www.rupv.

me
o ffice@r u p v. m e

www.pvnovine.com
E-mail: pv-novine@t-com.me

Broj 1408 1. januar 2016. Cijena 0,50 eura

ISBN 86 - 85757

Ekologija i politika

SO usvojila Buxet

Za sve
zahtjeve
gra|ana malo
je i dupli
Buxet op{tine

Politika
ispred
`ivota
Strane 4, 7, 8 i 9

Strana 5
Novogodi{wi intervju sa najmla|im odbornicima

Ankete

Gra|ani
i
politi~ari
Strane 10, 11 i 12
Radnici ZZ "Dogawe" osam mjeseci bez plate

Ne}emo biti samo posmatra~i

U Pqevqima je rijtko
ko zadovoqan. Nije se oti{lo daqe od tra`ewa
krivca za postoje}e stawe.
Svako vidi krivca gdje mu
je politi~ki profitabilnije - li~ni interesi, karijeristi, poltronstvo,
nesposobnost, ma}ehinski
odnos, nedostatak jedinstva i znawa. Nezadovoqstvo
stepenom razvijenosti op{tine, stawem `ivotne
sredine i mogu}no{}u za
zaposlewe doprinijeli su
iseqavawu stanovni{tva.
Pozivi na zajedni~ku
akciju za dobro Pqevaqa
prisutni su u javnim nastupima politi~ara ali ne
i u praksi (izuzetak je bio
kada je zakonodavna i izvr{na vlast bila iz suprotnih tabora u vrijeme Filipa Vukovi}a). Pomaci su
se desili - ve}e plate op{tinara, nove ulice milionski vrijedne i gradska rasvjeta, skoro novo ruho za Dom

List Pqevaqske novine prvi put

je iza{ao 1.11.1960. godine

Izdava~: NIP Pqevaqske novine d.o.o, Narodne revolucije b.b. - Pqevqa

Za ~etiri godine
isparilo 1,2 miliona
Odlukama penzionera zadrugara firma pred
zatvrawem; Zbog li~nih interesa pojedinaca i
konflikta interesa o~ekuje se reakcija
Tu`ila{tva i pravosu|a
Od kada je grupa zadrugara penzionera 2011. godine na
mjesto direktora ZZ "Dogawe" postavila Miomira Drobwaka, oko million i dvesta hiqada evra isparilo je
iz Zadruge, prodato je preko deset hektara zadru`ne
imovine i preko 2.000 kvadrata poslovnog prostora,
nagomilano je oko 100.000 evra duga, zaposleni nisu
primili platu od aprila, niti su im za ovu godinu
upla}ivani doprinosi - tvrdi svih deset zaposlenih
radnika u ovoj Zadruzi, od kojih najnovije rukovodstvo,
kako ka`u, tra`i da donesu odluku o prestanku rada
Zadruge. Zaposlenima, koje smo posjetili u Apoteci u
Potrlici, u hladnim prostorijama bez grijawa - ne preostaje ni{ta drugo, ka`u, nego da zapo~nu {trajk gla|u.
Prije nego {to je Drobwak do{ao na mjesto direktora, Zadruga nikada za 20 godina nije bila u blokadi,
niti su plate ikada kasnile. Zato se zaposleni, kojima,
kako ka`u, penzioneri sada prijete i otkazom - ~ude
~iji je bio ciq da uni{ti jednu od najboqih zadruga u
Crnoj Gori.

Ilustracija sa Interneta
kulture, otvarawe Akademskog centra, realizacija pro-

Sre}ne novogodi{we i
bo`i}ne praznike `ele
vam va{e

U ovom broju - kalendar razglednica poklon

foto Bonija i Pqevaqskih novina

Pet U~itelja bb , Pljevlja

+382-68-82-6884 ; +382-69-57-0177
office@rrestorantasa.me

jekata uz finansijsku podr{ku evropskih para podzemni parking na Trgu,

sistem za pre~i{}avawe
otpadnih voda. Optimizam je
nestao a ostala su milionska dugovawa i staro pitawe
ko je kriv, ko se vi{e zadu`io, oni, ovi a nigdje kolektivnog osje}aja da svi
trpimo.
Oni koji stvarno `ive
od svog rada vjekovima, poqoprivrednici, figuriraju sa po jednim odbornikom u Skup{tini a
koncesije i porezi prikupqeni sa seoskog podru~ja
koriste se za plate gradske administracije.
Iste teme su decenijama
na dnevnom redu u Pqevqima. Drugovi jedinstvene KPJ, onda kada se
sve moglo, ostavili su
Pqevqacima san o toplifikaciji grada i izgradwi pruge, iako su imali
proizvode (rude olova i
cinka, ugaq, drvo, jagwad)
za izvoz, kao i nekada{wu
fabriku cementa na pogre{nom mjestu i lo{om
tenologijom.
Zemqoradni~e zadruge
postoje jo{ u registru Privrednog suda a nakupci
su jo{ uvijek glavni nosioci ekonomske valor-

izacije pqevaqskog sira.

Vi{epartijski sistem donio je ogoqenu dominaciju
politi~kih sujeta, partijskih klanova, ostra{}enosti i "okr{aja" podijeqenih - "na{ih i wihovih".
Lokalni parlament se
podmladio. Da li su mladi
svjesni uspjeha i proma{aja svojih politi~kih
mentora? Kako }e doprinijeti da grad za`ivi i da
li je za wih va`nija karijera od rezultata po kojima
}e ih pamtiti? Mladi,
lijepi, elokventni i ve}ini je politika omogu}ila
zaposlewe. Oni su ostali u
Pqevqima i oni su na{a
nada. Evo kako mladi odbornici i odbornice vide
razvoj grada, {ta zamjeraju
prethodnim generacijama,
koliko se uva`ava wihov
glas u partiji i u gradu,
{ta misle o kolegama iz
suprotnih partija.
Ono u ~emu se mladi odbornici sla`u je da se moglo
i moralo vi{e raditi proteklih decenija, da je prioritet rje{avawe problema
`ivotne sredine i otvarawe
novih radnih mjesta. Svi
isti~u da se uva`ava glas
mladih u partiji.
(Nastavak na stranama 12 i 13)

Radnici ZZ Dogawe:
Ne preostaje nam ni{ta osim {trajk Gla|u
Penezionerima zadrugarima nisu bile dovoqne ni
rasprodaje imovine i uni{tavawe zadruge, ka`u
zaposleni, pa su i Drobwaka qetos smijenili, mjewaju}i
i osnovna akta zadruge, na tajnoj i nelegetimnoj
skup{tini, odr`anoj negdje po kafanama. Za direktora
su imenovali Milijanu Novakovi}, a za zastupnika
Zorana [iqka, kome su data neograni~ena ovla{}ewa,
isti~u zaposleni, obja{wavaju}i da jedino direktor
mo`e biti zakonski zastupnik i jedina osoba koja mo`e
davati pojedina~na ovla{}ewa za zastupawe. U razgovoru
[iqak nam je kazao da su svi radnici pozvani da rade, te
da situaciju ne}e komentarisati dok se ne zavr{i revizija poslovawa.
Iako je u toku sudski spor zbog odluka done{enih na
skup{tini, penzioneri su, po rije~ima zaposlenih,
provalili u upravnu zgradu Zadruge u Kratinama, o
~emu su zaposleni obavijestili Tu`ila{tvo, me|utim,
odgovor, kako ka`u, nisu dobili. Na sva de{avawa u ZZ
"Dogawe" Zadru`ni savez Crne Gore }uti, tvrde zaposleni.
(Nastavak na strani 3)

KOLA@

Gimnazija "Tanasije Pejatovi}" - {kolsko takmi~ewe u znawu

Dobro znawe takmi~ara

U Gimnaziji "Tanasije Pejatovi}" nagra|ena su 52 u~enika od 84
u~esnika {kolskog takmi~ewa u
znawu. Dragan Zukovi} je ~estitao
svim pobjednicima i takmi~arima.
- Svi takmi~ari su pokazali
dobro znawe, a to je zadatak ove
ustanove. Me|u pobjednicima ima
onih koji su osvojili 100 bodova,
a to su: Pavlovi} Tamara, drugi
razred, matematika, mentor Jovanka Bra{anac, Andrijana Borovi}, ~etvrti razred, hemija, mentor Rosanda Terzi}, a iz fizike,
u~enici prvog razreda Aleksandar Pejovi}, Slobodan Markovi} i
Bal{a An|u{i}, mantor svoj trojici Qubisav Bori~i} - rekao je
Zukovi}, dodaju}i da nema dobre
{kole bez dobre saradwe sa
roditeqima.
- Nagrade mi zna~e mnogo jer
predstavqaju, simbolizuju, trud
koji sam ulo`io, vje`bawe, u~ewe
i shvatawe tih predmeta. Sre}an
sam {to sam dobio ove kwige i
diplome. Potreban je trud, ali
najva`nije je razumjeti i voqeti
predmet, jer ako ne volimo predmet u kome se takmi~imo, to nije
to - ka`e Slobodan Markovi}, koji je osvojio prva mjesta iz istorije i fizike.
Za dr`avno takmi~ewe kvalifikovali su se: iz hemije Andrijana Borovi}, Sara Kne`evi},
Jelena ^amxi}, Tijana Krezovi},
iz matematike Ne|eqko Bezarevi}, iz biologije Zorana Golo~evac
i Kanita [abanovi}, iz francuskog jezika Zorana A}imovi},
iz engleskog jezika Kosta Vojinovi} i Tamara Te{ovi}.
Za Olimpijadu znawa 2017. godine kvalifikovali su se: iz matematike Tamara Pavlovi} i Ne|eqko Bezarevi}; iz fizike Aleksandar Pejovi}, Slobodan Mark-

1. januar 2016.

Polugodi{wi koncert
u~enika JU [kole za osnovno
muzi~ko obrazovawe
Na polugodi{wem koncertu u~enici JU [kola za
osnovno muzi~ko obrazovawe pokazali su ste~eno
znawe tokom prvog polugo|a.
U prisustvu velikog broja roditeqa na koncertu
odr`anom 15. decembra u Akademskom centru jo{
jedan sjajan koncert uprili~ili su: Tajra Katana,
An|elija Draga{evi}, Ramiz Mahmutovi}, Lazar
Koru`i}, Duwa Soki}, Miri} Borko, Elena Laketi}, Mihailo Rondovi}, Arsenije ^epi}, Viktor
Nuhanovi}, Luka Laovi}, Emilija Kne`evi},
Nevena ^abarkapa, Andrija Preradovi}, Tijana Todori}, Ksenija An|u{i}, Ivana Vojinovi},
Radojica ^epi}, Marko \a~i} i Jovan Ze~evi}

Nagra|eni takmi~ari
ovi}, Bal{a An|u{i}, Luka Obreni}, Marko Ke~ina, Nikolina
Cvijovi}; iz hemije Du{ica Ku{qevi}, Aleksandra Zukovi},
Vuksan Draga{, Bo`idar ]a}i},
Azra Demirovi}, Boris Jovanovi},
Andrijana Borovi}, Sara Kne`evi}, Jelena ^amxi}, Tijana Krezovi}; iz biologije Nikola Stani},
Jovica Bo`ovi}, Anastasija Xari}, Tara Kne`evi}, Ana Vukoji~i}, Alma [ulovi}, Ana Markovi},
Vu~eti} Marijana, Zorana Golo~evac i Kanita [abanovi}.
Nagra|eno je i 13 u~enika pobjednika {kolskog takmi~ewa u
ko{arci. Prvo mjesto ekipa odjeqewa 3 - 2: Jovan ^olovi}, Nikola
Rondovi}, Lazar Obreni}, Predrag
Markovi}. Drugo mjesto ekipa
odjeqewa 1 - 1: Sini{a Terzi},

Du{an Kne`evi}, Miodrag ]orsovi}, Nemawa Rosi}, Marko Jovi}.

Tre}e mjesto ekipa 2 - 5: Jak{a
Medojevi},
Ogwen
\ondovi},
Lazar Grbovi}, Obrad Mari}.
Nagrade su dobili i profesori,
mentori najboqih u~enika na
takmi~ewima u znawu i sportu:
Nata{a Cmiqani}, Goran Marjanovi}, Danko Despotovi}, Jelena Vukovi}, Dragana Ja{ovi}, Nevena Tomi},
Sawa Golubovi}, Qiqana Baj~eti},
Jovanka
Bra{anac,
Angelina
Vu~ini}, Qubisav Bori~i}, Adela
Drki}, Ivana Kla~ar, Vesna Kastratovi}, Tawa Draga{evi}, Munira
De{evi} i Rosanda Terzi}.
Svi nagra|eni su dobili po diplomu i prigodnu kwigu na sve~anosti odr`anoj, 18. decembra, u
sali Gimnazije.
M. T.

Nikola Gvozdenovi}, direktor [kole za osnovno

muzi~ko obrazovawe istakao je da se u~enici pred
kraj godine pripremaju za Dr`avno takmi~ewe.
- Potrudi}emo se da i daqe budemo uspje{ni na
narednim takmi~ewima. Na koncertu roditeqi
imaju priliku da ~uju na{ rad i kako u~enici sviraju. Na ovom koncertu u~estvuje 19 u~enika koji su
se istakli radom. Imalo smo interne ~asove gdje su
u~estvoavli u~enici svih klasa ove {kole - kazao
je Gvozdenovi} i dodao da je zahvalan op{tini jer
im je ustupila prostor u Akademskom centru.
[kolu za osnovno muzi~ko obrazovawe poha|a
142 u~enika koji vje`baju u O[ "Ristan Pavlovi}"
i Akademskom centru.
S.Z.

Novogodi{we priredbe
u Vrti}u "Eko bajka"

Na sve~anosti u FSCG
Vrti} "Eko bajka" ove godine, za razliku od predhodnih, nije imao novogodi{wu priredbu u SC
"Ada". Umjesto toga Vrti} u svojim prostorijama, po
grupama, pred Novu godinu, odr`avao je novogodi{we
programe, a tu je dje~ici do{ao i Deda Mraz.

Mirko Mari}, progla{en za

trenera godine u Crnoj Gori
Fudbalski savez Crne Gore, je u
ponedjeqak 28. decembra , na sve~anoj ceremoniji odranoj u Narodnom pozori{tu u Podgorici
izabrano I proglasio najboqe
pojedince u o vom sportu. Mi smo
obradovani saznawem da je {esf
struke Rudara, aktuelnog {ampiona, drugoplasirane ekipe na
kraju jeseweg dijela prvenstva i
polufinaliste kupa, Mirko Mari}, izqabran za trenera godine.
Ovo priznawe je utoliko ve}e {to

je dobijeno glasovima kolega. Od

wih 12 wih osam ih je dalo svoj
glas Mari}u. Lijepo priznawe
nema {ta. ^estitamo I `elimo da
se na tom mjestu na|e I naredne
godine. Isti~emo da s u I dvojica
fudabela Rudara Dra{ko Bo`ovi} i Nedeqjko Vlahovi} u anketi kapitena I trenera zauzeli drugo I tre}e mjesto iz golgetera
[}epanovi}a iz Mladosti I das u
I oni nagre|eni. I wima ~estitke.
F. B.

Pqevqaci najuspje{niji na Hakatonu

Na takmi~ewu mladih programera "Hakaton" prvo i drugo mjesto
osvojile su ekipe iz Pqevaqa.
Prvo mjesto je pripalo timu "Hiperborejci" koji su ~inili
Vladan [arac i Boris Maksimovi}. Drugo mjesto osvojio je
tim "IsPqevaqa", u kojem su
bili: Amil ^engi}, Bojan An|i},
Vladimir Borovi}, Bo`idar
^abarkapa i Denis Sijami}.
Ovogodi{wa inspiracija za
temu ~etvrtog po redu Hakatona su
bili "Podaci". Ciq je bio da se
na pravi na~in iskoristi "eksplozija informacija" - trend
koji predstavqa rapidno pove}avawe koli~ine javno dostupnih
podataka na Internetu.
- Ideja je bila da na jednom mjestu analiziramo potencijalne
uzroke za pad nataliteta u Crnoj
Gori. Razmatrali smo iz vi{e

Na maskenbalu dje~ica i mame

Tako je, izme|u ostalog, prire|en novogodi{wi
maskenbal u koji su ukqu~ili i mame. Maskirani
u gusare i Pipi Dugu ^arapu pjevali su, recitovali, igrali i plesali, ma{ti i qupkosti, dakle,
nikada kraja.
Uz to mali{ani su uz pomo} vaspita~ica i
roditeqa priredili uobi~ajenu novogodi{wu
izlo`bu rukotvorina, ~estitki i ukrasa, kojima su
djeca obradovala roditeqe.
M. T.

ISSN 0350-4360

Nagra|eni Pqevqaci sa ~lanom `irija

uglova javno dostupne statisti~ke
podatke - rekao je [arac.
Ove godine se 12. i 13. decembra
u Podgorici takmi~ilo osam timova, a ~lanovi najboqeg tima su

nagra|eni sa po jednim malim

tabli~nim ra~unarom. Hakaton
organizuju preduze}e Logejt i digitalna zajednica Digitalizuj.me
M. T.

Izdaje: NIP "Pqevaqske novine" d.o.o,

Narodne revolucije b.b. Pqevqa
www.pvnovine.com
E-mail: pv-novine@t-com.me
Telefon: 322-020
Direktor Vela Mi}kovi}.
Urednik Dragana ^olovi}.
Novinari: Svetlana Ze~evi} i Milan
Terzi}.
Priprema za {tampu Veselin Drobwak.
Saradnici: Mihailo Ga~evi}, Dejan Kandi},
Fadil Bosovi}, Desimir Sandi}, Jelena Lazarevi} i Ranko Jaki}.
Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Redakcija zadr`ava pravo opreme i
ure|ewa priloga. Za tekstove ~italaca i saradnika ne pla}a se honorar.
Godi{wa pretplata 25,00 eura na `iro-ra~un 530-13318-23, kod
NLB Montenegro banke, filijala Pqevqa. Pretplata za inostranstvo 62,5 eura (Evropa) i 100 eura (ostale zemqe).

EKONOMIJA

1. januar 2016.
Poslovni partneri EPCG adaptiraju stadion

Evropski me~evi pod Golubiwom

Zahvaquju}i Elektroprivredi Crne
Gore, Pqevqaci }e kona~no mo}i da
igraju evropske utakmice u svom gradu.
Ve} od proqe}a po~e}e pripremni
radovi na obezbe|ivawu uslova za odigravawe me|unarodnih utakmica, odnosno na postavqawu reflektora i prilago|avawu tribina UEFA standardima. Po rije~ima Vladimira [estovi}a,
predsjednika najtrofejnijeg crnogorkog kluba, i tehni~kog direktora
Termolektrane, FK Rudar ve} je potpisao ugovor o donaciji sa poslovnim
partnerima EPCG-a.

sredstva u adaptaciju stadiona, a

sada mo`e taj novac da preusmjeri u
druge svrhe - kazao je [estovi}, na
konferenciji koju je zakazao FK
Rudar, dodaju}i da je ve} po~elo
ure|ew? svla~ionica uz pomo} drugih poslovnih partnera.
Zahvaquju}i anga`manu EPCG-a,
odnosno wihovim poslovnim partnerima, ura|en je put pored deponije
Maqevac, zamijewen je cjevovod od
Maqevca do TE Pqevqa, pa je grad ove
godine imao konstantno vodosnabdijevawe uprkos su{nom periodu.

-Elektroprivreda je uradila mnoge

korisne stvari za Pqevqa, i za neke
druge gradove, a da centa `ivog novca
nije ulo`ila. Tako je i sa adaptacijom
stadiona. Na{i poslovni partneri,
me|u kojima je beogradska firma BET
koja }e raditi dio posla, odlu~ili su
da investiraju u na{ grad. Neko }e uraditi projekat, neko reflektore, neko
}e dati radnu snagu, neko }e napraviti
svu potrebnu ostalu infrastrukturu.
Ovo je zna~ajna stvar za klub, jer jedna
me|unarodna utakmica nama odnese 50
hiqada evra. Osim toga, smatramo da
ovim na{i prijateqi poma`u i gradu,
jer je stadion vlasni{tvo op{tine. U
susret MOSI igrama, op{tina je vjerovatno planirala da ulo`i odre|ena

- Qudi na odgovornim mjestima u

privrednim subjektima mogu mnogo
da pomognu gradu. Iz Crne Gore se
godi{nej iznese od 4,5 do 5 miliona
evra za raznorazne investicije i
odr`avawe na{eg sistema, jer
dr`ava nema kapaciteta u toj vrsti
posla. Praksa u Evropi je da
investitori urade ne{to korisno za
grad u kome su dobro zaradili. U TE
o~ekujemo velike investicije i
pozivam op{tinu i predsjednika da
zajedno sa TE radimo na projektima
jer imamo jak in`ewerski kadar i
`elimo da pomognemo bez ikakve
finansijske nadoknade - istakao je
[estovi}.
D. ^olovi}

Geotermalna energija najpovoqnije re{ewe

Dok smo decenijama pri`eqkivali
toplifikaciju grada, u okru`ewu se
ve} petnaestak godina za grijawe
koriste obnovqivi izvori energije,
koji su pored velikih ekolo{kih benefita znatno i ekonomski prihvatqiviji.
Tako zgrada u kojoj se 50 stanova po 60
kvadrata zagrijava na geotermalnu energiju za {est mjeseci potro{i u prosjeku oko
9.000 evra, odnosno jedno doma}instvo za
grejnu sezonu izdvoji 180 evra. Osim doprinosa `ivotnoj sredini, nema odlagawa
pepela, skladi{tewa ogreva.
Donatori projekta za adaptaciju stadiona po UEFA standardima, imaju
veliko iskustvo u poslovima projektovawa i izgradwe sistema za grijawe, pa
su predusretqivo odgovorili novinarima na aktuelno pitawe toplifikacije grada.
Direktor FK Rudar, Vladimir
[estovi}, koji je i tehni~ki direktor
Termoelektrane, sa in`ewerima Draganom Jo{i}em i Du{anom Ple{incem
objasnio je princip zagrijevawa stanova na geotermalnu energiju uz pomo}
toplotnih pumpi, koje ne bi, kao toplifikacija, zahtijavalo prekopavawe
grada, niti rekonstrukciju elektromre`e, a na koje se mogu prikqu~iti
individualni objekti.
Zapadne zemqe prote`iraju obnovqive izvore energije, pa bi Crna Gora,
kao zemqa koja je u procesu evropskih
integracija, mogla da povu~e sredstva
iz pretpristupnih fondova da rije{i
ekolo{ki problem koji evidentno prevazilazi sve mjere, kazao je in`ewer
Dragan Jo{i}.
- Nismo mi danas otkrili toplu vodu.
Ovo je ne{to {to se koristi godinama,
i kao ~ovjek od iskustva stojim iza
rije~i da bi vam obnovqivi izvori
energije donijeli velike benefite. U
dobroj ste prilici da koristite ovaj
sistem energije. Uzimaju}i potrebne
parametri izra~unali smo da je kod vas
cijena kilovata toplotne energije sa
ugqa otprilike tri eurocenta po kilo-

vatu. Daqom analizom dobili smo podatak da bi vas kolovat toplotne energije, ako biste koristili toplotne pumpe
kao izvor energije - ko{tao dva eurocenta, tako da subvencije dr`ave nijesu
potrebne - kazao je Jo{i}.
Iz iskustva zemaqa i gradova iz
okru`ewa toplifikacija bi iziskivala ogromna sredstva, podrazumijevala bi prekopavawe ulica, zbog
urbanisti~ke slike grada bilo bi
nemogu}e prikqu~iti sve stambene
objekte na sistem. Po zakonu o energetici toplotni izvor morao bi da zadovoqava sve ekolo{ke parametre, {to
podrazumijeva i odsumporavawe, a postavqa se i pitawe gdje odlagati otpad.
Po rije~ima Pla{inca, ~ija je
firma radila projekat toplifikacije
Bitoqa gdje je Termoelektrana udaqena 12 kilometara od grada, potrebno je
bilo prekopavawe ulica u du`ini od
10,5 kilometara {to je dr`avu ko{talo blizu 60 miliona evra.
- U Pqevqima nema mnogo velikih
stambenih objekata, sve i da napravite odvajawe i dovo|ewe toplotne
energije, ima}ete probleme sa infrastrukturnim radovima i investicajama koje prekopavawe ulica zahtijeva
- istakao je Ple{inac.
- Treba da uradimo ekolo{ku stvar i
za mnogo mawe novca. Svi pri~amo o
PM ~esticama, {ta }emo sa sumporom,
azotnim oksidima, otpadnim vodama? U
Termoelektrani je rovovska borba da
ispunimo sve ekolo{ke parametre, a
zamislite da uvedemo jo{ jedan izvor.
Dajte da se maknemo od ugqa, fosilnog
goriva koje treba da se koristi samo za
proizvodwu elektri~ne energije uz
zadovoqewe strogih ekolo{kih parametara. Ko }e da ulo`i 30 miliona
evra u grad koji }e za desetak godina,
sude}i po dugogodi{wem trendu pada
nataliteta, imati svega 10-15 hiqada
stanovnika? Ko }e taj novac da vrati i
kada - kazao je [estovi}.
Nakon detaqne analize, inicijativa
}e se na}i pred nadle`nim organima

Radnici ZZ "Dogawe" osam mjeseci bez plate

Za ~etiri godine isparilo 1,2 miliona

(Nastavak sa strane 1)
- Od 2011. godine kada je grupa dana{wih pu~ista smijenila tada{weg
direktora Milosava Laketi}a, izvr{en
je niz nezakonitih radwi. Od Rudnika
smo imali oko milion evra, od prodaje
imovine oko 200.000 evra, od proizvodwe
200-300 hiqada... Preko 1,2 miliona
isparilo je, ne znamo gdje, prodato je
preko 40-50 parcela zemqi{ta, imamo
informaciju da neke nisu napla}ene,
neke nisu ni ogla{avane za prodaju.
Supruga predsjednika komisije za prodaju, Budimira Potpare, kupila je parcelu
po cijeni od dva evra na podru~ju Bara,
a prodala je po {est evra. ^lan komisije Rajko Topalovi} tako|e je kupio
zemqi{te, a u oba slu~aja je jasno da se
radi o konfliktu interesa. Imamo
informaciju da su neke uplate vr{ene
preko blagajne, tu su se i gubile. Dug se
nagomilao na 100.000 evra, od ~ega je dug
za porez na imovinu oko pedesetak hiqada. Magacin u Servanovcu je pod fiducijom zbog kredita, za koji ne znamo ni zbog
~ega je uzet. Raniji stav Zadru`nog
saveza bio je da se zadru`na imovina ne
prodaje i ne umawuje, me|utim, od 2011.
godine svi su se u}utali, niko nije
intervenisao, a imovina je rasprodata tvrde zaposleni.
Na pitawe za{to su dozvolili sva
ova de{avawa, zaposleni zadrugari
ka`u da su preglasavani na skup{tini
i da wihove primjedbe i `albe nisu
uva`avali "penzioneri pu~isti": Blagoje Vojinovi}, Budimir Potpara,

predsjednik skup{tine zadrugara,

Rajko Topalovi}, Radomir Mrdak, Toma
Pu{owa, Milijana Novakovi}, nova
direktorka, Qubisav Pavlovi}, Milan
]uzovi}, Milica [estovi}, Nikola
Baji}, novi zadrugar.
[to se ti~e ulagawa u mehanizaciju,
zaposleni tvrde da su kupqene uglavnom polovne ma{ine, od kojih su
neke, kao {to je kombajn za va|ewe krompira, stigle neispravne. Uz pomo}
MIDAS projekta i subvenciju od 50
odsto, kupqen je nov traktor, prikolica, plug i sadilica.
Po rije~ima zaposlenih, Zoran [iqak, ovla}eni predstavnik, i biv{i radnici Rajko Topalovi} i Budimir
Potpara, koji su uzeli otpremnine u vidu
zemqi{ta vrijedne deset, odnosno {est
hiqada evra, a koje su kasnije prodali upali su i u magacin kako bi preuzeli i
ovogodi{wi rod, na kome su zaposleni
radili a nisu primili platu gotovo osam
mjeseci.
Prosje~na zarada u Zadruzi je od 200
do 300 evra, a cijelo vrijeme imali su
od 12 do 15 zaposlenih.
- Prije su|ewa imali smo neformalan razgovor sa Zoranom [iqkom,
koji je zatra`io da donesemo odluku o
prekidu rada Zadruge, tvrde}i da }e
nam u roku od pet dana fizi~ki podijeliti svu imovinu. To zna~i da bismo
mi postali vlasnici dru{tvene
imovine, a po Zakonu o kooperativama
zadru`na imovina ne mo`e biti imovina kooperanata. Imamo nov~ani udio,

ali
nismo
ni{ta
ulo`ili
od
nepokretne imovine. Kad god se obratimo direktorki Novakovi}, ona ni{ta
ne zna, ka`e da se obratimo [iqku.
Kada smo ga upitali za{to sve ovo
radi, kazao je zbog brata od tetke
Nikole Baji}a, radnika "^isto}e",
koji je glasao na nelegitimnoj sjednici
kao zadrugar, na kojoj je su donesene
nezakonite odluke - iako je tek na toj
sjednici izabran za zadrugara, a nakon
dvadesetak dana upisan u Centralni
registar. Nakon toga smo napustili
sastanak, jer zaista nema smisla daqe
razgovarati ako se zadrugarstvo svelo
na li~ne interese pojedinaca - ka`u
zaposleni.
"Penzionerima pu~istima" zakon ne
predstavqa apsolutno ni{ta, ka`u
zaposleni, pokazuju}i dokument u kome
Zadrugu predstavqaju kao dru{tvo sa
ograni~enom odgovorno{}u, {to po
zakonu nikako ne mo`e biti.
- Promijenili su i za{titni znak
Zadruge, nemamo ni{ta protiv da
umjesto djeteline sa ~etri lista bude
traktor, ali i o tome treba da se donese
odluka, a ne da o svemu odlu~uju
kojekakve komisije. Nadamo se da }e
dr`avni organi shvatiti ciq panzionera do koga poku{avaju da do|u nezakonitim radwama. Shodno Pravilniku
o radu, skup{tinu mo`e zakazati predsjednik ili zamjenik u dogovoru sa
izvr{nim direktorom, a Drobwak nije
bio obavije{ten. Potrebno je najmawe
deset zadrugara da prisusutvuje sjedni-

ci, oni su upisali 11, a jedan od potpisanih je dao izjavu i MUP-u da nije
prisustvovao niti da je poptpisao
sporne odluke. Nakon tog penzioneri su
ustvrdili da je glasao putem pisma. Ni
glas Baji}a se ne mo`e priznati zbog
svega {to smo iznijeli. Nas {est
zaposlenih zadrugara nisu ni pozvali
na sjednicu - tvrde zaposleni, dodaju}i
da je zbog niza nezakonitosti zapo~et
sudski postupak, ali da se advokat panzionera nije pojavio na su|ewu 4. decembra u Podgorici u Privrednom sudu.
D. ^olovi}

ZZ DOGAWE Pqevqa
OGLAS
Prodaja slede}ih parcela:
LN 4614 kp 2750/1 17000 m2
LN 3370 kp 5720/1
16000 m2
LN 3370 kp 5720/418 83000 m2
Parcele se prodaju u najmawoj
povr{ini od 1000 m2 ili u cjelini.
Oglas je otvoren 30 dana. Po~etna
cijena 3,5 evra/m2.
Ponude slati u zatvorenoj koverti
sa naznakom NE OTVARAJ na adresu
ZZ DOGAWE, p fah 20 Pqevqa.
O rezultatima Ponude zainteresovane }e obavijestiti Komisija za
prodaju do 30. januara 2016. godine.

EKOLOGIJA

1. januar 2016.

