi se da veliki broj roditelja pogreno shvata inkluzivno obrazovanje i smatra da je to obrazovanje u redovnim kolama za odreenu decu. Kao dodatni problem javlja se i loa povezanost institucija na lokalnom nivou. Saradnja kola, i relevantnih institucija na lokalnom nivou nije kontinuirana i usaglaena, ve sporadina
i obino na nivou intervencije, a ne na nivou planiranja i prevencije.
114
Predlozi za intervenciju
Prvi koraci koje e Udruenje nastavnika Poarevca preduzeti odnose se na aktivniju edukaciju uenika, roditelja i naroito nastavnika o
znaaju inkluzivnog obrazovanja i nainima njegovog sprovoenja. Vano
je ukljuiti roditelje tako to e se njihova uloga promeniti i postati u
veoj meri partnerska. Ova edukacija e se odvijati kroz asove odeljenskog stareine, izlaganjima na sastancima Saveta roditelja, organizovanjem tribina u okviru kola i angaovanjem akog parlamenta.
Za roditelje e biti organizovane mini tribine u okviru kola i vrtia, koje bi doprinele menjanju negativnih stereotipnih stavova o inkluzivnom obrazovanju. Nastavnicima treba pribliiti humanistike principe
na kojima poiva inkluzivno obrazovanje i objasniti im da je njegov cilj
podizanje kvaliteta nastave za sve uenike kroz pojaanu individualizaciju i diferencijaciju, kao i negovanje vrednosti solidarnosti, altruizma,
empatije i prihvatanja razliitosti unutar kole.
Pored toga, potrebno je organizovati sastanke sa predstavnicima svih
interesnih grupa u lokalnoj zajednici i inicirati njihovo umreavanje.
Nadalje, Udruenje nastavnika Poarevac e organizovati radionice
za jaanje kapaciteta nastavnika za prevazilaenje stereotipa o uenicima i stavljanja u poseban poloaja dece koja imaju potrebu za dodatnom
obrazovnom podrkom.
Osim ovih radionica, realizovae se i radionice za uenike namenjene uenju toleranciji i razvijanju miljenja uenika u pravcu prihvatanja
razliitosti i razvijanja osnovnih moralnih i etikih principa zasnovanih
na potovanju ljudskih prava. Platforma za osmiljavanje radionica e
u osnovi biti protiv diskriminacije. Predlog je i da se vrnjaci osnae za
pruanje vrnjake podrke u borbi protiv diskriminacije.
115
Pored toga, organizacijom javnih tribina i skupova u saradnji sa udruenjem roditelja dece sa tekoama u razvoju pokuaemo da motiviemo
nastavno osoblje da to savesnije i profesionalnije obavljaju svoju dunost
i da ih informiemo o smislu i vrednostima inkluzivnog obrazovanja.
Smatramo da e ovakve intervencije uticati na svest svih aktera i
da e svi shvatiti da su deca kojoj je potrebna dodatna podrka sa nama,
a ne pored nas. Ne moemo oekivati da e se bilo koji problem sam
reiti, ve se zajedniki aktivno moramo ukljuiti u njegovo reavanje, a
to je nemogue ukoliko se problem ne prepozna i ukoliko se ne pone o
njemu otvoreno razgovarati.
Ivana Kriak
Osnovna kola Strahinja Popovi, Dvorane
Nastavniko udruenje Riznica, Kruevac
Ivana Blagojevi
Osnovna kola Strahinja Popovi, Dvorane
Drutvo uitelja, Kruevac
Ana Pavlovi Radivojevi
Osnovna kola Vuk Karadi, Kruevac
Nastavniko udruenje Riznica, Kruevac
Vanja Zdravkovi
Osnovna kola Velizar Stankovi Koragin, Veliki iljigovac
Nastavniko udruenje Riznica, Kruevac
UKLJUIVANJE SLABOVIDE I
SLEPE DECE U IVOT I RAD KOLE
Uvod
Do pre nekoliko godina deca sa oteenjem vida (slepa ili slabovida
deca) uglavnom su se kolovala u kolama za slepe i slabovide uenike.
Zahvaljujui uvoenju inkluzivnog obrazovanja, danas sve vei broj slepe
i slabovide dece pohaa redovne kole, zajedno sa ostalim uenicima. S
obzirom na to da je rad i pruanje dodatne podrke u obrazovanju i vaspitanju ovim uenicima veoma osetljiva tema koja obuhvata niz izazova
od prilagoavanja radnog prostora, materijala za rad, socijalizaciju i
ukljuivanje u razne aktivnosti, kako njih samih tako i njihovih roditelja istraivanje na ovu temu nas je dovelo do mnogih saznanja koja su
krucijalna za poboljanje uslova za rad i njihovo napredovanje. Kako je i
propisano zakonom, uenici sa oteenjem vida danas redovno pohaaju
nastavu po manje ili vie izmenjenom planu i programu rada, aktivno
uestvuju u radu i ivotu svojih kola i deo su grupe.
Nosilac ovog istraivanja je nastavniko udruenje Riznica, osnovano 27. februara 2013. Mi kao udruenje teimo da kroz saradnju, kreativnost i strunost, tolerancijom i negovanjem ljubavi prema deci i profesiji unapredimo status, poziv i znaaj nastavnika u savremenom drutvu
i kreiramo obrazovanje po meri i potrebama svakog deteta. S obzirom
na to da nae udruenje za ciljeve ima promovisanje tolerancije u cilju
117
obezbeivanja uslova za prevazilaenje diskriminacije, jaanje profesionalnih kompetencija svojih lanova i irenje pozitivnih iskustava i primera dobre prakse, izabrali smo temu koja, po naem miljenju, moe
doprineti ostvarivanju i unapreivanju istih.
Metod
Istraivaki tim je informacije prikupio kroz intervjue i fokus grupe
sa roditeljima slabovidih uenika zbog osetljivosti teme. Struni timovi
za inkluzivno obrazovanje (STIO) kola pristali su da podele svoja iskustva sa nama, kao i u predstavnici lokalne zajednice, koja ima svoj deo
odgovornosti za rad i napredovanje ove dece, takoe kroz fokus grupe u
svakoj koli.
U istraivanju su uestvovale tri osnovne kole dve seoske i jedna
gradska: O Stanislav Biniki Jasika, O Velizar Stankovi Koragin,
Veliki iljigovac i O Vuk Karadi, Kruevac.
Takoe, tim je dobio saglasnost da izvri uvid i analizu dokumentacije tzv. IOP-2 planova rada, to nam je pomoglo u donoenju zakljuaka
o nainu neposrednog rada sa uenicima, pri emu smo vodili rauna o
zatiti podataka o deci. Istraivanje je sprovedeno u tri osnovne kole na
teritoriji grada Kruevca u kojima redovno pohaaju nastavu uenici sa
oteenjem vida: u dve seoske i jednoj gradskoj koli, est roditelja je
118
Istraivaki nalazi
Prikaz nalaza koji sledi organizovan je po oblastima u kojima smo
smatrali da je najvanije pruiti podrku slepim i slabovidim ueninicima,
a u skladu sa im su osmiljeni i instrumenti za prikupljanje podataka.
Upis slepe i slabovide dece u kolu. Svi roditelji prilikom upisa
svoje dece u redovne osnovne kole, pa ak i vrtie, imali su isti problem
nailazak na otpor od strane pretpostavljenih ili roditelja drugih uenika. Iskustva koja su podelili u razgovoru opisuju taj otpor kroz injenicu
da veina ljudi i dalje ima predrasude i ponaa se u skladu sa stereotipima koji podrazumevaju da bi slepa i slabovida deca, kao uostalom i sva
ostala deca kojoj je neophodna podrka u obrazovanju i vaspitanju, trebalo da budu u specijalizovanim ustanovama. Od samog poetka njihov
upis u redovnu kolu podrazumeva niz problema sa kojima e se zaposleni
susresti kako zbog negodovanja drugih roditelja, tako i zbog nedovoljnog
broja defektologa tiflopedagoga, a posebno zbog neobuenosti nastavnika za rad sa decom koja imaju oteenja vida.
Roditelj uenika sedmog razreda navodi da je svoje dete prvobitno
upisala u specijalizovanu kolu za slepe i slabovide u Zemunu, s obzirom
na to da u tom trenutku jo uvek nije bio donet zakon kojim se propisuje da slepa i slabovida deca mogu da pohaaju redovnu kolu. Meutim, dete je nakon odreenog vremenskog perioda provedenog u ovoj
ustanovi poelo da negoduje, odbija da pohaa nastavu, uz negativne i
burne emocionalne reakcije, pa su roditelji po savetu nadlenih osoba iz
pomenute kole odluili da je bolje da pokuaju da upiu dete u neku od
osnovnih kola kako bi se dete socijalizovalo. U tom trenutku su se roditelji prvi put susreli sa predrasudama koje vladaju u drutvu, a tiu se
uenika kojima je potrebna dodatna podrka. Naime, prilikom upisa uenika u prvi razred jedne seoske kole roditelji su naili na otpor sredine
koji se ogledao u tome da veina roditelja ostalih uenika nije elela da
njihova deca budu u istoj uionici sa slepim detetom. Rukovodstvo kole
je imalo volju i elju da uenik bude deo njihove kole, ali zbog nedovoljne osetljivosti pojedinaca, i, kako majka navodi, pre svega uiteljice,
koja je trebalo da prihvati ovog uenika, posle viemesene borbe sa
predrasudama, konflikata sa zaposlenima u koli, skupljanja potpisa u
lokalnoj sredini i niz doivljenih zdravstvenih problema deteta, pa ak i
privatne tube koju su kao roditelji dobili, oni su odluili da dete upiu
u drugu kolu. Zakljuak bi bio da nepostojanje zakonske regulative u
ovom trenutku jeste bio najvei problem da se roditelji izbore za svoje
119
dete, a kao to je majka ovog deteta rekla: Sada je to druga pria, zbog
postojeeg zakona. Pored toga, najvea stvar je dobra volja. Dobra volja
i elja da takvo dete ne statira u uionici samo kao figura, ve da naui
osnovne stvari koje mu trebaju u realnom ivotu. Ovom prilikom je sa
nama podelila da je odlaskom u drugu kolu naila na sasvim drugaiji
prijem, da su direktorka kole i zaposleni, iako takoe nedovoljno obueni za rad sa slepom i slabovidom decom, ovog uenika prihvatili otvorenog srca, pokazali volju i elju da ukljue dete u sve aktivnosti u koli
koje on moe da izvodi, tako da je on sada uspean uenik ove kole.
Majka uenice sedmog razreda u istoj koli je vidno nezadovoljna
i u jednoj potresnoj ispovesti podelila je sa nama mukotrpan put upisa
svog deteta u vrti, gde je doivela da joj dete na sam dan polaska u
vrti, bez obzira to je bilo na spisku grupe, bude usmeno vraeno iz
kolektiva kao dete kome tog trenutka u toj grupi nije bilo mesta. Kako
majka opisuje, doiveli su da tadanja direktorka vrtia usmeno obavesti
roditelje da dete ne moe da krene u grupu sa ostalom decom, ve da e
morati da bude premeteno u drugi vrti gde e predkolski program pohaati sa decom sa posebnim potrebama. Ova majka je rekla: Ja ne
mogu da opiem stres koji sam doivela, a tek moje dete, da meni neko
kae da moje dete mora da ide u grupu gde deca imaju neki vid mentalnog oteenja. Moje dete jeste slepo, ali ona nema drugih mentalnih
oteenja, samo ne vidi. Dete je premeteno u vrti Leptiri, u grupu
u kojoj su bila samo deca kojoj je bila neophodna dodatna podrka. Iz
ovih podataka vidimo da, iako postoje propisi koji reguiu oblast upisa uenika kojima je potrebna dodatna podrka u redovne predkolske i
osnovnokolske ustanove, ova regulativa se u nekim sluajevima ne sprovodi, i jo uvek postoji otpor meu zaposlenima u ovim institucijama,
kao i meu roditeljima druge dece.
