Professional Documents
Culture Documents
Drzavni Ispit
Drzavni Ispit
Drzavni Ispit
Materija ustava:
1) Teritorijalna i funkcionalna organizacija dravne vlasti i nain njenog funkcinisanja; 2)Ureenje strukture i
organizacije dravne vlasti; 3) Odnos izmeu najviih dravnih organa; 4) Osnove ekonomskog i socijalnog
ureenja; 5) Slobode i prava graana, manjinska i etnika prava; 6) Nain oblikovanja politike volje graana
Ustav je u neku ruku i POLITIKI akt.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ustavna preambula
Nije obavezni sastavni deo ustava. Izraavaju se osnovni ciljevi i naela ustava, kao i osnovni politiki razlozi i
motivi donoenja. Preambula ima obavezujui karakter. Doprinosi boljem shvatanju teksta ustava u celini.
".. ustav se donosi polazei od dravne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih graana i etnikih
zajednica... KiM sastavni deo teritorije Srbije... proizilazi obaveza svih dravnih organa da zastupaju i tite
dravne ineterese na KiM u svim unutranjim i spoljnim odnosima..."
Sledi da je ouvanje jedinstva teritorije glavni prioritet Srbije kao suverene drave.
Naela ustava
Najoptije odredbe, na poetku normativnog dela ustava, osnovne odrednice dravnog ureenja, osnovne
vrednosti i principe kao i ciljeve kojima ustav tei. Odreuju se najvie drutvene vrednosti koje ustav titi.
- Narodna (graanska) SUVERENOST - Narod, graani nosioci. Ni jedan organ ne moe da je prisvoji od
graana.
- Referendum (Obavezan/Fakultativan, Predhodni/Naknadni, Obavezujui/Savetodavan)
- Narodna inicijativa - pravo graana da pismenim putem ...
- Narodni predstavnici - slobodno izabrani u dravne organe
- VLADAVINA PRAVA - vlast drave, organa, grupe ja ograniena objektivnim pravnim normama utvrenim
ustavom i zakonom. Obezbeuje se jednakost svih graana. Svako moe imati samo ona prava i obaveze koje
su nekim propisom predviene,
- PODELA VLASTI - Pravn poredak je jedinstven. Podela ureenja vlasti na: Zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Sudska je nezavisna. Demokratsko naelo. to je podela jasnija, ravnomernija, ravnotea i uzajamna kontrola to
je pravna drava jaa.
- POLITIKI PLURALIZAM - Jemi se i priznaje uloga polit. stranaka u oblikovanju
volje graana.
Sloboda osnivanja. Granice slobode: ruenje poretka, izazivanje rasne,
verske, nac. mrnje. Ustav
zabranjuje da stranke neposredno vre vlast i da je potine
sebi.
- ZABRANA SUKOBA INTERESA - Institut sukoba interesa razraen Zakonom o spreavanju
sukoba interesa.
- SVETOVNOST DRAVE - Crkve i verske zajednice su odvojene od drave. Ni jedna religija
se ne moe uspostaviti kao dravna ili obavezna. Drava se ne mea u rad crkava.
- POKRAJINSKA AUTONOMIJA I LOKALNA SAMOUPRAVA -Dravna vlast se
ograniava pravom graana na pokrajinsku autonomiju i lok. samoupravu, koja podlee
samo
nadzoru
ustavnosti i zakonitosti. Jedinice lok. sam.: optina, grad, grad Beograd.
Poloaj
ureen Zakonom o lokalnoj samoupravi.
- DRAVNI SIMBOLI - Grb, himna, zastava
- TERITORIJA I GRANICA - Teritorijalno jedinstvo i nepovredivost granica
- GLAVNI GRAD - Beograd
- SRPSKI JEZIK I IRILINO PISMO - Upotreba drugih u skladu sa zakonom
- RAVNOPRAVNOST POLOVA - Jemi se politika jednakih mogunosti
- ZATITA DRAVLJANA I SRBA U INOSTRANSTVU
- ZATITA NACIONALNIH MANJINA
- MEUNARODNI ODNOSI - Opteprihvaena pravila meunarodnog prava i potvreni
meunarodni ugovori sastavni su deo pravnog poretka, da budu u skladu sa ustavom
- POLOAJ STRANACA - Sva prava, osim ona koja su samo dravljanima (izborno)
- Lina prava
- Politika prava
- Ekonomsko-socijalna prava
- Kulturna prava
Pravni izvori ljudskih i manjinskih prava: Povelja UN, Univerzalna deklaracija o pravima oveka,
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima. Deklaracija o pravima deteta, Konvencija o ropstvu, Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i
sloboda,
Osnovna naela ljudskih i manjinskih prava
Garantuje se naposredna primena zajemenih prava, utvruje svrha ustavnih jemstva, precizno se
utvruju ogranienja prava. Zabrana diskriminacije i zatita prava
- pred ustavom svi su jednaki
- pravo na jednaku zakonsku zatitu - pravo na sudsku zatitu
- pravo da se graanin obrati instituciji
Lista ljudskih prava i sloboda
Lina prava i slobode
- Dostojanstvo i slbodna razvoj linosti
- Pravo na ivot (ivot je neprikosnoven, nema smrtne kazne, zabrana kloniranja)
- Nepovredivost psihikog i fizikog integriteta
- Zabrana ropstva i poloaja slinom ropstvu i prinudnog rada
- Zabrana svakog oblika trgovine ljudima, seksualno ili ekonomsko iskoriavanje
- Pravo na slobodu i bezbednost (lienje slobode samo po postupku utvrenom
zakonom), zabranjeno svako nasilje prema licu lienom slobode
- Pravo na pravino suenje, utvrena pretpostavka nevinosti
- Niko nije duan da da iskaz protiv sebe niti da prizna krivicu
- Nema kazne bez zakona, niti primene ratroaktivno
- Pravo na pravnu linost, punoletstvo sa 18, izbor imena i imene dece
- Pravo na dravljanstvo
- Sloboda kretanja
- Nepovredivost stana
- Tajnost pisama i drugih sredstava optenja
- Zatita podataka o linosti
- Sloboda misli, savesti i veroispovesti (jedino Ustavni sud moe zabraniti versku
zajednicu)
- Prigovor savesti
Politika prava i slobode
- sloboda miljenja i izraavanja
- sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti
- Sloboda medija i pravo na obavetenost (U Srbiji nema cenzure)
- Pravo na ispravku neistinite informacije
- Pravo pristupa podacima od javnog znaaja
- Izborno pravo (birako pravo aktivno/pasivno) - Jednistven biraki spisak
- Sloboda okupljanja
- Sloboda politikog, sindikalnog i drugog udruivanja (Sudije, tuioci, mup, vojska
ne moe biti lan stranaka)
- Zabrana tajnih i paravojnih udruenja
Socijalno-ekonomska i kulturna prava
- Pravo na imovinu - garancija privatne svojine
- Pravo nasleivanja
- Pravo na rad
- Pravo na trajk
- ako predsednik Vlade podnese ostavku a u roku od 30 dana, nema nove Vlade
- kada se u NS izglasa nepoverenje Vladi a za 30 dana ne izabere nova
- kada NS ne izglasa poverenje Vladi a u roku od 30 dana se ne izabere nova
Predsednik RS moe da rasusti NS na obrazloen predlog Vlade
NS ne moe biti rasputena za vreme ratnog ili vanrednog stanja
Rasputanjem NS, predsednik RS raspisuje izbore, tako da se okonaju u roku od 60 dana od dana raspisivanja.
Rasputena NS vri samo tekue poslove, ako je ratno ili van. stanje, uspostavlja se puna nadlenost.
Predsednik republike
Izrava dravno jedinstvo Republike Srbije. Nadlenosti:
- predstavlja RS u zemlji i inostranstvu
- ukazom proglaava zakone
- predlae NS kandidata za predsednika Vlade
- predlae NS nosioce funkcija (lista od 10 kand. za sudije Ustavnog suda, NS bira 5 sa liste)
- postavlja i opoziva ukazom ambasadore RS, na predlog Vlade
- prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomata
- daje pomilovanja i odlikovanja
- komanduje vojskom RS, postavlja i unapreuje i razreava oficire VS
Proglaavanje zakona - predsednik RS donosi Ukaz o proglaenju zakona u roku od 15 dana od izglasavanja
(7 dana ako je zakon po hitnom postupku). Ako ne donese, uz pismeno obrazloenje, vraa se NS na ponovo
glasanje. Duan je da proglasi ponovo izglasan zakon. Ako nee, Ukaz donosi predsednik NS. Procenu zakona
moe da da samo Ustavni sud.
Predsednik RS - bira se na neposrednim izborima, mandat 5 godina (od tren. polaganja zakletve), moe biti
biran 2 puta. Uiva imunitet kao poslanik.
Mandat moe prestati pre isteka vremena:
- podnoenjem pismene ostavke (dostavlja je predsedniku NS)
- razreenjem od strane NS, jedino ako je predsednik povredio Ustav RS. Odluka o razreenju mora
biti 2/3 -inska. Pre toga, Ustavni sud je duan da odlui o postojanju povrede Ustava.
Predsednika RS zamenjuje predsednik NS, najdue 3 meseca. Predsednik NS raspisuje izbore za predsednika
RS u roku od 3 meseca od nastanka spreenosti ili prestanka mandata predsednika.
Vlada
Nosilac izvrne vlasti u RS. ine je predsednik, jedan ili vie potpredsednika i ministri (resorni ili bez
portfelja). Obrazuje je parlament. Jednostranaka, koaliciona, koncentraciona, ekspertska.