Ekolo{ke NVO tra`e smjenu odgovornih za enormnu zaga|enost

Politika ispred `ivota

^ak 96,70 odsto ispitanika iz Pqevaqa kazalo je da nije zadovoqno
kvalitetom vazduha u na{oj op{tini, u
istra`ivawu javnog mwewa koje je
sprovelo Ekolo{ko dru{tvo "Ozon".
Me|utim, na protestu zbog zaga|enosti
`ivotne sredine u Pqevqima, okupilo
se tek nekoliko stotina Pqevqaka,
zajedno sa Nik{i}anima, Podgori~anima i Berancima koji su do{li da
pru`e podr{ku Pqevqacima u borbi
za osnovno qudsko pravo. Mnogi sugra|ani bili su razo~arani odzivom, pa
su se mogli ~uti komentari kako ne
zaslu`ujemo boqe ako nam su nam pod-

tila {ansu da poka`e da je uvijek uz

svoj narod, pogotovo onda kad tra`i
ispuwewe zahtjeva koji su predvi|eni
Ustavom Crne Gore a ti~u se za{tite
`ivotne sredine i zdravqa qudi. Jer
pri~e o politikanstvu kod ekologa ne
piju vodu. Prije }e biti da se radi o
tome da se eventualno wihovo prisustvo ne bi svidjelo wihovim centralama
u Podgorici - komentar je sugra|anina
Kemala Pajevi}a.
Direktor Ekolo{kog dru{tva "Breznica" Milorad Mitrovi} kazao je
kako su maskirana lica skidala plakate sa pozivom na protest, a onima ko-

Primjer uspje{ne ekolo{ke borbe

Budite slo`ni, ne nasjedajte

na puka obe}awa

103 prekora~ewa opasnih PM2,5 ~estica

Za 11 mjeseci ove godine PM10 ~estice 158 dana prelazile su dozvoqenu
granicu od 50 mikrograma po metru kubnom. Propisana grani~na vrijednost od
50 mikrograma ne smije se prekora~iti vi{e od 35 puta godi{we.
Posle prvodecembarske buke o kvaru mjerne stanice u Skreli}evoj, podaci
za decembar pokazuju da je satna vrijednost ovih {tetnih polutanata rijetko
kad bila ispod 100 mikrograma po metru kubnom. Dvadeset tre}eg decembra u
22 sata vrijednost PM10 iznosila je 623 mikrograma po metru kubnom.
Nadle`ni se nisu ogla{avali da nam ka`u da li je opet bio u pitawu kvar
stanice, vjerovatno smatraju}i da je dovoqno obja{wewe od prvog decembra da
su to samo satne koncentracije.
Od po~etka godine 103 dana PM2,5 ~estice prelazile su dozvoqenu granicu,
s tim {to nema podataka za gotovo tri mjeseca - u januaru, kada su koncentracije ovih opasnih polutanata obi~no veoma visoke - nije uop{te bilo
mjerewa. PM2,5 i uqetwem periodu prelazile su dozvoqenu granicu od 25
mikrograma - u junu ~etiri prekora~ewa, u julu ~ak 18, u avgustu sedam.
Uprkos tome, odgovorni tvrde da qeti nema zaga|enosti, uzimaju}i u obzir
samo vrijednosti PM10 ~estica, ne i PM2,5 koje su mnogo opasnije po zdravqe.
Stru~waci iz Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da ~estice
PM2,5 o{te}uju plu}a i kardiovaskularni sistem, izazivaju rak plu}a i
druge bolesti.
jele i politika pre~i od zdravqa djece,
da je sramota {to se {kolska omladina
sa profesorima nije odazvala, kao i
slu`benici op{tine koji mogu sate
provoditi na kojekakvim politi~kim
tribinama, da je pelet i briket ~ista
farsa u korist bogatih, koji }e po povla{}enim cijenama kupovati ovaj
energent, a da prosje~ni gra|ani ne mogu ni razmi{qati o kupovini novih
pe}i, i jo{ nekoliko tona briketa po
punoj cijeni, da bi cijele sezone zagrijevali stanove i ku}e uz pomo} ovog
energenta.
Preko dru{tvenih mre`a gra|ani su
osudili decenije nerada i prazne
pri~e.
- Dobro bi bilo re}i gra|anima Pqevaqa kad }e biti pu{tena u funkciju
mini toplana i ko }e izdvojiti milione za wenu izgradwu. Istovremeno
treba re}i da li prezadu`ena lokalna
uprava mo`e finansirati bilo koji
ve}i infrastrukturni projekat bez
obzira koja je politi~ka opcija na
vlasti u Pqevqima, a bili su i ranije
i jedni i drugi.Tako|e treba otvoreno
re}i da li republi~ku vlast zanima
ravnomjeran regionalni razvoj i
budu}nost sjevera. A sto se ti~e kratkoro~nih mjera, po narodnoj - prvo sko~i
pa reci hop. Treba sa~ekati zavr{etak
grejne sezone i vidjeti koliki je
efekat imala promjena energenata jer
to zavisi od mnogo faktora. Ono {to je
sigurno je da je lokalna uprava nedolaskom na ekolo{ki protest propus-

ji nisu smjeli da iza|u na Trg poru~io

je da dobro pogledaju sa prozora svojih
stanova, kancelarija, i da vide da se
neki jo{ uvijek bore za svoj grad i da
ne}e odustati. Protest je po~eo performansom gra|ana koji su svojim tijelima ispisali SOS, odnosno poziv za
pomo}.
- Kada je ekologija u pitawu tu ne bi
trebalo da bude podjela, ni na partijsku, vjersku, niti bilo kakvu drugu
pripadnost... I mi danas svojim primjerom pokazujemo da je ovaj veli~anstveni SOS za Pqevqa, koji }e siguran
sam obi}i cijeli svijet, najboqi dokaz
da svi dobronamjerni gra|ani shvataju
va`nost trenutka i imaju istu zajedni~ku `equ - ~ist vazduh za sve nas.
@eqeli smo da slika bude va`nija od
rije~i, ne zato {to nemamo argumenata,
ne zato {to nismo spremni na javni
dijalog ili zato {to nas je neko
upla{io tragikomi~im verbalnim napadima i to iza le|a, ve} upravo zato
{to je svima jasno o ~emu se ovdje zapravo radi - kazao je Mitrovi}, isti~u}i da je od pro{logodi{weg protesta
malo ura|eno na re{avawu enormne
zaga|enosti u na{em gradu.
- Kako se mi ne bavimo organizovawem
igara na sre}u, ne}emo davati kvote
koliko je puta sredwa dnevna vrijednost
tog, za nas nezaboravnog 1. decembra bila
ve}a, ali svakako da nas zanimaju rezultati rada nadle`nih institucija i
whovih ~elnika, koji na ta mjesta dolaze
po partijskoj pripadnosti, a ne po

Kada su ulazili u Pqevqa, ~inilo

im se, ka`u, kao da se spu{taju u podmorje, vidio se jedino dimwak iz koga
je kuqao stra{an dim, a miris ugqenmonoksida ispunio je plu}a.
- Stra{no je gdje `ivite, ~uvajte
omladinu - ka`u mje{tani Beransela, hrabri i odva`ni qudi, koji su
svoju bitku izborili i sprije~ili
odlagawe opasnog otpada ispred svojih ku}a.
- Znaju}i kako vam je, do{li smo da
vas podr`imo, da u ovom sjevernom,
lijepom gradu svane, razbistri se nebo
i da va{a djeca po~nu da udi{u ~ist
vazduh. Mnogo dajete dr`avi a zauzvrat
ste vrlo malo dobili - ka`e Radoje
Mi{kovi} za "Pqevaqske novine".
Pqevqaci moraju biti slo`ni u
borbi, ne smiju mije{ati politiku u
ovo `ivotno va`no pitawe, ka`e Mi{kovi}, moraju istrajati i ne nasijedati na puka obe}awa.
- Mi smo prvo poku{ali kroz razgovore da na|emo obostrano zadovoqavaju}e re{ewe. Obe}avali su nam
da }e osavremeniri pogon za otpad,
ali od toga ni{ta nije bilo. Obe}awe
ludom radovawe. Tu se odlagao sav

otpad, neselektivno, medicinski, `ivotiwski otpad, i od smrada je bilo

nemogu}e sjesti ispred ku}e, naro~ito
uz sjeverac. Eminentni stru~waci
kazali su nam da }e mla|a populacija, do 40 godina, stradati od respiratornih bolesti, astme i raka plu}a i
tada je krenula na{a borba. U Beranselu ima oko 2.500 mje{tana, bilo je
onih koji su podr`avali dr`avu, govorili da }e se rije{iti problem, mi
nismo htjeli da ~ekamo i vjerujemo
dok na{a djeca obolijevaju. Bilo je
raznih pritisaka, izdr`ali smo svu
torturu, hap{ewe, sudske procese i
na kraju smo pobijedili. Podr{ku
smo dobili od nevladinih organizacija, izme|u ostalog od "Breznice".
Podr{ka je stizala iz svih krajeva
Crn Gore, a jedini dr`avni organ koji nam je pomogao, uvidjev{i da smo u
pravu, da {titimo zdravqe a ne da
smo protiv dr`ave, je Upravni sud obja{wava Mi{kovi}.
Poku{ali su mnogi da borbu podvedu pod politiku, ali mje{tani Beransela nisu nasijedali, nisu se dijelili i nakon ~etiri godine izborili su svoju bitku.
D. ^olovi}

Preporuke \a~i}a u vrijeme pove}anih koncentracija {tetnih ~estica

Stariji da smawe izlaske a mla|i

fizi~ke aktivnosti na otvorenom
Zbog visokih vrijednosti respirabilnih PM10 i PM2,5 ~estica koje u toku
cijelog dana prema{uju vrijednosti predvi|ene regulativom i preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije, predsjednik op{tine Mirko \a~i} u
skladu sa preporukama Instituta za javno zdravqe, preporu~io je da se u
pred{kolskim ustanovama, u sve tri osnovne i dvije sredwe gradske {kole i
u svim sportskim klubovima ograni~ini izvo|ewe aktivnosti, naro~ito
fizi~kih zahtjevnih, pri kojima se di{e br`e ili dubqe, na otvorenom.
- Ovo je od velike va`nosti kako bi se izbjeglo izlagawe zaga|enom vazduhu
naro~ito kod djece i mladih osoba koje udi{u vi{e vazduha od tjelesne
te`ine u odnosu na odrasle. Pri boravku na otvorenom praktikovati {etwu
umjesto tr~awa, a kada je god to mogu}e mawe zahtjevne fizi~ke aktivnosti
pripremati i organizovati u zatvorenom, unitra{wem, prostoru. Preporu~ujem i da svi sugra|ani ograni~e i na najmawu mogu}u mjeru svedu fizi~ke aktivnosti na otvorenom koje zahtjevaju dugotrajno i te{ko naprezawe.
Za starije sugra|ane sa zdravstvenim problemima, kao i trudnice, uz udr`avawe od fizi~kih aktivnosti korisno je da maksimalno smawe vrijeme
boravka na otvorenom - ka`e se u saop{tewu \a~i}a.
D. ^olovi}
stru~nosti i ne po menaxerskim sposobnostima, jer stawe u cijeloj dr`avi
pokazuje kako su partijski menaxeri u
prethodnih 25 godina upravqali prirodnim resursima koje smo im povjerili
na upravqawe - istakao je Mitrovi},
dodaju}i da bi funkcioneri Ministarstva odr`ivog razvoja i turizma,
"koji su se odrodili od obi~nog naroda i
sigurno ne tro{e ugaq da bi se ugrijali
ili skuvali ru~ak" trebalo da se
privremeno presele u Pqevqa i objasne
Pqevqacima kako je ovo stawe potpuno
normalno i uobi~ajeno.
Sa skupa je zatra`ena hitna smjena
Branimira Gvozdenovi}a, ministra
odr`ivog razvoja i turizma i Ervina
Spahi}a, direktora Agencije za za{titu `ivotne sredine, "najodgovorni-

jih qudi za nedopustivo lo{e stawe

`ivotne sredine u Pqevqima".
Kao i pro{le godine, zatra`eno je
hitno re{avawe problema zaga|enosti
u Pqevqima, Nik{i}u i Podgorici,
zatim uvo|ewe povla{}enih cijena
elektri~ne energije za gra|ane Pqevaqa i Nik{i}a od 1. januara 2016. godine do uspostavqawa ekolo{ki i ekonomski najprihvatqivijeg na~ina grijawa u urbanim zonama op{tine, kao i
obezbe|ivawe kontinuiranog monitoringa `ivotne u svim op{tinama,
posebno monitoringa kvaliteta vazduha na sjeveru tokom grejne sezone. Protest su organizovali Ekolo{ko dru{tvo "Breznica", NVO "Green Home" i
Ekolo{ko dru{tvo "Ozon".
D. ^olovi}

DRU[TVO

1. januar 2016.

Skup{tina usvojila Buxet u iznosu oko 19,3 miliona evra

Za sve zahtjeve gra|ana malo je i

dupli Buxet op{tine
- Nejasno za{to se uop{te i organizuju javne rasprave ako se ne
uva`avaju potrebe gra|ana. - Dajte prvo da na|emo qude koji }e ostati
na selu, da im pomognemo da investiraju u ne{to, a kasnije }emo ulagati novac u puteve i vodovode. - Neozbiqno da mjere na sanaciji
kvaliteta vazduha osu|uju oni koji 20 godina nisu ni{ta uradili po
ovom pitawu. - Omogu}ena nabavka ekolo{ki ~istijeg energenta
gra|anima boqeg `ivotnog standarda
Za devet i po sati, uglavnom glasovima vladaju}e ve}ine, Skup{tina
op{tine usvojila je 23 ta~ke dnevnog
reda, a `u~nija polemika bila je jedino oko imenovawa Nade Borovi} za
odbornicu, odnosno ~lana Odbora za
planirawe i ure|ewe prostora I Savjeta za rodnu ravnopravnost, umjesto
\ine Baj~ete, kao i oko smjene Branislava Veqkovi}a, izvr{nog direktora
"Grijawa". Usvojen je Predlog Buxeta
za 2016. godinu u iznosu od 19.260.865

evra (teku}i 10.189.040 evra, a kapitalni 9.071.825 evra), dok je Nacrtom

Buxeta bio planiran na blizu 18,5 miliona evra.
Dok je Buxet za narednu godinu za
vladaju}u ve}inu realan i sadr`ajno
razvojni, za opoziciju je iskqu~ivo
spisak lijepih `eqa sa pogre{nim
prioritetima. Odbornici opozicije
zamjerili su na malim sredstvima za
vodosnabdijevawe, sanaciju kvaliteta
vazduha i razvoj seoske infrastruk-

Moral, pravo, konflikt

interesa, politi~ka trgovina
U svakom iole ure|enom pravnom
sistemu, ni u primisli DPS-a Nada
Borovi} ne bi mogla biti odbornica,
s obzirom da je pravosna`no osu|ena
na {est mjeseci zatvora uslovno u
postupku poznatom kao afera "Snimak", kazao je Bo`idar Baji}, odbornik Pokreta za Pqevqa.
- Nadu Borovi} poznajem i uva`avam do politike. DPS je ovu gospo|u ponizio do te mjere da i stavio
je na stub osude, a sada je nagra|uje jer
je gurnuo u politi~ku i moralnu
provaliju. Nismo vas mi obiqe`ili,
nego DPS, sud, oni koje najvi{e
volite i kojima ste privr`eni do te
mjere da u~estvujete u krivi~nom
djelu. Ta u`asna uloga i zadatak od
DPS-a da Borovi} zajedno sa drugima
kupuje li~ne karte, odnosno du{e
na{ih sugra|ana, ne{to je od ~ega se
zgra`avam. @ao mi je {to }emo u
svakom trenutku mo}i da je razrije{imo i zato je boqe da teret straha
podijelite sa potpredsjednikom ]ur~i}em, koji je obe}ao da }e biti korektan u ovom mandatu, zbog ~ega nismo
ni pokrenuli proceduru zbog zabrane
vr{ewa javne funkcije zbog konflikta interesa - rekao je Baji}.
Isti~u}i da je osu|ena za pomagawe
u zloupotrebi slu`benog polo`aja, a
ne za kupovinu li~nih karata, Borovi} je kazala da je s ponosom ~lan
DPS-a od 1996. godine, da je nije bilo
strah ni tada, ni 2006. godine, ni
danas.
- Kazna je uslovna, a Baji} bi kao
izvrsan pravnik trebalo da zna da je
to upozoravaju}a kazna. Za Odbor mi
ni{ta drugo nije potrebno, osim da
imam prebivali{te u Pqevqima.
Moja partija je smatrala da moralnim i svim drugim kvalitetima zaslu`ujem ovo mjesto - naglasila je Borovi}.

Reaguju}i na prozivke Baji}a, ]ur~i} je poru~io Baji}u da ga ne {tedi

i da pokrene proceduru, kako su i
obe}ali nakon wegovog izbora. Baji},
kao ~lan koalicije Boqa PqevqaBoqa Crna Gora, najmawe ima prava
da pri~a o trgovini i politi~koj korupciji, kazao je ]ur~i}, podsje}aju}i kako se tada{wi ~lan Narodne
stranke priklonio ovoj koaliciji, ne
vra}aju}i mandate NS-u, i "sasvim
slu~ajno je dobio posao za stalno".
Poru~uju}i da }e pokrenuti proceduru protiv ]ur~i}a, Baji} je kazao
kako se gosti i gra|ani smiju obja{wewu krivi~nog djela od strane
odbornika vladaju}e ve}ine, koji i
sami znaju da se afera dogodila.
- U ~lanu 101 zakona o izboru odbornika i poslanika ka`e se da mandat
prestaje ako je odbornik pravosna`no
osu|en na kaznu zatvora bezuslovno u
trajawu od {est mjeseci ili je osu|en
na kaznu za krivi~no djelo koje ga
~ini neodstojnim obavqawa javne
funkcije. Nemojte mi re}i da kupovina li~nih karata ~ini odbornika
dostojnim te funkcije. Od koleginice
Struji}, odnosno sa snimaka koje mi
je dostavila, saznao sam o va{im marifetlucima na prethodnim izborima - istakao je Baji}.
Baji} je imao primjedbu i na odluku o smjeni Branislava Veqkovi}a,
izvr{nog direktora "Grijawa", jer se
radi iskqu~ivo o "politi~koj smjeni
i osveti, pa po wegovom mi{qewu
nema suda koji ne}e poni{titi ovu
odluku. [e}er Bajrovi} i Munir
Rexovi} kazali su kako odluka nema
nikakve veze sa politikom, ve} je
proistekla iskqu~ivo iz {tete koju
je Veqkovi}, navodno, nanio preduze}u. Me|utim, ni u obrazlo`ewu,
ni na pitawe odbornika SNP-a, nisu
kazali o kolikoj se {teti radi.

Za eksproprijaciju 307
kvadrata 66 hiqada evra
Za pro{irewe ulica Volo|ine
i Tre}e sanxa~ke brigade potrebno je izvr{iti eksproprijaciju
imovine od 307 metara kvadratnih, od 26 vlasnika, procijewene
vrijednosti 66.093 evra. Op{tina
Pqevqa podnijela je zahtjev za
eksproprijaciju Upravi za nekretenine, nadle`noj za rje{avawe
imovinsko-pravnih odnosa.
Iz Uprave za nekretnine ka`u
da u naknadu vlasnicima ulaze i
objekti koji se moraju ukloniti
radi izvo|ewa radova na trotoarskom prostoru gradskih ulica u

kojima se radila rekonstrukcija.

Na svako pojedina~no donijeto
rje{ewe nije bilo `albi vlasnika. Nakon pravnosna`nih rje{ewa sledi postupak utvr|ivawa
naknada sa svakim vlasnikom pojedina~no i dio naknada je ve}
utvr|en a ostali predmeti su u
toku, saop{tili su iz Uprave za
nekretnine.
Buxetom za 2016. godinu planirana su sredstva za eksproprijaciju u iznosu od 200.000 evra, od
~ega polovina za ulice Tre}e
sanxa~ke i Volo|ine.
V.M.

ture, na smawenim sredstvima po svim

stavkama po kojima su predstavnici
mjesnih zajednica tra`ili vi{e sredstava, "na servilnosti prema Vladi,
uprkos ubje|ivawima o dobrim relacijama"i {to nisu planirana sredstva za
izradu projekata, jer op{tina, kako su
istakli, trenutno nema nijedan spreman projekat.
- Lokalna uprava nema jasnu viziju o
razvoju grada. Umjesto briketa i peleta
sredstva od blizu 500.000 evra trebalo
je ulo`iti u nabavku ogrevnog drveta
po subvencionisanim cijenama, kako bi
i gra|ani sa obi~nim {poretima mogli
da pre|u na ovaj energent, pa bi efekat
bio mnogo boqi a i socijalno je pravednije. Omogu}ena je nabavka ekolo{ki
~istijeg energenta gra|anima boqeg
`ivotnog standarda, odnosno onima
koji imaju sistem grijawa sa odgovaraju}im pe}ima, kojih je prema procjenama svega od 300 do 500, od ukupno 5.000
individulanih lo`i{ta u gradu.
Ugradwom zavr{nog sloja asfalta, stawe je popravqeno, ali zbog lo{e vodovodne i kanalizacione mre`e, uskoro
}e biti ruinirane. Postavqa se pitawe
ekonomske opravdanosti ovakvog rada.
[to se ti~e seoskog podru~ja, predvi|ene su subvencije za vo}are, ratare i
sto~are bez jasnih kriterijuma - kazala je Danijela Drobwak, odbornica
SNP-a, dodaju}i da se sje}a izjave za
govornicom da }e svaka ku}a na selu
imati put do praga.
O socijalnoj nepravdi u slu~aju
kupovine briketa i peleta, ne mo`e se
govoriti, kazao je potpredsjednik op{tine Qubi{a ]ur~i}, jer briket
mogu da koriste i gra|ani koji nemaju
razvedeno centralno gijawe, i koji
imaju obi~ne {porete.
- Mo`da bi ogrevno drvo bilo boqe,
ali zaboravqate ~iwenicu da tona
briketa mijewa pet metara kubnih
ogrevnog drveta, {to zna~i da bi nam
trebala ogromna skladi{ta i prostori
kako bi gra|ani skladi{tili po 15-20
metara drva. Zamjerate na sre|ivawu
ulica jer je u posledwih 20 godina ovdje
vladala logika: ne}emo ni{ta da radimo
jer nemamo novca za vodovodnu i kanalizacionu mre`u. Mi ne}emo tako da
radimo, jer stawe koje je bilo do prije
godinu, ovaj grad zaista ne zaslu`uje. I
da se desi da ulicu prekopamo nakon
asfaltirawa, popravi}emo i idemo
daqe. [to se ti~e ulagawa u vo}arstvo,
dajte prvo da na|emo qude koji }e ostati
na selu, da im pomognemo da investiraju
u ne{to, a kasnije }emo ulagati novac u

puteve i vodovode - kazao je ]ur~i},

dodaju}i da ne bi mogli ispuniti sve
zahtjeve gradskih i seoskih zajednica ni
sa jo{ jednim buxetom.
Usvojeni Buxet, po rije~ima Milovana
Gogi}a, odbornika SNP-a, bitno se razlikuje od Nacrta, pa je nejasno za{to se
uop{te i organizuju javne rasprave ako
se ne uva`avaju potrebe gra|ana.
- Za sanaciju i asfaltirawe ulica
sredstva su smawena na 430.000 evra a
za sanaciju seoskih puteva sredstva su
smawena duplo na 100.000 evra. O~ekujete da qudi sa sela pla}aju porez, a
nemaju osnovne uslove za `ivot. Porez
ne samo da niste ukinuli ve} je porez
na zemqi{e u odnosu na Nacrt pove}an
za 250.000 evra, a na gra|evinske objekte 150.000 evra. Nelogi~no je obja{wewe potpredjsednice op{tine Krije{torac da je pove}awe bazirano na
osnovu naplate, jer je vaqda naplata
bila predvi|ena i Nacrtom - kazao je
Milovan Gogi}, odbornik SNP-a, ~iji
amandman o izdvajawu 10.000 evra za
proslavu Pravoslavne Nove godine nije
prihva}en.
Komentari{u}i primjedbe opozicije,
Ilhan Tursumovi}, {ef odborni~kog
kluba DPS-a, kazao je da je neozbiqno
da mjere na sanaciji kvaliteta vazduha
osu|uju oni koji 20 godina nisu ni{ta
uradili po ovom pitawu. Tursumovi} je
dodao i da imamo slabo selo, te da se
postavqa pitawe opravdanosti ulagawa
u seoski put koji koristi jedno ili dva
doma}instva. Za Danijela @ivkovi}a,
Buxet je sadr`ajno razvojni, a posebno
"raduje ~iwenica da je za rekonstrukciju glavne ulice, Tr{ove i Trg patrijarha Varnave namijeweno 750.000 evra"
te da su predvi|ena sredstva za skijali{te, kupali{te i kuglanu.
Na sjednici su usvojene odluke: o
porezu na nepokretnosti, izmjenama i
dopunama Odluke o uslovima i na~inu
postupawa sa napu{tenim i izgubqenim ku}nim qubimcima, Odluka o
grobqima, o finansirawu projekata
nevladinih organizacija i rada gerontodoma}ica, zatim Odluka o usvajawu
Lokalnog akcionog plana za postizawe
rodne ravnopravnosti, o osnivawu JU
Centar za dnevni boravak djece sa
smetwama u razvoju i odraslih lica sa
invaliditetom, izvje{taj o stawu ure|ewa prostora za 2015. godinu. Odbornici su dali saglasnost i na programe
rada preduze}a i ustanova, i usvojili
re{ewa o prenosu prava svojine na
gra|evinsko zemqi{te na dva lica.
D. ^olovi}

Velika potra`wa za peletom i briketom

Raspodjela peleta i briketa po regresiranim cijenama po~ela je 24. decembra u
magacinu Orion u [evarima. Nabavqeno
je oko 1.000 tona peleta i 3.000 tona briketa. Maksimalna koli~ina koju jedno
doma}instvo mo`e da kupi je dvije tone
peleta, po cijeni od oko 98 eura ili dvije
tone briketa po cijeni od oko 68 eura.
Prilikom obilaska Komisije gra|anima }e biti dostavqen anketni listi} na
koji treba da odgovore da li imaju razvedeno centralno grijawe, da li je ura|ena
energetska efikasnost objekta, stolarija.
Mr Zoran ^olovi}, sekretar Sekeretarijata za stambeno komunalne poslove,
puteve i vode isti~e da je potra`wa pele-

ta i briketa velika.
- Do 29. decembra Sekretarijat je primio 947 zahtjeva gra|ana za kupovinu
briketa i peleta po povla{}enim cijenama, kojima se potra`uje ukupno 515 tona
peleta i 983 tone briketa. Od pristiglih
119 paleta briketa kupqeno je 109, a od 72
palete peleta kupqeno je 70. U jednoj
paleti peleta ima 1035 kilograma, a u
paleti briketa 1040 kilograma briketa isti~e ^olovi}.
On dodaje da do Nove godine dospijevaju
jo{ tri {lepera peleta i ~etiri {lepera briketa, koji }e biti na raspolagawu
za kupovinu, odnosno preuzimawe.
S.Z.

DRU[TVO

Izme|u dva broja

Rudnik ugqa donirao Gimnaziji 5000 evra

Podsticaj mladim
informati~arima
Zahvaquju}i donaciji Rudnika
ugqa od 5.000 evra, Gimnazija
"Tanasije Pejatovi}" opremila
je kabinet za informatiku sa
deset ra~unara, nabavqeni su
potrebni operativni sistemi i
skup kancelarijskih programa
neophodnih za nastavu. Direktor
Gimnazije zahvalio je Slavoqubu Popadi}u, izvr{nom direktoru, i Zoranu Gospi}u, ~lanu
Odbora direktora Rudnika ugqa
na vrijednoj donaciji i stalnoj
podr{ci.
- Informatika se u Gimnaziji
izu~ava poprili~no. Jedna ra~unarska u~ionica nije bila dovoqna da bi se nastava mogla
kvalitetno izvoditi, pa nam je
ova donacija dobrodo{la. Ovo
nije prva donacija od Rudnika
ugqa. Prethodnih godina imali
smo donaciju od 8.000 evra za ure|ewe mokrih ~voro0va u glavnom objektu, a potom za opremawe
mokrih ~vorova u fiskulturnoj
sali, i mnoge druge. Gimnazija je
star objekat, potrebna su ula-

Posjete predsjednika op{tine

Jedan u nizu vrednih darova Rudnika ugqa

gawa. Naredne godine o~ekujemo
rekonstrukciju kroz projekat
energetske efikasnosti - kazao je
Zukovi}, pokloniv{i direktorima Rudnika Monografiju
Gimnazije i ovogodi{wi ~asopis
"Glas Gimnazije".
Izvr{ni direktor Popadi}
kazao je da ovo ne}e biti posledwa donacija, te da }e Rudnik
pratiti razvojni put Gimnazije.
- - Drago mi je {to je Rudnik i
ove godine bio u prilici da
pomogne {kolstvu u Pqevqima.

Radost nas iz Rudnika je tim ve}a

{to smo uspjeli da popravimo
infrastrukturu za izvr{avawe
informacionih tehnologija u
Gimnaziji. Siguran sam da }e to
doprinijeti da Gimnazija izwedri jo{ boqe kadrove. Ponosimo
se na{im sredwo{kolcima koji
pobje|uju na takmi~ewima iz fizike, matematike, informatike...
Sve {to mo`emo da uradimo da se
taj trend nastavi i poboq{a
prednost je za na{ grad i Rudnik
- rekao je Popadi}.
M.T.

Savjet za za{titu lokalne samouprave - pove}ati

sredstva za razvoj preduzetni{tva, smawiti za azil

Subvencionisati prevoz
sredwo{kolcima sa sela
Tokom dvo~asovne rasprave Savjeta za za{titu lokalne samouprave ~lanovi Savjeta raspravqali su o Nacrtu Buxeta op{tine za 2016. godinu.
- Otklowene su pojedine nedoumice ~lanova Savjeta vezane za
ovaj najva`niji op{tinski dokument, ali su upu}ene izvjesne
primjedbe, sugestije i predlozi i
dostavqene predlaga~u u propisanom roku - kazala je Jovana
Vukovi}, predsjednica Savjeta
30. novembra na ~etvrtoj sjednici
Savjeta za za{titu lokalne samouprave.
Ismeta Xaki} je sugerisala da
se iz svih buxetskih jedinica bri{u stavke koje se odnose na rekreaciju radnika, da se umawe naknade za kori{}ewe fiksnih i
mobilnih telefona, kao i kori{}ewe kancelarijskog materijala i materijala za posebne namjene. Predlo`ila je i da pored
buxetske stavke koja se odnosi na
za{titu oznaka porijekla pqevaqskog sira, treba uvrstiti za-

{titu porijekla soka i ru`ine

vodice, proizvoda od autenti~ne
pqevaqske ru`e.Xaki} smatra
da su subvencije za Azil predvi|ene u buxetskoj jedinici Sekretarijata za stambeno-komunalne
poslove, saobra}aj i vode velike
i da ih treba smawiti, a dala je
i primjedbu na veliki iznos
predvi|enih tro{kova vode sa
javnih ~esama kao i da sredstva
za preduzetni{tvo predvi|ena
Buxetom mala.
Milenka Cica ^olovi} ukazala je na propust ranije adiministracije vezano za ugovor sa
mobilnim operaterom koji nije
na vrijeme raskinut kao i da se
povede ra~una kako se ne bi
desilo isto u avgustu 2016.
godine kada bi trebalo raskinuti ugovor i odabrati najpovoqnijeg ponu|a~a. ^olovi} je
istakla i da bi trebalo ispitati najefikasnije funkcionisawe usluge gerontodoma}ica u
Pqevqima kako bi wihov rad
bio {to povoqniji za koris-

nike usluga, uzev{i u obzir

dobre prakse u drugim sredinama u okru`ewu.
Mladen Zori} predlo`io je da
se Buxetom za 2016. godinu pove}aju sredstva predvi|ena za razvoj preduzetni{tva u na{oj
op{tini, kao i da se pove}a izdvajawe nov~anih sredstava za
nabavku visokih tunela i plastenika, kao i sredstva za podr{ku proizvodwi meda. Zori} je
sugerisao da se uvrsti buxetska
stavka za izgradwu autobuskih
stajali{ta na magistralnim
putevima na teritoriji op{tine
kao i da se pru`i pomo} |acima
sredwo{kolcima sa seoskih
podru~ja u vidu subvencija za
godi{wu kartu prevoza.
Milenko Bezarevi} je konstatovao da se po pitawu Buxeta za
2016. godinu mora po}i prvenstveno od stvarawa sredstava za
razvoj ove op{tine imaju}i u vidu da je dohodovna strana najva`nija za Buxet i da posebno treba jedinstveno, uva`avaju}i
razli~itosti sagledati problematiku ostvarivawa ve}eg prihoda Op{tine.
Maja Je~menica sugerisala je
da se Buxetom op{tine predvide
ve}a nov~ana sredstva predvi|ena za anga`ovawe pripravnika.
S.Z.

16 dana aktivizma protiv nasiqa nad `enama

Neophodna boqa koordinacija

- Borba protiv nasiqa nad `enama trebalo bi traje tokom ~itave
godine, a ne samo za vriieme kampawe 16 dana aktivizma protiv
nasiqa nad `enama.Nasiqe se
de{ava svakoga dana. Na posledwem
istra`ivawu ra|enom u Crnoj Gori
na reprezentativnom uzorku preko
1000 osoba u 17 op{tina imamo visok prag tolerancije za nasiqe, jer
je svaka ~etvrta ispitana osoba
nalazila razumjevawe i opravdawe
za nasiqe - kazala je Nada Drobwak, predsjednica Odbora za
rodnu ravnopravnost u Skup{tini
Crne Gore. Na dvodnevnoj radionici "Promocija i primjena principa rodne ravnopravnosti".

Po wenim rije~ima Pqevqa su

prepoznata kao op{tina u kojoj se
poklawa pa`wa re{avawu ovog
problema, ali u institucajama
qudi mijewaju pozicije i pojavquju
se qudi koji nisu pro{li edukacije.
- Ono {to jeste ohrabruju}e da ove
kampawe koje se sprovode u Crnoj
Gori dovode do pove}awa prijavqivawa slu~ajeva nasiqa. Tu se
javqaju multidisplinarni timovi,
ali i ne postoji dovoqna komunikacija me|u predstavnicima tima.
Nisu isti brojevi slu~ajeva nasiqa
u centrima za socijalni rad, policiji i tu`ila{tvu. Tako je prema
podacima Uprave policije tokom

1. januar 2016.

2014. godine u Crnoj Gori evidentirano 124 krivi~na djela, dok je

Centar za socijani rad evidentirao
674 krivi~na dje~a nasiqa nad
`enama - rekla je Drobwak.
Radionicama odr`anim 30.
novembra i 1. decembra prisustvovali su predstavnici multidisplinarnog tima - Centra za
socijalni rad, Sekretarijata za
dru{tvene djelatnosti, policije,
sudstva, {kola, Bolnice, Doma
zdravqa i nvo sektora. Radionice su relaizovane uz pomo}
Misije OEBS-a u Crnoj Gori,
Ministarstva za qudska i mawinska prava i op{tine Pqevqa.
S.Z.

Tokom proteklih 15 dana delegacija op{tine sa

Mirkom \a~i}em, predsjednikom op{tine na ~elu
posjetila je MZ Kozica gdje je prisustvovalo 15
doma}ina.
Lo{e vodosnabdijevawe i putna infrastruktura
osnovni su problemi mje{tana mjesne zajednice
Kozica, konstatovano je tokom razgovora \a~i}a
i mje{tana ovog sela saop{teno je iz Kabineta
predsjednika.
Nakon razgovora sa mje{tanima \a~i} se dru`io sa |acima {kole i profesorom Bojanom
Struwa{em koji ve} tre}u godinu radi u ovoj
{koli. U~enici su izveli prigodan program koji
su spremili sa svojim u~iteqem.
\a~i} je obi{ao mati~nu {kolu, O[ Mataruge
u koju su ove godine upisana 24 |aka i istakao da
je ovo jedan dobro organizovan kolektiv.
Saradwa Op{tine Pqevqa i Vojske Crne Gore
na izuzetno je visokom nivou, ocijeweno je tokom
razgovora predsjednika Op{tine Mirka \a~i}a i
kapetana Milo{a Ga~evi}a, komandanta kasarne
"Vladimir Kne`evi} Volo|a". \a~i} je odao
priznawe pripadnicima svih jedinica koje su
tokom oktobra u~estvovale u vje`bi sprovedenoj po
NATO standardima, a za {ta su dobijene najvi{e
ocjene.
S.Z.

Posjeta Domu za stara lica u

Bijelom Poqu
Delegacija op{tine Pqevqa uru~ila je prigodne
poklone na{im sugra|anima, korisnicima usluga
Doma za stara lica u Bijelom Poqu, 15. decembra.
- U sredi{tu na{e pa`we i posjete su na{i
sugra|ani, wih 21, koji koji su korisnici usluga
Doma. @eqeli smo da im uka`emo mali znak
pa`we, da im poka`emo kako mislimo na wih, da
budemo sa wima i provedemo vrijeme u razgovoru
onoliko koliko nam to obaveze dozvoqavaju. Ovakvi susreti izazivaju obostrane emocije - kazao je
predsjednik Mirko \a~i}.
- U trenutku kada je objavqen tender za izgradwu
Doma za stara lica u na{oj op{tini bilo nam je
va`no da vidimo kako ovaj objekat i institucija
ukupno funkcioni{u. Dom u Bijelom Poqu je i po
kvadraturi i po kapacitetu zna~ajno ve}i od Doma
koji }e se graditi u Pqevqima i zna~ajno je da ~ujemo
sva iskustva i sugestije - kazao je \a~i}.
M.T.

Pqevaqski dom za stare

namijewen izbjeglicama
"Izgradwa i opremawe doma starih u op{tini
Pqevqa" je podprojekat Regionalno stambenog
projekta (RSP). Ciq projekta je da se sveobuhvatno doprinese okon~awu dugotrajne situacije raseqenih u Crnoj Gori, tako {to }e se pru`iti trajna i odr`iva stambena rje{ewa, uz puno
po{tovawe prava izbjeglica i interno raseqenih
lica, kroz lokalnu integraciju. Poseban ciq je
rje{avawe stambenih potreba za 68 raseqenih
starih lica kroz obezbje|ivawe smje{tajnih
rje{ewa u okviru sistema socijalne za{tite u
Domu starih u Pqevqima.
Korisnici projekta su najrawivije kategorije
izbjeglica koje su naseqene u Crnoj Gori. [to se
ti~e wihovog pravnog statusa, korisnici su raseqena lica (izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i
Hrvatske iz perioda od 1991. do 1995. godine), interno raseqena lica (izbjeglice sa Kosova iz 1999.
godine), kao i prethodni nosioci statusa izbjeglice
koji su dobili status stranaca sa stalnim prebivali{tem ili privremenim boravkom u Crnoj Gori.
Interes me|u ciqnim stanovni{tvom procijewen je nakon javnog oglasa koji je raspisao
Regionalni stambeni program za raseqena lica,
finansiran na osnovu okvirnog ugovora zakqu~enog izme|u Banke za razvoj Savjeta Evrope i
Crne Gore od 4.11.2013. godine, Ugovora o donaciji
izme|u Banke za razvoj Savjeta Evrope i Crne
Gore, u vezi sa realizacijom potprojekta Regionalnog programa stambenog zbriwavawa od
7.10.2014. godine. Naru~ilac posla je Ministarstvo odr`ivog razvoja i turizma - Direkcija
javnih radova, navodi se u najavi postupka
objavqenog na zvani~nom sajtu op{tine Pqevqa.
V.M.

Za sanaciju i proboj 10.000 evra

U Prem}anima je, 45 km od Pqevaqa, u novembru
izvr{en proboj i sanacija na dva putna pravca a
vrijednost ugovorenih radova je 10.000 evra. Na
terenu smo zatekli izvo|a~a radova "Dajevi} kompani"
Na pravcu Grude - Kandija izvr{en je proboj oko
300 m du`nih a sanacija i pro{irivawe postoje}eg puta na oko 3 km. Pro{irewe puta na
du`ini 800 m izvr{eno je na pravcu Bre`je Ora{ac.
V.M.

1. januar 2016.