Pomo institucija. Nakon obraanja roditelja svim nadlenim
institucijama iz lokalne zajednice, pomo su potraili i u Ministarstvu
prosvete i nakon obavljenog razgovora izmeu direktorice vrtia i nadlenih iz Ministarstva, a uz prilaganje dokaza od strane roditelja (izmeu
ostalog i fotografije spiska dece predkolskog uzrasta na kome se nalazilo
ime njihovog deteta), devojica je vraena u grupu u kojoj je prvobitno i
bila. Kako majka dodaje, veliku ulogu u prihvatanju deteta imala je vaspitaica koja je imala dovoljno razumevanja, ogromnu volju i elju da se
suprotstavi nalozima koji su joj stizali iz uprave vrtia i da dete prihvati
i zatiti koliko je tog trenutka bila u moi. Pozivajui se na ovo traumatino iskustvo, majka navodi da su pre upisa deteta u prvi razred poslali
unapred obavetenje koli da e svoje dete upisati, upoznali rukovodstvo
kole sa zdravstvenim stanjem svog deteta i specifinostima i problemima sa kojima su se susreli pri polasku deteta u predkolsko, nakon ega
je kola odmah reagovala i blagovremeno organizovala sastanak sa rodi-
120
teljima. Dete je razgovaralo i sa pedagogom i psihologom i nekoliko meseci unapred pripremljen je put za njen nesmetan polazak u prvi razred.
Ovi nalazi svedoe o tome koliko su razumevanje, elja i trud pojedinaca
unutar kole znaajni i da se prepreke u saradnji unutar kole, ali i izvan
nje, zahvaljujui tome mogu prevazii.
Prihvatanje slepih i slabovidih uenika unutar kole. to su
uenici due u koli, to su prihvaeniji, uz sporadine probleme u prihvatanju. Majka uenika koji pohaa jednu drugu kolu navodi da, osim
predrasuda sa kojima se bori i dan danas, prilikom upisa u osnovnu kolu
nije bilo veih problema i da je dete prihvaeno u svom razredu, socijalizovano, da voli da se drui u skladu sa svojim raspoloenjem i mogunostima, i da pohaa redovnu nastavu uz izmenjen plan rada. Ona tvrdi
da je svakodnevno na razliite naine izloena posmatranju i ogovaranju,
ali da na te prie ne reaguje i da se trudi da sve to ne primeuje. Iz razgovora zakljuujemo da ivot u seoskoj sredini sa sobom nosi injenicu o
nedovoljnoj informisanosti metana i potrebu da se po davno usvojenom
stereotipu osobe dele na zdrave i bolesne, to roditeljima i deci kojoj
je potrebna podrka stvara dodatni pritisak i nelagodnost. Jednostavno,
postoje sredine u kojima jo uvek nema dovoljno razumevanja i koje pokazuju otpor prema razliitostima. Zbog toga je vano i roditelje i uenike, pogotovo u manjim sredinama, upoznati sa razliitostima i omoguiti
na taj nain preduslov za njihovo prihvatanje.
Dodatna podrka u nastavi. U oblasti nastave i odnosa nastavnika i ostalih zaposlenih, intervjuisani roditelji su uglavnom navodili da se
nastavnici izuzetno trude da njihovoj deci prue podrku u svim domenima: od socijalizacije, ukljuivanja u sve aktivnosti, do obezbeivanja
dodatnog materijala, ali da kod zaposlenih postoji nezadovoljstvo zbog
nedovoljne obuenosti za rad sa slepom i slabovidom decom kao i nedostatak vremena da se posvete svim uenicima u odeljenju (kako onima
kojima je podrka neophodna, tako i deci sa kojom to nije sluaj). Postavljajui potpitanja voditelji intervjua doli su do saznanja da postoji i
par odstupanja u ovoj oblasti.
Jedan roditelj istie da postoji problem u odnosu pojedinih nastavnika prema mogunostima njenog deteta. S tim u vezi, naglaava da smatra da se u nekim sluajevima (kao to je ovaj) nastavnici ne potrude na
svakom asu, ne pripreme materijal i ne umeju da priu detetu na pravi
nain, pa samim tim je i uspeh uenika manji i stvara se jedan vid odbojnosti prema predmetu i nastavniku. Majka uenice petog razreda istie
svoje nezadovoljstvo i strah jer je njena erka doivela povreivanje u
uionici i smatra da bi razredne streine morale na neki nain da edukuju
roditelje druge dece u vezi sa panjom koju bi ostali uenici trebalo da
posveuju slepoj i slabovidoj deci, kao i o posledicama koje zbog nedostatka iste mogu nastati.
121
122
podrka i omoguiti uenje, napredak i razvoj u skladu sa njegovim osobenostima i potrebama. Ovi roditelji se odazivaju na svaki poziv nastavnika, uestvuju i pomau u pripremanju dodatnog materijala za asove (od
izrade maketa geometrijskih tela, nabavke flomastera za reljefne karte,
izrade kostima itd.) ime su aktivni uesnici u radu odeljenja i kole, kao
i saveznici onih koji se na sve naine dovijaju i trude da nastavni proces
bude jednak i dostupan svima u skladu sa mogunostima. U razgovorima
u svim kolama sa uesnicima ovog projekta doli smo do istog saznanja. Saradnja roditelja i kole, dobra komunikacija, a pre svega isti cilj
koji pred sobom imaju, neminovno dovode do stvaranja pozitivne radne
atmosfere koja, bez sumnje, vodi ka sigurnom uspehu.
Doprinos lokalne zajednice. Lokalna zajednica, po reima roditelja, nudi i prua podrku deci sa ovim vidom potekoa kroz organizaciju asova jezika, radionice razliitog tipa, jednodnevnih ekskurzija i druenja na vie naina, a sve kroz delovanje i rad Saveza slepih i slabovidih
koji sve navedeno i sprovode. Roditelji smatraju da bi se na lokalu moglo
uraditi i mnogo vie, ali da uvek nedostaju novana sredstava tako da pomo i podrku dobiju uvek oni koji su najuporniji. Najvee nezadovoljstvo
je u injenici da svi roditelji slepe i slabovide dece nisu u mogunosti da
ostvare pravo da postanu pratioci svoje dece tokom njihovog boravka u
koli, a to podrazumeva da im se na ime personalnog asistenta isplauje
novana naknada u visini od 8000 dinara. Kako navode oni koji to pravo
nisu ostvarili, pravila koja su za dobijanje tih sredstava postavljena nisu
pravedna jer ne daju svima ista prava. Kako istie majka uenika estog
razreda, ona ne moe da ostvari ovu naknadu jer ima neodgovarajui
nivo obrazovanja od onog koji se zahteva, pa ne ispunjava kriterijume
za ostvarivanje prava na istu. Po njenim reima, njeno nezadovoljstvo je
u injenici da retko ko eli da prihvati da dete samo prati do kole, uz
to dete putuje iz drugog mesta, kao i u tome to se dunosti personalnog asistenta u praksi svode na brigu o detetu dok je u koli, a u smislu
pruanja pomoi pri odlasku u toalet ili prelazak u drugu uionicu, i da
personalni asistent nema nikakve druge obaveze (sa uenikom ne sedi na
asu, ne radi domae zadatke, ne ui...). Ona kao majka ispunjava sve
svoje obaveze, a da pritom ne moe ni da radi kako bi izdravala dete, a
ni da ostvari pravo na naknadu kojom bi pokrila makar trokove mesene
karte i uine za dete i sebe. kola je vie puta pokuavala da ovoj majci
pomogne kako bi ostvarila svoje pravo, ali bezuspeno. Zakljuak bi bio,
da ipak nisu svi uslovi jednaki za sve i da su u nekim sluajevima roditelji
preputeni svojim mogunostima snalaenja.
Lokalna zajednica nema ba mnogo sluha za probleme na terenu,
pravdajui se vrlo esto nedostatkom sredstava koja bi se iskoristila za
kupovinu materijala i predmeta neophodnih u nastavi, a i nemogunou
da bilo ta promeni jer se pravilnici moraju potovati i obaveze izvravati.
123
124
uionici izmeu uenika koji rade po razliitim individualizovanim planovima i uenika koji nastavu prate po redovnom planu i programu. Pojedine kolege inkluziju doivljavaju kao eksperiment u kome su nastavnici
preputeni svojoj kreativnosti, spremnosti, volji koja daje sveukupnu sliku igre, to neminovno vodi preispitivanju da li smo kreativni na pravi
nain i kako da znamo da e nain na koji radimo biti uspean i dovesti
do rezultata ako nismo dovoljno obueni za rad sa decom kojoj su potrebni razliiti vidovi podrke, kako u uionici tako i van nje.
Analiza individualnih obrazovnih planova. Svi IOP planovi se
rade u skladu sa zakonom, imaju sve potrebne elemente, imaju saglasnost roditelja i oni se uspeno primenjuju u nastavu. Pri analizi IOP-a
smo koristili instrument Centra za obrazovne politke. Svaki od IOP-a sadri: opis deteta (pedagoki profil) koje takav da nekome sa strane moe
da omogui sagledavanje svih vanih aspekata funkcionisanja uenika (od
socioekonomskog statusa do kognitivnog funkcionisanja) i koji je tako napravljen da omoguava nekom sa strane da razume zato su planirane ba
te odreene mere podrke; mere podrke unutar IOP-a su dobro podeene
prema karakteristikama uenika; mere podrke unutar IOP-a su tako podeene da se oslanjaju na uenikove jake strane; mere podrke su jasno
usmerene ka ishodima koji se ele ostvariti; mere podrke unutar IOP-a
su meusobno nadovezujue i kompatibilne; mere podrke unutar IOP-a
su takve da se njihova uspenost i efektivnost da proveriti i utvrditi; ciljevi mera podrke su tako usmereni da naglaavaju napredak uenika u
oblastima u kojima postoji tekoa i tako da nastoje da iskoriste u svojoj
realizaciji jake strane uenika. Svi IOP-i nastoje da formuliu prioritetne
mere rada i prikazuje mere prema tome kako se nadovezuju jedna na
drugu, odnosno prema vremenskom prioritetu i meusobnoj uslovljenosti. Mere podke unutar IOP-a se ne zasnivaju samo na kognitivnim ve i
na socio-emotivnim ciljevima (prihvaenost, samopouzdanje, motivacija,
samopotovanje) vanim za uenika.
Meutim, i dalje ostaje nesigurnost kod nastavnika i STIO timova da
li su sve mere adekvatno prilagoene. U gradskoj koli postoji softver za
slepe, udbenici na Brajevom pismu, reljefne karte, makete geometrijskih tela u nastavi matematike, itd. Nita od ovoga ne postoji u seoskim
kolama i to predstavlja barijeru u adekvatnom sprovoenju individualnih
obrazovnih planova u ovim kolama.
Zakljuak
Podaci koji su na terenu dobijeni metodama koje smo naveli govore
u prilog tome da jo uvek ne postoji jedinstvo u radu svih inioca u vaspitno-obrazovnom procesu i da se jo uvek luta i prebacuje odgovornost
125
Predlog za intervenciju
Nae istraivanje je pokazalo da su nastavnici i vaspitai prva i
najznaajnija karika koja povezuje dete kojem je potrebna dodatna podrka sa ostalim uenicima, kao i drugim zaposlenim u koli. Vanim se
pokazalo da slepi i slabovidi uenici steknu poverenje u njih, kako bi
mogli otvoreno da komuniciraju i zajedniki reavaju probleme koji se
mogu pojaviti. Jaka volja nastavnika da nastavni proces prilagode, uine
zanimljivim i jednako dostupnim za sve uenike, da ove uenike ukljue
u vannastavne aktivnosti, dala je dobre rezultate. Kao vrlo znaajna pokazala se podrka nastavnika i drugih zaposlenih u socijalizaciji, kako bi
126
slepe i slabovidi uenici postali sastavni deo vrnjake grupe. Pored toga,
za ukljuivanje ovih uenika u ivot i rad kole od velikog znaaja je zalaganje roditelja, njihova dobra komunikacija i saradnja sa nastavnikom i
kolom. Sve ove prakse bi trebalo uspostaviti u svim kolama na podruju
Kruevca. Zbog toga, bilo bi korisno organizovati tribine i radionice koje
e se baviti ovim temama.