Nadlenosti Vlade RS:
- utvruje i vodi politiku
- izvrava zakone i druge opte akte NS
- donosi uredbe i druge opte akte radi izvravanja zakona
- predlae NS zakone i druge opte akte, daje o njima miljenje kada ih drugi predlau
- usmerava i usklauje rad ministarstva i drugih organa dr. uprave i vri nadzor nad njima
- vri i druge poslove utvrene Ustavom i zakonom
Predsednik Vlade - vodi i usmerva rad Vlade, stara se o ujednaenom politikom delovanju Vlade, usklauje
rad lanova Vlade i predstavlja Vladu.
Vlada se bira veinom poslanika. Predsednik RS predlae kandidata za predsednika Vlade. Kandidat iznosi
program i predlae sastav. Mandat traje do isteka mandata NS, tee danom polaganja zakletve.
Mandat moe da prestane: izglasavanjem nepoverenja, ostavkom predsednika Vlade, neizglasavanjem
poverenja i neprihvatanjem odgovora na interpelaciju.
lanu Vlade moe prestati mandat: konstatovanjem ostavke, izglasavanjem nepoverenja u NS na predlog
predsednika Vlade. lanovi vlade uivaju imunitet kao i narodni poslanici.
Interpelacija - moe podneti najmanje 50 narodnih poslanika. Traenje odgovora na neko pitanje iz delokruga
vlade. Odgovor mora u roku od 30 dana.
Glasanje o nepoverenji Vladi ili lanu Vlade - najmanje 60 narodnih poslanika, ako ne proe predlog, novi ne
moe biti u roku od 180 dana
Glasanje o poverenju Vladi - vrsta politikog pritiska na NS
Ostavka predsednika Vlade - NS konstatuje ostavku i celoj vladi prestaje mandat
Dravna uprava
Deo izvrne vlasti, uskladu sa Ustavom i zakonom, obavlja poslove dravne uprava a za svoj rad odgovora
Vladi. Ministarstva obavljaju poslove dravne uprave, organi u sastavu ministarstva i posebne organizacije.
Poslovi su utvreni Zakonom o dravnoj upravi.
Pojedini poslovi dr. uprave mogu se zakonom poveriti AP, jedinicama lok. samouprave.
Javna ovlaenja mogu se zakonom poveriti javnim agencijama, ustanovama, preduzeima i drugim
organizacijama, ak i fizikim licima, kao imaocima javnih ovlaenja.
Osnivai javnih slubi mogu bnti: RS, AP i jedinice lok. samouprave
Zatitnik graana (Ombudsman)
Nezavisan dr organ, titi prava graana i kontrolie rad organa dravne uprave. Bira ga NS, blie je odreeno
Zakonom o Zatitniku graana.
Vojska Srbije
VS brani zemlju od oruanog ugroavanja spolja. Moe se upotrebiti van granica samo po odluci NS.
Zakonom o vojsci Srbije ureuje se poloaj, organizacija, sastav i naela delovanja. Ureena su demokratska i
civilna kontrola, javnost rada i nadlenost u odbrani.
SUDOVI
Sudska vlast je deo dravne vlasti. Sudovi su nezavisni i samostalni dravni organi koji autoritativno reavaju
sporne odnose meu pravnim i fizikim licima, utvruju ta je pravo u konkretnom sluaju i izriu sankciju.
Sudovi tite slobode i prava graana, zakonom utvrena prava i interese pravnih subjekata i obezbeuju
ustavnost i zakonitost.
Sudska vlast - primenjuje, tumai zakone i reava spor.
Naela sudstva su:
- sudska vlast je jedinstvena na teritoriji RS
- sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu
- raspravljanje pred sudom je javno i moe se ograniiti samo u skladu sa Ustavom
- uestvuju sudije profesionalci i sudije porotnici
- sud sudi u veu a moe i pojedinac (u skladu sa zakonom)
- sudska funkcija je stalna, prvi put na 3 godine
- sudija ne moe biti premeten bez svoje saglasnosti
- sudija ne moe biti pozvan na odgovornost zbog svoje odluke
- sudsku odluku moe prispitati samo nadlean sud
Sudske odluke donose se U IME NARODA. Svako je duan da potuje izvrnu sudsku odluku.
Najvii sud u RS - Vrhovni kasacioni sud - odluuje o vanrednim pravnim sredstvima, o sukobu
nadlenosti, o prenoenjeu nadlenosti. Odluuje u veu od 3 sudije.
Predsednika VKS, na predlog Visokog savet sudstva bira NS na period od 5 godina.
Ustavom je zabranjeno osnivanje privremenih, prekih ili vanrednih sudova.
Sudovi opte nadlenosti: osnovni, vii, apelacioni, vrhovni kasacioni sud
Sudovi posebne nadlenosti: Upravni, Prekrajni i Vii prekrajni, Privredni i Privredni Apelacioni
Sudska uprava: poslovi odvojeni od suenja a slue obezbeivanju uslova za vrenje sudska vlasti.
- ureivanje unutranjeg poslovanja u sudu
- pozivanje i rasporeivanje sudija porotnika
- poslovi vezani za vetake i stalne sudske tumae
- razmatranje pritubi i predstavki, voenje statistike i izrada izvetaja
- izvrenje krivinih i zavodskih sankcija
- finansijsko i materijalno poslovanje suda
Sudska uprava se detaljno ureuje Sudskim poslovnikom, koga donosi ministar pravde.
Predsednik suda: predstavlja sud, rukovodi sudskom upravom i odgovoran je za pravilan rad suda. Predsednik
neposrdno vieg suda nadzire sudsku upravu nieg suda.
Pravosudna uprava: obuhvata sprovoenje zakona u vezi sa ureenjem i radom sudova. Poslove pravosudne
uprave obavljaju Visoki savet sudstva i ministarstvo
Izbor sudija i prestanak sudijske funkcije
NS, na predlog Visokog saveta sudstva (VSS) bira za sudiju lice koje se prvi put bira na sudijsku funkciju.
Mandat sudija traje 3 godine. Po isteku 3 godine sudijska funkcija je stalna a sudije na stalnu sudijsku
funkciju bira VSS. O premetaju ili napredovanju sudije odluuje VSS.
Prestanak sudijske funkcije: na njegov zahtev, zakonom propisanim uslvima (penzija, trajno gubljenje
sposobnosti), razreenjem ili ako ne bude izabran na stalnu sudijsku funkciju. Odluku donosi VSS.
Visoki savet sudstva
Nezavisan i samostalan organ koji obezbeuje i garantuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
Ima 11 lanova: 3 po poloaju (predsednik Vrhovnog kasacionog suda, Ministar i predsednik odbora NS) i 8
izabranih lanova (6 sudija, 1 advokat, 1 prof. Pravnog fakulteta). Izborne lanova bira NS.
Mandat traje 5 godina. Predsednik VKS je predsednik VSS.
Nadlenost VSS:
- bira sudije na stalnu sudijsku funkciju, bira sudije u vii ili drugi sud
- odluuje o prestanku sudijske funkcije
- predlae NS izbor sudija prilikom prvog izbora
- predlae NS izbor predsednika VKS i predsednike sudova
- predlae VKS kandidate za sudije Ustavnog suda
- odluuje o premetaju, udaljenju
- donosi etiki kodeks
- odluuje o imunitetu sudija i pravnim lekovima i disciplinskom postupku
Javno tuilatvo
Samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih dela i ulaganjem pravnih sredstava titi
ustavnost i zakonitost.
ine ga: - Republiki javni tuioc (bira ga NS po miljenjeu odbora NS, na predlog Vlade)
- Javni tuilac (stalni, bira ga NS na predlog Vlade, mandat 6 godina. Ima zamenika prvi put na 3
godine)
- Zamenici javnog tuioca
- osoblje javnog tuilatva
Odluku o prestanku funkcije javnog tuioca donosi NS. Odluku o prestanku fun. zamenika donosi Vrhovno
vee tuilaca (VVT).
Nii javni tuilac je podreen viem javnom tuiocu. Svaki javni tuilac je podreen Republikom javnom
tuiocu.
Vrste:
- republiko javno tuilatvo
- apelaciona javna tuilatva
- via javna tuilatva (za podruje vieg suda)
- osnovna javna tuilatva (za podruje osnovnog suda)
- javna tuilatva posebne namene: Za organizovani kriminal, za ratne zloine
Zakoni i drugi opti akti objavljuju se pre stupanja na snagu. Ustav, zakoni i podzakonski akti RS objavljuju se
u republikom slubenom glasilu. Statuti i drugi opti akti objavljuju se u glasilu JLS. Stupaju na snagu
najranije 8 dana od dana njihovog objavljivanja. Ne mogu imati povratno dejstvo.
Jezik postupka - svako moe da koristi svoj jezik
Vanredno stanje - kada javna opasnost ugroava opstanak drave NS proglaava vanredno stanje koje vai
najvie 90 dana. Mogu se propisati mere kojima se odstupa od Ustavom zagarantovanih ljudskih i manjinskih
prava. Kada NS ne moe da donese, zajednii donose: predsednik RS, predsednik NS i predsednik Vlade
Ratno stanje - proglaava NS ili trojka.
Odstupanje od ljudskih prava nikada ne smeju dovesti do razlike po osnovu rase, pola, jezika,
veroispovesti, nacionalne pripadnost ili porekla
Promena Ustava
Predlog za promenu ustava moe podneti - 1/3 narodnih poslanika, predsednik RS ili 150.000 biraa
Odluuje NS a usvaja se 2/3 veinom od ukupnog broja poslanika.