DRU[TVO

Na javnoj raspravi o porezu na nepokretnosti mnogo primjedbi

Novine u Zakonu

Op{tini trebaju novi prihodi

Dowa granica poreske stope podignuta za dva i po puta, ali ukupan iznos za oko 19 hiqada obveznika na{e
op{tine ostao pribli`no isti - Stav mje{tana sa sela jednoglasan - "Da se porez ukine!"
Po novom zakonu najni`a stopa je
0,25 do 1 odsto, a ranije je bila 0,1 do 1
odsto, dakle dowa granica stope poreza
je podignuta za dva i po puta.
Iz Uprave lokalnih javnih prihoda su
naglasili da su, ipak, vodili ra~una da
ukupan iznos poreza na nepokretnosti ne
bude ve}i od pro{logodi{weg, odnosno
da bude pribli`an pro{logodi{wem zbog maweg korektivnog koeficijenta.
U op{tini Pqevqa se godi{we donese blizu 19 hiqada re{ewa za naplatu
poreza na gra|evinsko i poqoprivredno zemqi{te od fizi~kih i pravnih
lica. Predvi|eno je da ukupni godi{wi prihod Buxeta po ovoj poziciji
bude oko 1,6 miliona evra, od ~ega porez Rudnika ugqa iznosi preko polovine, vi{e od 800 hiqada evra.
U kategoriji poqoprivrednog zemqi{ta koja se odnosi na neplodno zemqi{te (kr{, kamewar) cijena kvadrata
je 1,2 evra. Cijena gra|evinskog zemqi{ta u selu i gradu je utvr|ena na 17,40
evra po metru kvadratnom.
Dragomir Gospi}, direktor Uprave
lokalnih javnih prihoda, objasnio je da je
Vlada donijela uredbu koja odre|uje prosje~nu tr`i{nu vrijednost metra kvadratnog stambenog prostora nepokretnosti, a podaci o cijeni se uzimaju
iz statisti~ke slu`be odre|ene op{tine. Ako ove cijene nema, uzimaju se
podaci sa nivoa Crne Gore, ali kako
ove cijene mogu biti previsoke, koristi se op{tinski korektivni koeficijent ( 0,1 do 2) ranije je bio 0,5 do 2.
Vrijednost objekta se na osnovu starosti umawuje, ali najvi{e do 60 odsto
pune vrijednosti.
Predvi|eno je da predsjednik op{t-

ine odre|uje op{tinske koeficijente

na osnovu nalaza ovla{}enog vje{taka,
za {ta se re{ewe donosi svake godine.
Imovina ~ija tr`i{na vrijednost je
ispod 5.000 evra se ne oporezuje.
Na pitawe Qubomira ^abarkape
za{to se poqoprivrednici koji `ive
na preko 1.000 metara nadmorske visine
ne oslobode poreza na zemqi{te, odgovoreno je. da su od 23 op{tine CG, u 2015.
godini, svega pet (Andrijevica, Bijelo
Poqe, Plu`ine, Ro`aje, [avnik) predvidjele osloba|awe od poreza na poqoprivredno ili {umsko zemqi{te i da se
op{tinski Buxet ne mo`e odre}i poreskih prihoda.
Mugdin Nuhanovi}, predstavnik Rudnika ugqa, je izrazio sumwu da je predmet
oporezivawa utvr|en u skladu sa
zakonom. On je objasnio da se gra|evinsko
zemqi{te za posebne namjene ne pojavquje kao kategorija nigdje u CG, kao i da
zemqi{te RU ne mo`e da se vodi kao
gra|evinsko, jer je gradwa na wemu
zakonom zabrawena. Nuhanovi} je dodao
da je cijena kvadrata za RU procijewena
na 12,18 evra i da je godi{wi porez neznatno ve}i od pro{logodi{weg preko 800
hiqada evra, {to je vi{e nego {to svi
ostali u op{tini pla}aju. Nuhanovi} je
objasnio da je RU ranije imao porez na
nepokretnosti u iznosu oko 250 hiqada
evra, pa se odrekao tre}ine zemqi{ta u
korist Vlade CG, da bi mu potom porez
bio pove}an gotovo ~etiri puta!?
Sa{a Je~menica, glavni administrator, je rekao da RU i Gradir osporavaju iznos i pravni osnov op{tinskog poreza, ali da se nada da }e se op{tina
dogovoriti sa wima.
Milko @ivkovi}, poqoprivrednik,

NVO:Gra|ani o~ekuju rezultate a ne smije{ne floskule proma{ene politike i nebrige

\a~i}eve mjere tragikomi~ne

- Mjere predsjednika op{tine Mirka
\a~i}a su tragikomi~ne, u situaciji
koja je aktuelna ne od ju~e ve} posqedwih 30 godina. I umjesto da se rukovodstvo Op{tine u saradwi sa dr`avom
isprsi finansijski za sprovo|ewe kvalitetnih mjera za sanaciju kvaliteta
vazduha, samo dokazuje koliko nijesu
sposobni da obavqaju funkciju na kojoj
se nalaze i da ne mogu ni na koji na~in
da upravqaju ovim problemom i sprije~e daqe ugro`avawe zdravqa Pqevqaka - ka`e se u reagovawu NVO "Green Home", i dodaje da je najmawe {to se
od predsjednika o~ekivalo - da najavi
da je postignut dogovor sa EPCG za besplatnu isporuku elektri~ne energije za
grijawe domova, kao i odgovaraju}e ure|aje za grijawe koji }e omogu}iti privremeno zamjenu za ugaq kao energent.
Ipak, "imaju}i u vidu ranije izjave
\a~i}a" mjere, po mi{qewu ove NVO,
predstavqaju i "pozitivan pomak".
- Ovo zaka{welo reagovawe i priznawe kriti~ne i alarmantne situacije
u Pqevqima, sa nevje{tim preporu~ivawem zatvarawa u domove do qep{eg
vremena, dovodi do zakqu~ka da nadle`ni niti umiju, niti rade i{ta
povodom ovog problema.Nabavka briketa
i peleta usred decembra, a bez prethodnih zamjena lo`i{ta i nabavke specijalizovanih pe}i isto tako mo`e se
okarakterisati kao proma{ena i mjera

za daqe izgovore - isti~u "Green Home"

i dodaju da je protestni skup najboqe
pokazao podr{ku lokalne vlasti gra|anima i NVO sektoru.
Oni koji o~igledno ~uvaju svoja dobro
pla}ena radna mjesta i ste~ene privilegije iz xepova gra|ana koji pla}aju
poreske obaveze, ne samo da su bojkotovali i ignorisali skup, ve} su osudili
gra|ane i NVO sektor, ka`u iz ove NVO.
- Smije{na poruka da "Pqevqaci
zaslu`uju najboqe" od ~elnika lokalne
samouprave u te{kim trenucima za grad
i gra|ane, te opstruktivne izjave presjednika za NVO kada se najmawe o~ekuje
podr{ka u sprovo|ewu spomenute ekolo{ke akcije, dijelom pokazuju koliko
se rukovode}i lokalnom samoupravom
vode istinskom brigom oko aerozaga|ewa i stanovni{tva ugro`enog zdravqa.
Predsjednik kojem su gra|ani Pqevaqa
povjerili upravqawe duguje rezultat za
protekli period u smislu poboq{awa
kvaliteta vazduha i `ivotne sredine
{to je izostalo. Sve druge floskule
\a~i}a su bespredmetne i rezultat proma{ene politike i nebrige za gra|ane i
`ivotnu sredinu -ka`u iz "Green
Home".
U prilogu ova NVO dostavila je
tabelu registrovanog broja oboqelih od
karcinoma, a podatke su, kako tvrde,
dobili od Doma zdravqa Pqevqa.
D. ^olovi}

naglasio je da seqak nema odakle da

plati porez.
- U ozbiqnim sredinama seqak se ne
oporezuje nego mu se daju podsticaji...
Potrebno je podi}i standard seqaka,
ukoliko ne}ete da ispraznite selo da
bi uvozni~kom lobiju omogu}ili nes-

Nema oslobo|ewa za
preduze}a u ste~aju
Privredni subjekti u ste~aju nemaju vi{e mogu}nost oslobo|ewa od
50 odsto poreza na nepokretnosti.
Lokalna uprava je predlo`ila i
izjedna~avawe poreza na lokal za
pravna i fizi~ka lica, tako {to
bi se stopa za fizi~ka lica pove}ala sa 0,5 na 1.
metano boga}ewe. Stav mje{tana sa sela
je svugdje jednoglasan da se porez ukine
- rekao je @ivkovi}.
Je~menica je naglasio da se znatan
dio sredstava iz op{tinskog Buxeta
(390 hiqada) vra}a na selo kroz Agrobuxet, gradwu vodovoda, proboj, asfaltirawe, odr`avawe puteva.
- Nezadovoqni smo prihodima, potrebno je da uvedemo nove prihode od
privrednih subjekata koji posluju u
na{oj op{tini. O~ekujemo da gra|ani i
privredni subjekti budu solidarni i
dru{tveno odgovorni. Nismo u poziciji da se finansijski odri~emo prihoda,
gleda}emo da ono {to uzmemo od sela,
vratimo na selo - rekao je Je~menica.
Milovan Gogi} je zamjerio za{to vrijednost nekretnine, ruiniranih ku}a

- Vlasnik nepokretnosti i obveznik poreza je lice upisano u katastar nepokretnosti na 1. januar

godine za koju se porez utvr|uje.
Kod susvojine poreski obveznik je
obveznik u onom idealnom dijelu
kojim raspola`e, dok kod zajedni~ke svojine, ne postoje idealni
dijelovi, nego su zajedni~ari odgovorni u jednakim dijelovima.. Zakon
predvi|a obaveze notara i sudova da
dostavqaju isprave o sticawu i
mijewawu prava svojine u roku od
10 dana (od dana pravosna`nosti).
Tu su i kaznene odredbe za neblagovremeno izmirewe poreskih obaveza,
ne podno{ewe poreskih prijava
uno{ewe neta~nih podataka- istakao je Goran Baji}, slu`benik u
Upravi lokalnih prihoda.
na selu ne mo`e biti mawe od 60 odsto.
Vladimir Xuverovi}, slu`benik Uprave, je rekao da je u toku je formirawe
posebnog inspekcijskog organa koji }e
formirati komisiju i izlaziti na teren.
Momir Jawu{evi}, iz MZ Pobla}e,
isti~e da se zemqi{te na selu toliko
promijenilo da je potrebna nova kategorizacija jer na selu vi{e nema ni
wive, ni livade, ni pa{waka, {ume, sve
je to zaraslo u nekakvu {ikaru, ne zna se
{ta je, nema tu vi{e kategorija.Istog
stava su i mje{tani MZ Kozica rekao je
Dragan Ga~evi}.
Dragan Lu~i}, iz MZ Zabr|e, je tra`io
da se ova MZ oslobodi poreza na zemqi{te
i nekretnine jer ve} ~etiri decenije im ne
dozvoqavaju da bilo {ta izgrade.
- Ta zemqa je samo uslovno na{a kada
nam ne dozvoqavaju nikakvu gradwu, ~ak
ni {tale. Krava je u selu ostala samo na
saobra}ajnom znaku, 90 odsto stoke je
nestalo. Ve} vi{e od 40 godina smo pod
svim mogu}im zabranama, samo nas vide
kada napla}uju porez - ka`e Lu~i}.
M. T.

Mirko \a~i}: Iznenadna briga za vazduh nakon izgubqene

lokalne vlasti

Neki bi da se li~no
okoriste na muci Pqevqaka
- Problem aerozaga|ewa u urbanom dijelu grada neophodno je
hitno re{avati i u tom ciqu posti}i najve}i mogu}i stepen jedinstva gra|ana, Vlade Crne Gore,
lokalne uprave, politi~kih partija i nevladinih organizacija, jer se
o~igledno razlikujemo u samom
pristupu problemu, motivima i
na~inu wegovog re{avawa. Nije
razlog te razli~itosti postojawe
vi{e kvalitetnih rje{ewa, jer postoji samo jedno, a to je toplifikacija grada, ve} motivacija
pojedinaca i pojedinih dru{tvenih
grupacija da se na muci gra|ana
Pqevaqa {to boqe pozicioniraju.
Da se li~no okoriste, da se okoristi partija kojoj pripadaju ili
NVO koju predstavqaju - ka`e se u
saop{tewu Mirka \a~i}a, predsjednika op{tine, povodom odr`anog protestnog skupa, i dodaje da
su sramne i maliciozne poruke koje
su se mogle pro~itati u nekim medijima da zbog malog odziva na ju~era{wem protestu Pqevqaci ne
zaslu`uju boqe.
Podsje}aju}i da u proteklih 17
godina nije organizovan nijedan
sli~an protest u ciqu za{tite vazduha, zemqi{ta ili vode,.koji su
decenijama ugro`eni, \a~i} poru~uje da su gra|ani uvidjeli {ta se
krije iza izjava i napre~ac iskazane brige za kvalitet vazduha,
nakon izgubqene lokalne vlasti.
- Pqevqaci gospodo zaslu`uju
najboqe! Zaslu`uju kvalitetno i
kontinuirano vodosnabdijevawe,
opremqene i ure|ene javne objekte,
{kole, vrti}e, stadion i dvoranu,

Dom kulture, ure|ene i sadr`ajne

javne povr{ine, dje~ija igrali{ta
i parkove, savremene i moderne ulice i javnu rasvjetu, ure|enu komunalnu i vodovodnu infrastrukturu,
kvalitetan i ~ist vazduh. Zaslu`uju sve ovo za {ta ste ih svojim ne~iwewem dok ste bili vlast u proteklih 17 godina uskratili. Problema je mnogo, ali po~eli smo da
ih rje{avamo jedan po jedan. Prvi
put, posmatrano decenijama unazad,
imamo aktivnosti u ciqu smawewa
koncentracije {tetnih materija u
vazduhu nastalih usled lo`ewa
ugqa - ka`e \a~i}, dodaju}i da je
ve} po~ela distribucija peleta i
briketa 24. decembra.
U saop{tewu predsjednika op{tine ka`e se da su izvedeni sanacioni zahvati na kotlarnici u Skerli}evoj ulici, da rade na projektnom zadatku mini toplane u ciqu
wene izgradwe i izmje{tawa kotlarnice iz samog centra grada, te da
je u drugom bloku TE Pqevqa predvi|en izvor toplotne energije za
snabdijevawe grada.
- Stav lokalne uprave, Vlade Crne Gore i moj li~ni stav je da se
re{avawe aerozaga|ewa mora u~initi na kvalitetan i trajan na~in,
uz aktivno u~e{}e struke i nauke,
izgradwom nove mini toplane snage
15-20 megavata i toplifikacijom
grada kao kqu~nim projektima koji
}e doprinijeti ne samo kvalitetnijem i ~istijem vazduhu u Pqevqima
ve} i komfornijem `ivotu svih
gra|ana - zakqu~uje se u saop{tewu.
D. ^olovi}

POLITIKA

1. januar 2016.
Rov~anin: Opoziciona borba ne smije biti
podre|ena sujetama i li~nim interesima

SDP ne}e pru`iti ruku DPS-u ako krene progon u Crnoj Gori

Partijska dr`ava i
rugawe zdravom razumu
"Crna Gora ima tendenciju da postane zemqa sobarica i radnika u
uslu`nim djelatnostima i najni`e pla}enim poslovima"
- Mi nismo onaj dio vlasti koji
ho}e da zava|a, koji je bio na obje
strane, napadao jednu, pa drugu
stranu, progla{avaju}i ih za izdajnike. Drugi dijele da bi vladali,
da bi agresivno uzimali. Nezavisnost nam je trebala da bi boqe
`ivjeli, da bi bili vi{e na{i nego
tu|i. Nekad mi se ~ini da smo sada
mawe na{i nego kada smo bili sa
nekim drugim. Qudi su ~asno
vjerovali da je dr`avna zajednica
boqe re{ewe. Pobjedila je na{a
ideja, a ubije|en sam da }e vrijeme
pokazati da je ona ispravna.
Me|utim, ne}emo qude ubijediti
tako {to }emo ih progla{avati za
izdajnike, ve} razvojem i demokratijom. Nama treba pravna a ne partijska dr`ava, nama treba zakon jednak
za sve i jedino ~ega se treba bojati je
zakon, a ne ova ili ona partija.
Ispratile su se na Balkanu i mnogo
ve}e partije, postale su pro{lost poru~io je Ranko Krivokapi}, predsjednik Socijademokratske partije
na izbornoj Konvenciji ~lanova Op{tinskog odbora ove partije u
Pqevqima.
Prvi ~ovjek SDP-a naglasio je
kako su pru`ili ruku onima koji
su ih progawali do 1997. godine,
ali da im ne}e mo}i ponovo dati
{ansu, ako krene vrijeme progona
u Crnoj Gori.
- Ako nas neko nije razumio
devedesetih, 2006. i sad 2015.
godine, neka svi znaju da mi samo
`elimo da Crna Gora bude dobra
ku}a za sve. Sva ova ostvarewa nisu nam bila potrebna iz partijskih interesa a ponajmawe iz li~nog interesa, ve} da bi ovdje
dobro `ivqela na{a djeca. Politikom se bavite da biste pravili
istoriju a ne jahte, avione i
kamione. SDP je tu da sa~uva postignuto, ali i da obezbijedi prom-

jene. Ovo se mora mijewati. Sve je

mawe radnih mjesta, mladosti, sve
vi{e penzionera, duplo vi{e nego
do devedesetih godina. Crna Gora
ima tendenciju da postane zemqa
sobarica i radnika u uslu`nim djelatnostima i najni`e pla}enim
poslovima. Moramo biti slo`ni
oko va`nih pitawa. Pravde i
pristojnog posla mora biti. Uz
pomo} opozicije pro{le su mnoge
na{e inicijative. Termoelektrana
je trebalo da bude prodata za 35
miliona evra, a vrijedi osam puta
vi{e. Zbog koga, interesa gra|ana?
Na takva pitawane ne treba ni
odgovarati jer je to rugawe zdravom
razumu - istakao je Krivokapi}.
U burnoj godini, posle "svih
udara, bo~nih, direktnih i niskih", SDP je iza{ao jo{ ~vr{}i, kazao je Sabahudin Deli}, vd
predsjednika OO SDP-a, isti~u}i
da je wegova poruka ispru`ena
ruka svima onima koji ho}e zajedno sa SDP-om da grade dru{tvo na
demokratskim, humanim, qudskim
i evroatlantskim principima.
- Ako ima moralna vertikala
koja je na tu|oj stolici, a nas zbog
ovakvog stava proziva da sjedimo
na dvije stolice, ja }u rado privu}i i tre}u. Ni nezavisna Crna
Gora, ni evroatlantske integracije, ne zna~e nam ni{ta ako ne ostvarimo osnovne ciqeve, prije
svega vladavinu prava i socijalnu
pravdu - kazao je Deli}.
Uz obe}awe da ~lanovi SDP-a
ne}e i}i po mi{qewe u Podgoricu,
Branislav Veqkovi} zahvalio je
svima na podr{ci u trenutku kada
po wima, kako je kazao, {ibaju svim
sredstvima, dijele ih i zava|aju,
podme}u kleve}u, "pozivaju}i se na
zakone koji oni ne po{tuju".
- Najglasniji su upravo oni koji
su do ju~e bili sa nama. Gazda im

Izabran novi OO
SDP Pqevqa
Na Konvenciji SDP-a izabran je 31 ~lan novog Op{tinskog odbora. Novoizabrani
~lanovi su Xevad Bjelobrk,
Anel Ciguqin, Adin Durutli},
Dragica Xogaz, Adnan Haxiosmanovi}, Emir Preki},
Abdulah Selmanovi}, Bojana
[quki}, Adela \ozgi}, Damir
Kadriba{i}, Izet Tutunxi},
Elvira Deli}, Rasim Durutli}, Sabahudin Hrastovina,
Anela Kondo, Lejla Agi}, Sadija ]irlija, Xanela Kadi},
Kemal Durkovi}, Goran Kne`evi} i Indira Lajko. ^lanovi po funkciji su Sabahudin Deli}, Belma Haxiosmanovi}, Emir Bixan, Edvin Durutli}, Saida Vlahovqak, Zekija Kondo, Mervan Ra{~i}, Gjulera Selmanovi}, Branislav
Veqkovi} i Amel Durutli}.
je dobro za{e}erio zobnicu pa
graju a ne mare za raju. Velike
bitke se sada ne vode svijetlim
oru`jem ve} na{om spremno{}u i
sposobno{}u da odolimo isku{ewima nedovoqno osmi{qenog razvoja i trajnog devastirawa na{e
sredine radi trenutne li~ne koristi i tu|ih dugoro~nih interesa - kazao je Veqkovi}.
Konvenciji su prisustvovali
predsjednik OO SNP-a Radoman
Gogi}, odbornik i ~lan Pokreta za
Pqevqa Bo`idar Baji} i predstavnik Bo{wa~ke stranke, dok se
iz DPS-a niko nije odazvao pozivu.
- Koliko smo mi u Pqevqima
odgovorni za budu}nost na{e sredine, pokazuju prazne stolice
predvi|ene za goste koji nisu imali potrebu da do|u na Konvenciju. Mi u SNP-u sa vama imamo
dosta sli~nih programskih postavki, ali i vrlo ozbiqnih razlika. Ali moramo da sara|ujemo u
ciqu opstanka na{e sredine, da se
izborimo da budemo urbana sredina sa visokim dru{tvenim standardom a ne samo grad velikih
resursa - kazao je Gogi}.
D. ^olovi}

SNP izborila do`ivotne naknade za majke sa troje djece

Ostvariti jedinstvo u ekonomskom

razvoju i kadrovsko objediwavawe
- Za 32 godine rada Termoelektrane proizvedeno je 1,4 milijarde evra struje, do 2006.
godine proizvedena su 53 miliona tona ugqa, 125 miliona
kubika otkrivke, a preostale
rezerve ugqa vrijedne su pet
milijardi evra. Najmawe od
toga vra}eno je Pqevqima. I
zato poru~ujem predstavnicima
svih politi~kih partija - ne
zaboravite da ste prije svega
Pqevqaci, a onda politi~ari i
sve ostalo. Morate u~initi sve
da ono {to se proizvede u
Pqevqima, ovdje i ostane, jer
to je va{ posao. Na`alost, na{
problem je {to nema jedinstva
politi~kih partija oko va`nih
pitawa. Moramo da sjedemo i
tra`imo re{ewe a ne da zava|amo narod - kazao je Sr|an
Mili}, predsjednik Socijalisti~ke narodne partije, na novogodi{wem koktelu Op{tinskog odbora (25. decembar).
SNP, po rije~ima Mili}a, ne}e prihvatiti pozivnicu za ~lanstvo u NATO-u, a "onii koji se
boje da konsultuju narod ima}e
priliku da ga ~uju posle sjednice Glavnog odbora". Podsje}aju}i da se ova partija izborila za do`ivotne naknade za
majke sa troje i vi{e djece, Mili} je poru~io da ne}e na tome
stati i da }e pro{iriti obim

prava "za one koje su temeq Crne

Gore - `ene i majke".
Radoman Gogi}, predsjednik OO
SNP-a, kazao je kako starije generacije nisu uspjele da ispune
obavezu datu od Boga i naroda, i
poru~io mladim generacijama da
ne dozvole da naprave istu gre{ku.
- Fali nam sloga u za{titi i
razvoju ovog grada. Izuzetno
smo podesni za podjele koje
nigdje ne uspijevaju kao u
Pqevqima. Druge sredine to
mnogo lak{e i ozbiqnije rade
nego mi. Treba nam ekonomska i
ekolo{ka za{tita. To {to su
Pqevqa zaga|ena u zadwih 40
godina ne zna~i da sa tim treba
`ivjeti vjekovima. Ne mo`emo
rije{iti problem ako ne Trgu
narod ispred sebe nema pr-

edsjednika, svjesnog ~iwenice o

surovim uslovima `ivota. Moramo ostvariti jedinstvo u ekonomskom razvoju i kadrovskom
objediwavawu, bez obzira kojoj
politi~koj partiji pripadaju.
Moramo mijewati svijest o
realnosti ako mislimo dobro
generacijama koje dolaze, u protivnom - mnogo je prostora da se
upi{emo kao generacija koja ja
vrlo malo ili ni{ta uradila
za svoj grad - kazao je Gogi},
~estitaju}i ~lanstvu, simpatizerima i svim gra|anima
Pqevaqa sre}nu Novu godinu i
Bo`i}.
Koktelu su prisustvovali brojni gosti, sve{tenstvo i predstavnici
parlamentarnih
politi~kih partija.
D. ^olovi}

DPS nikad ne mo`e

parirati ujediwenoj
opoziciji u Pqevqima
- Pored ~vrstog opredjeqewa za politiku
protesta, kao jedinog isntrumenta koji }e dovesti
do fer izbora, ubije|en sam da pqevaqsku opoziciju, koja bi bila postavqena na zdravije noge, uz
iskreniju saradwu i koordinisano djelovawe DPS nikada ne mmo`e pobijediti. To se potvrdilo
uvijek za ovih 25 godina pqevaqske vi{estrana~ke politi~ke scene, uz dva izuzetka koji nisu
zavisili od `eqe i snage opozicionih glasa~a,
ve}, pored svih re`imskih manipluacija - i od
gre{aka pojedinaca iz opozicije. U susret 2016.
godini, gdje se o~ekuje najmawe jedan izborni ciklus, vrijeme je da pqevaqska opozicija realno
sagleda ~iweni~no stawe - vrijeme je za personalnu politi~ku odgovornost i za uvo|ewe novih
kadrovskih potencijala sa kojima sve opozicione
snage u Pqevqima evidentno raspola`u, ~ime bi
se, uz dokazane prvake opozicione borbe, stvorila
mo}na karika mladosti i iskustva - ka`e u
saop{tewu za javnost odbornk DF-a Nikola Rov~anin i dodaje da je vrijeme da "pojedini opozicioni akteri prevazi|u sujete, postanu svjesni
koliko mogu, jer smo svjedoci ~estog precjewivawa
li~ne vrjednosti i mogu}nosti, nakon ~ega slijedi
surova kazna bira~a" - opravdana, ali zbog we,
kako navodi Rov~anin, ispa{taju slobodni gra|ani.
Isti~u}i da lokalna vlast uni{tava Pqevqa,
da "tumara bez vizije, da terori{e zaposlene iz
redova opozicije, diskrimini{e srpski narod i
javno zloupotrebqava pozicije, }uti na trovawe
gra|ana, Rov~ani ka`e da je uvjeren da je pqevaqska opozicija svjesna trenutka u kome se nalazimo i
da je velika pobjeda nadomaku.
- Pqevaqska opozicija sadr`i veliki broj
dokazanih politi~kih kadrova, stru~waka, aktivista i ~lanova koji su poznati kao ~asni,
po{teni i nepokolebqivi qudi i koji u svim segmentima prevazilaze svoje politi~ke konkurente.
Niko vi{e ne smije remetiti o~ekivane politi~ke
procese i predstavqati prepreku saradwi opozicionih stranaka, niti opoziciona borba smije
biti podre|ena li~nim interesima i ambicijama
pojedinaca - ka`e Rov~anin i dodaje da ga raduje to
{to su OO SNP-a i Pokret za Pqevqa pod{kom
protestima koje je pokrenuo DF i zajedni~kim
bojkotom lokalnog parlamenta "pokazali spremnost za koordinisanu akciju u pravcu smjene
D. ^olovi}
re`ima".

Smjena direktora "Grijawa"

Umjesto nagrade,
politi~ki lin~
- Razlozi zbog kojih me
Odbor direktora "Grijawa"
smijenio su gruba konstrukcija i izigravawe slova zakona i akata dru{tva iza kojih se krije politi~ki obra~un. Konkretno, postavqam
pitawe - na osnovu kojih
dokaza je Odbor utvrdio da je
spornim sporazumom nanesena
{teta poslovawu dru{tva,
budu}i da na navedenu iskonstruisanu tezu nije dostavqen
materijalni dokaz ili nalaz
ovla{}enog vje{taka koji bi
ukazivao na navodnu finansijsku {tetu- rekao je
Branislav Veqkovi}, biv{i
direktor "Grijawa".
Veqkovi} isti~e da je op{tina, kao osniva~ dru{tva,
bila informisana o zakqu~ewu predmetnog sporazuma,
u~estvovala je u wegovoj pripremi, {to se mo`e dokazati
uvidom u zapisnike, a isti je
zakqu~en u javnom interesu i
na osnovu wega je dobijena
gra|evinska dozvola, zavr{eni radovi, projekat realizovan u potpunosti i upravna
zgrada Rudnika ugqa prikqu~ena na sistem. Biv{i
direktor tvrdi da je spornim
sporazumom omogu}en mjese~ni prihod "Grijawu" od 3,5
hiqada evra, da op{tina nije
bila spremna da plati oko

tri hiqade evra od{tete fizi~kom licu, koje je oslobo|eno pla}awa grijawa samo u
ovoj grejnoj sezoni u iznosu od
37 evra mjese~no.
- Pored procesuirawa pred sudom ove nezakonite odluke obrati}u se i Delegaciji EU u Crnoj Gori kako
bih ukazao na grubu zlupotrebu Odbora direktora
kojom se ponavqa nepravilnost konstatovana u Izvje{taju o napretku Crne Gore u
dijelu reforme javne uprave
i obaveze "da se pridr`ava
principa, meritativnosti,
depolitizacije i transparentnosti u anga`ovawu, nagra|ivawu i otpu{tawu zaposlenih na svim nivoima
rukovo|ewa - rekao je Veqkovi}, isti~u}i da je dolaskom na funkciju direktora
zatekao dug u iznosu od 39
hiqada evra, koji je u potpunosti izmiren, a napu{tawem funkcije ostavio je ostvarene prihode od 400 hiqada evra, koji }e uz fakturisane usluge i donacije
Vlade za sanaciju ekolo{kih problema kotlarnice u
Skerli}evoj, pre}i iznos od
480 hiqada evra prihoda, uz
izmirewe svih preostalih
obaveza prema dobavqa~ima.
S.Z.

1. januar 2016.

Izme|u dva broja

Elektroprivreda tu`ila op{tinu
Elektroprivreda Crne Gore tu`ila je op{tinu
Pqevqa za protivpravno boga}ewe, zatra`iv{i pritom
da pqevaqska lokalna uprava vrati dva miliona i 813
hiqada evra, koji su napla}eni u vidu ekolo{ke takse.
Elektroprivreda Crne Gore tu`bu je proslijedila Privrednom sudu, ali se ovaj sud proglasio
nenadle`an. Potom je tu`ba upu}ena Osnovnom
sudu u Pqevqima, koji }e voditi ovaj sudski spor.
- Stigla je tu`ba Elektroprivrede Crne Gore
kojom se op{tina tu`i za protivpravno boga}ewe
i tra`i povra}aj nov~anih sredstava od dva miliona i 813 hiqada evra - potvrdio je Budimir
Tawevi}, vr{ilac du`nosti direktora lokalne
Direkcije za imovinu.
On je pojasnio da je slu~aj u postupku i da jedino
mo`e potvrditi da je tu`ba stigla. Tawevi} je kazao
da se tu`bom tra`i povra}aj novca koji je napla}en u
vidi ekolo{ke takse, tokom 2006, 2007. i 2008. godine.
- Sada je ovaj slu~aj pred Osnovnim sudom u
Pqevqima i vidje}emo kakav }e biti wegov ishod
- kazao je Tawevi} .
S.Z.

Izgorela ku}a u Gliba}ima

U po`aru koji je 13. decembra izbio u Gliba}ima
do temeqa je izgorela stara porodi~na ku}a
An|eli}a, u kojoj je `ivjela starija `ena.
- Ku}a je veoma brzo u potpunosti izgorela, s
obzirom na to da je bila od drveta, a uzrok po`ara
su vjerovatno neispravne instalacije - kazao je
Dragan An|eli} vlasnik ku}e.

Drvena ku}a izgorela do temeqa

Po`ar su gasili pet vatrogasaca sa dva vozila
Slu`be za{tite i spa{avawa, a sve je trajalo
{est ~asova.
- Pri dolasku prizemna ku}a sa potkrovqem
zate~ena je u plamenu, a ubrzo se prizemqe uru{ilo. Vr{eno je zaga{ivawe ostataka objekta i
spre~avawe preno{ewa vatre, potpomognute vjetrom, na objekte u neposrednoj blizini. Voda za
ga{ewe po`ara crpqena je sa jednog od bazena u
selu - saop{teno je iz Slu`be za{tite i spa{avawa op{tine Pqevqa.
M. T.

U Vijencu izgorela ku}a Gruji~i}a

U pqevaqskom selu Vijenac, u no}i 22. decembra, izgorela je ku}a Perka Gruji~i}a. Sre}om Gruji~i} `ivi u susjednoj ku}i, u blizini objekta
koji je izgorio, a u kom je bila zimnica i odre|eni
vrijedni predmeti.
Vatrogasci Slu`be za za{titu i spa{avawe,
sprije~ili su {irewe po`ara na druge objekte.
Oni dodaju da je zahvaquju}i po`rtvovawu kom{ija, ve}i dio vrijednih predmeta iznijet iz
ku}e, prije nego {to je vatra uni{tila krovnu
konstrukciju. Uzrok po`ara nije poznat, a ku}a je
uni{tena do temeqa.
M. T.

Rasvijetqeno ubistvo u poku{aju

Slu`benici Centra bezbjednosti Pqevqa uhapsili su 17. decembra M.V. (32) iz Kola{ina zbog
sumwe da je u Pqevqima 9. avgusta po~inio krivi~no djelo ubistvo u poku{aju na {tetu Miroslava Vojinovi}a (24) iz Pqevaqa.
- Kriminalisti~ka obrada upu}uje na sumwu da
je M.V. navedenog dana oko 01,45 ~asova, u Tr{ovoj
ulici u Pqevqima, nakon sva|e dvije grupe
mladi}a, u pravcu M.V. iz vatrenog oru`ja
ispalio vi{e hitaca od kojih je o{te}enog pogodio jedan hitac, u predjelu potkoqenice lijeve
noge. Osumwi~eni se nakon izvr{ewa krivi~nog
djela udaqio sa lica mjesta. O{te}eni M.V. je tom
prilikom zadobio te{ku tjelesnu povredu u vidu
prostrijelne rane sa o{te}ewem kostiju. Sveukupne policijske aktivnosti dovele su do identifikovawa osumwi~enog i wegovog li{ewa slobode
- ka`e se u saop{tewu Uprave policije.
Osumwi~eni M.V. je uz krivi~nu prijavu, priveden zamjeniku Vi{eg dr`avnog tu`ioca u Bijelom
Poqu zbog osnovane sumwe da je po~inio krivi~no
djelo ubistvo u poku{aju u sticaju sa KD nedozvoqeno dr`awe oru`ja i eksplozivnih materija.
D. ^olovi}

DRU[TVO
Izborna konvencija SD Pqevqa

Brajovi}: Sa Socijaldemokratama
Crne Gore svi }e znati na ~emu su!
Ciq SD je moderna Crna Gora,
koje nema bez modernizacije politike ~iji }e ideolo{ki predvodnik biti upravo ta partija, "partija moderne, a ne radikalne i
populisti~ke qevice".
- Socijaldemokrate Crne Gore
su partija koja ima jasnu politiku, jasnu viziju i ciqeve, kao i
qude koji su spremni da preuzmu
inicijativu i odgovornost za
konkretne projekte i kreiraju
dru{tvo i ambijent u kakvom `ele
da `ive. Zato }emo umjesto politikanstva, na Kongresu 31. januara
ponuditi konkretna rje{ewa,
posebno u ekonomskoj sferi, na
kojima }emo ~vrsto insitirati.
Istraja}emo na politici konkretnih mjera usmjerenih na ravnomjeran ekonomski razvoj svih
podru~ja Crne Gore, politici
preuzimawa odgovornosti i inicijative, politici koja }e zaposliti qude - kazao je Ivan Brajovi}, predsjednik SD Crne Gore,
27. decembra, na izbornoj Konvenciji SD Pqevqa, zahvaliv{i
Pqevqacima zbog masovnog ukqu~ivawa u SDCG, i {to "nisu dozvolili da se ideja socijaldemokratije izgubi u dnevnom politikanstvu i populizmu, i da
postane `rtva neodgovornih pojedinaca koji su krenuli da se na
neozbiqan na~in poigravaju sa
wom"
- Zato nismo dozvolili da se
sindrom "kola{inskog scenarija"

pro{iri na ~itavu Crnu Goru,

kao {to }emo osujetiti i "makedonski", ali i svaki drugi scenario, koji je prijetwa na{im
vitalnim dr`avnim i nacionalnim interesima. Koketirawe sa
partijama zarad sitnog politi~kog interesa, ili `eqe za ne~ijim trenutnim boqim pozicionirawem na politi~koj sceni }emo
razotkriti. Sa Socijaldemokratama svi }e znati na ~emu su, jer se
mi ne}emo poigravati onim {to
smo te{kom mukom decenijama, pa
i vjekovima stvarali. Mi smo partija stru~nih i odgovornih qudi,
a ne populista i neodgovornih
politi~kih egzibicionista - poru~io je Brajovi}, dodaju}i da }e
kongres partiju jo{ vi{e oja~ati,
pozivaju}i da svi daju doprinos
ostvarewu vizije SD - vizije gra|anske, multetni~ke, evroatlanstke, prosperitetne i bogatije
Crne Gore.
SD su uspjele da za svega nekoliko mjeseci formiraju odbore u
svim op{tinama u Crnoj Gori, kao
i najve}i broj odbora Foruma
mladih i Foruma `ena. Brajovi}
je izdvojio mlade kao posebnu
ciqnu grupu, te naglasio da je
`eqa Socijaldemokrata da mlade
motivi{u i mobili{u, kako bi ih
podstakli da razvijaju i ostvaruju
svoje ambicije.
Plan Socijaldemokrata, da se
nakon obnove nezavisnosti i dobijawa pozivnice za NATO Crna

Gora okrene slede}em velikom ciqu - partnerstvu za sna`ni ekonomski razvoj, oko kojeg treba da
se okupe napredne politi~ke snage. SD ne}e biti prvi me|u onima
koji }e uprijeti prstom u svakog
ko poku{a da se poigrava sa
tekovinama 21. maja.
Od 191 delegata, za predstoje}i
Kongres izabrano je wih 25:
Bajrovi} [e}er, Besalet Bo{kovi}, Bosovi} Said, Brkovi} Emina, ^engi} Admir, ^engi} Fuad,
^olovi} Radoman, ^olovi} Sa{a,
Deli} Alma, Drnda Mejrema,
Ernes Gaxo, Halilovi} Mersudin,
Huri} Irma, Jovovi} Dragan,
Kondo Kemal, Krvavac Jelena,
Lalovi} Erduan-Edo, Lojo Emir,
Lojo Neira, Markovi} Nata{a,
Ra{~i} Sawin, Rexovi} Munir,
Salihovi} Emina, Todovi} Pero i
Vu~eti} Zorica.
Na konvenciji je izabrano i 6
kandidata za Glavni odbor Socijaldemokrata Crne Gore: Bajrovi} [e}er, Brkovi} Emina, Kondo Kemal, Lalovi} Erduan-Edo,
Markovi} Nata{a i Salihovi}
Emina.
Na izbornoj Konvenciji SD Pqevqa, pored predsjednika Brajovi}a prisustvovali su i visoki
funkcioneri te partije: dr Damir
[ehovi}, dr Kenan Hrapovi}, dr
\or|e Suhih, Marija Blagojevi},
Rada Koprivica, Goran Petrovi}
i Neboj{a Obradovi}.
S.Z.