Dodatno, trebalo bi organizovati radionicu sa ciljem informisanja
svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa, a i ire, o pravnom okviru koji
obezbeuje podrku slepoj i slabovidoj deci i njihovim roditeljima.
Nadalje, kako smo doli do podatka da uenici koji pohaaju gradsku kolu imaju znaajniju prednost i podrku za napredovanje, to se
pre svega ogleda u posedovanju softvera za slepe, jedan od predloga akcije je i nabavka softvera za seoske kole kojima je ovo pomagalo preko
potrebno za poboljanje kvaliteta nastave.
Takoe, potrebno je da lokalna zajednica obezbedi dodatnu materijalnu podrku kojom bi seoske kole kojima je to neophodno poboljale
radni prostor u kojima uenici provode vei deo dana.
Sve ovo ne bi zahtevalo veoma velika finansijska sredstva a poboljalo bi poloaj slabovide dece u naoj lokalnoj sredini.
Zoran Ili
Osnovna kola Svetozar Markovi, Leskovac
Zorica Pejovi
kola za osnovno i srednje obrazovanje 11. oktobar, Leskovac
Dejan Caki
Osnovna kola Stojan Ljubi Kosani, Leskovac
Aleksandar Avramovi
Osnovna kola Svetozar Markovi, Leskovac
Uiteljsko drutvo Leskovac
128
i autorsku knjigu poezije, a u pripremi je i tree izdanje zbornika dramskih tekstova za decu.
Ciljevi i zadaci naeg drutva, izmeu ostalih, su: da osmiljava i
organizuje struno usavravanje prosvetnih radnika; da razvija profesionalne sposobnosti prosvetnih radnika za ostvarivanje kvalitetnog obrazovanja za svu decu i odrasle; da uestvuje u stvaranju i donoenju obrazovnih politika; da organizuje edukaciju graana u razliitim oblastima;
da razvija, podie svest i stvara uslove za inkluzivno obrazovanje kroz
kvalitetniji rad sa decom sa razliitim stepenom invaliditeta (slepa, slabovida, gluva i nagluva deca, deca sa poremeajem psihomotorike, mentalno nedovoljno razvijene osobe i dr.); da uestvuje u radu sa ranjivim
i marginalizovanim grupama kroz pojedinine i inkluzivne programe koji
razvijaju toleranciju prema razlikama i razliitostima; da razvija i unapreuje rad sa decom koja imaju tekoe iz spektra autizma i pervazivne
razvojne poremeaje, potekoe u itanju, pisanju, usvajanju nastavnog
gradiva i poremeaja u ponaanju; da organizuje aktivnosti i prua obrazovnu podrku deci koja imaju tekoe u uenju; da unapreuje profesionalne kompetencije prosvetnih radnika za rad sa manjinskim zajednicima; da unapreuje saradnju dece, prosvetnih radnika i roditelja; da
priprema decu za polazak u kolu i uspean prelazak iz prvog u drugi
ciklus osnovnog obrazovanja; da se stara o profesionalnom ugledu svojih lanova; da neguje napredne tradicije uitelja Republike Srbije; da
afirmie uiteljski poziv; da uspostavlja i odrava saradnju sa vladinim
i nevladinim sektorom, korporacijama i fondacijama u zemlji i razvija
meunarodnu saradnju.
129
intervenciju za koje smatramo da e unaprediti kvalitet pruanja dodatne podrke uenicima kojima je ona potrebna.
Metod
Opredelili smo se da prikupimo podatke od roditelja, uitelja i vaspitaa u predkolskim ustanovama o nainu funkcionisanja i sprovoenja
inkluzivne prakse u vrtiu u pripremnim predkolskim grupama i prilikom
prelaska u prvi razred. Meutom, zbog zbunjujuih propisa u pogledu uvanja i zatite podataka nailazili smo na spore administrativne procedure
u koli i vrtiu i zbog toga nismo uspeli da u unapred odreenom vremenskom roku ispitamo vaspitae iz predkolskih ustanova. Za prikupljanje
podataka koristili smo posebno osmiljenje upitnike za svaku grupu ispitanika. Upitnik kao istraivaku tehniku smo odabrali kao najpodesniji
da u odgovarajuem roku ispitamo vei broj ispitanika. Istraivanjem su
obuhvaena odeljenja osnovnih kola koje se teritorijalno nalaze na teritoriji grada Leskovca ili optine Bojnik, a u svom sastavu imaju uenike
koji nastavu prate po individualnom obrazovnom planu (IOP).
S obzirom na to da nam kola ni u jednoj situaciji nije omoguila kontakt sa roditeljima, morali smo da se pobrinemo da do susreta
sa njima doe drugim putem. Svi roditelji su dobro reagovali na nau
inicijativu i rado su prihvatili da uestvuju u istraivanju, pri emu
je ostao utisak da ustanove nemaju otvorenu i stalnu komunikaciju sa
roditeljima. Ispitano je 10 roditelja ija deca imaju potrebu za dodatnom podrkom. Troje dece ima smetnje u govoru, dvoje dece poremeaj panje, a petoro dece ima kombinovane smetnje, ukljuujui
i senzorne smetnje sa svim prethodno spomenutim smetnjama. eleli
smo da imamo odgovore svih roditelja koji su evidentirani kao roditelji
dece kojima je potrebna dodatna podrka, ali nismo uspeli da dopremo
do svih.
U istraivanju je uestvovalo 16 nastavnika razredne nastave. Veina nastavnika (n=11; 68,75%) ima 16 i vie godina radnog staa. Prosean
ukupni radni sta nastavnika u uzorku iznosi 18,97 godina, dok prosean
radni sta u ovoj koli iznosi 14,41. Moemo zakljuiti da je veina nastavnika u uzorku vei deo svog radnog veka provela u kolama unutar
naeg udruenja. Roditelji su odgovarali na upitnike koji sadre 34 pitanja, a uiteljima smo postavili po 23 pitanja.
Svi ispitanici su ispitani o tome na koji nain roditelji dolaze do
informacija koja e kola ponuditi najbolje uslove za boravak i kolovanje njihove dece, da li roditelji trae neku specifinost prilikom odabira
kole, koga roditelji vide kao glavni izvor informacija, kakav je kvalitet
dodatne podrke i kakav odnos imaju prema takvoj praksi.
130
Istraivaki nalazi
Nain identifikacije potrebe za dodatnom podrkom. Veina roditelja, njih 9, sama je uoila tekoe i sami su se obratili strunjaku,
to govori o svesti roditelja o znaaju dodatne podrke. Samo je jedan
roditelj ekao da dete samo prevazie izazove sa kojima se suoavalo.
Roditelji se u najveoj meri o ovim pitanjima informiu preko interneta
(osam od deset) i samostalno istraujui u literaturi (4 roditelja). Od lekara se informisalo 5 roditelja, a 3 roditelja od strunog saradnika u okviru predkolske ustanove. Od ovih deset roditelja, troje dece je upueno
na interresornu komisiju (IRK) od strane lekara, u jednom sluaju ih je
uputila uiteljica, a najee je to bio neko drugi (srodnik, itd.) to ukazuje na to da ne postoji dobra informisanost o radu interresorne komisije
u naoj lokalnoj zajednici.
Dodatna podrka koju roditelji samostalo pronalaze. Struni saradnici unutar kole izgleda da malo rade sa decom kojoj je potrebna
dodatna podrka, jer su roditelji (6 od 10 roditelja) samostalno angaovali strunjake da rade sa decom. Ovo ak nije ni bila preporuka kole,
ve je u pola ovih sluajeva ovakva praksa preporuena od strane drugog
roditelja, a samo u dva sluaja na osnovu preporuke strunih saradnika.
U predkolskoj ustanovi za ovu decu uglavnom nije izraivan IOP za
etvoro uenika je korien individualizovan pristup, za troje je izraen
IOP 1, ni za jedno dete nije kreiran IOP 2, a jedan roditelj je izvestio da
iako je IOP kreiran nije se primenjivao u predkolskoj ustanovi. Nijedno
od ove dece u predkolskoj ustanovi nije koristilo usluge pedagokog asistenta to je bilo mogue, jedan uenik je koristio usluge linog pratioca
(njegova majka je u svojstvu pratioca boravila u vaspitnoj grupi prvih
mesec dana, tj. u periodu adaptacije), dok je troje dece koristilo asistivnu tehnologiju.
Sistemska podrka roditeljima. to se tie sistemske podrke
roditeljima, u samo dva sluaja je vren intenzivan savetodavni rad sa
roditeljima. U ova dva sluaja oni su upueni na program van ustanove.
Ova dva roditelja su ostvarila svoje pravo na dodatnu podrku unutar
predkolske ustanove koja je finansijski podrana. Veina dece, njih 6,
imalo je komisijsku procenu potreba i utvrivanje prava deteta na dodatnu podrku u obrazovanju od strane IRK. Troje roditelja nije iskoristilo
pravo deteta na odloeno kolovanje.
Kriterijumi izbora kole. Kada govorimo o odabiru kole za dete,
jedan roditelj je upisao dete u kolu koju eli i kojoj teritorijalno ne pripada, dok su ostali roditelji upisali dete u kolu koju ele i kojoj teritorijalno
pripadaju. Najvaniji kriterijumi izbora kole jesu blizina kole (6 roditelja) i postojanje uitelja ili uiteljice koji dobro radi sa decom (polovina
131
132
didaktikim materijalom, da njih troje ima potrebu za korienjem asistivnih tehnologija. Interesantan je podatak da nastavnici smatraju da 21
uenik iz njihovih odeljenja zahteva mere individualizacije, ali takoe
iz prethodno navedenog rezultata vidimo da sa ukupno 18 uenika rade
individualno. Ovakav podatak ukazuje na potrebu za daljim ispitivanjem
razlike u proceni nastavnika i njihove trenutne prakse.
Nastavnici takoe procenjuju da 5 uenika (28% od ukupno 18 sa
kojima nastavnici trenutno rade) trenutno ima podrku nekog strunog
saradnika unutar kole, i da roditelji 4 uenika (22%) takoe dobijaju
podrku koja dolazi iz kole. Kada je re o potrebi za podrkom koja ne
dolazi od strane nastavnika, u najveoj meri ovu podrku uenici dobijaju od strunjaka zdravstvene ustanove (to kae 71% nastavnika), strunjaka druge obrazovne ustanove (14% nastavnika), strunjaka ustanove
socijalne zatite (7% nastavnika) i od strane pedagokog asistenta (14%
nastavnika) (grafikon 1.). Nastavnici su takoe procenjivali i koliko roditelji uenika dobijaju potrebnu podrku. Rezultati pokazuju da polovina nastavnika (50%) smatra da roditelji dobijaju podrku od strunjaka
zdravstvene ustanove, kao i da oko treine nastavnika (29%) smatra da
roditelji ne dobijaju nikakvu podrku iako im je potrebna (Grafikon 1
kako isti uenik ili roditelj moe da ima podrku vie razliitih strunjaka, brojeve u grafikonu smo prikazali u frekvencama a ne u procentima).