Akto o promeni ustava MORA na referendum ako se promena odnosi na preambulu, naela Ustava, ljudska i
manjinska prava. Dovoljna je veina izalih biraa.
Ustav ne moe biti promenjen za vreme vanrednog ili ratnog stanja.
Za sprovoenje promene Ustava donosi se Ustavni zakon (2/3 veinom).
SAVET EVROPE - Regionalna organizacija evropskih drava - Strazbur Ostvarenje i zatita osnovnih demokratskih prava i sloboda na evropskom kontinentu
Organi SE
- Parlamentarna skuptina
- Komitet ministara
- Evropski sud za ljudska prava
----------Specifinosti EU kao meunarodne organizacije:
Drave lanice su na EU prenele odreene nadlenosti radi ostvarivanja zajednikih ciljeva
- EU ima svojstvo pravnog lica
- EU je meunarodna organizacija
- EU ima elemente dravne organizacije jer ima irok krug
- zakonodavnih; - izvrnih i - sudskih ovlaenja
- nema klasinih prinudnih sredstava, ve drave lanice dobrovoljno pristaju na potovanje
odluka, odnosno primenjuju sopstvena sredstva prinude u tu svrhu
- pravna akta EU postaju deo pravnog sistema drava lanica
Slubeni jezici su jezici drava lanica, kao ravnopravni. Radni jezici su engleski, fra. i nemaki.
takvih
Nadlenosti EU
- EU deluje u okviru nadlenosti koje su joj ugovorima poverile drave lanice u skladu sa
principima supsidijarnosti i srazmernosti
Povelja o osnovnim pravima EU ima istu pravnu snagu kao i ugovori. EU pristupa Evropskoj konvenciji za
zatitu ljudskih prava i sloboda.
Pravo graanstva EU - njen dravljanin je svako lice koje ima dravljanstvo neke od drava lanica
Graani EU su neposredno predstavljeni u Evropskom parlamentu.
Ekonomska, carinska i monetarna unija - funkcionisanje unutranjeg trita. bez unutranjih granica, obezbeen
slobodan protok robe, lica, usluga i kapitala.
EMU - od 1.1.2002. - evro jedino zakonsko sredstvo plaanja. Postoje odredbe Ugovora koje se ne primenjuju
na zemlje koje nisu u EMU.
lanice EU
- 52' - FRA, GER, ITA, HOL, BEL, LUX
- 73' - UK, IRL, DAN
- 81' - GRE
- 86' - ESP, POR
- 95' - SWE, FIN, AUS
- 2004' - POL, CS, SLK, EST, LET, LIT, SLO, HUN. CYP, MALTA
- 2007' - BUL, ROM
Kandidati za EU: Hrvatska, Turska, Makedonija
Osnivaki akti i istorijski razvoj EU
Svi meunarodni ugovori kojima su osnovane evropske zajednice, pa i sama EU, osnivaki su ugovori EU kao
i ugovori i sporazumi kojima se menjaju i dopunjuju navedeni osnivaki ugovori i svi pojedinani ugovori o
pristupanju evropskim zajednicama i EU.
9. maj 1950. - umanova deklaracija za osnivanje posebne zajednice evropskih drava - pretea EU
1951' - Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i elik - PARISKI UGOVOR, stupio 52'.
- drave vode zajedniku i usklaenu politiku u vezi uglja i elika
- zajednike institucije: Visoka sluba, Savet (ministara), Zajednika skuptina i Sud
- odluke Visoke slube obavezujue za sve drave lanice - karakteristike nadnacionalnog
1957' - Ugovor o osnivanju EEZ i Ugovor o osnivanju Evropske zjednice za atomsku energiju RIMSKI UGOVORI, stupili na snagu 1958'.
- formiranje i ureenje zajednikog trita, carine, trgovinske i poljoprivredne politike
- EEZ se zasniva na 4 slobode protoka: robe, usluga, kapitala i ljudi
- Komisija umesto Visoke slube
1965' - Ugovor o spajanju - stupio na snagu 1967'
- obrazovane zajednike institucije za sve 3 evropske zajednice (ugalj i elik, EEZ, atomska)
PRAVO EU
Raznovrsni pravni akti omoguavaju funkcionisanje EU i ine:
"Pravni sistem EU" - komunitarno pravo
Izvori prava EU mogu biti:
- primarni - osnivaki ugovori
- sekundarni
- pravni akti institucija/organa EU
- meunarodni ugovori drava lanica zasnivani na pravu EU
Pravne tekovine EU - sva prava i obaveze koj su preuzele drave lanice EU
Primena prava EU:
- na drave lanice
- na pravna i fizika lica (princip neposrednog dejstva)
- o potovanju prava EU stara se Sud prvde
- kroz praksu Suda uspostavljen je princip preimustva preva EU nad pravom lanice
u onim oblastima u kojima je EU nadlena za propise
Pridruivanje, kandidatura za lanstvo i pristupanje EU
Prema zemljama zapadnog Balkana primenjuje se postupak Stabilizacije i pridruivanja
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju
- zakljuuje se izmeu EU i svake od drava
- preciziraju se opta naela i principi na kojima se zasnivaju meunarodni odnosi
(politiki, ekonomski, trgovinski, osposobljavanje domaeg trita, primena prava...)
- period primene je u stvari period prilagoavanje pravnog i ekonomskog sistema drave na
obaveze koje nastaju lanstvom u EU
- zavrava se okonanjem prelaznog perioda
- sporazum mora da odobri EP i da ga ratifikuju sve lanice EU
Kriterijum za prijem u lanstvo EU
Svaka drava koja potuje vrednosti EU moe da uputi zahtev za pristupanje EU.
Evropski savet ustanovio je (Kopenhake) kriterijume:
- stabilnost institucija sistema, to garantuje demokratiju, vladavinu prava i potovanje ljudskih
manjinskih prava - politiki kriterijum
- postojanje trine privrede koja e da izdri konkurenciju na jedinstvenom (unutranjem)
EU
tritu - ekonomski kriterijum
- da prihvataju tekovine EU i da su sposobne da ispune preuzete obaveze - pravni kriterijum
- postojanje odgovarajuih administrativnih kapaciteta, odnosno efikasne uprave
Zakljuivanje ugovora o pristupanju
- zahtev za pristupanje i zahtev za ocenu usklaenosti pravnog i ekonomskog sistema daje
Savetu koji ovlauje Komisiju da pripremi miljenje
- Komisija daje upitnik dravi
- po odgovoru na upitnik Komisija daje Savetu miljenje o spremnosti
- Savet daje preporuku Komisiji da otpone pegovore o lanstvu
- Kada ponu pregovori tada drava dobija status kandidata
- pregovore vodi Savet u saradnji sa Komisijom
- po okonanju pregovora izrauje se nacrt Ugovora o pristupanju (definisani rokovi i sve
treba), mora da dobije saglasnost EP i mora da bude ratifikovan u svakoj od lanica
se
to
Postupak istupanja iz EU
- drava obavetva Evropski savet
- ES daje smernice Komisiji da vodi pregovore
- zakljuuje se ugovor o istupanju
Predsednik Vlade:
- vodi i usmerava Vladu, saziva i vodi njene sednice
- predstavlja Vladu
- stara se o jedinstvu delovanja Vlade
- usklauje rad lanova Vlade
- moe davati lanovima obavezna uputstva i posebna zaduenja
- donosi odluke i reenja
- odreuje potpredsednika Vlade koji ga zamenjuje
- odreuje zaduenja ministru bez portfelja
- postavlja i razreava lanove saveta predsednika Vlade
Potpredsednik Vlade:
- usmerava i usklauje rad organa dravne uprave u oblastima koje odredi predsednik Vlade
- moe da rukovodi projektom iz delokruga vie organa dravne uprave
Ministar:
- ima ih onoliko koliko je obrazovano Zakonom o ministarstvima
- podnosi Vladi predloge za ureenje pitanja iz nadlenosti Vlade i NS
- obevetava Vladu o svemu to je bitno za voenje politike i odluivanje Vlade
- odgovoran za sprovoenje programa i politike Vlade
lan Vlade ne moe biti na drugoj javnoj funkciji.
ORGANI DRAVNE UPRAVE (Obrazuju se zakonom i njihov delokrug odreuje se zakonom)
- ministarstva
- organi uprave u sastavu ministarstva
- uprave - izvrne i njima poverene poslove
(Poreska uprava i Uprava carina u sastavu Ministarstva finansija)
- inspektorati - inspekcijske i njima povezane strune poslove
(Inspektorat za rad u sastavu Ministarstva rada i socijalne politike)
- direkcije - za strune i njima povezane izvrne poslove
(Republika direkcija za robne rezerve u sastavu Ministarstva trgovine i usluga)
Poslove iz svog delokruga organ u sastavu vri samostalno. Ministar usmerava rad
organa
i donosi propise iz njegovog delokruga. Organi uprave mogu biti formirani
Zakonom o ministarstvima
ali i posebnim zakonom.
- posebne organizacije - za one poslove ija priroda zahteva veu samostalnost od one koje ima
organ u sastavu
- sekretarijati - za strune poslove znaajne za sve organe dravne uprave
(Republiki sekretarijat za zakonodavstvo)
- zavodi - za strune poslove koji iziskuju primenu posebnih metoda i saznanja i sa njima
povezane izvrne poslove
(Republiki zavod za statistiku, Rep. hidrometeoroloki zavod, Rep. geodetski zavod)
- podruni centar dravne uprave koji obuhvata okrune podrune jedinice svih organa uprave koji su
obrazovani za njegovo podruje.