Akcija "Petarda"

Prevencija povreda
Kao i prethodnih godina Ministarstvo unutra{wih poslova je
organizovalo operativnu akciju
"Petarda", radi smawewa upotrebe nedozvoqenih pirotehni~kih
sredstava. Pro{le godine jedna
osoba je povre|ena od petarde, dok
je niz osoba (mla|i od 14 godina)
opomenuto zbog petardi uz savjetovawe sa wihovim roditeqima.
- Najzna~ajnije je preventivno
djelovawe prema osnovcima i sredwo{kolcima i u blizini obdani{ta. ^esto dolazi do povreda te
djece, jer djeca i mladi naj~e{}e
koriste pirotehni~ka sredstva rekao je Danko Gogi}, komandir
pqevaqske Stanice policije.
Uzmjenama Zakona o minsko -

eksplozivnim sredstvima, dozvoqena kupovina pirotehni~kih

sredstava u ovla{}enim prodavnicama, ali da u na{oj op{tini
za sada nema takvih prodavnica.
Gogi} je zahvalio NVO "Bona
Fide", koja je i ove godine platila letke o opasnosti od pirotehni~kih sredstava, koji se dijele po
{kolama. Sa Tr`i{nom inspekcijom i Komunalnom policijom
dogovoren je obilazak gradske
pijace, gdje }e policajci biti u
civilu.
Ilija Draga{evi}, samostalni
policijski komesar, je istakao da
je Grani~na policija na GP Ran~e
krajem novembra zaplenila veliku koli~inu bakqi (pirotehni~ka

sredstva tre}eg stepena), ~ija je

ukupna vrednost do 700 evra.
Faik Muhovi}, direktor O[
"Salko Aqkovi}" i Dragan Zukovi}, direktor Gimnazije su izrazili `aqewe {to nema vi{e
{kolskog policajca, koji je mnogo
zna~io {kolama. Muhovi} je
istakao dobru saradwu izme|u
{kola i policije, ali je i izlo`io problem koji wegova {kola
ima sa omladinom koja se okupqa
ispred {kole kasno no}u, pije,
lomi oluke, prqa zidove, ostavqa
nered.
Gogi} je objasnio da policija
dolazi na svaku prijavu {kola
ili gra|ana, ali da nema ovla{}ewa da reaguje kada osobe
samo sjede na javnom prostoru.
Uputio je na komunalnu policiju
koja tako|e ima ovla{tewa na
prostorima trgova, ulica, {kola
i kafi}a.
M. T.

Novine u Odluci o na~inu finasirawa projekata NVO

Op{tina odre|uje oblasti finansirawa

Nova Odluka o finansirawu
NVO utvr|uju prioritetne oblasti, dok se ranijom odre|ivalo procentualno u~e{}e po oblastima.
- Ovde je op{tina dobila
kqu~nu ulogu u fazi planirawa
projekata koji }e se finansirati
za svaku godinu pojedina~no. Ranijom Odlukom nisu bile propisane oblasti za finansirawe.
Ovom Odlukom op{tina ta~no
utvr|uje koje }e se prioritetne
oblasti finansirati u svakoj
godini. Ova odluka jeste jedan od
na~ina sporovo|ewa javnih politika koje su usvojene od strane SO.
Prethodnom odlukom osnovni
uslov za dobijawe sredstava bio je
upis u registar o osnivawu nvo,
dok novom Odlukom to nije propisano. Prethodna odluka je propisivala finansirawe projekata
i programa rada. U praksi je to
bilo druga~ije jer su neke organizacije pisale programe, a u stvari

su to bili projekti. Ovom odlukom

se finansiraju samo projekti, a
programi ne - rekla je Sawa \ondovi} na centralnoj javnoj raspravi 15. decembra u sali SO.
Danijel @ivkovi} rekao je da je
rok za podno{ewe prijava na konkurs NVO 30 dana i da ukoliko
nevladine organizacije ne predaju
dokumentaciju u predvi|enom roku
imaju mogu}nost u roku od tri dana
da to u~ine, a Komisija }e na veb
sajtu op{tine objaviti rang listu
sa brojem bodova i projekata koji }e
se finansirati iz Buxeta op{tine.
Ismeta Xaki} smatra da je u
ovoj odluci diskriminatorsko utv|ivawe prioritetnih oblasti.
- Kvalitet projekta bi trebalo
da odredi koja }e se oblasti
finansirati. Za mene su qudska
prava na prvom mjestu, ali ne
zna~i da i kultura grada nije na
prvom mjestu, tako da sam uvijek
da svi projekti budu ukqu~eni.

Predlo`ila bih da u slu~aju da

dva projekta budu sa istim brojem
bodova da oba budu finasirana
kao i da se projekti predaju pod
{ifrom - kazala je Xaki}.
\ondovi} je naglasila da je malo
sredstava, a dosta nevladnih organizacija pa se zbog toga poku{ava
na godi{wem nivou dobiti vi{e
sredstava za mawe kvalitenijih
projekata nego za vi{e sitnih.
Po{to je op{tina po Zakonu o
lokalnoj upravi obavezna da
raspisuje konkurs za finansirawe NVO za svaku godinu Vaso
Kne`evi} iz NVO Da za`ivi selo
pitao je da li }e prebaciti novac
za prethodne dvije godine kada
nije raspisivan konkurs u narednu godinu Zoran Rado{evi}, pravnik odgovorio je da za 2015.
godinu postoji mogu}nost raspisivawa konkursa, dok za 2014. ne
postoji zakonska mogu}nost jer su
sredstva preraspodjeqena.
S.Z.

10

ANKETA

1. januar 2016.

Godina okom politi~ara

[ta je po Va{em mi{qewu obiqe`ilo 2015. godinu (u politi~kom i ekonomskom smislu) u Pqevqima, u Crnoj Gori i
okru`ewu; kakve su Va{e projekcije ekonomsko politi~kih de{avawa u 2016. godini.
Pitawe je poslato predsjednicima svih OO parlamentarnih stranaka, objavqujemo pristigle odgovore.
Radoman Gogi}, predsjednik OO SNP Pqevqa

Vladislav Bojovi}, predsjednik OO DNP i poslanik DF-a

Samodr`avqe i
sunovrat

Zarobqeni parlament i
zamajavawe Pqevqaka
Godinu za nama obiqe`ili su
protesti u organizaciji Demokratskog fronta, ~iji je ciq odr`avawe prvih po{tenih izbora u
Crnoj Gori i konstituisawe
vlasti na slobodno izra`enoj voqi gra|ana. Protestni skupovi su
vrlo brzo prerasli u op{tenarodni pokret otpora protiv kriminogene i odnaro|ene vlasti koja je
privatizovala Crnu Goru i wene
najvrjednije resurse stavila u
funkciju li~nog boga}ewa. Pokazali su se kao najve}a prijetwa i
najdjelotvorniji oblik pritiska
na re`im, o ~emu govori poku{aj
wihovog gu{ewa, najprije brutalnom intervencijom nad mirnim
demonstrantima, a onda i formirawem takozvanih radnih grupa
i fingirawem dijaloga u zarobqenom parlamentu, u kome su,
na`alost, pristale da u~estvuju i
odre|ene zvani~no opozicione
partije. Po svemu sude}i, gra|ani
koji `ele slobodnu, ekonomski
sna`nu, pravnu dr`avu Crnu Goru
i izbore li{ene ucjena, pritisaka, kupovine glasova i drugih
zloupotreba, bi}e prinu|eni da i u
2016. godini nastave sa protestima. U 2015. godini re`im je nastavio da izdaje sve ono {to simbolizuje istorijsku Crnu Goru, da

ponovo zabija no` u le|a bratskoj

Srbiji i udara na dr`avotvornu i
jedinu kanonsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori sa namjerom da je
pretvori u partijsku. Ovu godinu
je posebno obiqe`ilo uporno
re`imsko forsirawe ulaska Crne
Gore u NATO pakt, uprkos tome
{to je ubjedqiva ve}ina gra|ana
protiv u~lawewa u taj agresivni
vojni savez, uprkos tome {to to podrazumijeva konfrontaciju sa
na{im istorijskim saveznikom i
vjekovnom za{titnicom Rusijom.
Novu godinu do~ekujemo sa nadom
da }e se u woj istinski protivnici
NATO puta Crne Gore objediniti u
sna`nu anti-NATO koaliciju koja
}e pru`iti organizovan otpor
nelegitimnoj i {teto~inskoj politici.
Godinu za nama obiqe`io je nastavak
ignorisawa
osnovnih
`ivotnih potreba Pqevqaka, uz
zamajavawe koje su im na partnerski i koordiniran na~in prire|ivali Vlada Crne Gore i lokalna vlast. Uz politi~ku korupciju i pravno nasiqe, na rukovode}a mjesta u op{tini, uz do sada
nevi|enu diskriminaciju Srba,
postavqeni su nestru~ni aktivisti vladaju}ih stranaka, me|u
kojima i osu|eni za kupovinu

Godina
okom
politi~
ara

glasova. Time su na besprizoran

na~in uni`ene op{tinske ustanove i pretvorene u partijske }elije DPS-a i wenih koalicionih
partnera. Milioni evra su
nastavili da odlaze iz Pqevaqa,
a Pqevqima su po ko zna koji put
ostajale mrvice i prodavala im se
magla. Dr`avna vlast i wen uslu`ni servis u Pqevqima, predvo|en predsjednikom op{tine,
sistematski su radili na tome da
se u Pqevqima su{tinski ni{ta
ne promjeni na boqe, i sve to sa
o~iglednim ciqem, da Pqevqaci
budu jo{ lak{e `rtve kupovine
glasova i drugih izbornih zloupotreba. ^estitaju}i Novogodi{we i Bo`i}ne praznike, o~ekujem i nadam se da }e se u 2016. godini, uz veliku podr{ku Pqevqaka, desiti smjena vlasti bez
koje je nezamisliva promjena dr`avne politike prema Pqevqima.

Kenana Struji}, predsjednica OO Bo{wa~ke stranke

Naredna treba da bude

godina rezultata
Za Crnu Goru u 2015. godini
desile su se veoma bitne promjene,
kako na unutra{wem, tako i na
spoqnopoliti~kom planu. Crna
Gora je jo{ jednom pokazala da je
lider u regionu po osnovu reformi,implementacije zakona kao i
to da je ozbiqan kandidat koji
stremi ka ~lanstvu u EU i NATO.
Obzirom na strate{ke ciqeve
zacrtane jo{ dobijawem nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je za
kratak vremenski period ostvarila veliki pomak u procesu pristupawa EU. Odr`ani su brojni
susreti na svim nivoima, politi~ke konsultacije, zakqu~en je
veliki broj bilateralnih sporazuma, {to je sve prouzrokovalo
da Crna Gora u 2015. godini dobije status va`nog regionalnog,
evropskog i me|unarodnog papartnera. U prvoj polovini godine
osna`ili smo bilateralne odnose
sa ~lanicama EU, najrazvijenijim
i najuticajnijim zemqama svijeta.
Uspje{no je realizovan veliki
broj projekata koji su finansirani kroz fondove za bilateraln,
razvojnu i pomo} u reformama,
{to predstavqa jo{ jedan korak
bli`e pristupawu EU. Obzirom
da je drugi strate{ki ciq Crne
Gore ~lanstvo u NATO Alijansi,
Crna Gora je zvani~no dobila
poziv za punopravno ~lanstvo u
Alijansi.
Na ekonomskom planu Crna
Gora je u odnosu na region 60.
mjesto najprosperitnijih zemaqa
svijeta, {to predstavqa napredak

za pet pozicija u odnosu na prethodni izvje{taj.

Ura|eno je dosta na zakonodavnom i institucionalnom planu
u borbi protiv korupcije dono{ewem Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivi~nom postupku kao i Zakon o specijalnom
tu`ila{tvu kao i Zakon o oduzimawu imovine ste~ene kriminalom.
Kao najve}i projekat izdvojili
bismo po~etak radova na izgradwi
autoputa, koji }e, uprkos raznim
skepti~nim komentarima i {pekulacijama, Crnu Goru uvezati sa regionom {to }e zna~ajno, ekonomski
osna`iti
cjelokupni
sistem.
Dobili smo nove politi~ke faktore na politi~koj sceni {to jo{
jednom dokazuje da }e period koji je
ispred nas biti veoma interesantan
i krajwe buran, obzirom da nas o~ekuju parlamentarni izbori.
Od svih politi~kih faktora
izdvojili bi Bo{wa~ku stranku
koja je svojim djelovawem pokazala da je ozbiqan igra~ na
politi~koj sceni Crne Gore {to
kao krajwi proizvod ima wen svakodnevni rast. Gra|ani, glasa~i i
simpatizeri su mo`da potvrdili
svoje povjerewe Bo{wa~koj stranci kada poslanik Bo{wa~ke
stranke bio jedan od tvoraca
zakonskog rje{ewa o naknadi
majkama koje su rodile troje ili
vi{e djece. Za razliku od nekih
drugih poslani~kih klubova koji
poku{avaju
ubirati
jeftine
politi~ke poene, klub poslanika

Bo{wa~ke stranke u jedinstvu podr`ao ovaj zakon.

[to se ti~e djelawa na lokalnom
planu, pomaci su veoma vidqivi u
na{oj op{tini. Bo{wa~ka stranka
kao partija koja ~ini vlast u
Pqevqima, podr`ava i aktivno
radi na poboq{awu uslova svih
gra|ana Pqevaqa. Kao {to je i
javnost mogla da vidi, ako poredimo
sa periodom prethodne vlasti, ura|en je veliki pomak u vra}awu
zaostalog duga op{tine, poboq{awu saobra}ajne infrastrukture, u
mjerama za za{titu `ivotne sredine kao i pomak u mnogim
zapo~etim projektima sa doma}im i
stranim partnerima.
U 2016. godini Crnu Goru o~ekuju velike stvari, veliki poslovi koji se moraju zavr{iti. Ako
je 2014. godina bila godina zakonodavstva, 2015. godina institucija, 2016. godina treba da bude godina rezultata.
O~ekuju nas parlamentarni
izbori koji }e zasigurno odrediti
i poduprjeti one politi~ke faktore koji su spremni da ovu zemqu
vode ka prosperitetu, kao punopravnog ~lana EU i NATO porodica.

Na{a strahovawa da
}e, zbog prirode aktuelne
lokalne i dr`avne vlasti, do}i do daqe degradacije dru{tvenog i
ekonomskog `ivota u
Pqevqima, su se obistinila. Umjesto da ozbiqno i odgovorno, uz anga`ovawe ukupnog kadrovskog potencijala, krene u realizaciju obe}anog, lokalna vlast nije
u~inila ni korak naprijed ve} je zapala u krizu
o~igledne nelegitimnosti i nesposobnosti da
odgovori svojim obavezama prema gra|anima. Proces formirawa lokalne
vlasti, koji ni do danas
nije zavr{en i pra}en
nizom skandaloznih kadrovskih rje{ewa, pokazao je da vladaju}a koalicija u ovom gradu po~iva na kompromisima,
politi~koj korupciji,
partokratiji i osionosti
mo}nika koji svoju trenutnu poziciju shvataju
kao priliku za obra~un
sa neistomi{qenicima.
Prisjetimo se imenovawa
~lanova rukovode}ih organa u lokalnim preduze}ima i ustanovama i
nezakonitih smjena i
imenovawa
direktora,
koje je pratila otvorena
samovoqa i partijska
kombinatorika uz o~igledno nepo{tovawe zakonskih normi i propisa. U
tom nepo~instvu, predwa~io je predsjednik
Op{tine koji je preuzeo
ulogu samodr{ca koji
objediwuje izvr{nu i
zakonodavnu vlast iskazuju}i time svoj apsolutisti~ku prirodu i
shvatawe svoje trenutne
politi~ke pozicije kao
priliku za iskazivawe
mo}i.
Nastavak ve} decenijske politike sirove i
surove eksploatacije prirodnih resursa bez brige
o budu}nosti rezultirao
je daqim padom indeksa
svih ekonomskih pokazateqa razvijenosti Pqevaqa. Prioriteti razvoja
su o~igledno negdje drugo,
a Pqevqa i daqe slu`e
za dobijawe jeftine elektroenergije,
lagerovawe opasnih otpada, eksploataciju rudnih bogatstava i {uma od ~ega ovoj
sredini ostaju samo mrvice ili ni toliko. Visina koncesionih naknada
i naplata, odnosno izostanak naplate, to jasno
pokazuju. Pora`avaju}e je
da najve}i zaga|iva~i ne
odvajaju ni prebijenu paru na ra~un toga {to
svakodnevno na Pqevqa i
Pqevqake prosipaju tone
najotrovnijih materija.
Ipak, sistemu se neminovno bli`i kraj jer
su pukotine toliko vidqive da se vi{e ne mo-

gu prikrivati ispraznim pri~ama o unutra{wim neprijateqima

naroda i dr`ave i vo|i
koji je Bogom dat da se
zbog dobra naroda bori
protiv wih.
Pozivnica za ulazak u
NATO propra}ena je
erupcijom odu{evqewa u
vladaju}im i prozapadnim krugovima i nastavkom pogor{avawa odnosa sa na{im tradicionalnim prijateqima.
Samo niko ne pomiwe ko
je i kad pitao narod o toj
strate{koj promjeni kursa, a to }e se jednog dana
ipak morati uraditi, jer
samo glas naroda je glas
Boga. Sre}om pripadam
politi~koj opciji koja
koja je programski protiv ove integracije i za
odlu~ivawe gra|ana o
tom ~inu ukoliko do toga
do|e.
[to se ti~e svijeta,
izdvojio bih migrantsku
krizu i milione izbjeglica koje su preplavile Evropu, rat u Siriji
i teroristi~ki napad u
Parizu. Ali, ipak ako se
ima u vidu budu}nost
me|unarodnih odnosa i
ukupne civilizacije, mora se apostrofirati govor predsjednika Rusije na
zasjedawu Generalne skup{tine UN. Slu{aju}i to
izlagawe predsjednika
Putina mogao se ste}i
utisak da ima nade i da
ima ideja koje }e ovaj svijet u~initi boqim i
pravednijim.
O~igledno je da je slika godine koja je na
izmaku sumorna i surova i to ne vide samo oni
koji ne `ele da vide.
Ipak, u prirodi ~ovjeka
je da bude optimista i
zato svaki naredni dan
treba da bude ispuwen
takvim osje}ajem, naravno u granicama realnog i mogu}eg. Koristim priliku da svim
gra|anima op{tine Pqevqa i svim ~itaocima
Pqevaqskih novina ~estitam Novu 2016. godinu, a vjernicima Srpske pravoslavne crkve
po`elim sre}an i Bogom
blagosloven Bo`i} i
Novu godinu po Julijanskom kalendaru.

Milan Leki}, predsjednik OO NSD

Zabraniti rad DPS-a

2015. godinu u politi~kom smislu obiqe`ili su
mirni, gra|anski i demokratski
protesti
koje
predvodi Demokratski front. Od nastanka vi{epartijskog sistema 90-ih godina, boqe re~eno od obnavqawa, CG nije imala fer,
demokratske i slobodne
izbore. Re`im DPS-a, koji
personifikuje Milo \ukanovi} sve izbore (predsjedni~ke, parlamentarne i lokalne) dobio je:
zloupotrebama institucija
sistema, zloupotrebama privrednih resursa, ucjenama
i pritiscima gra|ana, kupovinom glasa~a, kupovinom
li~nih karata kao i kra|om na dan izbora.
Zahvaquju}i tome, DPS
na ~elu sa Milom \ukanovi}em, 25 godina vlada Crnom Gorom bez ve}inske voqe gra|ana. Opozicija se svih 25 godina borila kroz
institucije sistema za fer,
demokratske i slobodne izbore. Ta borba je, naravno,
bila bezuspje{na zato {to
su institucije zarobqene od
strane jednog ~ovjeka. Da su
institucije funkcionisale
i da funkcioni{u posle
objelodawenih, korupciona{kih afera u Budvi, a sve
op{tine Crne Gore gje je
DPS na vlasti su iste kao
BD, poslije pqa~kawa, privatizacija, naru~enih i
nerasvijetqenih ubistava,
bio bi zabrawen rad DPS-a.
Sada je, vaqda svakome
jasno da DPS nije politi~ka ve} korupciona{ka i
kriminalna organizacija.
Znaju}i da }e slede}i izbori imati istu sudbinu,
da Milo \ukanovi} ne}e
dozvoliti ni fer ni demokratske a ponajmawe slobodne izbore jer je svjestan
da na takvim izborima
nema {ta da tra`i, da u
takvoj izbornoj situaciji
gubi vlast, svjestan rezultata svog rada za 26 godina
znaju gdje im je mjesto i sve
}e u~initi da ostanu na
slobodi i sa~uvaju imovinu koju su stekli pqa~kom svog naroda, DF se
odlu~io na vanistitucinalnu borbu, na mirne
gra|anske proteste sa samo
jednim zahtjevom - da se
stvore uslovi za fer, demokratske i slobodne izbore a to se mo`e posti}i
jedino formirawem prelazne (tehni~ke) vlade.

11

ANKETA

1. januar 2016.

Vlast DPS-a i SDP-a

obrukala je i obe{~estila
Crnu Goru:
-Uvo|ewem sankcija Sevastopoqu, Krimu i Rusiji
-Glasawem da Kosovo
bude primqeno kao ~lanica UNESKO organizacije
-Batinawem i trovawem
hemijskim otrovima kao i
razgowewem gra|ana CG po
podgori~kim ulicama 24.
oktobra 2015.godine
-Usvajawem rezolucije o
integraciji CG u NATO alijansu pa samim tim - stvarawe prijateqstva sa vjekovnim neprijateqima a
pravqewe neprijateqa od
vjekovnih prijateqa Srbije i Rusije
-[to se ti~e ekonomskog
aspekta 2015. Godinu obiqe`ila je te{ka ekonomska i socijalna kriza. Sama
~iwenica da CG mora izdvojiti za kamate kredita u
2015 godini 70 miliona eura a toliko je pottebno za
ukupni socijalni program
govori sve.
-U 2016. Godini o~ekujem
da dio opozicije koji vodi
pregovore sa vlastima uvidi da sa manipulatorima
i prevarantima nema dogovora, napusti pregovore i
skup{tinu kao i da Ranko
Krivikapi} shvati da je
postao najve}i politi~ki
neprijateq Mila \ukanovi}a i da mu tamo povratka
nema, da su wegovo mjesto
zauzeli Socijaldemokrate,
Crnogorska demokratska
unija i Pozitivna CG, napusti vladu i parlament i
da se pridru`i dijelu opozicije koja sada vodi pregovore.
-Bi}e poja~an pritisak
i iznutra i spoqa a niza}e
se afere i hap{ewa i po
drugim crnogorskim op{tonama kao u BD. Milo \ukanovi} mora da popusti i
prihvati prelaznu vladu.

Novica Stani}, predsjednik Pokreta za Pqevqa

Godina sramote i stida

"Posle vjekova lutawa Crna
Gora je na{la sebe" i bez imalo
stida hrli u "novi civilizacijski krug" oli~en u NATO
paktu, zlo~ina~koj organizaciji ~iji "tragovi smrde ne~ovje{tvom" diqem planete. Time je
pokazala da weno priznavawe
NATO dr`ave Kosovo 2008. godine nije bilo slu~ajnost, ve}
trasirawe tog novog "civilizacijskog" puta. Na tom tragu je
bilo i glasawe Crne Gore u
Generalnoj skup{tini UNESKa 9. novembra ove godine da se
srpske crkve i manastiri na
Kosovu i Metohiji predaju u ruke onih, koji su ih na stotine
poru{ili za posledwih 50 godina.
Uvo|ewe sankcija Rusiji, bez
koje nebi ni bilo Crne Gore jo{
jedan je sramotni prilog istoriji bez~a{}a crnogorskog
re`im. U istu kategoriju spada
i ozloga{eni Nacrt zakona o
slobodi vjeroispovjesti, kojim
je bila planirana nacionalizacija crkava i manastira Srpske pravoslavne crkve, a sve u
ciqu formirawa Prve crkve
Crne Gore, osnovane u policijskoj stanici na Cetiwu 1991.g.
Hap{ewe Svetozara Marovi}a
drugog ~ovjeka i sive eminencije
DPS-a, svakako }e obiqe`iti

godinu na izmaku. O razmjerama

moralnog posrnu}a dana{we Crne Gore najboqe govori podatak
da }e gospodin Marovi} zatvorske dane provoditi u krugu
porodice. Ali ne zato {to mu je
stavqena nanogica, ve} zato {to
mu je uhap{ena, bezmalo, ~itava
porodica. Pogotovu {to nema ni
jednog misle}eg ~ovjeka u Crnoj
Gori koji nezna ko je {ampion i
pokroviteq kriminala i korupcije u Crnoj Gori.
Zbog toga protesti u organizaciji Demokratskog fronta,
koji su zapo~eli 27.septembra,
svakakao predstavqaju tra~ak
svijetla na kraju tunela i bu|ewe uspavane Crne Gore. ^ak ni
bezo~na upotreba sile i suzavca
na podgori~kim ulicama nije
uspjela da ugasi taj plamen slobode. Bez tih protesta, svakako
ne bi ni bilo parlamentarnog
dijaloga u skup{tini Crne Gore
radi stvarawa preduslova za prve slobodne i demokratske izbore u Crnoj Gori. Da bi Crna
Gora bila vje~na sve wene vlade
moraju biti prolazne, a ne da
traju 27 godina. Prvi uslov za to
je formirawe prelazne vlade.
Na lokalnom nivou 7 propalih tendera za nastavak rekonstrukcije Doma kulture, slu~aj
nezabiqe`en ~ak i u dana{woj

Crnoj Gori. Predsjednik op{tine ispla}uje odborni~ke nadoknade prema politi~koj podobnosti i poslu{nosti. Ba{ aferim Predsjedni~e. Pqevaqska
smrdqiva bajka i daqe traje, pa
je u protekloj godini, bez decembra mjeseca, broj prekora~ewa
sredwe dnevne grani~ne vrijednosti za PM10 iznosio 158 dana,
a za PM2,5 128 dana, uz podatak
da se ne mjere svakog dana. I
{to je najopasnije sadr`aj kancerogenog
benzo-a pirena u
PM10 ~esticama, izra~unat kao
sredwa vrijednost nedeqnih
uzoraka u odnosu na ciqnu vrijednost od 1.0 g/ m, propisanu
sa ciqem za{tite zdravqa qudi
i rokom postizawa do 2015.g. u
novembru je iznosio 13.09 g/ m.
PRE@IVJELIMA
SRE]NA
NOVA.

Munir Rexovi}, predsjednik IO Socijaldemokrate Pqevqa

Siguran u uspjeh lokalne vlasti

Od mno{tva doga|aja, po mojoj
ocjeni, vrlo burne 2015. godine
za ovu priliku izdvojio bih tri
vrlo bitna. Na prvom mjestu
svakako je registracija Socijaldemokrata Crne Gore kao partije koja je napravila otklon od
pogubne politike sjedewa na
dvije stolice SDP CG, ~ime je
zbunila crnogorsku politi~ku
javnost, a istovremeno napustila osnovne programske principe socijaldemokratije. Da je
formirawe SD pravi potez
pokazuje i interesovawe javnosti iskazano kroz ~iwenicu da
su Socijaldemokrate za vrlo
kratko vrijeme (~etiri mjeseca)
formirale svoju infrastrukturu u svim crnogorskim op{tinama i dvije gradske op{tine u
Podgorici. Na drugom mjestu je
svakako pozivnica za ~lanstvo
u NATO savez koja }e pored
bezbjednosti donijeti i mno{tvo drugih benefita na ekonomskom planu. Po~etak gradwe
autoputa Bar-Boqare je doga|aj
koji }e u istoriji Crne Gore bi-

ti upisan zlatnim slovima. U

Pqevqima svakako i neizostavno treba ista}i rad lokalne
uprave koja se uhvatila u
ko{tac sa mnogobrojnim problemima koje im je u amanet
ostavila prethodna neefikasna
lokalna uprava. Samo zlonamjerni i zluradi mogu ustvrditi
da se u na{em gradu ni{ta ne
radi. Asfaltiraju se ulice,
uveliko napreduju radovi na
kolektoru i pre~i{}avawu
otpadnih voda, probijaju se novi
seoski putevi, poboq{ava se
~isto}a grada, uspostavqeno je
redovno snabdijevawe gra|ana
pitkom vodom, itd. Naravno, magla i smog su i ove godine bili
veliki problem pqevaqske kotline ali je pohvalno da je
lokalna uprava uz veliku pomo}
Vlade na{e dr`ave po~ela rje{avati i ovaj problem. Po~etak
izgradwe drugog bloka TE, nastavak asfaltirawa gradskih
ulica, po~etak izgradwe regionanih puteva prema grani~nom
prelazu na Metaqci i Vruqi,

nastavak radova na gradskom

kolektoru, novo ruho za u`e
gradsko jezgro - samo su dio onog
{to }e lokalna uprava uz pomo}
dr`ave uraditi u sqede}oj godini. Naravno da o~ekujem i
rije{avawe velikih problema u
funkcionisawu i radu preduze}a i ustanova ~iji je osniva~ lokalna uprava, a koji se
ti~u finansijske konsolidacije. Siguran sam u uspjeh jer ova
vlast posjeduje stru~an i vrijedan kadar sposoban da rije{i
svaki problem. ^itaocima va{eg lista ~estitam Novu godinu
i predstoje}e vjerske praznike.

Opozicioni odbornici podnijeli krivi~nu prijavu protiv Mirka \a~i}a

Pona{awe predsjednika vodi

protjerivawu neistomi{qenika
- Polaze}i od poni`avaju}eg
odnosa predsjednika op{tine
Pqevqa prema odbornicima
opozicije, brojnih zloupotreba skup{tinske govornice,
suprotno poslovniku o radu;
javnih uvreda izre~enih na
prizeman na~in putem konferencija za novinare, diskriminacije zaposlenih ~lanova i
simpatizera opozicionih stranaka, kao i opozicionih odbornika i posledwim atakom
izra`enim kroz uskra}ivawe
naknada za rad, kojim su odbornici opozicije dovedeni u neravnopravan polo`aj; Odbornici odborni~kih klubova

Socijalisti~ke narodne partije, Demokratskog fronta i

Pokreta za Pqevqa, procjewuju}i da se pona{awe predsjednika op{tine, koje vodi protjerivawu politi~kih neistomi{qenika, vi{e ne mo`e i
nesmije tolerisati, specijalnom dr`avnom tu`iocu u
Podgorci, podnose krivi~nu
prijavu, protiv Mirka \a~i}a, predsjednika op{tine
Pqevqa, zbog osnovane sumwe
da je po~inio krivi~no djelo
iz ~lana 416 zloupotreba slu`benog polo`aja i ~lana 159
povreda ravnopravnosti, Krivi~nog zakonika Crne Gore -

rekao je Nikola Rov~anin ispred opozicionih odbornika,

25. decembra, u sali SO.
Desetak opozicionih odbornika na reverima su nosili
ukr{tenu `utu traku, rekav{i da ih je "obiqe`io" predsjednik op{tine.
Odbornik Bo`idar Baji} je
rekao da je krivi~na prijava
korak na koji se ne odlu~uju
bez razloga.
- Biti odbornik, a biti poni`avan, sramotno je i tu`no za
svaku vlast koja dozvoli sebi
da odbornike sro`e i stavi na
mjesto koje im ne pripada. Dok
u ovoj skup{tinskoj sali i ov-

Poni`avawe odbornika, sramotno i tu`no za svaku vlast

om mandatu, vr{e vlast oni
koji su je, izme|u ostalog,
dobili kupuju}i li~ne karte i
du{e, na{ih sugra|ana, te{ko
je uspjevati kada vam nikada
predlog neke ta~ke dnevnog
reda ne}e da uvrste, ni jedan
amandman ne}e da prihvate, ni

jednu intervenciju u duhu po{tovawa zakona ne prihvataju,

onda treba da se zamislimo i
pred nama je da se dogovorimo
da li ubudu}e ima mjesta nama
koji smo obiqe`eni na mnogo
na~ina u ovoj skup{tinskoj sali - naglasio je Baji}.
M. T.

12

ANKETA

1. januar 2016.

Novogodi{wa anketa gra|ana

Nada u boqu 2016.

Pitali smo u tradicionalnoj novogodi{woj
anketi na{e gra|ane kako vide 2015. godinu i
{ta `ele u nastupaju}oj 2016. godini.

Qubomir ^abarkapa, diplomirani

ekonomista u penziji

Izgradwa cementare
neophodna

M. T.

Budimir Jak{i}, penzioner

Da se mladi `ene
i udaju
- @elim narodu sve
najboqe i najqep{e u
nastupaju}oj
godini.
@elim mladima da se
`ene i udaju i stvaraju
porodicu, da rade, boqe
`ive. Pro{la, 2015.
nije bila najuspje{nija. Toliko prirodnih
bogatstava, ugaq, struja,
ruda, {uma, a ne vidim
boqitak u Pqevqima u
odnosu na druga mjesta.
Ne dopada mi se kretawe ka NATO-u, a smatram da su momci o{te}eni zato {to ne slu`e vojsku.