133
Podrka koju dobijaju nastavnici. Kada je re o podrci sprovoenju inkluzivne prakse koju dobijaju nastavnici, samo 31% nastavnika (5
nastavnika) odgovara da dobija podrku (Grafikon 2). Najee ta podrka
dolazi od strane strune slube i Strunog tima za inkluzivno obrazovanje. Po jedan nastavnik navodi podrku od strane logopeda, oftalmologa,
sociologa. Nastavnici koji dobijaju podrku procenjuju da je nastavnicima
potrebna i kontinuirana podrka, i to od strane strune slube, sociologa,
logopeda, neuropsihijatra, defektologa i drugih strunjaka, kao i struno
usavravanje.
Nastavnici unapreivanje svojih kompetencija za realizaciju inkluzivne prakse zasnivaju na prikupljanju informacija (internet i struna literatura) i iskustvu u radu sa decom (63%), strunom usavravanju (56%)
i drugim aktivnostima. Nijedan nastavnik ne navodi horizontalno uenje
kao osnov za unapreivanje kompetencija.
Od neophodnih spoljanjih preduslova za realizaciju inkluzivne nastavne prakse, nastavnici procenjuju da je najvanija opremljenost didaktikim sredstvima (81%) i podrka strunjaka (81%), zatima podrka
pedagokog asistenta (69%), opremljenost asistivnim tehnologijama i tehnikim sredstvima (44%) i opskrbljenost strunom literaturom (3%).
Zakljuak
Dobijeni podaci su pokazali da je velika veina roditelja sama uoila da je njihovoj deci potrebna dodatna podrka. Sa druge strane, samo
4 od njih je bilo upueno na interresornu komisiju od strane treeg lica,
to moe govori u prilog tome da roditelji nisu dovoljno informisani o
radu IRK-a i moguoj podrci njihovom detetu ili da postoje problemi u
funkcionisanju IRK. Unutar predkolskih ustanova, individualni obrazovni
plan se uglavnom nije izraivao u jednom sluaju se izradio, ali nije
primenjivan. Svi ispitani roditelji su razgovor sa psihologom i pedagogom
u osnovnoj koli vodili samo jednom, i to nakon polaska deteta u kolu,
134
to signalizira da postoji prostor za unapreenje rada pedagoko-psiholokih slubi koli u saradnji sa roditeljima i praenju napretka uenika
kojima je potrebna dodatna podrka. Roditelji se prilikom odabira kole
za svoje dete vie informiu od drugih roditelja nego od strunog saradnika unutar ustanove. Odgovarajua lokacija i kvalitet rada uitelja, odnosno uiteljice, najvaniji su kriterijum izbora odreene kole.
Ispitani nastavnici razredne nastave napomenuli su da trenutno
rade individualno sa ukupno 18 uenika, iako smatraju da 21 uenik iz
njihovih odeljenja zahteva mere individualizacije, pa se postavlja pitanje
ta uzrokuje ovu razliku izmeu procenjenih potreba i aktuelne prakse.
Nastavnici procenjuju da podrka koju uenici dobijaju van kole moe
biti bolja. Za jaanje svojih kompetencija, najrelevantniji su im materijali sa interneta i struna literatura, dok nijedan nastavnik nije naveo
horizontalno uenje kao osnov za unapreivanje kompetencija. Kao najvaniji vid spoljne podrke koju bi mogli dobiti, navode opremljenost didaktikim sredstvima i podrku strunjaka.
Predlozi za intervenciju
Na nivou grada, potrebno je poboljati protok informacija od kole
i predkolske ustanove ka roditeljima, posebno prema onima ija deca
tek treba da upiu predkolsko obrazovanje. Predkolske ustanove treba
da informiu roditelje, a potom i kole, o osobenostima dece i potrebama
za dodatnom podrkom. Vano je da roditelji blagovremeno i u potpunosti budu informisani o svim vidovima podrke koji su raspoloivi deci
kojima je ona potrebna, na kolskom i lokalnom nivou. Ovo nije mogue
sprovesti bez saradnje sa relevantnim ustanovama na lokalnom nivou, u
isto vreme podiui kapacitete zaposlenih u kolama i predkolskim ustanovama za sprovoenje inkluzivnog obrazovanja.
Zbog toga predlaemo osnivanje udruenja roditelja koje e delovati na poetku lokalno, a onda i u mrei udruenja sa drugih podruja,
unutar kojeg e se razmenjivati iskustva, odravati radionice, pruati pomo pri ostvarivanju prava, kao i pomo pri nalaenju strunjaka za rad
sa decom.
Dalje, kako roditelji nisu dovoljno informisani o radu IRK-a, bilo bi
korisno kada bi se na mesenom nivou organizovao brifing izmeu roditelja i interresorne komisije i psiholoko-pedagoke slube kola, koji e
se se odnositi na planove rada, izvetaje o realizaciji planiranog. Na taj
nain moe biti prevazien i problem nedovoljne saradnje roditelja sa
psihologom i pedagogom.
Kako bi se zaposleni u koli i predkolskim ustanovama dodatno
osnaili za rad sa uenicima kojima je potreba dodatna podrka, treba-
135
Jelena Peuraa
Katica Arsenijevi
Zoltan Arelan
Tatjana Ljubinkovi
Osnovna kola Petefi andor, Novi Sad
STAVOVI NASTAVNIKA
PREMA INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU
Uvod
Osnovna kola Petefi andor postoji ve 65 godina. Danas ima
1503 uenika rasporeena u 59 odeljenja i 102 zaposlena. Ono to nas
izdvaja od ostalih kola je uee u brojnim projektima, dvojezinost,
bezbedno okruenje za nae uenike i dugogodinja inkluzivna praksa.
Nai aci kojima je bila potrebna dodatna podrka uspeno su bili integrisani u vrnjaku grupu i zavravali su kolovanje u skladu sa svojim
mogunostima i razvojnim karakteristikama. U koli danas imamo 14
uenika koji sluaju nastavu po IOP-1, i 6 uenika koji sluaju nastavu po IOP-2. Nai uenici kojima je potrebna dodatna podrka uspeno
nastavljaju dalje kolovanje. Prepoznati smo od strane kolske uprave, okruenja, roditelja i servisnog centra za dodatnu podrku uenicima sa smetnjama u razvoju pri OSO Milan Petrovi kao kola koja
rado odgovara na izazove svake razvojne specifinosti i bez predrasuda
i strahova uspeva da obrazuje i integrie svu decu uvaavajui njihove
specifinosti, kroz razliite mere podrke i individualizaciju nastavnog
procesa.
Smatramo da su dobiti od inkluzivnog obrazovanja (IO) viestruke
i ne odnose se samo na decu kojoj je potrebna dodatna podrka ve i na
tipinu vrnjaku grupu koja se ui razliitosti, razvija empatiju, saradniku komunikaciju i svest da smo svi drugaiji i da imamo pravo da se
razvijamo u skladu sa svojim mogunostima, razvojnim karakteristikama
i interesovanjima i da je okruenje lepe i prihvatljivije kada je slojevito
i arenoliko.
Kreatori inkluzivne atmosfere u koli su prvenstveno rukovodstvo
kole i struni saradnici koji uestvuju u stvaranju mikroklime za svako
dete kome je potrebna dodatna podrka. Svesni smo injenice da su pozitivni stavovi nastavnika prema inkluzivnom obrazovanju preduslov us-
137
Metod
Za prikupljanje podataka kreiran je upitnik od 23 ajtema koji
koristi petospepenu Likertovu skalu i meri razliite aspekte generalizovanog stava prema inkluzivnom obrazovanju, stavova prema nastavi
koja podstie inkluzivno obrazovanje, i ajteme koji obuhvataju razliite aspekte inkluzivne prakse. Upitnikom je ispitano 79 nastavnika nae
kole od ukupno 97 nastavnika (nisu ispitani nastavnici koji nisu bili
tu u trenutku ispitivanja uglavnom nastavnici koji imaju mali fond
asova u naoj koli). Pored ovoga, prikupljeni su podaci o polu, duini
radnog staa, radnom mestu u koli i broju obuka, kako bismo videli da
li su ovi faktori povezani sa intenzitetom stavova prema inkluzivnom
obrazovanju.
138
Istraivaki nalazi
eleli smo da vidimo, na samom poetku, da li se stavovi prema inkluzivnom obrazovanju razlikuju od strane nastavnika koji su proli razliit broj
obuka. Rezultati koji govore o ovome prikazani su na sledeem grafikonu.
Nastavnici koji su u veoj meri pohaali struno usavravanje imaju pozitivnije stavove prema IO. Ovde treba biti oprezan prilikom zakljuivanja o uticaju obuka na stavove prema IO jer je sasvim mogue da
nastavnici koji su generalno motivisaniji za svoj posao, prepoznaju potre-
139
140
Nastavnici koji imaju vie obuka koje se odnose na inkluzivno obrazovanje u veoj meri sagledavaju potrebu za uvaavanjem individualnih
karakteristika uenika i njihovih mogunosti, te samim tim modifikuju
nastavu i nastavne metode u skladu sa njihovim potrebama, odnosno
spremniji su da se bave prilagoavanjem nastavnog procesa.
Na sledeem grafikonu se vide kako se stavovi prema IO razlikuju u
zavisnosti od pozicije u koli.
141
Najpozitivnije stavove prema IO imaju struni saradnici, to je podatak koji ohrabruje jer struna sluba i treba da bude najvea podrka
u implementaciji IO. Brine podatak da nastavnici razredne nastave imaju
negativnije stavove prema IO nego nastavnici predmetne nastave, i to
verovatno jer su jedini kreatori obrazovnog procesa u odeljenju i istovremeno su odgovorni i za socijalne i edukativne komponente svakog pojedinca u razredu, odnosno istovremeno vode rauna i o uspenoj i punoj
integraciji dece u vrnjaku grupu, napretku u skladu sa njihovim mogunostima, modifikaciji nastavnog procesa, kao i o svim drugim i slinim
potrebama ostalih uenika. Kod predmetne nastave taj vremenski faktor
je krai i razbijeniji na segmente, u zavisnosti od predmeta i broja asova sa kojim se on realizuje.
Pored toga to iznenauje, ovaj rezultat i zabrinjava jer nastavnici razredne nastave jesu prepoznati kao bitan faktor uspenosti inkluzivnog obrazovanja. Ukoliko oni uspeno urade senzibilizaciju vrnjake grupe i roditelja za decu kojoj je potrebna dodatna podrka,
razviju saradniku i podsticajnu atmosferu u odeljenju, spremnost da
se prihvati razliitost kao i timski rad, uspenost inkluzivnog obrazovanja je zagarantovana i predstavlja polaznu osnovu za rad u predmetnoj nastavi.
Dosadanja primena inkluzivnih modela kod nas pokazala je da uenici sa tekoama u razvoju znaajno napreduju u emocionalnoj i socijalnog sferi, dok su rezultati njihovog intelektualnog razvoja bili skromniji
(Hrnjica i sar., 20049), to ide u prilog potrebi za razvijanjem pozitivnih
stavova nastavnika razredne nastave prema IO jer su upravo oni kreatori
pozitivne socijalne atmosfere u odeljenju, to nadalje vodi jaanju oseanja dobrobiti uenika.
Iskustvo u radu sa decom koja imaju potrebe za dodatnom podrkom utie pozitivno na izgradnju pozitivnih stavova prema IO. Ovo
je rezultat koji smo oekivali. Ukoliko neto ne poznajemo i nemamo u
sopstvenoj praksi, ne znamo ni da li to moemo da uradimo i koje sve
resurse posedujemo, a nismo ih ni svesni. Jedan od najznaanijih naina, pored obuka za razvijanje pozitivnih stavova prema IO, upravo je
lina praksa, upoznavanje sa problematikom, razvojnim specifinostima
i otvorenost i spremnost da kroz taj proces budemo voeni i usmeravani
upravo potrebama i osobenostima dece. Kada se razbiju sve predrasude i
strahovi, dolazi se do injenice da je inkluzivno obrazovanje jedinstvena
prilika za lini i profesionalni rast i razvoj.