- obrazuje ih Vlada uredbom, ima ih 29
- Naelnik upravnog okruga
- usklauje rad okrunih podrunih jedinica
- odgovara ministarstvu nadlenom za poslove uprave i Vladi
- sarauje sa optinama i gradovima
- postavlja ga Vlada na 5 godina
- Struna sluba upravnog okruga
- struna i tehnika potpora naelniku
- zajedniki poslovi svim okrunim podrunim jedinicama
- rukovodi naelnik upravnog okruga
- Savet upravnog okruga
- usklauje odnose okrunih podrunih jedinica i gradova i optina sa svog podruja
- ine ga naelnik i predsednici optina i gradonaelnici
- naelnik predloge saveta prosleuje ministru
Unutranji nadzor
- nadzor koji organi dravne uprave vre nad drugim organima dravne uprave i imaocima javnih ovlaenja u
vrenju poverenih poslova dravne urpave
- nadzor nad zakonitou rada
- ispituje se sprovoenje zakona i optih akata
- nadzor nad svrsishodnou rada
- delotvornost i ekonominost rada
- svrsishodnost organizacije poslova
Ovleeni organ za vrenje nadzora:
- zahteva izvetaje o radu
- utvruje stanje izvravanja poslova, upozori na uoene nepravilnosti, odredi mere
- izdaje instrukcije
- naloi preuzimanje poslova koje smatra potrebnim
- pokrene postupak za utvrivanje odgovornosti
- neposredno izvri neki posao
- predloi Vladi da preduzme mere na koje je ovlaena
Nadzor nad radom organa u sastavu vri ministarstvo u ijem je sastavu organ.
Upravna inspekcija
Vri nadzor nad:
- primenom zakona i drugih propisa u dravnoj upravi
- kancelarijskom poslovanju
- reavanju upravnih stavri
- objavljivanje imena zaposlenih koji su ovlaeni za reavanje u upravnim stvarima
Poslove upravne inspekcije obavlja ministarstvo nadleno za poslove dravne uprave.
U gradu Beogradu, obavlja organ gradske uprave.
Upravni inspektor (pravni fakultet, struni ispit, 5 godina iskustva)
- obavlja poslove iz nadlenosti upravne inspekcije
- donosi reenje kojim se nalae ispravljanje nepravilnosti i rok do kada se to mora uiniti
- protiv reenja moe se izjaviti alba u roku od 8 dana
Inspekcijski nadzor
Inspekcijski nadzor vre ministarstva preko inspektora.
Pojedini poslovi inspekcijskog nadzora mogu se poveriti AP i JLS
Inspektor ima prava i dunost da u vrenju inspekcijskog nadzora:
- pregleda opte i pojedinane akte, evidencije i druga dokumenta
- saslua i uzme izjave od odgovornih i zainteresovanih lica
- pregleda poslovne prostorije, objekte, postrojenja, ureaje i robu
- uzima uzorke robe i drugih predmeta radi analize i ekspertize
- Uredba - podrobnije razrauje odnos ureen zakonom, u skladu sa svrhom i ciljem zakona
- Poslovnik - propisuje se ureenje, nain rada i odluivanja
- Odluka - osnivanje javnih preduzea, ustanova. Preduzima mere i odluuje o drugim stvarima
- Reenje - odluuje o postavljenjima, imenovanjima i razreenjima, odluuje u upravnim
stvarima
- Zakljuak
- Memorandum o budetu - osnovne ciljeve javnih finansija
- Strategija razvoja
- Deklaracija - izraava se stav Vlade o nekom pitanju
Meusobni odnosi organa dravne uprave
Organi dravne uprave duni su da sarauju u svim pitanjima i da jedni drugim dostavljaju podatke i
obavetenja potrebna za rad.
Organi dravna uprave osnivaju zajednika tela i projektne grupe ako priroda posla zahteva
Poslom iz delokruga dva ili vie organa upravlja onaj organ u ijem je delokrugu preteni deo posla.
Ako akt sporazumno donose dva ili vie organa o sporu reava Vlada.
Vlada odluuje o svim pitanjima kada organi sporazumno ne mogu da ree.
Odnos organa dravne uprave sa dravnim i drugim organima
Odnosi sa NS zasnivaju se na pravima i dunostima odreenim Ustavom i drugim optima aktima.
Ministarstva i posebne organizacije duni su da NS i predsedniku RS preko Vlade proslede obavetenja i
podatke vezane za njihove nadlenosti.
NS nadzire rad organa dravne uprave preko nadzora Vlade i lanova Vlade.
Preko upravnog spora, sudovi nadziru zakonitost pojedinanih akata organa, donesenih u upravnim stvarima
Javnost rad i odnosi sa graanima
Organi dravne uprave duni su da obavetavaju javnost o svom radu preko sredstava javnog informisanja i na
drugi prikladan nain.
Zaposleni odgovorni za PR odgovorni su za njihovu tanost i blagovremenost.
- U prostorijama za rad sa strankama - obavetavanje stranaka o pravima, obavezama i nainu ostvarenja prava
- primanje stranaka u toku radnog vremena
- Organi su duni da omogue graanima pritube na svoj rad i na nepravilan odnos zaposlenih
- na zgradama i prostorijama istiu se naziv organa, grb i zastava RS
- na slubenu prostoriju - lina imena, funkcija/radno mesto
- raspored prostorija organa na vidnom mestu
Slobodan pristup informacijama od javnog zanaaja
Informacija od javnog znaaja - informacija kojom rapolae organ javne vlasti, nastala u radu ili u vezi sa
radom organa, sadrana u odreenom dokumentu, a odnosi se na sve ono o emu javnost ima opravdan ineteres
da zna.
Svako ima pravo:
- da mu bude sapteno da li organ poseduje informaciju
- da mu se informacija uini dostupnom na uvid
- da mu se izda kopija dokumenta
Ogranienja prava na dostupnost informacije
Radi zatite pretenijeg interesa zasnovanog na Ustavu ili zakonu kada se moe:
- ugroziti ivot, zdravlje sigurnost ili neko dobro
- ugrozilo, omelo ili spreilo otkrivanje krivinog dela
- ozbiljno ugrozila odbrana zemlje, nacionalna ili javna bezbednost
- umanjila sposobnost drave da upravlja ekonomskim procesima
- dravna, slubena ili poslovna tajna
Ne mora se dati informacija ako je ona ve objavljena ili dostupna u zemlji ili na inetrnetu.
Nee se dati ako trailac zloupotrebljava pravo na pristup informacijama od javnog znaaja.
Postupak traenja informacije
- trailac podnosi pismeni zahtev organu (zahtev sadri: ime organa, opis informacije i
podatke o traiocu)
- usmerava direktora
- Direktor - Imenuje se na 5 godina
- imenuje ga osniva, posle sprovedenog javnog konkursa, konkurs sporovodi UO
- zastupa i predstavlja agenciju
- rukovodi radom i poslovanjem
- donosi pojedinane akte
- odluuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih
- priprema i sprovodi odluke UO
- donosi Pravilnik o unutranjoj sistematizaciji radnih mesta
Nadzor nad radom javne agencije
Nadzor nad radom javne agencije vri ministarstvo u ijem su delokrugu poslovi agencije.
Zakonitost finansijskog poslovanja nadzire ministarstvo finansija.
Zatitnik graana - Ombudsman
Nezavisan dravni organ koji titi prava graana i kontrolie rad organa dravne uprave i drugih imaoca
javnih ovlaenja. Stara se o zatiti i unapreenju ljudskih i manjinskih sloboda i prava
Bira ga NS veinom glasova na period od 5 godina, najvie 2 puta. Ne sme biti lan stranke.
Ima 4 zamenika koji mu pomau u radu. Bira ih NS, na 5 godina. Ne smeju biti lanovi stranke.
Nadlenost
- kontrolie potovanje prava graana
- utvruje povrede uinjene aktima, radnjama ili neinjenjem organa uprave
- kontrolie zakonitost i pravilnost rada organa uprave
- pravo predlaganja zakona iz svoje nadlenosti
- inicijativu za izmenu ili dopunu zakona
- daje miljenja na predlog zakona
- pokree postupak pred ustavnim sudom za ocenu ustavnosti i zakonitosti zakona i akata
- javno preporuuje razreenje funkcionera koji je odgovoran za povredu prava graana
- inicira pokretanje disciplinskog postuka protiv zaposlenog u organu uprave
- ako je uinjeno krivino delo pokree nadlenom organu zahtev za pokretanje postupka
Organi uprave imaju obavezu da sarauju sa Zatitnikom graana.
Najvii funkcioneri drave, duni su da prime Zatitnika graana u roku od 15 dana.
Postupak
Zatitnik graana pokree postupak:
- po pritubi graana (pre pritube graanin je duan da pokua da zatiti prava u
odgovarajuem pravnom postupku)
- prituba u pisanoj formi
- rok od 1 godine od uinjene povrede
- po sopstvenoj inicijativi
- organ uprave je duan da odgovori na sve zahteve Zatitnika graana u roku od 15-60 dana
- zatitnik obavetava podnosioca da li je osnovana tuba
- ako jeste, upuuje Preporuku organu o tome kako da otkloni nedostatke
- organ je duan da u roku od 60 dana odogovri da li je postupio po preporuci
- ako organ ne postupi po preporuci
- zatitnik obavetava javnost
- obavetava NS i Vladu
- daje preporuku za odgovornost funkcionera koji rukovodi organom uprave
Zatitnik graana podnosi NS godinji izvetaj u kome se navode podaci o aktivnostima u predhodnoj godini,
podaci o uoenim nedostacima u radu organa uprave, kao i predlozi za poboljanje poloaja graana u odnosu
na organe uprave.