@elio bih u narednoj

godini da se u Pqevqima vi{e gradi, da
bude mawe magle, da
narod ima neke povlastice zbog ovolikog industrijskog
zaga|ewa,
svako se nada boqem,
ali sve to sporo ide ka`e Jak{i}.

Pavle ^olovi}, profesor istorije i geografije

Da 2016. bude 10
puta uspje{nija
- O~ekujem da 2016.
godine bude puno boqa
i beri}etnija, a {to se
ti~e 2015. godine slaba
je bila u svakom pogledu. Ne mogu da ka`em da
je protekla, 2015. godina bila dobra i uspje{na, kada bih nabrajao imao bih mnogo {ta
da primjetim, ali boqe
je ne nabrajati.
Svim gra|anima op{tine Pqevqa i Crne
Gore, `elim sre}ne
novogodi{we i bo`i}ene praznike, da ih

^abrakapa je svim
gra|anima
~estitao
Novu godinu i Bo`i} i
po`elio mnogo sre}e,
zdravqa i uspjeha. Za
Qubomira li~nost godine je Novak \okovi} najboqi sportista na
planeti u posledwe,
~ak tri godine. Vladimir Putin je najuva`eniji politi~ar u
svijetu koji je stvorio
ravnote`u na svjetskoj
sceni, koja je itekako
po`eqna.
^abarkapa ima konkretne `eqe za naredni
period, koje su najve}a
{ansa za Pqevqa i
Crnu Goru, a to su izgradwa cementare u Otilovi}ima i izgradwa
pruge Pqevqa - Prijepoqe.
- Probijawem tunela
skratilo bi se rastojawe od Pqevaqa do
Prijepoqa na 16 kilometara, {to bi dovelo
do cirkulacije vazduha
i smawewa magle i zaga|enosti. Svjedoci smo
smawewa magle od kada
su probijeni tuneli

Velika Plije{ i Rudine. Cementara je neophodna, a tu je i potra`wa cementa zbog izgradwe auto puta Bar Boqare, kao i najava
izgradwe auto puta jadransko jonske magistrale - kazao je ^abrakapa.
Po wegovom mi{qewu sramne su odluke
Vlade Crne Gore: poziv
za ~lanstvo u NATO,
uvo|ewe sankcija Rusiji, a 9. novembra Crna
Gora je glasala da srpske crkve i manastiri
pripadnu narko dr`avi...

Duwa Jovi}, `ivi u Podgorici, ro|ena u

Pqevqima

Da se promijeni sve
na boqe
provedu u sre}i i vesequ i da 2016. godina
bude 10 puta uspje{nija
- ka`e ^olovi}.

- @eqela bih da se
promijeni sve na boqe,
ni{ta vi{e. @elim u
2016. da su sva djeca
zdravo, da bude mira,
da se stawe promijeni,
da svako ima da jede, da
pije, da ima novca, ne

Rotari klub i ove godine obradovao mali{ane

Podijeqeno 358 paketi}a

Rotari kliub Pqevqa i ove godine je uqep{ao novogodi{we praznike poklon paketi}ima djeci korisnicima
materijalnog obezbe|ewa porodice. Djeca iz Engleskke
napravila su poklon paketi}e djeci iz Crne Gore. U Crnu
Goru stiglo je oko 6000 paketi}a.
Po rije~ima Harisa ]irlije, predsjednika Rotari klub
Pqevqa raspodijeqeno je oko 358 paketi}a Centru za
socijalni rad, Zra~ku nade, osnovnim {kolama: na Gukama,
Matarugama, Kru{evu, Brvenici, Dje~ijem odjeqewu.
- To je ne{to veli~anstveno kada vidite pogleddjece kada
uzilmaju paketi}e. U pro{loj akciji podijelili smo oko
1000 kilograma mandarina. Nadam se da }emo zavr{iti
Dje~ije igrali{te uz pomo} donatora. Rotari organizacija se
finansira iz na{eg buxeta kao i od na{ih donatora,
poslovnih qudi u svijetu, izme|u ostalih i Bil Gejts. Mi smo
jedina organizacija koja ima stolicu u UN - kazao je ]irlija 28. decembra u Domu Vojske na dodjeli paketi}a. Gosti Rotari kluba bili su Lala ^olovi~ i Mirko Marjanovi}.
Svetlana Zindovi} iz Centra za socijalni rada zahvalila je Rotari klubu i djeci iz Engleske koji su
obezbijedili paketi}e za djecu korisnike materijalnog
obezbe|ewa porodice.
S.Z.

da se razbacuje, nego
ono {to zaradi da dobije, a ne da wegovu zaradu dobije neko drugi.
Godina 2015. je pro{la,
bila je svakojaka, da
Bog da se nepovratila rekla je Jovi}.

Konkurs "Narkomanija
iz moje perspektive"
Likovni i literarni konkurs "Narkomanija iz moje perspektive" predstavio je
213 likovnih i 30 literarnih radova, osnovaca iz na{e op{tine.
Za likovni rad nagra|eni su u~enici: prvo
mjesto, Ru`ica Lakovi}, O[ "Bo{ko Buha",
drugo mjesto, Sla|ana Kqajevi}, O[ "Du{an
Ivovi}", Kosanica, tre}a Tamara Mirkovi},
O[ "Bo{ko Buha".
Za literarni rad su nagra|eni u~enici:
prvo mjesto, Ilma Alispahi}, O[ "Salko
Aqkovi}", drugo Aleksa Kne`evi}, O[ "Bo{ka Buha", Borovica, tre}a Marina Mamu{a, O[ "Du{an Ivovi}", Kosanica.
Za prvo mjesto u obje kategorije nov~ana
nagrada je po 100 evra, za drugo po 70, a za
tre}e po 50 evra.
- Zbog velikog broja pristiglih kvalitetnih radova, dodijeqene su i tri specijalne
nagrade u nov~anom iznosu od po 20 evra,
isti~e Milica Sekuli} - savjetnica u
Kancelariji za prevenciju narkomanije i
bolesti zavisnosti.
Specijalne, ravnopravne, nagrade su dobili: Miladin Ko}alo O[ "Ristan Pavlovi}", Emra Ajanovi} O[ "Mihailo @ugi}", Oxak i Stevo Mrdak, O[ "Du{an Ivovi}", Kosanica.
Konkurs je raspisao Sekretarijat za dru{tvene djelatnosti, koji je formirao i komisiju za dodjelu nagrada ~iji ~lanovi su
bili: Belis Pojati}, Jelena Baji}, Dragan
Paldrmi}, Sawa \ondovi} i Milica Sekuli}. Datum, vrijeme i mjesto uru~ivawa nagrada bi}e naknadno objavqeni.
M. T.

Nikola Rov~anin, odbornik NOVE

Hrabrost i po{tovawe
djela predaka
Politikom se bavim od 2009. godine, prvobitno
kao predsjednik kluba mladih NSD, {ef operativnog, a potom i izbornog {taba DF-a, odbornik
u SO Pqevqa, pa do predstavnika NOVE na
Svjetskom forumu demokratije odr`anom u parlamentarnoj skup{tini Savjeta evrope u
Strazburu 2014. godine. Pqevqa u budu}nosti
vidim kao centar regiona i grad koji karakteri{e visok `ivotni standard, odnosno do`ivqavam
ih suprotno dana{wem stawu. Dosada{wi koncept pokazao se kao izuzetno neuspje{an i
uzro~nik je uni{tewa jedne bogate sredine. Prije
svega, potrebno je smijeniti vladaju}i re`im
koji je Pqevqa iscrpqivao i pusto{io u korist
drugih gradova i nekoliko vladaju}ih familija.
Zakonodavna politika prema industrijskim
centrima treba da bude pravednija, da odre|eni
dio ostvarenog PDV-a, ostaje Buxetu op{tine, a
da dr`avni Buxet obavezno rezervi{e vi{e sredstava za infrastrukturne projekte u nerazvijenim podru~ijima, kroz sistem pravednije alokacije raspolo`ivih resursa. Bez rje{avawa ekolo{kih problema nema `ivota na ovom prostoru.
Kako bi se sa sada{wih pozicija takav koncept
mogao sprovesti, pored sada ve} izvjesne smjene
vladaju}eg re`ima potrebno je da lokalna vlast
bude hrabrija, odgovornija i spremna da se
suprostavi svakom, kada je u pitawu za{tita
interesa grada, {to do sada nije bio slu~aj u
potrebnoj mjeri. Prethodne generacije, zahvaquju}i kolonijalnom odnosu prema na{em gradu,
nisu imale mnogo prostora, ali su ipak mogle
u~initi vi{e kroz odlu~nije i hrabrije
suprostavqawe i u~estalije zahtjeve prema centralnoj vlasti. Potreban je prije svega {irok
dru{tveni konsenzus oko kqu~nih problema, kao
{to je ekologija, pravac razvoja i suprostavqawe
kolonijalnom odnosu. Aktuelna vlast za takvu
politiku niti ima hrabrosti, niti voqe i znawa,
a naro~ito kada uzmemo u obzir nacionalnu
diskriminaciju i zloupotrebu pozicija za obra~un sa politi~kim neistomi{qenicima. U
Novoj Srpskoj Demokratiji, u posledwe vrijeme
mladi obavqaju kqu~ne politi~ke zadatke, uz
oslawawe na politi~ki kontinuitet, pomo} i
iskustvo na{ih starijih kolega. Po meni nespojivo da je mladi, slobodomisle}i ~ovjek bude dio
DPS-a. To je mogu}e samo ukoliko materijalni
interes, besprekorna poslu{nost i rad suprotan
interesu naroda, potisne slobodu, li~ne stavove
i `eqe za javnim dobrom.
Naro~ito je to
izra`eno u Pqevqima, gdje se mlade kolege ne
suprostavqaju niti dovode u pitawe politiku
Vlade, iako znaju da je pogubna i {tetna za na{
grad. Ne dovode u pitawe ni promjenu pisma,
Crkve pa ~ak i identiteta, suprostavqaju}i se,
~esto nesvjesno istoriji koju su stvarali wihovi
preci.

Du{an Jovi}, odbornik SNP

Ostaviti strana~ke
sujete po strani
Imaju}i u vidu trenutno stawe bar kad je ova
tema u pitawu , mislim da je u~inak gotovo svih
prethodnih politi~kih struktura sasvim skroman. Kada ovo ka`em prije svega mislim na
vi{edecenijsku nemo} lokalnih politi~ara da
osmisle i nametnu republi~kim vlastima odgovaraju}i razvojni koncept Pqevaqa. ^ini se da
smo svih ovih godina i decenija bili samo posmatra~i. Kako druga~ije objasniti istinu o
hiqadama izgubqenih radnih mjesta kao i
istinu o skoro katastrofalnom stawu `ivotne
sredine. Kod gra|ana Pqevaqa je odavno sazrela
svijest o neodr`ivosti ovakvog stawa. Ukoliko
zaista vjerujemo u boqu budu}nost ovog grada i
wegovih gra|ana potrebno je da svi budemo
okupqeni oko ovog ciqa i da strana~ke sujete
ostavimo po strani. Da interes gra|ana bude
iznad svih drugih interesa i naloga. SNP je
odavno prepoznala zna~aj politi~kog anga`mana
mladih i wihov glas se sve vi{e ~uje i uva`ava.
Mladi SNP-a su nezaobilazni u~esnici u nastojawima da se podigne nivo politi~ke kulture i
inicijative u ovom gradu. Uva`avam pravo kolega na druga~ije mi{qewe. Me|utim, uva`avawe
prestaje onda kada se prekora~i prag tolerancije, kad se u|e u zonu politi~ke ostra{}enosti.

13

INTERVJU

1. januar 2016.
Novogodi{wi intervju sa najmla|im odbornicima

Ne}emo biti samo posmatra~i

Danijel @ivkovi}, odbornik DPS

Nastaviti kontinuitet
kvalitetnih aktivnosti
Cijenim da politi~ki sta`
kqu~no ne opredjequje `equ i
odlu~nost za rad, kao i entuzijazam za {to kvalitetnije kreirawe dru{tveno politi~kog
ambijenta. Kao predsjednik
savjeta mladih DPS-a Pqevqa,
konstantno se zala`em da
mladi participiraju u aktivnostima na svim partijskim
nivoima. Siguran sam da svaki
gra|anin Pqevaqa vidi krupne infrastrukturne projekte
koji se realizuju i koji }e
Pqevqima dati izgled savremenog grada, koji je takav trebalo odavno da bude. Jedno je
sigurno, prethodne generacije
trebalo je da urade vi{e za
Pqevqa, da li je u pitawu
pasivnost i indiferentnost
prema teku}im problemima
koji su optere}ivali svakodnevnicu zaista ne znam, ali su
morali i trebalo je da imaju
poja~anu odgovornost i prioritet u rje{avawu dosta zapu{tenih pitawa od `ivotnog
zna~aja za sve Pqevqake. Znamo kako treba raditi u budu-

}nosti, motivisano i predano

ulo`iti maksimum samopregora uz dominantno podizawe
kvaliteta `ivota gra|ana.
Kroz jake institucije, valorizaciju prirodnih potencijala, zdravu `ivotnu sredinu,
bez zadu`ivawa, podr`ati one
projekte koji su ekonomski
odr`ivi, pru`iti {ansu mladim qudima da poka`u potencijal i naravno konstantno
raditi na gradskoj infrastrukturi. Mislim da mladi
imaju {ansu da izraze svoje
mi{qewe i stavove i da tu
{ansu, za sad, dobro koriste. U
DPS-u mladima je pru`ena
prilika da poka`u svoje vrijednosti i potencijal. Savjet
mladih DPS-a je politi~ka organizacija koja u`iva najve}u
popularnost
me|u
mla|om
populacijom, i to je dovoqna
~iwenica da DPS mladima daje
{ansu kroz ja~awe kako partijske tako i kadrovske infrastrukture na svim nivoima. To
je ujedno i odgovornost za mlade da kao i do sada nastave

kontinuitet kvalitetnih aktivnosti i time opravdaju mandat

koji im je pru`en. Savjet mladih DPS Pqevqa okupqa vi{e mladih nego pojedine partije ~lanova koje danas participiraju na politi~koj sceni u Pqevqima, {to tako|e
govori o dominaciji i uspjehu
politike
kojoj
pripadam.
Kolege iz drugih partija se na
bazi svojih stavova bore za
politiku kojoj pripadaju. Mo`da nekada ~ujemo vi{e praznu, besciqnu pri~u, ali i to
je dio politi~ke svakodnevice.
Me|utim, to {to nam se razlikuju politi~ki stavovi i
vi|ewe stvarnosti ne zna~i da
ne treba konstruktivno i argumentovano da razgovaramo i
donosimo kvalitetne odluke uz
opre~na mi{qewa.

Olga Danilovi}, odbornica SNP-a,

potpredsjednica Asocijacije mladih

^lanska karta ne smije biti

uslov za privilegije
Smatram da je ubudu}e
apsolutno nedopustivo da
op{tina koja je najbogatija
prirodnim resursima spada
u red najslabije razvijenih
u dr`avi, u kojoj je za nas
mlade, trenutno lo{a perspektiva za `ivot i rad.
Prioritet svih prioriteta
za Pqevqa jeste rje{avawe
ekolo{kih problema kroz
izgradwu drugog bloka TE i
toplifikaciju grada. Zatim, valorizacija prirodnih resursa u punom kapacitetu kako bi se otvorila
nova radna mjesta za mlade
qude i zaustavilo iseqavawe. Lokalna uprava mora
biti odgovornija i posve}enija svome poslu kao servis svih gra|ana, a tako|e je
neophodno da se iz korijena
promijeni odnos Vlade CG
prema ovoj sredini i wenim
gra|anima koji su decenijama taoci bogatstva koje se iz
Pqevaqa crpi.
Prethodne generacije su
se borile za Pqevqa, ali na
`alost to nije bilo dovoqno. Na nama mla|ima je da
budemo aktivniji, odgovorniji i da kroz kontinuiran
pritisak na sve donosioce
odluka u~inimo sve za spas
na{e op{tine i wenu budu}nost. Ako mi ne pomognemo sami sebi, niko drugi
ne}e. Glas mladih se ~uje,
ali se ne slu{a dovoqno. U
SNP-u mladi su zastupqeni
kroz sve organe i na{i sta-

vovi se uva`avaju i po{tuju

u zna~ajnoj mjeri. U SNP-u
smo nau~ili da je naj~asnije, ali i najte`e braniti
druge od sebe. Nau~ili smo
da po{tujemo kolege koji ne
misle kao mi, da saslu{amo
i uva`imo wihove argumente u interesu najboqe
prakse i onoga {to }e biti
najboqe za gra|ane, a prije
svega nas mlade. Politika
mijewa qude, ali samo one
koji to dozvole i u onoj
mjeri u kojoj dozvole. Mislim da su mlade kolege iz
vladaju}ih partija navikle
da sa mawe rada, truda i
znawa dobijaju vi{e i boqe.
To nije dobro i takav sistem
}e se uru{iti kad tad.
Mladi SNP-a }e nastaviti
da se bore za dru{tvo socijalne pravde i jednakosti u
kom nikada vi{e ~lanska
karta niti jedne partije
ne}e smjeti da bude ulaznica ili uslov za bilo koju
privilegiju, ukqu~uju}i radno mjesto, {kolovawe, lije~ewe i sli~no.

Vidan Vukovi}, odbornik DPS

Posledwe dvije godine

stawe se poboq{ava
Bojan Krvavac, Du{an Jovi} i Nikola Rov~anin

Bojan Krvavac, odbornik DNP-a

Politiku ne svoditi na
poslu{nost i privatne interese
Formalno gledano, aktivnu
ulogu u politi~kom `ivotu
Pqevaqa preuzimam verifikacijom odborni~kog mandata
2014. godine. Su{tinski, moje
bavqewe politikom traje du`e, zbog aktivnog u~estvovawa
u kampawama u nekoliko prethodnih izbornih ciklusa, kao
i zbog same prirode akademskog
usavr{avawa. Kao student osnovnih, postdiplomskih i magistarskih studija Fakulteta
politi~kih nauka Crne Gore,
u~estvovao sam na vi{e konferencija, okruglih stolova, i
studijskih posjeta na me|unarodnom nivou, {to mi je svakako
omogu}avalo da sti~em ne samo
teorijska, ve} i prakti~na
politi~ka znawa, vje{tine i
iskustva.
Sveukupni razvoj Pqevaqa
trebalo bi da bude u direktnoj
vezi sa odgovornim i savjesnim
kori{}ewem brojnih resursa
kojima op{tina raspola`e.
Me|utim, "zahvaquju}i" kolonijalnom i diskriminatorskom odnosu centralne vlasti,
koji traje vi{e od ~etvrtinu
vijeka, Pqevqa se, u razvojnom
smislu, nalaze na najni`im
granama, i na`alost nastavqa-

ju da ubrzano propadaju. Treba

da budemo svjesni da se cjelovito i odr`ivo rje{avawe
problema zaga|enosti, ili recimo izgradwa cementare, toliko puta najavqivane pruge i
drugog bloka termoelektrane,
temeqna rekonstrukacija gradske infrastrukture i ozbiqnija podr{ka poqoprivrednicima, ne mo`e obezbijediti
sa lokalnog, ve} prije svega politikom sa dr`avnog nivoa. Od
toga kako }emo ocijeniti rad i
rezultate prethodnih generacija, mnogo je va`nije da nove
generacije nau~e iz gre{aka
koje su se pravile u pro{losti, odnosno da bavqewe politikom ne svedu na privatne
interese, da ne nastupaju kao
centralne vlasti, da ne pristaju na trule kompromise i
parcijalna rje{ewa u pogledu
kqu~nih problema. Nova generacija politi~ara ima obavezu da vodi mnogo energi~niju
i sr~aniju politiku za ostvarewe osnovnih prava Pqevqaka. Pozicija mladih qudi
u Pqevqima svakako nije dobra. Pravo stawe se krije na
Birou. Vi{e od 450 visoko{kolaca nije zaposleno. U ukup-

nom procentu nezaposlenih

mladi qudi ~ine veliku ve}inu. DNP ne samo da je kadrovski oja~ana mladim qudima,
ve} je organizovana i vo|ena od
strane mladih qudi. Od tri
poslanika u dr`avnom parlamentu, dvojica pripadaju politi~arima mla|e generacije.
Kao relativno mlad ~ovjek,
izabran sam na izuzetno odgovorna mjesta odbornika i ~lana
glavnog odbora, i tom prilikom su me podr`ale mnogo
starije i iskusnije kolege, zbog
~ega, s pravom mogu da tvrdim
da mladi qudi u DNP-u imaju
va`no mjesto i da se wihovo
mi{qewe itekako uva`ava.
Smatram da nijedan Pqevqak
ne treba da bude ~lan partija
koje ve} godinama vr{e vlast
na dr`avnom nivou i koje do te
mjere ignori{u `ivotne probleme gra|ana Pqevaq, da to
ide do nivoa vrije|awa inteligencije i poni`avawa svakog stanovnika op{tine. Nikako ne mogu sebi da objasnim
~iwenicu da neko ko sebe do`ivqava kao mladog i {kolovanog ~ovjeka, i kao nekoga ko
odgovorno razmi{qa o situaciji u Pqevqima, da istovremeno podr`ava i pripada partijama koje vladaju na dr`avnom i lokalnom nivou. Kolege iz opozicionih partija izuzetno uva`avam, i sa velikim
brojem wih imam i prijateqski odnos.

U politiku sam u{ao kao

relativno mlad ~ovjek, neiskusan i `eqan dokazivawa,
kao politi~ki in`ewer. Moj
politi~ki sta` po~eo je
2013. godine kada postajem
potpredsjednik mladih DPS
Pqevqa a ve} slede}e godine
i odbornik u lokalnom parlamentu. Potpredsjednik sam
Savjeta za rodnu ravnopravnost i ~lan Odbora za
razvoj sela i poqoprivrede.
Pqevqa u budu}nosti vidim
kao najve}i industrijski centar u Crnoj Gori i regionu,
sa
drugim
blokom
TE
Pqevqa, najve}om drvoprera|iva~kom industrijom u Jugoisto~noj Evropi. Kao glavnu zamjerku prethodnim generacijama isti~em nedovoqno ukqu~ivawe mladih
obrazovanih qudi u rad i
dono{ewe odluka bitnih za
ovaj grad, {to je rezyltiralo
odlaskom omladine. U posledwe dvije godine stawe se u
mnogome poboq{ava. U budu}nosti akcenat stavqam na
mlade, wihovo usavr{avawe
i edukaciju jer je to jedini
resurs ~ija se vrijednost ne
mo`e iskazati ni izmjeriti,
jedini resurs koji opstaje.
Neophodno je ubrzati reforme u dru{tvu kako bi se
stvorilo vi{e {ansi za mlade. Najve}i problem mladih
u Pqevqima je nezaposlenost
i zato vjerujem da je borba za
nova radna mjesta jedan od
va`nijih zadataka koje nova
lokalna samouprava postavqa kao ciq. Ukqu~ivawe

mladih omogu}ava da se wihov glas ~uje jer imamo dovoqno mladih qudi i prostora za wihov anga`man. O
kolegama iz suprotnih partija imam lijepo mi{qewe,
to su prije svega obrazovani
qudi, intelektualci koji
zastupaju interese svoje partije. Po{tujem wihove stavove i razmi{qawa bez
obzira {to su moja u suprotnosti sa wihovim. Politika
svakog mijewa htjeli mi to
ili ne. Kad ka`em mijewa, ne
govorim u smislu ~ovjeka i
wegovog karaktera, li~nosti,
ve} o tome da pojedine moje
kolege iz suprotnih partija
mijewaju odre|ene stavove, i
da u pojedinim situacijama
zanemaruju interese gra|ana,
te da prije neke druge" mawe
bitnije" stavqaju na prvo
mjesto. Ipak svojim cijewenim kolegama iz suprotnih
politi~kih opcija `elim
sve najboqe u radu u nadam se
da }emo zajedni~kim djelovawem podsta}i razvoj i napredak grada.

14

DRU[TVO

1. januar 2016.

Margita i Batri} Rondovi}, pola vijeka strpqewa i qubavi

Trnovit `ivotni put i zaslu`ena sre}a

Na obronku okupanom novembarskim suncem sa koga se pru`a predivan pogled, u prem}anskom zaseoku Lica, do~ekali su nas svesrdni doma}ini
Margita i Batri} Rondovi}.
Divno sre|ena ku}a i imawe,
pucketawe drva, bogata doma}a
trpeza, mir i spokoj... Jasno je
za{to su Rondovi}i odlu~ili
prije 23 godine da `ivot provedu na selu.
A promijenili su mnogo sredina, od Gradca do Bara, Kola{ina, @abqaka...
Batri} je radio u policiji,
~esto je dobijao premje{taje, a
Margita, rodom od Danilovi}a
iz Mora~e, uvijek je sawala o
`ivotu na selu. @eqa joj se
ostvarila kada je Batri} prije
30 godina oti{ao u penziju.
Sagradili su ku}u, {kolovali djecu, dr`ali dvije krave
u po~etku, me|utim, ne bi bilo
nimalo lako, ka`e Margita, da
nije bilo Batri}eve penzije.
Danas Rondovi}i dr`e jedino
{est koza, ali posla za vrijednu doma}icu, kao {to je {ezdesetdevetogodi{wa Margita uvijek ima. Zadivquje blagost,
bezuslovno po{tovawe i sloga
ovih qudi koji su qetos obiqe`ili pedeset godina braka,
u kome su dobili tri k}erke i
sina. Na pitawe koji je recept
za uspje{an brak, Margita ka`e - strpqewe i mnogo qubavi.
A nije bilo nimalo lako
seliti se iz mjesta u mjesto,
gajiti djecu i zapo~iwati sve
ispo~etka.
- U 21. godini zaposlio sam
se u Policiji. Najprije sam
radio u Baru, pa u Gradcu gdje
nam je bilo zaista lijepo. @ao
mi je {to nismo tamo ostali,
vjerovatno bih i zavr{io zapo~ete studije prava. Sa musli-

manima u Gradcu smo `ivjeli

kao sa familijom, {ta god je
trebalo prisko~ili su u
pomo}. Nakon toga dobio sam
premje{taj u Kola{in, radio
sam kao inpsktor za op{ti
kriminal, a onda kao zamjenik
komandira stanice. Nakon 5-6
godina, dobio sam premje{taj
na @abqak, gdje sam radio isti
posao. U me|uvremenu zavr{io
sam vi{u upravnu {kolu u
Sarajevu. Prilago|avawe je va`no u svakom sistemu, ponajvi{e je, ~ini mi se, bilo u
doba komunizma. Trinaestomajsku nagradu sam dobio 1983.
godine, a ve} na jesen sam imao

ple}ima nosi te{ko `ivotno

breme.
Batri}ev otac o`enio se u
48. godini. Pre`ivio je ropstvo u oba rata. Pamti Batri}
kad mu je otac do{ao iz zarobqeni{tva, pamti veliku nema{tinu i glad, vrijeme koje
ne bi po`elio ni najve}em
krvniku.
- Kada se otac vratio iz ropstva, zatekao je jedino pijevca.
Bugari do{li i uzeli nam 12
ovaca, dvije krave i june,
do{ao je ujak i odveo nas kod
sebe. Godinu smo tu bili, onda
nam je ujak dao jednu kravu i od
toga smo `ivjeli. Da su neki

Nakon 23 godine odlu~ili da `ivot provedu na selu

konflikte zbog politike. U 47.

godini oti{ao sam u penziju.
Te`ak je to posao, troje djece
kad mi se rodilo, ja nisam bio
tu. Nakon 12 godina `ivota na
@abqaku, odlu~ili smo da
prodamo stan, koji sam dobio i
da do|emo u Prem}ane. Nijednog momenta nismo za`alili
- pri~a sedamdesetsedmogodi{wi Batri}, koji na svojim

tada imali i jednu kravu,

dobro bi bilo. To vrijeme se ne
mo`e rije~ima opisati. Mi
nejaki za rad a otac ve} u poznim godinama. Te{ko je bilo
stvarati sve ispo~etka. Od nas
{estoro djece, ja sam se prvi
otrgao i pomagao svima. Prve
cipele kupio sam kad sam
zaradio novac od rada u {umi
u Mora~i. Nisam imao ni 18

Polugodi{wa su{a najvi{e se osje}a na selu

Bezvodne Crqenice

Broj stanovnika ove MZ raste u prethodnih desetak godina!?

- Samo u 2015. godini na podru~ju Mjesne zajednice "Crqenice" dopremqeno
je oko 250 cisterni vode, dok je svega oko
50 cisterni odvo`eno u sve ostale, to
dovoqno govori da se radi o najbezvodnijoj MZ u op{tini Pqevqa - isti~e
Darko Ga~evi}, predsjednik Savjeta MZ
Crqenice.
On dodaje da je jedini na~in kojim bi
se rije{io ovaj goru}i problem kori{}ewe gradske vode, koju je potrebno izvesti na najviso~iji vrh u ovoj MZ, a odatle bi svako slobodnim padom doveo vodu
svojim ku}ama.
Crqenice spadaju u najnaseqenija
vangradska podru~ja op{tine Pqevqa, a
broj stanovnika se uve}ava na teritoriji ove MZ u prethodnih desetak godina!?
Ovome je, naravno, doprionijeo magistralni put Pqevqa - Prijepoqe, i uz
wega niz privrednih i ugostiteqskih
sadr`aja. Sada Crqenice imaju blizu
hiqadu stanovnika, pa time problemi
vodosnabdijevawa i ulagawa u putnu infrastrukturu postaju jo{ ve}i i zahti-

jevaju hitno re{avawe.

Ga~evi} smatra da je MZ Crqenice u
prethodnom periodu zapostavqena i da
se malo ula`e u: putnu infrastrukturu,
vodosnabdjevawe, {kolske objekte, elektro - distributivnu mre`u...
- Potrebno je iznala`ewe re{ewa za
mje{tane sela Ran~e, koji svakodnevno
prolaze po nekoliko puta grani~ni prelaz
"Ran~e", kako bi prelazili grnicu bez
nepotrebnog zadr`avawa i kontrole.
Tako|e, potrebno je re{ewe i za pse lutalice sa javne sanitarne deponije "Jagwilo",
koji nanose {tetu sto~nom fondu okolnih
doma}instava - ka`e Ga~evi}.
On je predlo`io podjelu MZ Crqenice na dvije mjesne zajednice i to da
jedna obuhvata sela Otilovi}e i Vijenac, a druga sela Crqenice, Adrovi}e i
Crni Vrh. To je, smatra Gaevi}, potrebno uraditi radi lak{eg i efikasnijeg
funkcionisawa, po{to postoje}a MZ
zauzima veliki prostor i pokriva pet
naseqa sa brojnim stanovni{tvom.
M. T.

godina - pri~a Batri}.

Kao vojni policajac, {est
mjeseci proveo je u mirovnoj
misiji izme|u Izraela i
Egiptu. Bez vode i na temperaturama od 56 stepeni, smr{ao
je 19 kila, iako je hrane bilo u
izobiqu.
- [ta ti je seqa~ko dijete...
Pitali su me {ta sam vidio u
Egiptu, kakve su piramide i
spomenici, mene je bilo sramota, vidio sam ih ali {ta
sam ja tada znao. Danas da odem
bilo bi druga~ije - ka`e Batri} i dodaje da nije bilo no}i
tamo a da ne sawa Prem}ane.
Nakon te{kog djetiwstva i
odrastawa, Batri} je na{ao
zaslu`enu sre}u sa milom i
vrijednom Margitom. Nina{ta
se ona ne `ali, samo neka su
djeca zdravo.
- Troje djece `ivi u Beogradu, jedna k}erka je udata i
`ivi u Pqevqima. Najsre-

}nija sam kad do|u za \ur|evdan na slavu, i qeti da nas

obi|u i pomognu - isti~e Margita.
Porodi~ni dom Rondovi}a
krase mnogobrojne fotografije unu~adi i praunu~eta, ali i
prava biblioteka od blizu
1.000 kwiga. Gotovo da ne postoji klasik koji Batri} nije
pro~itao, a izuzetno ga interesuje i istorija. Nijedno ve~e
ne ide na spavawe prije dva,
~ita kwige ili ~lanke na internetu.
Rondovi}i rijetko dolaze u
grad, sve {to im treba donese
im taksista. Imaju sa kim da
posjede i dru`e se.
Zadovoqstvo je vidjeti ovako
hrabre i skromne qude, koji
nisu poklekli pred neda}ama,
koji umiju kvalitetno da osmisle dan i da `ive u slozi gdje
god da su.
D. ^olovi}

Kursevi i radionice za
ja~awe polo`aja `ena
NVO Fondacija LINGUA od 1.
avgusta implementira projekat
"Svi smo stvoreni jednaki", ~iji je
ciq ja~awe polo`aja `ena u na{oj
lokalnoj zajednici putem edukacije.
Projekat obuhvata dva stepena kursa
engleskog jezika, kurs informatike,
kao i razli~ite radionice i okrugle
stolove na temu rodne neravnopravnosti i edukacije kao jednog od
zna~ajnijih puteva ka re{ewu pomenutog problema. Na osnovu javnog
poziva u lokalnim medijima i saradwe sa Zavodom za zapo{qavawe, u
projekat je ukqu~eno 60 `ena, od
kojih je 30 nezaposlenih, a 30 zaposlenih. Iz ove NVO ka`u da bi
sticawe znawa iz pomenutih oblasti
trebalo barem donekle da olak{a
zapo{qavawe nezaposlenim polaznicama projekta, a zaposlenim da
pomogne da zadr`e radna mjesta i
eventualno napreduju u poslu.
- Sve aktivnosti projekta obavqa-

ju se u prostorijama Gimnazije "Tanasije Pejatovi}". Koordinatori su

osniva~i i aktivni ~lanovi NVO F
LINGUA,
profesorice
Nevena
Tomi} i Sawa Golubovi}. Do sada su
realizovani prvi dio kursa engleskog jezika, kurs informatike i
jedan okrugli sto. Uslijedi}e jo{
kurs stru~nog engleskog jezika, tri
okrugla stola i {est radionica, a za
nezaposlene }e biti obezbije|en jedan dan na radnom mjestu kod lokalnih poslodavaca, u skladu sa
strukom i uz adekvatnu naknadu ka`u iz NVO Fondacije LINGUA, a
aktivnosti projekta mogu se pratiti
na vebsajtu www.stvorenijednaki.com.
Projekat je finansijski u potpunosti podr`ala Ambasada SAD u
Podgorici, a projektne aktivnosti
bi}e zavr{ene osnivawem dru{tva
"Svi smo stvoreni jednaki" na sve~anosti koja }e se odr`ati 3. marta
2016. godine.
D. ^olovi}

1. januar 2016.

15

KOLA@
Novogodi{wi koncert uz vatromet

Mladenci

Valentino i
Atomsko skloni{te

Adnan Brkovi}
Emira Sokolovi}

Poklone Pqevaqskih novina i Foto Bonija dobili su

bra~ni par Bojan Bijedi} i Nevena To{i} .
Sofija \a~i} izvukla je ime bra~nog para, a pokloni su:
robni vau~er u vrijednosti od 50 eura, stoni i zidni kalendar sa fotografijom po izboru i poster 30 h 40 cm.

Vuki} An|eli}
Dejana Vulovi}

- Pored svih de{avawa iz oblasti

kulture odlu~ili smo se da i ove
godine, bez obzira na to {to `ivimo
na podru~ju koje zna da bude zimi
izrazito hladno, organizujemo novogodi{wi koncert na Trgu 13. jul - rekao
je predsjednik op{tine Mirko \a~i},
ostavqaju}i mogu}nost da se koncert
preseli u SC "Ada", ako bude ekstremno hladno.
On je pozvao sve Pqevqake, koji se
pitaju gdje da provedu Novu godinu, da
do|u na Trg i u`ivaju u muzici ove
dvije grupe.
Valentino }e nastupi od 21 do 23
~asa, a grupa iz Pule Atomsko skloni{te od 23 do jedan posle pono}i.
- Mislim da smo na{li pravu mjeru
kad su Pqevqa u pitawu, dvije interesantne grupe sa prostora biv{e
Jugoslavije. Vjerujem da }e se ponoviti

ona situacija koju smo imali 13. jula,

kada smo imali veliki koncert grupe
"Bajaga i instruktori", koji je bio
veoma posje}en. Novost je da }emo ove
godine organizovati u pono} veliki
vatromet. Smatramo da gra|ani Pqevaqa uz sve ove probleme koje imaju
kad je u pitawu privredni, dru{tveni
`ivot, teme za{tite `ivotne sredine,
imaju pravo i na ovu vrstu zadovoqstva - istakao je \a~i}.
On je dodao da }e do`ivqaj dopuniti
i dekorativna rasvjeta koja je
postavqena u centru grada.
- Atomsko skloni{te, na `alost, ne
dolazi u punom sastavu jer je wihov
peva~ u izvornom sastavu, umro pre
par decenija. Do}i }e postava koja je
nastavila da nastupa - rekao je
Dra{ko Alori} direktor PG mjuzik.
M. T.