Hrnjica, S. (2004). kola po meri deteta 1 prirunik za rad sa uenicima redovne kole ometenim u razvoju. Beograd: Institut za psihologiju filozofskog fakulteta i Save the children UK
142
Nastavnici koji su imali iskustvo u radu sa uenicima kojima je potrebna dodatna podrka smatraju da sa senzibilizacijom vrnjake grupe
treba poeti na to ranijem uzrastu. Jedino na taj nain se uspeno ra-
143
Zakljuak
U ovom istraivanju su ispitivani stavovi nastavnika O Petefi andor prema inkluzivnom obrazovanju. Podaci koje smo dobili ukazuju
da nastavnici prepoznaju neophodnost inkluzivnog obrazovanja i da su
spremni da to iskustvo u veoj ili manjoj meri inkorporiraju u sopstvenu
praksu. Nastavnici koji su do sada ve imali iskustvo u radu sa decom kojoj je potrebna dodatna podrka pokazuju pozitivniji stav od nastavnika
koji to iskustvo nisu imali i prepoznaju neophodnost bolje i kvalitetnije
razmene informacija o specifinostima deteta, pedagokom profilu i drugim relevantnim saznanjima izmeu razliitih obrazovnih nivoa kao i sa
drugim nastavnicima u okviru iste kole. Pozitivniji stav prema IO imaju
i oni nastavnici koji su u veoj meri prolazili obuke. Takoe je primetna
i njihova svest o neophodnosti ukljuivanja dece kojoj je potrebna dodatna podrka u tipine vrnjake grupe na to ranijem uzrastu. Podatak
koji ohrabruje je da svi nastavnici, bez obzira na broj obuka vezanih za
IO, imaju pozitivan stav prema diferenciranoj nastavi, odnosno prilagoavanju nastavnog procesa svakom detetu ponaosob i da kroz nju vide
mogunost razvoja deteta u skladu sa mogunostima tempom koji mu
odgovara. Nastavnici sa iskustvom u radu sa decom koja imaju neki vid
tekoa pozitivno procenjuju dobiti IO i za to dete i za vrnjaku grupu.
Postoji jo puno prostora za napredak naroito u razrednoj nastavi, ali i
kod ostalih nastavnika. Ovo istraivanje nam je pomoglo da targetiramo
grupu nastavnika na ijim stavovima prema IO treba da se radi, a to su
nastavnici razredne nastave i oni e biti predmet mera intervencija.
Prisutna je i injenica da nastavnici seminare koje su pohaali ne
procenjuju kao bitne za unapreenje pruanja dodatne podrke uenicima, to moe da se tumai neselektivnou edukacija na koje se ide, nedostatku jasno definisanih smernica u razvojnom planu kole vezanih za
navedenu problematiku i potrebi za preciznijim planom strunog usavra-
144
Predlozi za intervenciju
Nakon sprovedenog istraivanja i analize rezultata, kola e akcenat staviti na razrednu nastavu za koju e ciljano organizovati edukacije vezane iskljuivo za inkluzivno obrazovanje. kolski tim za inkluzivno
obrazovanje e jo intenzivnije promovisati primere dobre prakse kroz
ogledne asove na kojima e prisustvovati nastavnici razredne nastave
kao posmatrai i pomonici u nastavi. Cilj nam je da nastavnici razredne
nastave to vie upoznaju specifinosti rada sa decom kojoj je potrebna
dodatna podrka i na taj nain utiu na pozitivnost svojih stavova, kao i
na osnaivanje linih kompetencija za tu vrstu problematike.
Izuzetno je vana i horizontalna edukacija, odnosno komunikacija i
razmena informacija na nivou razreda i kole i tu prepoznajemo prostor
za menjanje vrednosti i stavova. kola e ovaj vid edukacije intenzivirati
u narednom periodu.
Pruiemo nastavnicima razredne nastave mogunost da se oprobaju
u individualnom nainu rada sa decom kojoj je potrebna dodatna podrka
iz oblasti i u temama u kojima se smatraju posebno kompetentnim.
kola e i dalje aktivno raditi na promovisanju nastavnika koji su
uspeni u realizaciji inkluzivnog obrazovanja i na taj nain pokuati da se
izbori sa prisutnim predrasudama i strahovima kod nekih pojedinaca.
146
programe na asu odeljenjskog stareine i kroz vannastavne aktivnosti koje kontinuirano organizujemo, nastojimo da radimo na prevenciji
svega onoga to bi moglo da dovede do nerazumevanja i netolerancije.
Tako je kola u proteklih osam godina organizovala i niz aktivnosti u
koje su bili ukljueni uenici svih odeljenja, nastavnici, roditelji uenika i predstavnici kulturnih i nacionalnih institucija u naem gradu.
Veoma znaajna aktivnost su Etno-dani, manifestacija koja traje vie
dana, i kroz koju uenici uz pomo rada sa nastavnicima u radionicama
upoznaju, a zatim i predstavljaju svoju ili drugu naciju, njenu kulturu, obiaje. U sklopu Etno-dana odravaju se i tematske izlobe radova
uenika, nacionalnih jela i kolaa (u kojima rado uestvuju i roditelji uenika), posete razliitim kulturnim i nacionalnim institucijama u
gradu, tribine i okrugli stolovi sa predstavnicima kulturnih i nacionalnih udruenja Subotice, kako bi tema interkulturalnosti obuhvatila sve
segmente kolskog ivota i postala svakodnevni inilac u ivotu i radu
kole i ire zajednice u kojoj kola funkcionie.
Ipak, kako do razliitih situacija nerazumevanja i netolerancije i
dalje povremeno dolazi, smatrali smo da je potrebno dodatno prouiti
i ispitati stanje u koli i uvesti jo neke aktivnosti ili promene u kolsku
praksu u cilju to boljeg meusobnog upoznavanja i uvrivanja kulture
razumevanja, nediskriminacije i tolerancije.
147
Metod
U naem istraivanju koriena je deskriptivno-analitika metoda
koja, osim opisivanja pojava, prikupljanja i sreivanja podataka, obuhvata i njihovo uporeivanje i interpretaciju. Koriena istraivaka tehnika
je anketiranje, kojom su podaci dobijeni tako to su se ispitanici opredeljivali za odreene odgovore. Pitanja u anketnom listu su data kao pitanja zatvorenog tipa, pitanja viestrukog izbora i izbora tanog odgovora
od ponuenih mogunosti. U istraivanju smo koristili elektronski upitnik
koji je sauvan na Google disku i putem linka prosleen uenicima, a koji
su oni popunili na asu informatike.
Pitanja u upitniku su se odnosila na:
socio-demografske varijable: pol, razred, jezik nastave;
stavove, znanja i interesovanja prema interkulturalnosti;
zainteresovanost i spremnost uenika da uestvuju u aktivnostima posveenim interkulturalnosti;
stepen interakcije i komunikacije sa pripadnicima drugih kultura;
socijalnu distancu prema pripadnicima drugih naroda.
Sve to smo ispitivali radi to uspenijeg planiranja akcija koje e
doprineti smanjivanju socijalne distance meu uenicima pripadnicima
razliitih kultura, njihovom boljem upoznavanju, veem stepenu uvaavanja i smanjivanju predrasuda prema pripadnicima razliitih naroda i
kultura.
Uzorak su inili uenici petog, estog i sedmog razreda, od ega
53% uenica i 47% uenika, a od ukupnog broja od 253 uenika, 49% uenika iz uzorka slua nastavu na srpskom jeziku a 51% na maarskom.
Istraivaki nalazi
Poznavanje pojmova. Ispitivanje poznavanja pojmova koji se odnose na interkulturalnost je raeno tako to se od uenika trailo da
poveu odreeni pojam sa njegovom definicijom.
Od ukupnog broja anketiranih uenika 20,95% poznaje znaenje
pojma interkulturalnost, 23,72% poznaje znaenje pojma multikulturalnost, 38,34% poznaje znaenje pojma multikonfesionalnost, 33,60%
poznaje znaenje pojma tolerancija, a 42,69% poznaje znaenje pojma
predrasude. Iz ovih rezultata moemo zakljuiti da su pojmovi predrasude i tolerancija najvie prisutni u stvarnosti naih uenika, pa im tako i
najrazumljiviji i najpoznatiji. S obzirom da odnos koncepta multikulturalnosti i interkulturalnosti nije odnos iskljuivanja nego odnos pretpostav-
148
149
Da je potrebno poznavati maarski jezik, misli 70% iz grupe uenika koji nastavu sluaju na srpskom jeziku. Uenici koji nastavu sluaju
na maarskom jeziku smatraju u velikom procentu (86%) da je veoma
potrebno poznavati srpski jezik, ali i pored svesti o znaaju poznavanja
ovog jezika iz odgovora na jedno drugo pitanje znamo da samo 45% uenika smatra da je u stanju da uspeno komunicira na srpskom dok svakodnevni rad sa decom pokazuje da je taj procenat jo manji.
Zbog brojnosti, ali i marginalizovanosti, Roma u drutvu, a i u naem
kraju, izdvajamo ueniku procenu vanosti poznavanja romskog jezika.
150
31.5%
33.3%
35.5%
maarski
nastavni jezik
59.7%
32.6%
4.7%
3.1%
151
152
153
koje smatraju najpogodnijim aktivnostima za bolje meusobno upoznavanje, rado bi se ukljuila 1/3 uenika. To je dva puta vie nego za bilo
koju drugu ponuenu aktivnost. I ovim rezultatom je potvreno da je za
meusobnu saradnju pripadnika razliitih naroda najvanije poznavanje
jezika koji se koriste u naem okruenju. Sledee su po popularnosti radionica upoznavanja muzike i umetnosti razliitih naroda, posete kulturnim
centrima i nacionalnim veima, kulturno-istorijskim graevinama naega
grada i radionica upoznavanja obiaja, folklora i tradicionalnih jela razliitih naroda za koje je zainteresovano izmeu 11 i 15% uenika.
Nain uestvovanja u aktivnostima posveenim interkulturalnosti. U proteklih nekoliko godina organizovali smo i razliite aktivnosti
i manifestacije u duhu interkulturalnosti. Bilo je godina kada su uenici
prouavali i predstavljali tue kulture (Srbi maarsku kulturu i obrnuto),
a i takvih manifestacija na kojima su uenici predstavljali svoju kulturu
svojim drugovima koristei znanja i vetine steene u porodici, na asovima maternjeg jezika i u kulturnim drutvima i udruenjima. Ovom
prilikom pitali smo uenike na koji nain bi najradije uestvovali na manifestaciji posveenoj interkulturalnosti.
154
ciju pokazuje i volju kod uenika da saznaju u naue neto novo kada je
u pitanju kultura naroda kojem ne pripadaju. Ako se ovom rezultatu doda
i 18% onih koji bi voleli da predstave kulturu i obiaje naroda kojima
ne pripadaju, onda moemo zakljuiti da realizovane aktivnosti utiu na
promenu znanja i interesovanja naih uenika te da postoji otvorenost i
spremnost da se nacionalna kultura svih naroda posmatra kao bogatsvo
i svi moemo biti ponosni na svoju kulturu, a istovremeno nauiti neto
novo od pripadnika drugih kultura.