Organi optine
- Skuptina optine
- najvii organ koji vri osnove funckije lokalne vlasti, utvrene Ustavom, zakonom i
optine
- Predsednik optine (izvrni organ)
- bira ga SO iz redova odbornika, na 4 godine
Statutom
RADNO ZAKONODAVSTVO
Izvori radnog prava
Izvore radnog prava ine pravni akti meunarodnog i unutrnjeg prava.
Meunarodni izvori radnog prava:
- akti univerzalnog karaktera (usvajaju ih meunarodne organizacije UN, meunarodna
organizacija rada - Univerzalna deklaracija o pravima oveka
- Me. pakt o ekonomskim, soc. i kult. pravima)
- bilateralni meudravni ugovori (odreena pitanja iz oblasti rada)
Unutranji izvori radnog prava:
- Ustav RS (odredbe o pravu na rad i pravima po osnovu rada)
- Zakoni: Zakon o radu, Zakon o dravnim slubenicima, Zakon o radnim odnosima u dravnim
organima...
- podzakonski akti
- kolektivni ugovori
- pravilnici o radu
Zakon o radu ima karakter opteg zakona o radnim odnosima i vai za sve zaposlene i poslodavce.
Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa ureuju se i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a
pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, samo kada je to Zakonom dozvoljeno.
Vlada i reprezentativni sindikati zakljuuju poseban kolektivni ugovor za dravne slubenike.
Kolektivni ugovor, pravilnik o radu i ugovor o radu ne mogu da sadre odredbe kojima se zaposlenom daju
manja prava nego ona utvrena zakonom.
Radni odnosi u dravnim organima
Specifinost rada u dravnim organima
Rad u DO nije izloen delovanju naela trine konkurencije koja bi poboljala njegovu konkurenciju. Dravni
slubenici su predstavnici dravne vlasti.
Drava je duna da obezbedi profesionalan slubeniki kadar koji e postupati zakonito, po pravilima struke,
nepristrasno i politiki neutralno.
Zbog ovih specifinosti donet je Zakon o dravnim slubenicima.
Osnovna pravila o dravnim slubenicima
Zaposleni u dravnim organima su dravni slubenici i nametenici.
Dravni slubenik
- radi na poslovima koji su primereni iskljuivo dravnim organima
- poslovi iz delokruga dravne uprave, sudova, javnih tuilatva, pravobranilatva
- lica koje bira ili postavlja NS ili Vlada ili imaju status funkcionera nisu dravni slu.
Nametenik
- radno mesto sastoji se od prateih, pomono-tehnikih poslova u dravnom organu
- obavljaju poslove opte prirode koji mogu da se rade i u privatnom sektoru
Poslodavac DS i N je RS. To obezbeuje konitnuitet radnog odnosa pri prelasku iz jednog u drugi dravni
organ. Prava i dunosti poslodavca vri rukovodilac organa.
Primena optih propisa o radu i posebnog kolektivnog ugovora
Na prava i dunosti DS koji nisu ureeni Zakonom o dravnim slubenicima primenjuju se opti propisi o radu
i poseban kolektivni ugovor za dravne organe.
Naela delovanja dravnih slubenika
- duan je da postupa u skladu sa Ustavom i zakonom, prema pravilima struke, nepristrasno
i
politiki neutralno
- niko ne sme da vri uticaj na DS da neto ini ili ne ini suprotno propisima
- zabranjeno je povlaivanje ili diskriminovanje DS zbog rase, pola, vere, nacije ili
politike
pripadnosti tj. nekog linog svojstva.
- pri zapoljavanju u dravni organ kandidatima su pod jednakim uslovima dostupna sva radna mesta
- izbor se zasniva na strunoj osposobljenosti, znanju i vetinama.
- napredovanje DS zavisi od strunosti, rezultata rada i potreba dravnog organa
Prava i dunosti dravnih slubenika
Prava dravnih slubenika:
- na uslove rada koji mu nee ugroziti ivot (zatitu od pretnji, napada...)
- na platu, naknade i druga primanja
- na odmore i druga odsustva, god. odmor 20-30 dana
- da bude lan sindikata i profesionalnih udruenja
- da uloi albu na reenje kojim se odluuje o njegovim pravima i dunostima u roku od 8 d.
Dunosti dravnih slubenika
- da izvrava usmeni nalog pretpostavljenog (osim ako protiv propisa ili moe da
prouzorkuje tetu)
- pismeno ponovljeni nalog duan je da izvri o tome pismeno obavesti rukovodioca
- da odbije izvrenje ako ono predstavlja krivino delo (i da odmah obavesti rukovodioca)
- da prihvati radno mesto u istom ili drugom dravnom organu na koji je trajno ili privremeno
premeten
- da po pismenom nalogu rukovodioca radi poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta, zbog
poveanog obima posla ili zamene odsutnog kolege (najdue 30 dana)
- da potuje radno vreme i pravila ponaanja
Cilj ocenjivanja je otkrivanje i otklanjanje nedostataka u radu dravnih slubenika, podsticanje na bolje
rezultate i stvaranje uslova za pravilno odluivanje o napredovanju i strunom usavravanju.
Vrednuju se merila za ocenjivanje (kvartalno):
- postinguti rezultati; - stvaralaka sposobnost; - samostalnost; - preduzimljivost
- preciznost i savesnost; - saradnja sa drugim slubenicima
Dravni slubenik se ocenjuje jednom godinje - do kraja februara, za predhodnu godinu
Ne ocenjuje se: rukovodilac organom, ako je radio manje od 6 meseci, ako je na odreeno
Osene: - "ne zadovoljava"
Ocenu odreuje rukovodilac reenjem.
- "zadovoljava"
- "dobar"
- "istie se"
- "naroito se istie"
Vanredno ocenjivanje: ako u jednom kvartalu ima "ne zadovoljava" ide na vanredno za 30 dana
- ako ponovi "ne zadovoljava" - prestaje radni odnos Reenjem
- ako bude "zadovoljava" - na nie radno mesto
Napredovanje
Dravni slubenik napreduje:
- premetajem na neposredno vie izvrilako radno mesto
- postavljanjem na poloaj ili vii poloaj, u istom ili drugom dravnom organu
Moe da se napreduje prelaskom u vii platni razred, bez promene radnog mesta
Rukovodilac moe da premesti na neposredno vie radno mesto:
- ako ima 2 puta "naroito se istie" ili ako ima 4 puta "istie se"
- ako postoji slobodno radno mesto
- ako ispunjava uslove za to mesto
Dravni slubenik moe da napreduje na svaki a na samo neposredno vii poloaj.
Premetaj dravnih slubenika zbog potrebe rada
Trajno ili privremeno (1 godina) - premetaj na drugo, odgovarajue radno mesto u istom dravnom organu
ili privremeno u drugi dravni organ (6+6 meseci).
Ne treba saglasnost dravnog slubenika.
Dravni slubenik na poloaju ne moe biti premeten.
O privremenom premetaju u drugi organ rukovodioci zakljuuju pismeni sporazum.
Struno usavravanje i osposobljavanje
Struno usavravanje
Dravni slubenik ima pravo i dunost da se struno usavrava prema potrebama dravnog organa.
Sredstva se obezbeuju iz budeta.
Dodatno obrazovanje
Dravnom slubeniku moe da se omogui dodatno obrazovanje za dravni organ.
Bira se na internom konkursu a prednost ima onaj sa viim prosekom ocene u poslednje 3 godine.
Trokove dodatnog obrazovanja snosi dravni organ. DS ima pravo na mirovanje ako se zahteva odsustvo sa
posla.
DS, je nakon dodatnog obrazovanja, obavezan da ostane na radu u dravnom organu, najmanje dvostruko due
od trajanja dodatnog obrazovanja, inae je duan da jednokratno vrati sve trokove dodatnog obrazovanja.
Struni ispit
DS koji je u radnom odnosu na neodreeno vreme mora da ima poloen dravni struni ispit.
Ko ima pravosudni, ne mora da polae.
Zakonom moe da se predvidi poseban struni ispit koji se polae umesto dravnog, za radna mesta sa
posebnim dunostima i ovlaenjima.
DS, na probnom radu polae do okonanja probnog rada. Pripravnik do kraja pripravnikog staa.
Pri p ra v ni k
- lice koje prvi put zasniva radni odnos u svojoj struci i osposobljava se za samostalan rad
- ako je radio kod drugog poslodavca krae od pripravnikog staa
- zasniva radni odnos na odreeno vreme posle sprovedenog javnog konkursa
- VSS - 1 godina
- VS - 9 meseci
- SSS - 6 meseci
- rukovodilac odreuje mentora koji prati rad pripravnika
- mentor odreuje poseban program osposobljavanja
- mentor daje rukovodiocu pismeno miljenje o sposobnosti pripravnika
- ako je zadovoljio, moe da zasnuje na neodreeno:
- ako postoji odgovarajue radno mesto
- ako se uklapa u doneseni kadrovski plan
Ugovor o strunom osposobljavanju
- sa nezaposlenim licem, bez naknade, radi strunog usavravanja, odnosno sticanja radnog
iskustva i uslova za polaganje dravnog ispita
Odgovornost dravnih slubenika
DS je disciplinski odgovoran za povrede dunosti iz radnog odnosa.
