23.

23.5

23.5

Idealni tereni
Teren je u idealnu sluaju
nagnuta ravnina.

23
24
23
22

22

21

Mjerilo 1:100

23

24

22

21
21

0 1m

20

+20

Na terenu se nalazi plato na

koti 20.

19
19

Potrebno je:

19

odrediti presjek platoa i terena

razdjelnu (neutralnu liniju)
postaviti ravnine nasipa nagiba
n = 2/3 i odrediti rub nasipa

17

18

19
18

18
17
16

17
16

postaviti ravnine usjeka nagiba

n = 4/5 i odrediti rub usjeka

iN=3/2m
iU = 5/4

M
M

iN=1.5cm
iU = 1.25cm

u ovom se sluaju umee kruni stoac

Za tonije je odreenje ruba usjeka

potrebno napraviti interpolaciju.

Poetak nagnute prometnice na idealnu terenu

Mjerilo 1:100

0 1m

Redoslijed rjeavanja:
graduirati prometnicu

odrediti presjek prometnice i

terena razdjelnu liniju
postaviti ravnine nasipa nagiba
n = 2/3 i odrediti rub nasipa

6
6
5
4

(63-4)
postaviti ravnine usjeka nagiba
n = 4/5 i odrediti rub usjeka

iN=3/2m

iN=1.5cm

5
4
3

4
3
3

Poetak nagnute prometnice na idealnu terenu

Mjerilo 1:100

9
9

0 1m

Redoslijed rjeavanja:
graduirati prometnicu
odrediti presjek prometnice i
terena razdjelnu liniju
postaviti ravnine nasipa nagiba
n = 2/3 i odrediti rub nasipa
postaviti ravnine usjeka nagiba
n = 4/5 i odrediti rub usjeka

7 8

iU = 5/4

M
M

iN=1.5cm
iU = 1.25cm

9
6

6
5
4

5
5
4

iN=3/2m

4
3
3

3
2

Poetak nagnute prometnice na idealnu terenu

Mjerilo 1:100

9
9

0 1m

Redoslijed rjeavanja:
graduirati prometnicu
odrediti presjek prometnice i
terena razdjelnu liniju
postaviti ravnine nasipa nagiba
n = 2/3 i odrediti rub nasipa
postaviti ravnine usjeka nagiba
n = 4/5 i odrediti rub usjeka

7 8

iU = 5/4

M
M

iN=1.5cm
iU = 1.25cm

9
6

6
5
4

5
5
4

iN=3/2m

4
3
3

3
2

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine
povrine zove topografska
ploha.
Brdo je topografska ploha.
Zamislimo da ga sijeemo
horizontalnim ravninama u
razmacima od 1m (ili 10m).
Dobit emo nepravilne
zatvorene topografske linije,
slojnice terena.
izohipse visinske slojnice
izobate dubinske slojnice
Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana
slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine
povrine zove topografska
ploha.
Brdo je topografska ploha.
Zamislimo da ga sijeemo
horizontalnim ravninama u
razmacima od 1m (ili 10m).
Dobit emo nepravilne
zatvorene topografske linije,
slojnice terena.
izohipse visinske slojnice
izobate dubinske slojnice
Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana
slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine
povrine zove topografska
ploha.
Brdo je topografska ploha.
Zamislimo da ga sijeemo
horizontalnim ravninama u
razmacima od 1m (ili 10m).
Dobit emo nepravilne
zatvorene topografske linije,
slojnice terena.
izohipse visinske slojnice
izobate dubinske slojnice
Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana
slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine
povrine zove topografska
ploha.

Brdo je topografska ploha.

Zamislimo da ga sijeemo
horizontalnim ravninama u
razmacima od 1m (ili 10m).
Dobit emo nepravilne
zatvorene topografske linije,
slojnice terena.
izohipse visinske slojnice
izobate dubinske slojnice
Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana
slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.
Toka se s najviom kotom na terenu zove vrh.
Izduen se vrh naziva sljeme.
Toka se u kojoj slojnica terena samu sebe sijee naziva sedlo.

Topografske plohe
gue slojnice strmiji teren
Linije se najveeg nagiba na
terenu zovu padnice jer
pokazuju tok oborinskih voda.
Mjerilo 1:100

4
.

98 7 .

0 1
.

Zadatak. Odrediti kotirane

projekcije presjeka terena sa
zadanim ravninama, vertikalnom
(projicirajuom) i opom P.
Presjek se terena
vertikalnom ravninom
zove profil terena.

.
9
8
7
6
5
4

Trasiranje

14

13
12

Zadatak. Spojiti toke A i B na

terenu linijom zadanog nagiba n = 1.
Mjerilo 1:50
0

11 C

.
10.7

Trasa je zamiljena os ceste, eljeznice,

kanala, nasipa i sl. prikazana tlocrtnim
poloajem u poloajnom nacrtu.

n = 1 i = 2cm
Uputa. Svi pravci prostora istog nagiba tokom A
ine rotacijski stoac, kojemu je polumjer baze
jednak zadanom intervalu ako je visina stoca 1m
(63-4). Trae se izvodnice stoca graduirane
slojnicama terena. Njihova su noita sjecita baze
stoca sa slojnicom terena koja je u istoj nivo-ravnini.

Ako krunica ne presijee susjednu

slojnicu, linija se trase postavlja u
smjeru padnice, a nagib joj je manji od
1, to je za trasu poeljno. Nagib trase
ne smije biti vei od nagiba terena.
Postoji i druga varijanta.
Kod odabira varijante vodi se
rauna o propisima, naseljenosti
podruja, vanosti ceste, ekologiji...

10

Interpolacija slojnica terena

Trai se slojnica terena kote 10,7.
ovu konstrukciju treba ponoviti nekoliko puta da
se dobije dovoljan broj toaka traene slojnice

0.7m

Neki pojmovi potrebni pri projektiranju prometnica *

Prometnica je zajedniki naziv za graevine ili medije po kojima se odvija promet. Prometnicama
pripadaju sljedee graevine: ceste, eljeznice, ulice u naseljima, biciklistike staze, pjeake staze,
izgraeni kanali za plovidbu, uspinjae, iare, prometne povrine u zranim lukama.
Prometnicu sa svim prateim objektima nasipima, usjecima, kanalima,... nazivamo trupom
prometnice.
Donji ustroj ili zemljano tijelo prometnice dio je trupa ceste, eljeznice ili drugih prometnih
graevina koji obuhvaa sve dijelove do razine posteljice (planuma).
Planum (ravnik) zavrna je povrina donjeg ustroja prometnice.
Propust je manja graevina koja slui za proputanje oborinske vode kroz trup prometnice.
Popreni profil je presjek terena i zemljanog tijela prometnice ravninom okomitom na projekciju osi
prometnice u po volji odabranim tokama.
Uzduni profil je presjek ceste vertikalnom ravninom kroz os planuma.
Nivo-linija je prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka.
Niveleta ili razinica kanala crta je dna kanala u njegovu uzdunom presjeku (profilu).

Vidi: Leksikon graevinarstva, Zagreb 2002.