Zakljuak
Cilj ovog istraivanja bio je da se ispitaju stavovi, znanja i interesovanja naih uenika u vezi sa interkulturalnou, kao i ispitivanje stepena interakcije, socijalne distance prema drugim narodima i njihovim
kulturama. Imajui u vidu da u savremenom procesu obrazovanja uenici
treba da steknu i kompetencije koje e doprineti njihovom snalaenju
u savremenom drutvu i zajednici u kojoj ive, veoma je vano, pored
ostalih kompetencija, razvijati saradnju, komunikaciju i odgovorno uee u demokratskom drutvu. Razvoj ove tri kompetencije podrazumeva
sve ono to e doprineti kvalitetnijem i boljem ivotu zajednice kakva
je naa. Razvijanje pozitivnog stava prema potovanju ljudskih prava i
sloboda, poznavanje osnovnih ljudskih prava i odgovornosti, potovanje
odluke veine i uvaavanje miljenja manjine, negovanje svoje nacionalne kulturne batine i aktivno uestvovanje u interkulturalnom dijalogu
je upravo ono to je potrebno razvijati kod uenika u okviru odgovornog
uea u demokratskom drutvu. Multikulturalna, multikonfensionalna i
multietnika sredina, a u njoj i takva kola, pruaju odlinu osnovu da
se pomenute kompetencije kod uenika razviju i pripreme ih za ivot u
takvoj zajednici.
Rezultati ovog istraivanja predstavljaju smernice na putu ka razvoju pomenutih kompetencija kod naih uenika.
Kada je u pitanju razumevanje pojmova koji su u vezi sa interkulturalnosti, najvei je procenat onih uenika koji razumeju
pojam predrasude (42,69%).
Nai uenici su u manjoj ili veoj meri zainteresovani za upoznavanje razliitih kultura naroda u okruenju (u odeljejima na
srpskom jeziku 91%, a u odeljenjima na maarskom jeziku 85%).
Od ukupnog broja uenika koji nastavu pohaaju na srpskom jeziku, 89,5% smatra da je potrebno poznavati srpski jezik. Da je u
veoj ili manjoj meri potrebno poznavati maarski jezik, misli 70%
iz iste grupe uenika. Uenici kojima je maternji maarski jezik
smatraju da je u veoj ili manjoj meri potrebno poznavati srpski
155
Predlozi za intervenciju
Zadovoljni smo injenicom da smo probudili interesovanje uenika
i da su otvoreni prema interkulturalnim aktivnostima, ali ovo istraivanje je pokazalo da su odeljenja koja nastavu sluaju na maarskom nastavnom jeziku, a koja su homogena kada je u pitanju nacionalni sastav
uenika, zatvorenija u odnosu na odeljenja u kojim se nastava ostvaruje
na srpskom nastavnom jeziku, a koja su po nacionalnoj strukturi heterogena. Imajui u vidu rezultate ovog istraivanja neophodno je obezbediti
to vie prilika koje e uenicima iz maarskih odeljenja omoguiti da u
veoj meri provode vreme sa vrnjacima iz odeljenja u kojima se nastava
slua na srpskom jeziku, dakle sa uenicima hrvatske, bunjevake, romske i srpske nacionalnosti. Vreme predvieno za ostvarivanje asova redovne nastave ne prua dovoljno takvih prilika, iako su one uestalije otkako se realizuju savremeniji oblici nastave i kolskih aktivnosti: projektna nastava, vrnjako uenje, autentino uenje i tematska nastava. Sa
uestalijom primenom ovih oblika nastave stvorili bi se i uslovi neophodni
za realizaciju postavljenih ciljeva. Pored manifestacija koje su direktno
posveene interkulturalnosti, neophodno je realizovati raznolike aktivnosti radioniarskog tipa (jezike, muzike, likovne, sportske i kreativne
radionice) u kojima e uenici biti organizovani u jeziki heterogene grupe. Iako se maarski jezik izuava kao fakultativni predmet, poznavanje
maarskog jezika kao jezika drutvene sredine osnovni je preduslov za
uspenu komunikaciju u naoj sredini, a onda i vii stepen razumevanja
i tolerancije meu pripadnicima razliitih naroda. Izgubivi status obaveznog predmeta i usled optereenosti uenika brojnou predmeta u
156
157
Igor Bem
Olga Ivovi
Nevenka eelj
Mirna Medvedi
Ekonomska srednja kola Bosa Milievi, Subotica
159
Srpski nastavni
Maarski
jezik
nastavni jezik
Ukupno
Broj
uenika po
obrazovnom
profilu
Procenat
uenika po
obrazovnom
profilu
Turistiki
tehniar
67,5%
32,5%
100%
148
57,6%
Konobar
80,3%
19,7%
100%
76
29,6%
Kuvar
66,6%
33,4%
100%
33
12,8%
257
100%
Ukupno
Tokom izbora mesta za obavljanje praktine nastave i same realizacije praktine nastave, uoeni su problemi koji proizilaze iz nedovoljnog poznavanja ili nepoznavanja jezika zajednice (srpski/maarski). Ovo istraivanje je trebalo da nam prui mogunost da uoimo
uzroke nepoznavanja nematernjeg jezika zajednice (srpski/maarski) ali i predloimo i pronaemo naine kako da postojee probleme
prevaziemo.
160
Ovo istraivanje je sprovedeno kako bi se dobili to precizniji podaci o uspenosti realizacije praktine nastave, to bi nam omoguilo
preduzimanje odreenih koraka u prevazilaenju postojeih problema i
unapreenju interkulturalne obrazovne prakse u koli. To bi vodilo i uspenijoj komunikaciji uenika i uspenoj realizacije praktine nastave.
Na taj nain, kola bi ostvarila kvalitetniju pripremu za zapoljavanje
svojih uenika, uspeniji nastavak kolovanja, uspeniju socijalizaciju i
aktivnije uee u ivotu lokalne zajednice.
Metod
Podaci su prikupljani putem upitnika za tri grupe ispitanika: uenike, poslodavce i nastavnike praktine nastave. Smatrali smo da na ovaj
nain moemo prikupiti najvie podataka od velikog broja uesnika istraivanja za kratko vreme, pri emu nam ovaj instrument omoguava da
saznamo kako se moe unaprediti obavljanje praktine nastave, koji uticaj na njenu uspenost ima poznavanje jezika zajednice i da doemo do
predloga za prevazilaenje navedenog problema. U istraivanju je uestvovalo ukupno 230 uenika, 48 poslodavaca i 14 nastavnika. Poseban
upitnik bio je sainjen za uenike koji nastavu sluaju na srpskom nastavnom jeziku i za uenike koji nastavu sluaju na maarskom nastavnom jeziku. Pored pitanja o jezikim barijerama i uspenosti obavljene prakse,
upitnik sadri i pitanja koja se odnose na naine koji su uticali da uenik
u odreenoj meri ovlada ili ne ovlada jezikom zajednice, kao i koliko mu
je poznavanje jezika zajednice znaajno za uspenost u obrazovanju i
buduem zaposlenju.
Istraivaki nalazi
Rezultati istraivanja pokazuju da 61% uenika koji nastavu sluaju
na srpskom nastavnom jeziku ne poznaje maarski jezik. Sa druge strane,
80% uenika koji nastavu sluaju na maarskom nastavnom jeziku poznaje srpski jezik, ali se i pored toga se javljaju problemi u komunikaciji.
Uenici koji su nastavu sluali na maarskom nastavnom jeziku a uili su
srpski jezik u osnovnoj koli u 57% sluajeva navode da je uenje srpskog jezika u osnovnoj koli u maloj meri doprinelo njihovom poznavanju
srpskog jezika, to ukazuje na to da korienje jezika u svakodnevnom
okruenju vri snaniji uticaj na poznavanje jezika. Ipak, kod skoro 30%
uenika, injenica da su uili srpski jezik u osnovnoj koli u velikoj meri
je uticala na njihovo poznavanje srpskog jezika (u 4% sluajeva to je i
jedini uzrok njihovog poznavanja srpskog jezika) (Grafikon 1).
161
162
Istraujui dalje ovu pojavu pokuali smo utvrditi koliko esto uenici maarske nacionalnosti koji su procenili da poznaju jezik zajednice,
zaista i koriste taj jezik. Dobijeni su sledei rezultati: 50% uenika koji
prate nastavu na maarskom jeziku esto ili vrlo esto koristi srpski jezik,
a svega 14% ga nikada ne koristi. Samo 20% uenika koji prate nastavu na
srpskom jeziku i poznaju maarski jezik, esto ga ili vrlo esto koriste.
Za probleme u komunikaciji koji se javljaju kod uenika pri korienju nematernjeg jezika, uenici najee navode sledee razloge:
nepoznavanje, odnosno nedovoljan nivo poznavanja jezika i nesigurnost
koja iz toga prostie. Nije zanemarljiv ni strah da e ispasti smeni (Grafikon 3). Samo 7% uenika ne eli da koristi nematernji jezik.
163
Sledee pitanje na koje smo eleli da odgovorimo je koliko poznavanje jezika zajednice utie na uspeno obavljanje praktine nastave.
Utvrdili smo da 84% uenika koji nastavu prate na srpskom jeziku
smatra da nepoznavanje maarskog jezika ne stvara nikakve ili skoro nikakve potekoe u realizaciji praktine nastave, dok ak 65% uenika na
maarskom nastavnom jeziku smatra da nepoznavanje srpskog jezika u
znaajnoj meri utie na uspenost realizacije praktine nastave (Grafikon
4). Razlog tome moemo traiti u injenici da je u znatno veoj meri
zastupljena komunikacija na srpskom jeziku, kako meu zaposlenima u
turistiko-ugostiteljskim objektima, tako i sa klijentima. U situacijama
kada uenik ne poznaje ili nedovoljno poznaje srpski jezik, neko od zaposlenih uvek je na raspolaganju da pomogne. To, meutim, nije reenje za
kasniji samostalan rad u struci.
Analizom upitnika za nastavnike strunih predmeta i poslodavce,
potvreni su rezultati dobijeni analizom uenikih upitnika koji se odnose
na poznavanje jezika i potekoe koje se javljaju pri realizaciji praktine
nastave. Utvreno je da 28% poslodavaca smatra da je prisutan problem
nepoznavanja jezika zajednice ali da problem prevazilaze tako to neko
od zaposlenih, koji poznaje jezik zajednice, pomae uenicima u komunikaciji sa klijentima ili drugim zaposlenima. Na osnovu dugogodinje
prakse u praenju praktine nastave, koju uenici obavljaju van kolskih
radionica, povratnih informacija od poslodavaca, kao i uenika, 48% nastavnika je odgovorilo da je poeljno, a ak 38% njih da je neophodno,
poznavanje jezika zajednice za obavljanje praktine nastave.
Sve grupe ispitanika su predloile aktivnosti koje bi po njihovom
miljenju najvie unapredile znanje jezika zajednice u cilju uspenog
obavljanja praktine nastave, daljeg kolovanja i pronalaenja zaposlenja. Aktivnosti koje su sve grupe izdvojila kao znaajne su: druenje sa
vrnjacima iji je maternji jezik drugaiji od njihovog, pohaanje kurseva, zanimljiviji sadraji programa nematernjeg jezika, kombinovani zajedniki asovi i zajednike vannastavne i sportske aktivnosti. Druenje
sa vrnjacima moglo bi se podstai organizovanjem zajednikih vannastavnih i sportskih aktivnosti unutar kole, kao i na meukolskom nivou.
Na taj nain, postojee barijere, uzrokovane strahom zbog nesigurnosti i
nedovoljnog poznavanja jezika bi se najlake prevazile, kroz neformalnu
komunikaciju.
Zakljuak
Poznavanje jezika zajednice za uenike koji nastavu sluaju na
maarskom jeziku je kljuno za uspeno realizovanje praktine nastave.
Kako je praksa esto put do zaposlenja, bolje poznavanje jezika zajed-
164
Predlozi za intervenciju
Organizovanje odreenih aktivnosti u kojima bi zajedniki uestvovali uenici koji pohaaju nastavu na srpskom i maarskom nastavnom
jeziku u oblasti redovne nastave (npr. OS jednom meseno, as graanskog vaspitanja) kao i vannastavne aktivnosti (sportske, rad unutar
sekcija itd.) smanjilo bi socijalnu distancu, povezalo uenike i u velikoj
meri uticalo na socijalne razloge nekorienja jezika zajednice. Bilo bi
takoe jako korisno uvoenje aktivnosti koje se odnose na razvoj interkulturalnosti u koli sa ciljem boljeg upoznavanja susedske kulture, slinosti i razlika i boljeg meusobnog razumevanja i prihvatanja.