- lake povrede dunosti
- uestalo kanjenje, neopravdano odsustvo
- nesavesno uvanje slubenih spisa
- neopravdan izostanak 1 dan
- povreda kodeksa ponaanja
- tee povrede dunosti
- neizvravanje ili nesavesno, neblagovremeno, nemarno izvravanje poslova/naloga
- nezakonit rad ili proputanje radnji za koje je ovlaen
- zloupotreba prava iz radnog odnosa
- povreda naela nepristrasnosti ili politike neutralnosti
- odavanje slubene ili druge tajne
- korupcija
- osnivanje privrednog drutva ili dodatni rad
- nazakonito raspolaganje sredstvima
- nedolino ponaanje; alkohol, droga ...
Disciplinske kazne
- lake - kazna - do 20% od plate
- tee - kazna
- od 20-30% od plate (u trajanju do 6 meseci)
- naposredno nii platni razred
- zabrana napredovanja 4 godine
- premetaj na nie radno mesto
- prestanak radnog odnosa
Disciplinski postupak
Pokree rukovodilac pismenim zakljukom koji se dostavlja dravnom slubeniku. alba nije doputena.
Postupak vodi rukovodilac ili osniva disciplinsku komisiju od 3 lana da umesto njega pokree i vodi postupak
i odluuje o diciplinskoj odgovornosti.
- odrava se usmena rasprava, na kojoj DS ima pravo da izloi odbranu (sam, pismeno ili preko
zastupnika)
- vodi se rauna o stepenu odgovornosti, teini posledica i subjektivnim i objektivnim
okolnostima
- komisija odreuje disciplinsku kaznu
- moe da bude udaljenje sa posla, do okonanja postupka
Zastarelost - za lake - 1 godina
- za tee - 2 godine
Disciplinska kazna izreena konanim reenjem - upisuje se u kadrovsku evidenciju
- brie se iz kadrovske evidencije ako se ne ponovi (2 g. za laku, 4 za teu)
Protiv DS na poloaju
- postavila Vlada - disciplinski postupak vodi Visoki slubeniki savet
- postavio dravni organ - telo odreeno njegovim aktima
Odogovornost za tetu
Dravni slubenik je odgovoran za tetu na radu koju namerno ili iz krajnje nepanje prouzrokuje dravnom
organu.
Postojanje tete i visinu naknade odreuje rukovodilac. Oslobaa se odgovornosti ako je dobio nalog
pretpostavljenog a saoptio mu je da moe da nastane teta.
Za tete prema treim licima odgovora Republika Srbija.
Za tetu prema dravnom slubeniku odgovora Republika Srbija.
Prestanak radnog odnosa
DS prestaje radni odnos:
- protekom vremena na koji je zasnovan (odreeno)
- sporazumom (zakljuuje rukovodilac i slubenik - pismeno)
- otkazom
- DS daje otkaz - (najmanje 15 dana pre dana kad hoe da napusti)
- rukovodilac daje otkaz DS
- odbije premetaj ili rasporeivanje
- ne zadovolji na probnom radu
- ne stupi na rad posle prestanka razloga za mirovanje
- ne poloi dravni ili struni ispit
- po sili zakona
- kad navri radni vek - penzija (65 g. i 15 g staa)
- osuen na kaznu zatvora od najmanje 6 meseci
- nerasporeen a ne bude premeten, posle 2 meseca
- izostane sa posla neporavdano 3 dana
- ne poloi dravni ispit prema planu i programu
- na drugi nain odreen Zakonom o dravnim slubenicima ili posebnim zakonom
Prava dravnih slubenika pri promeni ureenja dravnih organa
- ako Pravilnik bude izmenjen i ukine se radno mesto, prekobrojni DS premetaju se na druga odgovarajua
radna mesta a prednost imaju oni sa boljim ocenama.
- ako nema istih ide na nie radno mesto
- ako nema ni niih - postaje nerasporeen
- ako ne prihvati - dobija otkaz
- ako dravni organ bude ukinut a njegov delokrug preuzme drugi organ
- drugi organ preuzima DS iz ukinutog organa
- ako dravni organ bude ukinut a njegov delokrug ne preuzme drugi organ
- DS postaju nerasporeeni
Nerasporeeni DS - naknada plate (65%)
- prestaje posao ako u roku od dva meseca ne bude premeten.
Odluivanje o pravima i dunostima dravnih slubenika
Odluivanje u prvom stepenu
Odluuje rukovodilac Reenjem. Moe da ovlasti drugo lice (VSS, 5 god.) da umesto njega odluuje.
albene komisije
albena komisija odluuje o albama DS kojima se u upravnom postupku odluuje o njihovim pravima.
- u roku od 30 dana
- protiv odluke albene komisije moe da se pokrene upravni spor
- samostalne su komisije
- rade u veima od 3 lana
Ureenje kadrovskog plana
Kadrovski plan
- prikaz broja DS prema mestima koji su potrebni u godina za koju se donosi
- prikaz broja pripravnika iji se prijem planira
- prikaz broj DS iji se prijem planira na odreeno vreme zbog poveanog obima posla
Nacrt kadrovskog plana radi se uporedo sa pripremom budeta.
Sluba za upravljanje kadrovima - za organe dravne uprave i slube Vlade
- obrazuje Vlada
- oglaava interne konkurse za slobodna izvrilaka mesta
- oglaava interne i javne konkurse za popunu poloaja
Plate DS i N
Zakonom o platama dravnih slubenika i nametenika - ureene su plate, naknade i druga primanja.
Plata se sastoji od:
- Osnovne plate - mnoi se koeficijnt sa osnovicom
- osnovica je jedinstvena
- koeficijenti su utvreni zakonom o platama - 13 platnih grupa DS, 6 N
- u svakoj platnoj grupi za izvrilaka mesta postoji - 8 platnih razreda
- dodatak na platu
- minuli rad
- rad nou
- prekovremeni rad
- rad za praznike
- za pripravnost
- za dodatno optereenje (za poslove koji nisu u opisu radnog mesta)
DS na poloaju imaju samo - minuli rad
RADNI ODNOSI U ORGANIMA LOKALNE SAMOUPRAVE
Na radne odnose u organima lokalne samouprave jo uvek se primenjuje:
Zakon o radnim odnosima u dravnim organima (1991')
O pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih i postavljenih, odnosno izabranih lica u organu odluuje
funkcioner koji rukovodi organom.
- vojni rok
- rad u inostranstvu (meunarodn saradnja, diplomatija...)
- privremeno upuivanje kod drugog poslodavca
- izbor na funkciju kod dravnog organa
- izdravanje kazne zatvora, do 6 meseci
Zatita zaposlenih
Postoje opta (uivaju svi zaposleni) i posebna zatita zaposlenih (posebne kategorije)
Opta zatita
- ne moe prekovremeno ako zdravstveno nije sposoban
- sa potvrdom lekara ne moe da radi poslove koji bi pogorali zdravstveno stanje
- na poslovima sa poveanom opasnou samo ako ispunjava uslove za rad (zdravstveno stanje)
Zatita omladine
- mlai od 18 godina
- ne moe teak posao
- izloenost zraenju
- lo uticaj na zdravstveno stanje
- do 35 sati
- na moe nou (osim kutura, umetnost, reklama)
Zatita materinstva
- za vreme trudnoe ne sme teke poslove, tetne po zdravlje
- za prve 32 nedelje trudnoe ne moe prekovremeno i nou ako je tetno na osnovu nalaza
- poslednjih 8 nedelja i bez nalaza - ne nou, ne prekovremeno
Porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta
- ukupno 365 dana
- najranije 45 dana pre proaja, a obavezno 28 dana pre
- porodiljsko do navrenih 3 meseca od dana poroaja
- posle je odsustvo sa rada radi nege deteta do isteka 365 dana od otpoinjanja porodiljskog
- moe otac umesto majke
- za tree i naredno dete - 2 godine
Posebna nega deteta ili druge osobe
- jedan od roditelja odsustvo - ili 1/2 radnog vremena
- do navrene 5. godine deteta
- naknada zarade ili pola plata - pola naknada
Neplaeno odsustvo dok dete ne navri tri godine
- ostvaruje se bez naknade zarade
- miruju prava i obaveze iz radnog odnosa
Zatita invalida
- poslodavac obavezan da mu obezbedi posao prema preostaloj sposobnosti
- obezbedi drugi posao
Zatita linih podataka
- zaposleni ima pravo uvida u dokument koji sadre line podatke kod poslodavca
- pravo da trai brisanje podataka koji nisu od znaaja
- ispravljanje netanih podataka
- podaci ne mogu da budu dostupni treem licu
Obavetenje o privremenoj spreenosti za rad - u roku od 3 dana da obavesti poslodavca
Zarada, naknada i druga primanja
Zarada - zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu
- zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca
Zarada sadri poreze i doprinose koji se plaaju iz zarade.
Nije zarada: naknada prevoza, sl. put, smetaj i hrana na terenu, otpremnina, jubilej, pokloni za decu
Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu sastoji se od:
- Osnovne zarade - odreena pravilnikom i sistematizacijom
- Radni uinak - na osnovu kvaliteta i obima posla kao i odnosa zaposlenog prema obavezama
- Uveane zarade
- rad za praznik (110% od osnovice)
Zaposleni je odgovoran za tetu koju je na radu ili u vezi sa radom, namerno ili krajnjom nepanjom
prouzrokovao poslodavcu. Sam ili solidarno (ako je vie njih).