Dragi drugari,

Tajra Alkavazovi}

donosimo vam radove

va{ih vr{waka i
pjesnika za djecu.
[aqite nam i vi
va{e radove koje
}emo rado objaviti.
Va{a Redakcija

Strahiwa Cmiqani}

Marko Baji}

16

1. januar 2016.

Gra|anima Pljevalja `elimo sre}nu

i uspje{nu Novu godinu,
a pravoslavnim vjernicima `elimo
sre}ne bo`i}ne praznike

Odbor direktora: 311- 102; fax:321-475

Izvr{ni direktor: 321-781; fax: 300-129
Sekretar Dru{tva: 321-613
www.rupv.me, e-mail: office@rupv.me

UPRAVA ZA [UME
CRNE GORE
Gra|anima Pljevalja ~estitamo

NOVOGODI[NJE
I BO@I]NE PRAZNIKE

Svim gra|anima Pljevalja

`elimo sre}nu i uspje{nu
2016. godinu,
a pripadnicima
pravoslavne
vjeroispovjesti nastupaju}e
Bo`i}ne praznike

17

^ITUQE

1. januar 2016.

ZINDOVI]

NE\EQKO (1928)
21. 6. 2015 - 20. 12. 2015.

QUBICA - MILIJANA (1929)

RADO[ - MI[O (1950)

ANTONIJE - BUDO (1955)

17. 10. 2015 - 25. 11. 2015.

28. 11. 1978 - 28. 11. 2015.

29. 12. 2002 - 29. 12. 2015.

NEVENA ZUJI]
23. 12. 2015 - 23. 12. 2000.

Draga Na{a, mnogo je vremena pro{lo, ali tebe ni{ta ne

mo`e da zamijeni. Na{u tugu ne lije~e ni rije~i, ni zagrqaji,
utjeha ne postoji
Zauvijek voqena.

Otac Mi{o, majka Mila i sestra Jelena

28/3

Obavje{tavamo rodbinu, kumove i prijateqe da }emo na{oj

majci

JELENA (Slavkova) 1979

1. 6. 2015 - 1. 12. 2015.
Male su re~i kojima bi iskazali koliko nam nedostajete. Bol koji
nosimo sa sobom za Vama neka ne remeti vje~ni mir u zagrqaju oca, majke,
sinova i unuke.
Ve~no o`alo{}eni: Komlen, Slavko, Vesko, Budo (mla|i), Bojana,
Marija, Dalibor, Dragana, Nata{a, Tamara, Julijana, Gordana i ostala
mnogobrojna rodbina
25/4

IZVIWEWE

BO@OVI]I

U pro{lom broju "Pqevaqskih novina" u ~ituqi za Dragicu Srbqanovi}, ro|enu Spasojevi}, oma{kom je u tekstu
izostavqena zahvalnost
porodice doktorki Azri
Deqkovi}.
U pomenu za Milivoja Korugu, u o`alo{}enim trebalo je da stoji - bra}a:
Milanko i Milinko.

RU@I Milovoj KAMBEROVI]

Dati ~etrdesetodnevni pomen 16. januara 2016. godine u 11

~asova na grobqu kod Manastira svete Trojice.

MOM^ILO

S qubavqu wena djeca

Du{ko, Verica i Danka sa porodicama

1929 - 2015.
Redakcija upu}uje
izviwewe porodicama.
30/3

Dana 22. decembra navr{ilo se 27 godina od

smrti na{eg voqenog

Dragi roditeqi

STEVAN

VELIMIR

1991 - 2015.

1953 - 2015.

Dragi sine, brate i o~e,

Radova}emo se ovog Bo`i}a, zato {to vas imadosmo takve.
"^ekam vaskrsewe mrtvih i `ivot budu}eg vijeka".
Bo`ovi} Vladeta sa ostatkom porodice

MILOVANA MARTINOVI]A
Sa ponosom te pomiwemo i ~uvamo od zaborava.
Porodica Martinovi}

VUKOSAV

DARA

19. 12. 2013

19. 12. 2015.

23. 1. 2005
23. 1. 2016.

2/3

]OSOVI]
Voqeni se nikad ne zaboravqaju.
U na{im srcima ste vje~no voqeni i nikad
zaboravqeni.
K}erka Nata{a sa porodicom

Dana 3. januara 2016. godine navr{i}e se dvije

godine od kad sa nama nije
na{ dragi

Dana 2. januara
2016. godine navr{i}e se ~etrdeset dana od smrti
na{eg oca

i 13. januara 2016.

godine ~etiri godine od smrti na{e majke

MILKO

RADMILA

41/2

20/2

Dragi roditeqi

MILORAD M. PAPI]
-PAPAN-

RADMILO DUJOVI]
Pro{le su ~etiri i po godine od tvoje prerane smrti i kratkog `ivota. Nedostaje{ nam
svakog dana sve vi{e.

VUKOSAV

DARA

19. 12. 2013

19. 12. 2015.

23. 1. 2005
23. 1. 2016.

I posle dvije godine bol

je isti. Prazninu koju si
ostavio ispuwavaju uspomene i sje}awa na tvoj
dragi lik.
Puno je lijepih uspomena
da te pomiwemo i da o tebi sa ponosom pri~amo i
da te nikad ne zaboravimo. Neka tvoja du{a po~iva u miru.

]OSOVI]

Tuguju za tobom,
Majka Koviqka i sestra Seka sa porodicom

Ponosni na Va{ ~asni `ivot, s qubavqu i

po{tovawem ~uva}emo vas od zaborava.
Goran sa porodicom

23/2

42/2

Tvoji: supruga Anka, sin

Bojan, k}erka Bojana,
unu~ad Marko, Nina,
Jovan, Danilo, Luka,
snaha Jelena, zet Ivan
39/1

ROV^ANIN
Divno je ~uti pri~e o Vama i sjetiti se trenutaka koje vrijeme nikada ne}e izbrisati.
Dana 2. januara 2016. godine u 11 sati posjeti}emo Va{u vje~nu ku}u.

Boban i Cana sa porodicama

47/2

18

^ITUQE

1. januar 2016.

Na{ dragi

Posledwi pozdrav

NIKOLA CUPARA
Jo{ jedan ro|endan bez tebe, devetnaesti decembar. Jo{
jedna slava dolazi, a ti nisi tu. Slavimo bez tebe, al tu si u
na{im srcima, mislima i nikad ne}e{ nestati.

RAJKU
S qubavqu i po{tovawem, uspomenu na tebe ~uvaju tvoji:
Najmiliji

17/3

Devetog decembra iznenada nas je napustio na{ voqeni

Od sestre Biqe, sestri~ina Sawe i Sowe i zeta Aca

3/4
Posledwi pozdrav na{em

Dana 9. decembra 2015. godine preminuo je moj dragi sin

RAJKO GOGI]

Dragi brati}u, tuga koju smo imali i nosili u svojim srcima

Tvojim nestankom duplo je ve}a. Mi sada nosimo neizle~ive
dvije tuge koje }e trajati vje~no.
RAJKU
Tvoj stric Branislav sa porodicom
Od Evice

32/3

7/1

RAJKO GOGI]

Posledwi pozdrav na{em dragom

Posledwi pozdrav
Tvoj iznenadni odlazak ranio je na{e srce i du{u. Te{ko je
pomiriti se sa istinom da te vi{e nema sa nama, ali qudi
kao ti vje~no `ive jer za sobom ostavqaju trag qudskosti,
po{tewa, plemenitosti i veliko srce koji su nam za ponos i
po{tovawe.

Tvoja majka Milojka

RAJKU GOGI]U
4/3

U subotu 26. decembra navr{ilo se 40 dana

od smrti na{e drage majke

RAJKU

Trideset prvog decembra

navr{i}e se {est godina
od tragi~ne smrti na{eg

^asnim `ivotom, plemenitom du{om i velikom dobrotom zaslu`uje{ da `ivi{ vje~no u

na{im srcima.
Od Novke, Danila i Cake
Sestre: Dragica Ogwanovi} i Oqa Vukman
sa porodicama
5/2

9/2

Posledwi pozdrav na{em dragom

Posledwi pozdrav voqenom

NENADA
LAZAREVI]A

MANOVI] SLAVOJKA
ro|. Laketi}
Draga na{a majko, sje}awa su bolna, a tuga za
tobom vje~na.
Bila si i ostala dio na{ih `ivota i nema
tog vremena koje te mo`e izbrisati iz na{ih
srca. Ne mo`emo se pomiriti sa sudbinom da
si nas zauvijek napustila.
Neka te u ti{ini tvoje vje~ne ku}e ~uva
qubav onih koji te najvi{e vole.

Oprosti sine ako ti moje

suze remete vje~ni mir,
jer one same teku iz do`ivotno rawenog srca. Dani i godine prolaze a tuga
i bol su isti kao i kobnog
31. decembra 2009. godine
kada nas zauvijek ostavi.
Dok `ivimo voqe}emo te
i za tobom do`ivotno tugovati.

Tvoji: k}erke Dragica i Danica, sin

Predrag, unu~ad Marko, Maja, Aco, Uro{,
Tamara i Aleksa

Tvoji: tata Luka, mama

Vera, bra}a Predrag i
Ilija, snahe Zoka i
Jelena

14/2

38/1

RAJKU GOGI]U

RAJKU

Te{ko je povjerovati da te nema vi{e me|u

nama. Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima.
Od prijateqa iz [tutgarta
Tetka Miladinka Baji} i brat Dragan sa
porodicom
10/2

6/2

19

^ITUQE

1. januar 2016.
Sje}awe na na{e drage

Dana 13. decembra 2015. godine, preminuo je na{ dragi

\ILA
3. 1. 1993 - 3. 1. 2016.

RADMILA MARA GOLUBOVI]

Ro|ena Ostoji}
1942 - 2008.
Jo{ jedan decembar u nizu godina koji te je
surovo otrgao od nas i preselio u nebeski
raj. Te{ko je `ivjeti bez tebe, tvoje topline
kojom si zra~ila, tvojih savjeta u ovom surovom `ivotu na zemqi. Mo`da si negdje
na{la mir, ali smo mi izgubili `ivotni
oslonac i podr{ku bez tebe. Jedino nas
tje{i to da }emo se jednog dana sresti, tamo
negdje gdje `ivot vje~no traje.
Tvoji najmiliji: suprug Ilija, sinovi
Predrag i Nenad i k}erke Dalivera i
Dragana
59/2

Posledwi pozdrav voqenom stricu

DRAGOJE GAJEVI]
DA[U

(1937-2015)
Dragi brate, stri~e, |evere i |ede, znamo da se ovih dana odmara{ od
ovozemaqskog `ivota, koji prema tebi nije bio nimalo blagonaklon, ali,
koga si ti i pored svih neda}a, te{ko}a i ozbiqnih zdravstvenih problema
volio i do posledweg dana hrabro, dostojanstveno i ~estito `ivio.
Tvoje veliko i we`no srce prestalo je da kuca toga dana, ali je u nama
ostavilo dubok trag qubavi, po{tovawa i svih qudskih vrlina koje si
tokom `ivota wegovao. Toplina i plemenitost du{e nam je utkala posebnost
da te nosimo u na{im mislima i srcima kao simbol pravih qudskih
vrijednosti. Ostavio si nam sje}awa da Te ~uvamo od zaborava. Ostavio si
nam lijepe i drage uspomene, sa kojima }emo Te ponosno nositi kroz vrijeme.
Svojim dostojanstvenim, ~estitim i po{tenim `ivotom i radom osta}e{
kao pokreta~ i uzor na na{em daqem `ivotnom putu.
Ovom prilikom zahvaqujemo ro|acima, kom{ijama i prijateqima koji
prisustvova{e Tvojoj sahrani, kao i onima koji nam putem telegrama
izjavi{e sau~e{}e.
Dugujemo zahvalnost na lije~ewu Hirur{kom odjeqewu Op{te bolnice u
Pqevqima. Posebnu zahvalnost dugujemo qekaru dr Erminu Harbi}u,
medicinskom tehni~aru sa Kosanice Milo{u ]osovi}u.
O`alo{}ena porodica: bra}a Radoje, Gruban, Dragoqub-Simo, sestre
Milenka i Zorka, snahe Danica, Milka i Rada, bratani}i Du{ko, DraganBa}o, Veqko, Obrad, Goran, bratani~ine Dana, Dragica, Jelena, Jelica,
unu~ad i ostala rodbina Gajevi}

22. 1. 2002 - 22. 1. 2016.

GA^EVI]
Zaslu`ili ste na{e vje~no sje}awe, po{tovawe i
zahvalnost za Va{ trud i
svakodnevnu brigu i pa`wu.
Po~ivajte u miru, a mi }emo Vas sa ponosom i qubavqu ~uvati od zaborava.
Va{a djeca sa
porodicama
21/1

Navr{ilo se 40 dana od
kada nije sa nama na{ voqeni

DRAGOJU GAJEVI]U
[ta god da napi{emo bi}e malo. Te{ko je
pomiriti se da te vi{e nema, da te vi{e
ne}emo vidjeti. Kako do}i na ku}ni prag,
kad tebe nama da nas do~eka{ sa "Dobro
do{li". Po~ivaj u miru kika, a mi }emo Te
~uvati od zaborava.
Tvoj sinovac Du{ko Gajevi}

48/4

RADOVAN ROV^ANIN
Te~a, nedostaje{ mi. Vrijeme koje prolazi tu`no
je, praznina koju niko ne
mo`e da popuni potvr|uje
gorku istinu da nisi sa
nama. Bio si moj oslonac
i podr{ka mog djetiwstva
i `ivota.

Dragom bratu

49/2
Voqeni nikad ne umiru.
Nata{a sa porodicom

Dragi,

11/1

KIKO

DRAGOJU GAJEVI]U

Bol nije u suzama, rije~ima, bol je u mom srcu

gdje }e{ ostati voqen i nikad zaboravqen.
Hvala {to si sa mnom dijelio svoju mudrost
i dobrotu. Po~ivaj u miru dobri moj kikane.
Tvoj sinovac Dragan Gajevi}

Bol za bratom je neizmjerna, a qubav vje~na.

Uvijek }emo Te se rado sje}ati, ponositi se
tobom i ~uvati od zaborava.

50/2

53/2

KIKO
Bili smo tihi sau~esnici tvoje bolesti.
Trudili se da ti olak{amo.
Da li smo uspjeli ne znamo.
Znamo samo da je bolest bila ja~a od tvojih i
na{ih `eqa.
Hrabro si je podnosio kao i `ivot kroz koji
si dostojanstveno kora~ao.
Hvala za svu toplinu, qubav i brigu koju si
nam nesebi~no pru`ao.
Po~ivaj u carstvu Nebeskom.
Tvoji: Veqko, Milena, Nina i Sofija

RADOVAN ROV^ANIN
Posledwi pozdrav mom dragom bratu

Stricu
Vrijeme koje prolazi tu`no je i bolno bez tebe.
Ne}e umawiti sje}awe na
Tvoj plemeniti lik i
dobrotu koju si nam nesebi~no pru`io.
Bogdan sa majkom Lenkom
i porodicom
12/1

51/2
Dana 10. januara 2016. godine navr{i}e se godina
od kada nije sa nama na{a
draga

Dragom bratu

Brat Radoje i snaha Danica

DRAGOJU GAJEVI]U

DRAGOJU GAJEVI]U

Dragi Kiko, imale smo ~ast da budemo dio

tvog `ivota i da u`ivamo u tvojoj veli~ini.
Sada imamo du`nu obavezu da ~uvamo od
zaborava sve ono {to Ti jesi i {to }e{ zauvijek biti u na{im srcima.
Bratani~ine: Dana i Dragica sa porodicama

Dragi moj Drago, po~ivaj u ti{ini vje~nog

mira tamo gdje nema bola, a ja }u tvoj bol
nositi do kraja `ivota.
Voli te tvoja sestra Milenka Babi}

56/2

54/2

Dana 9. januara 2016. godine navr{i}e se

godina od smrti na{e drage

Mom dragom bratu

BO@ANA GARDOVI]
(ro|. Draga{)

DRAGOJU @ivkovom GAJEVI]U

Kako da po~nem voqeni, moj Drago?
[ta re}i a ne zaplakati? Ne mogu da vjerujem
da ti je bilo milije napustiti ovozemaqski
`ivot od `ivota koji bi provodio i u`ivao
sa nama svima.
Vaqda neka bolest zla i naopaka.
U svakoj mojoj suzi si ti, previ{e me boli
tvoj odlazak.
^uva}emo te od zaborava.
Tvoji: brat Simo, snaha Rada, bratani}
Goran, bratani~ina Jelica, snaha Milana,
unu~ad Sara i Jovan

Draga majkice prolaze dani, pro|e i godina te{ka i

duga od kada si oti{la od
nas, godina pro|e ali bol
i tuga ne. Stalno nam je
tvoj lik u o~ima i srcu.
Te{ko se pomiriti sa tim
da nisi vi{e sa nama. U
stvari, to je nemogu}e.
Osta}e{ vje~no u na{im
srcima i mislima.
Hvala ti na svemu. Po~ivaj u miru a mi }emo s ponosom ~uvati tvoj lik od zaborava.
Tvoji: k}erka Brana i zet
Zoran Gazdi}

BOSIQKE V. KE^INE

DRAGOJU GAJEVI]U

Tim povodom pozivamo rodbinu, kumove,

kom{ije i prijateqe da zajedno u subotu 9.
januara 2016. godine posjetimo wenu vje~nu
ku}u na grobqu Zagaqe u selu Zbqevu u 11
sati.
Porodica Ke~ina

Te{ko je rije~ima opisati prazninu koja je

nastala tvojim odlaskom. Ostavio si trag
koji se ne bri{e, sje}awa koja ne blijede i
vrijeme u kom te nikad ne}u zaboraviti.
Tvoja sestra Zorka

52/2

43/1

45/2

55/2

20

^ITUQE

1. januar 2016.

Desetog januara 2016. godine je godina od smrti na{eg supruga, oca, dede, svekra i tasta

Sje}awe na na{e drage roditeqe, bra}u i snaje

JELA CMIQANI]

DU[AN CMIQANI]

5. 1. 2015 - 5. 1. 2016.

24. 8. 1999 - 26. 1. 2016.

MILANKO Savov GRBOVI]

DUWA CMIQANI]

MILANKO CMIQANI]

1. 6. 2005 - 26. 1. 2016.

26. 1. 2015 - 26. 1. 2016.

[to god napi{emo bi}e malo. Jer vrijeme prolazi. Tuga za

tobom ostaje. I posle godinu te{ko je povjerovati da te nema
i da nisi sa nama. Nosi}emo te u srcima i ~uvati od zaborava. Hrabri}e nas tvoji savjeti i qubav koje si nam pru`ao.
Ponosni smo {to je iza tebe ostao ~astan i dostojanstven
`ivot, satkan od najqep{ih qudskih osobina.
Za tvoj godi{wi pomen posjeti}emo 9. januara (subota) 2016.
godine u 11 sati tvoju vje~nu ku}u u krugu porodice. Po~ivaj u
miru.
Tu`ni i ponosni,
Tvoja porodica
46/3

JOVANKA CMIQANI]

DRAGOMIR CMIQANI]

5. 3. 2006 - 26. 1. 2016.

8. 11. 2013 - 26. 1. 2016.

Dana 11. januara navr{i}e se sedam godina od smrti na{e

Ne postoje rije~i da izraze bol, samo du{a zna koliko se pati za

voqenima.
Za godi{wicu majci i bratu prila`emo 200 evra za odr`avawe grobqa
"Marina {uma".
Va{i najmiliji, porodica Cmiqani}
29/4

Prvog marta 2016. godine navr{i}e se godina od smrti na{e majke

Osamnaestog februara 2016. godine navr{i}e se tri godine od smrti na{eg oca

Posledwi pozdrav mom

prijatequ

VIOLETE JOVANOVI]
ro|. Joksovi}

Po dobru }emo te pamtiti, s ponosom pomiwati i vje~no

~uvati od zaborava.
RAJKU

DARINKE

MILA

Tvoji: majka Mira, otac Momo, brat Miko, snaha Sne`ana,

bratani}i Vuk, Taisa, Ogwen i Rastko Joksovi}
Od Alena

Dvadeset devet godina je od smrti

na{e drage sestre

62/3

8/1

Pro{le su ~etri godina od smrti dragog brata

Dana 16. decembra 2015. godine navr{ilo se

devet godina od smrti na{eg dragog

QUBOMIRA Milo{evog FILIPOVI]A

MILADINA ^OLOVI]A

MIRJANE
JOVI]
Osta}ete vje~no nezaboravqeni.
Dana 2. januara porodica }e posjetiti va{u vje~nu ku}u.
Va{i: Pero i Vojo sa porodicama
61/3
Dana 22. decembra navr{ilo se ~etiri godine od
smrti

Posledwi pozdrav drugu

Dani prolaze, `ivot te~e daqe a du{a boli

jednako kao dana kada si nas iznenada napustio i uskratio za qubav, pa`wu i podr{ku.
Ostavio si tragove koji ne blijede, plemenitost i dobrotu. Jo{ uvijek oslu{kujem tvoj
glas: "Gdje si Ra{o" i nadam se.
Vje~naja pamjat.
Tvoj brat Ra{o

Kad smrt iznenadi kao {to je tvoja, ostavqa

veliku te{ko}u, prazninu i bol. Sje}awa,
uspomene i tvoja dobrota na{ su vje~ni nezaborav.
Tvoji: Mila, Dejan i Dejana sa porodicom

13/2

91/2

Dana 1. januara navr{i}e se 20 godina od

smrti na{e voqene

Dana 1. januara 2016. godine navr{i}e se

godina od kada nas napusti na{a draga
supruga, majka, baka, svekrva

MILENKO - MIDO
NENADI]

STEFAN PETROVI]
Pro|e i ~etvrta godina
kako nisi sa nama, puno
bola i tuge za tobom. Boli
praznina koja nikad ne}e
biti ispuwena. Tvoje ime
bilo je na{ ponos. Surova
sudbina te otr`e iz na{eg
zagrqaja. Ostavio si sje}awe koje ne blijedi, dobrotu koja se ne bri{e

Neka tvoja dobra du{a po~iva u miru.

Sawa, Nenad, Petar, Strahiwa, Veselin,

Nemawa D, Stefan, Momir, Milo{, Emir,
Xervin, Irem, Nik{a, @arko, Nemawa A.

Tvoji: supruga Milenka,

k}erke Mileva, Sowa i
Sne`ana sa porodicom

VIDOSAVE GLEDOVI]
MILKA SOKI]
S po{tovawem i qubavqu ~uvamo uspomene
na Tvoju dobrotu i plemenitost. Uvijek }e{
biti u na{im srcima vje~no voqena, nikad
zaboravqena.
Hvala ti za sve {to si u~inila za nas.
Mijo sa porodicom

81/2

102/1

67/2

ro|ena Jawu{evi}
Tom prilikom posjeti}emo wenu vje~nu ku}u
i zapaliti svije}e u selu Kleke.
Zahvalni: suprug Radenko, sinovi Milorad,
Mijomir, unu~ad Mirjana, Ivana, Ana, Vawa,
Luka, Iva, snahe Biqa i Maja
57/2

21

^ITUQE

1. januar 2016.
Dana 18. decembra 2015. godine prestalo je
da kuca srce na{e drage

Dana 4. januara 2016. godine navr{i}e se

devet godina od smrti mog ujaka
Dana 21. decembra preminuo je na{ dragi

SLAVOJKE - SLAVE KAMBEROVI]

MI[A KNE@EVI]A

(1959 - 2015)
Te{ko je da se pomirimo sa istinom da si
nas zauvijek ostavila. Bolest je bila ja~a i
otrgla te od nas. Ne postoji vrijeme koje
mo`e izbrisati uspomene i sje}awe na tebe.
@ivje}e{ u na{im srcima voqena, po{tovana i nikad zaboravqena.
Tvoji najmiliji: Miodrag, Miloje, Mila i
ostala rodbina

Uj~e!!! I deveta godina pro|e a bol za tobom

ne jewava. Naprotiv, sve je ve}i kako se
ni`e godina za godinom i doga|aj za
doga|ajem. Doga|aji na kojima bi ti bio. Sama
pomisao na to kako bi se ti osje}ao i koliko
bi bio sre}an na dan kada Ti se `eni
sestri}, dan kada si trebao biti ponosni
stari svat. Znam da nikada ni ti, ni bilo ko
nije pomislio da ti to ne}e{ do~ekati i
poru~iti pjesmu "Pevaj ujko pevaj rode" kako
si to radio na sve moje ro|endane. Uj~e, na
mojoj svadbi se ta pjesma nije ~ula. Nije se
~ula uj~e jer nije bilo tebe da je poru~i{ i
da se zajedno proveselimo uz wu. Ali bili
su tu tvoji najmiliji, bila su tu tvoja |eca,
tvoja tri an|ela. Da ti je samo vi|eti kako su
porasli, ponosio bi se wima ba{ kao ja {to
se ponosim {to imam takvu bra}u i takvu
sestru. Svima nam nedostaje{ uj~e, sa ponosom i sa suzom u oku te pomiwemo i jedna od
naj~e{}ih re~enica nam je: E da je sada on sa
nama. Al ti na `alost nisi tu, ti si u dru{tvu an|ela i Gospoda Boga koji nam te uze
sebi jer on uzima najboqe.
Tvoj sestri} Dejan Jojovi} ili kako si me
ti zvao Sestri}e

71/2

Posledwi pozdrav voqenoj sestri

SLAVOJKI - SLAVI KAMBEROVI]

Tvoja plemenitost, dobrota i veliko srce
zaslu`uju da te vje~no pamtimo. Po~ivaj u
miru, neka Te an|eli ~uvaju.

TOMISLAV TOMI]
Svojim dostojanstvenim, ~estitim i po{tenim `ivotom i
radom zaslu`io si da te vje~no pamtimo i nikad ne zaboravimo.
Po~ivaj u miru, a umjesto nas neka te an|eli ~uvaju.
Zahvaqujemo rodbini, kom{ijama, kumovima, prijateqima i
svima koji li~no ili putem telegrama izjavi{e sau~e{}e i
isprati{e na{eg dragog Tomislava do wegove vje~ne ku}e.
O`alo{}eni: supruga Miqa, sin Milo{, k}erke @eqka i
Jela sa porodicama
93/3

Dana 3. decembra 2015. godine prestalo je da kuca plemenito

srce na{eg dragog

33/2

Devetog januara 2016. godine je ~etrdeset

dana od smrti mog brata

Tvoji: Miloje i Milica sa porodicom

72/2

Posledwi pozdrav sestri

RADOJICE Draganovog NOVOVI]A

1956 - 2015.

RADOJICE Draganovog NOVOVI]A

SLAVOJKI - SLAVI KAMBEROVI]

Mnogo je lijepih uspomena da te vje~no pamtimo i nikad ne zaboravimo.
Tvoji: Miodrag i @ivka sa porodicom
73/2

1956 - 2015.
Nedostaje{ nam svakog minuta, svakog trenutka. Kako da se pomirimo sa sudbinom da
vi{e nismo skupa. Sestra te ~uvala, pazila,
lije~ila, savjetovala i primala savjete, a
sada kako daqe? Te{ko. Ni{ta vi{e nije
isto kao prije, ne znam da li daqe mogu bez
tebe voqeni moj brate.
Voli te tvoja sestra i na ovom i na onom svijetu. Hvala ti za sve {to si uradio za nas.
Po~ivaj u miru i neka te ~uvaju an|eli a mi
te ne}emo zaboraviti i evocira}emo uspomene na tvoj kratak i ponosan `ivot.
Sestra Rada Macanovi} sa porodicom

Posledwi pozdrav dragoj sestri

99/2

Tu`ni su i te{ki dani od tvog odlaska. Ne mo`emo da se

pomirimo sa surovom stvarno{}u da nas ne}e{ do~ekivati i
pratiti umjesto roditeqa.
Nedostaje nam tvoj vedar duh i smisao za humor.
Ostaje nam samo da se ponosimo {to smo imali tako dobrog,
pa`qivog, iskrenog, marqivog i radnog brata.
Dana 9. januara 2016. godine da}emo ~etrdesetodnevni pomen
na porodi~nom grobqu u Gorwem selu pa ovim putem pozivamo sve koji `ele da nam se pridru`e.
Bo`idar i Rada sa porodicama
98/3
Voqenom ocu, svekru i
djedu

Posledwi pozdrav dragom ujaku

Dragi na{

MILANU JELOVCU

SLAVI KAMBEROVI]
Draga sestro,
Kako nastaviti daqe bez tvog blagog pogleda i tvog umilnog glasa. Sva moja nadawa za
tvoje ozdravqewe nisu se ispunila.
Bola je previ{e, a rije~i su male da izrazim
svu svoju tugu. Draga sestro, nedostaja}e mi
tvoja qubav i pa`wa kojom si me nesebi~no
obasipala.
U vje~nom bolu za Tobom,
Tvoja sestra Mila

NENE
Sve {to bi rekli malo je za ono {to
osje}amo u du{i. Bol nije u rije~ima ve} u
srcu gdje }e{ vje~no i ostati.
Vole te tvoji: djed Mla|o, baba Joka, ujak
Bato, ujna Maja i bra}a Filip i Veqko

74/2

68/2

Dana 8. januara navr{i}e se 17 godina od

smrti na{eg voqenog

Dana 29. decembra navr{ile su se dvije

godine od smrti na{eg dragog

Tvoja velika i iskrena

qubav prema nama zaslu`ila je da te nikad ne
zaboravimo. Kroz najqep{e uspomene ~uva}emo te
od zaborava.
Lado, Mila, Nikolina i
Bojan

Dana 5. januara navr{i}e

se dvije godine od kako
nije sa nama na{ voqeni

NIKOLA KARTAL

MOMIRA DAMJANOVI]A

Vode nas kroz `ivot Tvoje tople rije~i i

dobra djela.
Supruga Zora sa porodicom
58/2

Zauvijek }emo pamtiti Tvoju dobrotu i veliku qubav koju si imao za sve. Hvala ti za
`ivot posve}en nama. Bio si i bi}e{ uvijek
dio nas.
Tvoji: supruga @arka i k}erke Svetlana i
Sne`ana sa porodicama
70/2

Pamti}emo Tvoju qudskost, po{tewe i

dobrotu dok smo `ivi.
Po~ivaj u miru.
Tvoji: Du{ko, Vukica i @arko
100/2

97/1

(5. 1. 1964 - 5. 1. 2014)

MOMIRA POPOVI]A

RADOJICI NOVOVI]U

Tvoja dobrota, qubav i

pa`wa zaslu`uju da te
vje~no pamtimo, s ponosom
pomiwemo i s tugom ~uvamo od zaborava.
Tvoji: Marko, Milorad i
Slavica
101/1

Tu`no sje}awe na na{e voqene

DANICA
GA^EVI]

MILOJKO
MENTOVI]

(ro|. Mentovi})
Dragi na{i, vrijeme prolazi, a bol i tuga za
vama ostaju. Bi}ete vje~no u na{im mislima,
pri~ama i sje}awima.
Majka i supruga Ivanka, brat i sin Rade sa
porodicom
31/2

22

^ITUQE

Dana 19. decembra 2015. godine prestalo je da kuca srce na{eg

supruga, oca, svekra, |eda i pra|eda

1. januar 2016.

Posledwi pozdrav dragoj

k}erki

Sje}awe na na{e drage

ZORI ^EPI]

MILO[A S. SEKULI]A
Imali smo te kao granitnu kulu za pomo}, savjet i do~ek.
Oti{ao si tiho, bez rije~i, nama ostaviv{i bol, tugu i veliku prazninu. Uvijek }emo se tobom ponositi i ~uvati te u
sje}awu, u rije~ima i nezaboravu.
Neka ti je vje~na slava i hvala.
Neizmjerno hvala kom{ijama, kumovima, prijateqima i svim
prisutnima koji nam pomogo{e u ispra}aju do wegove vje~ne
ku}e.
Posebno zahvaqujemo Velimiru An|eli}u i Qubomiru ^abarkapi koji se biranim rije~ima oprosti{e od pokojnika.
O`alo{}eni: supruga Vinka, k}erke Milena, Gorgina, Zorka
i Vijorka, sin Miladin, snaha Gorica, unu~ad, praunu~ad i
ostala rodbina

Te{ko je pisati drhtavom

rukom, uplakanog lica i
rawenog srca. Te{ko mi je
da prihvatim istinu da te
nema. Htio bih da zna{ da
si uvijek sa mnom u svakom mom }utawu se ~uje{ u
svakom otkucaju srca
boli{.
Tvoj otac Stanoje

MILENKO KAPETANOVI]

NEBOJ[A KAPETNOVI]

1949 - 10. 1. 2014.

1919 - 10. 4. 2008.

89/1

Na{oj voqenoj baki

ILINKA KAPETANOVI]
1923 - 17. 12. 2011.
Neprolazno je na{e sje}awe na va{e vedre likove iz kojih je zra~ilo
sve {to je qudsko, toplo i iskreno.
S trajnim po{tovawem, va{i najmiliji
Miloje, Milojka i Milanka sa porodicama
83/3

75/3

ZORI ^EPI]
Radovali smo se svakom
novom susretu sa tobom.
Obasipala si nas beskrajnom qubavqu, dobrotom i toplim zagrqajima.
Puno je lijepih trenutaka
po ~emu }emo te pamtiti i
~uvati od zaborava.
Tvoji: unuci Goran, Lazar
i Ogwen

Posledwi pozdrav dragom ocu, djedi i pradedi

Voqenom

88/1

Posledwi pozdrav

MILO[U SEKULI]U
Dragi moj roditequ, osta}e{ zauvijek u svakoj mojoj misli,
suzi i uzdahu. Vrijeme }e prolaziti ali ne}e donijeti zaborav ve} bolniju ~e`wu za roditeqskom qubavi i toplim
zagrqajem.
Unu~ad i praunu~ad si ostavio bez tvojih toplih rije~i,
qubavi, smijeha koje si samo ti umio da im pru`i{ i ozari{
ih tvojom toplinom.
U tvom srcu je bilo mjesta za sve nas.
Tvoj vedri lik, divna narav i toplina roditeqske qubavi
nikada ne}e biti zaboravqena.
Po~ivaj nam u miru.
Tvoji: Milena, Vuko, Mile, Bo`idarka, Jovana i Mihailo

RAJKU GOGI]U
ZORI ^EPI]
(ro|ena Vasilijevi})
Posebni qudi poput tebe
`ive u na{im srcima i
kad nisu pored nas. U na{im `ivotima si ostavila neizbrisiv trag. Vje~no }emo te ~uvati u na{em sje}awu.
Tvoji: brat Zoran, snaha
Radojka, bratani}
Nikola, bratani~na
Milena

77/3

Posledwi pozdrav dragom

Dani prolaze, ali uspomene ostaju.

Volimo te.
Nedostaje{ nam.

Vojo, Slavko, Milanka i Tamara

84/3

87/1

Posledwi pozdrav dragoj

sestri

Dragom bratu, djeveru, stricu

Devetog januara 2016. godine je osam godina

kako nije sa nama na{ mnogo voqeni brat

ZORI ^EPI]

MIROQUB D. [ESTOVI]

RAJKU GOGI]U
MILO[U S. SEKULI]U
Dok je nas koje si nesebi~no volio i sa osmijehom i qubavqu do~ekivao ne}e{ biti zaboravqen.

^asnim `ivotom i plemenitom du{om zaslu`io si na{u do`ivotnu qubav i po{tovawe.