Kombinovane asove na oba jezika zajednice mogue je realizovati
u okviru nastave graanskog vaspitanja, asova odeljenjskog stareine,
radu u sekcijama, gde bi uz pomo nastavnika kao moderatora uenici
bili u poziciji da razvijaju i unapreuju svoje poznavanje jezika. Iako
ovaj vid komunikacije ima neto formalniji oblik, teme koje bi se obraivale trebalo bi da budu primerene uzrastu i interesovanjima uenika ili bi
se utvrivale na predlog uenika.
Takoe, smatramo da bi na konkretan, uoen i dokumentovan problem nedovoljnog poznavanja jezika zajednice, najjednostavniji i najefikasniji korak u prevazilaenju bilo, u zavisnosti od finansijskih mogunosti, organizovanje nastave u okviru kole, za uenike koji imaju
izraen problem nedovoljnog poznavanja jezika zajednice pri obavljanju
praktine nastave, organizovanje kurseva jezika na nivou grada za uenike vie strunih kola i nezaobilazno, podizanje nivoa svesti o znaaju
poznavanja jezika zajednice u multikulturalnim sredinama kako kod ue-
165
167
Metod
U svrhu dobijanja sveobuhvatnih rezultata, istraivaki tim je sastavio anketu koja se sastoji od 18 pitanja. Pitanja su koncipirana na
nekoliko naina:
168
169
Istraivaki nalazi
Poto je gimnazija poznata po brojnim aktivnostima vezanim za kulturu i meunarodne projekte, bilo je vano utvrditi da li takvo uee
unapreuje interkulturalnost. Stoga je prvo pitanje Da li si uestvovao
u nekom od interkulturalnih projakata? Ako jesi, napii u kojem. bilo
znaajan pokazatelj. Anketa je pokazala da je daleko vei broj uenika iz
maarskih odeljenja ukljuen u interkulturalne projekte (ak 47%, dok je
samo 9% srpskih aka imalo uee u slinim aktivnostima). Ovi rezultati
su pokazali da bi trebalo unaprediti i aktivnosti u kojima bi se i srpski aci
ukljuili u projekte, radionice i edukacije interkulturalnog karaktera.
U narednom pitanju o oceni (od 15) poznavanja srpskog, odnosno
maarskog jezika, oekivalo se da ispitanici iz maarskih odeljenja bolje
poznaju srpski jezik, nego to srpski uenici razumeju maarski, zato to
maarska odeljenja imaju obavezan predmet Srpski jezik kao nematernji
dva puta nedeljno. Rezultati su to i potvrdili.
170
171
172
Ovi rezultati su konzistentni i u grupi srpskih ispitanika kod pitanja koja se baziraju na posebnim aspektima interkulturalnih aktivnosti.
ak 100% srpskih ispitanika nije gledalo maarski film, a 94% nije italo
nijednog maarskog autora. Situacija je bolja kod posete katolike crkve tano 50% ispitanika je odgovorilo potvrdno, to se moe objasniti i akim ekskurzijama i turistikim atrakcijama, koje su navoene
kao prigoda za posetu. ak 65% srpskih ispitanika je posetilo maarsko
pozorite, uglavnom zahvaljujui kolskom pozorju koje gimnazija svake
godine realizuje kao domain i aktivno radi na promociji dramskih srednjokolskih trupa.
Kao to je i za oekivati, veina uenika maarske nacionalnosti
su posetili katoliku crkvu (89%). Meutim, to se tie posete bogomolje
druge kulture, tu je procenat potvrdnih odgovora mnogo vei 76%, nego
kod srpskih ispitanika 50%. Kod ispitanika maarske nacionalnosti, razlog posete pravoslavne crkve je slian kao kod srpskih vrnjaka skoro
polovina kao razlog navodi ekskurziju ili izlet (planirani godinji izleti na
nivou generacije u naoj gimnaziji npr. Petrovaradinska tvrava, Sremski Karlovci, itd), dok je oko 35% njih navelo neku od obiajnih sveanosti i proslava (venanja, krtenja i sl.). U vezi sa praenjem i itanjem
maarske i srpske knjievnosti, zanimljivo je da su uenici iz maarskih
odeljenja u veini sluajeva kao primer autora kojeg itaju naveli neku
173
174
Uporedni prikaz rezulata za ovo pitanje dat je u priloenim tabelama u kojima su vrednosti iskazane u procentima.
Maari
Srbi
Kokan Mladenovi
29
26
Danilo Ki
87
62
Dositej Obradovi
50
88
Nikola Kojo
53
94
Dejan Stankovi
55
79
Isidor Baji
82
82
Mihajlo Pupin
58
53
Stefan Nemanja
47
94
Vuk Karadi
76
97
Nikola Tesla
87
88
Maari
Srbi
Petefi andor
92
38
Erne Rubik
63
12
Albert Sent-eri
58
Franc List
79
65
er oro
32
Bela Lugoi
45
Imre Kertes
50
Itvan Sabo
31
Ferenc Puka
76
12
Ferenc Kazinci
71
Zakljuak
Rezultati ukazuju da se u koli ve neguje interkulturalnost to je
sigurno posledica dosadanjih kolskih aktivnosti koje su je podravale.
Srpski uenici se drue sa maarskim uenicima ali preteno van kole,
to je bi moglo biti posledica toga to ima manje maarskih uenika
nego srpskih u samoj koli. No, ovo ne znai da je nepotrebno raditi na
tome da se maarski uenici jo bolje poveu sa srpskim uenicima, i
obrnuto. Takoe, vano je raditi i na poznavanju maarske kulture kod
samih maarskih uenika, kao i njenom boljem poznavanju kod srpskih
uenika.
175
Predlozi intervencije
Na osnovu dobijenih rezultata iz ovog istraivanja, namee se nekoliko zakljuaka:
1. Potrebno je vie i ee angaovati uenike srpskih odeljenja na
interkulturalnim projektima, odnosno aktivnostima, i na tome
da ih oni kao takve prepoznaju.
2. Vano je ublaiti socijalnu distancu meu uenicima dvaju nacionalnosti, naroito u smeru srpskih uenika prema maarskim,
pomou aktivnosti koje bi, pre svega, poboljale komunikaciju
izmeu ove dve grupe. Iako rezultati ukazuju da postoji socijalna interakcija, vano je stalno raditi na prihvatanju drugih kultura i interkulturalnosti. U tu svrhu se predlau gostovanja aka
na asovima na drugom nastavnom jeziku, zajedniki projekti
u kome su nosioci projekta aci, a ne nastavnici. Vano je i da
maarski uenici upoznaju bolje svoju kulturu i to moe istovremeno biti i prilika i za sprske uenike. Svakako, treba nastaviti sa praksom zajednikih odlazaka na kulturne manifestacije
u lokalnoj zajednici, ali bi se mogla posle toga organizovati i
zajednika aktivnost u vezi sa utiscima, promiljanjima ili uenikim radovima sa manifestacije (npr. zajednika diskusija o
pozorinoj predstavi, zajedniki prikaz o koncertu, filmu; izrada
eseja, panoa ili video-zapisa sa manifestacije i sl).
3. U vezi sa tim planiranim zajednikim aktivnostima, vano je
uporedo razvijati svest o sopstvenoj, ali i o kulturi iz druge grupe ispitanika.
Kako bi interkulturalnost postala trajna vrednost u koli, neophodno ju je stalno negovati. Na taj nain, uenici imaju priliku da bolje
upoznaju drugu, a i svoju kulturu.
UMESTO ZAKLJUKA:
NEGOVANJE KONCEPTA NASTAVNIKA
KAO ISTRAIVAA I REFLEKSIVNOG PRAKTIARA
Nastavnik istraiva je vana pedagoka ideja koja u sebi sadri
potencijal za premoavanje jaza izmeu optih, velikih kvantitativnih
studija i osetljivosti lokalnog konteksta sa svim svojim kulturolokim,
drutvenim, vrednosnim i kolskim specifinostima. Ova ideja predstavlja
dopunu sistemskim pokuajima da se unapredi obrazovanje. Kao istraivai koji su uestvovali u sprovoenju velikih kvantitativnih studija, potpuno smo svesni da su takva istraivanja veoma zavisna od referentnog
okvira samih istraivaa. Sa druge strane, akciona istraivanja zajedno sa
promovisanjem koncepta nastavnika kao istraivaa predstavljaju izraz
poverenja da kole i nastavnici kao strunjaci mogu da budu nosioci razvoja i da su kompetentni u promiljanju svoje prakse. Kroz ova istraivanja voena nastavnicima, kolama i samoj kolskoj praksi se ne postavlja nikakav unapred predvien referentni okvir, to otvara mogunost da
se pojavi obilje podataka koje ne bi bilo dostupno na drugi nain. Podaci
koje smo dobili u ovoj studiji stoga predstavljaju jednu vrstu neposredovanog uvida u kolske prakse i izazove.
Naravno, iako mona, ideja o nastavniku istraivau nije nikakav
univerzalni lek za sve boljke obrazovanja to ne bi bila ni kada bi se
savreno implementirala u razliite kole. U razliitim obrazovnim sistemima ideja o nastavniku kao istraivau promovie se ve decenijama i
ne bi se moglo rei da je napravila revoluciju u obrazovanju. Meutim,
bezbroj je primera i svedoanstava da su istraivanja koja su sprovodili nastavnici umnogome pozitivno uticala na njihovu praksu i obrazovna
iskustva njihovih uenika. To je bio vie nego dovoljan razlog da ovim
projektom afirmiemo ideju o nastavniku kao istraivau u Srbiji i posvetimo joj panju koju zasluuje. Stoga, nije preterano rei da razvoj
obrazovanja direktno zavisi od spremnosti nastavnika da uestvuju u njegovom izuavanju. Znaaj uestvovanja nastavnika u istraivanjima nastavne prakse ne ogleda se samo u prilici da se unapredi lina praksa,
ve i u irem doprinosu razvoju baze znanja o obrazovanju i vaspitanju,
nastavi i uenju.
Moemo verovati nastavnicima: vanost ouvanja nastavnike
refleksivnosti. Koncept nastavnika kao refleksivnog praktiara i istraivaa je u ovoj studiji pokazao svu svoju vrednost i vanost. Vanost
refleksivnosti nastavnika je potvrena time to gotovo u svih etrnaest
Umesto zakljuka
177
istraivakih studija poetne hipoteze nastavnika su se pokazale kao tane i valjano postavljene. Hipoteze nastavnika nastale na osnovu poznavanja svoje prakse, kole i izazova sa kojima se lokalne sredine suoavaju
u sprovoenju inkluzivnog i interkulturalnog obrazovanja dobile su i svoju
empirijsku potvrdu u istraivakim nalazima kola i udruenja.
Ovo znai da se poveravanjem uloge istraivaa nastavnicima i jaanjem njihovih kompetencija u metodologiji naunog istraivanja i sprovoenju akcionih istraivanja moe doi do veoma vanih podataka na
osnovu kojih se moe poboljavati nastavna i kolska praksa. Takoe, ovo
govori da moemo verovati nastavnicima, onim motivisanim, eljnim
promene i koji svoj posao doivljavaju kao poziv, to je sluaj sa nastavnicima koji su uestvovali u ovom projektu. Na ovaj nain, studije veeg
obima dobijaju svoju vanu dopunu i esto aneks koji moe da nosi
njihove najvanije dodatne interpretacije.
Sama ideja da istraivai esto ne mogu znati sve probleme i tekoe koje postoje u jednoj lokalnoj sredini pokazala se kao opravdana.