Poslodavac odluuje o postojanju tet i visini naknade. Ako nema dogovora - odluuje sud.
Ako zaposleni pretrpi tetu, poslodavac je duan da mu nadoknadi.
Udaljenje sa rada
Zaposleni moe privremeno biti udaljen sa rada:
- pokrenut krivini postupak
- krenje radne discipline (pripada naknada od 1/4, ako izdrava por.1/3)
- udaljavanje najdue 3 meseca
Izmena ugovora o radu
Moe ponuditi poslodavac:
- radi premetaja na drugi, odgovarajui posao
- radi premetaja na drugo radno mesto
- radi premetaja kod drugog poslodavca
- radi primene mera reavanja vika zaposlenih
Ponuda sadri: razloge, rok izjanjavanja zaposlenog - min. 8 dana, pravne posledice.
Ako ne potpie smatra se odbijanje.
Premetaj u drugo mesto rada - do 50km moe bez saglasnosti (uz reavanje prevoza)
Upuivanje na rad kod drugog poslodavca - najdue na godinu dana
Prestanak radnog odnosa
Radni odnos prestaje:
- istekom roka (odreeno)
- 65 god. i 15 god. staa
- sporazumom - pismeni sporazum (poslodavac - zaposleni)
- ako je na inicijativu zaposlenog - nema pravo na naknadu za nezaposlenost
- otkazom ugovora od strane poslodavca/zaposlenog
- minimum 15 dana unapred
- poslodavac daje otkaz
- ne ostvaruje razultate
- uini povredu radne obaveze
- na potuje disciplinu
- uini krivino delo
- ne vrati se na rad posle mirovanja, neplaenog
- odbije zkljuenje aneksa ugovora
- postane viak
- na zahtev roditelja kad je mlai od 18 god.
- smru zaposlenog
Nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca:
- dolo do gubitka radne sposobnosti
- odlukom suda, zabranjeno obavljanje odreenih poslova
- kazna zatvora ili mera bezbednosti, od minimum 6 meseci
- prestanak sa radom poslodavca
Zatieni od otkaza: trudnoa, porodilja, nega deteta, predstavniku sindikata/lanu saveta zaposlenih za vreme
funkcije i 1 god. posle ako nije povredio zakon.
Otkazni rok - 1-3 meseca za zaposlene ako je razlog neostvarivanje rezultata rada ili nema znanja
- moe da ode i pre roka ali mu se isplauje naknada
Nezakonit prestanka radnog odnosa
Ako sud donese takvu odluku i presudu, moe da vrati zaposlenog na posao. Poslodavac je duan da isplati
naknadu tete u visini izgubljene zarade. Naknada se umanjuje za visine prihoda koje je imao po osnovu
nezaposlenosti (ako je imao).
Ako sud donese presudu a zaposleni ne eli da se vrati na posao poslodavac mora da isplati (do najvie 18)
zarada koje bi zaposleni ostvario da je radio.
Zatita prava zaposlenih
O pravima, obavezama i odgovornosti iz radnog odnosa odluuje
PIO
Obuhvata obavezno i dobrovoljno pio
- Obavezno PIO (Zakon o PIO)
- starost - penzija
- inavaliditet
- smrt
- telesno oteenje - pravo na novanu naknadu
Visini zavisi od duine ulaganja, Naelo solidarnosti. Lino pravo, ne moe se prenositi.
Obavezno osigurana lica:
- zaposleni
- samostalna delatnost
- poljoprivrednici
Starosna penzija
- m 65 - 60 i najmanje 15 godina staa
- 40 god. staa - mukarci
- 35 god. staa - ene
- kad navri 45 godina staa
Invalidska penzija
- min 5 godina staa
- postoji invaliditet - povreda na radu ili prof. bolest (koja se ne moe otkloniti leenjem)
Porodina penzija
- lanovi porodice umrlog osiguranika (min 5 g. staa)
- umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije
- ako ispunjavaju uslove (deca do 26 godine ako studiraju)
Novana naknada za telesno oteenje
- ako su doiveli povredu na radu ili prof. bolest
Naknada pogrebnih trokova - u sluaju smrti
Dobrovoljno PIO - ko ima para moe
Osiguranje za sluaj nezaposlenosti
Nezaposleno lice 15-65 god koje se vodi na evidenciji nezaposlenih i aktivno trai zaposlenje.
Obavezno osiguranje za sluaj nezaposlenosti je deo sistema obaveznog osiguranja i time se obezbeuje:
- novana naknada
- zdravstveno osiguranje i PIO u skladu sa Zakonom
- druga prava u skladu sa zakonom
Pravo na novanu naknadu
- najmanje da radi 12 meseci neprekidno ili 18 sa prekidima
- u sluaju prestanka radnog odnosa po osnovu:
- od strane poslodavca
- prestanak na odreeno, privremeni i povremeni poslovi
- prestanak funkcije
- prenos osnivakih prava vlasnika
- steaj
- premetaj branog druga
Novana naknada pripada nezaposlenom od prvog dana prestanka obaveznog osiguranja.
- od 3 do 12 meseci u zavisnosti od godina staa
- moe jednokratno u sluaju samozapoljavanja
- 50% osnovice koju ini prosena plata u poslednjih 6 meseci
- tee i pravo na PIO - uplauje NSZ
- prestanak
- ako se zaposli
- ako se na javlja u NSZ
Zdravstveno osiguranje - Zakon o zdravstvenom osiguranju
Obezbeuje ga i sporovodi Republiki zavod za zdravstveno osiguranje. Lino pravo.
Obezbeuje se pravo na: zdravstvenu zatitu i na novanu naknadu
Obavezno zdravstveno osiguranje obuhvata:
- osiguranje za sluaj bolesti i povrede van rada
KANCELARIJSKO POSLOVANJE
Pojam kancelarijskog poslovanja
Na osnovu steenih iskustva utvren je znatan broj zajednikih pravila zasnovanih na naelima.
U uem smislu:
- primanje i pregledanje pote, akata i predmeta, zavoenje, rasporeivanje i dostavljanje u rad
akata/predmeta, administartivno-tehniko obraivanje predmeta, otpremanje pote, razvoenje
akata/predmeta, arhiviranje i uvanje akata/predmeta, izluivanje bezvrednog registaraturskog
materijala i predaju arhivske grae nadlenom arhivu.
U irem smislu:
- u uem smislu i
- sve administrativne, tehnike i manipulativne poslove sa ciljem da se organima obezbedi
ekspeditivnost, zakonitost, urednost i pravilno izvravanje osnovne funkcije (raspored radnih prostorija,
organizacija prijema stranaka, upotreba telefona, biblioteka...)
Zadatak kancelarijskog poslovanja:
- da obezbedi pravilno kretanje i evidentiranje akata i druge slubene dokumentacije
- da se obezbedi slubeni saobraaj sa drugim organima i institucijama
Kancelarisjko poslovanje mora biti:
- tano
- uredno
- jednostavno
- pregledno
- ekonomino
- ekspeditivno
- racionalno
Cilj dobra organizacija dravne uprave
Znaaj kancelarijskog poslovanja
- obezbeivanje uspenog, efikasnog i urednog poslovanja dravne uprave
- bez njega dravni organi ne bi mogli da izvre svoje obaveze
PROPISI KOJIMA JE REGULISANO
Zakon o dravnoj upravi
- definie pojam k.p.
- odreeno je da se k.p. ureuje uredbom Vlade
- sadri odredbu o oznaavanju organa dravne uprave
Uredba o kancelarijskom poslovanju organa dravne uprave
Po uredbi k.p. obuhvata:
- primanje, pregledanje, rasporeivanje, evidentiranje, dostavljanje u rad i otpremanje pote,
administrativno-tehniko obraivanje akata, arhiviranje i izluivanje bezvrednog materijala, predaju
arhivske grae arhivu, praenje efikasnosti i aurnosti rada
Uputstvo o kancelarijskom poslovanju
- blie se utvruju pravila
Uredba o kategorijama registraturskog materijala sa rokovima uvanja
- utvruju se kategorije registraturskog materijala koji je nastao u radu organa i rokovi uvanja
Zakon o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa
- overavanje prepisa i potvrivanje njihove autentinosti
Uputstvo o obliku i nainu voenja upisnika i nainu overavanja potpisa, rukopisa i prepisa
Zakon o republikim administrativnim taksama
- ureuju se republike takse
11. PISARNICA - slubena prostorija (kancelarija) u kojoj se obavlja: prijem podnesaka, prijem, otvaranje,
pregledanje i rasporeivanje pote, evidentiranje predmeta. zdruivanje akata, dostavljanje akata unutranjim
jedinicama, otpremanje pote, uvanje predmeta u rokovniku, razvoenje predmeta i njihovo arhiviranje uvanje.
12. ARHIVA - sastavni deo pisarnice sa istim ili slinim uslovima za rad, u kojoj se uvaju zavreni (arhivirani)
predmeti, evidencije o predmetima, kao i ostali registraturski materijal, do predaje nadlenom arhivu ili do
unitenja.
13. ARHIVSKI DEPO - posebna prostorija u koju se prebacuju, zajedno sa odgovarajuim karticama iz
pasivne datoteke, reeni predmeti po isteku tekue kalendarske godine
14 PROPISI I DRUGI AKTI - nacrti, predlozi i usvojeni tekstovi Ustava, zakona, zakljuaka, pravilnika,
naredbi, uputstva, planova, deklaracija, rezolucija, preporuka, tumaenja statuta, kao i predlozi za njihovo
donoenje.