K}erka Vida i zet Bo{ko Mini}

Lakovi} Dragi{a sa porodicom

Te{ko je povjerovati da te
vi{e nema. Bol nije u
rije~ima nego u srcu gdje
}e{ ostati zauvijek voqena i nikad zaboravqena.
Tvoji: sestra Miqa, svak
Mi}o, sestri}i Milko i
Mir~eta sa porodicom
90/1

76/2

Sve ove godine od kada nisi sa nama su pune

tuge i bola za tobom. Prisutan si u svakoj
na{oj pri~i. Tvoja dobrota i ~astan `ivot
zaslu`uju vje~no sje}awe na tebe. Zauvijek
}e{ `ivjeti u na{im srcima i mislima.
Tvoji: Milenka, Taja i
Miodrag sa porodicom
24/2

79/2

Posledwi pozdrav dragom ocu, djedi i pradedi

^etvrtog januara 2016. godine navr{i}e se

godina od smrti na{eg

Dana 3. januara 2016. godine navr{i}e se ~etrnaest

godina od smrti na{eg
dragog

MILO[U SEKULI]U

RADO[A MILI]EVI]A

MIHAILA ]A]I]A

Smrt je ja~a od `ivota ali nije od na{e

qubavi prema tebi. Osta}e{ uvijek voqen i
nikad zaboravqen, jer te krasila dobrota,
plemenita du{a, a imao si srce i utjehu za
svakog. Bio si na{a snaga i ponos. Vrijeme }e
prolaziti a mi }emo te ~uvati od zaborava.
Tvoja k}erka Gina sa porodicom

Po~ivaj u miru, a mi }emo te ~uvati od zaborava.

78/2

27/2

Supruga Sofija, sinovi Rajko i Branko sa

porodicama

Dani prolaze a tvoja plemenitost i dobrota ostaju. S ponosom te pomiwemo i s qubavqu ~uvamo
uspomenu na tebe.
Tvoji: supruga Grozdana,
sinovi Zoran i Dragan,
k}erka Senka, snahe i
unu~ad
69/1

Dvadeset osmog decembra 2015. godine navr{ilo se ~etiri godine od smrti na{e

MILKE MILI]EVI]
Vrijeme koje je pro{lo i ono koje dolazi ne
mo`e ubla`iti bol za tobom. Po~ivaj u miru
a mi }emo te se sje}ati s qubavqu i po{tovawem.
Suprug Rajko, sinovi Marko i Milo{
26/2

23

^ITUQE

1. januar 2016.

Voqenom sestri}u

Dana 12. decembra 2015. godine ostadosmo bez prve radosti, ponosa i
nade

STEFANU PETROVI]U

Bol i tuga nijesu u rije~ima ve} u srcu i du{i gdje ti zauvijek ostaje{.

STEFANA Mocovog PETROVI]A

1992. - 2015.

Tvoja tetka Zorica sa porodicom

Nema tih rije~i kojima bi iskazali bol i tugu koja nas iznenada zadesi.
Surova je istina da si oti{ao iz ovozemaqskog `ivota, ali iz na{ih
srca nikada. Nisi ti Stefo nigdje oti{ao, ti ostaje{ zauvijek sa nama i
u na{im srcima dok smo `ivi.
Bio si na{ ponos, na{a nada, na{ delija i na{e sve.
Svakog minuta se pitamo za{to ti da ode{ a za{to mi da patimo, da li je
moralo tako da bude. Oti{ao si tu ve~e, kao i mnogo puta do tada sa
drugovima koje si volio koliko i nas. Mislili smo da si siguran sa
wima ali oni ili ne mogo{e ili ne umje{e da te sa~uvaju. Za{to?
Dragi na{ Stefo, po~ivaj u miru i neka te an|eli ~uvaju kad mi nismo
umjeli.

109/3

Dana 9. januara 2016. godine navr{i}e se godina od smrti

na{eg dragog

Mnogo te vole tata Moco, majka Gorica, brat Neco i seka Sara

104/4
Posledwi pozdrav dragom kom{iji

Posledwi pozdrav na{em dragom

SAVA PU[OWI]A

S po{tovawem i qubavqu ~uvamo uspomene na tvoju dobrotu

i plemenitost.
Neka tvoja du{a po~iva u vje~nom miru i spokoju.
STEFANU PETROVI]U
[ta god da ti napi{em
malo je

Tvoja porodica
[ele Kne`evi} sa
porodicom
111/3

Dvadeset osmog decembra navr{ila se tu`na godina od kada nije sa nama na{ dragi
suprug i otac

110/1

STEFANU Mocovom PETROVI]U

Na{em dragom kom{iji

Te{ko je povjerovati da te nema vi{e me|u nama. Svako jutro
se budimo sa nadom da }e{ se odnekuda pojaviti. Puno je lijepih uspomena da te pomiwemo, da o tebi sa ponosom pri~amo,
da te nikada ne zaboravimo. Po~ivaj u miru dragi na{ Stefo,
mi }emo te ~uvati od zaborava.

O`alo{}eni: baba Granica, stric Gagi, strina Ivana, sestra

Milka i bra}a Sini{a i Aleksa

STEFANU PETROVI]U

106/3

MILO[ ROSI]
Mnogo smo izgubili da bi utjehu tra`ili u
rije~ima. Po~ivaj u miru.

Neka tvoja plemenita du{a po~iva u miru, a

mi }emo te ~uvati od zaborava.

Dvadeset {estog decembra 2015. godine navr{ilo se 40 dana od smrti

zaove

Dana 12. decembra 2015. godine ostadosmo bez

dragog, voqenog i nikada pre`aqenog unuka

Porodica Grba
Tvoji: supruga Dara i sinovi Filip, Pavle
i Petar

107/2

34/2

Dana 5. januara 2016. godine navr{i}e se 40

dana od smrti na{e majke

Dragom

Na{em dragom

STEFANA Mocovog PETROVI]A

MANOVI] SLAVOJKA

1992. - 2015.

ro|. Laketi}

STEFANU PETROVI]U
STEFANU

JELENKE STANI]
Tvoj ~astan `ivot i qubav koju si nam podarila zaslu`uju veliko i iskreno po{tovawe.
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti
sje}awe u kojem tebe nema.
Po~ivaj u miru na{a draga majko.
Rade i Vesa
60/2

Po~ivaj u miru, a mi }emo

te sa ponosom pomiwati i
vje~no ~uvati od zaborava.
Ujak Dragan sa porodicom
103/1

Sudbina je surova, stvarnost je tu`na i bolna. S

qubavqu }emo ~uvati uspomenu na tebe, tvoj dragi
lik i dobrotu.
Tvoji Kqajevi}i: Milija,
Gordana, Jelena, Danilo
i Miqana
108/1

Tvoj ~astan `ivot, nesebi~na dobrota i veliko

srce u kome je bilo mjesta
za sve nas, zaslu`uju da te
s ponosom pomiwemo i sje}amo se trenutaka s tobom provedenih.

O`alo{}ena snajka
Vujana Laketi} sa sinovima Vukom, Dragomirom i
Radanom

15/1

Dragi Stefo, bio si bakina sre}a, ponos i

radost, a sada te{ka rana koju }e baka nositi dok je `iva. Umjesto tvog lijepog lica
qubim tvoje slike i prokliwem zlu sudbinu
koja te uze.
Surova stvarnost, bol i tuga su prete{ki.
Baka se pita kako daqe, kako da se bori sa
svojih 80 godina koje prokliwe {to ih
do`ivqe. Ostavio si tragove koji se ne
bri{u i dobrotu koja se ne zaboravqa.
Moj Stefane, unu~e moje drago, po~ivaj u
miru i neka te an|eli paze i nose na krilima jer i ti si jedan od wih.
Tvoja baka Granica
105/2

24

^ITUQE
Sje}awe na moje drage roditeqe

Nemawa sine, jo{ jedna godina bez tebe

1. januar 2016.

Dana 28. decembra navr{ila se godina od smrti mog dragog

oca

MILE
18. 2. 2013.

TANASKA-TANA GAZDI]A
Nema te kraj nas, ne vidimo te. A svake sekunde si u na{im
pustim `ivotima. Tvoja qubav nam daje snagu da istrajemo do
kraja sre}o.
I svaka slede}a godina bez tebe je prete{ka.

(1962-2014)
DARINKA
1. 3. 2015.

Istina je te{ka, rije~i malo, a bola previ{e. Volimo te du{o

na{a.

JOVI]
Hvala vam za sve {to ste
u~inili za mene i moju
djecu.
Po~ivajte u miru, zaborav
ne postoji.

Tvoji najmiliji

Vrijeme koje prolazi i koje }e pro}i nijemi je svjedok bola i

praznine {to nisi sa nama.
Ostaju sje}awa, sna`na i lijepa, veliki bol zbog tvog preranog odlaska.

Tvoj sin Sr|an

Mira sa djecom
116/1

120/3

Dvadeset devetog decembra je godina od smrti na{e sestre

Dana 24. decembra 2015. godine prestalo je da kuca plemenito srce na{e drage

124/3

Navr{ilo se {est mjeseci od prerane smrti na{e drage

VLADISAVE
BO[KOVI]
Ro|ena Rado{evi}
Pro|e godina a tuga i bol
su isti kao i tog dana.
Nedostaju nam tvoji savjeti i pa`wa koju si nam
pru`ala. Nema dana kada
nijesi prisutna u na{im
srcima i mislima. Osta}e{ vje~no voqena i nezaboravqena kod tvojih
sestara:

SLOBODANKE M. VUKOVI]
(ro|. Gomilanovi})
Tvojim odlaskom ostala je praznina u na{im srcima. Ostavila si nam dubok trag qubavi, pa`we, po{tovawa, dobrote
i sigurnosti. Svojim dostojanstvenim, ~estitim i po{tenim
`ivotom i radom osta}e{ kao pokreta~ i uzor na na{em
daqem `ivotnom putu. Po~ivaj u miru i neka ti je vje~na
slava i hvala.
Porodica se zahvaquje svima koji prisustvova{e sahrani,
li~no ili putem telegrama izjavi{e sau~e{}e.
Posebnu zahvalnost upu}ujemo doktoricama Sabrini
Haxiosmanovi} i Lidiji Xari}, doktorima Momiru Cvijovi}u
i Pe|i Stankovi}u i kompletnom osobqu Internog odjeqewa
Op{te bolnice Pqevqa, Hitnoj i patrona`noj slu`bi.
Hvala tu`aqkama i govornicima Gigu Lalovi}u, Obradu
Gomilanovi}u i Radovanu Vukovi}u koji se biranim rije~ima
oprosti{e od na{e drage i nikad pre`aqene Slobe.
O`alo{}ena porodica Vukovi} i Gomilanovi}

Nedostaje{ nam. Praznina je velika. Sa qubavi i tugom

~uvamo te u na{im srcima.

Rose i Dese
22/1

Dana 4. januara navr{i}e

se ~etiri mjeseca od smrti moga oca

Suprug Novo, djeca Andrijana, Marko, Zoran,

Zorica i snaha Marina

125/3

121/3

Dana 5. januara navr{i}e se 40 dana od smrti

na{eg dragog brata, djevera i strica

RAJKE KOMNENI]

Dana 28. decembra navr{ila se godina od kada nije sa nama

Dana 28. decembra 2015.

godine navr{ila se godina od smrti na{eg dragog
supruga i oca

DRAGOQUB
MENTOVI]

RADO[A BAJI]A

TANA GAZDI]A

Jo{ ne mo`emo da se pomirimo sa istinom

da vi{e nisi sa nama. Bolest je bila ja~a od
na{e `eqe da ozdravi{. Nama ostaju drage
uspomene na dane provedene sa tobom.
Po~ivaj u miru, a mi }emo te ~uvati u sje}awima.
Tvoji: brat Vladimir, snaha Ru`ica i
brati~ina Vera

S ponosom }emo te pomiwati, sa qubavqu u srcu

~uvati. Zauvijek }emo
pamtiti tvoju dobrotu, plemenitost i qubav koju si
nam pru`ao.
Supruga Rajka i k}erka
Qiqana
122/1

Dragi moj tata, tu`ni su

ovi dani bez tebe. Od kad
nisi sa nama bol i tuga
nikad ne}e prestati za
tobom, Tvoja qubav i
dobrota, Tvoj osmijeh koji
si nam pru`ao, dragi moj
tata.
Po~ivaj nam u miru.
Tvoji najmiliji: k}erka
Dana, unuk Sr|an i unuka
Sla|ana

RADOMAN RISTO MANOJLOVI]

Bio si nam direktor i iskreni prijateq.
Uspomene na tebe `ive vje~no.
Kolektiv Zavi~ajnog muzeja

40/1

115/2
Sje}awe na mog dragog supruga
Posledwi pozdrav drugu

Posledwi pozdrav na{em dragom kom{iji i

velikom prijatequ

STEFANU PETROVI]U

MILKU ROV^ANINU

Puno je lepih uspomena da

te pamtimo, da o tebi govorimo i da te nikad ne
zaboravimo.
Po~ivaj u miru.

^ovjeku velikog srca, plemenite du{e i

qudskog razumijevawa. Ostaje nam po tome u
najqep{im uspomenama.

19/2
Posledwi pozdrav dragom kolegi

Tu`no sje}awe
Pro{la je godina od smrti moga voqenog oca

Dvadeset osmog decembra

2015. godine navr{ila se
godina od smrti mog dragog i nezaboravnog oca

MILANKO [QUKI]

TANA
MRDEQA TAWEVI]
SAVA PU[OWI]A
Mladen Baj~eti}

Godina pro|e dana od kad

nisi s nama.
Tuga me bije, srce mi
slama bol u grudima mi ne
jewava.

Biti sam veoma je te{ko.

Samo}a ubija, ali moram
da `ivim. Te{ko je da
te`e ne mo`e biti. Dragi
Milanko, u mom srcu i mojim mislima si stalno.
Voqeni ne umiru dok `ive oni koji ih vole.

Tvoja k}erka Milojka

Tvoja k}erka Biqa, unuka
Teodora i zet Mi{ko
64/1

112/1

113/1

Tvoja supruga Milijana

92/1

Sawa i An|elija Braji}

80/1

Od kom{ija: [}epanovi}, Je~menica,

Preradovi}, Maksimovi}
119/2

25

^ITUQE

1. januar 2016.

Dana 3. januara navr{i}e se godina od smrti na{e zaove i

tetke

Dana 2. januara 2016. godine navr{i}e se trinaest godina od smrti na{eg

DARINKE JOVI]

Ostavila si tragove koji se ne bri{u i dobrotu koja se ne

zaboravqa.

SULEJMANA TABAKOVI]A
Snaha Mileva sa djecom

127/3

S qubavqu koju smrt ne prekida nosi}emo tvoj plemeniti lik u srcima.

Ponosni na tvoju ~estitost i dostojanstvo ~uva}emo te od zaborava.

Tu`no sje}awe na na{e drage

GOSPI]
Dvadeset petog decembra navr{ile su se tri godine od smrti
na{eg dragog

Tridesetog decembra navr{ilo

se pet godina i pet mjeseci od
smrti na{e drage

Tvoji: supruga Fata, sin Fadil, k}erka Fadila, zet Mirsad, snaha
Suzana, unu~ad Amra, Ado, Dina i Ena

126/4

RATKA

Desetog januara navr{i}e se tri godine od

tragi~ne smrti

MITRE

Dana 4. decembra 2015. godine preminuo je

na{ roditeq

Devetnaestog decembra navr{ila

se godina i devet mjeseci od
smrti na{eg dragog

MI]O (Mom~ilov) GAZDI]

BUBE
Vrijeme ne mo`e izbrisati sje}awe na Vas. S ponosom Vas ~uvamo od
zaborava.
Porodica Gospi}
138/3

Dana 13. januara navr{i}e se tri godine od

kada nisi sa nama

Dana 26. decembra 2015.

godine godina je od smrti
na{eg dragog

Nikako se ne}emo navi}i da `ivimo bez

tebe. Ostala je velika praznina, bol i tuga
sa kojom `ivimo. Potreban nam je tvoj glas,
da nas utje{i, savjetuje, da nam da snagu i
sigurnost. Nedostaje{ nam za sve praznike
koji dolaze i prolaze, a nema tvog osmijeha
koji je ispuwavao na{a srca i du{u. Voqe}emo te dok di{emo!
Tvoji: Mom~ilo i Milena
123/2
Dvadeset osmog decembra
navr{ila se godina od
smrti na{eg dragog

Pro{la je tu`na godina

od smrti na{eg dragog

BUJI[I] SLOBODAN

Dragi na{ tata,

Ostavio si tragove koji se ne bri{u, sje}awa
koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravqa.
Dana 10. januara 2016. godine u 11 sati da}emo ~etrdesetodnevni pomen u Miluni}ima
pa ovom prilikom pozivamo kom{ije, kumove i prijateqe da nam se pridru`e.

Bujo, Milko i Milena sa porodicama

16/2

^EDA ROSI]A

RADOWA RADO[EVI]
Tvoja dobrota, velika i iskrena qubav
prema nama zaslu`ila je da te nikad ne zaboravimo i da budemo ponosni {to smo te
imali.
Tvoji: supruga Jelica, sinovi Zoran i
@eqko, snaha Dragana, unu~ad Pavle,
Nevena, Jelena i Milica

Tuga se ne lije~i vremenom, nosi se duboko u

srcu, tiho i dostojanstveno kako smo nau~ili od
tebe.
Tvoj Jago sa porodicom
65/1

128/2

Posledwi pozdrav dragom

MILO[A ROSI]A
Uvijek si u na{im srcima
i mislima.
Tvoji: majka Jela i brat
Rado{ sa porodicom

^EDOMIRA ROSI]A
Po~ivaj u miru, a mi }emo
te ~uvati od zaborava.
Tvoji: Jela i Rado{ sa
porodicom
36/1

Dana 28. decembra 2015.

godine godina je od smrti
na{eg voqenog

Posledwi pozdrav dragom kumu

37/1

Godina je od smrti na{eg

dragog

Dana 24. decembra navr{ilo se 10 godina od smrti

STEFANU

Neka tvoja dobra du{a po~iva u najqep{em

rajskom vrtu.
MILO[A ROSI]A

MRDEQI TAWEVI]U
Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima uz
najqep{e uspomene koje bolno podsje}aju na
Tebe.
Tvoje Potpare Mile, Rada, Miqan i Jelica
114/2

Praznina je velika bez

tebe, ali uspomene na tvoj
~asni `ivot i plemenitost su ogromna utjeha za
nas.
Po~ivaj u miru dragi moj
brate.
Tvoj brat Jago{ sa
porodicom
66/1

^EDOMIRA ROSI]A

DRAGA ^OLOVI]A

Vrijeme prolazi, sje}awa

ostaju.

S ponosom }emo te pomiwati i vje~no ~uvati od

zaborava.

Tvoji: Dara, Filip, Pavle

i Petar
35/1

Nikada te ne}e zaboraviti

Stric Miloje, strina Lidija i brat
Milojica

Tvoji: supruga Zagorka i

sin Milenko sa
porodicom
18/1

133/2

26

^ITUQE

Dana 13. januara 2016. godine navr{i}e se

dvije godine od smrti na{eg

Posledwi pozdrav svojoj

dragoj snahi

1. januar 2016.
Dana 10. januara 2016. godine navr{i}e se 40
dana od smrti na{e drage

Sje}awe na na{e drage roditeqe

ZORA ^EPI]

JOVANKI CVIJOVI]

MILA MATOVI]A

Tvoj ~astan `ivot i sve {to si u~inio za nas

zaslu`uju vje~no po{tovawe i sje}awe.
S qubavqu i ponosom ~uva}emo te od zaborava.

Tvoje veliko srce, dobrota, plemenita du{a i

~astan `ivot zaslu`uju
da te vje~no pamtimo.
Vje~ni mir i spokoj tvojoj
du{i.
Ivka, Rada i Ranko

Supruga Desa, k}erka Mira, sinovi Milko i

Miroslav

82/2

Dana 21. decembra 2015. godine upokojio se

na{ dragi suprug, otac, svekar, deda i pradeda

139/1

RADOJICA
MAKSIMOVI]

MARA
MAKSIMOVI]

23. 12. 2002.

14. 1. 2010.

Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati uspomene i sje}awe na Vas i va{u toplu roditeqsku qubav. Kroz najqep{a sje}awa u na{im
srcima bi}ete zauvijek voqeni i nikad zaboravqeni.
Va{i: Qubomir, Dragomir i Radmila sa
porodicama

Dana 21. decembra 2015.

godine prestalo je da kuca srce na{eg oca, dede i
tasta

Ako te nismo mogli sa~uvati od smrti vje~no

}emo te ~uvati od zaborava. Po~ivaj u miru i
neka Te an|eli ~uvaju.
Dana 10. januara 2016. godine posjeti}emo
tvoju vje~nu ku}u i dati ~etrdesetodnevni
pomen.
Tvoji: suprug Milomir, sin Qubomir, snaha
Sandra i unuk Marko
134/2

Posledwi pozdrav dragoj majci

118/2

Voqenoj majci

JOVANKI CVIJOVI]
Draga majko sve {to bih rekla bilo bi malo.
Tvoje srce je stalo, ali wegova toplina i
toplina tvoje du{e `ivje}e vje~no u na{im
srcima.
Tvoja k}erka Qubinka Radovi}
sa porodicom

STEVA A]IMOVI]A

ZORI ^EPI]

A]IMOVI] (Maksima) STEVO

1940. - 2015.
@ivio si tiho i neprimjetno i tako oti{ao
iz ovog `ivota. Bio si nam potpora u svim
neda}ama, nesebi~no se `rtvuju}i za nas.
Sa rado{}u si nas do~ekivao i sjetno
ispra}ao. Nemamo rije~i da ti zahvalimo za
sve. Uvijek }e{ biti u na{im srcima.
Neka ti du{a u raju po~iva. Slava ti i hvala.
Supruga Jela, sin Zoran, snaha Dragana i
unuke Valentina i Zorana

Tvojim odlaskom ostala je

praznina u na{im srcima.
S tugom i po{tovawem
~uva}emo te od zaborava.
Tvoji: k}erka Nada, zet
Ne|o, unu~ad Milena i
Bo`idar
63/1

Dragom bratu

117/2

Majko moja o moj rode

{to mi tako rano ode.
Nit me zove{,
nit ti glasa ~ujem,
kako majko da te odbolujem?
Iz dalekog grada kad ti po|em,
kako majko da ti ku}i do|em.
Nema tebe da ra{iri{ ruke
da zagrli{ mene i unuke.
Ve~no majko ja }u suze liti
nikada te ne}u pre`aliti.
Po~ivaj u miru!
Tvoji: k}erka Rajka, unuci Nikola i
Aleksandar i zet Zoran

Pro{la su tri mjeseca od smrti na{e drage

majke

135/2

Posledwi pozdrav dragoj majci

86/2

JOVANKI CVIJOVI]
Posledwi pozdrav dragoj supruzi, majci i
baki

TOMISLAVU TOMI]U
Zauvijek }emo pamtiti Tvoju dobrotu i veliku qubav koju si imao za sve
nas.

Surova stvarnost, bol i tuga prete{ka.

Pitam se kako daqe. Tra`im te svuda, u
svima i na svakom mjestu. Bila si na{ osmijeh, na{a snaga, radost i podr{ka.
Po~ivaj u miru, a mi }emo s ponosom ~uvati
tvoj lik od zaborava.
Tvoji: k}erka Mila, zet Dragan,
unuci Igor i Bojan
136/2

Sestra Milenka sa
porodicom

CMIQANA - CMIQA GRBOVI]

Ro|ena Stijepovi}
Draga majko,
Sve {to je lijepo i plemenito krasilo je
tvoj lik. Tvoj odlazak je veliki gubitak za
tvoju djecu. Tuga se uselila u na{a srca.
Navikli smo da si tu, da nas do~ekuje{,
ispra}a{ i savjetuje{.
Tvoj `ivotni put je na{a obaveza da nastavimo
daqe onako kako si nas u~ila i vaspitavala.
Praznici dolaze draga majko, ti nisi sa
nama da ih proslavimo.
Na Bo`i} mi }emo posjetiti tvoju vje~nu ku}u.
@ivje}e{ u na{im srcima vje~no voqena i
po{tovana.
Tvoji: sinovi Krsto, Veselin i Velimir,
k}erke Vesna i Velinka
129/2

Pro{la su tri mjeseca od smrti na{e drage

majke, ta{te i bake

Posledwi pozdrav dragoj majci

94/1

ZORI ^EPI]
Te{ko je pomiriti se sa istinom da si nas
napustila. Bila si na{ oslonac, na{a
podr{ka. Tvoje upra`weno mjesto u na{em
domu boli previ{e. Nema dana kada te ne
pomiwemo sa tugom u srcu i suzom u oku.
Nedostaje nam tvoj osmijeh i topla rije~,
tvoja qubav.
Po~ivaj u miru, neka te an|eli ~uvaju, a mi
}emo `aliti za tobom.
U subotu 16. januara u 11 sati posjeti}emo
wenu vje~nu ku}u na grobqu u Ho}evini.
Tvoji: suprug Qubomir, sin Rajko, snaha
Slavica, unuci Goran, Lazar i Ogwen

Dragi na{ deda

TOMISLAVE
Iako si oti{ao, u na{em
srcu }e{ zauvijek imati
posebno mjesto.
Po~ivaj u miru.

85/2

^etrnaestog decembra 2015. godine navr{ilo se 40 dana od smrti na{eg dragog

JOVANKI CVIJOVI]
Hvala za svu qubav i plemenitost koju si
nam nesebi~no poklawala. Uvijek }e{ `ivjeti u na{im mislima.
Tvoj sin Qubomir sa porodicom
137/2

Unuke Ivana, Tijana i

Marija

Sje}awe na

95/1

Posledwi pozdrav dragom

MILANA JELOVCA

CMIQANA - CMIQA GRBOVI]

Ro|ena Stijepovi}
Draga majko,
Tri mjeseca tuge, bez tvog osmijeha i tvoje
rije~i. Ostavila si nas da tugujemo i da nam
suze budu svakodnevica. Bila si na{a
qubav, snaga, sigurnost i na{a podr{ka.
Tvojim odlaskom prekinula se na{a zajedni~ka sre}a i radovawe, htjewe i nadawe.
Dok `ivimo majko, `ivje}e uspomene na tebe.

Neka te an|eli prate na

tvom nebeskom putu.

Pro{lo je 40 tu`nih dana, tuga i ti{ina

ostaju u nama i zavi~ajnom selu: zatvoren
dom, zgaslo ogwi{te i pusto selo. Nema
vi{e tvog osmijeha i radosti sretawa.
Zagonetni putevi smrti odnijeli su te bratu.
A nama ostaje bol i draga sje}awa u kojima
}ete `ivjeti zauvijek.

Milana

S po{tovawem i qubavqu,
Snaha Nevenka i sinovica Gordana

STEFANU

JEZDIMIRA

LU^I]A
Va{ hrabri i ~asni `ivotni put, va{a plemenita du{a, vedri lik, zaslu`uju po{tovawe i vje~no sje}awe.
Va{i: Ivanka i Goran sa porodicom

Tvoja k}erka Velinka sa porodicom

130/2

STOJANA-BATA

131/1

96/2

132/2

27

1. januar 2016.

Gra|anima Pljevalja i klijentima banke

`elimo sre}nu i uspje{nu Novu godinu,
a pravoslavnim vjernicima `elimo
sre}ne bo`i}ne praznike
VA[A ATLAS BANKA FILIJALA PLJEVLJA

28

1. januar 2016.

Gra|anima Pqevaqa i svojim cijewenim

potro{a~ima najsrda~nije ~estitamo
novogodi{we i bo`i}ne praznike

1. januar 2016.
Zapa`eni projekti profesora iz SS[

Stalno stru~no
usavr{avawe
Projekti dva profesora iz Sredwe stru~ne {kole, Vladice Avramovi}a i Desimira Mojovi}a
uvr{tena su u Katalog stru~nog osposobqavawa
nastavnika u CG. Projekte "Moderna nastavna
sredstva u stru~nom obrazovawu - upotreba
primijewenih softvera" finansira Centar za
stru~no osposobqavawe iz Podgorice.
Sredinom decembra Mojovi} i Avramovi} su
dr`ali trodnevna stru~na predavawa kolegama u
SS[. Osim u Pqevqima Avramovi} je predstavio
projekat "Izrada multimedijalnog priru~nika za
nastavu", i u drugim {kolama u CG.
Dobra opremqenost zna~ajna
za savremenu nastavu

- Program je prakti~nig karaktera. Kolege prave konkretnu aplikaciju, koja }e im pomo}i da

lak{e prezentuju, u multimedijalnom smislu,
nastavne sadr`aje u~enicima. Ovaj program, ne
iskqu~uje u potpunosti tablu, ali omogu}ava
kori{}ewe svih multimedijalnih sadr`aja, u
bazi i na internetu, kori{}ewe ICT tehnologije, programa, programskih paketa, ra~unara, projektora i svih sli~nih ure|aja, kojima je na{a
{kola jako dobro opremqena - istakao je Avramovi}.
Mojovi} je predstavio program "Auto Ked".
- Radi se o softveru za kompjutersko crtawe,
konstruisawe, dizajnirawe, projektovawe. Namijewen je prije svega tehni~kim licima. Pru`a
mogu}nost da se nastavnici upoznaju sa savremenim tehnologijama, a potom, naravno i u~enici
- isti~e Mojovi}.
Osim u Pqevqima Mojovi} je predstavio svoj
projekat kolegama u Bijelom Poqu i Nik{i}u.
Tako|e, u ciqu stru~nog usavr{avawa na dvodnevnom seminaru pod okriqem ETF-a u Podgorici boravio je i profesor SS[ Vladan Cvijovi}. Teme seminara su bile "Interna i eksterna
evaluacija u sredwim stru~nim {kolama" i "Kontinuirano stru~no usavr{avawe nastavnika".
M. T.

Izlo`ba ~estitki u
O[ "Bo{ko Buha"
U O[ "Bo{ko Buha" organizovna je prodajna
izlo`ba novogodi{wih ~estitki koje su izradili u~enici redovnih i posebnog odeqewa.

- Kupovinom na{ih ~estitki omogu}avamo

djeci iz posebnog odeqewa i Volonterskom klubu
da realizuju svoje aktivnosti u narednoj godini.
Akcija je trajala, od 28. do 30. decembra - saop{teno je iz O[ "Bo{ko Buha".
M. T

29

MLADI
Takmi~ewe gimnazijalaca u govorni{tvu

Mladi retori
U Gimnaziji "Tanasije Pejatovi}" odr`ano je ~etvrto takmi~ewe u govorni{tvu, a u finalu je
pobijedio Mili} Dujovi} (82
boda), u~enik tre}eg razreda.
Finalisti su osim Dujovi}a bili
i drugoplasirana Azra Suruliz
(80 bodova), tre}i razred i tre}eplasirana Kanita [abanovi}
(77 bodova), u~enica ~etvrtog
razreda.

Promjene niko ne
tra`i
Zanimqiv je stav Kanite
[abanovi} o pqevaqskoj omladini.
- Nisam zadovoqna stawem u
na{em gradu. Znam da bi mi
trebali da tra`imo te promjene, me|utim, promjene niko
ne tra`i... Problem je {to su
mladi pasivni, misle da ni{ta ne mogu promijeniti, posti}i... Ja na proteste, jednostavno, nisam imala `equ da
odem. Smatram da ni mnogi
moji prijateqi nisu htjeli da
odu na proteste. Me|utim, svjesna sam da su moji roditeqi
oti{li zajedno sa svojim prijateqima. [ta nam to govori o
nama mladima? Da nas je ba{
briga za na{ grad. Ja sam prva
rekla da uskoro odlazim odavde, da meni uop{te nije
stalo. Moji vr{waci dijele
moje mi{qewe, planiraju da
se vi{e ne vrate u ovaj grad i
to je ~iwenica... Mi mladi,
prvenstveno, treba da promijenimo svoj stav - rekla je [abanovi}.

Takmi~ari sa direktorom Zukovi}em i profesoricom Deli}

Oni su govorili na dvije zadate
teme: "[ta me veseli, a {ta
rastu`uje." i "Mladi u Pqevqima, aktivni nosioci promjena
ili pasivni posmatra~i". Tre}a
tema je bila po slobodnom izboru,
a Dujovi} je odabrao temu "Mala je
lampa, ali obasja cijelu ku}u"
govore}i o qudima na koje treba
da se ugledamo. Suruliz je govorila o "Inkluziji u obrazovawu"
nagla{avaju}i zna~aj Bur`oaske
revolucije i godine 1789. za qudska prava, a [abanovi} o "Genetski modifikovanim organizmima", gdje je izrazila zabrinutost i
sumwu u opravdanost genetskih
promjena izvedenih na biqkama i
`ivotiwama.
Mlade govornike je ocjewivao
tro~lani `iri: profesorica Adela Drki}, predsjednik i ~lanovi,
profesorica Qiqana Baj~eti} i
Dejan Mili~i}, direktor RTV
Pqevqa. Oni su pohvalili sve takmi~are, po{to su pa`qivo saslu{ali i ocijenili wihove gov-

ore, isti~u}i da se kod bodovawa

radilo o nijansama u govorni~koj
vje{tini.
Organizator takmi~ewa u govorni{tvu je Aktiv profesora filozofije, psihologije i sociologije. Predsjednica ovog aktiva
Maida Zili} Deli} dodijelila je
takmi~arima diplome i kwige.
Zili} je istakla da Gimnazija jedina u CG ima ovakvo takmi~ewe,
koje je obuhvatilo 18 nadarenih
u~enika.
Direktor Dragan Zukovi} je
kwigama nagradio i ~lanove ovog
aktiva gdje su osim Maide Zili}
Deli}, Bisera Bulut i Milojka
Crnogorac Nenadi}.
- Takmi~ewe u govorni{tvu je
veliko iskustvo, koje }e mi i daqe
pomagati prilikom javnih nastupa u {koli i van we - rekao je
Dujovi}, zahvaliv{i nastavnicima i ~lanovima `irija.
Takmi~ewe je odr`ano 22. decembra u biblioteci Gimnazije.
M. T.

Pqevqanka Nejra Meki}, Pinkova zvezdica

Podigla `iri na noge

Jo{ kao mala voqela je da pjeva.
Sa pet godina uzimala je dezodorans umjesto mikrofona i pjevala
po ku}i. Stalno pjeva, bez muzike
ne mo`e. Iako je ve} sada postigla
uspjeh u Pinkovim zvezdicama
~etrnaestogodi{wa Nejra Meki},
skromna je djevoj~ica i ne pri~a
mnogo o sebi. Ide u osmi razred
O[ "Ristan Pavlovi}" i ka`e da
se ni{ta nije promijenilo u
wenom `ivtu otkako je po~ela da
nastupa u Pinkovim zvezdicama.
Divna djevoj~ica, nasmijana i
dobro raspolo`ena kao prava zvijezda do{la je na razgovor sa tatom
Kenanom koji je prati i na
takmi~ewu.Ve} sada se vidi da }e
muzika biti wena preokupacija.
Kada po~ne da pjeva zaboravi na
sve, u`iva u pjesmi i trudi se da
bude ta~na. Pored muzike koja je
ispuwava {kola joj je na prvom
mjestu. Odli~an je |ak, {kolske
obaveze ne zapostavqa i ka`e da }e
da upi{e gimnaziju.Osim muzike
u`iva u odbojci sa drugarima.
- Drago mije kada me qudi prepoznaju na ulici i kada mi se
javqaju preko Fejsbuka Imam podr{ku roditeqa, razredne Zorice
Jestrovi} kao i drugara iz {kole.
Sada me drugarice iz {kole pitaju
za savjet, jer bi mnoge da se prijave
za takmi~ewe - iskrena je Nejra.
Sa drugaricama jo{ od malena
pjevala i igrala se zvijezda.
Pjevala je i {panske pjesme koje je
u~ila sa televizije. Kada je nastavnica muzi~kog primijetila
wen talenat Nejra je po~ela da
u~estvuje
na {kolskim manifestacijama. Pjevala je i sa tatom
za Dan {kole u Domu Vojske Crne
Gore, u~estvovala je i za Dan
Evrope na trgu "13 jul".