Hipoteze su bile vrlo specifine i nekome ko nije upuen u lokalni kontekst, nekome ko nije proveo dane, mesece ili godine u jednoj sredini
nikada ne bi polo za rukom da ih formulie onako kako su to uradili
nastavnici iz u svojim kolama i lokalnim zajednicama. Zahvaljujui nastavnicima istraivaima, eljene intervencije se mogu projektovati tako
da na najbolji mogui nain odgovaraju potrebama jedne kole ili lokalne
sredine, to verujemo da ne bi moglo biti uraeno bez njenog zasnivanja
na dobijenim istraivakim rezultatima.
Svaki nastavnik ima svoj implicitni paket uverenja ta je nastava,
kako treba da se odvija, ta se nalazi u pozadini odreenog postignua,
kako se moe uticati na motivaciju uenika, koje su to poeljne strategije uenja i slino. Neka od ovih uverenja mogu odgovarati realnosti, a
neka ne. Implicitna uverenja nastavnika i njihove hipoteze o tome ta
treba poboljati u njihovim kolama u sprovoenju inkluzivnog obrazovanja su se ipak pokazala kao tana. Sigurno da je ovome doprineo i zakonski okvir koje je ucrtao glavni smer unapreenja kvaliteta obrazovanja
kroz jaanje pravednosti, stavljajui dobrobit uenika u centar kolskog
ivota. Verovatno je da su nastavnici, posmatrajui svoju praksu iz referentnog okvira koji je oslonjen na zakonski okvir, lake mogli da uoe sve
nedostatke i manjkavosti praksi sa kojima se suoavaju. Takoe, visoka
osetljivost nastavnika i kola u interkulturalnim sredinama i dosadanje
prakse u njima omoguile su nastavnicima istraivaima da na adekvatan
nain formuliu hipoteze koje e pokazati u kom pravcu je mogue ove
prakse dalje usavravati.
iriti dobre prakse. Imajui u vidu da, generalno, u veini obrazovnih sistema ne postoji snana tradicija da se nastavnika iskustva uine javnim, istraivanja nastavnika su dobra prilika da se promovie ideja
178
nastavnika ne samo kao nekog ko sprovodi i uspeno realizuje nastavnu praksu, ve i kreativnog stvaraoca ideja za unapreenje nastavnike
prakse. Kroz sprovoenje akcionih istraivanja se otvara mogunost da
i drugi nastavnici shvate da oni mogu uraditi to isto, a primeri dobre
prakse se ire i nastavnici se bolje povezuju i dele svoja iskustva. Sve
ovo moe doprineti jaanju samopouzdanja nastavnika kao grupe profesionalaca. To, dalje, moe da dovede do unapreenja njihove efikasnosti i
rasta zadovoljstva svojim poslom. Istraivanja pokazuju da nakon nekoliko godina rada nastavnici poinju da oseaju da se profesionalno vie ne
razvijaju, da im posao polako postaje rutina, a da su oni sami izolovani,
jer nema dovoljno saradnje izmeu nastavnika. Upravo taj oseaj izolovanosti nastavnici doivljavaju kao veliki problem. Povezivanje nastavnika radi izvoenja istraivanja, ali i razmenjivanja istraivakih nalaza,
moe pomoi u prevazilaenju ovog oseanja izolovanosti. Do poveanja
zadovoljstva, pored toga, dolazi i zbog toga to kroz saradnju sa kolegama nastavnici imaju priliku da potvrde sopstveni profesionalni identitet i
uine vidljivim rezultate svog rada. Dodatna dobit se ogleda u tome to
prikazivanje ishoda svoga rada nuno podrazumeva i dublju analizu sopstvenog delovanja.
Obrazovanje na taj nain postaje proces sagledan unutar ire sociokulturne sredine: zajednice kola, lokalnih zajednica, obrazovne javnosti
i najire javnosti. Na taj nain, oni koji su na izvoru podataka, odnosno
u kontaktu sa samim uenicima, za razliku od istraivaa koji najee
barataju samo sa podacima, daju, kako je potvreno i u ovoj studiji,
znaajan doprinos razvoju obrazovanja tako to ukazuju na odreene
prednosti i nedostatke donesenih obrazovnih politika pruajui sliku o
tome kako izgleda njihova realizacija u samoj praksi. Ideja o nastavniku
kao istraivau vidi nastavnike kao znaajne uesnike u kreiranju obrazovne politike, jer njihov glas, praen dobro argumentovanim izvetajima o profesionalnim pitanjima postaje jo relevantniji. Pored toga, kroz
objavljivanje saznanja do kojih su doli, nastavnici igraju aktivniju ulogu
u razvoju nastavnike profesije i inicijalnom obrazovanju nastavnika.
Osim to mogu ohrabriti druge nastavnike, koji nisu imali priliku da
uestvuju u ovom projektu, a eleli bi da budu kreatori promene u svojim
sredinama, ovi izvetaji mogu posluiti i kao prve smernice za sprovoenje lokalnih akcionih istraivanja i sredinama koje nisu bile obuhvaene
projektom Nastavnici refleksivni istraivai inkluzivne obrazovne prakse. I ne samo to, predlozi intervencija koje su zasnovane na dobijenim
podacima mogu posluiti kao putokaz za mogunosti unapreenja prakse
onim nastavnicima koji se u svojim sredinama suoavaju sa izazovima
slinim onima koji su kroz ovaj projekat istraeni, a verujemo da ih u
Srbiji ima mnogo. Nastavnici nisu istraivai i ne treba to da budu. Ipak,
osnaivanjem kroz nekoliko odranih obuka koje se odnose na metodolo-
Umesto zakljuka
179
180
primer dobre prakse koja se treba iriti dalje kroz celu lokalnu zajednicu. To su kole koje vode rauna i mnogo rade na spomenutim stvarima
i koje su oslonjene na skupove pojedinaca koji predstavljaju rasadnik
humanistikih i emancipatorskih vrednosti, iako to ne znai da se ove
kole ne susreu sa izazovima, naprotiv. Ono to ih razlikuje jesu pojedinci i kolsko rukovodstvo koje shvata da je obrazovni uspeh neraskidivo
povezan sa oseanjem dobrobiti to raa jednu slobodnu, stimulativnu i
motiviuu atmosferu za uenje svih uenika.
Izazovi. Sa druge strane, meu ispitanim nastavnicima esto je
provejavao stav koji nastoji da smanji odgovornost nastavnika za obrazovne ishode, kroz fenomen delegirane odgovornosti sa razliitim uesnicima obrazovnog procesa: sa roditeljima, sa drugim strunjacima, sa
predstavnicima lokalne zajednice, sa donosiocima odluka i slino. Ne
sporei vanost svih ovih aktera i vanost njihovog doprinosa uspenom
obrazovnom sistemu, istraivai studija unutar ove publikacije se slau
sa brojnim empirijskim studijama koje ukazuju da su nastavnici najvaniji inilac za uspeh jednog obrazovnog sistema. Jedna od odgovornosti
nastavnika jeste da deluju kompenzatorno prema onim uenicima koji
dolaze iz nestimulativnih sredina i veina intervencija koje su istraivaki
timovi predloili i poiva na osnaivanju nastavnika. Inkluzivno obrazovanje ne podrazumeva da nastavnik postane specijalni edukator ve da
ostane nastavnik koji e uspeno prilagoavati nastavu svakom pojedinanom ueniku. Nastavnici istraivai istiu znaaj osnaivanja ovakvih
nastavnikih uverenja kroz intervencije koje predlau.
Mnogo razliitih, meu kojima i neka ne sasvim pozitivna, iskustava
iz prakse je izalo na svetlost dana zajedno sa pogrenim shvatanjima
uloge pojedinih aktera u obrazovnom procesu. Na primer, iskustva u tome
kako neka deca nisu uspela da se ukljue u obrazovanje i pored svih pokuaja kole, stavovi nekih nastavnika koji govore o tome da se projekti
nekih NVO bave decom dok se ne zavri projekat, da bi potom sve palo
u zaborav ne shvatajui da je uloga NVO da neto podri i osnai nastavnike a da onda oni nastave sa praksama kreiranim u sklopu projekata
ili stavovi da neuspeh lei u injenici da roditelji pojedine dece zbog niskog obrazovanja nisu u stanju da im pomognu da postignu bolja akademska postignua. Zatim, primeri koji govore o odsustvu uvida i informacija
u pravu prirodu odreenih tekoa kod deteta, dosta stavova i praksi kroz
koje provejava neto nalik na nauenu bespomonost, obojenu apatijom,
bezvoljnou i besmislom. Namerno nismo eleli da utiemo na kole da
izostavljaju ovakve primere, nismo eleli da ulepavamo sliku upravo
smatrajui da ako zaista elimo da se promena dogodi prvo je neophodno
da potpuno realno sagledamo stvarno stanje, prihvatimo ga i da u skladu
sa njim podrimo kole u nastojanju da ga promene, potpuno svesni da
je to preambiciozan, viedecenijski zadatak koji prevazilazi grupu poje-
Umesto zakljuka
181
dinaca ili organizaciju, ali sa jasnim ciljem da se doe do makar malih ali
opipljivih pomaka.
Vanost predloenih intervencija. Kako se i nauni radovi meusobno razlikuju po mnogim aspektima, tako je sluaj i sa kolskim akcionim istraivanjima u ovoj studiji. Meutim, ono to im je zajedniko
i to je moda i najvanije, to je da su ovi radovi izraeni na linom
entuzijazmu nastavnika koji ele da neto promene i poboljaju u svojim lokalnim sredinama. Na taj nain, oni postaju angaovani pojedinci
koji osvetljavaju i onu drugu stranu nastavnike profesije koja se odnosi
na sve ono to u njoj moe biti vano za ouvanje pozitivnih drutvenih
vrednosti. Primer koji nastavnici daju unutar ove publikacije pokazuju
da nastavnik moe biti agens promene neko ko uobliava svoju zajednicu i usklauje je sa principima humanosti, pravednosti i empatije. Ovi
nastavnici istraivai su pokazali, uz podrku sistema i zakonskog okvira,
koji ucrtava put kojim treba krenuti, na koji nain se moe doi do uspeha koji stoji nasuprot apatiji, nauenoj bespomonosti i smanjenom
oseanju odgovornosti.
Upravo tako, ponuene intervencije od strane kola baziraju su na
rezultatima koji ukazuju ta su nedostaci odreenih praksi, kako i zato
nastaju. U centru svih intervencija su nastavnici. Isto tako, imajui u
vidu primere dobre prakse iz svojih sredina, ponuene intervencije se
oslanjaju i na mogunosti irenja onoga to se ve u odreenom kontekstu pojavilo kao dobro i dalo rezultate. Na neke nastavnike i na neke
kole se vredi ugledati. Zato se nadamo da e ovi nastavnici koji su agensi promena u svojim sredinama biti u mogunosti da sprovedu planirane
intervencije i tako zatvore pun krug svojih akcionih istraivanja. elimo
im sreu u tom procesu. Zasluili su je.
Urednici
CIP
,
376.1-056.26/.36-053.2(082)
NASTAVNICI refleksivni istraivai inkluzivne obrazovne
prakse / urednici Vitomir Jovanovi i Milica Grahovac.
Beograd : Centar za obrazovne politike, 2015 (Beograd : Dosije
studio). 181 str. : ilustr. ; 24 cm
Tira 500. Str. 713: Uvod / urednici. Str. 176181: Umesto
zakljuka: negovanje koncepta nastavnika kao istraivaa i
refleksivnog praktiara / Urednici. Napomene i bibliografske
reference uz tekst. Bibliografija uz veinu radova.
ISBN 978-86-87753-12-9
1. , [, ] [
] 2. , [,
] [ ]
a) b)
COBISS.SR-ID 219706380
refleksivni istraivai
obrazovne prakse
Urednici:
Vitomir Jovanovi
Milica Grahovac