15 ANALITIKI MATERIJAL - analize, studije, elaborate i izvetaje koji sadre prikaz stanja i opte
zakljuke o pitanjima iz delokruga dravne uprave
16 REENJE - oznaava reenja, zakljuke, dozvole, saglasnosti, miljenja i druge akte upravnih predmeta
Predmeti: upravni i ostali
UPRAVNI PREDMETI - predmeti u kojima se vodi upravni postupak i u kojem se reava o
pravima, obavezama i pravnim interesima graana, pravnih lica i drugih stranaka.
OSTALI PREDMETI - VANUPRAVNI - u kojim se ne vodi upravni postupak
PRIMANJE, OTVARANJE I PREGLEDANJE POTE
Primanje pote
Pota se prima u prijemnoj kancelariji (deo pisarnice) u toku trajanja radnog vremena.
- neposredno primanje podnesaka
- u prijemnoj kancelariji ili odreenom delu pisarnice
- ako akt/podnesak sadri nedostatke (nije potpisan, nije overen...) radnik upozorava stanku da
ispravi, a ako stranka nee da ispravi, akt se prima a radnik sainjava slubenu zabeleku o
upozorenju
- ako organ nije nadlean - stranka se upozorava, ako insistira - slubena beleka
- ako stranka usmeno saoptava podnesak - sainjava se odgovarajui zapisnik
- obrasci i uputstva moraju biti vidno istaknuti kako bi se stranke snale
Potvrda o prijemu
- ovlaeni radnik pisarnice koji prima podnesak, u obavezi je da izda potvrdu o prijemu
Za vanupravne podneske
- potvrda - na otisku prijemnog tambilja
- datum predaje
- naziv organa u ijem je sastavu pisarnica
- broj pod kojim je evidentiran akt
- eventualni prilozi i vrednost takse
Za podneske po kojim se raava u upravnom postupku
- potvrda - o prijemu podneska
- datum predaje
- zakonski rok u kome je organ nadlean za reavanje duan da donese odluku
- pravno sredstvo koje stranka moe upotrebiti ako joj nije u propisanom roku
dostavljena odluka po zahtevu
- organ kome se predaje navedeno pravno sredstvo i visina takse
- organ kojem se izjavljuje pravno sredstvo
- potpisuje slubeno lice koje je primilo i overava peatom organa
Rokovi reavanja u upravnom postupku odreeni su Zakonom o optem upravnom postupku.
- primanje pote od drugog organa dravne uprave
- preko dostavljaa (kurira)
- stavlja se datum i potpis ovlaenog lica u dostavnoj knjizi, na dostavnici, povratnici
ili kopiji
akta iji se original prima
- ako radnik nije ovlaen da otvara kovertu - upisuje datum i vreme (as, minut) prijema akta
brojeva
- ako je ve predmet u radu, dostavljaju se bez omota spisa, takve akte ulae u omot radnik koji radi na
predmetu
- na poetki godine se odredi za koje se org. jed. vode interne dostavne knjige
- dostavljanje rauna, vodi se preko knjige rauna
- dostavljanje pote na linost - preko knjige primljene pote na linost
- slubeni listovi, asopisi... - preko kartona za dostavu listova i asopisa
Rokovnik
Predmeti u kojim nije zavren postupak dre se u rokovniku pisarnice kad se po njima nita ne radi.
Funkcioner organa gde je pisarnica odreuje koliko dana radnik moe da dri predmet u kome postupak nije
okonan, odnosno posle koliko dana ga moe predati u rokovnik pisarnice.
- predmet se u rokovniku dri do dana koji je na omotu spisa oznaio radnik koji ga obrauje (npr. Rok 25.05.)
- ako predmetu u rokovniku, pre isteka roka, stigne novi akt, on se zdruuje i predmet se odmah dostavlja
radniku, bez obzira na rok.
- ako se oekuje vie akata da stigne u predmet, moe se uz dogovor (pisarnica-organ), saekati da stignu svi
akti pa tek onda dostaviti radniku na rad, ali ne posle isteka roka - tad se daje na rad sa onim ta je stiglo kad
istekne rok.
- ako je obaveza da stoji u rokovniku dok ne stignu svi odgovori/akti, odna se to stavlja kao zabeleka na
unutranjoj strani omota spisa u rubrici "uputstvo pisarnici".
- ako rok pada na neradan dan, dostavlja se u rad jedan dan ranije
Rokovnik se sastoji od fascikla (pregrada i sl.) u koje se stavljaju predmeti:
- prema datumu roka iz tekueg meseca,
- sloeni po klasifikacionim znacima
- i brojevima iz osnovne evidencije predmeta
Razvoenje akata
Razvoenje akata i predmeta u osnovnoj evidenciji (kartoteka ili skraeni delovodnik) vri se u skladu sa
uputstvom obraivaa predmeta.
Razvode se na sledei nain:
- "a/a" - sa oznakom roka uvanja predmeta, ako je predmet potpuno zavren i treba ga staviti u arhivu
(npr.. "a/a - trajno")
- "R" - znai rok i datum do kad se oekuje da se po traenju postupi ili kad treba predmet ponovo uzeti
u rad. (npr. R - 15.08.2011. godine)
- ako se akt ustupa unutranjoj org. jedinici istog dana - treba JE oznaiti
- ako se vri razvoenje akta koji je izvorno reen treba staviti "Izv" datum, naziv i
sedite organa kome je predmet otpremljen
- ako se razvode upravni predmeti (prvostepeni, drugostepeni i po pravnom leku) na njihovim
karticama, pored poslednje kolone sa desne strane zaokruuju odgovarajui brojevi.
U brojanom kartonu predmeti se razvode zaokruivanjem odgovarajueg broja crvenom bojom ili se
stavlja kosa crta preko broja.
Posle zvrenog razvoenja predmeti koje treba otpremiti ili arhivirati predaju se radniku pisarnice.
Otpremanje pote - ekspedovanje
Otpremanje pote obavlja se:
- preko potanske slube
- preko dostavljaa (kurira)
Vri se u pisarnici, po pravilu, sve preuzeto do 12 asova otprema se istog dana.
Predmeti i akti koji se istog dana alju na istu adresu stavljaju se u isti koverat. Ako je jedan od predmeta
preporuen - stavljaju se i drugi uz njega.
Ako se na istu adresu otprema vie akata ili neki drugi materijal koji ne moe da stane u koverat, treba ih
upakovati i ortpremiti po standardima pote.
Koverat u kom se otpremaju akti:
- gornji levi ugao - naziv i bliu adresu poiljaoca
- oznaku svih akata koji se nalaze u koverti
- adresa primaoca ispisuje se itko / na tampau
Akti u upravnom postupku i akti oznaeni kao tajna (vojna/slubena : poverljivo/interno):
- naziv drave
- naziv i sedite organa
- klasifikacioni znak, broj akta - prema osnovnoj evidenciji
- datum akta
- naziv i sedite primaoca
- pun naziv primaoca / ime i prezime
- sedite primaoca / adresa
- kratka sadrina - levo, ispod adrese primaoca
- predmet: io mi ga ura
- tekst akta
- jasan, saet i itak
- prilog
- potpis
- peat
- dostavna naredba - kome se sve dostavlja
Obnavljanje predmeta - rekonstrukcija
Postupak se pokree kad:
- izgube se spisi
- otete se da su neupotrebljivi
- unite se
Postupak se pokree na:
- zahtev zainteresovane stranke
- zainteresovanog organa
- po slubenoj dunosti
Reenje o obnovi predmeta donosi funkcioner koji rukovodi organom uprave.
Vri se na osnovu: prepisa, fotokopija, nestalih ili unitenih spisa koji se pribavljaju od imaoca.
Peati i tambilji
Zakon o dravnom peatu RS - ureuje se upotreba peata RS - u 3 primerka a moe i za otisak
Dravni peat RS stavlja se na:
- odluke NS o proglaenju Ustava
- akte o izboru funkcionera koja NS bira na osnovu Ustava
- akte koje potpisuje predsednik RS
- ukaze o proglaenju zakona
- ukaze o postavljenju/opozivu ambasadora
- akte o dodeli odlikovanja
- meunarodne ugovore koje potpie predsednik Vlade
- akte Vlade o postavljenju konzularnih predstavnika
Zakon o peatu dravnih i drugih organa
Ureuje se namena/sadrina/izgled i upotreba peata kod dravnih organa i imaoca javnih ovl.
Peat dravnih organa slui za potvrivanje autentinosti javne isprave i drugih akata kojim dravni organ
odluuje ili opti sa drugim organima, pravnim licima ili graanima.
Broj primeraka peata odreuje rukovodilac organa.
Svaki primerak peata obeleava se rednim brojem.
Peat se uva i rukuje se sa njim u slubenim prostorijama organa.
Rukovodilac odluuje kome e poveriti peat na uvanje i upotrebu.
Pre nabavke peata - treba da se pribavi saglasnost ministarstva za poslove uprave.
O komisijskom unitavanju peata (istroen i sl.) obavetava se ministar.
Ako peat nestane, oglaava se nevaeim u Slubenom glasniku RS.
Peat izrauje ovlaeni privredni subjekt - peatoreznica.
Ovlaenje peatoreznicama izdaje ministarstvo unutranjih poslova.
Peatoreznica moe izraditi peat samo ako je nadleni organ dao saglasnost na sadrinu i izgled peata.
Otiske peata, podatke o broju primeraka i datumu poetka upotrebe, organ dostavlja ministarstvu.