Nejra poti~e iz porodice kojoj

je muzika u krvi. Otac svira klavijature, kao i brat Haris koji je
na studijama Pomorskog fakulteta. Nejrina majka Azra je igrala u
KUD-u "Volo|a" gdje je i upoznala
supruga koji je tada svirao harmoniku. Morala je i Nejra da
poka`e muzi~ki talenat kada
poti~e iz takve porodice.
Nejra pri~a da je sama odlu~ila
da se prijavi na takmi~ewe.Rado
je gledala prvu sezonu Pinkovih
zvezdica, pa drugu sezonu ovog
popularnog muzi~kog takmi~ewa
nije htjela da propusti. Roditeqi
su ponosni na k}erku, podr`avaju
je i prate na nastupe.
- Mo`da ja imam i ve}u tremu
dok Nejra nastupa. Neizvjesnost,
napetost i is~ekivawe dok sam iza
scene. Ali kao {to se ona dru`i
sa djecom koja se takmi~e i sklapa
prijateqstva, tako i mi sa roditeqima. Uspjeh je {to je Nejra od
7.000 kandidata koliko ih je bilo
na prvoj audiciji pro{la na
drugu gdje ih je ostalo 600, dok je
sada svega 50 takmi~ara - pri~a
Kenan.
Nejra nagla{ava da nije ni
o~ekivala da }e pro}i prvu audiciju. Do sada je uspje{no pro{la
tri kruga, a ~etvrti se emituje 8.
janura. Sama vje`ba i bira pjesme
ili uz pomo} tate. Nejra vi{e
voli stranu muziku, uzori su joj
Bijonse i Xesi Xejs, a od na{ih
pjeva~a Jelena Toma{evi}.
Na pitawe kakav je osje}aj stajati na sceni Pinkovog studija
pred takvim zvijezdama kao {to
su: Hari Vare{anovi}, Leontina
Vukomanovi}, Goca Tr`an, Jelena
Toma{evi} i Milan Stankovi}
Nejra odgovara da je predivno i

nevjerovatno. U drugoj sezoni Pinkovih zvezdica nastupala je prva, {to je za Nejru bila ve}a odgovornost. Probila je led i dobila
pozitivne komentare. Od mnogobrojnih pozitivnih komentara i
pohvala koje dobija od ~lanova
`irija za Nejru je najdra`i Leontinin komentar da mo`e da ide
na Evroviziju.
- Nisam ni sawala da }u jednog
dana stajati pred takvim pjeva~ima i nastupati na televiziji.
Uvijek imam tremu pred nastup,
ali od Milana najvi{u. Drago mi
je da ~ujem i wihove sugestije da
bih mogla da popravim gre{ke rekla je Nejra i dodala da nikada
ne bi trebalo odustajati od snova,
raditi i vje`bati, pa rezultati
ne}e izostati. Sigurno je da }e
na{a Nejra koja je do sada pokazala da je talentovana uz rad i `equ
da uspije do}i do finala Pinkovih zvezdica. @elimo joj da ostvari snove i da uvijek bude vesela
i nasmijana kakva je i sada! S.Z.

30

SPORT

Izbor sportiste za 2015. godinu

Nevena i Goran najboqi

Po ocjeni Komisije za izbor
sportiste 2015. godine godine najboqi sportista je Goran Cerovi}
iz Biciklisti~kog kluba "Pqevqa", a najboqa sportistkiwa je
Nevena Rado{evi} iz [ahovskog
kluba "Osnovnih i sredwih {kola". Eldar Salihovi} je najboqi
mladi perspektivni sportsita, a
Biqana Vrane{ najboqa mlada
sportstkiwa. Fudbalski klub
"Rudar" je sportska ekipa godine,
dok je Du{ko Beqka{ trener
godine. Zoran Vukovi}, je najboqi
sportski radnik godine.
Posebna priznawa dodijeqena
su Miliki - Naju Popovi}u i Mervani Manojlovi} za poseban doprinos razvoja sporta i fizi~ke
kulture, a za promociju Pqevaqa
i pqevaqskog sporta dodijeqena
su priznawa najboqem odbojka{u
Crne Gore Ivanu Je~menici i
odbojka{ici Mariji Bojovi}.
- Kada pomislite da Pqevqa mo-

`da gube u nekim oblastima i da

mo`da najkvalitetniji dio populuacije gra|ana odlazi da tra`i

Satisfakcija za ulo`eni trud

- Nagrada mi mnogo zna~i. Predstavqa veliku satisfakciju za
ulo`eni trud i rad kao i podstrek za budu}e rezultate. Ve} sam za
slede}u godinu napravila plan rada sa velemejstorom Rajkovi}em,
ali su obaveze na fakultetu ve}e pa }e biti malo te`e uskladiti i
na}i dovoqno prostrora za ozbiqan rad na {ahu. Smatram da }u uz
dobru organizaciju, voqu i `equ uspjeti da uskladim - kazala je
Nevena Rado{evi}, koja studira Farmaciju.
Goran Cerovi} ka`e da je o~ekivao nagradu, ali s obzirom na jo{
mnogo dobrih sportista u Pqevqima ovo je za wega, kako ka`e,
veliko priznawe.
- Naredne sezone planiram da uzmem medaqu na Balkanskom prvenstvu koje }e biti odr`ano u Bijelom Poqu - istakao je Cerovi}.
Eldar Salihovi} smatra da je zaslu`io nagradu jer je pro{le
godine napravio odli~ne rezultate .
- Pre{ao sam u kategoriju juniora sa kojima se takmi~im i koji
su godinu stariji od mene. Te{ka je konkurencija. Prvo slede}e
takmi~ewe je u Bugarskoj. Novu godinu }u proslaviti kod ku}e, a
zatim idem na trening u Italiju - kzao je Salihovi}.
Biqana Vrane{ isti~e da joj je nagrada motiv vi{e za jo{ boqi rad.
- O~ekivala sam nagradu jer sam ostvarila dosta uspje{nih rezultata, bila sam progla{ena za najboqeg strijelca. Uskoro imamo
turnir u Zagrebu i nadam se da }emo se pokazati kao i u Pqevqima.

sre}u u nekim drugim sredinama

koje su na nekom ve}em stepenu
razvoja i tamo stvaraju boqe uslove
za `ivot, vi nas vratite u stavrnost i doka`ete da u gradu i sada
`ive i rade oni koji su spremni da
posti`u najboqe mogu}e rezultate.
Kada su u pitawu sportisti ne}u
izdvajati nikoga, ali podsje}am na
23 titule dr`avnih prvaka tokom
godine. To je za svako po{tovawe.
Kada su u pitawu studenti imamo
nekoliko generacija brilijantnih
studenata. ^estitam svima u oblastima sporta u ime op{tine Pqevqa, a posebno pozvdrvaqam Mervanu Manojlovi} i Naja Popovi}a istakao je Mirko \a~i}, predsjednik op{tine 26. decembra u Motelu
"Vodice" dodjequju}i nagrade.
Nagra|eni su ~etiri studenta
koji imaju prosje~nu ocjenu iznad
9,50: Dragana [quki}, Filozofski fakultet, Ivan Milinkovi},
Elektrotehni~ki fakultet, Marijana Drobwak Internacionalni
menxment u hotelijerstvu, Jovana
Banovi},
Pravni fakultet i
Jelena Bra{anac, Biologija.
S.Z.

Prva rukometna liga - zavr{en prvi dio prvenstva

Te{ka ali ne i beznade`na situacija

Budvanska rivijera - Rudar 28:23 (16:12). - Rudar na posqedwem mjestu
Utakmicama 1. i 2. kola drugog
dijela prvenstva zavr{en je prvi
dio prvenstva. U 9 odigranih kola
odnosno u 7 utakmica Rudar je
do`ivio 5 poraza i samo dva puta
igrao nerije{eno i sa dva boda
zavr{io na posqedwoj poziciji
na prvenstvenoj tabeli. Sa ovakvim bilansom Rudar je doveden u
te{ku situaciju i mora veoma
ozbiqno po~eti da tra`i spas
opstanka u Prvoj ligi. Na oko
ona je bezizlazna, ali nastavak
prvenstva koji je zakazan za 27.
februar nudi veliku nadu za
druga~iji rasplet na kraju prven-

stva. U preostalih pet kola Rudar

igra sa dvije vode}e ekipe Partizanom i Lov}enom u gostima, a
do~ekuje kom{ije iz doweg dijela
tabele - Komove, Berane i Mojkovac, a sa ovih se utakmica bodvi
prenose u mini ligu za opstanak.
Dakle, neophodne su sve tri pobjede u "Adi", jer sigurno je da }e
dvije od ove tri ekipe praviti
dru{tvo Rudaru u mini ligi za
opstanak. Dakle u nastavku prvenstva sve snage treba usmjeriti na
utakmice u "Adi", kako bi se u
mini ligu u{lo bar sa 6 bodova.
Na posqedwoj utakmici ovog

Polagali za `uti i
naranxasti pojas
Nakon 15 mjseci od osnivawa xudo klub
"Pqevqa" je kvalitetom uspio da se izbori za
visoku poziciju u ovoj sportskoj disciplini.
Djeca su zaintersovaa za xudo i u ovom klubu
uvijek od od 50 do 60 xudista.
Pred peto~lanom Komisijom Xudo saveza
Crne Gore xudisti xudo kluba "Pqevqa" 13.
decembra polagali su `uti i naranxasti pojas.
Naim Banda iz Xudo saveza Crne Gore kazao
je su ovi xudisti i na pro{logodi{wem polagawu pokazali odli~no znawe.
- U pro{loj godini xudisti xudo kluba "Pqevqa" osvojili su dosta medaqa na dr`avnim
i me|unarodnim takmi~ewima. Nadam se da }e
xudo klub "Pqevqa" i}i stopama Nik{i}a kazao je Banda.
S.Z.

dijela prvenstva Rudar je igrao u

Budvi, kada je postigao boqi
rezultat nego u "Adi". Igrali su:
B. To{i}, Zindovi}, Gruji~i}, I.
To{i}. \uzovi}, Mili}, Pelidija, An|esili}, Cupara, Matovi}. Najefikasniji su bili Pelidija sa 6 i Gruji~i} i An|esili}
sa po 5 golova.
Partizan je zavr{io na 1. mjestu sa 14 bodova, ispred Lov}ena i
Budvanske rivijere koji umaju po
bod mawe. Na ~etvrtom mjestu je
Mojkovac sa 6, Berane ima 4,
Komovi 3 i Rudar 2 boda.
F. B.

Xudisti xudo kluba "Pqevqa" sve uspje{niji

23 medaqe u
Beranama
U jakoj konkurenciji na Tre}em novogodi{wem
turniru u Beranama gdje je u~estvovalo 150 xudista,
xudisti xudo kluba "Pqevqa osvojili su deset zlatnih, devet srebrnih i ~etiri bronzane medaqe.
Na turniru je u~estvovalo 6 ekipa sjeverne regije,
dok se za xudo klub "Pqevqa" takmi~ilo 25 xudista.
Takmi~ewe
odr`ano 27. decembra u Beranama
uspje{no je vodio Mladen Gruji~i}, trener xudo kluba
"Pqevqa". Gruji~i} je zadovoqan ostvarenim rezultatima isti~u}i da je polagawe odr`ano u Pqevqima
prioje turnira za `uti pojas bilo od velike pomo}i
xudistima ovog kluba.
S.Z.

1. januar 2016.

Za 30-godi{wicu stadiona
o~ekujemo neophodne sadr`aje
Daleko je bila 1986. godina kada je gradski stadion po~eo da funkcioni{e u skoro svim segmentima ali nikada nije sve zavr{eno. Sada po najavama novog predsjednika FK Rudar Vladimira
[estovi}a, do{lo je vrijme da se na mnoge stvari
stavi ta~ka. Ve} se po~elo sa ure|ewem svla~ionica, po propisima UEFE, a na proqe}e }e po~eti
postavqawe stolica na tribinama i izgradwa
rasvjete za no}ne utakmice. Bi}e postavqen i
semafor i Rudar }e od naredne evropsake sezone
mo}i da igra evropske kvalifikacije na svom
terenu. I pomo}ni teren sa vje{ta~kom travom bi}e pro{iren i dobi}e rasvjetu za no}ne utakmice i
na wemu }e mo}i da se igraju i zvani~ne utakmice
svih mla|ih kategorija, `enske fudbalske lige i
utakmice Sjeverne regije, a sve u ciqu rastere}ewa
i o~uvawa glavnog terena.
Kada se to sve uobli~i, s obzirom na prelijep
ambijent u kome je kompleks stadiona smje{ten, bi}e to stadion za ponos. Uvijek smo govorili da su
qudi na{ najva`niji resurs {to se i na ovom
primjeru pokazuje.
F. B.

Prva B ko{arka{ka liga - zavr{en prvi dio

Tri pobjede za dobar

nastavak
Sutjeska 2 - Rudar 88:91 (24:21,15:14,30:31,19:22). Nastavak 13. februara
U proteklih 10 kola Rudar je tra`io sebe. Bilo
je odsutnih, bolesnih i povrij|enih, na stranu to
{to se kasno po~elo sa pripremama, pa je trener
Mijo Ja{ovi}, tek je u fini{u uspio da konsoliduje ekipu {to je rezultiralo sa tri jedine pobjede. U
posqedwem kolu prvog dijela do pobjede u
Nik{i}u, ekipu su vodili
probu|eno Ogwen
[estovi} i Gomilanovi}, potpomognuti Xakovi}em
i mladim Posukom ostravrili su tre}u prvenstvenu pobjedu i nagovijestili da u februaru
mo`emo gledato boqu ko{arku. Wima je lak{e nego
rukometa{ima, jer im ne prijeti ispadawe, pa }e
mo}i ~e{}e da daju {ansu mladima.
Izvojevali tre}u pobjedu: Gomilanovi} 21,
Mr{ovi} 4, L. Markovi} 4, Grbovi}, Gospi} 2,
Vrane{, [estovi} 32, Petri}, Posuka 14, Vemi},
D. Markovi} 2, Xakovi} 16.
F. B.

Kup Crne Gore za odbojka{ice

Rudar na finalnom
turniru
U ~etvrtfinalu Rudar - Budva 3:1 (26:24,21:25,
35:21, 25:16)
Pored uspje{no zavr{enog prvog dijela takmi~ewa u Prvoj ligi odbojka{ice su to uradile i u
kupu. Pobjedom protiv, petoplasirane ekipi u ligi
Budvom, izborile su pravo da se na finalnom
turniru, na kome }e jo{ pored wega u~estvovati i
Luka Bar, Galeb i Mora~a, bore za svoj tre}i ili
10. Jubilarni pehar u ovom takmi~ewu. Do sada su
ga 2007. i 2008. godine osvajale {to se smatra
wihovim najve}im uspjehom.
Na ovoj utakmici, postalo je ve} uobi~ajeno da ne
po~nu punom snagom ili im treba dosta vremen za
zagrijavawe. U prvom setu bilo je gusto i rije{en je na
razliku. Budvanke su u drugom uzvratile, pa su
izabranice trenera Nata`e Markovi} morale da dodaju gas u dva naredna seta {to je urodilo plodom. Vidjelo
se da se sa Budvom mora igrati stalno anga`ovano jer
imaju dosta iskusnu i kvalitetnu ekipu.
Posqedwu pobjedu u ovoj godini izvojevao je sastav: Posuka, Bo`ovi}, M. Vu~et}i, Le~i}, ]ur~i},
A. Petrovo}. T. Vu~eti}, D. Petrovi}, Drobwak,
Xakovi} i \akovi}.
F. B.

Rukometna liga za kadete

Zavr{ili sa 4 poraza
Budvanska rivijera - Rudar 31:22 (14:12)
Pionirski sastav Igora Ma{kovi}a nije ni u
Budvi mogao da se suprotstavi doma}inu, do`ivio
je svoj ~etvrti poraz, ali i dokazao da ima veliku
perspektivu.
Igrali su: An|eli}, ]orovi} 4, Kova~evi}, Kla~ar 1, Topalovi}, Vukas 3, Matovi} 5, Drobwak
1, [}epanovi}, Vojinovi} 8. I oni od takmi~ewa
odmaraju da 27. februara.
F. B.

31

1. januar 2016.
Predstava "Avionspoting" Kola{inskog
amaterskog pozori{ta

Brak kao
aterirawe
Predstava "Avionspoting" Kola{inskog amaterskog
pozori{ta prikazala je "jedno~inku o aterirawu" po
tekstu Beogra|anke Ive Brdar. Tekst je napisala prije
desetak godina djevojka, koja nikada ne putuje avionom, a
re`irao ga je Zoran Rako~evi}, student druge godine
cetiwskog FDU-a. Glumili su: Bojan Bulatovi},
An|elija Rondovi}, radila tako|e i pokret, \or|ije
Tati} i An|ela Trifunovi}.
Ova jedno~inka predstavqa dva para, roditeqe i
wihovog sina sa djevojkom. Dok odnos mladih dobija idealizovane obrise, dotle se brak roditeqa
postepeno raspada. Kao u kakvoj anti~koj drami,
sve li~nosti, odje}a i predmeti su u bijelom, podsje}aju}i nas da gledamo tipsku porodicu ~ija
pre`ivqavawa su ovla{no vezana za savremeno
crnogorsko dru{tvo. Mladi ma{taju o putovawu
svijetom, ali mogu samo da gledaju avione. Odnosi
roditeq se pogor{avaju idu}i od idealnog "reklamnog" braka do razvoda i izbezumqenosti. Jedan
par je kontrastna slika drugog u razli~itom dobu
`ivota.
Radwa ove antidrame je data u nizu pojava koje ne
nude motivaciju, ve} samo predstavqaju opis i
prikaz stawa. Naravno, ko zna kroz {ta je prolazila ovda{wa porodica tokom devedesetih i u
prethodnoj deceniji, ne tra`i nikakvu dodatnu
motivaciju.
- Nadamo se da }emo nastupati i sa drugim predstavama jer ih imamo i mo`emo da do|emo. U ovoj
predstavi mijewali smo tekst Ive Brdar, koji se
odnosio na 90-te godine, jer smo htjeli da qubav pobijedi - rekla je poletna An|elija Rondovi}, koja je
objasnila da su uz wu i rediteqa, jo{ troje kola{inskih mladih glumaca studenti FDU-a.
Drama je umje{nom glumom, bez o~ekivanih
amaterskih slabosti, privukla pa`wu publike,
koje je, na `alost, u Domu Vojske 15. septembra bilo
malo. Predstavu je organizovao Sekretarijat za
dru{tvene djelatnosti.
M. T.

Kwi`evno ve~e Narodne biblioteke "Stevan Samarxi}"

Stogodi{wica ro|ewa Branka ]opi}a

Narodna biblioteka "Stevan Samarxi}" organizovala je kwi`evno ve~e povodom 100 godina od ro|ewa
Branka ]opi}a. Nakon kratkog dokumentarnog
filma - intervjua u kojem je Branko ]opi} govorio
o svom djelu, u punoj sali SO govorili su: \ina
Baj~eta, direktor Biblioteke, Marija Kne`evi},
bibliotekar i prof. dr Du{ko Pevuqa, docent
Filolo{kog fakulteta Univerziteta u Bawoj Luci.
- Branko je bio veliki ~ovjek i pisac, ~ovjek izuzetne ma{te, vedri i nasmijani Kraji{nik. Pisao je
siroma{nim seqacima, djeci, sawarima i skitnicama, jezikom punim brige i razumijevawa za qude koji
bezglasno tuguju zbog zla kome ne mogu i neumiju da se
suprotstave. Rije~ je o jednom od najpopularnijih
pisaca, ~ija su djela kod svih nas ostavila dubok
trag u prvim kwi`evnim i ~itala~kim iskustvim.
Ostavio je izuzetno plodno djelo, sa velikim
tira`ima, prevedeno na 30 jezika {irom svijeta istakla je Baj~eta.
Prof. dr Du{ko Pevuqa smatra da je Branko
]opi} me|u pet prvih pisaca srpske kwi`evnosti.
Branko je ostavio obiman opus, {est romana, vi{e
zbirki pripovjetki i niz pjesama, koje su isti~e
Pevuqa nepravedno zanemarene.
- On je vrhunski pjesnik, ipak po svom osnovnom
pozivu on je nenadma{an pripovjeda~. ^ak wegovi
romani nisu ni{ta drugo do vijenci ulan~anih
pripovjedaka... [ta je u temequ wegovog pripovjedawa? Branko lako i jednostavno pripovjeda, a wegova
pripovjeda~ka `ica proisti~e iz samog jezgra
usmene pripovjeda~ke tradicije, koju je Branko
uosvojio u svome zavi~aju i majstorski preto~io u
umjetni~ku pisanu rije~... Branko je majstor oblikovawa velikih likova. Za{to su ti likovi veliki?
Uvjeren sam da ]opi} na tako poseban na~in vaja
svoje junake, zato {to ih voli. Zato je on pjesnik
velikog pomirewa. Ni najnegativniji junak u wegovom pripovjednom svijetu nije negativan - ka`e
Pevuqa.
On je objasnio da je ]opi} predstavnik satiri~ne
i humorne tradicije, a da je wegov humor naj~e{}e
nezajedqiv, blag, kao da miluje svoje junake.
Pevuqa je objasnio da Branka prati glas da je
dje~iji i partizanski pisac, ali smatra da dje~ije

kwige ni po ~emu nisu za potcjewivawe, a da Branko

ostaje veliki pisac i kada bi se iz djela odbacili
ideolo{ki tragovi vremena.
Za najboqu Brankovu kwigu Pevuqa smatra "Ba{tu sqezove boje", a dodaje da je ]opi} bio pasionirani putnik koji je proputovao svijet. Nagla{ava da
Branko, uspje{an i voqen pisac, nije bio spokojan i
sre}an kao ~ovjek. Dolazio je u sukob sa Centralnim
komitetom, vi{e puta je saslu{avan, ostaju}i
dosledan sebi. Wegova "Jereti~ka pri~a" iz 1950.
godine, iako danas djeluje naivno, tada je bila vrlo
hrabra. ]opi}eva sabrana djela su iza{la godinu
prije wegove smrti i nikada vi{e, a to izdawe je po
Pevuqi "ura|eno {arlatanski".
Pevuqa je zakqu~io da ]opi} zaslu`uje "~estita"
sabrana djela i pozvao ~itaoca da se vra}aju djelu
Branka ]opi}a.
Marija Kne`evi}, voditeq ve~eri, podsjetila je,
22. decembra, da je na{a Biblioteka u prethodne dvije godine obiqe`ila jo{ dva zna~ajna jubileja, 200
godina od ro|ewa Petra drugog Petrovi}a Wego{a
(jedini u CG), kao i 100 godina od ro|ewa Mihajla
Lali}a.
M. T.

MALI OGLASI
Nekretnine
Prodajem pola ku}e 84 m2, zaseban ulaz,
{talu 9 sa 6 metara, kolibu, 3 hektra
zemqe (po `eqi mo`e i mawe) sa svom
infrastrukturom (put, voda, struja, teefon) u Oxaku blizu asfaltnog puta.
Tel. 067/575-410. (11)
Prodajem ku}u 150 m2 sa dvori{tem,
Ulica Mojkova~ka 2 (kod Vatrogasnog
doma). Tel. 067/823-980 i 052/321-424. (1)
Na prodaju: trosoban stan u polovini
ku}e u Omladinskoj ulici, sa pomo}nim
objektom i oku}nicom od 205 m2. Telefon 067/349-209. (1)
Prodajem ku}u u Ulici Mirka Pejatovi}a, 50 metara od crkve Sv. Petke. Tel.
068/683-322. (1)
Prodajem stan, Ulica kraqa Petra, zgrada Termoelektrane, drugi sprat, iznad
"Rode". Telefon 068/872-222. (11)

Prodajem trosoban komforan

stan 100 m2, u centru, Ulica Voja
\enisijevi}a, zaseban ulaz, prvi
sprat, dva podruma, parking mjesto, gara`a.
Telefon 068/666-959. (11)
Prodajem stan 56 m2, centralno grijawe
na struju, ulica Uro{a Ru`i}a, Jalija.
Telefon 069/238-014 i 069/237-315. (11)
Prodajem dvosoban stan 74 m2, centar
grada, parno grijawe, drugi sprat, plus
gara`a. Telefon 068/613-088. (11)
Prodajem dvosoban stan 74 m2, zgrada solidarnosti iza Zelengore, prvi sprat, parno
grijawe, povoqno. Tel. 067/522-569. (11)
Prodajem dvosoban stan 72 m2 u Ulici
Mila Peruni~i}a. Tel. 068/714-502. (11)
Prodajem dvosoban stan, prvi sprat,
odli~na lokacija plus podrum od 16 m2.
Cijena po dogovoru. Tel. 068/283-490. (1)
Prodajem neuseqen stan 72 m2 sa terasom,
podrumom 13 m2, sa prikqu~cima za
digit. tv i internet. Rudni~ka zgrada,
lamela D, prvi sprat. Tel. 067/262-546. (1)
Prodajem jednosoban stan 60 m2, prvi
sprat, neuseqivan, nov, Varo{. Telefon
068/772-020. (1)
Mijewam stan u centru Kragujevca 75 m2
sa tri spava}e sobe, za mawi stan u Pqevqima uz doplatu. Tel. 068/855-238. (11)
Prodajem dobar dvosoban stan od 72 m2

na Varo{i. Telefon 067/547-611. (11)

Prodajem stan 47 m2 sa dva pomo}na
objekta, u Mo}evcu. Cijena 26 000 evra.
Telefon 067/837-031. (1)
Prodajem dvosoban stan 73 m2 sa 2 terase
i podrumom, prvi sprat Zgrada GM 7 u
Mo}evcu, cijena po dogovoru. Tel.
067/517-605. (11)
Prodajem stan od 83 m2 sa parnim grijawem preko puta Zelengore. Tel. 067/558141, 065/321-9800 i +3816405-20330.(1)
Prodajem ~etvorosoban stan povr{ine 88
m2, ili mijewam za mawi uz dogovor. Ulica
3 sanxa~ke, povoqno. Tel. 067/836-217. (1)
Prodajem plac 20 ari na 7 kilometru,
pored magistralnog puta Pqevqa @abqak. Telefon 067/611-457.(11)
Prodajem dvosoban stan. Tel.068/283490. (1)
Prodajem parcelu od 40 ari kod Krejinog
vrela kao i parcelu od 30 ari u @idovi}ima kod pekare. Tel. 067/804-658. (1)
Sobe, stanovi izdavawe
Izdajem ku}u 200 m2, vi{enamenski
poslovni prostor 100 m2, sobe za |ake,
le`ajeve za du`i i kra}i period. Parno
grejawe, 7 parking mesta. Ispod Crkve u
Ulici 1. decembar br. 20. Telefon
+38268/271-656. (11)

Izdajem stan u zgradi 55 m2 na

drugom spratu u Ulici Bla`a
Jovanovi}a. Tel. 067/611-457. (1)
Izdajem namje{ten dvosoban stan u
Gagovi}a imawu. Tel. 069/513-808. (1)
Izdajem prazan jednosoban stan kod marketa "Voli" na Starom Aerodromu, Podgorica. Telefon 067/804-658. (1)
Izdajem prazan trosoban stan u ku}i kod
Osnovne {kole "Pavle Roviwski" Stari
Aerodrom, Podgorica. Tel.067/625-690. (1)
Izdajem nenamje{ten stan. Telefon
067/620-142. (1)
Izdajem prazan stan. Tel. 069/677-751. (1)
Izdajem, prodajem trosoban stan u GM 3.
Telefon 068/347-351. (1)
Izdajem dvosoban stan, plus podrum.
Telefon 067/415-813. (1)
Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom,
centralno grijawe, kb. tv, internet, poseban ulaz, ozbiqnim i odgovornim osobama.
Idealno za samce. Tel.067/211-603. (1)

Lokali, radwe
Izdajem poslovni prostor na pijaci, povoqno. Tel. 068/666-684 i 068/22-15-16. (1)
Usluge
Vr{im ugradwu set boksova i instalirawe istih do 30 kanala. Telefon
069/676-282. (11)

Vodoinstalaterki ku}ni
servis Macanovi}
Povoqno i kvalitetno vr{i:
ugradwu i popravku sanitarija, ~esama, bojlera, tu{ kabina, kada,
prepravku i izgradwu vodovodne i kanalizacione mre`e
otpu{ewe kanalizacionih
odvoda najsavremenijim ma{inama. Telefon 067/575-239.
Sudski tuma~ za wema~ki jezik Gordana Beqka{.
Tel. 067/559-855 i 068/504-487.
Informacije i u Osnovnom sudu
Pqevqa.
Dajem ~asove wema~kog jezika.
Izra|ujemo kuhiwe, komode, ormane,
stolove (radne, kompjuterske, kancelarijske...). Sve po mjeri i `eqi kupca.
[irok izbor dezena. Pozovite 067/814202, Zoran. (11)
Po{tovani korisnici! Proizvodimo
razdelne komore kojima delimo vodu na
jednake delove (isto svim korisnicima)
i cisterne za vodu sve od vi{eslojnog
armiranog poliestera. Dovozimo i montiramo pumpe za vodu. Obla`emo betonske bazene. Priboj. Kontakt CG
069/501-964 i +38163/358-392 (viber),
fiksni +38133/245-2392. (11)
Vozila, motori
Prodajem IMT traktorsku prikolicu,
kiperku 3,5 tone, traktorske viqu{ke,
kosa~icu dizelku. Tel. 067/644-736. (1)
Prodajem "golf 2", cijena 950 evra.
Prodajem jari}e. Tel. 067/582-179. (11)
Prodajem balirku "velger 42" tek
uvezena iz Wema~ke, u ekstra stawu.
Tako|e prodajem novu muzilicu "gumil"

In|ija. Telefon 068/533-256. (11)

Prodajem traktor IMT 539 , 1991. god. sa
kabinom, IMT 756 plugom, IMT prikolicom kiprekom, vadilicom za krompir,
seja~icom za `itarice. Tel. 067/888-011. (1)
Prodajem traktor IMT 539, 2005. godi{te, novi tip, sa kabinom i prikqu~cima: IMT prikolicom, drqa~om, olt
plugom, IMT frezom 1,10 m. Sve veoma
o~uvano. Telefon 068/454-563. (1)
Povoqno prodajem "citroen xantia" 1.8 i,
1998. godi{te u dobrom stawu. Telefon
067/616-381. (1)
Prodajem "vento" 1993. godi{te, cijena
1300 evra, registrovan do 1. marta 2016.
godine. Telefon 067/620-272. (1)

Prodaja tovnih piladi, koka

nosiqa, tovnih }uri}a. Kod nas
mo`ete poru~iti sve vrste pe~ewa za slave, svadbe i ro|endane po najpovoqnijim cijenama.
Sva obavje{tewa na telefon
068/373-782 i +38165/8313-295. (11)
Poqoprivreda
Prodajem 100 metara sijena i 20 metara
kvalitetne otave. Tel. 068/763-313. (1)
Prodajem mladu jagwad za Bo`i}, mlade
ovce i dva ovna rase sjeni~ka ruda, za
dr`awe. Telefon 069/988-586. (1)
Prodajem troje mu{kih jagwadi. Telefon 067/689-142. (1)
Prodajem tri nove DB ko{nice sa antivaroznom podwa~om i polu nastavcima.
Povoqno! Tel. 067/641-887 i 069/055-802. (1)
Prodajem mu{ko jagwe- {iqe`e, dvoje
teladi, klekovo koqe, {qivovu i jabukovu rakiju. Telefon 068/446-638. (1)
Prodajem mladu jagwad za bo`i}ne i novogodi{we praznike. Tel.069/424-331. (1)
Prodajem rasnu steonu kravu. Telefon
069/421-849. (1)
Li~ni oglasi
Tra`im `enu za brak od 50 do 60 godina. Potpuno situiran. Tel.0038164/3714548 i 0038169/371-4548. (11)
Razno
Prodajem grabova drva za ogrev. Prevoz
obezbije|en. Telefon 069/642-292. (1)
Prodajem drva za ogrev i mladu jagwad.
Telefon 069/494-807 i 068/143-546. (1)

32

1. januar 2016.

2016

Neka vam
sve bude
kako treba!

Sre}ni
NOVOGODI[NJI
I BO@I]NI PRAZNICI

Gra|anima Pljevalja `elimo sre}nu i uspje{nu

Novu godinu,
a pravoslavnim vjernicima `elimo sre}ne
Bo`i}ne praznike

Gra|anima Pljevalja
~estitamo
NOVOGODI[NJE
I BO@I]NE
PRAZNIKE

Tel. 020/356-995, 067/555-230, 067/856-645

Gra|anima Pqevaqa srda~no ~estitamo

NOVU GODINU I BO@I]NE PRAZNIKE

33

1. januar 2016.

svojim sugra|anima `eli

SRE]NE BO@I]NE I NOVOGODI[WE PRAZNIKE

Hristos se rodi!!!

Gra|anima Pqevaqa `elimo

sre}nu i uspje{nu Novu godinu,
a pravoslavnim vjernicima
`elimo sre}ne bo`i}ne
praznike

Gra|anima Pljevalja ~estitamo

NOVOGODI[NJE
I BO@I]NE PRAZNIKE

Notarska kancelarija
Danko Bjekovi}
Notar
Danko Bjekovi}
ulica Bo{ka Buhe bb
84210 Pqevqa - Crna Gora
tel./fah 052-356-156
mob. +382-67-234-590

e-mail: notarbjekovic@tt-com.me

svojim sugra|anima `eli

SRE]NE NOVOGODI[WE I BO@I]NE PRAZNIKE

Gra|anima Pljevalja ~estitamo

NOVOGODI[NJE
I BO@I]NE PRAZNIKE

34

1. januar 2016.

MARKETI

SLAVIJA - COMERC
-Prodavnica br. I: ulica Kralja petra I bb , Tel. 052/322-993
-Prodavnica br. II: ul Nikole Pa{i}a bb, Tel. 052/323-950
-Auto servis - Nikole Pa{i}a bb, Tel. 067/400-535
-Kafe bar - Nikole Pa{o}a bb, Tel. 067/400-535

Socijalisti~ka
narodna partija
Op{tinski odbor
Pqevqa
Gra|anima Pqevaqa
~estitamo
NOVOGODI[WE
I BO@I]NE PRAZNIKE
Zdravstvena ustanova

SRE]NA
NOVA GODINA
I BO@I]NI PRAZNICI

SVIM SUGRA\ANIMA SRE]NE

NOVOGODI[NJE I BO@I]NE PRAZNIKE
@ELI KOLEKTIV APOTEKE

35

1. januar 2016.

Gra|anima
Pljevalja `elimo
sre}nu i uspje{nu
Novu godinu,
a pravoslavnim
vjernicima `elimo
sre}ne bo`i}ne
praznike

Konoba Tri {e{ira

Gr a | a n i m a P q e v a q a i s v o j i m
go s t i m a s rd a~ no ~ e s t i t a m o
NOVO GOD I [ W E I B O@ I ] N E P RA Z N I K E

JP ^ISTO]A
PQEVQA
Narodne revolucije b.b. Pqevqa Tel. 300-068 i 322-033

Gra|anima Pljevalja ~estitamo

NOVOGODI[NJE
I BO@I]NE PRAZNIKE

Sre}ni
novogodi{wi i
Bo`i}ni praznici
Ul.
Velimira
Jaki}a 38
Tel. 068/053-843

Svojim poslovnim partnerima,

kupcima i svim gra|anima
Pljevalja `eli sre}ne

NOVOGODI[NJE I
BO@I]NE PRAZNIKE
Pokrivni trapezni limovi

Sre}ni novogodi{wi
i Bo`i}ni praznici

36

1. januar 2016.

Gra|anima Pljevalja `elimo sre}nu i

uspje{nu Novu godinu,
a pravoslavnim vjernicima `elimo sre}ne
bo`i}ne praznike
BRZO, KVALITETNO, SIGURNO

Polazak sa @abljaka u 14:00h

Polazak iz Pljevalja u 16:00 i 24:00h
Povratak iz Beograda u 15:00 i 23:30 h
Rezervacija i prodaja karata na
tel. 068/812-121; 052/300-140; 068/025-433

Gra|anima Pqevaqa `elimo sre}nu

Novu 2016 godinu,
a pravoslavnim vjernicima `elimo
sre}ne Bo`i}ne praznike

Sre}ni novogodi{nji
i Bo`i}ni praznici
Vozite se sigurno i udobno autobusima Markotursa